Pripreme Informatika 7

Pismene pripreme iz informatike Arnela Šabanović

Razred: VII Redni broj časa: 2. Nastavna jedinica: Definicija informatike. Pojam podatka i informacije

Zadaci časa: 1. obrazovni: ponoviti i upotrebljavati dosad stečena znanja iz informatike. Ponoviti

osnovne pojmove u informatici - podatak, informacija, tok obrade podataka (ulaz – obrada – izlaz) 2. odgojni: razvoj kulture rada, radnih navika, njegovanje sposobnosti uočavanja,

disciplinovanosti, odgovornosti 3. funkcionalni: razvijanje samostalnog logičkog mišljenja, pažnje, koncentracije, volje,

inicijative i intuicije Tip časa: kombinovani čas - upoznavanje sa novim gradivom i ponavljanje Oblik rada: frontalni Nastavne metode: razgovor, izlaganje i demonstracije Nastavna sredstva i pomagala: projektor, računari, osnovna nastavna sredstva, udžbenik METODIČKO - DIDAKTIČKA STRUKTURA ČASA: Uvodni dio časa: (oko 10 min.) Pitanja za uvod: 1. Šta je informatika? 2. Šta je podatak? 3. Šta je informacija? - Pokretanje pripremljene prezentacije. Glavni dio časa: (oko 30 min.) Da li svaki podatak ima isto značenje za različite primaoce? - Navesti primjer iz udžbenika - kakvo značenje predstavlja određeni podatak - Dati učenicima zadatak da i oni navedu neke primjere iz života (npr. neki datum). - Objasniti šta predstavlja obradu podataka (informacija). - Objasniti šta predstavlja ulazne, a šta izlazne informacije. - Objasniti i nacrtati šemu procesa obrade podataka u sveske. - Razgovarati o pojmovima: činjenice, mišljenja i vjerovanja i navesti primjere. - Dati učenicima zadatak da i oni navedu neke primjere. - Objasniti i nacrtati šemu međusobne povezanosti okoline, podatka, informacije, znanja i mudrosti. ULAZNI podaci

OBRADA

IZLAZNI podaci

Završni dio časa: (oko 5 min.) Uz prezentaciju izvršiti ponavljanje gradiva. Pitanja za ponavljanje: 1. 2. 3. 4. 5.

Šta je to informatika? Od kojih je riječi nastao pojam informatika? Šta je podatak? Šta je informacije? Šta predstavlja obradu informacija?

Razred: VII Redni broj časa: 3. Nastavna jedinica: Numerički (brojni) sistemi

Zadaci časa: 1. obrazovni: upoznavanje učenika s predstavljanjem podataka u obliku razumljivom

računaru, odnosno brojnim sistemima: decimalnim, binarnim, oktalnim i heksadecimalnim, upoznavanje učenika s osnovnim karakteristikama brojnih sistema, te zapisivanjem i pravilnim čitanjem binarnog broja 2. odgojni: razvoj radnih navika, kulture rada, disciplinovanosti, urednosti, tačnosti 3. funkcionalni: razvoj logičko-matematičkog mišljenja, pažnje, koncentracije, volje, razvijati smisao za uočavanje analogija, osposobljavanje za samostalno rješavanje zadataka Tip časa: čas upoznavanja sa novim gradivom Oblik rada: frontalni, individualni Nastavne metode: razgovor, monološka, metoda demonstacije Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, udžbenik, računar, projektor METODIČKO - DIDAKTIČKA STRUKTURA ČASA: Uvodni dio časa: (oko 5 min.) Pitanja za uvod: - Šta je podatak, a šta informacija? - Kakvo mišljenje o npr. jednom crtežu može da ima više osoba? - U kojem sve obliku mogu biti informacije? Najava cilja časa: Da bi računar prihvatio unesene podatke, morao se osmisliti skup znakova koji su razumljivi i računaru i čovjeku. Sve što unesemo u računar pretvara se u njemu razumljivi jezik binarne brojeve, a taj postupak pripisivanja binarnih brojeva znakovima nazivamo KODIRANJE. Sada ćemo pojasniti predstavljanje brojeva u računaru. -

Glavni dio časa: (oko 32 min.) S razvojem znakova za tekst, razvijali su se i znakovi za prikaz brojeva. Prisjetimo se kako su ljudi u starom vijeku zapisivali brojeve! – Prezentacija „Brojni sistemi starih naroda“. - 5-7 min. Ovakav način zapisivanja nije omogućavao zapis velikih brojeva, decimalnih, nule i sl. Uslijedio je razvoj brojnih sistema (način prikazivanja bilo kog broja pomoću niza simbola - cifri brojnog sistema): pozicijski i nepozicijski. - karakteristike ponoviti sa sl. na str. 7. pod oznakom Ponovimo! Postoji više brojnih sistema: dekadni (decimalni), binarni, oktalni i heksadecimalni brojni sistem. (Pogledati tabelu 2. na strani 7 u udžbeniku). Svaki brojni sistem određen je sljedećim veličinama: skupom cifara i bazom (osnovom) br. sist. Decimalni svima dobro poznat. Svakodnevno ga koristimo. Porijeklom iz Indije, a u Evropi se pojavljuje u X vijeku. - Navesti cifre i bazu dekadnog br. sistema. - Objasniti težinsku vrijednost cifri dekadnog broja, npr. 713: 713=7100+110+31 Dati učenicima da sami na sličan način razlože npr. br.: 357 i 1204. Pošto elektronske komponente računara razlikuju dva stanja: ima struje ili nema uvodi se novi sistem poznat pod nazivom binarni brojni sistem (cifre: 0 i 1, baza: 2). - Objasniti težinsku vrijednost cifara binarnog broja npr. 1101 i naglasiti kako pravilno čitamo binarne brojeve). 1101 (čitamo: jedan, jedan, nula, jedan binarno) - Ispod posljednje cifre napišemo broj 1, predposljednje 2 (12) i tako dalje pomjerajući se u lijevo 4 (22), te 8 (42). Objasniti da bi za sljedeću poziciju težinska vrijednost bila prethodni broj puta 2, odnosno 16 (uvijek množimo sa 2, jer je baza binarnog brojnog sistema broj 2). - Na osnovu prethodnog objasniti učenicima oktalni i heksadecimalni brojni sistem. - Objasniti učenicima zašto se uvode slova u zapisu heksadecimalnog brojnog sistema. Koristeći samo cifre 0 i 1, to jest dva bita, možemo njihovom kombinacijom napisati samo četiri različita zapisa: 00, 01, 10, 11 Razmislite… Kako bismo mogli prikazati više stanja? Koristeći tri bita, možemo napraviti osam kombinacija bitova: 000, 001, 010, 011, 100, 101, 110, 111 Koristeći četiri bita, možemo napraviti šesnaest kombinacija bitova: 0000, 0001, 0010, 0011, 0100, 0101, 0110, 0111 1000, 1001, 1010, 1011, 1100, 1101, 1110, 1111

Završni dio časa: (oko 8 min.) Pitanja za provjeru znanja: 1. Nacrtaj neboder koji ima po četiri prozora na svakom spratu, oboji prozore tako da prikažeš sve mogućnosti za osvijetljene i zamračene prozore. 2. Koliko spratova treba imati taj neboder? 3. Koliko zapisa možemo zapisati pomoću četiri bita? 4. Koliko slova ima abeceda? 5. Koliko binarnih zapisa bismo trebali da svakom slovu abecede možemo pridružiti jedan zapis? 6. Zadati da učenici samostalno predstave težinske vrijednosti brojeva: a) 5621 b) 1001 - Pregledati urađeno kod dva učenika (slučajnim odabirom) i na taj način dobiti povratnu informaciju o uspješnosti usvojenog. Ukoliko učenici nisu stigli uraditi zadato onda im zadati da urade za zadaću.

Razred: VII Redni broj časa: 4. I 5. Nastavna jedinica: Pretvaranje prirodnih brojeva iz jednog brojnog sistema u drugi - obrada / ponavljanje

Zadaci časa: 1. obrazovni: upoznavanje učenika s metodom pretvaranja broja iz jednog sistema u

drugi, odnosno matematičkim osnovama rada računara 2. odgojni: razvijanje interesa, sklonosti, sposobnosti, kulture rada i disciplinovanosti 3. funkcionalni: razvijanje logičkog mišljenja, pažnje, volje, koncentracije, takmičarskog duha Tip časa: kombinovani čas (čas ponavljanja i upoznavanja sa novim gradivom) Oblik rada: frontalni, individualni Nastavne metode: razgovor, demonstracija, samostalni radovi Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, udžbenik METODIČKO - DIDAKTIČKA STRUKTURA ČASA: Uvodni dio časa: (oko 5 min.) - Analiza domaćeg rada. - Ponovimo: 1. Koji brojni sistemi se smatraju najvažnijim (s aspekta rada računara)? 2. Kako predstavljamo brojeve u računaru? 3. A kako tekst? 4. Šta je kodiranje, a šta kôd? Najava cilja časa: Na jednom od prethodnih časova naučili smo kako se binarni broj pretvara u decimalni, a danas ćemo naučiti kako ga pretvoriti u oktalni i heksadecimalni broj i obratno.

Glavni dio časa: (oko 35 min.)

-

na primjeru broja 101112 ponoviti pretvaranje binarnog broja u decimalni. 1

0

1

1

1

16

8

4

2

1

2

2

2

2

Iz tabele prikaza težinskih vrijednosti cifara broja 10111 imamo: 101112=116+08+14+12+11=16+0+4+2+1=2310 Prije nego što objasnimo postupak pretvaranja decimalnog broja u oktalni i heksadecimalni ponovimo: Ponoviti postupak pretvaranja decimalnog broja u binarni: 1. dekadni zapis broja podijelimo sa brojem 2 2. ako dijeljenjem nastaje ostatak upisujemo cifru 1, a ko nema ostatka upisujemo cifru 0 3. postupak dijeljenja je završen kada rezultat dijeljenja bude jednak 0 (nuli). 4. zapis u binarnom sistemu dobija se ispisom ostataka odozdo prema gore. Prema opisanom postupku pretvorimo decimalni broj 23 u binarni. 23:2=11 (1) 11:2=5 (1) 5:2=2 (1) 2:2=1 (0) 1:2=0 (1)

Dakle, 2310=101112 . Zadaci za samostalu izradu na času (po 5 min za svaki zadatak): 1. 710=?2 (Rezultat: 1112) 2. 1410=?2 (Rezultat: 11102) Pregledati urađeno i prozvati učenika da rješenje zapiše na tablu.

Pokazati učenicima kako da na osnovu tabele 1., date u udžbeniku na strani 10., uradimo ovaj primjer. Pretvaranje binarnog broja u oktalni Primjer 1: Pretvorimo binarni broj 11110111011012 u oktalni.

Pretvaranje oktalnog broja u binarni Primjer 2: Pretvorimo oktalni broj 105378 u binarni.

Pretvaranje decimalnog broja u oktalni i heksadecimalni broj Primjer 3: Pretvorimo decimalni broj 14710 u oktalni. 147 : 8 = 18 18 : 8 = 2 2:8=0

Ostatak 3 Ostatak 2 Ostatak 2

14710 = 2238

Primjer 4: Pretvorimo decimalni broj 239610 u heksadecimalni. 2396 : 16 = 149 149 : 16 = 9 9 : 16 = 0

Ostatak 12=C Ostatak 5 Ostatak 9

239610= 95C16

Pretvaranje oktalnog i heksadecimalnog broja u decimalni broj Primjer 5: Pretvorimo oktalni broj 537 u decimalni. 5378 = 5 • 64 + 3 • 8 + 7 • 1 = 320 + 24 + 7 = 35110 Primjer 6: Pretvorimo heksadecimalni broj 2A5 u decimalni. 2A516 = 2 • 256 + A • 16 + 5 • 1 = 2 • 256 + 10 • 16 + 5 • 1= 512+ 160 + 5 = 67710

Završni dio časa: (oko 5 min.) Ponovimo: -

Uraditi zadatke iz udžbenika na str. 10.

Pitati učenike ima li šta nejasno u do sada pređenom gradivu i eventualno dati potrebna objašnjenja.

Razred: VII Redni broj časa: 6. Nastavna jedinica: Binarna aritmetika

Zadaci časa: 1. obrazovni: upoznati učenike sa osnovnim matematičkim pravilima pri sabiranju, oduzimanju, množenju i dijeljenju binarnih brojeva i uvježbavanje istih 2. odgojni: njegovanje sposobnosti uočavanja, razvijanje interesa, sklonosti, sposobnosti, kulture rada, disciplinovanosti 3. funkcionalni: razvijanje koncentracije, pažnje, volje, takmičarskog duha, osposobljavanje za samostalan rad Tip časa: čas upoznavanja sa novim gradivom Oblik rada: frontalni Nastavne metode: razgovor, demonstracija, samostalni radovi Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, udžbenik, CD, računar, projektor METODIČKO - DIDAKTIČKA STRUKTURA ČASA:

Uvodni dio časa: (oko 5 min.) Ponovimo: - Koje brojne sisteme poznajete? - Šta je baza binarnog brojnog sistema i koje cifre ga čine? - Zašto je važno poznavati binarni brojni sistem? Najava cilja časa: Danas ćemo govoriti o pravilima koja vrijede u binarnoj aritmetici, odnosno sabiranju, oduzimanju, množenju i dijeljenju binarnih brojeva. -

Glavni dio časa: (oko 35 min.) -

Najprije upoznati učenike sa osnovnim matematičkim pravilima pri operacijama sa dva bita: 0+0=0

0-0=0

1+0=1

1-0=1

1 + 1 = 10

1-1=0

1 + 1 + 1 = 11 10 - 1 = 1

Posebno naglasiti da kod sabiranja 1+1 rezultat je 10 (jedan nula), gdje nulu pišemo, a jedan pamtimo i prenosimo u prvu narednu kolonu lijevo.

1 + 1 + 1 + 1= 100

Primjer 1.: Saberimo binarne brojeve 101 i 111! Uraditi provjeru pretvaranjem u decimalni brojni sistem. Provjera (pretvaranje u decimalni broj): 101  1012=14+02+11=4+0+1=510 +111  1112=14+12+11=4+2+1=710 5 + 7 = 12 1100  11002=18+14+02+01=8+4+0+0=1210 Zadatak za samostalan rad učenika (5 min): Saberi 1101 i 11. (Rezultat: 10000) Primjer 2.: Oduzmi binarne brojeve 110 i 101! Uraditi provjeru pretvaranjem u decimalni brojni sistem. Provjera (pretvaranje u decimalni broj): 110  1102=610 -101  1012=510 6-5=1 1  12=110 Zadatak za samostalan rad učenika (5 min): Oduzmi 1010 i 101. (Rezultat: 101)

U binarnom sistemu postupak množenja je isti kao u dekadskom sistemu samo pri sabiranju koristimo pravila sabiranja binarnih brojeva. Primjer 3: Pomnožimo binarne brojeve 101 i 111! -

101·111 101 101__ 100011 1000112=1·32+1·2+1·1=32+2+2=3510

5 · 7 = 35

U binarnom sistemu postupak dijeljenja je isti kao u dekadskom sistemu samo pri oduzimanju koristimo pravila oduzimanja binarnih brojeva. Primjer 4: 100011 : 111=101 - 111 0011 - 000 111 - 111 000 Završni dio časa: (oko 5 min.)

35 : 7 = 5

Uraditi zadatke iz udžbenika na str.12. Pitati učenike ima li šta nejasno u do sada pređenom gradivu i eventualno dati potrebna objašnjenja. Zadaća: - uraditi preostale zadatke na str.12. - učenici koji imaju pristup Internetu: istražiti o e-otpadu, kako bi za slijedeći čas pripremili materijale (tekst i slike) o ovoj nastavnoj jedinici, a ostali učenici mogu naći sadržaj na CD-u - Na osnovu iskazanih interesovanja, formirajte parove (grupe) i podijelite zadatke. - Zaduženi učenici treba da donesu materijale na sticku ili CD-u i da podijele ostalim učenicima kako bi ostali napravili prezentacije na času. -

Razred: VII Redni broj časa: 7. Nastavna jedinica: Utjecaj računara na okolinu i pojedinca

Zadaci časa: 1. obrazovni: upoznavanje učenika s pozitivnim i negativnim uticajem računara na

okolinu i čovjeka, te omogućiti učenicima da dođu do pravih informacija i usvoje kritički stav o računarima i zdravlju 2. odgojni: sticati naviku korištenja različitih izvora znanja; primijeniti stečeno znanje u svakodnevnom životu 3. funkcionalni: razvoj pravilnog odnosa prema radu, kulture rada;uočiti važnost postojanja računara; poticati pravilno korištenje datih podataka i pojmova Tip časa: (kombinovani čas) - čas upoznavanja sa novim gradivom i vježba

Oblik rada: frontalni, individualni Nastavne metode: razgovor, demonstracija, usmeno izlaganje, samostalni radovi Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, računar, projektor METODIČKO - DIDAKTIČKA STRUKTURA ČASA: Uvodni dio časa: (oko 5 min.) Ponovimo: Zadatak: Brojeve dekadnog sistema 63 i 9 pretvoriti u binarne brojeve, a zatim izračunati njihov zbir, razliku, proizvod i količnik. Glavni dio časa: (oko 30 min.) Učenici koji su pripremili čas, u dogovoru i prema uputama nastavnika izložiti naučeno i kroz dijalog uključiti ostale učenike u razgovor o današnjoj temi. Podstaknuti učenike na korelaciju sa ostalim nastavnim predmetima (biologija, hemija...) Izrada prezentacija na osnovu pripremljenog materijala. - Naslov – ime teme - Tekst i slike - Izvori informacija: nabrojati adrese korištenih sajtova - Navesti ime učenika odeljenje, razred i školu, datum Minimalan broj slajdova u prezentaciji treba da bude 7, sa obaveznim korištenjem animacija. Završni dio časa: (oko 10 min.) Na kraju časa analiza, izlaganja prezentacija, međusobno ocjenjivanje i samoocjenjivanje, obrazloženje ocjena. OCJENA iz informatike svakog pojedinačnog učenika zavisiće od njegovog angažovanja u radu!

Razred: VII Redni broj časa: 8. Nastavna jedinica: OSNOVI INFORMATIKE

Tip časa: utvrđivanje gradiva

Razred: VII Redni broj časa: 9. Nastavna jedinica: Historijski razvoj računara

Zadaci časa: 1. obrazovni: upoznavanje učenika s razvojem računara kroz stoljeća (s obzirom na vrstu obrade) i njen uticaj na ljudski razvoj 2. odgojni: razvoj radnih navika, pravilnog odnosa prema radu, voljnih napora, njegovanje disciplinovanosti, odgovornosti 3. funkcionalni: razvijanje samostalnog logičkog mišljenja, pažnje, koncentracije, volje Tip časa: čas upoznavanja sa novim gradivom Oblik rada: frontalni, individualni Nastavne metode: razgovor, izlaganje, demonstracija Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, udžbenik, računar, projektor METODIČKO - DIDAKTIČKA STRUKTURA ČASA:

Uvodni dio časa: (oko 5 min.) Pitanja za uvod: - Šta je računar? - Šta sve možemo uraditi pomoću njega? - Na koje načine su sve ljudi vršili npr. sabiranje? - Kako je izgledala prva sprava na kojoj ste vi učili sabiranje? Glavni dio časa: (oko 35 min.) Uz pripremljenu prezentaciju ponoviti naučeno i naučiti novo gradivo. PONOVITI: Tehnološki razvoj računara pratile su sljedeće obrade: Ručna obrada - ABAKUS Mehanička obrada - PASKALINA - LAJBNICOV KALKULATOR- poboljšana PASKALINA - ČARLS BEBIDŽ- otac računara - Herman Holerit Elektromehanička obrada Z2 - mašina "nulte generacije". Prva mašina koja je mogla vršiti pohranjivanje podataka. Z3 - elektromehanički digitalni računar Z1, Z2 i Z3 konstruisao je KONRAD CUZE. Elektronička obrada ENIAC - prvi elektronski računar opće namjene (velikih dimenzija, trošio puno struje, oko 18000 el. cijevi, oko 30 tona,...) UNIVAC - prvi komercijalni elektronski računar.

NAUČITI: Računarske generacije: (objasniti glavne karakteristike) 1. Prva generacija računara - elektronske (vakuumske) cijevi 2. Druga generacija računara - tranzistori 3. Treća generacija računara - integralna kola (čipovi) 4. Četvrta generacija računara - mikroprocesor 5. Peta generacija računara - umjetne (vještačke) inteligencije Završni dio časa: (oko 5 min.) Uz prezentaciju izvršiti i ponavljanje gradiva.

Razred: VII Redni broj časa: 10. Nastavna jedinica: John von Neummanova struktura računara

Zadaci časa: 1. obrazovni: upoznavanje učenika od kojih se dijelova sastoji računar i koji je princip rada računara po John von Neumannova struktura računara 2. odgojni:razvijanje pozitivnog odnosa i odgovornosti učenika prema radu te nastavnim i materijalnim sredstvima; razvijanje sposobnosti suočavanja s novim situacijama; izgrađivanje individualnog interesa i motivacije 3. funkcionalni: znati prepoznati vrste i sastavne dijelove računara, razumjeti svrhu i ulogu pojedinog hardverskog dijela te principa rada računara Tip časa: čas upoznavanja sa novim gradivom Oblik rada: frontalni, individualni Nastavne metode: razgovor, izlaganje, demonstracija Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, udžbenik, računar, projektor METODIČKO - DIDAKTIČKA STRUKTURA ČASA: Uvodni dio časa: (oko 5 min.)

Pitanja za uvod: - Šta je računar? - Šta predstavlja tok obrade informacije? - Šta je hardver? - Šta je softver?

Glavni dio časa: (oko 35 min.) Uz pripremljenu prezentaciju ponoviti naučeno i naučiti novo gradivo. Napraviti poređenje čovjeka i čovjekovog uma sa hardverom i softverom. Učenicima objasniti koje dijelove mora imati svaki računar (po von Neumannovom modelu) - Ulazni dio preko kojeg se u memoriju unose podaci i instrukcije programa iz okoline; (ponoviti ulazne uređaje) - Memoriju u koju se memorišu svi podaci i instrukcije programa uneseni izvana, kao i rezultati djelovanja instrukcija; (ponoviti vrste memorije) - Procesor koji se sastoji od: Aritmetičko-logičke jedinice koja izvodi osnovne operacije: • aritmetičke: +, –, *, /, • logičke: and, or, not, • upoređivanja: >,=,<,≥,≠,≤. Upravljačke jedinice koja prima instrukcije iz radne memorije, te na osnovu toga upravlja aritmetičko-logičkom jedinicom, kao i ulaznim i izlaznim dijelovima. - Izlazni dio preko kojeg se iz memorije u okolinu prenose rezultati programa. (ponoviti izlazne uređaje) Prikazati šemu i preko nje objasniti princip rada računara. Pojava mikroprocesora Prvi mikroprocesor — Intel 4004 – 1971. godine Građa mikroprocesora – pločica, načinjena od silicija. S donje strane imaju mnogo nožica, preko kojih su povezani s matičnom pločom, a s gornje strane se nalazi jezgra, s desecima miliona tranzistora. - Hlađenje se vrši pomoću hladnjaka i ventilatora. Osnovne karakteristike: tip i brzina. - Poznatiji tipovi procesora su: 80286 (kraće 286), 386, 486, Pentium I, Pentium II, Pentium III i Pentium IV, Core2duo, Core i3, i5, i7, AMD x2, x4... - Brzina procesora izražava se frekvencijom na kojoj radi procesor — danas u MHz (megahercima) i GHz (gigahercima). 1 MHz = 1 milion titraja u sekundi (1MHz = 1 000 000 Hz). Jednostavno, što je veći broj megaherca, u sekundi je moguće obaviti više radnji. Pojasniti da brzina procesora nije presudni faktor za brz i učinkovit rad računara (kao što se to obično misli). Veze između procesora i ostalih komponenti u računaru ostvaruju se preko sabirnica (eng. bus). Sabirnice, zavisno od namjene, dijelimo na: • upravljačke; • adresne i • sabirnice podataka. Objasniti da i kod procesora vrijede slične zakonitosti kao i kod usporedbe serijskog i paralelnog prijenosa – što je arhitektura procesora naprednija (npr. širi 64-bitni registri), to će procesor moći obraditi više podataka u jedinici vremena. Navesti primjer trenutačnog razvoja procesora gdje se procesor izgrađuje od 2 ili čak 4 jezgre koje rade istovremeno. -

Završni dio časa: (oko 5 min.) Uz prezentaciju izvršiti i ponavljanje gradiva.

Razred: VII Redni broj časa: 11. Nastavna jedinica: Podjela (vrste) računara

Zadaci časa: 1. obrazovni: razlikovati osnovne vrste i podjele računara; razumjeti koje su osobine

hardverske opreme važne za učinkovit rad računara 2. odgojni: razvijati pozitivan odnos i odgovornost učenika prema radu te nastavnim i materijalnim sredstvima; razvijati sposobnost suočavanja s novim situacijama; izgrađivati individualan interes i motivaciju 3. funkcionalni: razvijati sposobnost uočavanja i prepoznavanja, te ispravnog zaključivanja Tip časa: čas upoznavanja sa novim gradivom Oblik rada: frontalni, individualni Nastavne metode: razgovor, demonstracija, usmeno izlaganje Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, udžbenik, računar, projektor METODIČKO - DIDAKTIČKA STRUKTURA ČASA: Uvodni dio časa: (oko 5 min.) Ponovimo: Savremene računare možemo podijeliti u tri grupe: − osobne (PC i Mac) računare (računari koji se koriste za kućnu upotrebu i za obradu poslovnih podataka), − radne stanice - workstation (računari namijenjeni obradi veće količine podataka, odnosno za zahtjevnije zadatke) i − velike računare (mainframe) (računari koje odlikuje velika pouzdanost, kao i mogućnost obrade velike količine podataka i istovremenog opsluživanja velikog broja korisnika). Najava cilja časa: Na ovom času ćemo se upoznati sa ostalim podjelama računara i njihovom ulogom. Glavni dio časa: (oko 35 min.) Pokretanje pripremljene prezentacije na datu temu (obogatiti prezentaciju slikama vrsta računara). Podjela računara s obzirom na prenosivost: - Stolni računari — predviđeni za smještaj na jednom mjestu. - Prijenosni računari — predviđeni za prenošenje, pa su malih dimenzija i lagani su.  Računari veličine knjige: - laptop / notebook; - subnotebook; - netbook.  Ručni računari: - Palmtop; - Pocket PC; - PDA; - Smartphone (iPhone, Nokia Communicator, BlackBerry...). Podjela računara prema namjeni:

- Računari specijalne namjene - Računari opće namjene Podjela računara prema proizvođaču računara: - HP, IBM, Apple, Dell, Toshiba... Podjela računara prema proizvođaču procesora: - Intel i AMD. Završni dio časa: (oko 5 min.) Uz prezentaciju izvršiti i ponavljanje gradiva.

Razred: VII Redni broj časa: 12. Nastavna jedinica: Hardverska struktura PC računara. Ulazni i izlazni uređaji

Zadaci časa: 1. obrazovni: : razumjeti šta je periferni dio (ulaz i izlaz) računara, a šta središnji dio računara,upoznati ulogu ulazno/izlaznih priključaka, naučiti otvoriti računar, upoznati detaljnije dijelove PC računara 2. odgojni: razvijati pozitivan odnos i odgovornost učenika prema radu te nastavnim i materijalnim sredstvima; razvijati sposobnost suočavanja s novim situacijama; izgrađivati individualan interes i motivaciju 3. funkcionalni: razvijati sposobnost uočavanja i prepoznavanja, te ispravnog zaključivanja; poticati pravilno korištenje danih podataka i pojmova. Tip časa: čas upoznavanja sa novim gradivom Oblik rada: frontalni, individualni Nastavne metode: razgovor, demonstracija, usmeno izlaganje Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, udžbenik, računar, projektor METODIČKO - DIDAKTIČKA STRUKTURA ČASA: Uvodni dio časa: (oko 5 min.) Ponovimo: - Šta je hardver? - Koji su osnovni dijelovi računara? - Koji su ulazni uređaji i za što služe? - Koji su izlazni uređaji i zašto služe? Pokretanje pripremljene prezentacije na datu temu. Glavni dio časa: (oko 35 min.)

PC računar se sastoji od: -

standardne opreme (centralna jedinica, tastatura, miš i monitor) dodatne opreme (zvučnik, skener, štampač, mikrofon,...)

Hardversku opremu računara možemo podijeliti na: - središnju (centralnu) jedinicu i - periferne uređaje (ulazni i izlazni uređaji i ulazno/izlazni uređaji – objasniti razliku.)

Svaki dio objasniti pojedinačno. Unutar računara nalaze se vezni sklopovi, na koje je moguće priključiti različite vrste vanjskih uređaja. Najpoznatiji vezni sklopovi su paralelni i serijski portovi (vrata). Kartice (adapteri): grafička kartica, zvučna kartica, mrežna kartica, TV kartica, FM kartica. Vježba 1.: Pokušajte uz pomoć nastavnika imenovati i pokazati periferne uređaje (standardne i dodatne). Ako pojedinog nema pokušajte na Internetu uz pomoć nastavnika pronaći njihove slike ili u nekim od informatičkih časopisa koji su ti dostupni. Završni dio časa: (oko 5 min.) Uz prezentaciju izvršiti i ponavljanje gradiva.

Razred: VII Redni broj časa: 13. Nastavna jedinica: Građa PC računara

Zadaci časa: 1. obrazovni: upoznavanje učenika s predstavljanjem podataka u obliku razumljivom računaru, te razvijanje sposobnosti da se uoči značaj, mogućnosti i osnovne karakteristike memorije u računaru 2. odgojni: razvoj radnih navika, pravilnog odnosa prema radu, disciplinovanosti, urednosti, kulture rada

3. funkcionalni: razvijanje sposobnosti za posmatranje, opažanje, kreativno i apstraktno mišljenje, razvoj percepcije, logičkog mišljenja, rasuđivanja, zaključivanja i pamćenja Tip časa: čas upoznavanja sa novim gradivom Oblik rada: frontalni, individualni Nastavne metode: razgovor, monološka, metoda demonstacije Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, udžbenik, računar, projektor METODIČKO - DIDAKTIČKA STRUKTURA ČASA: Uvodni dio časa: (oko 5 min.) Pitanja za uvod: - Koje su osnovne komponente savremenih računara? - Da li računar može sam da obrađuje podatke? - Ko obavlja osnovni posao u radu sa računarom: računar ili korisnik? - Gdje se čuvaju podaci u računaru? Najava cilja časa: Ponovili smo osnovne činjenice s kojima ste se upoznali u prethodnom razredu, a danas ćemo učiti o građi PC računara. Glavni dio časa: (oko 35 min.) Putem računara i projektora pokrenuti pripremljenu prezentaciju. Centralna sistemska jedinica Kаdа sе kаžе sаmо „prоcеsоr“ nајčеšćе sе misli nа cеntrаlni prоcеsоr (еngl. central processing unit — CPU, cеntrаlnа prоcеsоrskа јеdinicа). Sаm pо sеbi prоcеsоr nе čini rаčunаr, аli је svakako najvažniji dio rаčunаrа. Centralna procesorska jedinica predstavlja strukturu koja omogućava rad računara. Cеntrаlni prоcеsоr sаdrži: 1. Uprаvlјаčku јеdinicu (CU), 2. Opеrаciоnu јеdinicu (еngl. execution unit), kоја tipičnо sаdrži: - Аritmеtičkо-lоgičku јеdinicu (ALUt), - Rеgistrе, kојi služе zа privrеmеnо sklаdištеnjе pоdаtаkа pri izvršаvаnju prоgrаmа (rеgistri оpštе nаmеnе), kао i zа čuvаnjе infоrmаciја о trеnutnоm stаnju prоgrаmа kојi sе izvršаvа (prоgrаmski brојаč, pоkаzivаč stеkа, prihvаtni rеgistаr instrukciје, prоgrаmskа stаtusnа rеč i dr.) 3. Pоdsistеm zа vеzivаnjе sа mеmоriјоm i pеrifеriјаmа Matična ploča Matična ploča je glavna printana poluprovodnička ploča koja omogućava komunikaciju između ostalih hardverskih dijelova u računaru. Praktično, matična ploča je dom za ostale komponente. Matične ploče su mnogo uznapredovale, tako da je danas sasvim uobičajeno da matična ploča ima već ugrađen zvučni čip, grafički čip, mrežni čip, USB priključke, pa čak i procesor. Memorija Obrada podataka zahtijeva da se podaci moraju smjestiti na neko mjesto u računaru. Dijelovi računara koji se koriste za smještanje tj. pamćenje podataka, ali i programa u računaru se zove memorija. Memorija omogućava:

• pisanje (čuvanje) podataka u memoriju i • čitanje (uzimanje) podataka iz memorije. Svi podaci koji se unose u računar moraju biti pretvoreni u oblik koji će računar »razumjeti«. Elementarni fizički dijelovi računara, mogu da budu u dva diskretna stanja: • protiče struja (ima struje, namagnetisano) • ne protiče struja (nema struje, nije namagnetisano),tj. može da "registruje" binarnu cifru 0 ili 1 i to se dešava u ćeliji. U ćeliji se može prikazati jedna binarna cifra tj. jedan bit informacije (engl. "binary digit" – binarna cifra). Najmanja količina informacija koju računar može obraditi je bit. Za bit često kažemo da je i najmanja jedinica memorije koja omogućava smještanje jedne binarne cifre (0 ili 1). - ponoviti iz prethodnog razreda šta su zapamtili o 0 i 1, kao binarnim ciframa. Biti se grupišu u veće jedinice bajte (engl. Byte) koji se sastoje od 8 bita, a omogućava smještanje jednog znaka, cifre i manjeg broja. Navesti primjer za slovo A - 01000001 ili sl. Bajte grupišemo u veće jedinice riječi koji se sastoje od 2, 4 ili 8 bajta. Može se smjestiti jedna instrukcija ili jedan realan višecifren broj. Zaključimo:

Sve podatke koje treba čuvati u memoriji računara je potrebno pretvoriti u niz nula i jedinica. Ove jedinice su su osnovne za pristup memoriji, odnosno za zapisivanje i čitanje.

Kapacitet memorije nam govori koliko se najviše podataka može smjestiti u tu memoriju. U početku je kapacitet bio dosta mali, a danas je on vrlo veliki. Jedinice za kapacitet su: 1 KB Kilobajt - 1024 Bajta 1 MB Megabajt- 1024 KBili 1024 * 1024 Bajta 1 GB Gigabajt- 1024 MB ili 1024*1024*1024 Bajta Pored veličine memorije, važan faktor je i vrijeme pristupa memoriji, a to je vrijeme koje je potrebno da se jedan podatak zapiše u memoriju ili da se pročita iz nje. Takođe važna karakteristika je i brzina rada memorije - vrijeme koje je potrebno da se pronađe neki sadržaj u memoriji i prenese do željenog mjesta. Globalno se sve memorije mogu klasificirati u dvije klase, a to su:  internu (centralnu) memorije i  eksternu (periferne) memorije. Interna memorija se još zove radna ili operativna, primarna memorija koja nije velika, ali je veoma brza, dok se eksterna memorija zove još periferna ili masovna memorija koja je znatno sporija, ali zato ima mogućnost trajnog čuvanja podataka, ne zavisi od napajanja i ima veći kapacitet. S obzirom na mogućnost čuvanja podataka nakon nestaka napajanja, memoriju možemo podijeliti na: privremenu, trajnu i polutrajnu. Kad je u pitanju ROM memorija, s obzirom na mogućost brisanja podataka, možemo pratiti sljedeći razvoj: ROM, PROM, EPROM i EEPROM (objasniti svaku pojedinačno). Interna memorija služi za prihvat ulaznih podataka, smještanje rezultata obrade, smještanje korisnikovih programa i dijela programa operativnog sistema računara. Eksterne memorije podatke čuvaju trajno, pa ne zavise od napajanja računara. Medij je nositelj podataka (disk, traka ili neki drugi nositelj podataka na kojeg se zapisuju podaci), a pomoću posebnih uređaja i programa vrše se pogon, pokretanje, čitanje, zapisivanje i brisanje medija. Završni dio časa: (oko 5 min.)

Uz prezentaciju izvršiti i ponavljanje gradiva. ZADAĆA: U udžbeniku str. 32. pitanja za provjeru znanja.

Razred: VII Redni broj časa: 14. Nastavna jedinica: Softver. Sistemski i aplikativni softver

Zadaci časa: 1. obrazovni: upoznati vrste programske opreme; sistemsku i korisničku programsku opremu, kao i sve prisutnije štetne programe 2. odgojni: razvijati volju i potrebu za sticanjem novih spoznaja, sticati naviku korištenja stečenih saznanja 3. funkcionalni: razvijanje intelektualnih sposobnosti, misaonih operacija, samostalnog zaključivanja Tip časa: čas upoznavanje sa novim gradivom Oblik rada: frontalni i individualni Nastavne metode: razgovor, usmeno izlaganje Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, računari, projektor METODIČKO - DIDAKTIČKA STRUKTURA ČASA: Uvodni dio časa: (oko 5 min.) 

Ponoviti: 1. Šta čini računarski sistem? 2. Šta podrazumijevamo pod pojmom hardver? 3. Šta je softver? 4. Koje vrste softvera postoje? - Najava cilja časa: Bez softvera čovjek ne bi mogao komunicirati s računarom, niti dati naredbu da izvrši bilo kakvu radnju. Danas ćemo govoriti o karakteristikama i vrstama softvera. Glavni dio časa: (oko 35 min.) Pokrenuti pripremljenu prezentaciju. Usmjeriti učenike na udžbenik na str.33.- 37. Programska oprema računara dijeli se na: sistemsku i aplikativnu. Sistemski softver je opći naziv za svaki računarski program kojem je namjena da omogući računaru samo pokretanje i izvršavanje osnovnih funkcija. Sistemski softver je zadužan za upravljanje pojedinačnim hardverskim dijelovima. Sistemski softver izvršava zadatke kao što je prijenos podataka sa memorije na disk, ispisivanja teksta na ekranu i tako dalje. To su operativni sistemi, drajveri, programski alati, kompajleri, asembleri i ostali slični alati. Aplikativni softver je podgrupa računarskog softvera koja se bavi izvršavanjem tačno određenih zadataka. Sistemski softver je zadužan da omogući rad svih računarskih dijelova, dok aplikativni odnosno izvršni softver iskorištava hardverske računarske dijelove da bi izvršavao neki određeni zadatak. Primjer izvršnog softvera je program za obradu teksta (MS Word i ostali), program za

obradu slika (Photoshop i ostali), naučni programi, edukativni, programi za rad s tabelama, programi za zabavu, itd. Prema načinu korištenja softver možemo podjeliti na licencirani (legalni, originalni), nelicencirani (nelegalni, piratski) i slobodni softver (besplatni). freeware – besplatno koristimo neograničeno, open source – izvorni kod možemo mijenjati, shareware slobodno možemo koristiti određeno vrijeme, poznatiji pod nazivom Trial ili Demo. Anti-aplikativni (zlonamjerni, štetni,malware) softver su posebno pisani programi, čija je jedina svrha da nanesu štetu računarskom sistemu, a samim tim i korisniku. Najpoznatiji štetni programi su računarski virusi. Najrasprostranjeniji štetni programi su: crvi (Worms), trojanski konji, kameleoni, vremenske bombe, softverske bombe, logičke bombe. Od virusa se štitimo pomoću antivirusa. To su programi čija je jedina svrha otkrivanje i uništavanje računarskih virusa. Završni dio časa: (oko 5 min.) Uz prezentaciju izvršiti i ponavljanje gradiva. ZADAĆA: str. 37. pitanja za provjeru znanja Razred: VII Redni broj časa: 15. Nastavna jedinica: Uslužni programi

Uvodni dio časa: (oko 5 min.)  Ponoviti: - Šta je softver? - Koje vrste softvera postoje? - Najava cilja časa: Osim sistemskih i aplikativnih programa, postoji još jedna grupa programa namijenjena obavljaju jednostavnih ali čestih zadataka. Ta grupa programa se naziva uslužni programi. Glavni dio časa: (oko 35 min.) Pokrenuti pripremljenu prezentaciju. Usmjeriti učenike na udžbenik na str.43.- 47. Uslužni ili pomoćni programi su vrsta sistemskih programa koji služe pomaganju pri analiziranju, konfiguriranju, optimiziranju rada i održavanja računara. Jedan pomoćni program se obično zove alatom. Razlikujemo: - Sistemski uslužne programe i - Korisnički uslužne programe Sistemski uslužni programi služe za obavljanje radnji procesa u nadležnosti operativnog sistema. Obično se nalaze u sklopu operativnog sistema, a korisnik sam bira koje od njih želi instalirati. Uslužni programi Windows-a mogu se naći u meniju Accessories. Programi su podijeljeni u četiri glavne grupe:

- Accessibility - Communications - Entertainment - System Tools Sistemski alati (eng. System Tools) U ovoj grupi su pomoćni alati Windows operativnog sistema: - Files and settings transfer Wizard - Disc Cleanup - Disc Defragmenter - Backup - System information Korisnički uslužni programi su dodatni programi razonodne namjene koje korisnik sam nabavlja i instalira. Završni dio časa: (oko 5 min.) Uz prezentaciju izvršiti i ponavljanje gradiva. ZADAĆA: str. 47. pitanja za provjeru znanja Razred: VII Redni broj časa: 16. Nastavna jedinica: ARHITEKTURA RAČUNARA

Zadaci časa: 1. obrazovni: ponoviti, utvrditi te ispitati naučenost gradiva ispitnim praktičnim vježbama i provjeriti do sada naučena znanja i vještine, koje su učenici stekli u radu na računarima u programu MS POWER POINT 2. odgojni: sticanje radnih i estetskih navika, razvijanje pozitivanog odnosa prema zajedničkom radu i saradnji, sticanje navike predanog i smirenog rada 3. funkcionalni: razvijanje logičkog mišljenja, povezivanje sličnih činjenica radi donošenja generalnog zaključka, razvijanje sposobnosti usredotočenja na problem, uočavanja i izdvajanja Tip časa: čas ponavljanja, uvježbavanja i provjere znanja Oblik rada: individualni oblik rada, metoda razgovora, praktičan rad Nastavne metode: razgovor, demonstracija, samostalni radovi Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, udžbenik, nastavni listići, računar METODIČKO - DIDAKTIČKA STRUKTURA ČASA: Uvodni dio časa: (oko 5 min.) - Nastavnik preporučuje učenicima da otvore sveske i udžbenike kako bi se prisjetili naučenog gradiva. Najava časa: - Učenici će samostalno izrađivati zadatke prema nastavnikovim uputama.

Glavni dio časa: (oko 35 min.) Vježba (izrada prezentacije u MS Power Point) – (25 min.) - Sa nastavnih listića otkucati u MS Power Point – u i pokušati što tačnije odgovoriti na 15 postavljenih pitanja, uvježbavajući pri tom do sada stečena znanja. - Podijeliti nastavne listiće. -

Nastavni listići u prilogu pripreme.

-

Učenici samostalno izrađuju vježbe na računaru. Nastavnik im pomaže kada im pomoć bude potrebna i kontrolira izvode li vježbe pravilno. Nadgledati njihov rad i eventualno pojasniti nejasnoće.

-

Dati pobliža objašnjenja šta se od njih traži.

-

Analizirati zadatke. (10 min.)

-

Nastavnik će voditi brigu o tome da svi učenici ne mogu rješavati zadatke istim tempom te će im pomagati. Objasnit će im da je ocjena koju dobiju na kraju časa SAMO pokazatelj naučenog gradiva i pokazatelj koji se dio gradiva još mora uvježbavati.

-

Završni dio časa: (oko 5 min.) Na kraju časa učenicima se, prema elementima ocjenjivanja, vrednuje znanje.

PLAN nastavnog listića (I grupa) Vježba 1. Izrada i spremanje prezentacije u datoteku – vježba na tastaturi 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) 10) 11) 12) 13) 14) 15)

Napiši u programu MS Power Point odgovore na pitanja: Šta je zadatak ulaznih uređaja? Koja su dva osnovna dijela procesora? Zašto služi aritmetičko-logička jedinica? Kako dijelimo prijenosne računare, s obzirom na dimenzije? Šta je zadatak matične ploče računara? Kako dijelimo memoriju? Koje su prednosti eksterne memorije? Nabroj neke periferne memorije! Za šta služi interna memorija? Šta je bajt? Gdje se vrši obrada podataka, a gdje se čuvaju podaci? Koja vrsta veznog sklopa je grafička kartica i šta je njena uloga? Preko koje vrste porta se periferni uređaji danas najčešće spajaju na računar? Šta je softver? Šta su drajveri? - Odgovor spremi u datoteku naziva ime_prezime.ppt(.pptx) na radnu površinu (Desktop) računara.

(II grupa) Vježba 1. Izrada i spremanje prezentacije u datoteku – vježba na tastaturi 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) 10) 11) 12) 13) 14) 15)

Napiši u programu MS Power Point odgovore na pitanja: Šta je uloga izlaznih uređaja? Koja su dva osnovna dijela procesora? Šta su vezni portovi? Zašto služi upravljačka jedinica? Zašto služi memorija? Šta je medij? Šta je bit? Nabroj neke periferne memorije! Šta predstavlja kapacitet memorije? Centralnu memoriju dijilima na: _____________ i _____________. Koje su razlike između RAM, ROM, PROM, EPROM i EEPROM memorije? Koja je razlika između serijskih i paralelnih vrata? Za šta služi zvučna kartica? Da li je ona obavezan hardverski diou računaru? Kakva je razlika između sistemskog i aplikativnog softvera? Šta su računarski virusi i kako se možemo boriti protiv njih? - Odgovor spremi u datoteku naziva ime_prezime.ppt(.pptx) na radnu površinu (Desktop) računara.

Razred: VII Redni broj časa: 17. Nastavna jedinica: TEST (OSNOVI INFORMATIKE, ARHITEKTURA RAČUNARA) Razred: VII Redni broj časa: 18. Nastavna jedinica: OSNOVNI PRINCIPI RADA RAČUNARA. Uključivanje i pokretanje računara

Zadaci časa: 1. obrazovni: upoznati i naučiti kako instalirati hardver i softver računara 2. odgojni: usvajati postupnost u sticanju znanja; primijeniti stečeno znanje u svakodnevnom životu 3. funkcionalni: poticati pravilno korištenje datih podataka i pojmova; potaknuti učenike da uvide značajnu ulogu pravilnog instaliranja softvera i hardvera Tip časa: čas upoznavanje sa novim gradivom Oblik rada: frontalni i individualni Nastavne metode: razgovor, usmeno izlaganje Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, računari, projektor

METODIČKO - DIDAKTIČKA STRUKTURA ČASA: Uvodni dio časa: (oko 5 min.) Najava cilja časa: Da bismo mogli uopće raditi na računaru potrebno ga je pripremiti za rad. Danas ćemo govoriti o instaliranju računara i njegovom uključivanju i pokretanju. Glavni dio časa: (oko 35 min.) Pokrenuti pripremljenu prezentaciju. Razgovarati sa učenicima o načinu uključivanja i isključivanja računara. Prisjetiti se koraka koje je potrebno provesti prilikom uključivanja računara. Objasniti postupak podizanja sistema (eng. boot). Razgovarati sa učenicima o pojmu instaliranje. (Kako instaliraju igricu?) Objasniti šta znači instaliranje hardvera, a šta instaliranje softvera ? Prilikom rastavljanja računara poštujemo računarsko pravilo LIFO (Last in first out) — računarsko pravilo da se onaj uređaj koji se posljednji uključi prvi isključuje.Prije nego što uključimo računar u struju, sve dijelove računara moramo propisno povezati. Na kućištu je zalijepljena garancijska naljepnica. Njeno uklanjanje, u garantnom roku, od strane neovlaštene osobe, povlači za sobom gubitak garancije. Česte instalacije i deinstalacije programa ugrožavaju Instalacioni programi obično nude barem tri stabilnost operativnog sistema. vrste instalacije: Dodatna opasnost sistemu je nelegalni (nelicencirani, piratski) softver. Instalacija hardvera i instalacija softvera uzajamno su povezane, jer instalacija novog hardverskog uređaja zahtijeva i instalaciju određenog softvera za podršku. Drajveri su upravljački programi, neophodni za ispravan rad novoinstaliranog uređaja u računaru. Završni dio časa: (oko 5 min.) Ponoviti naučeno gradivo. ZADAĆA: str. 53. pitanja za provjeru znanja

Razred: VII Redni broj časa: 19. I 20. Nastavna jedinica: PRIMJENA RAČUNARA. Obrada teksta. MS Word. File meni

Zadaci časa: 1. obrazovni: naučiti i usvojiti način pokretanja MS Word-a; dijelove Word-ovog prozora, upoznati učenike s alatima osnovnih Word alatnih traka, upoznati učenike s osnovama pisanja teksta na računaru, naučiti osnovne naredbe u FILE meniju 2. odgojni: razvijanje kulture rada učenika, njihov pozitivan i odgovarajući odnos prema radu; razvijanje smisla za suočavanje s novim situacijama; izgrađivanje individualnog interesa i motivacije; formiranje spretnosti i brzine 3. funkcionalni: izgrađivati sposobnost povezivanja svakidašnjice i informatike, razvijati sposobnost promatranja i uočavanja, korištenja dobivenih podataka i zapažanja, privikavati na informatičko izražavanje Tip časa: čas upoznavanja sa novim gradivom i vježba (kombinovani) Oblik rada: individualni Nastavne metode: razgovor, samostalni radovi Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, računar, projektor METODIČKO - DIDAKTIČKA STRUKTURA ČASA: Uvodni dio časa: (oko 5 min.) Za šta su namjenjeni tekst procesori? Koje tekst procesore poznajete? Najava cilja časa: • Od svih programa najviše se koriste tekstprocesori - programi za obradu teksta. • Omogućavaju nam da tekst kreiramo, čuvamo, mijenjamo i štampamo. • Tekst možemo ilustrovati slikama, tabelama, grafikonima itd. • Moguće je povezivati dokumente kreirane različitim programima. • Da bismo iskoristili mogućnosti tekstprocesora Word potrebno je da ponovimo kako se pokreće, a potom se upoznamo sa njegovim radnim okruženjem. Glavni dio časa: (oko 35 min.)

Naslovna traka(Title bar)- Sadrži ime dokumenta (ako nije imenovan piše Document1) i na desnom kraju tri dugmeta:   

Smanjuje prozor na veličinu dugmeta na traci zadataka. Omogućava izbor između dve različite veličine prozora. Zatvara prozor uz pitanje želite li da sačuvate dokument.

Traka menija (Menu bar)

•

Traka menija (Menu bar) sastoji se od devet opcija. Svaka od ponuđenih opcija može se izabrati pomoću miša ili istovremenim pritiskom na tipku Alt i podvučeno slovo. Tako se dobijaju padajući meniji koji sadrže naredbe za rad sa dokumentom. U toku rada upoznaćemo značenje pojedinih naredbi i uočiti njihovu logičnu pripadnost pojedinačnim menijima. Trake alata (tools bar) omogućavaju brži pristup naredbama koje se često koriste. Obično su uključene trake Standard i Formating (View→Toolbars→selektovanje željene opcije). Trake možete postaviti na bilo koji dio prozora jednostavnim odvlačenjem. Ostali elementi radnog okruženja: Okomiti i vodoravni linijar (Ruler) Okomiti i vodoravni klizač (Scrool bar) Traka stanja - ili statusna traka (Status bar) Radna površina dokumenta -

Učenicima objasniti svaku naredbu iz menija FILE pojedinačno: FILE - DATOTEKA

Zadatak: U udžbeniku na str. 67. uraditi vježbu 1.

Završni dio časa: (oko 5 min.) Priprema računara za isključenje. Pitati učenike ima li šta nejasno u gradivu koje je obrađeno i eventualno dati potrebna objašnjenja. Razred: VII Redni broj časa: 21. Nastavna jedinica: Edit i View meni

Zadaci časa: 1. obrazovni: upoznati učenike sa EDIT i VIEW menijem i njihovim naredbama vezanim za uređivanje i pregled 2. odgojni: razvijati sposobnost uočavanja i prepoznavanja, te ispravnog zaključivanja;pravilno koristiti i primjenjivati prethodno stečena znanja 3. funkcionalni: razvijati volju i potrebu za sticanjem novih znanja, razvijati pozitivan odnos prema zajedničkom radu i saradnji, sticati naviku predanog i smirenog rada Tip časa: čas upoznavanja sa novim gradivom i vježba (kombinovani) Oblik rada: individualni Nastavne metode: razgovor, samostalni radovi Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, računar, projektor METODIČKO - DIDAKTIČKA STRUKTURA ČASA: Uvodni dio časa: (oko 5 min.) Ponoviti sa učenicima o programu Word, naučeno na prethodnim časovima, File meni i njegove naredbe - New, Open, Save, Save As, Page Setup, Print Preview, Print, Close, Exit. NAJAVA CILJA: Prošli čas smo naučili koje naredbe koristimo u FILE meniju. Danas ćemo naučiti menije Edit i View i njihove naredbe. Glavni dio časa: (oko 35 min.)

-

Da bi mogli uređivati tekst, tj. raditi na njemu svakojake promjene, najprije ga moramo označiti (selektirati). Učenicima objasniti svaku naredbu iz menija EDIT i VIEW pojedinačno: EDIT – UREĐIVANJE

VIEW - POGLED

Zadatak: U udžbeniku na str. 68.-69. uraditi vježbu 3, 6, 7.

Završni dio časa: (oko 5 min.) -

Priprema računara za isključenje. Pitati učenike ima li šta nejasno u gradivu koje je obrađeno i eventualno dati potrebna objašnjenja.

Razred: VII Redni broj časa: 22. I 23. Nastavna jedinica: Insert meni. Umetanje slika u dokument.

Zadaci časa: 1. obrazovni: upoznati učenike sa INSERT menijem i njihovim naredbama vezanim za umetanje slika u dokument 2. odgojni: razvijati sposobnost uočavanja i prepoznavanja, te ispravnog zaključivanja; pravilno koristiti i primjenjivati prethodno stečena znanja 3. funkcionalni: razvijati volju i potrebu za sticanjem novih znanja, razvijati pozitivan odnos prema zajedničkom radu i saradnji, sticati naviku predanog i smirenog rada Tip časa: čas upoznavanja sa novim gradivom i vježba (kombinovani) Oblik rada: individualni Nastavne metode: razgovor, samostalni radovi Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, računar, projektor METODIČKO - DIDAKTIČKA STRUKTURA ČASA: Uvodni dio časa: (oko 5 min.) Ponoviti gradivo sa prethodnog časa. NAJAVA CILJA: Danas ćemo naučiti: - šta sve i kako možemo insertovati u programu MS Word, - napraviti prelome stranica, kolona, numerisati stranice, ubaciti fusnote, slike, ilustracije, umetnuti drugu datoteku, grafik, dijagram, crtež... Glavni dio časa: (oko 35 min.)

-

Učenicima objasniti svaku naredbu iz menija INSERT pojedinačno: INSERT - UMETANJE

Završni dio časa: (oko 5 min.) Za zadaću: Vježbe iz udžbenika, strana br. 67. - 69.

Razred: VII Redni broj časa: 24. Nastavna jedinica: Kreiranje i oblikovanje tabela

Zadaci časa: 1. obrazovni: upoznati učenike sa TABLE menijem i njegovim naredbama 2. odgojni: razvijanje interesa za usvajanje novih saznanja i praktične primjene, sticanje navika za samostalan rad, urednosti, sistematičnosti, marljivosti i tačnosti u rješavanju zadataka 3. funkcionalni: razvijati funkcionalno mišljenje, razvijati smisao za uočavanje analogija, razvijati pamćenje i uočavanje Tip časa: čas vježbe Oblik rada: frontalni, individualni Nastavne metode: razgovor, demonstriranje, samostalni radovi Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, računari, projektor, udžbenik METODIČKO - DIDAKTIČKA STRUKTURA ČASA:

Uvodni dio časa: (oko 5 min.)  Najava cilja časa: Danas ćemo pokazati i naučiti kako u Word umetnuti, brisati, selektovati tabelu i njenih dijelova, promijeniti širinu i visinu kolone i reda, kretati se tabelom, poravnati sadržaj u njoj, spajati i dijeliti ćelije, obrubiti i osjenčiti dijelove tabele.  Priprema računara za rad. Glavni dio časa: (oko 35 min.) - Uputiti učenike da otvore udžbenike na str. 62 – 63.., a potom dalje prate instrukcije nastavnika. TABLE - TABELA

Uključiti alatnu traku Tables and Borders. Objasniti učenicima: • na koje sve načine mogu napraviti tabelu u svom dokumentu, • kako se označava (selektuje) cijela tabela, red, kolona, ćelija i grupa ćelija (susjedne i nesusjedne), • kako mijenjaju širinu kolone i visinu reda, • kako se kretati kroz tabelu, • kako umetnuti red (iznad ili ispod), kolonu (lijevo ili desno), ćeliju, • izbrisati i selektovati tabelu, red, kolonu ili ćeliju, • kako poravnati sadržaj tabele (vertikalno, horizontalno, dvostruko), • kako spojiti i podijeliti ćelije, • kako promijeniti okvir tabele i obojiti ćelije.

Završni dio časa: (oko 5 min.)  Ponoviti naučeno gradivo kroz prethodne teze  Priprema računara za isključenje. Zadaća: Udžbenik strana broj 67.-71. Zadaci sa tabelama. Razred: VII Redni broj časa: 25. Nastavna jedinica: Ubacivanje ostalih netekstualnih elemenata u Word dokument

Zadaci časa: 1. obrazovni: usvojiti i naučiti kako u dokument umetnuti gotove grafičke oblike, te dodavanje teksta u iste, umetanje dijagrama 2. odgojni: razvijanje interesa za rješavanje zadatka, sticanje navika za samostalan rad, razvijanje upornosti, preciznosti, urednosti i sistematičnosti u radu 3. funkcionalni: razvijanje logičkog povezivanja i zaključivanja, razvijanje pamćenja, posmatranja i razumijevanja Tip časa: čas vježbe Oblik rada: frontalni, individualni Nastavne metode: razgovor, demonstriranje, samostalni radovi Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, računari, projektor, udžbenik METODIČKO - DIDAKTIČKA STRUKTURA ČASA: Uvodni dio časa: (oko 5 min.) Ponoviti sa učenicima o programu Word, naučeno na prethodnim časovima i naredbe iz menija INSERT naučene u VI razredu. Najava cilja časa: Danas ćemo naučiti još neke mogućnosti koje nam nudi MS Word u meniju INSERT (umetanje gotovih oblika – AutoShapes i dodavanje teksta u isti, umetanje dijagrama). Priprema računara za rad. Glavni dio časa: (oko 25 min.) Uputiti učenike na udžbenik – str. 67.- 71.

-

-

U ovom dijelu časa učenici samostalno rade zadatke

-

Nastavnik nadgleda rad učenika. Nastavnik nakon predviđenog vremena i pregleda učeničkih programa može

prikazati jedno od mogućih rješenja (za svaki zadatak) koje unaprijed pripremi, pa potom zajedno sa učenicima analizira korištene naredbe iz menija INSERT. Završni dio časa: (oko 15 min.) U ovom dijelu časa zadati učenicima zadatke predviđene za samostalan rad – str. 69. Zastava BiH Priprema računara za isključenje.

Razred: VII Redni broj časa: 26. I 27. Nastavna jedinica: Word

Zadaci časa: 1. obrazovni: ponoviti, utvrditi te ispitati naučenost gradiva ispitnim praktičnim vježbama i provjeriti do sada naučena znanja i vještine, koje su učenici stekli u radu na računarima u programu MS WORD 2. odgojni: sticanje radnih i estetskih navika, razvijanje pozitivanog odnosa prema zajedničkom radu i saradnji, sticanje navike predanog i smirenog rada 3. funkcionalni: razvijanje logičkog mišljenja, povezivanje sličnih činjenica radi donošenja generalnog zaključka, razvijanje sposobnosti usredotočenja na problem, uočavanja i izdvajanja Tip časa: čas ponavljanja, uvježbavanja i provjere znanja Oblik rada: individualni oblik rada, metoda razgovora, praktičan rad Nastavne metode: razgovor, demonstracija, samostalni radovi, Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, udžbenik, nastavni listići, računar METODIČKO - DIDAKTIČKA STRUKTURA ČASA: Uvodni dio časa: (oko 5 min.) Nastavnik preporučuje učenicima da otvore udžbenike kako bi se prisjetili naučenog gradiva. Najava časa: - Učenici će samostalno izrađivati zadatke prema nastavnikovim uputama. Glavni dio časa: (oko 35 min.) -

Vježbe iz udženika sa strane 67. – 71. Pokušati što tačnije uraditi zadane zadatke, uvježbavajući pri tom do sada stečena znanja. - Učenici samostalno izrađuju vježbe na računaru. - Nastavnik im pomaže kada im pomoć bude potrebna i kontrolira izvode li vježbe pravilno. - Nadgledati njihov rad i eventualno pojasniti nejasnoće. - Dati pobliža objašnjenja šta se od njih traži. - Analizirati zadatke. - Nastavnik će voditi brigu o tome da svi učenici ne mogu rješavati zadatke istim tempom te će im pomagati. - Objasnit će im da je ocjena koju dobiju na kraju časa SAMO pokazatelj naučenog gradiva i pokazatelj koji se dio gradiva još mora uvježbavati. Završni dio časa: (oko 5 min.) Na kraju časa učenicima se, prema elementima ocjenjivanja, vrednuje znanje. Zadaća: - Vježbe koje učenici ne završe na času uraditi za domaću zadaću.

Razred: VII Redni broj časa: 28. Nastavna jedinica: TEST (OSNOVNI PRINCIPI RADA RAČUNARA, PRIMJENA RAČUNARA) Razred: VII Redni broj časa: 29. Nastavna jedinica: Excel, proračunske tabele. Kretanje radnom tabelom.

Excel-ova standardna traka sa alatima –

File meni

Zadaci časa: 1. obrazovni: naučiti i usvojiti način pokretanja MS Excel-a; dijelove Excel -ovog prozora, upoznati učenike s alatima osnovnih Excel alatnih traka, naučiti osnovne naredbe u FILE meniju 2. odgojni: razvijanje kulture rada učenika, njihov pozitivan i odgovarajući odnos prema radu; razvijanje smisla za suočavanje s novim situacijama; izgrađivanje individualnog interesa i motivacije; formiranje spretnosti i brzine

3. funkcionalni: izgrađivati sposobnost povezivanja svakidašnjice i informatike, razvijati sposobnost promatranja i uočavanja, korištenja dobivenih podataka i zapažanja, privikavati na informatičko izražavanje Tip časa: čas upoznavanja sa novim gradivom i vježba (kombinovani) Oblik rada: individualni Nastavne metode: razgovor, samostalni radovi Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, računar, projektor METODIČKO - DIDAKTIČKA STRUKTURA ČASA: Uvodni dio časa: (oko 5 min.) Potaknuti učenike na razgovor sljedećim pitanjima: - Kako se zove program pomoću kojeg obrađujemo tekst? - Microsoft Word je dio jednog programskog paketa. Znate li kojeg? - Da li znate još neke programe iz paketa MS Office? Najava cilja časa: Želimo li upotrijebiti računar za proračune i obrade brojčanih podataka smještenim u tabele moramo naučiti raditi sa nekim programom za tablično računanje. Jedan od takvih programa je MS Excel koji ćemo bolje upoznati na narednim časovima. Glavni dio časa: (oko 35 min.)  Zajedno sa učenicima analizirati sliku 2 dijelovi prozora MS Excel-a koja se nalazi u udžbeniku na str.75.  Obratiti posebnu pažnju na nove pojmove:  Traka formule, sastoji se od adrese aktivne ćelije, a adresa ćelije određuje se slovom kolone i brojem reda u kojem se nalazi (npr. D8), zatim dugme s znakom jednakosti (uređivanje formule) i treći dio gdje dolazi sadržaj aktivne ćelije (ono što upisujemo u ćeliju)  Radna tabela s ćelijama, u dnu tabele nalaze seradni listovi.Svaka nova radna knjiga sadrži tri lista, a može ih sadržavati do 255.  Svaka radna tabela sadrži 256 kolona (slova od A do IV) i 65536 redova (preko 16 miliona ćelija).  Traka stanja s područjem za automatsko računanje. Kretanje radnom tabelom

Kroz radnu tabelu krećemo se pomoću tastature i to upotrebom kursorskih strelica, tipke Enter, kao i tipki: Page Up, PageDown, Home, End.

-

Učenicima objasniti svaku naredbu iz menija FILE pojedinačno: FILE - DATOTEKA

Završni dio časa: (oko 5 min.) Priprema računara za isključenje. Pitati učenike ima li šta nejasno u gradivu koje je obrađeno i eventualno dati potrebna objašnjenja.

Razred: VII Redni broj časa: 30. I 31. Nastavna jedinica: Rad sa Edit menijem

Zadaci časa: 1. obrazovni: upoznati učenike sa Edit menijem 2. odgojni: razvijati sposobnost uočavanja i prepoznavanja, te ispravnog zaključivanja; pravilno koristiti i primjenjivati prethodno stečena znanja 3. funkcionalni: razvijati volju i potrebu za sticanjem novih znanja, razvijati pozitivan odnos prema zajedničkom radu i saradnji, sticati naviku predanog i smirenog rada Tip časa: čas upoznavanja sa novim gradivom i vježba (kombinovani) Oblik rada: individualni Nastavne metode: razgovor, samostalni radovi Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, računar, projektor METODIČKO - DIDAKTIČKA STRUKTURA ČASA: Uvodni dio časa: (oko 5 min.) Ponoviti sa učenicima o programu Excel, naučeno na prethodnim časovima, File meni i njegove naredbe. NAJAVA CILJA: Prošli čas smo naučili koje naredbe koristimo u FILE meniju. Naučit ćemo i meni Edit i njegove naredbe. Glavni dio časa: (oko 35 min.)

-

Učenicima objasniti svaku naredbu iz menija EDIT pojedinačno: EDIT – UREĐIVANJE

U udžbeniku na str. 85. uraditi vježbu 1. Završni dio časa: (oko 5 min.) - Priprema računara za isključenje. - Pitati učenike ima li šta nejasno u gradivu koje je obrađeno i eventualno dati potrebna objašnjenja.