Ventilacija - Grijanje I Klimatizacija - Tti

Izradio: Matija Mesarić

Ventilacija

Međimursko veleučilište u Čakovcu

Ventilacija Kolegij: Grijanje i klimatizacija

Profesor: prof.dr.sc. Budimir Mijović

Izradio: Matija Mesarić Čakovec, listopad 2015

Međimursko veleučilište u Čakovcu

Izradio: Matija Mesarić

Ventilacija

Sadržaj: UVOD......................................................................................... 6 1.ODREĐIVANJE POTREBNE KOLIČINE SVJEŽEG ZRAKA..................8 2.VRSTE VENTILACIJA...............................................................11 2.1.Prirodna ventilacija................................................................................12 2.1.1.Ventilacija kroz prozore........................................................................................13 2.1.2.Ventilacija kroz fuge (Infiltracija)..........................................................................14 2.1.3.Ventilacija kroz vertikalne kanale.........................................................................14 2.2.Prisilna ventilacija (Mehanička)...............................................................18 2.3.VENTTLACHSKI ZAHTJEV PREMA BROJU OSOBA........................................21 2.4.VENTILACIJSKI ZAHTJEV PREMA DOPUŠTENOJ KONCENTRACIJI ZAGAĐIVAČA U ZRAKU...................................................................................................... 21 2.5.VENTELACIJSKI ZAHTJEV PREMA BROJU IZMJENA ZRAKA............................22

3.OSNOVNI PRINCIP DISTRIBUCIJE ZRAKA U PROSTORIJI.............23 3.1.Sustav s miješajućim strujanjem-povlačenje struje zraka u prostoriji........23 3.2.Sustav s poprečnim strujanjem-potiskivanje zraka iz prostorije................23 3.3.Lokalni sustavi ventilacije za industrijsko okruženje.................................24 3.4.Preporuke za smještaj vanjskih ulazno/izlaznih otvora..............................25

4.OSNOVNE KOMPONENTE SUSTAVA KLIMATIZACIJE...................26 4.1.Klima komora se sastoji od sljedećih komponenata:.................................26 4.2.Pročiščivanje zraka.................................................................................27 4.3.Povrat topline........................................................................................28 4.4.Grijači zraka........................................................................................... 29 4.5.Hladnjaci zraka.......................................................................................30 4.6.Distribucija zraka...................................................................................31 4.7.Prigušivači zvuka....................................................................................31 4.8.Kanalni razvod.......................................................................................32 4.8.1.Brzine zraka u kanalima.......................................................................................32 4.8.2.Izrada kanalnog razvoda......................................................................................32 4.8.3.Izvedba kanalnog razvoda...................................................................................33

2 Međimursko veleučilište u Čakovcu

Izradio: Matija Mesarić

Ventilacija

4.8.4. Pozicioniranje kanalnih razvoda..........................................................................33 4.8.5.Pozicioniranje kanalnog otvora za uzimanje i odbacivanje zraka..........................34 4.8.6. Ugradnja PPZ (protu požarna zaklopka) u kanalni razvod...................................35 4.8.7. Ovješenja kanalnih razvoda................................................................................35 4.8.8.Izolacija kanalnog razvoda...................................................................................35 4.9.Elementi za distribuciju zraka.................................................................37

5.ALATI ZA DIJAGNOSTIKU VENTILACIJSKIH SUSTAVA..................38 5.1.Visiobot................................................................................................. 38 5.2.Visiobat...................................................................................................... 38

6.ALATI ZA ČIŠĆENJE VENTILACIJSKIH SUSTAVA..........................39 7.ALATI ZA USISAVANJE PRAŠINE IZ VENTILACIJSKIH SUSTAVA. . . .39 8.ALATI ZA DEZINFEKCIJU VENTILACIJSKIH SUSTAVA...................40 9.ALATI ZA ČIŠĆENJE KLIMA KOMORA........................................40 10.ALATI ZA MJERENJE KAKVOĆE ZRAKA....................................41 10.1. Microbio.............................................................................................. 41 10.2. Airmeter.............................................................................................. 41

11.SPECIFIČNI RUČNI ALATI ZA ODRŽAVANJE VENTILACIJE...........42 LITERATURA............................................................................43

3 Međimursko veleučilište u Čakovcu

Izradio: Matija Mesarić

Ventilacija

POPIS SLIKA: SLIKA SLIKA SLIKA SLIKA SLIKA SLIKA SLIKA

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

POTREBNA KOLIČINA SVJEŽEG ZRAKA PO OSOBI NA M² PROSTORIJE [2]...............................10 BROJ IZNJENA ZRAKA U SATU OVISNO O NAMJENI PROSTORIJE [2].......................................11 ODREĐIVANJE KOLIČINE SVJEŽEG ZRAKA NA TEMELJU ONEČIŠĆENJA [2]...............................12 FAKTORI KOJI UTJEČU NA PRIRODNU VENTILACIJU [2]......................................................13 PRAVILNO PROZRAČIVANJE [1]....................................................................................14 PRIKAZ RASPODJELE TLAKA I STRUJANJE ZRAKA U ZGRADI USLIJED VJETRA [2].......................15 PRIRODNA JEDNOKANALNA VENTILACIJA [2] SLIKA 8. PRIRODNA DVOKANALNA VENTILACIJA [2].......................................................................................... 16 SLIKA 9. PRIRODNA VENTILACIJA SABIRNI KANAL [2]...................................................................17 SLIKA 10. STRUJANJE VJETRA NA OBJEKT [2].............................................................................18 SLIKA 11. EFEKT DIMNJAKA [2].............................................................................................. 19 SLIKA 12. IZVEDBE SUSTAVA PRISILNE VENTILACIJE [4]................................................................20 SLIKA 13. SUSTAV CENTRALNE VENTILACIJE [4].........................................................................21 SLIKA 14. SUSTAV DECENTRALNE VENTILACIJE [4].....................................................................21 SLIKA 15. SUSTAV S MIJEŠAJUĆIM STRUJANJEM ZRAKA [4]............................................................24 SLIKA 16. SUSTAV Z POPREČNIM STRUJANJEM ZRAKA [4]............................................................25 SLIKA 17. SUSTAV LOKALNE VENTILACIJE U INDUSTRIJI [4]..........................................................26 SLIKA 18. SMJEŠTAJ VANJSKIH ULAZNO/IZLAZNIH OTVORA [4]......................................................26 SLIKA 19. PRESJEK KLIMA KOMORE [4]...................................................................................28 SLIKA 20. UREĐAJ ZA POVAT OSJETNE TOPLINE – PROMJENA TEMPERATURE [4]................................29 SLIKA 21. UREĐAJ ZA POVAT UKUPNE TOPLINE – PROMJENA TEMPERATURE I VLAGE [4].....................30 SLIKA 22. GRIJAČ ZRAKA [2]................................................................................................ 30 SLIKA 23. . HLADNJAK ZRAKA [2]......................................................................................... 31 SLIKA 24. OVLAŽIVAČ ZRAKA SA MLAZNICAMA SA JEDNIM REDOM [2]..........................................31 SLIKA 25. CENTRIFUGALNI I AKSIJALNI VENTILATOR [2]..............................................................32 SLIKA 26. PRIGUŠIVAČI ZVUKA [2]......................................................................................... 32 SLIKA 27. KANALI PREMA OBLICIMA [6]..................................................................................34 SLIKA 28. KANALNI RAZVODI [6]........................................................................................... 35 SLIKA 29. KANALNI OTVORI [6]............................................................................................. 35 SLIKA 30. PROTU POŽARNE ZAKLOPKE [6]...............................................................................36 SLIKA 31. KANALNI OVJESI [6]............................................................................................... 36 SLIKA 32. ARMAFLEX TERMO PJENA [5]...................................................................................37 SLIKA 33. ALUMINIJ / ARMACELL SA ARMAFLEX-OM [5]...............................................................37 SLIKA 34. ELEMENTI ZA DISTRIBUCIJU ZRAKA [4].......................................................................38 SLIKA 35. VISIOBOT I VISIOBAT [7].......................................................................................39 SLIKA 36. ROTACIONA ČETKA [7]........................................................................................... 40 SLIKA 37. HEPAIR USISAVAČ OTPADNOG ZRAKA [7]....................................................................40 SLIKA 38. DESINAIR DEZINFEKTOR [7]....................................................................................41 SLIKA 39. COILPRO NISKOTLAČNI PERAČ [7]............................................................................41 SLIKA 40. MICROBIO MJERAČ MIKROORKANIZAMA U ZRAKU [7].....................................................42 SLIKA 41. AIRMETER MJERAČ ZRAKA [7]..................................................................................42 SLIKA 42. SPECIFIČNI RUČNI ALAT ZA VENTILACIJU (LIM) [8]........................................................43

4 Međimursko veleučilište u Čakovcu

Izradio: Matija Mesarić

Ventilacija

POPIS JEDNADŽBI: JEDNADŽBA JEDNADŽBA JEDNADŽBA JEDNADŽBA JEDNADŽBA JEDNADŽBA

1. IZRAČUNAVANJE PROMJENE TEMPERATURE I VLAŽNOSTI [4].........................................7 2. ODREĐIVANJE POTREBNE KOLIČINE SVJEŽEG ZRAKA [4].............................................8 3. POTREBNA KOLIČINA SVJEŽEG ZRAKA PREMA ONEČIŠĆENOSTI [4]................................9 4. ODREĐIVANJE KOLIČINE SVJEŽEG ZRAKA NA TEMELJU ONEČIŠĆENJA [4].......................11 5. JEDNADŽBA UKUPNOG PROTOKA VANJSKOG ZRAKA [4].............................................22 6. IZRAČUNAVANJE POVRŠINE KANALA [6]................................................................32

POPIS TABLICA: TABLICA 1. BROJ TABLICA 2. BROJ

IZMJENA ZRAKA PO SETU U PROSTORIJI [4]..........................................................9 IZMJENA ZRAKA ZA RAZLIČITE VRSTE PROSTORA [3]............................................22

5 Međimursko veleučilište u Čakovcu

Izradio: Matija Mesarić

Ventilacija

Uvod Pod ventilacijom smatramo stalnu zamjenu onečišćenog zraka iz prostorije, svježim zrakom iz slobodne atmosfere radi održavanja potrebnih higijenskih uvjeta neophodnih za zdrav i ugodan boravak ljudi. Uloga ventilacije je također zagrijavanje zraka ako je potrebno, odstranjivanje suvišne vlage i štetnih plinova iz prostora, te rashlađivanje zraka u ljetnom razdoblju. Za ugodno stanovanje i očuvanje zdravlja i pune radne sposobnosti osoba, važne su sljedeće preporuke: temperatura zraka zimi u stambenim bi prostorijama trebala bit 21 ± 1 °C. Ljeti su



ugodne temperature između 24 i 26 °C; odstupanja srednje temperature obodnih površina (zidovi) od temperature zraka, ne



smije iznositi više od 2 do 3 °C; zimi je udobna relativna vlažnost zraka od 40% do 50%, a ljeti 50 ± 5%. Vrijednosti



ispod 30% medicinski su nepoželjne, jer imaju za posljedicu isušivanje dišnih puteva; brzina strujanja zraka u zoni boravka osoba trebala bi biti od 0,1 do 0,3 m/s.



Na kvalitetu zraka utječe niz čimbenika, koji se dijele na 4 osnovne grupe: 1. 2. 3. 4.

Vanjski izvori zagađenja, Elementi građevine i namještaj, Oprema i postupci, Ljudi i/ili životinje.

Osnovni razlozi za ventilaciju unutarnjeg prostora su: 1. Dovođenje vanjskog zraka (kisika) u zatvoreni unutarnji prostor,

6 Međimursko veleučilište u Čakovcu

Izradio: Matija Mesarić

Ventilacija

2. Razrjeđivanje koncentracije zagađivača u zraku - protok vanjskog zraka može ovisiti koncentraciji zagađivača - MAK (njem. Maximdle Arbeitsplatz Konzentration) (nastaliC02 pri disanju, duhanski dim, miris znoja, tehnološka isparenja...), 3. Uklanjanje (odsis) zagađivača iz prostora (parkirne garaže, cestovni tuneli, laboratoriji, radionice...), 4. Uklanjanje topline i vlage iz prostora (zatvoreni bazeni, kuhinje...), 5. Uspostavljanje željene razdiobe zraka unutar prostora. Osnovni zahtjevi kod projektiranja sustava ventilacije su: 1. zrak u prostoru treba biti čist- bez mirisa, prašine i ostalih ne čistoća, 2. temperatura i relativna vlažnost u unutarnjem prostoru trebaju zadovoljavati proračunske uvjete prema namjeni i aktivnostima u prostoru 3. ukupna dobavna struja zraka mora sadržavati barem određeni udio vanjskog zraka Osjetna toplina

Latentna toplina

QoS = VKLPCp(tuN-tuB)

QL = VKLpro(xuN-XuB)

- promjena temperature

- promjena vlažnosti

Jednadžba 1. Izračunavanje promjene temperature i vlažnosti [4]

Pojmovi ventilacija i infiltracija odnose se na dovođenje vanjskog zraka u građevinu, a razlika između ventilacije i infiltracije je u sljedećem: 

VENTILACIJA predstavlja namjerno dovođenje određene količine vanjskog zraka u građevinu kroz projektirane otvore, dakle postoji namjera regulirane razdiobe zraka unutar građevine.



INFILTRACIJA kroz zazore podrazumijeva prodor zraka kroz zazore na prozorima, vratima, malenim dijelom kroz vanjske zidove i ostale ne namjerne otvore te je i povezana s propuštanjem oplošja građevine. Prodor svježeg zraka u prostoriju procesom infiltracije ovisi o veličini zazora na vanjskim prozorima i vratima. Uvjet za

7 Međimursko veleučilište u Čakovcu

Izradio: Matija Mesarić

Ventilacija

ovakvu izmjenu je razlika tlaka između unutarnjeg i vanjskog zraka kao posljedica razlike temperature i energije vjetra.

1.Određivanje potrebne količine svježeg zraka Broj izmjena zraka (eng. Air Changesper Hour) je pojam koji govori o količini zraka koja ventilacijom ulazi u građevinu i odnosi se na izmijenjeni zrak unutar korisnog volumena građevine tijekom jednog sata. Određivanje količine svježeg zraka osnova je svakog proračuna sustava ventilacije i klimatizacije. Količina svježeg zraka određuje se na temelju:   

potrebne izmjene zraka u određenom vremenu, potrebne količine svježeg zraka potrebnog toplinskog ili rashladnog učina. Količina zraka u slučaju kad se ne smije koristiti optočni zrak određuje se prema

jednadžbi:

Jednadžba 2. Određivanje potrebne količine svježeg zraka [4]

pri čemu su: V - količina (protočni volumen) svježeg zraka, m³/h n - broj potrebnih izmjena zraka u vremenu, 1/h Vp- volumen prostorije, m³ Broj izmjena zraka u satu ovisi o osobinama prostorije: visini, namjeni, izvorima onečišćenja te o izvedbi sustava dovođenja ili odvođenja zraka. Potrebna količina svježeg zraka određuje se ovisno o broju osoba ili izvoru onečišćenja. U njih se ubrajaju izvori fizičkog onečišćenja (čestice, vlakna, mikroorganizmi) i izvori mirisa (smrada).

8 Međimursko veleučilište u Čakovcu

Izradio: Matija Mesarić

Stanje Zatvoreni prozori i vrata (infiltracija) Prozor otvoren na kiper Napola otvoren prozor Širom otvoren prozor Otvoreni prozori i vrata na suprotnim stranama

Ventilacija

AHC [h^-1] 0-0,5 0,3-1,5 5-10 10-15 do 40

Tablica 1. Broj izmjena zraka po setu u prostoriji [4]

Potrebna količina svježeg zraka određena je ovisno o broju osoba koje borave u prostoriji, odnosno na temelju površine prostorije. Ako u prostorijama postoje dodatni izvori onečišćenja zraka (npr. duhanski dim), vrijednosti najmanje definirane količine svježeg zraka po osobi potrebno je povećati za 20 m³/h. Potrebna količina svježeg zraka određuje se i prema onečišćenosti jednadžbom:

V=

Vop k MAK−k OK Jednadžba 3. Potrebna količina svježeg zraka prema onečišćenosti [4]

V - najmanja potrebna količina svježeg zraka, m³/h V - količina štetne tvari, mg/h kMAK - najveći dopušteni udio štetne tvari (MAK), mg/m³ kOK

- udio štetne tvari u neposrednoj okolici, mg/m

Broj izmjene zraka sa vanjskim zrakom kod zgrade u kojoj borave ili rade ljudi treba iznositi najmanje n=0,5 hˉ¹ ako propisom donesenim u skladu s Zakonom o prostornom uređenju i gradnji kojim se uređuje to područje nije drugačije propisano. U vrijeme kada ljudi 9 Međimursko veleučilište u Čakovcu

Izradio: Matija Mesarić

Ventilacija

ne borave u dijelu zgrade koji je namijenjen za boravak i/ili rad ljudi potrebno je osigurati izmjenu unutarnjeg zraka od najmanje n=0,2 hˉ¹.

Slika 1. Potrebna količina svježeg zraka po osobi na m² prostorije [2]

10 Međimursko veleučilište u Čakovcu

Izradio: Matija Mesarić

Ventilacija

Slika 2. Broj iznjena zraka u satu ovisno o namjeni prostorije [2]

Ako je jedini izvor onečišćenja zraka u prostoriji čovjek (onečišćenje ugljičnim dioksidom), potrebna se količina svježeg zraka računa prema jednadžbi:

Jednadžba 4. Određivanje količine svježeg zraka na temelju onečišćenja [4]

V

-najmanja potrebna količina svježeg zraka, m³/h

VCo2 k CO2max

-količina Co2 u zraku koju odaje čovjek ovisno o razini aktivnosti, m³/h -najveći dopušteni udio CO2 u prostoriji, m³/m³ ili % (najviše 0,15%, preporučljivo 0,1%) -udio Co2 u okolnom zraku, m³/m³ ili % (u pravilu 0,04%, ali su u

k CO2ok

11 Međimursko veleučilište u Čakovcu

Izradio: Matija Mesarić

Ventilacija

gradovima moguće i 3 do 4 puta veće vrijednosti).

Slika 3. Određivanje količine svježeg zraka na temelju onečišćenja [2]

2.Vrste ventilacija Dovoljna izmjena zraka za održavanje kvalitetnog zraka u prostorijama može se postići na razne načine te se razlikuju slijedeći načini ventilacije: 1. Prirodna ventilacija 2. Prisilna (mehanička) ventilacija Za oba navedena tipa sustava ventilacije OBAVEZNA je dobava vanjskog zraka u ventilirani prostor, jer sustav bez dobave vanjskog zraka predstavlja recirkulirajući sustav što nije sustav ventilacije!

2.1.Prirodna ventilacija Kod koje se izmjena zraka ostvaruje prirodnim načinom, uslijed razlike tlaka u prostoriji koju treba ventilirati i mjesta iz kojeg dolazi svježi zrak, a ta razlika je rezultat uzgona ili strujanja vjetra. Ona može biti: 1.Ventilacija kroz prozore je najintenzivnija, omogućuje otvaranjem prozora veliku izmjenu zraka u vrlo kratkom vremenu, ali je moguća samo kod prostorija koje imaju vanjski zid i na tom zidu prozore ili vrata.

12 Međimursko veleučilište u Čakovcu

Izradio: Matija Mesarić

Ventilacija

2. Ventilacija kroz fuge se ostvaruje kod prostorija koje imaju vanjski zid i na tom zidu prozore ili vrata i to i kod zatvorenih prozora i vrata, a zrak prolazi kroz fuge prozora, vrata i drugih otvora u zidu. 3. Ventilacija kroz vertikalne kanale, se primjenjuje za prostorije koje nemaju prozora i vrata na vanjskim zidovima, a može biti: - Jednokanalna izvedba - Dvokanalna izvedba - Izvedba sa sabirnim kanalom

Slika 4. Faktori koji utječu na prirodnu ventilaciju [2]

Prednosti sustava prirodne ventilacije: - mali investicijski troškovi - jednostavno održavanje - jeftina pogonska energija - mala brzina strujanja zraka i niska razina buke Nedostaci sustava prirodne ventilacije: - slaba učinkovitost 13 Međimursko veleučilište u Čakovcu

Izradio: Matija Mesarić

Ventilacija

- slaba mogućnost upravljanja - ovisnost o vremenskim uvjetima 2.1.1.Ventilacija kroz prozore Otvaranjem prozora i vrata postiže se najintenzivnija izmjena zraka u prostoriji. Ona ovisio o brzini vjetra, razlici između temperatura unutarnjeg i vanjskog zraka, vrsti prozora i roleta te rasporedu prozora u zgradi. Približan broj izmjena zraka koji se može postići u uporabi pri zatvorenom prozoru i balkonskim vratima, te pri različitim položajima krila prozora i prozorskih roleta prikazani su u tablici. Većina ljudi prozračuje svoje prostorije otvaranjem prozora pri čemu se razlikuje dugotrajno i kratkotrajno prozračivanje. Treba imati na umu da je kratko prozračivanje potpunim otvaranjem krila prozora i balkonskih vrata osobito s aspekta zaštite od prehlade i uštede toplinske energije za grijanje, bolje od trajnog prozračivanja kroz poluotvorena krila vrata ili prozora. U jednakim vremenskim intervalima na primjer svakih sat vremena otvorim prozor na 5 do 10 minuta i time izmijenimo kompletnu količinu staroga zraka. Na slici su prikazani načini i vremenski period potreban da se cijeli zrak u prostoriji izmjeni.

Slika 5. Pravilno prozračivanje [1]

2.1.2.Ventilacija kroz fuge (Infiltracija) Infiltracija kroz zazore podrazumijeva prodor zraka kroz zazore na prozorima i vratima te malenim dijelom kroz vanjske zidove. Prodor svježeg zraka u prostoriju procesom infiltracije ovisi o veličini zazora na vanjskim prozorima i vratima. Uvjet za ovakvu izmjenu je razlika tlaka između unutarnjeg i vanjskog zraka kao posljedica razlike temperature i energije vjetra. Zimi je u stambenim prostorijama broj izmjena zraka od 0,3 do 0,8 h-1. Noviji prozori 14 Međimursko veleučilište u Čakovcu

Izradio: Matija Mesarić

Ventilacija

koji imaju manji koeficijent prijelaza topline često imaju izmjenu zraka samo 0,1 h-1 pa prostorije koje imaju takve prozore ili bi trebale otvarati prozore ili koristiti mehaničku ventilaciju. Minimalni broj izmjena zraka u jednom satu u stambenoj prostoriji ne smije biti manji od 0,5 h-1. Ovakav tip ventilacije nije dovoljan i treba se koristiti u kombinaciji sa otvaranjem prozora i vrata.

Slika 6. Prikaz raspodjele tlaka i strujanje zraka u zgradi uslijed vjetra [2]

2.1.3.Ventilacija kroz vertikalne kanale Prirodna ventilacija kroz kanale znači izmjenu zraka u prostoriji bez prozora kroz vertikalne zidane ventilacijske kanale koji se izvode od pripadajuće prostorije do iznad krova zgrade. Pri tome treba imati na umu da ovakav tip ventilacije funkcionira ispravno samo ako je osigurano stalno dovođenje svježeg zraka u odgovarajućim količinama. Zrak se dovodi kroz otvor na zidu ili dnu krila vrata a odvodi iz prostorije kroz otvor ispod stropa s priključkom na ventilacijski kanal. Da bi se mogla regulirati izmjena zraka u prostorijama okomiti kanali imaju zaklopke za podešavanje.

15 Međimursko veleučilište u Čakovcu

Izradio: Matija Mesarić

Slika 7. Prirodna jednokanalna ventilacija [2]

Ventilacija

Slika 8. Prirodna dvokanalna ventilacija [2]

16 Međimursko veleučilište u Čakovcu

Izradio: Matija Mesarić

Ventilacija

Slika 9. Prirodna ventilacija sabirni kanal [2]

Pogonska sila za prirodno strujanje zraka unutar građevine: 1. energija vjetra 2. efekt dimnjaka Gore spomenute pogonske sile mogu djelovati zasebno ili zajedno.

17 Međimursko veleučilište u Čakovcu

Izradio: Matija Mesarić

Ventilacija

Energija vjetra omogućuje strujanje zraka kroz ulazne ventilacijske otvore uslijed pretvorbe dinamičkog tlaka vjetra u statički tlak. Na strani građevine koja je izložena vjetru postoji pozitivna razlika tlaka između unutarnjeg i vanjskog prostora, a negativna razlika tlaka je na strani koja je u zavjetrini, što izaziva ulazak zraka u građevinu. Ulazi zraka u građevinu trebali bi biti usmjereni direktno u smjeru prevladavajućeg vjetra. Povoljne lokacije za smještaj izlaza zraka iz građevine su: 1. na strani zgrade u zavjetrini, točno nasuprot ulazima 2. na krovu, u području potlaka izazvanog diskontinuitetom u strujanju vjetra 3. na bočnim stranama gdje se pojavljuju zone potlaka 4. u tavanskom prostoru na strani u zavjetrini 5. putem dimnjaka 6. preko krovnih ventilatora

Slika 10. Strujanje vjetra na objekt [2]

Efekt dimnjaka je pojava koja omogućuje strujanje zraka kroz građevinu uslijed razlike temperatura između unutrašnjosti i vanjskog okoliša, jer je gustoća toplijeg zraka manja, pa on struji odozdo prema gore. U sezoni grijanja, kada je unutarnji zrak topliji od vanjskog, donji dio zgrade je u podtlaku, a gornji u pretlaku prema okolišu. 18 Međimursko veleučilište u Čakovcu

Izradio: Matija Mesarić

Ventilacija

Slika 11. Efekt dimnjaka [2]

2.2.Prisilna ventilacija (Mehanička) Mehanička ventilacija je prisilna izmjena zraka u zatvorenome prostoru kroz vertikalne kanale na mehanički pogon pomoću ventilatora. Takva ventilacija se izvodi u području s jakim vrtlogom vjetrova ili u razdoblju kad nema prirodne ventilacije odnosno kad nije dovoljno djelotvorna. Prednosti ovakve ventilacije su: ne ovisi o vremenskim uvjetima, veliki izbor opreme, mogućnost regulacije te je pojednostavljen proces projektiranja sustava. Nedostaci su veliki investicijski troškovi, velika potrošnja energije, recirkulacija zraka te problem buke. Prednosti sustava prisilne ventilacije: - ne ovisi o vremenskim uvjetima - velik izbor opreme - dobra mogućnost regulacije - pojednostavljen proces projektiranja sustava Nedostaci sustava prisilne ventilacije: - veliki investicijski troškovi - velika potrošnja energije - recirkulacija zraka - problem buke 19 Međimursko veleučilište u Čakovcu

Izradio: Matija Mesarić

Ventilacija

Tri osnovne izvedbe sustava prisilne ventilacije: 1.Tlačna ventilacija - prostor u pretlaku - Tlačna ventilacija funkcionira na način da uređaji za tlačnu ventilaciju ubacuju vanjski zrak u prostor koji se ventilira. Prostorija se drži u pretlaku u odnosu na susjedne prostorije i okolinu, te je time spriječen dotok onečišćenog zraka u ventilirani prostor, odnosno višak zraka struji u susjedne prostorije ili prema okolini kroz prozore i vrata. Zimi je potrebno zrak koji se ubacuje u prostoriju zagrijati približno do sobne temperature pomoću grijača zraka. Osnovni dijelovi ventilacijske komore su ventilator, grijač i filtar zraka, te kanal za dovod zraka. Nedostatak tlačne ventilacije je nemogućnost povrata topline iz sobnog zraka.  

soba učionica

2.Odsisna ventilacija - prostor u potlaku - Kod odsisno ventilacije prostorija se nalazi u podtlaku (tlaku manjem od okolišnog) čime se sprečava širenje lošeg zraka. Ventilator isisava zrak i izbacuje ga van.   

kuhinja toalet kupaonica

3.Tlačna i odsisna ventilacija – unutarnji tlak može biti niži, jednak ili viši od vanjskog tlaka, ovisno o protocima na tlačnoj i odsisnoj strani. Pogodna je za velike prostorije. Svježi zrak se ubacuje u prostoriju, dok se iskorišteni izbacuje van. Primjenjuje se za komfornu i industrijsku ventilaciju.  

komfoma ventilacija industrijska ventilacija

20 Međimursko veleučilište u Čakovcu

Izradio: Matija Mesarić

Ventilacija

Slika 12. Izvedbe sustava prisilne ventilacije [4]

Sustav tlačne i odsisne ventilacije naziva se uravnoteženi ili balansirani ukoliko je protok zraka u tlaku i odsisu jednak.

Podjela prema mjestu pripreme zraka: 1.Sustav centralne ventilacije – priprema zraka vrši se na jednoj centralnoj lokaciji, a zatim se zrak distribuira u prostore

Slika 13. Sustav centralne ventilacije [4]

2.Decentralizirani (lokalni) sustav ventilacije – priprema zraka vrši se za svaki prostor/zonu zasebno

21 Međimursko veleučilište u Čakovcu

Izradio: Matija Mesarić

Ventilacija

Slika 14. Sustav decentralne ventilacije [4]

2.3.VENTTLACHSKI ZAHTJEV PREMA BROJU OSOBA ASHRAE Standard 62 navodi preporučeni ventilacijski minimum (dobava vanjskog zraka) po osobi za disanje u zatvorenom prostoru (ZA NEPUŠAČE) od 8 lit/s (V0,P =30 m3/h), što zadovoljava percepciju mirisa oko 80% osoba. Ventilacija po osobi može biti i izdašnija, ovisno o namjeni i aktivnosti u prostoru, za što se mogu pronaći preporuke u literaturi; npr. preporučuje se do 100 m3/(h osobi) za urede u modernim visokim višekatnicama. Za uobičajene stambene i poslovne prostore, dobava vanjskog zraka po osobi je u rasponu VO)P=30-60 m3/h (>50 m3/h zadovoljava 90% ili više osoba u prostoru). Ukoliko se u prostorima dozvoljava pušenje, dobava vanjskog zraka mora biti povećana za min. +20 m /h u odnosu na predviđenu količinu za nepušače.

2.4.VENTILACIJSKI ZAHTJEV PREMA DOPUŠTENOJ KONCENTRACIJI ZAGAĐIVAČA U ZRAKU Štetne tvari, odnosno zagađivači utječu na zdravlje osoba koje borave u prostoru. Zagađivači mogu biti: nebiološke čestice (sintetička i staklena vlakna, produkti izgaranja, 22 Međimursko veleučilište u Čakovcu

Izradio: Matija Mesarić

Ventilacija

prašina, i dr.); bioaerosoli; plinovi i pare koje se stvaraju tijekom industrijskih procesa (ovisno o vrsti procesa), ishlapljenja od građevinskih materijala, namještaja, opreme, osoba i njihovih aktivnosti unutar prostora ili tvari unesene izvana. Standardi za industrijske i neindustrijske unutarnje prostore su različiti. Unutarnja koncentracija zagađivača treba zadovoljavati odgovarajuće vrijednosti propisane normama (npr. koncentracija CO u garažama i tunelima). Koncentracija zagađivača izražava se najčešće u sljedećim jedinicama:   

ppm - volumenski udio zagađivača u milijunu volumenskih dijelova zraka ug/m3 - mikrograma zagađivača po kubičnom metru zraka ppm=(24.45/M)(1000 u.g/m3); M - relativna molekularna masa zagađivača

2.5.VENTELACIJSKI ZAHTJEV PREMA BROJU IZMJENA ZRAKA Broj izmjena zraka na sat (ACH) predstavlja omjer volumena vanjskog zraka koji uđe u prostor u jednom satu prema volumenu korisnog unutarnjeg prostora Vp. Ukupni protok vanjskog zraka [m³ /h] je: Vo=ACH-Vp Jednadžba 5. Jednadžba ukupnog protoka vanjskog zraka [4]

Broj izmjena zraka ovisi o volumenu prostora, obliku, namjeni, aktivnostima u prostoru i sl. Taj kriterij za ventilacijske zahtjeve koristi se kada izvori zagađivača nisu određeni, a koristi se i kao kontrola proračuna dobavne količine zraka izračunate drugim metodama. Za uobičajene stambene i poslovne prostore, ACH se kreće u rasponu 4-8 h"1. Za različite tipove i namjene prostora, preporučeni broj izmjena se može pronaći u tablicama danim u literaturi. Vrsta prostora

ACH (h-1) 23

Međimursko veleučilište u Čakovcu

Izradio: Matija Mesarić

Ventilacija

Ured Knjižnica Restoran Dućan Kazalište, kino dvorana Lakirnica Operacijska dvorana Skladište Garderoba Zatvoreni bazen Laboratorij Radionice za zavarivanje

3. .6 3. .5 6. .8 4. .8 4. .6 20. .50 15. .20 4. .6 3. .6 3. .6 8. .15 5. .10

Tablica 2. Broj izmjena zraka za različite vrste prostora [3]

3.Osnovni princip distribucije zraka u prostoriji 3.1.Sustav s miješajućim strujanjem-povlačenje struje zraka u prostoriji Sustav distribucije zraka s miješajućim strujanjem temelji se na ubacivanju zraka u prostor većom strujnom brzinom (2-3 m/s) i njegovo miješanje sa zrakom prostorije uslijed podtlaka koji se stvara u zoni oko strujnog mlaza (efekt indukcije). Zbog toga izmiješani zrak dolazi u zonu boravka s brzinom i temperaturom koje odgovaraju uvjetima toplinske ugodnosti.

Slika 15. Sustav s miješajućim strujanjem zraka [4]

Prednosti: -pogodno za grijanje i hlađenje

Nedostaci: -veća potrošnja energije za hlađenje 24

Međimursko veleučilište u Čakovcu

Izradio: Matija Mesarić

Ventilacija

-efekt indukcije -jednolika razdioba temperature -prilagodljivo glede smještaja strujnih otvora

-mogućnost pojave propuha ->treba voditi računa o brzinama strujanja zraka u zonama boravka

3.2.Sustav s poprečnim strujanjem-potiskivanje zraka iz prostorije Kod sustava distribucije zraka s poprečnim strujanjem, zrak se ubacuje direktno u zonu boravka znatno manjom brzinom i s manjom temperaturnom razlikom između ubacivanja i stanja u prostoru. Strujanje se može usmjeriti odozdo prema gore (prikazano na slici) ili vodoravno od jednog zida prema suprotnom zidu. Ovakav način razdiobe zraka omogućuje efikasnije odvođenje'-štetnih tvari iz prostora, jer se isti dio zračne struje ne može vratiti u recirkulaciji na isto područje unutar volumena prostora.

Slika 16. Sustav z poprečnim strujanjem zraka [4]

Prednosti:

Nedostaci:

- efikasno prozračivanje - mala potrošnja enefgijeza hlađenje - pogodno za hlađenje visokih prostora - mala brzina strujanja u zoni boravka

-

veliki volumen zraka u cirkulaciji smanjenje upotrebljive površine poda velik gradijent temperature po visini nije pogodno za veće kapacitete grijanja

Sustav distribucije zraka s poprečnim strujanjem: 

Nije pogodan za dovođenje zraka povišene temperature u svrhu grijanja s većim toplinskim učinkom, preporuča se pokrivanje transmisijskih gubitaka zasebnim sustavom grijanja.

25 Međimursko veleučilište u Čakovcu

Izradio: Matija Mesarić



Ventilacija

Gradijent temperature po visini za prostore do 3m je 1-2 ºC, a za visoke prostore 3-4 ºC.

3.3.Lokalni sustavi ventilacije za industrijsko okruženje Lokalni sustavi ventilacije za industrijsko okruženje razvijaju se za niz različitih primjena uzimajući u obzir njihove specifične potrebe. Iz takvog pristupa proizlazi velik broj različitih tipova instalacije.

Slika 17. Sustav lokalne ventilacije u industriji [4]

3.4.Preporuke za smještaj vanjskih ulazno/izlaznih otvora Postavljanje vanjskih ulaznih (usisnih) i izlaznih (strujnih) otvora za ventilaciju izvodi se prema preporukama iz literature ovisno o primjeni i tipu sustava.

26 Međimursko veleučilište u Čakovcu

Izradio: Matija Mesarić

Ventilacija

Slika 18. Smještaj vanjskih ulazno/izlaznih otvora [4]

4.Osnovne komponente sustava klimatizacije Sustavi klimatizacije sastoje se od slijedećih komponenata i podsustava

koji čine

funkcionalnu cjelinu termotehničkog postrojenja klimatizacije:          

Klima komora Izvor toplinske energije Izvor rashladne energije Rashladni toranj Razvodna kanalna mreža Elementi za razdiobu zraka Elementi protupožarne zaštite Cijevna razvodna mreža sa zapornom i regulacijskom armaturom Cirkulacijske crpke Ekspanzijski sustav

4.1.Klima komora se sastoji od sljedećih komponenata: - zaklopki svježeg istrošenog i opticajnog zraka - filtar 27 Međimursko veleučilište u Čakovcu

Izradio: Matija Mesarić

Ventilacija

- komora miješanja - sustava povrata energije ( obvezno za sustave učina V>2500 m³/h) - predgrijač (grijač) - ovlaživač s usmjerivačem i eliminatorom kapi - hladnjak s tavom za odvod kondenzata - dogrijač (grijač) -tlačni i odsisni ventilator: a) standardni jedno ili više-brzinski b) frekventno reguliran broj okretaja

Slika 19. Presjek klima komore [4]

4.2.Pročiščivanje zraka Filter je osnovni dio svakog uređaja za pripremu zraka i njegov je osnovni zadatak uklanjanje mehaničkih onečišćenja (čestica) iz struje zraka. Svaki je filter određen svojom karakteristikom i sposobnošću odvajanja, tj. udjelom ukupnog broja čestica određene veličine koje se na njega mogu nahvatati. Smještanje filtera u klima jedinicu ne samo pročišćavanje zraka nego i zaštita ostalih uređaja od nakupljanja nečistoća; za posebne prostorije s najvišim standardima čistoće zraka

28 Međimursko veleučilište u Čakovcu

Izradio: Matija Mesarić

Ventilacija

(operacijske dvorane, laboratoriji, čisti prostori, proizvodnja elektronike) zadnji stupanj filtracije se smješta na ulazu zraka u prostorije. Filteri moraju imati tri važne osobine: 1. 1.Visoka efikasnost – sposobnost uklanjanja čestica iz struje zraka 2. 2.Veliki kapacitet zadržavanja prašine – određena količina prašine koju filter zraka može zadržati u pogonu 3. 3.Mali otpor strujanja zraka – pad statičkog tlaka na filteru

Osnovna podjela filtera prema EUROVENT, EN 779, EN 1822 1. Grubi filter – predilter (Eurovent klasa EU1….EU4) Zadržavanje krupne prašine (čestice većeg promjera) – koristi se kao predfilter ili u prostorima s manjim zahtjevima za čistoćom zraka. 2. Fini filter – drugi stupanj filtracije (Eurovent klasa EU5….EU9) Zadržavanje fine prašine (čestice manjeg promjera), koristi se kao drugi stupanj filtracije, smješta se u struji zraka iza grubog filtera, čest je u komfornoj ventilaciji i klimatizaciji. Apsorcijski filteri – uklanjanje mirisa. 3. Apsolutni filter – (HEPA/ULPA) završni stupanj filtracije (Eurovent klasa EU10….EU17) Zadržavanje najfinije prašine (lebdeće prašine vrlo malog promjera) završni stupanj filtracije, smješta se u struji zraka iz finog filtera, najčešće na ulazu zraka u prostoriju. Koristi se samo u prostorima s najvišim standardima čistoće zraka.

4.3.Povrat topline Sustavi povrata topline omogućuju djelomični povrat toplinske energije sadržane u istrošenom zraku koji se iskorištava za predgrijavanje svježeg hladnog zraka zimi i hlađenje 29 Međimursko veleučilište u Čakovcu

Izradio: Matija Mesarić

Ventilacija

svježeg toplog zraka ljeti. Povrat topline iz odlaznog zraka potrebno je osigurati u zgradi kod koje su ispunjeni sljedeći uvjeti: -

Da se ventilira mehaničkim uređajem Broj izmjena zraka veći od 0,7 h-1 Protok zraka prelazi ukupno 2,500m³/h

Slika 20. Uređaj za povat osjetne topline – promjena temperature [4]

Slika 21. Uređaj za povat ukupne topline – promjena temperature i vlage [4]

4.4.Grijači zraka Grijači zraka od lamelnih cijevi sastoje se od orebrenih cijevi postavljenih jedna pored druge i jedna iza druge, a na oba kraja zavarenih u zajedničke sabirne komore Zrak struji okomito na cijevi između lamela, a ogrijevni medij kroz cijevi. Razmak između lamela je 1,6 do 6 mm, a debljina lamele je od 0,1 do 0,4 mm. Lamele mogu biti kružnog, kvadratnog, pravokutnog, šesterokutnog, trokutastog oblika itd. Cijevi mogu biti vertikalne i horizontalne.

30 Međimursko veleučilište u Čakovcu

Izradio: Matija Mesarić

Ventilacija

Slika 22. Grijač zraka [2]

4.5.Hladnjaci zraka Hladnjaci zraka po svojoj izradi odgovaraju grijačima zraka te se za hlađenje zraka može koristiti i izmjenjivač topline koji je predviđen za grijanje, tako što će umjesto tople vode kroz cijevi strujati hladna voda.

31 Međimursko veleučilište u Čakovcu

Izradio: Matija Mesarić

Ventilacija

Slika 23. . Hladnjak zraka [2]

U uređajima za vlaženje raspršivanjem zrak se dovodi u direktan dodir s vodom koja struji ili je pak raspršena; zbog toga oni nisu samo prenositelji topline, već i prenositelji materije. Zavisno od temperature vode, pri tome su moguće razne promjene stanja zraka: zagrijavanje, hlađenje, ovlaživanje i sušenje.

Slika 24. Ovlaživač zraka sa mlaznicama sa jednim redom [2]

4.6.Distribucija zraka Ventilatori - uređaj za dobavu i odsis ventilacijskog zraka.

32 Međimursko veleučilište u Čakovcu

Izradio: Matija Mesarić

Ventilacija

Slika 25. Centrifugalni i aksijalni ventilator [2]

4.7.Prigušivači zvuka Prigušivači zvuka tip, PZ namjenjeni su za smanjenje (upijanje) buke u ventilacijskim kanalima. Izrađuje se u pravokutnoj i cilindričnoj izvedbi. Pravokutna izvedba sastoji se od kulisa koje se ugrađuju u postojeći, većinom, građevinski kanal ili kanalska izvedba u kućištu od poc. čeličnog lima. U obje izvedbe kulise mogu biti sa ili bez refleksnog lima. Refleksni lim povećava efikasnost upijana kod nižih frekvencija ( oko 5 dB kod 250Hz).

Slika 26. Prigušivači zvuka [2]

4.8.Kanalni razvod Kanalni razvod za niskotlačnu klimatizaciju i sustave ventilacije u pravilu je pravokutnog presjeka s odnosom stranica a:b = 1: 2,5 (1:4), a za sustave visokotlačne klimatizacije 33 Međimursko veleučilište u Čakovcu

Izradio: Matija Mesarić

Ventilacija

okruglog je presjeka Materijal za izradu kanala u pravilu je pocinčani lim debljine ovisno o dimenzijama kanala. Kanalna razvodna mrežamože biti i iz drugih vrsta materijala (npr. Alulim, plastika, platno i drugi) 4.8.1.Brzine zraka u kanalima Brzine strujanja kanala ovise o odabranom sustavu klimatizacije: Niskotlačna klimatizacija v=2/8 (10) m/s Visokotlačna klimatizacija v=10/20 (30) m/s

A=

V 3600∗w

Jednadžba 6. Izračunavanje površine kanala [6]

A V w

-površina (dionice) kanala, m² -protok zraka kroz kanal (količina zraka), m/h³ -brzina strujanja zraka kroz kanal (dionicu), m/s.

4.8.2.Izrada kanalnog razvoda Zahtjevi koji se postavljaju na materijal za izradu kanala: -lako obradiv materijal (jednostavan za proizvodnji i montažu) -mala specifična težina materijala -nemagnetičan -korozijski postojan -mala površinska hrapavost (glatki iznutra) -jednostavan za čišćenje, dugotrajan Materijali za izradu kanalnog razvoda: -čelični lim -aluminijski lim (lagan i otporan na koroziju9 -sintertički materijali (polietilen, PVC) 4.8.3.Izvedba kanalnog razvoda Podjela kanala prema obliku poprečnog presjeka: 34 Međimursko veleučilište u Čakovcu

Izradio: Matija Mesarić

Ventilacija

1.PRAVOKUTNI – uglavnom se primjenjuju za niskobrzinske sustave, lagano sklapanje na mjestu 2.OKRUGLI – pogodni za visokobrzinska sustave, manji otpor strujanju zraka, bolja krutost i čvrstoća, manja buka, minimalno propuštanje zraka 3.OVALNI 4.FLEKSIBILNI – za povezivanje glavnog kanala s priključnim uređajem, moraju biti što kraći

Slika 27. Kanali prema oblicima [6]

4.8.4. Pozicioniranje kanalnih razvoda

35 Međimursko veleučilište u Čakovcu

Izradio: Matija Mesarić

Ventilacija

Slika 28. Kanalni razvodi [6]

4.8.5.Pozicioniranje kanalnog otvora za uzimanje i odbacivanje zraka

Slika 29. Kanalni otvori [6]

36 Međimursko veleučilište u Čakovcu

Izradio: Matija Mesarić

Ventilacija

4.8.6. Ugradnja PPZ (protu požarna zaklopka) u kanalni razvod

Slika 30. Protu požarne zaklopke [6]

4.8.7. Ovješenja kanalnih razvoda

Slika 31. Kanalni ovjesi [6]

4.8.8.Izolacija kanalnog razvoda Izoliranje kanalnog razvoda i samih elemenata sa termo pjenama tipa “Armaflax-a“ koje zadržavaju određenu potrebnu kanalnu temperaturu. Sama termo pjena ne može biti dugoročno izložena vremenskim uvjetima pa zbog takve zaštite i mehaničke zaštite upotrebljava se kombinacija sa “Armacel-om“ ili aluminijem koji termopjenu štiti od vremenskih i mehaničkih oštečenja. 37 Međimursko veleučilište u Čakovcu

Izradio: Matija Mesarić

Ventilacija

Armaflex je pouzdana fleksibilna izolacija sa dugotrajnom primjenom u kontroli kondenzacije

koja

se

postiže

zahvaljujući

jedinstvenoj

kombinaciji

njene iznimno

niske toplinske vodljivosti i visokog otpora difuziji vodene pare. Dodatne dobre

strane su duži vijek trajanja te viša energetska učinkovitost izoliranih instalacija. Rezultat je smanjenje gubitaka energije u toku cijelog vijeka korištenja. Zahvaljujući jedinstvenoj strukturi zatvorenih ćelija Armaflex je stabilniji, samim time olakšavajući montažu. Vaša prednost: brža i lakša montaža štedi vrijeme i novac.

Slika 32. Armaflex termo pjena [5]

Izoliranje kanalnog razvoda i samih elemenata može se izvoditi i vunom (staklenom ili kamenom) sa ili bez dodatne aluminijske folije što vrhunski izolira obrađene površine.

38 Međimursko veleučilište u Čakovcu

Izradio: Matija Mesarić

Ventilacija

Slika 33. Aluminij / Armacell sa Armaflex-om [5]

4.9.Elementi za distribuciju zraka Elementi za raspodjelu zraka i odsis zraka iz prostora, elementi unutarnjeg uređenja prostora -veza između kanalnog razvoda i prostorije -osnovni zadaci:  

Što bolja i ravnomjernija raspodjela pripremljenog zraka u prostoriju, Osiguranje odgovarajuće brzine strujanja zraka i homogeno temperaturno polje u zoni

 

boravka Spriječavanje nastajanja propuha (nekontroliranog strujanja zraka) Održavanje razine buke u odgovarajučim granicama

Podjela strujnih otvora prema obliku:  Kvadratni, pravokutni, duguljasti (strujni raspori, šlicevi), okrugli ili posebnog oblika VAŽNO – položaj strujnih i odsisnih otvora mora biti pažljivo odabran – za odabir i smještaj strujnih otvora – lakalni izvor onečiščenja prostora – odsisni otvori moraju biti smješteni dovoljno daleko od strujnih otvora

39 Međimursko veleučilište u Čakovcu

Izradio: Matija Mesarić

Ventilacija

Slika 34. Elementi za distribuciju zraka [4]

5.Alati za dijagnostiku ventilacijskih sustava 5.1.Visiobot Taj praktični robot je osmišljen kako bi pružio korisniku sve moguće prednosti pri poduzimanju tehničkih pregleda unutar klimatizacije ili ventilacijske cijevi. Ova primjena lakog vozila za nadzor namijenjena je korištenju većih kanalnih cijevi, bilo pravokutnih ili okruglih. Nedostatak je nemogućnost prelaženja prepreka vertikalnih osobina 1.

40 Međimursko veleučilište u Čakovcu

Izradio: Matija Mesarić

Ventilacija

Slika 35. Visiobot i Visiobat [7]

5.2.Visiobat Sustav video - nadzora u kanalima , uz snimanje na SD karticu . Brzi zahtjev za procjenom potrebe čišćenje kanala. Namjena je za manje promjere cijevi i kanala gdje Visiobot ne može dospjeti. Prednosti: mogućnost dijagnostike na svim dijelovima ventilacijskog sistema, fleksibilnost kamere te nepropusnost za prašinu i vodu (mogućnost korištenja u svim uvjetima). Nedostaci: ako želimo napraviti uvid u stanje kanala gdje nema revizionih pristupa, moramo napraviti otvore u limu da bi pozicionirali kameru u željenom području, te ograničena metraža optičkog kabla kamere) Mogućnost pokazivanja klijenteli prije i poslije zahvata za čišćenjem.

6.Alati za čišćenje ventilacijskih sustava ROTAIR Pneumatski četkarski sustav za čišćenje svih vrsta ventilacijskih kanala , od 150 do 600 mm promjera. Četka se služi za čišćenje okruglih i pravokutnih ventilacijskih kanala i to od lakših nakupljenih nečistoća najčešće prašine.

41 Međimursko veleučilište u Čakovcu

Izradio: Matija Mesarić

Ventilacija

Slika 36. Rotaciona četka [7]

7.Alati za usisavanje prašine iz ventilacijskih sustava HEPAIR Svrha jedinice Hepair-a“ 4 osmišljena je tako da bi usisavala prljavštinu

iz

ventilacijskog

kanala

koju

rotaciona

četka

pomoću

komprimiranog zraka i rotacione četke odvaja sa površine kanala i ispuhuje pred sobom u smjeru Hepair-a“ usisavača.

Slika 37. Hepair usisavač otpadnog zraka [7]

8.Alati za dezinfekciju ventilacijskih sustava DESINAIR Oprema posebno dizajnirana kako bi se uklonile štetne tvari u složenim duljinama vent. kanala i njihovim ostalim elementima. Njegov rad se sastoji u stvaranju velikog spektra 42 Međimursko veleučilište u Čakovcu

Izradio: Matija Mesarić

Ventilacija

dezinfekcijskog dima koji uvođenjem u vent. kanal,

jamči potpunu dezinfekciju svih

njegovih komponenti

Slika 38. Desinair dezinfektor [7]

9.Alati za čišćenje klima komora COLIPRO Prijenosna oprema za unutarnje čišćenje jedinica za obradu zraka (klima-komora). Ovaj uređaj je posebno dizajniran za učinkovito čišćenje unutrašnjosti klimatizacijskih jedinica putem ubrizgavanja Coilnet deterdženta u obliku aktivne pjene.

Slika 39. Coilpro niskotlačni perač [7]

10.Alati za mjerenje kakvoće zraka 10.1. Microbio

43 Međimursko veleučilište u Čakovcu

Izradio: Matija Mesarić

Ventilacija

Analizator zraka prikuplja mikroorganizme transportirane u zraku i kvantitativno mjeri onečišćenje iz vlage, u unutarnjim i vanjskim uvjetima. Uzorak zraka se uzima koristeći prijenosnu glavu koje imaju niz otvora promjera 1 mm, pri brzini protoka zraka od 100 L / min.

Slika 40. Microbio mjerač

mikroorkanizama u zraku [7]

10.2. Airmeter Ovaj višenamjenski mjerač zraka na istom zaslonu prikazuje brzinu zraka, temperaturu, relativnu vlagu, CO i CO2 za dijagnozu unutarnje kakvoće zraka, koncentraciju čestica kao što su prašina, čađa, pelud i druge tvari u zraku. Višenamjenski uređaj je razvijen kako bi točno otkrio stupanj onečišćenja u zraku zagađen proizvodnim procesima proizvodnje energije, emisije vozila i građevinarstvu 10.

Slika 41. Airmeter mjerač zraka [7]

44 Međimursko veleučilište u Čakovcu

Izradio: Matija Mesarić

Ventilacija

11.Specifični ručni alati za održavanje ventilacije

1.Deckcange“ – kliješta za ručno vijanje rubova lima do debljine 1,0 mm 8 2. Pelikanke“ – škare za dužinsko rezanje limova 8.

3.Sprava za poravnavanje rubova limova pod 90 i većih stupnjevitih rubova 8.

4.Škare za zarezivanje, kod svih škara za limare *postoje lijeve i desne 8.

5.Škare za rezanje krugova, lijeve i desne 8.

Slika 42. Specifični ručni alat za ventilaciju (lim) [8]

Literatura https://hr.wikipedia.org/wiki/Ventilacija 1

preuzeto dana 29.10.2015

45 Međimursko veleučilište u Čakovcu

Izradio: Matija Mesarić

2

Ventilacija

https://www.vbook.pub.com/doc/198484297/Instalacije-II-Vent-Klima preuzeto dana 29.10.2015

3

http://documents.tips/documents/ventilacija.html preuzeto dana 29.10.2015

4

https://www.fsb.unizg.hr/atlantis/upload/newsboard/01_03_2008__7911_3_VSISKLIM07.pdf preuzeto dana 29.10.2015

5

http://sidek.co.rs/pdf/Armaflex_uputstvo_za_upotrebu.pdf preuzeto dana 30.10.2015

6

http://virtual.arhitekt.hr/I/IZII/S_IV_Uvodno_pred_06_03_2014.pdf preuzeto dana 30.10.2015

7

http://www.teinnovacleaning.com/en_US/ preuzeto dana 30.10.2015

8

https://www.google.hr/search? q=alat+za+rezanje+lima&client=opera&hs=Fp2&tbm=isch&tbo=u&source=univ& sa=X&ei=ODQRVcObFNKraeKhgpgB&ved=0CDMQsAQ&biw=1024&bih=659#tbm= isch&q=alat+za+odr%C5%BEavanje+ventilacije&imgdii=_ preuzeto dana 30.10.2015.

46 Međimursko veleučilište u Čakovcu