Wilhelm Reich-funkcija Orgazma.pdf

WilHElM REICH

Dr. Wilhelm Reich Assisten1 am Psychoanalytischen Ambulatorium in Wien Die Funktion des Orgasmus Zur Psychopathologie und zur Soziologie de s

Geschlechtslebens

Funkcija

orgazma

prevela:

LjiIjalla Vuckovic

"Mladost" Beograd 1990

Internationaler Psychoanalytischer Verlag .

Leipzig / Wien / Zurich

1927

II

Vilhelm Rajh

Prodor seksualnog morala

Sadrzaj

prvo izdanje, 1990. priredio: Obrad Sa vic Izdavat

lOP "Mladost", Beograd

Marsala Tita br. 2

Za Izdavata

Momir Tomic, direktor

Urednik izdavatke delatnosti

Zoran Sekulic

Urednik izdanja

Dragan R. Simic Lektor

Biljana Jovanovic

Korektor

Snjezana Breberina

Graficka oprema

Nikola Kostandinovic

Odgovoran za stampu

Haydigraf, Beograd

Tiraz

2000 primeraka

YU ISB N 86-7 I S9-044·()

Beograd, 1990.

Ret 0 "Izabranim delima Wilhema Reicha" .. ....... .. ......... ... .. ..... 7

Predgovor .... ... .... ....... .......... ........................... ... ... .................. 11

I Neurotski konflikt . .. ............ . .... . ... . ... . . 15

II Orgastitka potencija ........ . ..... ... .......... 22

III Psihitki poremecaji orgazma .................. . . 32

a) Smanjenje orgasticke potencije (onanijski koitus, onanija) ............. .. .... .. .. ... ....... 34

b) Cijepanje orgazma (akutna neurastenija) 37

c) Apsolutna orgasticka impotencija (hipestezija, anestezija) .. ........ ... . .. ..... 43

d) Spolno uzbudenje kod nimfomanije ..... ... . .. .. ....... 50

IV Somatsko zaprecavanje libida i tuvstvo

tjeskobe . ... . . . ............ . . . ............ 58

a) Opcenito 0 smislu, tendenciji i izvoru

neurotskog simptoma ...... .. .. .. .. .. ........ .. .......... ...... ........ 58

b) Tjeskoba i vazovegetativni sustav .. .... .. ................ .. ........... 62

c) Seksualno uzbudenje i autonomni zivcani sustav ...... ...... 66

d) Psihicka etiologija aktualne neuroze ................................. 71

e) Iz analize histerije sa hipohondarskom

tjeskobom ...... ....... ............... ........ .. ... ..... ... .. ....... .. .. .... .. . 77

f) Bojazan i cuvstvo tjeskobe ........................ .. .... .. .... ............ 83

V Psihoneurotske sudbine genitalnog libida .... . . . .. 92

1) Konverzioni simptom i histericna impotencija .. ................ 93

2) Prisilno-neurotska impotencija ...... .. .... .. .... .. ........ .. .... ... .... 98

3) Genitalna astenija kronicne hipohondarske

neurastenije ... .... ...... ...... .. ............ . .. ........ 104

a) Iz analize jedne kronicne neurastenije . 105

b) Genitalna astenija (dva oblika ejaculatio

praecox) ........ .. ...................... .............. .. ................... 114

VI 0 psihoanalititkoj genitalnoj teoriji ........ . . . .. . 121

VII Ovisnost destr~tivnog nagona 0

zaprecavanju Iibida ........ . . . .... . ....... 137

5

VI II 0 soc ijalnom znacaiu genitalnih htijenja . ....... 145

a) Cijepanje genitalnih tendencija u drustvu ......... .. .......... 145

b) posl jedice cijepanja spolnosti za brak ..... . 153 c) 0 p roblemu otupljivanja genitalnosti u .... ....... .... ... .. . . 158 monogamnom braku ..... d) Erotski i socijalni smisao za stvarnost... . ... ·.. · .. .. 166 p ogovor.... . . . . . . . . . . . . ..... ... . 178

REC 0 "IZABRANIM DELIMA

WILHELMA REICHA"

Prevodima "Izabranih dela VVilhelma Reicha" koji su vee u svim tomovima propraceni odgovarajueim uvodnim studijama, skoro da je nepotreban jos nekakav dodatni predgovor. Pa ipak, u ovakvim prilikama, standardna je obaveza priredivat a da bar retrosprektivno , ako ne i polemieki, navede teorijska merila kojima se rukovodio u reaiizaciji ovog "projekta". I ieti­ mitan pregled na "Izabrana dela" otkriva jedan otezan napor da se sistematski obuhvate sve faze Reichovog intelektualnog delovanja. Promenljiva "agregatna stanja" Reichove teorijs ke pozicije, izravno ometaju sistematski pokusaj da se ponudi jed an stabilan prikaz njegovog celokupnog opusa. U tom smislu ovaj "projekt" nastoji da se os/obodi komp/ementarne slepoee koja se jasno ocrtava u tekueoj liniji ostrog razgrani­ t enja izmedu "mladog" i "starog" Reicha. Godinama je istorija delovanja Reichove misli bila podvrgnuta logici dvostrukog i obostranog iskljutenja, Reicha psihoanalititara i marksiste (iz betkog i berlinskog perioda) i Reicha orgonoma i kosmologa (iz skandinavskog i ameritkog perioda). testo je preterano naglasavana dijahronija izmedu Reicha kao "socijalnog teore­ tit ara" i Reicha kao "pragmatitkog terapeuta". Narotito se insistiralo na uverljivoj razlici izmedu Reicha "sociol oga i psiho­ loga" nasuprot Reichu "biologu i orgonomu". Pritom su uvazeni istrazivacl i interpretatori standardno insistirali da se u presud­ nim stvarima da za pravo "ranom" nausp.rot onom "kasnom" Reichu. U ovom "Iz.boru" smo pokusali da umanjimo nazeljene posledice prisile razdvajanja "psihologa" od "biologa", kOja je kulminirala u stereotipnom prihvatanju "ranog" i odbacivanju "kasnog" Reicha. Pritom nam je jasno da pod rut ja Psyche i Fysisa uvek slede jednu specificnu logiku, i nikakva teorija koja bi obuhvatala obe sfere ne moze je neprotivretno preslikati na nekom homogenom pojmovnom kontinuumu Utenje 0 ne­ Identicnosti fysisa i psyc he, ocrtava se jasno i u Reichovom skoku iz dusevne u somatsku intervenciju, u naglasavanju , raklo bi se, kripto-biologistitkih teza. Mada je kao lekar, Reich bio podlozan jednoj "deformation professionell e" nama se tini 7

da on nije nikadC! mislio sarno u jednoj naturalisticki redukova ­ noj paradigmi. Cak i u fazi prirodnonaucnog "presvlacenja" psihoanalize - koja je otvorila vrata nesputanim bioloskim ra­ zmatranj ima - Reich nije ostao potpuno slep za socijalnu poza ­ dinu . Ona prikriveno progovara cak i u njegovim kosmoloskim spekulacijama , koje su uglavnom otpisivane kao neodgovorno zastranjivanje jednog "poremeeenog uma" . U nameri da se slobodno , i spram tradicije nesputano prepustimo Reichovim teorij skim lutanjima - cak i kada smo suoceni sa ociglednim zastranjivanjima u njegovim misaonim, i ne samo misaonim eksperimetnima, za ovu priliku smo u "Izabrana dela" ukljucili i par autobiografskih knjiga, koje imaju za cilj da bar delimicno isprave nasledenu nepravdu prema "kasnom" Reichu. Pritom, nije potrebno posebno dokazivati da mi i dalje ostajemo uskra­ eeni za "poznog" Reicha, ito recimo od knjiga, Die Bione (1938) i Die Entdeckung des Orgons, II, Der Krebs, (1948) , preko Ether, God and Devil (1949) i Cosmic Superimposition (1951 ) do, recimo , The Murder of Christ (1953) i Contact with Space (1957). Prevod ovih knjiga bi svakako predstavljao vredan doprinos celovitom razumevanju standardne teze po kojoj je Reich radikalno izneverio svoje ranije stanoviste. On~ sto bi se ovom prilikom moglo reCi 0 samom nastanku projekta "Izabranih dela Wihlelma Reicha" to je da on proizilazi iz za nimljive diskontinuirane recepcije Reichove misli u Jugo­ slaviji. Nakon ranog objavljivanja dela, Dijalekti6ki materijali­ zam i psihoanaliza (Svetlost, Beograd , 1934.) i siroke diskusije koja se u vezi sa tim delom rasplamsala, nastao je jedan dug period aktivnog potiskivanja, i cini se, organizovanog odbaci­ vanja Reichovog dela. Nagli zaokret, pa i rana renesansa inte­ resa za Reicha se poklapa sa pojavom prevoda knjige, Masov­ na psihologija fatizma (Ideje, Beograd, 1973). U stvari, tek sredinom osamdesetih se javlja sirok i nesputan interes za Reicha , koji se moze dokumentovati kako intenzivnim prevo­ denjem njegovih knjiga/ Analiza Karaktera, Naprijed, Zagreb, 1982; Sexpol, SMZS, Ljubljana, 1984; Spolnctrevolucija, Napri­ jed , Zagreb, 1985; Funkcija orgazma, A-S Delo, Beograd, 1988./ tako i poplavom tzv. sekundarne literature u kojoj se detaljno analiziraju, sistematski istrazuju i nasiroko komentari­ SU osnovne ideje i temeljna pozicija Wilhelma Reicha. Nedavna pojava tematskih brojeva casopisa, koji su u celini posveeeni Reichovom delu / Vidici, Beograd, br. 1-2/1 990. (Wilhelm Reich : Scientia sexualis) ./ samo je dodatni dokument i potvrda tekuceg procesa ozivljavajuce restauracije Reichove misli u 8

Jugoslaviji. Upravo je ovaj pozni interes za Reicha (s pravom se govori 0 zakasneloj recepciji) pripremio povoljan_ teren za nastanak i pojavu "Izabranih dela Wilhelma Reicha". Cini se da je objavljivanje "Izabranih dela" istovremeno i simptom aktual­ nog zaokreta u kritickoj recepciji Reichove misli, koja je, uglav­ nom, do sada, neposredno napadana procesom ideoloski intonirane kritike. Pretezno ideoloski usmerena istrazivanja (uz par izuzetaka) su danas ustupila mesto prosvecenim teorijskim raspravama. Uznapredovale diskusije su otvorile prostor da se naspram sterotipnih interpretacija, neometano preuzme Rei­ chovo delo ito u jed nom cistom hermeneutickom gestu, to jest iz perspektive saucesnika u istoj stvari. To je nap~r da se misli zajedno sa Reichom, na njegovom kritickom tragu, cak i kad se misli protiv njegovih radikalnih i cesto ekstremnih teza. I na kraju jedna napomena koja bi trebalo da spreci even­ tualne nesporazume u vezi sa samim izborom Reichovih dela. Vecina knjiga u "Izabranim delima Wilhelma Reicha" se po prvi put pojavljuju u srpskohrvatskom prevodu. Tako je Funkcija orgazma preuzeta iz izvornog nemackog orginala / w. Reich, Die Funktion des Orgasumus, Internationaler Psychoanalytis­ cher Verlag, Vienna, 1927. engleski prevod : W. Reich, Genita­ lity, FSG, New York, 1981 ./ koji, uzgred budi receno, gotovo da nema nista zajednicko sa Reichovom knjigom, The Function of the Orgasm, Ferrar,_New York, 1942., koja je nedavno prevedena i kod nas. Sto se tice sporne knjige, Masovna psihologija fasizma (oko_koje su svojevremeno vodili plodnu polemiku Zoran Dindie i Zarko Puhovski : vidi "Knjizevnu Rec". br. 198. i 201./1982 kao i br. 205. / 1983.) ovde nije ponovljen prevod prvog izdanja knjige iz 1933. godine 0N. Reich, Masov­ na psihologija fasizma, Ideje, Beograd, 1973: drugo izdanje 1982.) vee je preuzeta i prevedena druga, korigovana i bitno prosirena verzija knjige iz 1942. godine. Konacno, prilicno zastarelo i skoro neupotrebljivo izdanje Reichove knjige, Dija­ lekti6ki materijalizam i psihoanaliza , Svetlost, Beograd, 1934. godine, smo za ovu priliku, ponovo preveli. Sve ostale knjige, Prodor seksualnog morala , (1932); Slusaj mali 6ove6e (1948); Ljudi u nevolji (1953) i Reich 0 Freudu (1972) se po prvi put pojavljuju u nasem prevodu. Pritom je svaki tom "Izabranih dela" propracen odgovarajucim predgovorima, kompetentnih strucnjaka i uvazenih poznavalaca Reichovog dela. Bogati i cesto divergentni tokovi recepcije Reichove misli, u filozofiji, sociologiji, psihologiji, pedagogiji i srodnim discipli­ nama, svedoce 0 cudesnoj sposobnosti teorijskog prezivljava­ 9

njajedne misli, kOja, uvek iznova, hvata prikljucke za heteroge­ ne nastavke_ Osvrt na dosadasnje etape lazvoja diskusija u vez i sa Reichom, egzemplarno ukazuju na vitalnost jednog autora, koji je u vise navrata proglasavan "teorij ski mrtvim" . Pre svega, duh Reic hove inspiracije se prepoznaje u brojnim strujama tzv. ' frojd omarksiz ma" i preko protagonista "kriticke te orije drustva" do pire sve d o savremenih autora kao sto su A Mitscherlich, A Lorenzer, Horn i drug i Spec ifieno preuzimanje nekih Reichovi h ideja se takod e pre poznaje u brojnim psiholoskim skola ma i pravcima kao sto su : "radikalna psihologija", "antipsih ijatrija", "neortodoksna psihoanaliza" i slieno. Naroeito je sredinom sedamd esetih, Re ich eklektieki prozimao, poplavu raz novrsnih terapeutskih struja, kao sto su: Alexa nd er Lowenova "bio-en er­ getska psihoterapija", Fritz Perlsova "gestalt terapij a", Arthur Jan ov lj eva "primalna terapija". itd . Konaeno , sa sesdeseto ­ smom i "N ovom levico m" Reich se nametnuo kao prvorazredni autoritet za antiautoritarni pokret mladih. Postao je jedan od najp opularn ijih proroka, d0sJuse, suvise uprosc enog programa saksualne emancipacije . Cini se da ovi heterogeni nastavci samo dalje pojaeavaju nekakvu zavicajnu vezu sa starim sja ­ jom Reichovog dela. Obrad Savie

Mom ucitelju

profesoru Sigmundu Freudu

s dubokim postovanjem

PREDGOVOR Medutim , kazemo da je onaj tk o je uspjesno prosao kroz odgoj ka jstini prema samome sebi 1'ra1no zasticen od opasnosti necudored­ nosti, makar njegovo mjerilo cudo ­ rednosti na bilo koji nacin od stu­ palo od mjerila uobicaje nog u drustvu .

Freud Teoretski problemi 0 kojima ee ovdj e biti rijeci proizlaze iz prakticnog postavljanja pitanja prilikom psihoanalitickog lijece­ njadusevnih bolesnika. Moju paznju su pobudili izvjesni od nosi izmedu pozitivnih i negativnih terapeutskih reakcija tih bolesni­ ka i njihove genitalnosti, koje sam vee djelomicno razradio u "Internationale Zeitschrift fur Psychoanalyse"" Ukoliko i dalje slijedimo teoretska pitanja, mozemo ustano­ viti zakonite uzroene odnose izmedu neurotskih procesa i *

10

"Ober Spez ifitat der Onanieformen"/ O specificnosti oblika onanije/, Internationale Zeitschrift fur Psychoanalyse, sv. VIII (1922). - "Ober Genitalitat yom Standpun kt der psychoanalytischen Prognose und The rapi e" / 0 genitalnosti sa stanovista psihoanaliticke prognoze i te rapije/, sv.X (1924). - "Wei tere Bemerkungen uberd ie therapeutische Bede utung de r Genitallibido" / Daljnje napo mene 0 terapeutskom znacenja genitalnog libida/, sv. XI (1925). - "Uber die Quellen der ne urotischen Angst (Beitrag .zur Theorie der psychoanalytischen The­ rap ie)" / 0 izvorim a neurotske tje skobe (Pri log teo riji psih oanaliticke terapije )/, sv. XII (1926).

11

poremecaja genitalne funkcije koji objasnjavaju terapeutske reakcije i omogucavaju nam da razumijemo zbog cega su impote ncija, odnosno frigidnost redovne popratne pojave ne­ uroze, a isto nam tako i razjasnjavaju zbog cega oblik neuroze o dreduje oblik poremecaja genitalne funkcije i obrnuto. S ob­ zirom na funkciju orgazma, koji je postepeno postao kljucni p roblem, sasvim se jasno pojavljuju i problem tjeskobe, izvjesni bracni i socijalni fenomeni i pitanje terapije neuroze. Mada se ovaj rad potpuno zasniva na Freudovoj seksualnoj teoriji i ucenju 0 neurozama, ipak si ne mogu dati za pravo da ovdje zastupano shvacanje dinamike psihoanaliticke terapije i njenih zadataka predstavim kao shvacanje preuzeto iz Freudove sko­ Ie; ono odgovara mojim vlastitim klinickim iskustvima. Uza sve to, smatram da moje poimanje znacaja genitalnosti, a narocito genitalnog orgazma, pravolinijski nastavlja osnovne psihoana­ liticke teorije za teoriju i terapiju neuroza i neurotskih karaktera, i da omogucava dosledniju primjenu ucenja 0 neurozama na terapiju . Sa problemom orgazma tijesno su povezani i mnogi pro ­ blemi ucenja 0 karakteru i psihologije Ja. Nastojao sam da ove probleme, koliko god je to moguce, iskljucim iz diskusije jer bi inace jedinstvenost teme bila isuvise narusena; ali i osebujna problematika psihoanalitickog ucenja 0 karakteru zahtijevala je njihovo iskljucenje. Jer, kao prvo, njihov klinicki temelj jos nije cjelovit; kao drugo, ukazuje se potreba da, polazeci od teorije seksualnosti, detaljno prodremo ka psihoanalitickom ucenju 0 karakteru, u cije nas je osnove sistematski uveo Freud u svojoj knji "Ja i Ono". Ovo sam morae navesti radi toga da sprijecim prigovor kako je zanemarena psihologija Ja. Odvajanjem velike teme, koju sam pokuSao razgraniciti na jednom kursu sto ga je organizirao "Wiener Psychoanalytis­ ches Lehrinstitut" IBecki institut za psihoanaliticko obrazova­ njel pod naslovom "Psihologija nagona i ucenje 0 karakteru" i za koju se opredjeljujem u jednoj svojoj raspravi, nastali su, medutim , osjetni nedostaci u ovom radu koji bi mogli dati povoda nerazumijevanju. Koliko god je to moje iskustvo dozvo­ Ijavalo, u ovom sam prikazu tezio ka seksualno-teoretskoj potpunosti; svjestan sam toga da je ni izdaleka nisam postigao; Tako, na primjer, unatoc pojedinim saznanjima, nije bilo govora o poremecajima genitalne funkcije kod satirijaze, epilepsije i psihoza. Ukoliko moguci nesporazumi budu objektivne priro­ de, nadam se da cu ih kasnije otkloniti. Medutim, s obzirom na osebujnost teme 0 kojoj raspravljam, moram biti spreman i na

12

subjektivno zasnovane prigovore. Publikaciju objavljujem , svjestan toga da sam obradio veoma "eksplozivnu gradu". 0 problemu orgazma i ulozi koju on ima u individual nom i soci ­ jalnom zivotu nije lako raspravljati neutralno i bel. suvisnih emocija. Ta je tema isuvise povezana s iskustvom svakog pojedinca. Iz svega ovoga lako nastaje opasnost subjektivnog, svje­ tonazornog videnja iii izoblicenja stvarnih cinjenica. Problem, medutim, nije u tome da Ii je uopce prisutan odredeni svjeto­ nazar, nego u tome 0 kakvom se svjetonazoru radi,da Ii mozda - specijalno U vezi s nasom temom - eticki procijenjeni stay 0 seksualnom problemu udaljava od istine iii neki drugi moralni stay prisiljava na istrazivanje istine. Nadalje, postoji bitna razlika izmedu toga, da Ii se cinjenice seksualnog zivota odreduju prema proizvoljnom shvacanju "dobra" i "zla" koje se ne moze dokazati, i toga da Ii se, pozivajuCi se na neeticki cilj. procjenju­ je, a mozda i utvrduje da ovaj iii onaj postupak pojedinca koristi iii steti njegovom dusevnom zdravlju, tj. njegovoj sposobnosti da voli i da radi. Smatram da nisam premasio ovu vrstu procje­ njivanja seksualnih problema tamo gdje obradujem probleme bracnog spolnog zivota i vladajuceg seksualnog morala. Buduci da, koliko je meni poznato, takvo istrazivanje jos nije poduzeto i buduCi da se cini kao da je funkcija orgazma pastorce psihologije i fiziologije, neka sami rezultati opravdaju poduhvat i neka 0 vaznosti teme odluci objektivna kritika. Od opasnosti precjenjivanja, u prvom redu, stite cinjenice; gruba statistika 0 ucestalosti impotencije i frigidnosti kod neuroza i nekoliko opsirnih povijesti bolesti, mogu samo priblizno ostaviti utisak koji se dobiva u praksi, ukoliko ga unaprijed ne odbijemo. Osim toga, potcjenjivanje seksualne funkcije za sada je jos uvijek mnogo vjerojatnije, ali i stetnije od eventualnog precje­ njivanja. Ovome treba pripisati i to sto se problem somatske osnove neuroza, ukoliko je uopce i nacet, pokazao nepristupacnim; doduse samo naoko, jer put ka njemu vodi preko pitanja 0 seksualnom zivotu "nervoznog" covjeka, pitanja koje se izvan psihoanalize kao i do sad a bojazljivo izbjegava. Povijesno je interesantno da je medicinski psiholog Freud otkrio "somatsko jezgro neuroze" pomocu psiholoske metode, dok su fiziolozi istupali protiv teorije psihogenije neuroza i uzaludno tragali za somatskom osnovom. Izmedu trenutka Freudovog otkrica i danasnjice nalazi se trideset godina psihoanalitickih iskustava. Stoga, nase istrazivanje funkcije orgazma kao psihofizickog

13

fenomena, mora sezati daleko u proslost i proizaCi iz dusevnih ispoljavanja somatskih poremecaja seksualnog zivota, koje je Freud sateD kao "aktualne neuroze" i suprotstavio ih "psihone­ urozama". Kao posljedica brzog napredovanja psihoanalize u istraiivanju dusevnih uzroka neuroza, smanjio se interes za "zaprecavanje /ibida", za koje se prvobitno smatralo da je u biti somatsko. To je zaprecavanje, u smislu Freudove definicije , znacilo nagomilavanje psiho-kemijske seksualne ceznje kOja uzrokuje tjelesne napetosti i ispoljava se kao nagonski poriv za seksualnim zadovoljenjem (" Orei Abhandlungen zur Sexualthe­ orie" / Tri rasprave 0 seksualnoj teoriji/, Ges. Schriften, BdVj* A neuroze "koje se mogu svesti na poremecaje seksualnog tivota pokazuju najvecu klinicku slicnost sa fenomenima intok­ sikacije i apstinencije koji nastaju uobicajenim uvodenjem otro­ va koj i proizvodi ugodu". (Freud). Pojam libida je tada sve vise dobivao znacenje psihicke i bioloske energije; ali tu je pak neopravdan o trpio interes za "aktualnoneurotsku (tj. somatsku) jezgru neuroze". U poslednjih 10 godina jedva da se i govorilo o svemu ovome. Sam Freud je kao i prije ostao kod svoje teorije o aktualnim neurozama ("Die Medizin der Gegenwart in Sel ­ bstdarstellungen" /Medici na sadasnjosti u samoprikazima/ , 1924) iako se od tada u svom ucenju nije vise bavio tom stran om problema neuroza. Visegodisnji kontinuirani studij uzroka, oblika ispoljavanja, i posljedica somatskog zastoja libida, doveo me je do uvjerenja da Freudova teorija 0 aktualnim neurozama, kOja se oduprla i mnogim prigovorima s analiticke strane, nije samo heuristicki dragocjena, nego da je, kao ucenje 0 psiholoskoj osnovi ne­ uroza, i neophodan dio psihopatologije i teorije analiticketera­ pije. Tako ovaj rad nastoji i podsjetiti da nam je Freud pokazao jedan put ka problemu organske osnove neuroze, isto tako i dokazati da teoretski i prakticki uspjesno mozemo iskoristiti njegovo dugo zanemarivano otkrice.

a

8e6, oktobra 1925.

dr Wilhelm Reich

{ pog/avije

NEUROTSKI KONFLIKT Freudovo psih%sko otkrice, koje je cjelokupnu psihopa­ tologiju postavilo na novu osnovu i korisnim postavljanjem problema ukazalo joj nove mogucnosti, bilo je : prvo, da svaki naoko jos besmislen neurotski i psihoticki sim­ ptom ima smislen sadrtaj koji se bez ostatka moze uklopiti u cjelokupno iskustvo bolesnika ukoliko ga dobro poznajemo; drugo, da nellrotski simptomi nastaju kroz konflikt izm edu nagonskih prohtjeva i moralnih zahtjeva koji zabranjuju zado­ voljavanje nagona. "Unutrasnja uskrata" zadovoljenja nag ona, koju uvijek susrecemo kod bolesnika, izvodi se iz vanjskog og ranicenja nagonske snage koje je bolesnik svojedobno kao dijete iskusio od svojih roditelja i ostalih zastupnika takvog ogranicenja. Tako je konflikt izmedu nagonskog Ja i moralnog Ja prvobitno bio konflikt izmedu nagonskog Ja i vanjskog svijeta, a kod nekih je psihoza (Freud) i nagonskih psihopa­ ta * stalno zadrzao taj karakter. Nasuprot tome, kod neuroze je vazan dio licnosti ostvario prilagodavanje stvarnosti, dok je jedan drugi dio u ranom stadiju dusevnog razvoja pretrpio smetnje u razvoju, tako da je morae nastati konflikt izmedu oprecnih htijenja. Oakle, za neuroticnu je IiGnost karakteristicno da njen moralni Ja niti ima hrabrosti da dozvoli tolerantno zadovoljenje nagona, niti ima snage da osudi, iii da se na bilo koji drugi prikladan naCin odnosi prema nagonskim prohtjevi­ ma , jer osnovna pretpostavka, svjesnost 0 nagonskim potica ­ jima, iii nedostaje iii je nepotpuna . Ja se uplasi i kod najmanjeg nagovijestaja neke "nemoralne" pobude i oslobada je sa cinom "potiskivanja" koji moze imati razliCite obi ike: od jednostavnog nezeljenja da taj poticaj prizna iii previdanja, preko kompenza­ cionog naglasavanja suprotnosti tog strogo zabranjenog na­ gonskog poticaja,do tota/nog iskljucenja te predodzbe iz svi­ jesti (histericna amnezija) i sprecavanja svakog motornog od­ *

*

vidi prijevod : Odabrana dela Sigmunda Freuda , knjiga IV, Matica srpska, Novi Sad, 1969.

14

-"'A

Usp. Aichhorn : "Verwahrloste Jugend" j Zanemarena omladina j, (lnternationale Psychoanalytische Bibliothek, Nr. XIX, 1925) i Reich : "Oer triebhafte Charakter " j Nagonski karakter j , (Neue Arbeiten zur arztli chen Psychoanalyse , Nr. IV, 1925).

15

~-...u

. . . . . . . . . . . .ga. . . . . . . . . .

.mEW~

____

UR~~~

________________________

govora na odgovarajuce kolicine cuvstava. Potisnuti nagonski prohtjev, medutim , ni u kom slueaju ne gubi svoju udarnu snagu; naprotiv:. potkrijepljen je "zapreea.~anjem" postojece nagonske energlJe; sada se opasnost sastoJI u tome sto on vise nije izlozen kont roli svjesnog razmisljanja. Kada mu odgovara­ j uce situacije daju povoda, on razbija "protuzaposjednuce", od nosno "otpor" koji pruza Ja; taj "proboj potiskivanja" koji predstavlja drug; ein neurotskog procesa moze, medutim, usli­ jediti samo kompromisno, jer se i Ja u svojoj obrani oslanja na moene psihicke instance koje mozemo popularno obuhvatiti pOjrTlom "moral ". Rezultat jezamaskirano zadovoljenje nagona koje svijest ne prepoznaje kao takvo iii ga, ukoliko je manje prikriveno, osjeca kao da ne pripada njegovom Ja, dakle osjeca ga kao prisilu i odbija gao Do sada Freudovim psihoanalitickim rezultatima ne bismo imali sto prigovoriti. NajzesCi prigovor postavljen je pak Fre­ udovom ucenju u seksualnim zeljama kao 0 uobieajenom sastavnom dijeJu potisnutih nagonskih poticaja. Nista nije ko­ ristilo sto je Freud onima koji su psihoanaliz; postavili prigovor "panseksual izma" odgovorio, prvo, da i moral Ijudi koji odbija seksualnost sudjeluje pri formiranju neuroze koja cak uopce ne moz e biti ostvarena bez otpora koji Ja pruza svojim nagonima i, drugo, da pri uspostavljanju neuroze pored seksualnih sudje­ luju i egoisticke, neeovjeene i druge zelje, ali ne tako uobieaje­ no i ne sa isto takvom potiskujucom snagom. U jed nom dijelu naucnog svijeta propusteno je kritieko ispitivanje 0 tome sto ce se moci razrijesiti parolom "panseksualizam". Drugi pak pazljivo i oklijevajuci slijede pSihoanalitieke re­ zultate koji su u pocetku bili ocijenjivani kao tlapnje i prihvacaju ih dijelom kao vlastito (novo) otkrice, a dijelom u oslabljenom iii iskrivljenom obliku; najmanja grupa upotrebljava postupak psihoanaliticke tehnike, koju je dao Freud, da bi se uvjerila u ispravnost njegovog ucenja. Nije slucajno ponovo ukazano na stay protivnika psihoana­ lize. Posto, naime, zelimo dokazati dominantnu ulogu koju kod neuroze imaju impotencija muskarca i frigidnost zene, vracamo se na Freudov pokusaj, da ublazi afektivno odbijanje svog ucenja 0 neurozama time sto je uvijek iznova naglasavao da je njegov pojam seksualnosti otisao dalje nego Ii je to uobicajeno; da "genital no" i "seksualno" ne znace jedno te isto, jer inace perverzije kao koprofagija i fetisizam ne bismo mogli nazvati

16

seksualnim oboljenjima.· Freud je dokazao da pored genitalne seksual nosti postoje tendencije koje nemaju veze sa genital­ nom zonom (djelomieni predgenitalni nagoni) i eiji je cilj da bud u zadovoljene nadrazivanjem izvjesnih "erogenih zona" (usta, anus, koza itd.), te koje treba opisati kao seksualne vec zbog toga sto imaju veoma vaznu ulogu kod "ugoda koje prethode neposrednom zadovoljenju" prilikom normalnog spolnog od nosa i sto, ukoliko se ne podrede genital nom primatu, kao perverzije, postavljaju zahtjev za iskljueivim seksualnim zado­ voljenjem. Naglasavanje razlike izmedu pojmova "genital no" i "seksualno" u Freudovim spisima zvuci ponekad kao ublazava­ nje posljedica njegovog otkrica ; one nije imalo uspjeha, jer je i njegovo ueenje 0 seksualnosti dojenceta i analnoj erotici naislo na nista slabija i nista manje afektivna protivljenja. Na osnovi tog prosirenjapojma seksualnosti Freud je do­ sao do zakli utka da neuroza ne moze nastatLbez MKsual ooa kOOfljkta"* tj da S8 kao simptomj moglJ pojavjti n.e samo. g enitalni porivi ne90 i djelomicni predgenitalni nagoni. Time se ~ mislilo reci da poj edinl neurotski simptomi nastaju neposredno potiskivanjem bilo kojeg djelomienog nagona i sluze njegovom maskiranom zadovoljenju ; tako, na primjer, potisnuta analnost neposredno djeluje kod nervozne 'opstipacije, oralna erotika kod histerienog povraeanja, genitalnost kod arc de cercle, sadizam kod nekih prisilnih radnji i prisilno-neurotskih mjera izbjegavanja; aktualni konflikt moze uzrokovati neurozu na bilo kojem podrueju uz odgovarajucu dispoziciju. Sada zelimo dokazati da seksualni konflikti u uzem smislu, smetnje, potiski­ vanja i razbijanja genita/nih tendencija ne uzrokuju dod use uvijek neposredno neurotski simptom iii neurotski konflikt, ali ipak redovno imaju vaznu dinami(;nu u/ogu prilikom usposta v­ /janja osnove neurotske reakcije na kojoj se zasniva neurotski konflikt; zatim, da odlueujucu ulogu igra njihovo odstranjivanje

* **

prij eyod : Tri rasp rave 0 seksualnoj teoriji (odabrana dela, knjiga IV, Matica srpska) Kronfeld, koji je najmanje zaostao za napretkom psihoanalize i poka­ zao veliko razumijevanje za nju , u svojoj "Sexualpathologie" (Seksual­ na patologija) zauzima stanoviste da nije svaka neuroza zasn ovana na seksualnom konfliktu koji , prema Freudu, cini neophodan sastavni dio neurotskog mehanizma i zagovara jednu grupu neuroza koje je on nazvao "seksualnim neu rozama", cime je implicitno receno da postoje neuroze koje nisu seksualno uvjetovane . Kronfeld nam medutim du­ guje dokaz za postojanje takvi h neuroza. Nasuprot tome , medu nje­ goyim "seksualnim neurozama nalazimo sve poznate , i u Freudovo ucenje 0 neurozama ukljucene oblike neuroza.

17

~~

1".

~~ ~I

e~ ~

II ~

N

.' •

1

~~ ~:

~ ~

kao posljedica njih ovih od nosa prema neprekidnom neurot­ skorn procesu kod psihoanaliticke terapije neuroza, pod cime, u prv om redu, p odrazumijevamo utjecaj osnove neurotske reakc ije. Kao prv i dokaz isprav nosti ovakvog razmisljanja navodimo cinje nicu da ne postoji ne uroza bez poremecaja genitalne funkeli e. Statistic ki podaci koji slijede pokazuju da u najvise slucajeva ti poremecaji nisu suptilne prirode, dakle ona kvi kakvi se nalaze i kod relativno najzdrav ijih Ijudi , nego se odnose na elementarne fu nkcije seksualnog opcenja i pSihogenitalno drzanje opcen ito. Najcesce nailazimo na seksualnu plahost i neur otsk u apstinenciju, zatim, na sve, u seksoloskoj literaturi p oznate oblike erektivne impotencije (potp una, djelomicna i proizvoljna nesposobnost erekcije), poremecaje ejakulacije (eja cu latio preacox iii ante portas i impotentia ejaculandi) i frigidnost (t otaln a seksualna hladnoca, vaginalna ane stez ija i hipestezija, vagi nizam , itd.). Pri tome se pokazuje da je snaga poreme caja potencije analogna snazi neuroze, i da se i mono­ simpt omatske neuroze pojavljuju sa teskim poremecajima ge­ nitalne funkcije. Isto vrijedi i za neuroze karaktera bez ikakvih simpto ma. Karakteristi cno je da medu bolesnicima koji imaju v el ikih pote sko ca u klimakteriju nema niti jedoga koji b i mogao izvijestiti 0 u red no m seksualnom zivotu u periodu prije klimak­ terija. Na kraju ovog pregleda spomenimo jos i slucajeve pre­ nagl asene strasti i svih drugih vrsta nag o nskog ponasanja, pri cemu je genital nost uvijek jako poremecena. Prva grupa statisti ckih rezultata obuhvaca 338 slucajeva koji su potrazili pomoc u Wiener Psychoanalytisches Ambula ­ torium j Becki psihoanaliti cki amublatorijf u toku jedne godine (od novem bra 1923. do novembra 1924).*

Kod preostalih 36 mu skaraca i 45 zena ne postoje anam­ nesticki rezultati 0 genitalnoj funkciji. Vecinom se radi 0 sluca­ jevi ma kada se s pacijentima u prvom susretu zbog njih ove pla hosti nije moglo 0 tome razgovarati, Samo medu mu sk im pacijentima njih 17 je navelo da su potentni. Vecina se ta kvih b olesnika prilikom analize pokazuje vise iii manje erektivno impotentnim; grupu onih koji su stvarno erektivno potentni obicno sacinjavaju eritrofobicne osobe, prisilni karakteri i drugi narcisoidno-sad isticki karakteri. Druga grupa statistickih rezultata obuhvaca slucajeve koje sam ja analizira o, Od 41 muskog pacijenta su: histericni i apstinentni sa erektivnom potencijom , . , 4 prisil no-neurotski i apstinentni zbog asketske ideologije , , .. 6 histericni sa jako smanje nom erektivnom potencijom prisilno-neuroticni sa ere ktivnom impotencijom , , . , . .. , , , . histericni sa ejaculatio praecox, , , .. . . , . , . , , , . , , , .. , , . , 2 hipohbndricno-neurastenicni sa genitalnom astenijom (ejaculatio praecox ante portas bez erekcije) ' . . . . . .. . .. 4 eritrofobicni i apstinentni zbog straha cd impotencije .. . .. . 3 moral insane (obmanjivanje i bolesna strast) sa ejaculatio praecox, . . ... , ' , . .. ... . . . , , .. , . . , , , , , 2 kleptomani sa erektivnom impotencijom ,.,. , . , . . ,' , .. . . 1 neurasten icni sa ejakulativnom impotencijom . . . . .. .. . . ' 1 samo impotentni uz neurotican karaker . , • ' , , , .. , 4 postencefaliticni i erektivno impotentni (uslijed gripe) , . " 1 homoseksualni i perverzni sa erektivnom impotencijom u odnosu sa zenom , . , . , , . , , . . , , ... , . , .... , . , .. , . , 3 nagonski karakter sa erektivnom impotencijom , , . ...... ,. 1 zdravi bez poremecaja potencije .. " .,."",., . . ,.. . .. 1 erektivno potentni i narcisoid no homoseksualni nezadovoljeni prilikom spoln og cina ...... , . . '., erektivno potentni prisilni karakteri, nezadovoljeni prilikom spolnog cina " .. , .. " ... ,. , . . " . , . .. , . . , . 4 erektivno potentni sa satirijazom, nezadovoljeni prilikom spolnog Gina . , ."'. "" ,." ... , .. . . , .,

Rezultati utvrdeni jednostavnom anamnezom Od 166 muskih pacijenata su: navodno potentni ....... . .. . . . . . ... . . ... . ... . . '. . .. 17 navodno samo impotentni ..... ..... ... .. . .... . .... 18 neuroticni i apstinentni ...... . ........ .. . . . ... . .. . .. . 69 neuroticni i erektivno impotentni ..... . . ......... •.... . 27 neuroticni sa ejaculatio praecox .. . . . ... . .. . . ........ . 14 perverzni i erektivno impotentni ..... .... ... .... . . . . ... 9 klimaktericni .... .... . .... . ... .. ... . . . . ..... ... ..... 5 aktualnoneuroti cno oboljeli kod coitus interruptus .... .... 7

!.

*

I

18

~-

Od 91 zenskiuh pacijenata su: bez vaginalne anestezije (hipestezije) . . . . . ... , , , , 0 navodno samo frigidn e , . , , , . , . , , , . , . . 6 27 neuroticne i apstinentne , ... " . , ... . " .. , neuroticne i frigidne , , , , . , , ..... . , . , .. . . . . . , . . , , . 37 neuroticne zbog aktualnih bracnih konflikta i frigidne 12 klimaktericne .,"",.. . . , , ... . .. , , . . . ,,,, 9

Gospodinu dr E.Hitschmannu , vodi telju ambulatorija, dugujem veliku zahvalnost za materijal koji mi je veom a Ijubazno stavio na raspo­ laganje .

19

~

Od 31 pacijentice su: histericne i apstinentne zbog straha od seksualnosti ..... . . 7 prisilno-neuroticne, odbacuju seksualnost i apstinentne . . .. 4 hisiericne sa vaginalnom anestezijom .. ........ .... ... . 9

prisi!no-neuroticne i frigidne .. ... . .. .. ....... . .. .. . ... 3

ciklotimne sa kronicnom hipohondarskom neurastenijom, seksualno inhibirane .......... ... ... .

nagonski karakieri, frigidne, odnosno vaginalno anesteiicne . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 nimfomanija sa mazohistickom perverznoscu i vaginalnom anestezijom prilikom spolnog cina ... .. . . . kasna epilepsija, frigidne ............ .. ...... . .... .... 1

hisiero-epilepsija sa vaginalnom anestezijom . ... . .. . .... 1 paranoja, frigidne ... . .. .. _. .. . .. .. . . ..... . _......... 1

bez poremecaja geniialne funkcije .... .... . . . . . .... . ... 0 Ovi rezultati govore sami za sebe. Stekelova izjava da je medu svojim pacijenticama imao pedeset posto slueajeva frigidnosti moze se odnositi samo nci. potpunu seksualnu hladnoCu. U ekonomskom pogledu - a kakvo bi drugo promatranje ekonomije imalo praktienu vrijed­ nost? - svejedno je da Ii zena, manje iii vise seksualno osjeca, iii, da Ii je muskarac erektivno potentan iii ne; vazno je samo da Ii je orgazam poremecen. Freudovo utenje 0 mastanju neurotienog eovjeka dopusta pojavu uobitajenog spoja neuroze i impotencije kao net ega sto se samo po sebi razumije . Interes za svijet maste koji si je stvorio neurotiean covjek umanjuje funkciju realnosti; sposob­ nost erotskog i socijalnog djelovanja. SVijet maste je stvoren i zaposjednut, i to sa trajnim interesom, jer realan svijet nije mogao zadovoljiti prohtjeve principa ugode, i jer su izvjesni erotski i egoisticni prohtjevi naisli na nepremostive prepreke socijalnih i kulturnih normi, kOje nisu mogle biti niti savladane niti prihvacene. Nasuprot tome, u masti se sve zelje mogu prikazati kao ispunjene. Obieno se regresivno daje prednost zeljama, iz vremena kada je dijete svoje pNe jake erotske interese usmjerilo ka osobama iz svoje blize okoline, svojim roditeljima, starijoj braGi i sestrama, dadiljama, sluzavkama, itd. Seksualna masta i poriv za motornim odstranjivanjem napetos­ ti, koju je ona prouzrotila, redovno vode do masturbacijske aktivnosti. Tako masturbacija postaje toekom kristalizacije svih seksualnih htijenja. Vee to, sto svaki neuroticar, jedan veliki, i to najvazniji dio svojih libidinoznih interesa oduzima realnim objektima i usmjerava ga ka svojim likovima iz maste, uvjetuje

slabiju potenciju u uzem i sirem smislu u odnosu prema onima koji zive u realnosti. Medutim, oslabljena potencija iii smanjeni interes za mogucnosti zadovoljavanja, koje u realnosti stoje na raspolaganju seksualnim tendencijama, jOs ne znace impoten­ ciju. Moze Ii neuroza biti zasnovana na seksualnim nagonskim snagama koje se nalaze izvan genitalne sfere, a da genitalna funkcija ne bude osteeena? Bolesnik bi u tom slueaju bio genitalno-libidinozno zadovoljen , ali pored toga ne bi bile za­ dovoljene njegove predgenitalne zelje koje zahtijevaju neurat­ ske nadomjestke za zadovoljenje. Iskustvo nas, medutim, po­ ucava da nezadovoljeni i nesublimirani prohtjevi - bud uGi da se ne daju uklopiti u cjelokupno stremljenje - vremenom privlace sve veti interes i time ometaju jedinstvenost seksualnog doziv­ Ijaja; a ni inaee se nista vise ne moze potpuno dozivjeti. To bi prije svega samo malo omelo socijalne djelatnosti, jer vetina njih nije povezana sa Iicnim iskustvom. Naprativ, u podrucju seksualnog dozivljavanja, Giji je vrhunac, i psihicki i fizieki, orgazam, potrebna je sposobnost za pojednostavljenje seksu­ 'alnih i kulturnih stremljenja. 0 tome ovisi ekonomijska svrsis­ hodnost orgazma.

21

20

" poglavlje

ORGASTICKA POTENC IJA Pod orgastickom potencijom podrazumijevacemo spo­ sobnost covjeka da dospije do zadovo/jenja koje je adekvatno doticnom zaprecavanju libida; potom, sposobnost da daleko cesce dospije do zadovoljenja nego Ii da podlegne poreme­ (;ajima genitalnosti, koji cak, i kod relativno najzdravijih Ijudi povremeno ometaju orgazam. Orgasticka potencija se ostva­ ruje pod odredenim uvjetima koje zaticemo samo kod Ijudi sposobnih za uzitak i rad; kod neuroticnih Ijudi ti uvjeti nedos­ taju iii nisu dani u potpunosti. Mozemo Ii, unatoc razlicitostima individualnih seksualnih potreba, opisati jedan tip orgasticke potencije? Moglo bi nam biti prigovoreno da opisujemo idealan tip koji u stvarnosti cak ni pribl izno nije zastupljen. Mi to osporavamo; mislimo, stavise, na potpuno realno cinjenicno stanje. Najtoplije zahvaljujem nekolicini kolega na tome sto su mi dali fenomenoloski opis svog seksualnog dozivljaja koji mi je omogucio da postavim nekoliko kriterija orgasticke potencije; ukoliko oni nedostaju, mozemo sa dovoljnom sigurnoscu dijagnosticirati orgasticku impotenciju prema stupnju i kvaliteti, nezavisno od podataka koje nam daju bolesnici i koji nas najcesce dovode u zabludu. Sa klinickog stanovista, uspostavljanje jednog tipa orgas­ ticke potencije poduprto je time sto se, nakon odstranjivanja poremecaj a potencije, krivulja orgastickog dozivljaja ugode automatski manje iii vise izjednacava sa opisanom krivuljom orgasticke potencije: . Pocinjemo sa prikazom napretka jednog pacijenta za vrije­ me analize koji je, izmedu ostalog, patio od ejaculatio praecox i pretjerane masturbacije. Pacijent je onanirao od os me godine zivota jedan do tri puta dnevno, bez osjeeaJa krivice iii svjesnog straha da ee se time unistiti. Obicavao je vee prilikom vecere iii odlaska u krevet misliti na to kako mora onanirati, ada pri tome ni najmanje nije bio uzbuden. Kada bi u krevetu pocinjao citati, odlucio bi da onanira za pol a sata. Ud bi mu na pocetku onanije bio mlohav i erigirao bi nadraZivanj em rukom. Pri

*

22 lL.........~1

Radi preglednosti smetnje orgazma prikazacemo krivulj ama.

tome bi pacij ent ,azmisljao kome bi danas trebao "posvetiti" onaniju; bilo je to nesto kao"misa koju je on za nekoga morao odsluziti". Uzbud enje bi se tad a pojavilo kao posljedica nekakvog mastanja i neprek idno bi se poveeavalo. Pacijent bi pocinjao razmi sljati 0 spo­ rednim stvarima, mislio bi na svoj posao, na privi dno banalne doga­ daje prote klog da,' a ;td. U :O"1 trenutku nestajalo bi uz budenje , S ~; k a j : Razvoj uzbudenja kod onanije

r~



a - stanje neuzb uJ 0nosti; U - ne hotimican prekid mastanja; E ­ hotim icno ponovno uspostavljanje mastanja i uzbudenja; A - vrhunac; S - smanjenje uzbudenja

a, ponovo bi se pojavljival o cim bi on iznova pocinjao mastati . To bi se ponavljalo nekoliko puta, i u prosjeku trajalo do pola sata u cj elosti . Konacno bi pacijent dostigao vrhunac, somatsko uzbudenje bi bilo veoma jako i zadovoljenje bi ga vraealo u stanje neuzbudenosti u kojemu se nalazio neposredno p rije onanije. Na moju molbu da graficki prikaze tok uzbudenja, nacrtao je gore navedenu krivulju (slika 1). Neposred no prije nego sto je obolio od neuroze (eritrofobij a) , pacije nt je patio od ejaculatio praecox, kOja se otada znat no pogor­ sala, i bio je relativno potentan samo u odnosu sa jed nom udanom zenom koja je ispunjavala odredene uvjete za Ijubav. Koitus je obicno trajao otprilike pola minute; znatno je bilo produzeno vrijeme ugoda koje prethode neposredn om zadovoljenju; koitus je zavrsavao sa jacim zadovoljenjem nego Ii onanija, narocito ako bi zena dozivjel a orgazam u isto vrijeme kada i on. Nakon koitusa, za razliku od onanije , ostajao bi osjeeaj dusevne usre ce nosti; nakon snosaja sa drugim zenama, pri kojemu bi ejakul acija nastupila uv ije k odmah nakon imisije, pacij ent je osjeeao samo gadenje i odvratn ost. Krivulja 2 predstavlja tok orgazma pri snosaju sa voljenom zenom , krivulja 3 uzbudenje prilikom ejaculatio praecox. Slika 2: Spolni cin sa fakultativnom potencijom

•

v

J\

a - stanje neuzbudenosti; V - produzena predugoda; J - imisija; A ­ vrhun ac; p.E. - ostatak psihickog uzbudenja; vrijeme trajanja od imisije izracunato otprilike pola min ute

23

Slika 3 Krivulja kod ejaculatio praecox

.

/

-'

~ _________ ,

V-

J,'

,

.'

/'

\,,

,

...,':

:

~

\

..

'"~ usporedbena liniJa ; UE - stanje prevelike uzbudenosti; V - produzena predugoda; J - imisija i nizak vrhunac; U - naknadna jaka neugoda U vrijeme kada je bio podvrgnut analizi, pacijent je imao veoma malo cenwrirana homoseksualna mastanja i raspolagao je dobrom erektivnom potencijom inter femora iii ad nates. Takav snosaj obra­ zlozio je time da nije zelio da zena zatrudni. U njegovim snovima, medutim, strah od prodiranja u vaginu bio je toliko izra.zen, da sam mu mogao objasniti da njegovo obrazlozenje nije nista drugo do prazno racionaliziranje. Zelio mi je dokazati da nisam u pravu, i prilikom slijedeceg pokusaja koitusa doslo je do "eksplozije" cak i prije nego sto Je paciJent zauzeo polozaj za koitus. Analiza snova koje je pacijent imao nakon ovog neuspjeha pokazala je da se on plasio neke opasne "stvari" za koju je smatrao da se nalazi u vagini. Kasnije je on sam svoju ejaculatio praecox tumacio kao izraz straha od predugog "zadrzavanja u lavljoj jazbini". Kada su strah i nekoliko va.znih, do sada nesvjesnih sadrzaja postali svjesnim, imao je snosaj. Kao sto je rekao, jos nikada nije dozivio takvo zadovoljenje. Ugodama koje prethode neposrednom zadovoljenju posvecivao je znatno manje vremena nego ranije, jer je strah od koitusa bio manji. Sam koitus je, prema izjavi pacijenta, trajao otprilike tri puta duze (otprilike jednu i pol do dvije minute) od koitusa sa voljenom zenom prije nego sto je obolio. Uzbudenje se povecavalo najprije polako, a zatim sve brze; prvi put za vrijeme spolnog <:ina pacijent nije mastao, a poslije je po cijelom tijelu osjecao ugodan umor, bez osjecanja teskog umora "samo u glavi' kao nakon onanije iii nakon spolnog cina sa ejaculatio praecox. Razvoju uzbudenja odgovara krivulja na slici 4. Slika 4: Krivulja razvoja uzbudenosti nakon analiza straha

I

JI\[

.~\

V - ugode koje prethode neposrednom zadovoljenju (krace); J ­ imisija; I - sporiji porast uzbudenosti; II - strm uspon ka vrhuncu (A); 111- strm pad uzbudenosti koja blago nestaje; trajanje otprilike 2 minute

24

Nekoliko mjeseci nakon zavrsetka analize pacijent mi je, izmedu ostalog, rekao da se osjeca potpuno potentnim i zado­ voljenim; da spolni tin traje otprilike pet minuta, da pri tome ne masta i da se nakon tina ne osjeca "nistavno". Ukoliko usporedimo krivulje, primjecujemo da je druga krivulja kraea od tetvrte na ulaznom kraku. Veliko povjerenje koje je pacijent osjecao prema voljenoj zeni, i odredeni uvjeti za Ijubav, omoguGiIi su pak erektivnu potenciju i relativno veliko zadovoljenje; medutim, strah od koitusa uvjetovao je praduze­ nje radnji koje prethode neposrednom zadovoljenju i znatno skraGivanje vremena frikcije. To se vrijeme praduzilo tri puta vee onda kada je pacijent postao svjestan straha od koitusa. Kod ejaculatio praecox vrijeme frikcije je skora u potpunosti nedostajalo, orgazam je bio neznatan i dugotrajan; slabe osjete

ugode pratili su intenzivni osjeeaji neugode, sto nije bio slutaj

kod spolnog tina relativno oslobodenog straha.

Intenzitet konacne ugode u orgazmu je, dakle (prilikom spolnog tina oslobodenog straha, neugode i mastanja), direk­ tno proporcionalan veliCini seksualne napetosti koja je usre­ dotocena na spolni organ, tj. on je tim veei sto je veGi i strmiji "pad" uzbudenosti. SlijedeGi fenomenoloskj opis zadovoljavajuceg spolnog tina tite se samo toka nekih .tipitnih faza i natina ponasanja pri spolnom tinu. Opis psihologije spolnog tina suvisan je s obzirom na brojne i dobre opise koje nalazimo u literaturi. Isto tako ne uzimamo u obzir niti ugode koje prethode neposred­ nom zadovoljenju i koje su odredene razlititim individualnim potrebama i ne upucuju na zakonitosti. Dozivljaji uzbudenosti na vazovegetativnom sustavu, ukoliko ih mozemo obuhvatiti fenomenoloski, bice obradeni u IV poglavlju. I) Faza hotimicnog ovladavanja porastom podrataja 1) Erekcija nije bolna, nego sama po sebi ispunjena ugo­ dom, ada spolni organ pri tome nije previse uzbuden. Spolni organ zene postaje hiperemijski (prepun krvi) i sluzav zbog obilne sekrecije genitalnih tlijezda. Klitoris moze biti vodeea zona prilikom imisije, ali kod orgastitki potentne zene, klitoris neposredno potom, predaje svoju uzbudenost sluznici vagine, ada joj pri tom ne konkurira. Vazno obiljezje orgastitke poten­ cije muskarca jeste psihomotorni poriv za prodiranjem. Erek­ cije se mogu, naime, ostvariti i na tisto osjetne podrazaje a da ne proizvedu taj poriv; to je, na primjer, slutaj kod nekih erektivno potentnih narcisistitkih karaktera .

25

Sllk a 5. Tipicne faz e spolnog ci na sa orgastickom potencijom kod oba spola

v - predugoda; J - 11111Sija; I - faza hotimlcnog ovladavan ja porastom pod raz aja . lOS neskodlJlvog produzenja; II (5a-d) faza nehotimicniti kontrakcija misica i automatskog porasta podrazaja; III (7) iznenadan i strm USpO i ka vrhuncu (A); IV (8) orgazam; V (9-10) strmo smanjenJe uzbudenosti ; E - iznemoglost; traJanje otprili ke 5-20 min uta

2) Mu skarac je njetno agresivan Kao patoloska odstupa­ nja od ovakvog ponasanja pri spolnom cinu treba smatrati pretjeran u ag resivnost koja proizlazi Iz sadistickih pobuda, kao kod n ekih prisilnih neuroticara sa erektivnom potencijom ; ne­ akt ivnost pasivno-femininog karakterd ; kod "ona£lijskog koitu­ sa" sa nevolJenim objektom nedostajc njeznost. Zena je pa siv­ nija od muskarca , ali ipak nije polpuno neaktivna. (Kraj nja neaktivnost, fla primjer, kao posljedicd mazo histickih masta nja o sil ova nj u!) 3) Ugoda , koja se za vrij em e radnj i kaje prethode nepo­ sred nom zad ovolje nju odrzala na otprilike jednakom nivoLl, iznenada raste na isti natin kod muskarca i ze ne prili kom imisije. Osjecaj muskarca da je "uvueen" odgovara osjecaju zene da "usisava" ud. 4) Poriv muskarca da prodre zaista duboko povecava se, al i prj tome ipak ne dobiva oblik sadistjcke "zelje za probada­ njem" kao sto se 10 dogada kod prisilno neurotski h kara ktera. Uzbudenje se pomocu obostrane, sp ontane i nenapregnute frikcije koncentrira napovrsinu i vrh penisa, odnosno na strai­ nje dljelove sluznice vagine . Karakteristican osjecaj koji najav­ Ijuje, a zati m i prati prodira nje sj emena jos u potpuno sti ned os­ taje (za razl iku od ejaculat io praecox). Tijel o je jos manje uzbudeno od spolnog organa. SVijest je potpuno okrenuta ka percepciji osjecaja ugod e; Ja pri tome aktivno ucestvuje utol iko sto pokusava da iscrpi sve mogucnosti za ugodu i da posti gne zaista visoku napetost prije nego Ii nastupi orga zam. To se naravno ne zbiva putem potpuno svjesn ih razmisljanja, nego automatski individualno razlieito na osnovi prethocJnlh iskusta­ va, promjen om polozaJa naeina frikcije, njenog ritma itd. Pre­

l11a suglasnim saopcenjima potentnih muskaraca i zena, osje­ . call ugode su jaci sto su frikcije sporije i blaze, i sto su bolje podesene jedna prema drugoj. To pretpostavlja i veliku spo­ sobnost poistovjeeivanja sa partnerom. Kao patoloski pandan ovome nalazimo poriv za zestokim frikcijama sa djelomicnom anestezijom penisa kod sadistiekih prisilnoneurotskih karakte­ ra, koji pate od impotentia ejaculandi i nervoznu zurbu onih koji pate od ejaculatio praecox Ra spitujuei se, saznali smo da se orgasticki potentni muskarci za vrijeme spolnog Cina nikada ne smiju i _ako izuzmemonjezne rijeei - ne govore._Oboje , i govor i smijeh, upucuju na teske poremecaje sposobnosti za predaju koja pretpostavlja nepodijeljeni dar za osjecanje ugode. 5) U ovoj fazi prekid frikcije je dijelom sam po sebi ispunjen ugodom zbog naroCitih osjecaja ugode koji se javljaju pri mirovanju i treba ga provesti bez dusevnog trosenja , a dijelom se time produzava koitus, pri cemu , u stanju mirovanja uzbu­ denost ponovo malo opada, ali medutim, ne nestaje sasvim kao u patoloskim slucajevima Ni prekid spolnog cina retrakcijom penisa sada jos uopce nije naglasen neugodom , ukoliko se desi nakon odmora Prilikom nastavljanja frikcije, povecava se neprekidno i uzbudenost, i to iznad nivoa uzbudenosti koji je bio prisutan prije prekida, i postepeno sve vise i vise zahvaca cijelo tijelo , dok sam spolni organ ostaje manje iii vise jed na­ komjerno uzbuden Konacno, kao posl jedica ovog novog, obitn o izn enadnog povecanja genitalne uzbudenosti, nastupa II Faza nehotimicnih kontrakcija misica. 6) U ovoj fazi hotimi(;no ovladavanje tokom uzbudenosti nije vise moguce. Ona ima sl ijedece osobine: a) Porast uzbudenosti ne moze se vise reguli rati ; stovise, uzbudenost obuzima cjelokupnu licnost i uvjetuje ubrzani puis i ubrzano disanje. b) Tjelesna uzbudenost se ponovo vise usredotoeava na spolni organ, a da se pri tome uzbudenost tij ela ne smanj uje ; nastaje osjecaj ko] i se najbolje moze opisati kao otjecanje uzbud enosti ka spo /nom organu. c) Ta uzbudenost uvjetuje prije svega refleksne kontrakcije cjelokupnog misi cja spolnih organa i dna zdjelice Te se kon­ trakcije odvijaj u U obliku valova; visovi valova se poklapaju sa potpunim prodiranjem uda, a nizovi val ova sa retrakcijom. Medutim, eim retrak cija prekoraei odredenu granicu, odmah se pojavljuju greevite kontrakc ije koje ubrzavaju izljev sjeme­ n~ ._. K.od zene se osim toga u ovom slucaju skuplja glatko mlSlcle vagine (usisna aktivnost vagi ne prema H. Deutsch).

27 26

d) U ovom stadij u je pre kid spolnog tina za muskarca i zenu apsolutno ispunjen neugodom; kontrakcije misiea, koje pos­ pjesuju orgazam i ejakulaciju kod muskarca, umjesto ritmicki odvijaju se grcevito; to uvjetuje jaku neugodu, a ponekad i osjecaj boli na dnu zdjelice i u krstima; osim toga, uslijed grca do ejakulacije dolazi ranije nego kod nesmetane ritmike. Hotimitno produzenje prve faze spolnog cina Uedan do pet) do nekog odredenog stupnja nije stetno; one prije utjete na porast ugode; nasuprot tome, prekid iii hotimitna promjena razvoja uzbudenosti u drugoj fazi stetna je, jer ta faza vee nastaje refleksno i jer je nadrazen sam zivtani sustav. Oovome ce jos biti rijeci u klinitkom dijelu (neurastenija, poremeeaj uslijed coitus interruptus). 7) Oaljnjim pojatanjem nehotimicnih kontrakcija misiea i povecanjem njihove ucestalosti uzbudenost se brzo i strmo penje ka vrhuncu (111 do A na krivulji); vrhunac se obicno poklapa sa prvim kontrakcijama misica koje pospjesuju pokre­ tanje sjemena; sada se javlja 8) manje iii vise jako pomucenje svijesti; frikcije se sponta­ no pojacavaju nakon kratke izlozenosti vrhuncu u jed nom trenu, a poriv za "potpunim" prodiranjem' postaje intenzivniji sa svakom kontrakcijom misica koja pospjesuje pokretanje sje­ mena . Kod zene se kontrakcije misiea odvijaju na isti nacin kao kod muskarca; ali psihicki postoji razlika u tome sto zdrava zena za vrijeme i odmah nakon vrhunca zeli "u potpunosti primati". (0 uzajamnom poistovjeeivanju i drugim razlikama u ponasanju oba spola kod spolnog cina bit ee jos rijeci na drugom mjestu). U trenutku vrhunca zaustavljen je dah : sada se on oslobada zustrim disanjem, sto se kod zene obicno ispoljava u kricima. 9) Orgasticka uzbudenost se raspodjeljuje po cijelom tijel u i uvjetuje zivahnu motoriku cjelokupnog misieja tijela. Samo­ promatranja koja su vrsile zdrave osobe oba spola, a isto tako i analiza izvjesnih poremeeaja orgazma pokazuju, da je one sto mi nazivamo razrjesenjem od napetosti, i sto osjeeamo kao motorno rastereeenje (silazni krak orgazma) pretezno poslje­ dica povratnog strujanja uzbudenosti kroz tl}e/o. Osim toga, to povratno strujanje se osjeca kao iznenadno smanjenje na­ petosti . *

28

Taj poriv, koji mozemo fenomenoloski utvrditi, mogao bi biti izraz povratka u majcinu utrobu kojegaje pretpostavio Ferencz; i koji se, po njegovom misljenju , barem za m uskarca, psihicki realno provodi pro. diranjem sjemena prilikom koitusa.

Na taj natin, vrhunac predstavlja prekretnicu od "genitope­ ta/nog " ka "genitofuga/nom" (Ferenczi) toku uzbudenosti. Sa­ mo genitofuga/ni tok vodi do zadovo/jenja, koje ima dvostuko znacenje: ostvarenje uzbudenja i rasterecenje spo/nog organa . 10) Prije nego sto je dostignuta nulta tocka, uzbudenje izcezava u blagoj krivulji i biva zamijenjeno ugodnom tje/esnom i dusevnom m/itavostu; veCinom se javlja i jaka potreba za snom. Osjetilni odnosi vise ne postoje, ali i dalje postoji "zasi­ t eni" njetni odnos prema partneru, kojemu se ponekad pridru ­ zuje osjeeaj zahvalnosti. Nasuprot ovome, oni koji su orgasticki impotentni osjeeaju olovni umor, gadenje, odvratnost, dosadu, a ponekad i mrznju prema zeni. Kod satiriLaze i nimfomanije seksualno uzbudenje je jos uvijek prisutno. Z.ene tesee reagiraju nesanicom koja je vazan znak nezadovoljenosti. Medutim, ne smijemo bez dalj­ njega donositi zakljucak 0 zadovoljenosti ukoliko nam bolesnik saopei da poslije odmah zaspi. Pogledamo Ii jos jednom obje faze spolnog tina, uotit cemo da prvu fazu karakterizira pretezno senzomi, a drugu motomi dozivljaj.

*** Veoma je rasireno glediste da je zakasnjenje orgazma kod zene fiziolosko; neki su tak pokusali bioloski objasniti ovu tinjenicu. Na primjer, kasniji pocetak orgazma kod zene trebao bi imati bioloski smisao da postigne drugu ejakulaciju kod muskarca radi sto sigurnije oplodnje (Urbach). Samo, vrlo se testo dogada da zena teze dospijeva do orgazma nego Ii muskarac. Moramo medutim poCi od slutajeva kada se (rela­ tivno) zakasnjenje orgazma kod zene zbiva tako sto muskarac prerano dolazi do vrhunca. Fiirbringer, podrzavajuCi Lowenfe/­ dov standard od 10 minuta, smatra da normal no spolni tin traje izmedu pet i petnaest minuta. To odgovara i nasoj procjeni. Pojavu da muskarac ejakulira u prosjeku vee nakon jedne do tri minute ne mozemo jos smatrati patoloskom, ali tog muskar­ ca neeemo oznatiti niti kao odgovarajuce potentnog muskar­ ca, jer iskustvo nam govori da takva "preuranjena ejakulacija koja pripada karakteru odredenih sasvim zdravih muskaraca" (Ffirbringer) potiva takoder na psihitkim smetnjama; podsje­ camo na naseg pacijenta koji je prije analize nakon pola minute dospijevao do relativno zadovoljavajueeg orgazma, a kada je postao svjestan svog straha od koitusa produzio je vrfjeme frikcije za vise od dvostruko. 0 drugim uzrocima preuranjene

29

ejakulac ije koju jos ne mozemo zvati patoloskom biee govora u poglavlju "0 soeijalnom znaeaju genitalnih htijenja". Ukol iko ovo ne uzmemo u obzir, preostaje nam jos dovolj­ no povod a koji uvjetuju zakasnjenje orgazma kod inaee zdravih lena, i koji su karakteristieni samo za zenu: dvostruki spolni moral koji ze ni nameee s!al~kq vecu obavezu otklanjanja sek-:' sualnosti nego muskaceu , i zelju da bude muskarae, koja pak ne mora sasvim sprijeeiti ostvarenje zadovoljenja, ali dod use moze ometati glatki razvoj uzbudenosti. Ukoliko su i ove zapre­ I<e uklonjene, tok uzbudenja kod zene ne razlikuje se od toka uzbudenja kod muskarea.* Orgazam je kod oba spola intenzivniji ukoliko se vrhunae genitalnog uzbudenja dogodi u isto vrijeme i kod muskarea i kod zene . To je veoma eesto prisutno kod Ijudi koji svoja njezna i osjetil na htijenja mogu usredotoCiti na jedan objekt, i koji nailaze na odgovarajuCi prijem, i postaje pravilo ukoliko Ijubav­ ni odnos nije ometan niti iznutra niti izvana. U takvim slueajevi­ ma je barem sasvim iskljueena svjesna aktivnost mastanja ; Ja obuhvaca samo osjecaje ugode prema kojima je nepodijeljeno usmjeren. Fenomenoloska definieija orgastieke potene/je bila bi da je orgastieka poteneija sposobnost povremenog usmje­ ravanja c/e/okupne afektivne /ienosti prema genita/nom dotiv­ I/a/u unatoe nekim protivrjetnostima. Medutim, ne mozemo bez daljnjega odlutiti da Ii miruje i ne,svjesna aktivnost mastanja. Odredeni znaei govore u prilog tome, Mastanja koja ne smiju postati svjesna mogu samo smetati. Medu mastanjima koja mogu pratiti spolni tin moramo razlikovati ona koja su u skladu sa realnim seksualnim objek ­ tom i seksualnim dozivljajem, od onih koja su u suprotnosti sa njima, Ukoliko je realni seksualni objekt bio kadar da sebi odmah privu te sve libidinozne interese, onda je suvisno svako nesvjesno mastanje ; ono je u biti suprotno realnom dozivljaju, jer mastamo samo 0 onome sto u stvarnosti ne mozemo imati. Postoji pravi pri/enos sa prvobitnog objekta na zamjenu za objekt: Realni je objekt mogao zam/jeniti objekt mastanja jer se sa njim poklapa u osnovnim ertama. Nasuprot tome, ukoliko se desi prijenos seksualnih interesa, premda se u osnovnim svojstvima realni objekt ne poklapa sa objektom 0 kojemu mastamo, samo na osnovu neurotskog trazenja prvobitnog

objekta bez unutrasnje sposobnosti za pravi prijenos, onda nikakva iluzija ne moze nadjatati tihi osjecaj patvorenosti odno­ sa Ondje nedostaje razotarenje nakon spolnog tina, ovdje je ono neizbjezno; ovdje, smijemo tako pretpostaviti, nije mirova­ la aktivnost mastanja za vrijeme spolnog tina, nego je stovise sluzila ocuvanju iluzije, ondje je prvobitni objekt izgubio na znatenju, a time i na snazi koja stvara mastu; ali, uskrsnuo je ponovo u real nom objektu. Kod pravog prijenosa izostaje preejenjivanje realnog objekta; svojstva koja protivrjeee prvo­ bitnom objektu pravilno se proeenjuju i toleriraju; kod nepravog prijenosa idealizaeije je isuvise velika i prevladavaju iluzije; negativna svojstva se ne opazaju (potisnuta su) , a aktivnost mastanja ne smije se prekinuti, inaee bi se izgubila iluzija. Sto masta koja izjednatuje realni objekt sa prvobitnim objektom mora biti napregnutija, toseksualni uzitak vise gubi na intenzitetu i seksualnoekonomskoj vrijednosti. 0 vrsti razmi­ rica koje obieno prate svaki meduljudski odnos koji duze traje u potpunosti ovisi da Ii i u kojoj mjeri te razmiriee smanjuju intenzitet seksualnog dozivljaja. To smanjenje tim prije postaje patogena smetnja sto je jata preokupaeija prvobitnim objek­ tom i sto je veea nesposobnost za pravi prijenos, zatim, sto je veCi utrosak energije koji je potreban da bi se savladalo odbi­ janje realnog objekta. I tako dolazimo do neurotskih poreme­ caja orgastieke poteneije.

Pitanje , da Ii pored sasvim sigurno prisutne cisto somatske uzbudlji­ vo sti vagine postoji prvobitna psihicka tendencija kod djeteta, koja odgovara kasnijem vaginalnom drzanju pre ma muskarcu, spada u poglavlj e 0 genitalnoj teoriji.

30

31

If! poglavlje

PSIHICKI POREMECAJ I ORGAZMA Za razl iku od poremecaja erektivne i ejakulacione potenci­ ie, veoma se malo paznje obraca na poremecaje "konaene ugode" (Freud) iii "splasnuca uda" (Detumeszenz) (Moll) kod muskarca. Poremeeaji spolne funkcije kod zene koji se teze uoeavaju obuhvaceni su pojmom "dispareunija". Tu spadaju i vaginal na anestezija i hipestezija. I kod zena nailazimo na izolirane poremeeaje funkcije orgazma uz neometanu funkciju. pripremnih fizioloskih tokova. Kod Kehrera* nalazimo sa gine­ kol oskog stanovista vrijedne doprinose razumijevanju pore me­ eaja orgazma kod zene i njihovog znaeaja za nastanak organ­ skih bolesti na zenskom seksualnom aparatu. Stekelova istra­ zivanja 0 "spolnoj hladnoCi zene" i "impotenciji muskarca"" donose obilje dragocjenog, ali ne i odgovarajuee iskoristenog materijala ; bez uvazavanja i dolicne procjene djecje seksual­ nosti, do koje se moze doei samo primjenom Freudove tehnike, ne moze se postiei nikakvo temeljno razumijevanje. To vrijedi i za, uostalom, vrlo dragocjene doprinose u seksoloskoj litera­ turi.'" U uzoj psihoanalitickoj literaturi ne nalazimo nikakve do­

* ** ***

32

"Ursachen und Behandlung der Unfruchtbarkeit" j Uzroci i lijeeenje neplodnostij, Leipzig , 1922. Berlin i Bee, 1920. i 1921. Da bismo odmah sprijeeili eventualne prigovore da se preslo preko nepsihoanalitieke literature 0 orgazmu, neka bude jasno da, koliko je meni poznato, ne postoji sazeta klinieka rasprava 0 ovom predmetu. U Marcuseovom dragocjenom i inaee izuzetno detaljno obradenom "Prirueniku 0 seksualnoj znanosti" jHandubuch der Sexualwissen­ schaftj rijeci "vrhunac" i "orgazam" nisu zasebno razradene, a i prim­ jedbe 0 spolnom cinu i impotenciji, rasute u poglavljima, pokazuju kako je mali znanstveni interes za funkciju orgazma. U starijoj sekso­ loskoj literaturi, u knjigama Blocha, Havelock - £IIija, Molla, Krafft Ebinga, Forela i dr. nisam mogao pronaci nista sta bi za nasu temu bilo ad temeljnag znacaja. Radovi Urbacha (Zeitschrift fur Sexualwissen­ schaft, 1921 , Bd . VIII) i Vaertinga (Zeitschrift fur Sexualwissenschaft, 1915, Bd.lI) obraduju problem orgazma samo sa eugenickog stanovi­ sta, kao sto se i inaee psiholosko promatranje seksualnog zivota zanemaruje u korisl eugenickog i fizioloskog promatranja.

prin ose nasem pro ble mu. Za to bi mogao biti odgovoran izvjes­ tan zazar da se govori 0 vrhuncu Ijudskog seks ualnog doziv ­ Ijaja i da se prilikom ispitivanja IIi analize bolesnlka prodre do detalja - a sam o na m detaljl daju vazna obavjestenja. Bolsnici nlkada sami od sebe ne dolaze na pomisao da 0 tome govore. Posto sam vee posvetio vel iku paznju impotenciji i frig idnosti kao red ovnim popratnim pojavama neuroze, iz tog razloga sam propustio tako razn olike poremecaje orgazma. Osim toga, jako malo bol esnika moze dati trazene informacije, oni nalme ne razumiju sto ih se pita . Za vri jeme istrazivanja pokazala se potreba da S8 pojm u potencij e prida i ekon omsko lnaeenje, sto se zbil o lIs postav­ Ijanjem pojma: "Orgasticka potencija'" Smijem reCi da se uspostavljanje i an alitieko razjasnjenje problema na sasvim neoeek ivan naein pokazalo plodnim za ekonomski problem neuroze Pri tome sam se mogao osloniti na stay koji je prvi izgovorio i dokazao iFreud , 9 a neuroticar obol i~eva zbog ne­ ot uno zad ovol 'en 'a i da 'e somatsko I pSlhic 0 za reeava­ nie libida jezqro neuroze I rebam do aza I a se slla no potlS­ - ivanje ometa konacn u ugodu svu gdje gdje ono ne djelu je zapreeavajuCi, vee prilikom potrage za seksualnim obj ektom (aspstinencija), iii kod mehanizama predugode (erekt ivna im ­ potencija, anestezija), i na taj nat in sprijecava smirenje libicJi­ noznih uzbudenja Psihitke poremecaje konatne ugode mot ema sve skupa shvatitl deskriptivno kao odstupanja od opisanag prosj eenog tipa orgast!cke potencije. Pod "orgastickom impotencij om" podrazumijevamo unutrasnju nesposobnost da se cak i pod najpavoljmjim vanjskim uVjetima i trajno dospije do zadovolje­ nja kaje bi bilo adekvatno adgovarajuCem zaprecavanju lib ida i seksualnim zahtjevima, posto orgasticki impotentni Ijudi veei­ nom raspolazu i sa relativno malom sposobn oscu sublimacije, dolazi do trajnih patoloski h zapreeavanja libida. Ti Ijudi u ovom pogled u losije prolaze cak i od onil1 koj ! t ive u apstinenciji iii onll1 koj l ne raspolazu genital nom uzbudljivoscu, jer se, uslijed neposrednih genitalnih podrazaja, stalno nalaze u stanju rela­ tiv ne znaeajno vise napetosti, ada pri to me ne mogu postiCi to potre bnije smirenje zadovoljenja.

*

Reich : "Die therapeuti sche Bedeutung der Genitallibido" j Terapeutsko znaeenje genitalnog libidaj, Internationale Zeitschrift fur Psycho­ analyse XI (1925).

33

Pod pretpostavkom da pripremne funkcije nisu ometane, motern o razlikovati cetiri osnovna oblika poremecaja orgastic­ ke potencije: a) Smanjenje orgasticke poteneije: Iz unutrasnjih razloga orgazam ne odgovara libidinoznim zahtjevima, tako da ostaju so matska i psihicka zaprecavanja libida (onanija, onanijski koitus) . b) Cijepanje orgazma: Razvoj uzbudenja je za vrijeme seksualnog cina neposredno ometan (akutna neurastenija). c) Apsolutna nesposobnost da se dospije do orgazma (vaginalna anestezija, hipestezija, genitalna astenija). d) Nimfomanijsko seksualno uzbudenje (nimfomanija, sa­ tirijaza).

neuroze pojave odmah nakon puberteta i razvijaju se kroz borbu protiv onanije; ukoliko je onanija posve zatomljena, tako da i somatsko zaprecavanje postaje patogeno, tada se u psi­ honeurozi jace iskazuju aktuelno-neurotska obiljezja. Prvi znaci konacnog oboljenja obicno su obilno dnevno sanjarenje, ra­ zdrailjivost, neraspolotenja, nemir, smetnje pri radu , polucije, besanica itd. Sugestivno odstranjivanje osjecaja krivice i straha da je nanesena steta samom sebi, moze u nekim slucajevima ublaziti one simptome koji neposredno proizlaze iz osjecaja krivice zbog onanije i pojacanog somatskog zaprecavanja lib ida. Psihicko zaprecavanje libida se sugestivno ne moze ugroziti, I nakon prestanka sugestivnog izvjestaja ono uvjeluje ponovna ispoljavanja osjecaja krivice, sklonost potpunoj apsli­ nenciji, a time i ponovni rast somatskog zaprecavanja. Ovim cinjenicama, koje se od istrazivanja koja su proveli Freud i pripadnici njegove skole u obilju nude svakom proma­ tracu bez predrasuda, danas vise nisu potrebni detaljni klinicki dokazi. Nasuprot tome, telimo navesti nekoliko primjera koji ce pokazati kako se relativna orgasticka impotencija ociluje kod erektivno potentnih neuroticara. Tridesetdvogodisnji muskarac zatrazio je analizu zbog stanja zbunjenosti i straha od crvenjenJa. Te su patnje postale stalne od kada se drugi put ozenio. Jos uvijek je volio pokojnu suprugu, a drugi put se ozen io samo iz ekonomskih razloga. Njegova erektivna potencija bi /a je besprijekorna. Pri/ikom prvog razgovora rekao je da je seksu­ a/no zadovo/jen. Medutim, vee u prvim satima ana/ize pokaza/o se da je sa nevo/jenom suprugom spo/no opCio samo otpri/ike jedanput u sest tjedana "iz duznosti"; pri tome je mis/io na svoju prvu suprugu sa kojom je usporedivao sadasnju ; t nakon spo/nog cina, koji ga je i cisto tje/esno veoma malo zadovo/javao, bio je sretan da "je vee prosao".

Ovaj sl ucaj mozemo promatrati kao proptotip jedne velike grupe eritrofo bnih osoba koje se nesvjesno moraju boriti sa homoseksualnim mastanjima, te prilikom heteroseksualnog dna dobro kompenzirati svoju impotenciju i, uostalom, oslali nezad ovol jeni. Kod takvih bolesnika zaprecavanje libida nije manje prisutno nego Ii kod onih koji se prisiljavaju na apsti­ nenciju. Iz svega ovoga proizlazi da kontrakeije-Sl-enitalno_Q..m.is;Cia kod ejakulaeije omogucu'u zadovof'en 'e samo onda k . P S I Ie I p oratajnt aparat kadar da bez..pJigoJLD.li1...S1Y.a.I11..JJ.SjB:. Caje ugode. Psihicko zaprecavanje sprijecava zatim i potpunu koncentraciju i smirenje uzbudenja usredotocenog na spol­ nom organu.

34

35

Isti oblik orgastitke potencije nalazimo kod prisilnih neur(J.

za erektivno potentnih muskaraca sa drugatijom psihitkom

r@Cijepanje orqazma Slika 6. Krivulja protivrJetnog "onanijskog koitusa"

pozad inom. Tridesetpetogodisnji muskarac, koji je imao tipitan prisilno-ne­ urotski karakter i koji je patio od erektivne impotencije, nakon zenidbe, a uslijed vjestog ponasanja supruge, stekao je sposobnost erekcije, ali je i dalje postojao strah od impotencije i uvijek si je iznova morae dokazivati da je jos potentan: na primjer, izveo je nekoliko frikcija "za vjezbu" i tada je prekidao spolni tin. Ni tjelesno ni psihitki nije bio narocito uzbuden, a kada je dolazilo do ejakulacije, uzbudenje se uopste nije povecavalo iznad ranije razine. Devetnaestogodisnji muskarac podvrgao se analizi zbog prisil­ nog razmisljanja. Imao je mnogo snosaja i vrsio je coitus interruptus. Obicno nije vise od jedanput spolno opeio sa nekom djevojkom jer ju je poslije spolnog tina jOs vise prezirao nego Ii prije; naime, spolni tin je za njega bio 'prainjenje" kao i defekacija, a osim toga osobito mu je stalo do toga da posjeduje vrlo mnogo djevojaka, Zadovoljenje mu je bilo malo vaino, nasuprot tome, radovao se kada se djevojka zalostHa zbog toga sto ju je "ostavio', Mi cemo se jos podrobno baviti analnim, sadistitkim i narcisoidnim tendencijama kao nadomjestkom za genitalna htijenja. Dvadesetjednogodisnji pacijent, tiji se prisilno-neurotski karakter ocitovao naroCito u uznemiravajucoj prisili da broji, opeio je veoma testo sa dobrom erektivnom potencijom, ali je za vrijeme spolnog cina neprekidno morae brojati; do izljeva sjemena je dolazilo s mukom i vrlo kasno, bez narotito uzvisenog osjecaja ugode. Nakon spolnog cina je bio deprimiran, osjecao je gadenje i odvrntnost prema zeni i nije mogao zaspati.

o ovom obtiku relativne orgastitke potencije, koji ima samo malo veze sa neurozom i koji dolazi do izrazaja pretezno u karakteru, biee rijeti u poglavlju 0 "socijalnom znataju genital­ nih htijenja". Na kraju spomenimo jos i poremecaje orgazma kod spol­ nog tina koji traje prekratko, odnosno predugo. Ukoliko spolni tin ne traje dovoljno dugo, tada je premalo seksualnog uzbu­ denja tijela usredotoceno na spolni organ, do ejakulacije dolazi vee i na slabe podrazaje, kao kod onanijskog koitusa iii ejacu­ latio praecox. To znaci da nije orgasticki zadovoljen say raspo­ 10livi libido. Ukoliko je, protivno ovome, produzena predugoda, a orgazam zadrzan, uzbudenost sa ne;~skttplja na spolnom organu da bi najednom bila orgasticki bdvedena, nego dolazi tako reCi do povrsinske raspodjele i ejakualcija se odvija sa neznatnom ugodom. 36

/ /"

,r-\'

/

~

'

~

. . '~ ~ ------

Usporedbena linija; H zaprecavanje; U neugoda

Cijepanje orgazma se ostvaruje tako da zapretavanja, koja se javljaju za vrijeme spolnog tina, ne samo smanjuju uzbude­ nost i zadovoljenje, nego i ometaj u sam fizioloski tok podrazaja. Slika 6. predstavlja intermitenciju povecanja uzbudenja i pre­ docava posrtanje konacne ugode. Cijepanje orgazma susreeemo pretezno kod bolesnika koji se tuze na akutne neurastenijske tegobe: razdrazljivost, osjeeaj neu gode prj radu , stanja umora, neodredene tjelesne tegobe kao bolovi u ledima, trganje u nogama itd . To nam dozvoljava da se priblizimo nekim pitanjima koja su bila pokrenuta svoje­ dobno l
na oznacenom mjestu

Die Onan ie jOnanijaj, Wie sbaden, 1912.

37

Zadaljnju raspra vu 0 problemu neurastenije je, prije svega, naznaceno da treba razl ikovati dvije velike grupe neurastenije: 1) akutnu neuras teniju ; ona se javlja akutno, u nekim slu­ cajevima moze se ukloniti iii barem ublaziti odstranjivanjem odrede nih poremecaja seksualnog zivota, sasvim u smislu Freudovih razmislj anja, i kod nje ne postoje simptomi koji karalcteriziraju; ) kronicnu (h ip ohondarsku) neurasteniju' ta ko sto kao sindrom umnozavaju simptomatologiju akutnog obli ka; to su kronicna op stipaci ja koja je uglavn om prisutna od ranog dje­ tinj stva, meteorizam, mucnine, nedostatak apetita, trajan priti­ sak u glavi, ejaculatio preacox od nos no ante portas bez erek­ cije i neprekid no kapanje mokrace iii spermatoreja. Ovi se simptom i kod akutnog oblika, iii pojavl juju samo pojedinatno, IIi su sl abo izrazeni, iii se prikljucuju onda kada poremecaji postanu kronicni. Kod pitanja 0 psihogeniji neurastenije mora­ mo razlikovati da Ii u simptomima dusevne predodzbe 0 htije­ njima nep osredno dospijevaju do promijenjenog prikaza, kao kod histerije iii prisilne neuroze; i: da Ii dusevne zapreke , koje su rezultati nago;)sk ih konstelacija prepunih konflikata, posred­ no sudjel uju pri formiranju bolesti. Unaprijed uzimamo da prvospomenuta mogucnost pripada kronicnom obliku neuras­ tenije, a cruga moguc nost akutnom obliku. U ovom odjeljku bavimo se samo akutnim oblikom neurastenije. Prilikom ispltivanja podatak a utvrdenih jednostavnom anamnezom nailazimo na mnogo potvrda, ali I prigovo ra Fre­ udovom svhacanj u neurastenije. Potvrdeno je pitanje 0 mas­ tu rbaciji , odnosno polucijama, u drugim sll;!cajevima su tegobe nastupile t8k nakon potiskivanja onanije. Cesto saznajemo da su onaniju zamijenile ceste nocne, odnosno dnevne polu ci je. Neki pacijenti onaniraju neumjereno tj . nekoliko puta dnevno, prisilno i sa malim zadovoljenjem. Protiv Freudovog shvacanja naoko govore dvije stvari: prvo, neki pacijent i pokazuju sim­ ptoms ku s!iku neurastenije kod rij etkih masturbacija iii rijetkih polucija; drugo, moramo mislitl na slucajeve neumjerene ona­ nije, koji nikada nisu patili od pojava neurastenije. Nekoliko slucajeva razliciti h nacina reagiranja na onaniju, odnosno na spolno opcenje, posluzice nam za tocniju orijen­ taciju . *

38

Usp.Reich: "Uber die chronische hypochondrische Neurasthenie " /0 kronicnoj hipohond arskoj neurasteniji/, Internationale Zei~tschrift fur Psychoanalyse , XII (1926)

Slucaj 1 (akutna neurastenija kod neumjerene onanije): Jedan dvadesetdvogodisnji student onanirao je vise godina dva iii tri puta dnevno uz ziva aktivna mastanja 0 silovanju kOja su bila popracena osjecaj em krivice i kajanjem. Posljednjih nekoliko mjeseci ustalili su se i veliki nemir, depresija, nesposobnost za fad i mi~/jenje kao i bolovi u lec1ima i sveop6i umor, nije bilo razdrazljivosti, opstipacije, glavobo­ Ija niti spermatoreje. Pacij ent nije imao koitus zbog odvratnosti prema zeni. Onanija se zbivala ritmickom manuel nom frikcijom na penisu (rltmicki izljev sjemena). Na osmoj seansi pacijent je na osnovu jednog odredenog detalja, u zen i koja je bil a predmet njegovog mastanja prepoznao svoju majku. Nakon objasnjenja da je njegova odvratnost prema zenama vjerojatno povezana sa incestnom zeljom, pacijent je posjetio prostitiku i s nJom opCio tri puta uz potpuno zadovoljenje; simptomi su potpuno nestali, pacijent je i dalje ostao potentan i nakon jOs nekoliko seansi prekinuo je analizu . Nekoliko mjeseci kasnije , ponovo je dosao zbog neprekidne depresije i neraspolozenosti za rad, ali bio je sposoban za rad i rijetko je onanirao; ponovo je napustio odnos sa prostitutkama. Ostali se simptomi nisu ponovo javili. Medu· tim, vanjske poteskoce su one mogucile daljnju analizu.

Ovdje pred sobom imamo klasican slu caj neurastenije po Freudu; on nam pokazuje psihoneurotsku osnovu (incestu oz­ na fiksacija). Trajan izostanak simptoma neurastenije nakon prestanka odnosno nakon ogranicenja onanije i nakon prihva ­ canja zadovoljavajuceg spolnog opcenja dokazuje trazenu etiologij u. Radi se 0 akutnoj neurasteniji bez karakteristicnih simptoma kronicnog oblika: opstipacija, glavobolja, spermato­ reja i ejaculatio praecox. Onanija je genitalna tj. podsti cu je masta nja 0 koitusu. Slucaj 2 (Iagana akutna ne urastenija bez onan ije) Jed an se mladi lijecnik zali na veliku razdraZljivost, nestrpljivost, nemir i laku depresiju u posljednje dvije godine. Potentan je, spolno opci u prosje­ ku svaki treci tjedan jedan do tri puta, uvijek sa nekom drugom zenom. Medutim, spolni cin ga ne zadovoljava i on produzava radnje kOje prethode neposrednom zado voljenju . Do ejakulacije obicno dolazi nakon cetiri do osam kretnji. Krivulja vrhunca je ravna, bez nag log, strmog pad a, Za vrijeme t ina ometa ga misao da je njegov ud premali, te da zbog toga ne moze zadovoljiti zenu. To je mnogo izrazenije kad opCi sa udanim zenama nego sa djevojkama. Uvijek mora misliti na to da su te zene imale velike, jake muskarce sa kojima se on ne moze usporediti . Osi m toga, pacijent pribjegava coitusu interruptusu. Su­ gestivan razgovor odstranio je ometajucu misao i tegobe su nestale.

.. Iz.ovog slucaja proizlazi da zaprecavajuCim predodzbama nlJe bila poremecena erektivna i ejakulativna, nego same or­ gasticka potencija.

39

SlijedeCi slucaj pokazuje da simptomi neurastenije mogu nastu pili i uslijed psihoneneurotske apstineneije, sto nas posve zbunj uj e, post a smo u tom slutaju otekivali tjeskobnu neurozu , a ne neurasten ij u. Slucaj 3 (akutna neurastenija kod apstinencije) : Tridesetses logocisnja pacijenlica koja se lijecila od bronhijalne astme oboljela je Ir; gO(iil1e prije pocetka analize us/ijed aktualnog povod a (abortus) . OJ :og vremena ziv/ela je skoro potpuna u apstinenciji ; bila je zlobn lema SV Orr' prijatelju j uskraCivala mu odnos. Uvijek je bila vag inalno anes:er'cn a i mogla se zadovoljiti sarno podrazivanjem klitorisa liza­ ~jem (Cun n I;ngus). Sl ijedeci simptomi bili su prisutni otpnlike dvije godine : umor, velika razd razl jivost, depresija i org anski osjeti kao "ol ovna l ezi na' u nogama i bol u ledima. Tokom an alize aktualni konilikt S8 toliko raz rijesio da je pacijentica ponovo dospjela do LJo bi caj enog zadovoljenja. Simptomi su odmah nestali. Nekoliko se r-uta desava lo da su se simptomi vracali nakon duze apstinencije L:sljed poostrenih kcnflikata i ponovo su nestajali nakon zadovoljava­ Ju -:eg 6in a sa pOdrazavanjem klitori sa lizanjem. Za razlik u od astme cvi slrrpjomi ns u bili dostupn i analiti6kom tumacenj u. Na karakteris­ litan nacin i as:ma se ublaZavala nakon zadovoljenja, a pogorsavala se prilikom ap ~ tine nciie . Sluca j 4 (neumj erena onanija bez neurastenije) : Tridesetdvo­ ~odl s nj muskarac, homoseksualan i u odnosu sa zen om impoten tan, ~ 13nirao je od seste godine zivota, a od puberteta sko ro svakod nevn o ledan do tri puta, povremen o i cesee. Osim erektivn e impoten cije u odnos u sa zenom (nije se radilo 0 ejacul at io praecox) i hom oseksu­ alnos! i nisu postojali nikakvi drugi simptomi. Pacijent nije Imao spo­ men a vrijedn e depresije, naprotiv, bio je pomalo hipomanican, samo­ svjestan , prototip r~ arciso id nog homoseksualca. Onanijska mastanja su bila biseksualna i zadovoljavala su gaoOnanirao je sa zadovolj­ sivom , bez zapreka i bez svjesnog osjecaja krivice. Nakon jedne odine analiza je dovela do potpunog i trajnog uspjeha (sest god ina katamneze) . Pacijent vise nema homoseksualnih zelja, sasvim je POlentaI' i sposoban za Ijubav i vise ne onanira. Slucaj 5 (neumjerena onanija bez neurastenije): Dvadeseto­ (jodisnji rnuskarac zatrazio je analizu zbog ejacualatio praecox , crve­ 11lenja i zbunjenosti. Jedno vrijeme pacijent je bio homoseksualno akt'van , sk lon prevari i onanirao je od osme godin e zivota skoro svakodnevno, vrlo eesta i tri puta uzastopce. Kod njega nisu bili prisutni simptomi neurasten ile. Onanija se odvijala uz gen italno-hete­ roseksualna, povreme no i aktivna-hamoseksualna mastanJa; bi la je olpun o zadovoljavajuea i nije ju pratio osjecaj krivice. Anali zom je samo uz veliki napor postig nuta odricanje od onanijskog zadovolje­ nja. Osjecaj krivice niJe bio vezan uz onaniju, nego je prvenstveno bio uko rilenjen u karakteroloskim osobinama. Analiza je nakon deset r1lles eCI dovela do potpunog uspje ha (jedna godina katam neze).

40

Ova dva posljednja slucaja dokazuj u da do neurastenije dovodi samo onanija koju neposredno ometa osj ecaj krivice. Federn je kao prvi uvidio odgovarajuca einjeniena stanja i najpravllnije ih formul iraQ (na oznaeenom mjestu , str. 78): "Znamo da onanija tim prije izaziva neurastenijske tegobe sto manje zad ovoljenje omogucava. Ukoliko onanija... iz... psih ie­ kih i fizickih razloga ne dovodi do zadovoljenja, aparat gubi predn ost stvarne neaktivnosti sa odgovaraj ucim odmorom i neometanom pripremom za slijedeci val. Promjena krivulje ritmickog toka, koja normal no pokazuje strm pad k apscisi, ometa funkciju seksualnog aparata, tako da se on u jednom djelomicno nadrazenom stanju istovremeno mora obn oviti; organski osjecaji koji se na ovaj nacin mijenjaju i sekrecije djel uju lritirajuCi na cjelokupan organizam. ..Federn , medutim , smatra da "stet no djelovan je onanije... ne pociva ni na dozivlja­ Jima za vrijeme cina, ni na reakeiji nakon cina." To je tocno za psihieke posljedice (tjeskobna histerija, impotencija itd .), me­ duti m, ne vazi za somatsko-neurastenitne posljedice koje su ukorijenjene neposredno u ometanom toku tina, ~dakle taj poremecaj uvijek potiee. Napomena (str, 78) glasi: "Cini mi se da je veza ta, da psihicke zapreke utjecu na zbivanja u seksu ­ alnim organima, naroeito u prostati, koja se onda drugaeija odvijaj u, pri cemu je otezan rad seksualnih aparata." Dakle, nasuprot tendenciji ka seksualnom zadovoljenju nalazi se za ­ preeavajuCi osjecaj krivice; to se neposredno oeituje u prom­ jeni i otezanosti podrazajnog toka. Dolazi do cijepanja zado­ voljenja 1 uslijed toga ne moze biti smanjena napetost. Od odlutujuceg je znacaja da Ii je kajanje potpuno odgodeno i nastupa tek nakon onanije, iii djeluje razarajuci vee za vrijeme do~ivljaja ugode. Iz izvjestaja onanista znamo da se neki od njih oslobada}u zapreke trenutnom bezobzirnoscu i prilikom onanije, ukoliko je to u autoerotskom tinu moguce, postizu zadovoljenje, a tek poslije ih obuzima kajanje. Ovdje osjecaj krivice nije mogao narusiti tok dozivljaja ugode i oslobadanja napetosti jer je bio odmah iskljucen. Medutim, drugatije je kada se. s.~~nje i zapreke javljaju vee za vrijeme tina. Ovdje je pSlhlCkl poremecen tok fizioloskog podrazaja, to je posrtanje ugode. a ne nagli pad u orgazmu. Moraju preostati manje iii vise veliki ostaci nerazrijesenih uzbudenja koja, posto su so­ m~tsk~_prlrod~ , imaju i somatski utinak. Na ovaj natin bi bila obJasnjlVa I tlnjenica da povremeno, uslijed apstinencije, iii nakon prestanka onanije nastaje, ne tjeskobna neuroza, nego

41

neurastenija medu cijim simptomima se isticu hipohondarski osjecaj i. Odluku, u kojoj je mjeri u nekim slucajevima pored psiho­ geno poremecnog pod razajnog taka i obilan gubitak sjemena kriv za si mptome neurastenije, moramo prepustiti daljnjim is­ trazivanjima. Razmislimo podrobnije, slo zaista treba da znaci poreme­ ceni podrazatni tok: bez sumnje iritaciju iivcanog sustava zadrazvanj em nervoznog refleksnog dogadaja. Ostatk u nerije­ senog somatskog uz budenja pripisujemo, pored aktivnosti " mastanja, glavnu .ulogu kao pokretaeu neumjerene onanije. Pacijenti koji onaniraju bez osjecaja krivce izgube barem so­ matsku napetost, nakon_tina se osjecaju dobra, i jedno vrijeme ne misle na onaniranje. Sto je dozivljaj ugodeza vrijeme onantje prot ivrjecniji, 10 ee i som atski poremecaji pored psihiekih vise skretati pozornost na sebe. Kao podrsku ovom novom gledistu uzimamo uzgredne napomene nekoliko ueesn ika u diskusiji 0 onaniji. Fere ncz! je smatrao (na oznaeenom mjestu , str. 9) : "Moguce je da val pohote obieno bez ostatka obamre, al i da se pri likom masturbac ije ne maze nadomjestiti jedan dio uzbude­ nja; taj preostali zbir uzb udenja dao bi objasnjenje za jednod­ nevn u neurasteniju - mazda i za neurasteniju opcenito." U svakom slueaju ovaj rezultat treba ogranieiti na protivrjecno onaniranj e, jer inate bi svaki onan isla morao oboljeti ad ne­ urasl enije. Cesto se onanija neko vrijeme upraznjava bez ika­ kve stete, sve dok je ne poenu ometati osjecaji krivice i boja­ zljivost, koji nastaju usl ijed sve veceg mastanja i citanja sund­ literature i vade ka neurasteniji. I "onanijski koitus" vodi povremeno do neurastenije, samo zato sto opreenost stavova ometa podrazajni tok. Ovdje spada i Ta uskov stay (na oznaeenom mjestu, str. 16) koji je pronasao osjecaj krivice sam o. ta mo "gdje onanija nije pruzila potpuno zad ovolj enje i gdje se ra zvio strah. Nasuprat ovome, uvidio sam da se uz Qlliilll~ vaziv<,!o osjecaj krivice kada je postojala potpuna ugoda." Al i, izlaganje ovih p ravilnih zapazanja nije pnmJeren o;Tre6a obrnuti: onanija omogucava potpunu ugodu kada osjecaj krivice nije smetnja za vrijeme tina . Oak/e, akutna neurastenija ima dierktnu somatsku i indi­ rektnu psihicku eti%giju; ana je prvobitna i zasigurno ne ned ostaje ni u jed nom slueaju. Ono sto je reeeno a smanjenju orgastieke potencije i cije ­ panju orgazma kod muskarca, vr.ijedi na isti nacin i za zene kaje onaniraju na klitorisu i koje su vaginalno anestetiCne: seksaulna

42

ulaga zene nije prihvacena j potisnuta je, medutim , fizi eka zenskost (nedostatak penisa, menstruacija) protivrjeCi svje­ snlm i nesvjesn im zeljama za muskoscu; tim manje maze biti zadovoljen psihieki libido, uprkos povremenom relativno veli­ kom orgastiekom oslobadanju somatskih napetosti. Nakon dugotrajnijeg pe rioda onanije obieno ne izostaju osjecaj i krivi­ ce zbog onanije, ta ka da se uspostavljaju opisane posljedice~ poremecaja podrazajnog toka. ~ /utna oraastjcka impotencija

Apsolutnu orgastieku impoten ciju nalazimo kod muskara­ ca samo zajedno sa impotentia ejaculandi i kod gen italne astenije; naprotiv, kod neurotienjh zena uvijek je mozemo susresti. U sed moj shemi pokusavamo grafieki prikazati dva tipiena osnovna oblika vaginalne hipestezije sa orgastickom imopten­ cijom (krivul ja bic) u neugodu frigidne zene (krivulja a) . Slika 7: Tipicni oblici frigidnosti

{,

,4 \

\

c ----- ~ p- it .~./--~,. \ ~ "' --....

.---­

a - neugoda kod totalne frigidnosti; b - vaginalna hipestezija; c ­ normalna vaginalna osjetljivost i izolirana orgasticka impotencija, H ­ zapreka prije pocetka faze nehotimicnih kontrakcija misica

Krivulja b predoeava vaginalnu hipesteziju kod koje je vaginalno uzbudenje neznatno ad samog poeetka, a jedva da se i povecava za vrijeme spolnog eina. Krivulja c predstavlja jedan drugi oblik hipestezije: vaginalna razdrazljivost je nedir­ nuta, uzbudenje se povecava bez ometanja do trenutka u kojem treba nastupiti faza nehotimienih kontrakcija misica; ovdje uzbudenje iii sasvim iznenada nestaje, iii ostaje bez orgazma. Ovaj ablik orgastieke impotencije obieno pralazno odstranjuje vaginalnu anesteziju, odnosno hipesteziju; eim su analitiCki odstranjene najvaznije zapreke koje se javljaju prili­ kom koitusa, on analizi daje najinteresantnije prableme u vezi sa genitalnoscu zene i u vezi sa njihovim otklanjanjem , sto, u 43

stvari, i jeste pravi cill terapije frigidnosti, postavlja analizu pred daleko teze zadatke nego sto je odstranjivanje anestezije. Posto u uspostavl janju vaginalne orgasticke potencije kod ze na, koje ne zive u apstinenciji, naziremojedan od najvazn ijih kriterija uspjelog lijete nja, tom cemo predmetu posvetiti vecu paznju Orgasti t ka potencija iene, izmedu ostaloga, ovisi 0 ere k­ tivnoj potenciji mu skarca. Oakle, dogada se da zene kOje vag lnalno osjecaju, a posjeduju i orgasticku potenciju, ne mogu vise doei do konacnog zadovoljenja ako je muskarac vee ejakul irao. naime, javlja se uznemirujuca pomisao da ee ud oml itaviti, te da one neee moti dospjeti do zadovoljenja. Pone - ­ kad se takva pomisao javlja vee na potetku spolnog tina i zenom ovladava ideja da se mora poiuriti, inace ee biti prekasno. Ona se nap reze i upravo zato sto se ne prepusta mirno osjecaju, uzbudenje se ne povecava; tak ni tada kada erekcija muskarca traje neko vrijeme nako n ejakulacije. Tipicno je da uzbudenje takvi h zena obicno nestaje u trenutku kada nastupa orgazam muskarca; detaljnijom analizom saznajemo da ih u tom trenut- I ku obuzima cudna radoznalost te promatraju muskarca. " Jedna nagonska, totalno frigidna, dusevno poremecena zena ugrizla je svog supru ga za vrat tako da se on onesvijestio. Tokom analize saopcila je da je cesto mastala da zena moze dozivjeti najvece zadovoljenje ako kastrira muskarca za vrijeme njegovog orgazma.

Ono st o je ovdje bilo sasvim svjesno, kod zena koje pate od opisanih poremecaja orgazma nesvjesno je. la vrijeme koitusa zena se poistovj ecuje sa muskarcem i zamislja da LiCl sada prTpaaa njoj . Mlitavljenje uda ona shvaca kao kastrac"ijo u dvostrukom pogledu: _kao da je ona kastrirana i kao aktivn u kastraciju muskarca. lena je uzbudena toliko dugo, dok se njenom mastanju da je muskarac, nista ne suprotstavlja. Uzbu:-' denje se gubi, totnije iena odbija vagina/no uzbudenje, kada treba izgubiti ud koji je tako reci pozajmila. Uznemirujuca pomisao da nece moci postici zadovo/jenje na ovaj naCin nesvjesno nastaje iz straha da nece moci zadrtati ud. .- sCi uzro.k.. .QI.Qastitke imootenciie zene jeste strah od CJ!JlEma. Veoma rijetko se desava da je zapreKa fako povrsna ao u slijedeem slucaju. Jedna pacijentica nije mogla postiei orgazam jer se njen mui jednom za vrijeme vrhunca - ona je tada prvi put orgastitki osjeea/a - smijao i kasnije ju je upitao: "Jesi Ii bila u sed mom nebu?" Sjecanje na to, zasigurno veoma nevjesto i nima/o njeino, ponaSanje uvijek ju je kasnije zapre­ cavalo, i mogla je spolno opeiti samo nerado i bez uzivanja. U

44

mastanju je nazadovala do infantilnih zadovoljenja i oboljela je od tjeskobne histerije nakon sto si je ta zadovoljenja zabranila. U nekim slutajevima strah od defekacije iii uriniranja za vri'em s ri"etava njegovo ostvarivan·e. lene sa jako naglasenom analnoseu II uretra nom erotikom jos od djetinj ­ stva predodzbu 0 koitusu povezuju sa predodzbom 0 defekaciji ("analno shvaeanje" koitusa) . Tako tudna veza izmedu tuvstva tjeskobe i seksualnog zadovoljenja, koju su otkrila Freudova istraiivanja i koja je priznata kao zakonita, najjasnije dolazi do izrazaja u tome da je prirodna reakcija djece i na strahom Ispunjen dozivljaj i na seksualnu uzbudenost poriv za praznje­ njem i mokrenjem. Kao dobar primjer posluzila je pacijentica koju su, u trenu kada je trebao nastupiti orgazam, obuzimale razne tjeskobne pomisl i, mokrila je i nije mogla zadrzati vjetrove; uslijed stida i straha prolazila je genitalna uzbudenost i ona je oboljela od besanice. Informacije 0 genezitakvog zaprecavanja orgazma dala je analiza jedne ciklotimne pacijentice koja je patila od kronicne hipohondarske neurastenije. Ona je, izmedu ostalog , onanirala uz mazohisticko mastanje da je u okovima i potpuno svucena zakljucana u kavez, te da je tamo pu§taju da gladuje . Ovdje nastaje zaprecavanje orgazma: Naime, pacijentica je iznenada morala razmisljati 0 aparaturi koja je trebala automatski odstraniti izmet i urin okovane djevojke "koja se ne smije (u mjesto "ne moze"!) micati. U tom periodu sanjala je slijedeCi san: "cPrvi dio) Od prijaznog i Ijubaznog bica postala sam zlobno, goropadno, goropadno, tVrdokorno i odvratno bice. Poslije je opet bilo drugacije i ja sam djedu rekla da je on bio kriv zbog prstiju (iii tako nesto). On je na to rekao: "Nisam znao da odsje­ ceni ud (mislio je "prst") moze uci u karakter (iii u crijevo iii cmar)." (Drugi dio) U blizini K. (Ijetovaliste u kome je bila sa tri do cetiri godine). Lezim na jed nom kamionu, skora kao u krevetu; nafazim se jzmedu dva automobila koji se zele spojiti. Pla§im se d a ce oni zgnjeCiti moj autfJ ida cu se ja naci ispod njega i da necu im ati zraka. On se uklanja ulijevo i pJasim se da ce oni udariti u stratnji dio, da ce se straga nesto dogoditi.· Jednogodisnja analiza je omoguCila razumijevanje pacijenticinog m~ohizma. Kada je, na primjer, u pubertetu mastala da je njen dragi ~nsllJava da se u bordelu podaje mnogim muskarcima, te da dozvo­ IJ ava da je tuku, na taj nacin se pred svojom savjescu opravdavala zbog ~e lj e za koitusom: ona nije bila kriva jer je bila prisiljena. Konacno si je zabranila i ovo obmanjujuce mastanje, jer je neskriveno s~d ~avalo spolni cin i onanirala je vise sa predgenitalnim mazohistic­ kl~ ma~ anj ima: udaraju je zeljeznim metlama tako da nastaju rane u kOle za~lm utrljavaju sol i biber; iii: zabi.jaju joj cavle u meso; iii: gola, okovanlh ruku (zabrana onanije!) mora jesti iz jasli i posvuda je

45

umazana izmetom. Tokom analize ponovo su se pojavila neskrivena mazohistic ka mastanja 0 koitusu, au strahu od kastracije prepoznala je motiv svog bijega u predgenitalno zadovoljenje. San je donio sit uaciju u kojoj je dozivjela strah od kastracije u vezi sa strahom od defekacije: ' U vezi sa "mocvarnom sumom" pacijentica se sjetila price 0 malom Eyolfu, koji se utopio u jezeru, a za to vrijeme njegovi roditelji su spolno opeili. "Ova automobila, koji idu jedan prema drugome" su njen i rod itel ji; ona se nalazi izmedu "skoro kao u krevetu ". Prilikom zapis 'vanjadjelomicno analiziranog sna pacijentica je, sama od sebe, doda a: ' Onome koji onanira izrastaju male usne, receno je na nekom predavanju. Tada sam se bOjata da bi se to moglo meni dogoditi i tad a bi se sve moglo primijetiti. "Ova pregaiena prsta" znace dugacke, izrasle obje usnice, "pregaiene" i zgnjecene. Ibsen u "malom Eyolfu" ne prigovara samo zbog toga sto se djeci dopusta da spavaju u spavacoj sobi, nego (u najmanju ruku kao i ja u snu) i zbog slijedeeeg: ako je sa vama dijete, ne smijete vise spolno opeiti i prema djetetu se odnositi kao prema nekoj sporednoj stvari, jer nesto mi se ipak moze "dogoditi". Naposlijetku, tu je i opasnost da se nesto dogodi "odostra­ ga" . (I uvijek ti bolovi u trbuhu i crijevima! Uostalom, upravo sam proslo veGe imala trbusne vjetrove i razmisljala sam da Ii je to mozda pove­ zano sa time sto mi sada analiziramo strah od spoln og opeenja?) Oba roditelja treba da vode brigu 0 meni, a ne jedno 0 drugom, ja sam zbog toga u sredini. Ojed se smije vjerojatno zato jer je gol i ponosno mokri (ovo nije bilo u snu!). On stoji tamo kao djecak u zavjetnom parku koga sam vidjela prethodnog dana." Radi boljeg razumijevanja povezanosti mastanja 0 tome kako gola, okovana i gladujuci lezi u kavezu, i sna, navodimo jedan drugi san koji je sanjala dva dana ranije: "Sjedim u kuhinji na kJupici pred kavezom u kojemu se na/aze dvije pUce koje ostro promatram kao da bih nesto mora/a vidjeti prije nego sto na njima provedem operaclju. Pri to me mis/im da se to ne radi javno. Zatamnjenje." Uz to iz rano g djetinjstva: "Majci se nesto desava, operiraju je." Nekpliko dana ranije procitala je u jednoj Fli essovoj knjizi rijec "v6geln" (tj. koitirati). Kavez predstavlja njen krevetie sa zastitnim resetkama. "Tako nesto ne radi se javno" odnosi se na ispu stanje plinova i defekaciju. Pacijentica je vee mnogo godina izbjegavala svako drustvo, jer joj se nekoliko puta u prisutnosti muskaraca koji su joj se dopadali desila nezgoda "odostrag": dobila je proljev. I tokom analize, kada se prijenos penjao do seksualne uzbudenosti,obi cno se javljao poriv za mokrenjem i prainjenjem kojim nije mogla vladati. Kada je postal a svjesna da su mazohisticka mastanja zamijenjivala koitus ispunjen strahom, u vezi sa prijenosom pojavila su se normalna mastanja 0 koitusu bez straha; neposredno prije nego Ii je trebao nastupiti orgazam, ponovo su se ipak javJjaJa mazohisticka mastanja.

*

46

vog eln - (vulg.) koitirali ; prvobilno znacenje - loviti plice

Strah od ko itusa je bio uk/onjen i mogao se ograniCiti na izo/irani strah odorgazma. Na osnovi navedenih Cinjenica utvrdena je slijedeca rekonstruk­ cija prvobitne situacije: Ook je lezala izmedu roditelja i osluskivala njihov koitus, pacijenticom je ovladao strah ("okovana") da bi oni mogli prl mijetiti da ih je ona promatrala; zbog toga se nije smjela micati. Seksualno uzbudenje, koje je bilo pomijesano sa strahom, htjelo je doCi do izrazaja anal no i uretralno, javljao se poriv za mokrenjem i praznj enjem i pacijentica je prizeljkivala nekakvu aparaturu koja je neprimjetno trebala ukloniti fekalije. Ouhovne i tjelesne muke koje je dijete pri tome morale podnositi ostale su otada u trajnoj asocijativnoj povezanosti sa seksualnom zeljom i ucvrsCivale su mazohisticka onanijska mastanja. Sad isticko shvacanje koitusa i strah od kastracije prldo nijeli su ovome u najvecoj mjeri, a narocito je ovo posljednje bilo moliv bijega od opasnosti genita/ne aktivnosti u ana/ni mazohizam. Jedna druga pacijentica, koja je patila od hipohondarskog straha bila je prije analize takoder vaginalno anesteticna. Analiza je rijesila najprije onaj dio vezan uz strah od kastracije koji se je ocitovao kao vaginizam, i pokazala je da se pacijentica snasla u svojoj zenskoj ulozi; pojavljival e su se svjesne zelje za seksualim zadovoljenjem i vaginalna osjetljivost, al i ona nije mogla dospjeti do orgazma. Neposredno prije nego Ii je trebao nastupiti orgazam, "prestalo je". Analiza orgasticke impotencije vratila nas je na temu onanije, pri kojoj si je pacijentica zabranjivala konacno zadovoljenje kao nesto sto je stetno, i u vezi s tim ispricala je slijedeei san: "Sanjala sam 0 nekom tornju od crijepova koji je na zidu imao ma/u izboCinu tako da se na njemu moglo drzati upravo na prstima. Penjala sam se s vanjske strane okolo - naokolo; kada mi je p reostao jos samo jedan mali dio, os/obodifa se c ig/a, za koju sam se drzala lijevom rukom i obuzeo me je ve/iki strah; bilo je strasno biti tako visoko; ako izgubim os/onac, mrtva sam. Zato se radije vraeam natrag daljim putem i osjeeam kao da biste Vi zeljeli da me promatrate , zelim Vam pokazati da se usudim, ali veselim se sto je iznenada tu moj muz, koji ide ispred mene. Ako moj muz ne padne , tada sarno ja (tefim) brzo prijeko i Vi vidite ko /iko sam hrabra. Moj muz skace, medutim, ja se ne usudujem da isto tako skocim." Ovdje eemo izdvojiti samo one elemente koji pripadaju nasoj temi . Mala izbocina na zidu jeste klitoris. Pacijentica se penje "pre ma gore" "okolo-naokolo" tj . pored klitorisa; pokusava vaginalno onanira­ tl. Naime, izvjesni nacini ponasanja pacijentice su, unatoc suprotnim uvjeravanjima, pokazali da strah od onaniranja odnosno strah od k~stracije jos nije bio potpuno prevladan. Ooduse, ona je vee mogla mlrno razgovarati 0 onaniji koju je uprainjavala u djetinjstvu i nakon pubert.eta do vremena kada je oboljela i koju Je dugo presu Civala analltlcaru, lako se preplasila od pomisli da bi to jos jed nom mogla uradltl . Ovo nije ukazalo na rjesenje, nego na potiskivanje nove zelje za onanijom. Posto se u ovom pogledu dugo nista nije rjesavalo, iako

47

je po s' ojalo dosta col.(aza da se pacijentica boril a protiv aktualni h zelja za onanijom, jed noga dana sam joj rekao da ne bih mogao vjerovati njenoJ tv rdnji da je uvjerena u bezopasnost onanije te da se vise ne boji, jer zasigu rno si ne bl dozvo lil a kada bi se svjesno rodila jedna ta kva zelja. Ustrajala je na tome da vise nema niti takve zelje niti da se boji, a na slijedecoj seansi ispri cala je svoj san. Cigla je oslobada dok ona stoji visoko gore, tj. prije pocetka.orgazma (" Kada sam imala jOs samo jedan komadiC' ), boji se da ce pasti i ubiti se. Pacijentica je dosla na analizu zbog straha da ce umrijeti od tuberkuloze, i u pubertetu je smatrala d_a se, zbog onan ije, a naroCito zbog orgazma, obolijeva na pluCi ma. Zeljela mi je pokazati da se usuduje onan irati, medutim, raduje se sto dolazi njen muz, sa kojim se zajedno penje tj. spolno opei. Za vrije~ cina, uzbudenje ' je obicno u ovo vrijeme uvijek ·prestajalo' , kada je njen muz dospijevao da orgazma. ("Ako moj muz ne padne" itd.). Medutim, pacijentica nije dospijevala do zadovoljenja ni onda kada njen muz nije prerano zavrsavao. Ona se bojala samog orgazma koji je prikazivala "padom". Kada je jednom, prilikom onanije, dozivjela osjeeaj slican orgazmu , mislila je "da ee umrijeti". Jedna d ruga pacijentica, koja se tokom analize potpuno oslobodila frigid­ nosti i samo veoma rijetko bila orgastieki impotentna, saopCila mi je kasnije da joj se u ovom slucaju eini da se neprekidn o penje i da se ne usudi"skoeiti". Isto mi je saopcila i jedna shizoidna, dusevno poremecena pacijentica.

Pacije ntica koja je.imala samoubi laeke ideje mastala je da se kr oz prozor baca u dubinu i da ju dolje doeekuje dobri bog. Analiza je ovu ideju razotkrila kao mastanje 0 incestu. Na mOje pitanje zasto prilikom onanije ne moze dospjeti do zadovoljenja, pacijentica je navela da su njen i osjecaji ispunjeni strahom kao da mora skoeiti sa prozora na velikoj vi sini; dakle, ista predodzba ka o i kod mastanja 0 samoubistvu . Jedan pacijent histerienog karaktera i sa hipohondarskim stra­ hom od katastrofa prevladao je tokom analize strah i seks ual nu plahost. Za vrij eme analize inflantilne onanije za koju je bi o vezan posljednji ostatak njegova straha od kastracije, pacijent je sanjao slij edeci san koji izrazava strah i u kojemu je orgazam oeito simbolieki prikazan kao pad (gubitak, kastracija) : "Mlad , lijep eovjek u visokim planinama. Ol uja je, ein i se da se izgubio. Ruka kostura, smrti uhvatila ga je za ruku i eini se da ga vodi; oeito simbol da on ide u propast. - Jed an eovjek i jedan mali djecak padaju niz padinu, istodobno se isprainjava sadriaj na­ p rtnjace, djecak je okruie n bjelkastom kasom." Prvi dio sna sadrzava strah od posljedica onanije; strah od katast­ rofa (smrt, ludilo) nastupio je nakon posjete jednoj higijen skoj izlozbi gdje je pacijent vidio sifil isne Cireve. - U drugom dijelu "mali djeeak" predstavlja samog pacijena, a osim toga i njegov gen~alni organ. Prilik om pada ispraznjava se (ejakulacija) njegova naprtnj aea (muda), djeeak (ud) je okruzen bjelkastom kasom (sperma,ukazuje na sifilisni Cir) .

!2raasticko rau j eseajQ r:Jaraetosti oajeoa 80 kag pOId, uko Uko strah ometa orgazam.To bi mogao biti jedan od razloga z60g kOJih su snovi 0 padu veoma cesto snovi 0 impotenciji. Na mjesto orgazma ovCIJe je stup-io ' strah ad k-asfracije. Kada gledaju u neku provaliju iii kada si samo predoce da se strmo­ glavljuju u dubinu, mnogi Ijudi u genital nom organu imaju osjecaje straha i istovremeno naglasene ugode. Penjanje uz stepenice kao simbol spolnog cina predstavlja tako ne samo naprezanje, nego i povecanje intenziteta osjecaja ugode za vrijeme spolnog Cina. I kod njihanja, u liftu koji se brzo pokrece prema dolje, u autu koji juri nizbrdo, prilikom strme jurnjave na skijama opazaju se na srcu i na genital nom organu osjecaji koji su istovremeno naglaseni strahom i ugodom. Ti osjecaji imaju poseban karakter: "Srce tone" (u svakodnevnom rjecniku: "Srce silazi u pete") , "nesto je izgubljeno"; neki imaju osjecaj kao da im netko "istete genitalni oran". Genitalni osjecaj straha opata se na korijenu penisa. Fizioloskom osnovom simbolicke jednadibe: srce - genitafni organ (strah-ugoda) detaljno cemo se pozabaviti u slijedecem odeljku.

U asocijativnoj povezanosti pojmova smrti (rodenja) , kas­ tracije i orgazma, te u njihovom simbolickom prikazu kroz predodzbu pada, naziremo potvrdu Ferenczijeve hipoteze" da je izljev sjemena bioloski (filogenetski) jednak kastraciji, te da je podl oga dogadaja erekcije bioloska tendencija k autotomiji. Ma koliko ova hipoteza zvucala neobicno, cinjenica je da je sa orgazmom povezan osjecaj "gubljenja necega" iii "sebe".•••

48

•

... •••

Vee prema pozicij i libida u snovima 0 pad u prevladava cas znacenje rodenja , cas znacenje orgazma; bolesnik se neprestalno nalazi izmedu teznj e za ge nitalnim zadovoljenjem kOja mu ulijeva strah , i majcine utrobe , kOja ga treba zastititi od opasnosti zadovoljenja libida. "Versuch einer Genitaltheorie" / Pokusaj genitalne teorije/, (Internati: Itnale Psychoanalytische Bibliothek, Nr. rel="nofollow">N, Internationaler Psyc ho­ analytischer Verlag, 1924.) Nikako se ne mozemo sloziti sa Ferenczijevim misljenjem da spolni ein treba shvatiti kao djelomicni i prolazan povratak u majcinu utrobu. Jer tada bi osjeeaj "gubljenja samog sebe" morae ovladati cijelim spolnim cinom, a ne samo orgazmom ; nadalje, zena ne bi smjela imati iste oSjete i osjeeaje kao i muskarac, jer za nju spolni tin nije povratak u majeinu utrobu , a, kao sto su na~i primjeri pokazali , upravo zen a naginje strahu od orgazma lIoji se oeituje kao strah od pada iii gubitka same sebe ­

49

Moram o p retpostaviti da je iznenadni gubitak libidinozne nap,?­ tostf. Koji je kod muskarca povezan sa izljevom sjemena, a kod zene sa p retferanim stvaranjem sluzi, osnova tog osjecaja. fa.ko bi, narocito, osjecaj da se nesto gubi mogao poticati od prvo­ bitnog straha od ka·stracije. Podrsku ovome cine slucaje·vi pacij enata koji se plase orgazma kao m oc nog osjecaja koji obuzima, ovladava, remeti osobu i pomucuje njenu sVijest. Prvi put je takav osjecaj dozivljen piilikom onanije, vjerojatno sa strahom , a kasnije je stvorio ideju da gubitak sjemena i uzbu­ denje tijela poremecuju zivce. Tako se tjelesni osjecaj orgazma, koji je isuvise jak, ada najprije ne bi bio dozivljen sa strahom, prid ruzuje infantilnom strahu od kastracije koji je jos povecan citanjem lose literature. Prema tome , kod slucajeva kod kojih se ne izbjegava manuelna frikcija genitalnog organa, nego jed nostavno orgazam, odnosno ejakulacija, moramo pretpso­ taviti da je strah od kastracije u prvom redu obuhvatio uzbudu­ juci dozivljaj orgazma. Ujecenjem ovakvih slucajeva moramo nastojati da otklonimo strah vezan za onaniju: pac/jenti moraju

moci onanirati bez straha. d) Seksualno uzbudenje kod nimfomanije Osma shema prikazuje tok uzbudenja kod .lena kOje za vrijeme spolnog Cina vise puta dotive osjecaje slicne vrhuncu, ada pak ne izgube napetost, tako da se nalaze u stanju stalnog seksualnog uzbudenja Cnimfomanija"). Neposredne posljedi­ ce ovog oblika orgasticke potencije su veoma cesto neprekid­ na zelja za koitusom i pohota za muskarcima. Slika 8: Nimfomanijska seksualna uzbudenost

~...

(,/,~

,/' \ "--.. -'

. , _... /

--------

\

1

\\

"'­

- Ponovljeno povecanje napetosti i izostajanje razrjesenja Uzbudenje je od samog pocetka znatno vise nego Ii kod orgastickipotentnih Ijudi, a i za v rijeme spolnog cina se mnogo brze povecava; djelomicno nestaje na v rhuncu napetosti a da se nije uspostavilo karakteristicno povratno strujanje uzbude­ nja u tijelo. Zaprecavanje, dilkie, nastupa tek nakon koncentra­ cije uzbudenja na genital nom organu.

50

Dvadesetosmogodisnja zena zalila se na besanicu, stalno seksu­ alno uzbudenje i na to da mora spolno opciti sa mnogo muskaraca. Prilikom spolnog opcenja ima veoma intenzivne vaginalne osjecaje i navodno cak nekoliko puta dospjeva "do zadovoljenja". Nakon spol­ nog cina uzbudena je jos jace nego prije i ne moze zaspati. Detaljno ispitivanje pokazalo je da ona samo krajnje rijetko dozivi orgastieko smanjenje napetosti, ali da u tom slucaju samo jedanput dospjeva do vrhunca. - U odnosu sa svojim muzem, koji je patio od blage ejaculatio praecox, paeijentica je bila vaginalno hipesteticna. Prilikom spo lnog Gina sa drugim, veoma potentnim muskarcem prvi put je dozivjela uzbudenje u onako visokom stupnju kakav je bio opisan. Brak je bio razoren, ali osjecaj krivice zbog prve preljube, koje nije bila svjesna, neprekidno joj je smetao. Posto ta zena nije bila analizirana, nismo mogli odrediti zbog cega se smetnja javljala upravo prije razrjesenja napetosti i koje je vrste bila predodzba 0 zaprecavanju. Povrh toga, ponesto smo mogli saznati tokom dvogodisnje anallze nimfomanije, ciji je glavni simpto m bila neumjerena vaginalna onanija sa tendencijama za svjesnim samoosteCiva­ njem. Povijest bolesti ove pacijentice uzimam iz moje knjige 0 nagonsko m karakteru, u kojoj se 0 njoj govorilo samo s aspekta njenih karakternih nedostataka. Dvadesetsestogod isnja neudana paeijentica potrazila je psiho­ analitieki ambulatorij zbog neprekidnog seksualnog uzbudenja. Ona bi zeljela biti zadovoljena, ali prilikom spolnog opcenja nista ne osjeca, ne osjeca cak ni prodiranje uda. Lezi "napeta" i "slusa" da Ii ce "nastupiti zadovoljenje". Ali, i kod najmanjeg pokreta tijela odmah nestaje svaki osjecaj ugode koji se pojavi. Osim toga, paeijentica pati od besaniee, tjeskobnih stanja i neumjerene onanije. Onanira sa drskom noza i do deset puta dnevno, te pri tome dospjeva do zestokog uzbudenja kojemu, prekidajuCi frikeiju, ne dozvoljava da nestane; ona tako pre­ kida frikciju vise puta, sve dok, potpuno iserpljena, iii uopce ne dolazi do orgazma iii namjerno ne izazove krvarenje iz genitalnog organa i tad a, uz prateca mazohisticka mastanja, dospjeva do zadovoljenja. Krvarenje iz vag ine jeste uvjet za zadovoljenje. Ona masta da prodire duboko u maternicu; "mogu biti zadovoJjena samo u maternici". Za vrijeme onanije zamislja da je njen genitalni oran, koga naziva Lotte, maJena djevojcica. Neprekidno razgovara s njom, tako da igra obje uloge_"Sada ces, dijete moje, biti zadovoljena, pogledaj (za vrijeme analize) , (Joktor je kod tebe. On ima lijep i dug ud, ali mora te boljeti." Lotte: 'Ne, necu da me boli!" (place) "Moras trpjeti, to je kazna za tvoju putenost, ti si drolja. To mora jos vise boljeti, noz mora izaci na ledima." I tako se razgovor nastavlja. Za paeijenticu je onanija tezak grijeh za koji ~iti jedna kazna nije dovoljno visoka. Pri tome ona svjesno masta o ~vl m poznatim muskareima, ali i 0 "mamiei", analiticarki kod koje je pnJe In godine bila na lijeeenju osam mjeseei. (Nakon dvogodisnje prolazne remisije, bolest se vratila).

51

Otae pacijentiee, a i starija sestra i mladi brat su navodno zdravi i dorasli zivotu. Otae je ocito bio podreden u nesretnom braku sa vlastohlepnom zenom. Uvijek je ona vladala u njihovoj kuei. Stariji brat Je u vrileme analize izdrzavao kaznu u kaznenom zavodu zbog "os­ kvrnuea". Paeijentica je osjeeala da majka s njom lose postupa i da je odbacuje. Ulogu odbacenog i nevoljenog djeteta pokusalaje obnoviti i u prijenosu , koji je bio veoma zestok (analiza je gotovo u ejelosti protekla u znaku akeije). Nakon sto je bila razrijesena vezanost uz lijecnieu koja ju je prva lijeCila, na vidjelo su izasli ambivalentni osjeeaj i prema majei: Pacijentiea je ceznula za "mamieom", u pocetku u njoj uopee nije prepoznavala vlastitu majku, uz obrazlozenje da ne moze voljeti majku koja ju je uvijek odbacivala, tukla, s njom lose postupala i koja se za nju nije brinula (ovo odgovara cinjenicama). Zamisljala je daje doji novoizabrana "mamica", zelje vezane uz majcinu utrobu bile su u prvom planu . Njeno jadanje da mora trpjeti za druge, te da na sebe mora preuzimati kazne za prijestupe drugih, objasnilo se kada smo saznali da je kao osmogodisnje dijete imala mastanja slijedeeeg sadrzaja: Majka je bila zaposlena u jednoj gostionici, a ona u nekoj drugoj. Majka, koja je s ocem zivjela u najlosijem braku, cesto je primala posjete nekog velikog gospodina kojega je oslovljavala sa "grofe". Jednom prilikom je paeijentica bila predstavljena tom gospo­ dinu. I sada je mislila da je majka odbacuje, jer je ona dijete tog grofa i jer je smetala majei. Mastala je (n ije moglo biti sasvim utvrdeno da Ii se radilo 0 stvarnom dogadaju iii dogadaju iz maste) da ju je grof silovao uz pomoe majke (vidi njena mastanja 0 onaniji). Osjeeala je kako veliki ud prodire u njenu vaginu, sto je prouzrokovalo jake bolove. Soba je mracna, netko je tu stajao i vikao na nju da ne smije plakati, nego da mora biti mirna. Kasnije je analiza otkrila slicno mastanje (iii nejasno sjeeanje?) iz cetvrte godine njenog zivota: dva muskarca, podstanari njenih roditelja, nose je u iznajmljenu sobu, jedan je drzi, a drugi silom gura ogroman ud u njenu vaginu. Ona zeli vikati, ali ne moze. Pacijentica se sasvim dobro sjeeala seksualnih igara sa djecakom iste dobi u podrumu, takoder iz ranijeg vremena. Sa starijim bratom je spolno opeila u destoj godini zivota. U sestoj godini igrala se sa dvogodisnjim bratom, vidjela je njegov·ud, poku­ sala u njega ugurati iglu za pletenje, penis je prokrvario, pacijentica ga je natezala, dijete je vikalo i zbog toga ju je majka istukla i vukla za kosu. Sa dvanaest godina dobila je posao kao dadilja, tokom dvije godine poslodavac ju je skoro svake noCi nadraZivao, ali nisu spolno opcili. Kada joj je bilo petnaest godina mislila je da je u drugom stanju, menstruaeijaje izostala tri godine i ponovo se pojavila nakon zavrset­ ka prve analize. Sada je dosla na ideju da si za vaginu pricvrsti jedan komad drveta. Kasnije je na analizu cesto dolazila sa nozem u vagini, sto je ocito bilo moguee samo uz vaginalni grc. Bez noza u vagini pacijentica nije mogla zaspati.

52

Onanija, u obliku u kojem sad a postoji, javila se u petnaestoj godini zivota nakon noei koju je provela u istoj sobi sa ocem. Sanjala je tezak san, ali ga je zaboravila i probudila se rano, lezeci na podu . Spremnik za posteljinu je bio probijen . Otac ju je upitao sto je to nocu radila, ada joj nije poblize objasnio. Ovaj detalj analiza do sada nije uspjela rijesiti. Medutim, sve govori u prilog tome da je oceva blizina uzbudujuce djelovala i dovela do sna koji je izazvao strah. Priblizno se moglo pretpostaviti da je pacijentica tad a onanirala. Bolest se ponovo vratila nakon sto se pacijentica upoznala sa nekim sadistom koji ju je tukao bicem, vukao za kosu , psovao i, osim toga, prisiljavao ju je na kriminalne radnje. Tako mu je dva puta morala dovoditi male djevojcice, krasti za njega, itd. Uz sve to, ona ga je nazivala "svoj im najboljim prijateljem", nije mogla zivjeti bez njega, satima je trcala za njim po ulicama. Tokom analize je teskom mukom postignuto da se ona odvoji od njega, i to pod prijetnjom prekida lijecenja. Pacijentica je svoj mazohisticki stay odmah prenijela na lijecnika, donijela je bic i pocela se skidati, da bi bila bicevana. Samo ostra intervencija odvratila ju je od toga. Po ulicama je trcala za mnom, kod kuce me je trazila u deset sati nocu, rekla je da vise ne moze izdrzati, da moram s njom spolno opciti iii je tuci, da mora imati dijete sa mnom, daje samo ja mogu zadovoljiti. Tako jeto isla otprilike osam mjeseci, nikakvo objasnjenje, nikakvo nagovaranje nije imalo ucinka. Koliko cesto je pocinila nesto, to je vise i cesce onanirala, "za kaznu" , "moram crknuti". U osmom mjesecu analize pokusala je otrovati svoju stariju sestru i njenog muza. Ne postoji nikakva sumnja 0 ovome, ito zbog okolnosti koje ovdje ne mozemo poblize navesti. Pacijentica je sve 'ovo zaboravila, ali je svoj Gin izdala u snovima, a i naroGito odvratnim onaniranjem. Nekoliko dana prije donijela je sa sobom na analizu otrov za pacove, toliko joj se to svidalo, morala ga je skupljati. Pacijenticu sam mogao zadrzati na analizi samo najstrozim zabrana­ ma, pod prijetnjom prekida. U cetrnaestom mjesecu analize pacijentiea se tokom jedne mirne faze sjetila u potpunosti zaboravljenih seena iz spavace sobe svojih roditelja. Tako je razjasnjena sadisticka teorija 0 spolnom cinu i porodaju, razrijesen je jedan dio straha, paeijentica je pocela raditi i od sada se ponasala veoma dobro. Karakteristicno je da je sada prisilno mnogo jela i jako se udebljala, sto je odgovaralo mastanju 0 oralnoj trudnoCi. Postavljanjem dugorocnog termtna (daljnjih sest mjeseci) morae sam se suprotstaviti njenoj sklonosti da analizu razvla­ CI u beskonacnost, posto je bio rijesen odlucujuce vaZan dio. Onani}a se po novo rasplamsala zajedno sa osjecajem krivice prilikom rasprav­ !Janl,a 0 scenama iz spavaee sobe i morala je biti zabranjena. Zabrana Ie bll~ nuzna, jer su se vee pokazala lokalna ostecenja (spustanje i ostecenJe maternice) . . Pojavljivanje ciste zelje za incestom, koja je do sada bila potpuno potlsnuta,. nije, medutim, donijelo nikakvu osudu. Naprotiv, pacijentica 1~ sada sVJ.~sno mastala 0 tome kako spolno opci s oeem i kao dobiva nJegovo dlJete. Mastanja su se ponekad uzdizala do iivih halucinacija.

53

Pacijentica je vidjela davola koji joj se izrugivao da ona ipak neee izdrzati bez onanije i da se uzalud napreze. Jednom bi davo imao crte ' grota", a d rugi put majke. Davo je predstavljao njene grozne i inces­ tuozne zelje , od kojih se ona morala odbraniti, njenu majku i njenog oca kao strogo zabranjeni objekt. Od zapisivanja ove povijesti bolesti, ponesto se u stanju pacijen­ tice promljenilo na bolje . Nakon cetveromjesecnog prekida, lijecenje je nastavljeno daljnjih sedam mjeseci_Sada sam uoCio gresku, ciji je ispravak postigao poboljasnje stanja pacijentice _ Naime, prilikom detaljnog ispitivanja 0 toku uzbudenja, pokazalo se da pacijentica ni prilikom o nanije sa nozem nikada nije dospjela do zadovoljenja: u svo jim izvjestajima ona je imala u vidu samo razliku izmedu vaginal­ nog uzbudenja kod onanije i neosjetljivosti kod koitusa i stoga je smatrala da je "zadovoljena" onanijom, medutim, bila je samo jako uzbudena. Navela je da se kod onanije odmah javljalo jako vaginalno uzbudenje i da je mijenjala "pravac noza" cim bi osjetila "da one nadolazi"; na to bi uzbudenje nestajalo, da bi se odmah zatim to vise pojacavalo , cim bi ona nastavila t,rikcije. Na moj zahtjev nacrtala je slijedeCi tok uzbudenja i dodala: "Sto sam jace uzbudena, to se vise bojim da C:U ekspfodirati; obuzme me strasan strah, postajem umorna i osjeeam se kao prebijena." Sli ka9 :

Umor nakon onanije dugo sam zabludom smatrao znakom zadovo­ Ijen osti, sve dok nisam naucio da vodim racuna 0 vrsti umora i tjelesnoj mlitavostL Pacijentica bi konacno mafaksafa, nakon sto je ovakvo stanje produzavala Citav sat, ito ne uslijed razrijesenja napetosti, vee uslijed misiene i nervne iznemoglosti. Tjelesna i psihicka uzbudenost zadrzala se i kasnije; tako je razjasnjena njena neumjerena masturba­ cij a. I kod kronicne hipohondarske neurastenije orgasticke impoten­ cije susreeemo neumjerenu masturbaciju kao motiv_

Koja predodtba je zaprecavala zadovoljenje? Kada je bila upitana, sto je ometa, paeijentiea je mogla navesti samo da neprekidno "mora osluskivati da Ii zadovoljenje vet nadolazi." 8misao izraza "culi zadovoljenje" postao je jasan tek kada je paeijentiea jednog dana dodala, da je to kao da cuje da "netko" ulazi u sobu; tokom mnogih mjeseei, lik je dobivao odredenije oblike i konacno je to uvijek bila predodzba majke, katkada sa halucinatornom ostrinom. Nije se moglo odrediti da Ii su i neke druge traume, osfm grubih uskrata koje smo ranije opisali, bile

54

osnovom zapreeavanja orgazma. Ideja da ce "eksplodirati" bila je Izraz straha da ce genitalni organ biti povrijeden i, kao takva, bila je uvjetovana realnim dozivljajima i povezivana sa predodz­ bom: "majka koja prijeti i kaznjava". Medutim, paeijentiea se nije samo bojala da ce je majka kast rirati, nego je i zeljela da je majka zadovolji; time sto je onanirala pomocu noza, kaznjavala je samu sebe; na sebi je provodila kastraeiju; u razgovorima, koje jevodila sama sa sobom za vrijeme onanije, igralaje i ulogu maJke koja kaznjava i voli, i ulogu djeteta koje je uzbudeno i zeli zad ovoljenje. Noz, koji ju je jedini mogao dovesti do velikog uzbudenja, ukralaje lijecnici koja je skoro u potpunosti predstav­ Ijala lik majke; notje ima o znacenje majcinog penisa . Pacijen­ liea je imala predodtbu da ud prilikom spolnog tina ost5ije u vagini i da je na taj nacin njena majka dosla do penis~ . "Zelim da me majka zadovolji", znacilo je u dubljem smislu: "Zelim da me majkazad ovolji penisom koji je oduzela oeu." Vezivanje ove ideje sa strahom da ce biti povrijeden njen genitalni organ, pocivalo je na ]ednoj dubljoj, regresivno aktiviranoj predodzbi : Posto je tokom analize djelomieno neslala vaginalna anestezija koja je bila prisutna prilikom koitusa, paeijentiea se neprekidno bavil a mislju da Ii se djetetu u majeinoj utrobi nesto desava kada maJka spolno opd Naime, mislila je da je u drugom stanju i zbogtoga se plasila da spolno opel. Prdodzba 0 koitusu s oeem u majeino] utrobi povremeno je bila potpuno svjesna. Posto je u njihovoj kuci uvijek vladala majka, a otae je bio uvijek podre­ den u bracnoj borbi, majka je bila veoma pogodna za to da u masti pacijentiee igra ulogu muskarea.. 8ada nam je jasn o, zasto S8 paeijentiea prvobitno mogla vag inalno uzbud iti samo prll ikom onanije sa notem, a, nasuprot tome, nista nije osjecala pril ikom koitusa: kod onanije je zadovoljenje dozivjela istovre­ meno kada i majeinu kaznu, kod koitusa je to morala raditi sa stvarnim muskareem kojega je, u skladu sa svojom aktualnom strukturom liblda, odbijala i koji joj nista nije mogao dati, jer je nedostajao uvjet za uzbudenje, odnosno bolno kaznjavanje. Tek kada je analiza redueirala mastu na njen prvobitni smisao, kada je u prijenosu reaktiviran zen ski stay prema oeu i kada se djelomicno razrijesila infantilna reaktivna fiksaeija za majku, uSpostavljena je vaginalna osjetljivost i prilikom koitusa .. Nes­ posobnost da dospije do zadovoljenja bila je sada izraz dubo­ k'?9 osjecaja kriviee prema majei i eistog straha od kastraeije: bltl zadovoljen znaCilo je da je majka za kaznu kastrira ("bojim se da GU; eksplod irati") i, posto jeorgazam jed nom zastupao kaznu, blo Je zapreeavan zbog straha od kazne. .

55

Ukoliko bismo ovaj dogadaj tumacili time da si pacijentica nije prius!il a zadovolj enje zbog namjera da sama sebe kaznjava - tumacenje kojemu bi neki analiticki istrazivaci u ovom slucaju dali pred nost - Gitav niz cinj enica ostao bi nerazjasnjen. Tako, na pri mjer, Ginjenica da se javljao strah kada je dostizala vrhunac. Zadovoljenje je za nju bio tes ko kaznj iv cin. Ako bi samokaznjavanje uvijek bilo "d ozvola za daljnja djela" (Alexan­ der), pacijentica bi mogla bez ostatka i bez osjecaja krivice doiivljavati ugodu,nakon slo se tako osjet/jivo kaznila Ali to ipak nije bilo tako; naprotiv, ona je izbjegavala zadovoljenje zbog osjecaja krivce i straha od kastracije. Sam ovaj tako teiak mazohisticki slucaj pokazuje jos prevladavanje straha od kazne nad potrebom za kaznom i iz toga opravdano izvlacimo dva bilna zakljucka: 1) Samokaznjavanje moze imati tu svrhu, da se izbjegne stvarna kazna izvana . 2) Osjecaj krivice ne moze biti identican potrebi za kaznom: covjek koji se osjeca krivim moze isto tako prizeljkivati kaznu, kao i bojati se nje. Ovo posljednje je, na primjer, prva i prava reakcija na mrznju prema oeu i Edipovom kompleksu . Vjerojat­ no moraju postojati specijalni uvjeti da bi se strah od kastraeije u vecoj iii manjoj mjeri pretvorio u zelju da se bude kastriran. lstrazivanje naseg slucaja dozvoljava svakako samo jedno objasnjenje orgasticke impotencije: strah od kastracije koju provodi majka. Pokusajmo pregledno prikazati raznolike tendeheije koje su ovdje uvjetovale orgasticku impotenciju i njihovu slojevitost: 1) Prisluskivanje koitusa roditelja - genitalno uzbudenje, koje se iscrpljuje u masturbacijskom tinu - pOistovjeCivanje sa majkom - te/ja za koitusem s oeem. 2) Osjecaj kriviee prema majci zbog zelja za njenom smrcu - trauma povodom seksualnih igara: majka baea noz i naziva ju "putenom kurvom": povratak na poziciju oralne fiksaeije i aktiviranje maste 0 majtinoj utrobi; zelja za ineestom se s ovim stapa u mastanje 0 koitusu s oeem u majtinoj utrobi ("Mogu biti zadovoljena samo u materniei."); noz koji je baeila majka spaja se sa predodibom 0 otevom udu, 0 kojemu masta da je veoma dug i prikladan za probadanje i kasnije preuzir:na sve libidinozne vrijednosti Ijubavi prema objektu, dok majka, kojoj se paeijentiea mazohisticki podaje, jer je ona istovremeno sila koja katnjava, stupa na ocevo mjesto kao objekt IjhJbavi. Tako recenica "Cujem da zadovoljstvo dolazi" znati 1) "Cuiem kako dolazi majka koja me jedino m02e zadovoljiti", i 2) "Cujem da

56

dolazi maj ka koja ce me kaznitl za moja nedjela."; taka genital­ no pod razivanje nastaje u svrhu zadovolJ enja i ujedn o kao kazna, vrhunac zadovofjenja, orgazam, na ovajnacin ta koder postaje i vrhunac kame, ka stracija , koju pa eijentica izbjegava .

57

rv pog ia'llje

SO MATSKO ZAPRECAVANJE LlBIDA I

CUVSTVO T JESKOBE*

a)Opcenito 0 smislu, tendenciji i izvoru neurotskog simptoma 1895. godine Freud" je od "neurastenije" autora odvojio jedan kompleks simptoma kao "tjeskobnu neurozu" sa obrazlo­ zenjem da se to oboljenje razlikuje od neurastenije po specific­ no razlicitoj etiologiji. Ono se ne ostvaruje, kao neurastenija, seksualnom zloupotrebom, nego, nasuprot tome, seksualnom apstinencijom, frustriranim uzbudenjem iii coitus interruptu­ som. Centralni simptom te "tjeskobne neuroze" bila bi "slobod­ no lebd eca" tjeskoba , koju si je Freud predstavljao kao nepo­ sredni psihicki izraz i posljedicu zaprecavanja somatskog sek­ sualnog uzbudenja. Ostao je otvoren problem kako se libido moze "pretvoriti" u tjeskobu , medutim , nije se moglo sumnjati u uzrocni odnos izmedu nepotpunog iii nedostatnog praznjenja seksualnog uzbudenja i slobodno lebdece tjeskobe . 5tekel je po pitanju tjeskobne neuroze zastupao isto stanoviste kao kod neurastenije (vidi str. 37) Smatrao je da ne postoje aktualne

*

**

58

Napomena nakon zavrsetka rukopisa: i,Iedavno objavljena Freudova knjiga "Hem mung, Symptom und Angst" / Zapreka , simptom i tjesko­ ba/ (Internationaler Psychoan al y'ci 5cher Verlag, 1926.) sadrii bitne korek cije dosadasnjeg shvacanja neurotske tjeskobe , bez odustajanja od ucenja 0 aktualnoj tje skobi, koje mu , kako se cini, djelomicno protivrjeci. Nasa razlaganja 0 neurotskoj tjeskobi poklapaju se sa Freudovim utoliko sto se strah od kastracije ne shvaca kao posljedica nego kao jedan od najvazn iji h uzroka potiskivanja. Detaljnije bavljenje novim problemima, koja su pokrenuta u Freudovom djelu, i eventual­ nim protivrjecnostima onemogucava nam kratko vrijeme koje je stajalo na raspolaganju za obradu novoga. Nase istraiivanje obuhvaca pak i jednu drugu stranu problema tjeskobe koja nije ukljucena u Freudo­ vpm istraiivanju, naime aktualnu tjeskobu. "Uber die Berechtigung , von der Neurasthenie einen Symptomenkom­ plex als Angstneurose abzutre nnen" / 0 opravdanosti odvajanja ad neurastenije jednog kompl eksa simptoma kao tjeskobne neuroze/, (Ges.Schriften , Bd .1)

neuroze jer su se i kod tih oblika psihickih oboljenja mogli dokazati tipicni psihicki konflikti (kompleksi) .Sam Freud nikada nij e smatrao da aktualne neuroze ne mogu imati psihicku etiologiju, i jasno je izrazio nadu da ce daljnja istrazivanja proble ma dokazati takvu etiologiju; radi se samo 0 tome da se pokaze da su pronadeni kompleksi postali i patogeni. Drugim rijecima, etiologija mora biti specificna. Kasn ije su se Jones' i 5eir" vratili na problem odnosa izmedu tjeskobne neuroze I tjeskobn e histerije. Jones je dosao do zaklj ucka da se "bitan uzrok svih vrsta tjeskobnih stanja (sastoji) u nedostatku psihickih zadovoljenja libida; tjeskoba potice od urodenog instinkta straha, a preuvelicavanje njenih ispoljavanja jeste obrambeni odogovor na potisnute seksualne zelje. U svim slucajevima psihicki faktori igraju vaznu ulogu, u neklma cak i jedinu. Uz njih cesto djeluju i fizicki faktori, ali oni sami nikada nisu dovoljni da izazovu tjeskobno stanje; uosta­ 10m, ti faktori sadrze vaznu psihicku stranu. Fizicki faktori svakako vise dolaze do izrazaja u tjeskobnoj neurozl nego Ii u tj eskobnoj histeriji. Tjeskobna ne uroza se ne smije promatrati kao pojedinacan simptom tjeskobne histerije, koja je dalji po­ jam." I 5eif je svoje misljenje tako sazeo da tjeskoba potice od zaprij ecenog libida, ali isto tako "predstavlja zastitnu mjeru protiv potisnutog seksualnog libida kao nadomjestak za zado­ voljenje" ida sklonost tjeskobi i njen mehanizam nisu povezani sa seksualnoscu. Ukoliko sazmemo sva ova misljenja,a mozemo ustanoviti dvije vrste nazora: tjeskoba mote biti izraz potisnutog libida (aktualna neuroza) iii znak njegove obrane (fobija) iIi oboje istovremeno. Problem nije jednostavan i mnoge cinjenice ce­ mo morati iznova sagledati i rasporediti da bismo mu se mogli pribliziti. Jedn o kratko metodsko razmatranje moze nas dovesti in medias res. Metoda psihoanalize, koja na osnovu povezanosti simpto­ ma i dozivljaja lic nosti zakljucuje 0 latentnom smislu i skrivenoj svrsi simptoma koji se cini besmislenim ako ga se promatra povrsno, jos uvijek nam ne dozvoljava da iz toga izvodimo zakljucke 0 izvoru iz kojega simptom crpi svoju energiju. Sim­ ptom moze, ali ne mora, nestati ako su njegov skriveni smisao * **

"Die Bezieh ungen zwischen Angstneurose und Angsthysterie" / Odno­ si izmedu tj skobne neuroze i tjeskobne histerije/ , Internationale Zeit­ schrift fu r Psychoanalyse, 1 (19 13.) "Zur Psychopathologie der Angst" /0 pSihopatologiji tjeskobe/, islo .

59

i svrha postali svjesnim; on moze biti konaeno odstranjen tek ako mu se oduzme izvor energije. Samo to mozemo nazvati uzrocnom terapijom. Prema tome, kod svakog neurotskog si mptoma treba razlikovati: r:aj{nj eg ov psihicki smisao: Pod ovime podrazumijevamo ­ svedeno na najjednostavniju formulu - one potisnute predodz­ be, dozivljaje, zelje, zadovoljenja, samokaznjavajuee radnje itd., koji su u simptomu iskrivljeno prikazani. Medutim, ovi psihieki sadrzaji ne bi bili u stanju da izazovu simptom kada ne bi bili "zaposjednutijakim euvstvima", tj. kada ne bi bili povezani sa zaprijecenim nagonskim energijama. Veeina potisnutih pre­ dodzbi, koje kod analize simptoma zatieemo kao smislene sastavne dijelove, javlja se sekundarno, nakon sto je simptom vee uspostavljen. To se pokazuje samo kod usporedbe popre­ cnog presjeka sa razvojem simptoma. Posto Stekel i njegovi sljedbenici ne prihvaeaju ni teoriju 0 libidu, niti se brinu za infantilne korijene simptoma, shvatljivo je zasto oni u svojim radovima neprekidno zamjenjuju smisao i etiologiju (izvor) simptoma, pa stoga ne mogu niti dokazati specifiene mehani­ zme, i kod svih dusevnih oboljenja pronalaze uvijek samo vee poznate "komplekse", te sa tog stanovista "objasnjavaju" obo­ Ijenje, ne obaziruei se na prigovor da se radi 0 naeinu razrije­ senja konflikta i 0 specifieno razlieitim uzajamnim utjecajima izmedu nagona i dozivljaja. b) njegovu svrhu: Pod ovime, bez obzira na ekonomske svrhe kojima simptom sluzi (praznjenje libida; rastereeenje osjeeaja krivice itd.), treba podrazumijevati naroeitotakozvano "sekundarno obolijevanje" koje kod svake neuroze manje iii vise naglaseno ovladava slikom bolesti. Nakon sto je neuroza nastala kao rezultat patoloskog razrijesenja konflikta, bolesnik se njome sluzi za postizanje odredenih ciljeva, koji su bez izuzetka tijesno povezani sa uzrocima neuroze. Ova tendencija simptoma je pos/jedica, a nikako prima ran uzrok neuroze; ona dod use sekundarno komplicira i poostrava neurotski konflikt i obieno u mnogim slueajevima u potpunosti skriva primarne uzroke konflikta. Adlerova iskljuCivo finalno usmjerena "indivi­ dualna psihologija" u ovim tendencijama neurotske volje i u "fiktivnim ciljevima", kojima ona tezi, nazire bit neuroze i ne brine se za uzroke koji, pored ciljeva koji su iz njih proizasli, predstavljaju stvarno podrucje Freudove klinieke psihoanalize. c) Ukoliko si postavljamo pitanje 0 pravim uzrocima neuro­ ze, prisiljeni smo da preko dozivljaja koji je postao znacajan samo zbog naglasenosti euvstava i preko sekL'i-ldarnih ciljeva 60

neuroze idemo do ruba nagonskog procesa, koji je jos psiho­

loski shvatljiv, podlijeze bioloskim zakonima i ukorijenjen je

prije svega u fizioloskim zbivanjima koji se odvijaju u unutra­

snjem sekretornom aparatu i u ziveanom sustavu koji se na

njega nadovezuje. Ovi odnosi su do sada ustanovljeni za

seksulani nagon, tako da je Freudova definicija nagona kao

"granit nog pojma izmedu dusevnog i somatskog" potpuno

opravdana, prije svega za seksualni nagon, dok gotovo nista

nije sigurno 0 odnosima druge grupe nagona, destruktivnih

nagona, prema somatskom. Kao psihologija nagona, psiho­

analiza je vee na osnovi ove definicije usko povezana sa

biologijom, a na osnovi svog ueenja 0 neurozama isto tako i sa

fiziologijom neuroza.

Dakle, kao izvor simptoma u obzir dolaze bioloske nagon­

ske energije koje se uvijek iznova razbuktaju usIijed somatskih,

vjerojatno biokemijskjh zbivanja (unutrasnja sekrecija), dolaze

psihieki do izrazaja kao nagonski poriv iii afekt i kao takve se

nadovezuju na predodzbe i dozivljaje. Od eetl rl 9Qiljezj§ nago­ .na ~oje jeJ azlikovaoFr:eud, izvor i pori-v-Ra@sAa--e6g0\f8fajtt­ OToloSko-fizieisskoj";-a cilJ i objekt-nagoo~~r.aPi-._ ~ Ovo samo u najgrubtjim crtama vrijedi za poriv i nagon­ ski cilj, jer se poriv nekog nagona psihicki opaza kao neugoda ako niJe popraeen zadovoljenjem; medutim, to se najprije oei­ t uje u tjelesnoj napetosti. Oslobadanje od neugodom ispunjene napetosti omogueava zadovoljenje koje se u podrueju seksu­ alnih nagona dozivljava kao specifieno ugodom ispunjeno osjecanje. Ovaj smjer (seksl,Jalnog) nagona od neugode k ugodi einj regulativni princip ugoda - neugoda koji, kao sto je to otkrio Freud, upravlja neurotskom i infantilnom psihom i naroeito psihom primitivnog. Pretpostavljena bioloska funkcija idioplazme, odrzanje vrste, osigurana je postizanjem "ugode" (Freud) koja je prije svega povezana sa genitalnim aparatom. ukoliko razjasnimo da je princip ugode bioloski, a "princip realnosti" (Fre ud) socijalni nag on ski regulativ i da on izaziva neurotski konflikt, tada se neuroza moze svesti na najjednos­ tavnij u formulu kao konflikt izmedu idioplazme (seksualni na­ g~ ~ , princip ugode, ugoda Ja) i ogranieavajuceg vanjskog sv!!eta (moral, princip realnosti, nad-Ja kao zastupnik vanjskog sVIJeta u Ja). I nista ne moze bolje dokazati ispravnost ove fo rmul e od einjenice da je tipieni simptom svake neuroze por~n: ecaj potencije. Dakle, koji odnos postoji izmedu pore­ mecaJ a gen italn e funkcije i neurotskog procesa?

61

Nije tesko odgovoriti na ovo pitanje za psihoneurozu. Ma na kojem stupnju dusevnog razvoja nastupi neurotski konflikt, potiskYianje , svejedno da Ii primarno iii sekundarno, obuhvaea uvijek i genitalna htijenja, manje iii vise ih odvaja od motorike iii se zad ovoljava njihovim cijepanjem u njeznost i osjetilnost, iii se koristi onim raznolikim mehanizmima koji zaprecavaju fu nk ci ju, a koje nalazimo kod pojedinacnih oblika neuroza. Zaprecavanje genitalne funkcije sa sobom donosi opet somat­ sko za precavanje libida koje se pridruzuje psihickom, i na taj nacin znatno sekundarno poostrava, ucvrseuje i komplicira neurotski konflikt. Osvjedocavamo se da dusevni konflikt, koji pNobitno nije morao biti patoioski, postaje konflikt sa svim svojim posijedicama tek kada mu se pridruii somatsko zapre­ cavanje libida, tj. cim je stvoren izvor energlje za nastanak simptoma. Potiskivanje nagonskog osjeeaja jos ne cini simpto ­ me; oni nastaju nakon sto nagonski osjeeaj uspije da razbije potiskivanje od strane Ja koje se brani, sto u prvom redu moramo pripisati nagomilanoj energiji nagona. Tjelesne nape­ tosti i osjeti iz podrucja neurastenije, tjeskobne neuroze iii hipohondrije uvijek su prisutni na pocetku nekog neurotskog oboljenja i neposredno su izraz somatskog zaprecavanja libi­ da . Tocno je da izmedu potiskivanja i nastanka simptoma uvijek postoji duzi ii i kraCi vremenski interval, vee prema poremecaju ge nitalne funkcije. To se, na primjer, naroCito jasno moze vidjeti kod eritrofobije: bolesnik se mjesecima iii godinama bori protiv onanije, konacno mu uspijeva da je u potpunosti zatom i. Zazar od drustva, koji je postojao vee i ranije, najprije se smanjuje, a ponovo se znatno pojacava tek nakon sto se tjednima iii mje­ secima kasnije uslijed obicno banal nih povoda prvi put javi crvenje nje sa svim aktualno-neurotskim popratnim pojavama. Prije nego sto se upusti mo u detaljnije uzrocne odnose izmedu psihoneuroze i uvijek prisutne aktualno-neurotske jez­ gre, posvetit eemo se problemu aktualne tjeskobe. b) Tjeskoba i vazovegetativni sustav Freudova simptomatologija tjeskobne neuroze poklapa se u svojoj biti sa vazomotornom neurozom. Tipicni simptomi oba oboljenja su: srcane tegobe (asistolija, tahikardija, aritmija, ekstrasistolija, itd.), izbijanje znoja, osjecaji vruCine i h/adnoce, drhtanje, vrtog/avica, pro/jevi, povremeno povecanoslinjenje . Narocitu paznju zasluzuje cinjenica da ovi simptomi u analizi u jed nom slucaju ukazuju na skriveni psihicki smisao i svrh u, a u drugom slucaju, pak, ukoliko po svaku cijenu i na sil u ne

62

podmecemo psihicke sadrzaje, takav smisao i svrha uopce ne postoje nego su ti simptomi samo izraz opeenitog, psiholoski neshvatljivog, tjelesnog i dusevnog prevelikog uzbudenja. A lamo gdje ti simptomi i imaju psihicki smisao, oni u potpunosti slijede zakonitosti kojima je podlozna konverziona histerija. Tako crvenjenje kod eritrofobije ima smisao socijalnog stida, a nesvjesno i smisao ekshibicije ukrueenog penisa, cija je zam­ jena postal a glava. Ukoliko se drzimo nase podjele: smisao, svrha i izvor simptoma, tada dobivamo i razlike i zajednicke karakteristike vazom otorne neuroze sa histericnim mehanizmima i one bez tlh mehanizama. Zajednicka su oba organa na kojima se jav­ Ijaju patoloske pojave. To za sada ne mora znaciti da su ti organi podlozni simpaticko-parasimpatickom zivcanom susta­ vu, jer bi kod minimalne somatske dispozicije, jedan zestoki psihicki konflikt, potiskivanjem cuvstveno naglasenih predodz­ bi i sprecavanjem normalnog praznjenja energije, mogao ovom sistemu dovesti kolicine energije, ina taj nacin poveeati njego­ vu patogenu snagu i uzrokovati pojavu istih simptoma koji se nekom drugom prilikom javljaju na istom sustavu, ali na osnovi drugih etioloskih zbivanja. Izbor ovog somatskog sustava mo­ gao bi se objasniti jz jedne dispozicje (koju treba pretpostaviti) ("somatska na klonost", Freud) sa ne bas potpunom znanstve­ nom toc noseu, posto nista ne znamo 0 prirodi jedne takve dispozlcije. Jednostavno zelimo ostati pri misljenju da se kod histericne vazoneuroze genita/ne energije prikljucuju vazove ­ getativnom zivcanom sustavu.Crvenjenje moze predstavljati genitlani ekshibicionisticki cin,pod rhtavanje glave onaniju iii kastraciJu ; osjeeaji vruCine u analizi se isuvise cesto pokazuju kao izraz somatske genitalne uzbudenosti koja ne smije postati svjesna; proljev moze biti :z,i'az tjeskobe iii seksualnog uzbude­ nja. Kod nekih impotentnih osoba, kod kojih prilikom pokusaja koitusa ne dolazi do erekcije, javlja se obilno lucenje znoja, a analiza mastanja i snova dokazuje zelje za majcinom utrobom, odnosno poistovjeCivanje tijela sa penisom; vazodilatatori su , ~ mJ.est.o na udu, funkcionirali na ostaloj kozi, cime je ostvareno IZblJanJe znoja. Dakle, da Ii je, na primjer, psihicko poistovjeCivanje prou ­ zrocilo . izbijanje znoja? Da Ii je mozda nesvjesna zelja za potpunlm povratkom u majcinu utrobu prouzrocila erekciju kOi~ - sit venia verbo? To sigu rno ne moze biti tako. Jedino se moze.zamisliti da je somatska uzbudenost, kOja je pratila zelju za kOltusom, za hvatila vazodilatatore koze, posto nije mogla

63

d oprljetl do genitalnog organa uslijed dusevne zap rijecenosti iii IJeskobe: zaprijecena uzbudenost se sadrzaje m predodzbi koji nalazimo kod analize simptoma usmjerava prema erogen o i psihi cki prikladn im organima. Isto vrljedi i za osJ eeaje vru eine ; njih najprije izazlva seksualno uzbudenje I ispunjavaju ih sek ­ sualne predodzbe, bil o da je seksualno uzbudenje opazeno kao takvo il l ne. Posto osj eeajl vru(;ine prate I normal no sek su ­ aln o uzbudenje, fizioloski d ogadaj ne moie bitt procijenjen kao konverzioni simptom. Patolosko je samo neopazanje genital­ nih osjela. Kod nekiil histericnih pacijenata umjesto seksual ­ nog uzbudenja Iii tjeskobe Javlja se drhtanje uslijed hladnoee. Pacijenticu, koja je na sean sama eesto bila genital no uzbuden a, spopadalo je drhtanj e od hladnoce uvijek ka.da bi od lijecn ika saznala za neku usk ral u. Psihicki smisao drhtanja od illadnoce bila je pred­ svjesna zelj a da ce je lijeenik grij ati kao majka, ali l a ze lja se u ovom o bliku mogla Ispoljiti tek nakon sto S8 kod pacijenlice, umjeslo njenog libid inoznog uzbudenja, jav ljala tj eskoba koja je isl o tako uzbuc1ivala vegetativni sustav koze u smislu cuvstva tjeskobe .

Sim ptomi vazomotorne neuroze mogu bitl ostvarnei kao izraz irltacije vegetativnog zivtanog sustava iz razl it itih razloga. Kod Basedowa ovaj sustav iritira disfunkcija tiro!dne t lijezde. U tren utku stvarne opasnosti javljauju se isti simptomi kao izraz, i popratne pojave straha; da Ii su oni posredne iii neposredne posljedlce tje skobe, kojim se energijama I sredstvima tjeskoba pri tome karl sti, jeste kom pliciran probl em cijem razjasnjenju ponesto moie doprinij eti analiza fobija. Pa ipak predl aze mo da kao polaznu toc ku naseg Istrazivanja uzmemo naj priJe jedan je d nostavnl ji fenomen , na prlmje r, poj avu Intoksika cije nikotinom. Samopromatranjem dolazimo do toga da se kao prvi znak otrovan ja nikotinom uspostavlja tah ikardija; kratkotrajna asis ­ tolija tvori prijelaz ka ta hikardiji. U trenutku u kojem se prekida st ezanje srcanog misiea nastupa tjeksoba ; kas nije se javljaju i vrtoglavica, mucnina i izbijanje znoja. Tjeskoba, koja prvobitno nije Imala nikakav sadrzaj, postepeno se povezuje sa strah om ad srnrti; U osnovi ovog stra ha nalazi se racionalna misao da zloupotreba nikotina moze uvjetovati koronarn u arteriosklero­ zu , a time i preranu smrt. Kod tahikardije koja duze traje i biva sve jacom, poveeava se i strah od smrti , ona time postaje aktualna i sa svoje strane sekundarno intenzivira vazomot orne pojave na srcu. Redo slijed u javljanju simptoma potpuno od­ govara jed nom smjeru uzroc nih odnosa: Intoksikacija nikoti ­ nom obuilvaea vegetativ ni zivcani sustav, ta iritacija prije svega

64

uvje\uje tahikardiju, a kasnije i opee pojave; ta hikard ij u prati tjeskoba bez sadrt aja koji se sekund arn o povezuj e sa strahom ad smrti. Zasad a je za nas problem aktual noneurotske tjeskobe bitna sam o veza aritmije srca i tahikard ije sa slobodno lebde­ com tjeskobom. Potrebna je mala ispravka dosadasnjeg shva­ canJa geneze aktualne tj eskobe. Shvaeanje da su vazomotorni simptomi Freudove tjeskobne neuroze samo ekvivafenti tjes­ kobe mozema napustiti u korist drugog shvaeanja da je slo­ bodno lebdeea tjeskoba popratna pojava odredenog oblika vegetativne iritacij e aktivnosti srca. Ukoliko si, nadalje, umjesto ni kotina zamislimo somatske seksualne naboje koji nisu od­ stranjen i na fizioloski korektan nat in, tada pred sobom jasno vid imo etiol ogiju aktualne tjeskobe. Zapre cavanje libida uvje­ tUje iritaciju vazovegetativnog su stava u obliku neuroze srca koja se uvijek nalazi u centru tjeskobnoneurotske simpt omato­ logije; tj eskoba proizl azl, kao i kod otrovanja nikotinom , baze­ dovljeve bolesti, angine pectoris, neposredno iz iritacije aktiv­ nosti srca, a probl em pretvaranja libida u tjeskobu otpada. Kao nikotin kod otrovanja nikotinom, tako bi trebalo kod tjeksobne neuroze zaprecava nje libida promatrati kao posredan uzrok tj esko be. Za sada ostajemo pri tome da tjeskoba jednom maze biti posljedica, a drugi put uzrok vazomotornih pojava, kao, na primjer, kod jakog straha, i zadatak nam je da sto je bolje moguee objasnimo, odn osno kao probleme formuliram o s jedne strane, odnose izmedu vegetativno uvjetovane iritacije srca i tjeskobe, a s druge strane odnose izmedu libida i vege­ tativnog iivcanog sustava.* Autori Angine pectoris su prilicno jedinstveni u shvaeanju da su iritacij e podrazajnog sustava koje izazivaju ekstrasi stoli­ ju, ta hikardiju, asistoliju itd . popraeene jednim manje iii vise izraienim osjeeajem tjeskobe. Brissaud** smatra da "je svim osjeeajima srca svojestven osebujan osjeeaj zivotne opasn os­ ti". Rothberg er pise : "Osjecaj predstojeee smrti (kod angine pectori s) ne smijemo shvatiti jednostavno ka o posljedicu boli, nego je to specifican osjeeaj uvjetovan stanjem srca, u supro­ tn om bismo ga morali nalaziti i ako iz nekih drugih razloga nastupe jaki bolovi na perifernim podrucjima. Ako cak ni bole-

**

Pri tome zanemarujemo tjeskobu koja se povremeno , umjesto na srcu , osj eca u stomaku. Sabrani citati prema Dimitrenku: "Das Problem der Angina pectoris" / Problem angine pectoris/, (Sammelreferat), Deutsche Medizinische Wochenschrift,9/1926.

65

sn ici ne lokaliziraju pravilno bolove kod angine pectoris, ipak osjeeaju sasvim drugu vrstu bola nego sto su bolovi na kozi iii u misieima." Lutembacher je nasao da tj eskoba nastupa vee kod lakse distenzije srca. Braun kara kte rizira odnose izmedu tj eskobe i srcanih pojava kako slijedi: "Na srcu se specificna spos obnost osjeeanja (filogenetska) pokazuje kao osje caj tjes­ kobe i kod bolesnog i kod zdravog srca; da, mozem o red da uopce ne mozemo misliti na svoje srce, ada u srcu ne osjeca­ mo vee nesto sto se moze definirati kao tjeskoba. Kod svih stupnjeva tjeskobe postoji jedan odredeni duboki, tjeskoban , prig usen, nejasan osjeeaj na srcu koji se poveeava sa stupnjem tjeskobe, bolni osjeeaj koji se na najveeem stupnju tjeskobe povezuje sa osjecajem prolaznosti", a to je osjeeaj neuspejeha i "be§pomoenosti bioloskog Ja" . Sto se tice uzroka uzbudenosti srca koji nisu uvjetovani bakte rioloski niti mehanicki, stavovi fiziologa se u detaljima razilaze, ali se poklapaju u shvaeanju da ih treba traziti u poremecajima funkcija vegetativnog zivcanog sustava, koji su opet uzrokovani poremeeajima unutrasnje sekrecije. Ovo shva­ canje je vazno za psihoanaliticku teoriju libida, koja isto tako racuna sa poremecajima unutrasnje sekrecije kao somatskom osnovom neuroze. Uvodenjem somatskog zaprecavanj a libida kao j ednog od uzroka poremecaja vazovegetativne funkclj e ispunjena je jed­ na praznina u fiziologiji koja do sada sa fizioloskog stanovista nije bila obuhvaeena kao problem, unatoc mnogim poticajima koje je dao Freud sa svojim ucenjem u aktualnoj neurozi. Tako je, na primjer, u LBraunovom radu 0 "Psihogenim poremeea­ j ima aktivnosti srca" /"Psychogene Storungen der Herztatigke­ it"( uzgred navedeno Freudovo ime u jednoj biljesci, a njegovo tako znacajno otkrice somatskih posljedica seksualnih pore­ meeaja nije spomenuto. A ipak svaki korak naprijed u ovom pod~ucju neizbjezno vodi ka problemu seksualnosti. Sto psihoanaliza moze pridonijeti problemu odnosa seksu­ alnosti prema vegetativnom zivcanom sustavu? Polazimo od pojava kod seksualnog uzbudenja, koitusa i kod orgazma. c)Seksualno uzbudenje i autonomni tivcani sustav Genitalno uzbudenje i ugoda seksualnog ocekivanja izazi­ vaju na srcu i ostalom vazomotornom sustavu iste pojave kao *

66

"Psychogenese und Psychotherapie korperlicher Symptome", / Psiho­ geneza i pSihoterapija tjelesnih simptoma/ , Bee , 1926.

i cuvstvo tjeskobe. Taj podatak zasigurn o ne moze biti bezna­ cajan za razumij evanje veze izmedu libida i tjeskobe. Ukoli ko vazomotorne pojave promatramo u stanju seksu­ alne uzbuden osti, uocavamo prije svega lupanje srca i osjeeaj vruCine u tijelu, pri cemu su osjecaj ocekivanja ispunjenog ugodo m i osjeeaj ocekivanja ispunjenog tjeksobom medusob­ no protkani. Otkucaji srca su ubrzani i kod predodzbe 0 nado­ lazecoj opasnosti kao i kod seksualne ugode koja se moze ocekivati. U osnovi obje ove pojave nalazi se isti specifican osjetaj na srcu . To je kao da je ziva predodi ba neke situacije, 1I kojoj vegetativni zivcani sustav ima vai nu ulogu, potakla vagus i simpatikus na probnu funkciju. Detaljno promatranje ovog zblvanja, koje se proizvoljno testo moze izazivati na putu predodzbe, pokazuje da ubrzanju pulsa prethod ! Jedna sasvim kratkotrajna dilatacija srca. Kinestetski osjecajl koji su lokalizi­ rani specijalno na srcu i koji prate seksualnost nalaze se i u osnovi nekih izreka, kao, na primjer, da "Ijubav prebiva u srcu", da netko "izgubi srce" , da neka zena ima "siroko srce", tj. da je pristupatna, itd. Uz to jos ide i tinjenica da srce u simptomima i snovima veoma testo ima znatenje genitlanog organa. Kod jedn e pacijentice ritmitko kucanje uzbudenog klitorisa bilo je direktno povezano sa kucanjem srca: za vrijeme seksualnih mastanja obje ruke je pritiskala na srce na isti ntain na koji ih je pritiskala na klitoris prije potiskivanja zelje za onanijom. Zati m uocavamo da vazovegetativni sustav preuzima naj­ vaznije automatske funkcije kod pripremnog seksualnog tina, taka vazodilataciju prilikom erekcije, sekreciju Bartholinovih ilijezda kod zene i opee proticanje krvi genitalni m organima. Dakle, matemo reel da seksualno uzbudenje kod ocekivanja ispunjenog ugod om (slicno kao kod ocekivanja ispunjenog tjeskobom) obuzima ponajprije kardijalni sustav na putu vege­ tativne inervacije, medutim, u daljnjem toku, ukoliko nema nikakvih za preka, one se pomice na genitalni organski sustav i na taj nacin rasterecuje kardijalni sustav .• Koja je sada dalj nja sudbina seksulanog uzbudenja koja se najprije ispoljava na rocito u podrucju vazo-vegetativnog sustava? *

Ubrzanje pul sa za vrijeme sek sualnog cina je samo djelomicno izraz uzbudenosti vegetativnog sustava; vecim dijelom one je uvjetovano m otornom akcijom. - Cinjenica da po stoji polucija izazvana tjeskobom jasno pokazuje koliko su vegetati vno uvj etovana uzbuden ost sustava krvnih sud ova i uzbudenost genitalnog aparata tije sno povezani.

67

Na pocetku spolnog cina uzoudenje se uvijek vise koncen­ trira na genital nom aparatu, odavde se na osjetnim putevima . opaza kao osjeeaj ugode i povecava se do vrhunca. Dakle, mozemo reei da se za vrijeme spolnog cina uzbudenje sve vise prenosi sa vegetativnog na osjetni zivcani sustav i konacno od trenutka kada nastupi vrhunac obuzima i motomi tivcani sustav i muskufaturu. Taj prijelaz znaGi rasterecenje vegetativnog zivcanog sustava i zavrsetak seksua/nog uzbudenja u senzo­ motomom sustavu. Prije/az sa osjetnog na motomi sustav i nestajanje uzbudenja u cije/om tije/u doziv/java se kao zado­ voljenje. Ovaj prikaz se oslanja na pojave koje se fenomenoloski mogu opaziti na vazovegetativnom i senzomotornom sustavu prije, za vrijeme i nakon spolnog cina. On se u osnovnim crtama podudara sa prikazom fiziologije orgazma koji daje Muller" Prema Mulleru uzbudenje se pomice sa glatkog misieja geni­ talnog aparata (sjemenskog sveznja i prostate) i na poprecno prugasto misicje (Mm. bulbo- i ischiocavernosi, preostalo mi­ sicje dna zdjeiice) i zahvaca i preostalo poprecno prugasto misicje, narocito misice pruzace na nogama. (Ovo je dokazano eksperimentima na psu). Ovaj autor zatim, smatra da "kada nastupi orgazam, uzbu­ denje (sa glatkog misieja genitalnog aparata) prelazi i na pre­ ostali vegetativni zivcani sustav." I ovo potvrduje nase shvaea­ nje da orgazam odgovara promjeni koncentracije uzbudenja na vegetativnom sustavu. Jedino mozemo dodati da se uzbu­ denje premjesta na putu preko senzomotornog sustava. Dakle, trebali bismo razlikovati slijedeee faze: 1) Pohranjivanje seksualne energije bez napetosti u vege­ tativnom sustavu. 2) Spontana iii hotimicna koncentracija libida na genitalni aparat (seksua/na napetost i vazomotorne pojave). 3) NapredujuCi prijelaz u senzorni sustav (predugoda; I i II u nasoj shemi, slika 5, str. 23). 4) Prijelaz u motorni sustav (uspon ka vrhuncu - konacna ugoda; III i /V na s/ici 5). 5) Povratno strujanje u vegetativni sustav, stanje kao kod 1) (V u shemi): Genitalni organ i preostali senzorni aparat su rasterecni, misicje je opusteno.

*

68

Muller: "Das vegetative Nervensystem" j Vegetativni zivcani sustav j, (Springer, 1920.)

Pod "orgazmom" podrazumijevamo zbivanja opisana pod 4) i 5).Shodno tome, zadovoljenje je to potpunije 1) sto je vise libida koncentrirano na genitalni organ 2) sto se cjelovitije, tj. neometanije uzbudenje ponovo gubi u vegetativnom aparatu. Sada bolje razumijemo na cemu pociva Freudova tjeskob­ na neuroza: Ukoliko je seksualnom uzbudenju zbog bilo kakve zapreke uskraeen prijelaz ka senzomotornom zivcanom susta­ vu i ka genital nom organu, uzbudenje ostaje napeto u vazove­ getativnom sustavu i uzrokuje sve pojave koje obiljezavaju vazomotornu neurozu. To je najizrazenije kod totalne apstinen­ cije uslijed dusevnog zaprecavanja, kada ne funkcionira cak ni genitalna senzibinost, potom kod frustriranog uzbudenja kada se odvija samo prijelaz na osjetni sustav, ali ne i vazniji prijelaz na motorni sustav. Po mom iskustvu, kod slucajeva coitus interruptusa daleko teste susrecemo akutne neurastenicne simptome nego sim­ ptome tjeskobne neuroze.To se objasnjava time da kod coitus interruptusa ipak dolazi do zavrsetka u motornom sustavu, ali je prekid anjem spolnog cina grubo poremecen podrazajni tok, tako da s jedne strane nerijeseno genitalno uzbudenje osjetne prlrode proizvodi tipicne neurastenijske pojave, a s druge stra­ ne U vegetativnom zivcanom sustavu ostaje manje iii vise velika kolicina seksualnog uzbudenja i ispoljaVa se djelomicno na kardijalnom sustavu, a djelomicno u poremecajima drugih autonomno inerviranih organa (na primjer, crijeva) . Dakle, od etiologije tjeskobne neuroze do etiologije neurastenije postoje prijelazi koji ne dozvoljavaju ostro odvajanje. Samo opcenito mozemo reCi da S6 akutna neurastenija to cesce javlja sto je kasnije na putu ka motornom rasterecenju poremecen tok uzbudenja; i sto je uzbudenje kasnije sprijeceno u svom toku, tj . sto je vazovegetativni zivcani sustav manje rasterecen, to su intenzivniji simptomi vazomotorne neuroze i aktualne tjeskobe. Kod svih neuroza treba racunati sa vecim iii manjim opterece­ njem vegetativnogsustava ("nervoznost"). U svojoj prvoj publikaciji 0 tjeskobnoj neurozi Freud se osl anjao na cinjenicu "da se u Citavom nizu slucajeva tjeskobna ~e.uroza javlja zajedno sa najjasnijim smanjenjem seksualnog Ii.blda, psihicke ugode", i iz toga zakljucio da "mehanizam tjeksobne neuroze treba tratiti u... uda/javanju somatskog sek­ sua /nog uzbudenja od psihickog i u time uzrokovanoj abnor­ rna/no} primjeni tog uzbudenja." Ovo "udaljavanje od psihic­ kog" moze biti ostvareno samo potiskivanjem opazanja geni ­

69

tal ni h osjeta; somatski ona ne znati nista drugo do zadrzavanje prijelaza iz vegetativnog u senzomotorni sustav; pri tome svi ­ jest (Ffeudol! sustav svijesti) oeito dobiva vaznu ulogu. Po Freud u svijest vlada pristupom ka pokretnosti misiea. Da sek­ sualno uzbudenje, tj. psihieki udio libida koji dolazi do izrazaja kao seksualna zelja, postane svjesnim jeste vazan preduvjet da seksualni organi postanu osjetljivi; to vee odgovara djelom ie ­ no m prijelaz u uzbudenja u senzorni sustav (osjeeaj ugode), i zaista u analizama vidimo da se tjeskoba poveeava eim je potisnuto opazanje genitaln og uzbudenja i da ona popusta kada je opazanje dozvolje no. Ukoliko ne dode do orgastieko­ motornog zadovoljenja, ukoliko ni seksualno uzbudenje nije ukljueeno u psihoneurotskim simptomima, tada obieno slijedi ponovno zatvaranje genitalne osjetljivosti i opet se javlja tjes­ koba zajedno sa vazomotornim pojavama.Dakako da ta tjes­ koba nije vis e samo zapreeavajuea tjeskoba, ona dobiva i smisao "straha" Ja od njegovih seksualnih potreba. Pa, ipak, sa stupnjem neopazanj a seksualnog uzbudenja smanjuje se osjetl jivost ge nitalnog organa, a poveeava se zapreeavanje uzbudenja pri povrat ku u autonomni ziveani sustav; ta somat­ ska zbivanja uglavnom su uvjetovana psihieki m zaprekama, na pri mjer, strahom od koitusa. Seksualno zadovoljenje u orgazmu ne znaei sarno prijenos nervoznog uzbudenja, nego, sto je vaznije za cjelokupni orga­ nizam , i fiziokemijsko osvjezenje ostalih vegetati,-:nih funkcija. Ovdje fiziolosku kemiju oeekuje mnogo nadom ispunjenog rada . Spomenueu same tjelesJlo razvijanje seksualno zadovo­ Ij ene zene i njenu suprotnost, prerano venjenje uveliko izrugi­ va ne "stare djevice" koja ne mora biti starija od sretnije pripad­ nice istog spola. Isto vrijedi i za muskarce. I tzv. "malokrvnost" djevojeica nakon puberteta mogla bi se isto tako svrstati ova ­ mo. Takoder je uoCijivo da anamneza kod svih iena koje pate od tesk ih klimakterienih tegoba ukazuje na nesretan brak i trajnu frigidnost, dugogodisnju apstinenciju uzrokovanu udo­ vistvom iii totalnu genitalnu apstinencij u i ena koje nisu udane, dok iene koje zive u sretnim brakovima i koje nisu morale patiti zbog zapreeavanja libida, opeenito klimakterij prebrode bez naroeitih tegoba. Da se tu konaeno ne radi 0 bioloskom ritm u i da su neuroze poremecaji tog ritma, pokazuje djelovanje proljeea na seksu­ ainu pripravnost, odno sno njegov utjecaj na statistiku 0 samo­ ubojstvima i parast neuroza .

70

d) Psil7icka etiologija aktualne neuroze

Iz analize jedne vazomotorne neuroze DvadesetSestogodisnja lena zatralila je analizu zbog tjeksobnih stanja, lupanja srea, drhtanja, osjeeaja vrueine i suza u oci ma, sto se kod nje javljalo svako vece. Svoju frigidnost ona nije osjeeala kao nezdravu, naprotiv , mrzjela je spol ni cin, on je za nju bio grozan jer ga je smatrala zivotinjskim i prljavim, a osim toga prouzrokovao je bolove. Simptom i koje smatramo nezdravim javi li su se cetiri godine ranije; najjace ih je osjetila oko devet sati navecer. Tjeskoba je obieno postajala narocito jaka kadaje paeijentiea po ponasanju svog supruga morala zakljueiti da on leli spolno opeiti. a na je sama u prvom razgovoru priznala da je i iskoristavala te simptome tako sto se pravila tesko bolesnom, cak i kad a to nije odgovaralo ci njenieama, samo da izbjegne "bracnu dUlnost" .Nismo mogli postaviti dijagnozu eiste tjes­ kobne neuroze vee, is obzirom na to, da su se tjeskobna stn aja, iako bez od redenog sadrlaja ("s lobodno lebdeei") , javljala uvijek na isti nacin oko devet sati navecer i da je karakter paeijentiee (musko vladanj e, forsirano duboki glas, suhoparna prostodu snost itd.) upuei. vaG na zakljueak 0 prisilno neurotskoj osnovi. Nekoliko mjeseei nakon pocetka analize pokazalo se i da je njena tjeskoba imala karakter neodredene tjeskobe pri ocekivanju (" kao da se mora dogoditi nesto strasno"). Analiza je uskoro pokazala povod koji je izazvao neurozu. Paei­ jentiein suprug , koji je livio u losim materijalnim prilikama, prisilio ju je da prekine trudnoeu; ona mu to nije mogla oprostiti i otada ga je mrzila, dok ga je i ranije samo veoma malo eijenila. Abortus je dvostruko djelovao kao sok; znacio je gubitak djeteta i, sto je bilo daleko bitn ije, krvav zahvat na spolnom organu. Razocaranje, koje je bilo uzrokovano uskraeivanjem djeteta, bilo je u suprotnosti sa njenom muskom naravi i sa njenim ponasanjem za vrijeme drug e trudnoee u vrijeme anal ize. U skladu sa svojom muskom naravi za supruga si je Izabrala fem ininog muskarca kojime je mogla vladati i koga je, zahva­ Ijujuei svom prisilnom karakteru, mogla muciti. Narocito ju je razjari­ valo to sto je on sve mirno trpio i poti eao ju je na jos ostrije mucenje. avo protivrjecno ponasanje o bjasnjeno je time sto je ona u svoji m mastanjima nastupala kao lena koja voli i koju voli jak i narocito sirov muskarac. Analiza ovog mastanja omogueila je neobicno brz prodor u dozi vlj aje iz ranog djetinjstva, kojih se pacijentiea prisjeeala dio po dlo. U treeem mjeseeu analize nakon sto smo u osnovnim ertama raspravili aktualne konfl ikte sa suprugom, ada simptomi nisu oslabi li (svakl uspj~sni prijenos bio je kao takav raskrin kan i unisten), pacijen ­ tl e
71

Ona kao dijeie u pocetku nije mog la razumjeti zasto Je otac, koji se uvecer p ijan vracao kuC-i i bio grub prema majci, ujutro bio prijazan. Otac se obicno wvij ek kasno vraeao kuCi i dijete se vee unaprije d pJasilo scena koje su S8, kao sto je njoj bi lo poznato, ponavljale svako vece. U daljrjem toku anali ze pacijentica se, uz jake osjeeaje tje skobe i vazomotorne p:Jjav e, sjelila scena koitusa, koje je osluskivala tokom vise godina. Prillko m osl uskivanja se, kao i od prije cetiri godine, javljala tjeskoba, lupanje srca, osjeeaji vruCine i poriv za rnokre­ n;em.Analiza, kroz koju Je pacijentica prolazila sa velikim razum ijeva­ nlem, omogucil a je da raz likujemo dva stadija osluskivanja koitusa. Prvo je osjeeala samo tjeskobu i imala je predodzbu da se majci dogada nesto uzasno: iz snova se dalo zakljuciti da se prvi put probud ila sa uzasom i da olada svako vece nije mogla zaspati u tjes kobom ispunjenom ocekivanju nadolazeeeg. Postepeno se navikla na te noc ne scene i uvidala je da to ipak ne moze biti tako opako, inace majka ne bi sama odlazila u ocev krevet, a otac ne bi ujutro mogao blti tako prijazan prema njoj. Otkrila je i ugodnu stranu takve situac ije i otada je onan irala za vrijeme spolnog cina roditelja. Iste tjelesne pojave , koje su se ranije javljale zajedno sa tjeskobom, pratile su sada seksualno uzbudenje. Pa ipak je onanija nakon potiskvianja dojma kojeg su ostavile noene scene , ostala neprekidno povezana sa tjesko­ bom . Konacno je i onanija bila potisnuta i, kao neprepoznatljiv ostatak, preostao je strah od provalnika i strah u mraku. Pored toga, javilo se mastanje koje se u analizi moglo isto tako svesti na scene u spavaeoj sobi: Sadrdzaj njenih dnevnih snova bio je uglavnom da je "vrlo, vrl o bogata". Moglo se uociti da su ti dnevni snovi u potpunosti zamijenili tleskobu oko sedme godine zivota. Otada, narocito u pubertetu, pacijentica je imala nesto kao osjecaj tjeskobe, kada se sastajala sa muskarcima koji su joj se dopadali. Medutim, uvijek je znala kako da se ukloni opasnim situacijama i, zacudo, trazila je pribjeziste u "ma­ stanju 0 novcu" . Povremeno bi se uhvatila pri pomisli da bi mogla postati i kurva, same da zaradi mnogo novca. Jednom je sanjala da nocu prolazi mracnom ulicom ida na svim uglovima i u zidnim udubina­ ma stoje muskarci kojih se plasi. Kao dijete, jako su je zanimale zene koje su navecer stajale na ulici. Jednom je oslovila jednu kurvu i dobila od nje novcie. Taj novcic je htjela odnijeti ocu "da postane dobar" jer je znala da ga je mogla raznjeziti novcem. Mastanje 0 novcu bilo je dakle prijetvorno mastanje 0 incestu i ocito je moglo uza se vezati tjeskobu; jer, ako je imala novac, s jedne strane mogla je oca raznjeziti, as druge strane zadobiti ga za sebe; nije joj Ii u podsvijesti ostal6 da je majka isto postizala kada je ocu davala novac. Ovo mastanje odvijalo se bez seksualne uzbudenosti. Nasuprot tome, pacijentica bi postajala genitalno uzbudena kada bi vidjela da tuku dijete iii psa. 1u mastanjima o novcu i udaranju dolazila je do izrazaja regresija ka sadisticko-anal­ nom stadiju razvoja, bas kao i u pacijenticinom karakteru, koji smo opisal i kao prisilno-neurotski: Bila je total no frigidna i nije prihvacala seksual nost, voljela je red , bila je savjesna, muski cvrsta i uslijed svoje seksualne cuvstvene zakocenost i, u biti hladna.

72

:~akon sjeeanja na prvo bitnu scenu, narocito prilikom razgovora o detaljima, vazomotorne pojave su se i za vriJeme analize javljale najprije sa tjes kobom: postepeno je ustuknula tjeskoba genilalne uzbudenosti, d ok su lupanje src a, osjecaji vruc ine i ostalivazomotom i simptomi os/ali. I to Je tj eskoba ustuknula u toj mjeri, kol iko je napre­ doval a senzibilizaciJa gen italnog organa. Kada je prvi put s ugodom spolno opeila sa svojim 01uzem, dod use a da nije postigla orgazam, nanovo je zatrudnjela. Cetiri godine je spolno opeila b ez zastitni h sredstava; cinjenica da je sada zatrudnjela mogla se svesti samo na to da je prih vatila seksualnu ulogu zene. Prije c1oticnog spolnog cina sanjala je nekoliko snova u kojima se simbolicki ispoljila zelja za djetetom. I u njenoj naravi jasno je bila izrazena preinaka ka zens kom , majcinskom; izgubila se i naglasena tvrdoea u glasu, hodu i drzanju. Unatoc toj promjeni karaktera i razbijanja tjeskobe, analiza je nastavljena. Strah od onanije, koji se ispoljavao kao strah od genital­ nog dodira, uopee nije bio istraZen; pacijentica je isto tako malo bila svjesna straha od povrede prilikom spolnog cina, a zelja za penisom, koja je bila u osnovi njenog muskog drzanja, jedva da je i bila spomenuta. Postignuti uspjeh mogao se pripisati samo sjecanju na prvobitnu scenu i znacajnom rje senju incestuozne fiksacije koji je oslobodio jedan dio zenske sposobnosti da voli. U desetom mjesecu analize tretman je prekinut zbog uznapredo­ vale gravidnosti, a da nije postignut potpun uspjeh. Suprug je, iako od toga nije patio, imao laku ejaculatio praecox i stoga nije mogao za sebe vezati njen osloboden libido. Osim toga, pacijentica je dospjela u novi konflikt koji, zahvaljujuci psihoanalizi, nije nastojala rijesiti na neurotican nacin. Tjerana svojom zeljo m za muskoseu, udala se za femininog muskarca i sada je, u skladu sa svojim novi m zenskim drzanjem, ceznula zajakim suprugom koji ce je voditi. Mnogo mjeseci kasnije ponovo sam vidio pacijenticu kao sretnu majku i nesretnu suprugu. Tjeskobna stanja nisu se po novo javila, ali ipak je pacijentica patila od lake neuroze stomaka koj a je vjerojatno pocivala na nerije­ senom odnosu prema majci. Izvor tog simptoma moglo je biti samo zaprecavanje libida, koje nije bilo uklonjeno. S vremena na vrijeme su se sa seksualnim uzbudenjem javljali osjecaji vrucine koje je pacijen­ tlca uzaludno nastojala suzbiti, a da ih nije i potisnula. Namjeravala je nastaviti analizu da bi rjesila konflikt sa suprugo m. Smijemo unaprijed re ei da pacijentici stoje na raspolaganju dvije moguenosti za odluku: Prihvaeanje supruga pomocu odricanja; tada ostaje neprekidno izlozena opasnosti recidiva, jer se seksualna uzbu­ denost moze rijesiti samo orgasticki, usprkos zadovoljenju zbog IspunJenosti majeinskim duznostima i, eventualnoj sublimaciji. Iii ra­ zVO? I ponovan izbor odgovarajueeg supruga. Moguei izlaz u mastur­ bacljskom zadovoljenju ne obecava trajno rjesenje; nasuprot, cini se da taJ Izlaz, zbog mastanja, nije bezopasan (ponovna regresija).

?

.~vom smo slucaju nesto detaljnije govorili, jer smo zeljeli uvazltl I znacenje somatskog zaprecavanja libida za prognozu

73

neu roze, M ogucnosr recidiva kod pacijenta koji se os/obodio simptoma izmedu oS la/09 ovisi u prvom redu 0 ko/feinf zapri­ jecen og libida, tj. 0 ios neuklonjenim unutrasnjim zaprekama i vanjskim poteskotama, koje sprecavaju uspostavljanje ured­ nog seksualnog zivota, U teoretsko m pogledu ovaj slucaj nam moze objasniti neke veze izmedu aktualno-neurotskih i cisto psihoneurotskih me­ han izama, Treba razlikovati slijedeee proeese : a) aktualni ko nfli kt sa suprugom posl uzio se neurozom kao sredstvom za provodenje neurotskih namjera (zastita od spol­ nogtina, mucenja supruga), Sam ovaj konflikt bio je posljediea pogresnog poistovjeeivanja uVjetovanog infantilnim dogada­ jima. b) Nakon uskracivanja djeteta za koje je kriv suprug i krvavog zahvata na genital nom organu, pacijentica je regredi­ rala do poz ieije libida koja je narocito obiljezena dogadajima u spavaCoj sobi (stanja tjskobe koja su se javljala svake veceri) . Psihicko reaktiviranje infantilne seksualne zelje izazva lo je somatsku seksualnu uzbudenost, koja se javila na isti naein ka o itada, na im e sa vazomo tornim uzbud enjem. Osim tjeskobe pojedi nacn i sim ptomi nisu imali psih ic ki smisao. Smisao tjes­ kobe bio je po novno ozivljeni strah od brutalnog oea, od spolnog cina kao toboznje opasnosti i od vlastite zelje za incestom. Zbog otklanjanja seksualnosti seksualna uzbude­ nost nije mogl a biti izvazvana sve do obolijevanja. Spolna hladnoCa, koja je bila nad gradnja straha od kastraeije i zastita od seksualni h podrazaja, skrll ana je tek snaznim naletom po­ novo ozivljenih djetinjih mastanja, c) Strah ad kastraclje je pak sprijecio senzibilizaeiju geni­ talnog organa i uzbudenje se moglo pojaviti samo kao zapre­ cavaj uca tjeskoba. Vazo motorni simptomi, drhtanje i vrtoglavi­ ea, tako su bili izraz neopazenog seksualnog uzbudenja . Tako se psihickom zaprecavanju libida, koje mozemo opisati kao ceznj u za oeem , pridruzilo somatsko zaprecavanje libida i poostril o psihicku uzbudenost i tjeskobu kOja je uvijek iznova, kao u ne kom krugu, potieala vazomotornu neurozu. Ta ko su strah od kastraeije i karakterolosko otk/anjanje seksualnosti bili indirektni, psihieki uzroei aktualne tjeskobe. Somatsko zaprecavanje libida moze biti ostvareno na dva nacina: a) Mala psihicka zapreka ometa glatko razvijanje zadovo­ Ijenja, ada ne sprijecava podrazivanje. Samo podrazivanje bez oslobadanja seksualne napetosti (frustrirano uzbudenje) stvara

najprije o pCi nemir, razdrazljivost i zlovolju pored tjelesnih tjeskoba tako da se, posto je postalo izvorom svevecih tegoba, on~ konacno dokida ; genitalni osjet se vise ne pojavljuje kao osjecanje ugode, nego kao osjecanje neugode, a povremeno i kao bol. Obicno tek sada u prvi plan dolaze vazomotorne pojave i tjeskoba. Poremeeaj Iibidlnozne ravnoteze tada sekun­ darno istice vaznost uvijek spremnih psihickih konflikata, b) Jaka karakteroloska zapreka, kao u posljednjem slucaju, ne dozvoljava da dode do podrazivanja, tako da somatske napetosti u pocetku ostaju niske i, ukoliko su prisutne, koriste se raznolikim prilikama koje nudi svakodneviea da bi bile od­ stranjen e. Uslijed nekog vise iii manje vaznog aktualnog povo­ da koji se stalno povezuje sa infantilnim konfliktima i tako postaje patogen, infantilni konflikti se, prije svega, aktiviraju kao seksualna mastanja, Prvobitno malo somatsko zaprecavanje IIbida Je tek tim aktiviranjem starih i jakih maStanja potaknuto da se razvije u patogenu silu, Ono sekundarno poostrava psihicki konfl ikt i postaje pravi izvor energije simptoma koji se, kao sto je vee istaknuto, ne javljaju kod regresije nego tek nakon odredenog intervala koji je bio ispunjen svjesnom i nesvjesnom aktivnoscu maste koja vodi do za precavanja. Kod uznapredovalih neurotskih proeesa mozemo samo veoma tesko razlikovati psihicke i somatske udjele zaprecava­ nja libida u njihovim uzajamnim uzrocnim odnosima. Razlika u nastanku aktualne neuroze i psihoneuroze na pocetku procesa jeste potpuna: kod aktualne neuroze prvo je zaprijecena so­ matska energija koja nakon duzeg vremena uvjetuje i psihicka zaprecavanja (neispunjena cet nja) i regresije; kod psihoneuro­ ze su, uslijed aktualnih povoda, razocaranja u objektima Ijubavi iii narcisoid nih uvreda, podstaknute stare lelje i djetinja masta­ nja, koja sekundarno uvjetuju patogeno zaprecavanje somat­ ske seksualne energije. Medutim, moramo naglasiti da je jedan ovakav bijeg u djetinjstvo, odnosno u bolest, ostvaren tim prije i uslijed tim manj ih povoda, sto je manja Iibidinozna povezanost sa stvarnim objektima i stvarnim seksualnim zadovoljenjem. . Prema tome, aktualna neuroza ne moze nastati bez psihie­ klh zapreka iii poremecaja genitalne funkeije, a psihoneuroza ~e~ so~atskog zaprecavanja libida . I svaka aktualna neuroza Ie tim ~Ise psihoneurotski nadgradena, Sto duze traje. PSlhoneurotski udio neuroze adgovarapovijesnoj etiologiji (~?lpov kompleks) " a aktualnoneurotski udio aktualnoj etiolo­ gill (z~'precavanje Ilbida). SllledeCa shema predocava tipicne odnose:

75 74

1) Edip ov kompleks daje osnovni materijal (sadrzaje, ma­ stanja), a zaprecavanje libida energiju za uspostavljanje neuroze. 2) Zaprecavanje libida cini Edipov kompleks od jedne p ovijesne cinjenice aktualnom cinjenicom; a on opet, pomocu zaprecavanja genitalne funkcije , akutno zaprecavanje libida cin i kronicnim. . I tako se zatvara krug obje etiologije u naprekidnom kruze­ nju mastanje - poremecaj genitalne funkcije - zaprecavanje I ibida - tjeskoba - mastanje - poremecaj genitalne funkcije itd. Slika 10.

"C '."" (fl·.",,·,_."":. Jt l? )'

u..\:u...::h"~ ,·{", ,,.tv.~

.

'it! ~'t\.lt\~\ l

ti

.- --

-

"" , .- -

l ot{l'1 C. ~ Q

----

1.0.

.

~ (j. ~~~~' ..~ ~::'-f' ' I! ~

,) ( . , ~\.",l,. (

\V..,t ~~ ~~

~\, o,!~ ".l •• ; ~

'i:f··..,c\:.(

fq~<).,. ,,·)r

\....,. ) \. t

til. 't \:-. G.. ~ ..... c )

M lad, ozenje n muskarac zali se na jaka tjeskobna stanja, lupanje srca, drhtanje, izbijanje znoja, koji su od prije jedne godine akutni. Na moje pitanje 0 seksualnom zivotu odgovorio je da je prije godinu dana, neposredno prije izbijanja tjeskobne neuroze, poceo upraznja­ vati coitus interruptus, ito nakon sto je supruga zatrudnjela, a da to ni ona ni on nisu zeljeli. Nakon nekog vremena tjeskoba je dobila odredene sadrzaje i on se cesto budio zbog snova u kojima je bio progonjen . Slicne snove imao je samo u djetinjstvu. Jedna cetrdesetogodisnjakinja je vee dvadeset godina, od kada se udala, patila od vazomotorne neuroze i tjeskobe; nekoliko simpto­ ma iz podrucja akutne neurastenije (bolovi u krstima, pritisak u glavi itd. ) komplicirali su sliku bolesti. Na moje pitanje, da Ii prilikom spolnog cina osjeea, pacijentica je briznula u plac: "Vee dvadeset godina trcim lijecnicima i cekam ovo pitanje . Zasto me do sad a nitko nije to pitao? Ja sama sam se stidjela da to katem. Znam da mi nedostaje samo zadovoljenje." Tokom nekoliko razgovora (analiza nije bila moguea zbog nedostatka mjesta) ispostavilo se da ju je nakon udaje suprug jed nom digitalno nadrazivao i da se ona jako uplasila zbog tog "Cina" (strah od onanije!). To vise nikada nije dozvolila. Otada su je mucila seksualna uzbudenja, koja su vremenom skoro potpuno ustuknula pred simptomima njene neuroze, odnosno pojavljivala su se naizmje­ nicno s njima. Pokusaj da sugestivno otklonimo psihicku zapreku uspio je samo privremeno. Pacijentica je prvi put doz ivjela orgazam digitalnom frikcijom klitorisa. Simptomi su nestali istim udarcem. Drugi poku~aj nije uspio, pacijentica je bila samo nadratena i simptomi su se vratili u potpunosti. Psihicka zapreka, vjerojatno intenzivan osjeeaj

76

krivi ce zbog onan ije, bila je trenutno uklonjena zbog jakog prijenosa, ali je svakako samo te meljitom analizom mogla biti trajno odstranjena. Ovdje treba iskljuciti direktan sugestivan uCinak. Tokom psiho­ analitickih terapija uvijek se iznova uvjeravamo u djelovanje genital­ nog orgazma koji uklanja simptome. Ova vezaje prvi put uocena kod analize prisilno-neurotskog karaktera sa nesposobnoseu za rad, pri­ silnim razmisljanjima i seksualnom plahoseu. Nakon otprilike osmom­ jesecnog analitickog rada fiksacija za majku i jos aktualnija fiksacija za sestru, bila je u toj mjeri razjasnjena, da je pacijent poduzeo prvi koitus, koji je u svakom pogledu bio zadovoljavajuei . Tjelesne tegobe nestale su u istom mahu, glava mu je bila "oslobodena" i pacijent se osjeeao "kao preporoden". U slijedeCih osam dana simptomi su se postepeno vratili, a nestali su nakon ponovnog spolnog cina. To se na isti nacin ponavljalo tokom sest tjedana. Da analiza ne bi zapela u ovom krugu, pacijent je konacno morae ponovo zivjeti u apstinenciji, da bi pod pritiskom pojava bolesti obavljao preostali rad koji je bio potreban da bi se obezvrijedile sve moguenosti povlacenja neuroze. Pacijent je vee sest godina u potpunosti sposoban za rad i Ijubav.

e) Iz analize histerije sa hipohondarskom tjeskobom Tridesetdvogodisnja udana zena potratila je psihoanaliticki am­ bulatorij zbog uznemirujuee bojazni da bi njen osmogodisnji sin i ona sama mogli umrijeti od tuberkuloze pluea. Prije tri godine konzultirala je lijecnika zbog loseg izgleda djeteta, ali pretrage nisu ukazale ni na sta sto bi moglo biti patolosko; lijecnik ju je samo upozorio na opasnost od katara gornjeg dijela pluea. Ona 0 tome nije razmisljala sve dok prije jedne godine djecak nije obolio od angine. Sada je nastupila hipohondarska prisilna bojazan , ali jos uvijek nije poprimila karakter tjeskobe. Ona nije nestala, nego se umnogome pojacala kada je djecak ozdravio, unatoc ponovljenom uvjeravanju lijecnika da je djecak sada zdrav. Iz straha i brige za dijete, pacijentica nije vise mogla spavati i nije bila sposobna za rad, spopadao ju je grcevit plac i patila je od akutnih tjeskobnih stanja. Neprekidno je moral a misliti: "A ako dijete ipak umre!" Vee tokom prvih tjedana lijecenja pokazala se jasna slika stvarnih povoda koji su uzrokovali oboljenje. Najprije se sjetila, da ju je u vrijeme kada je djecak bio bolestan, muCila bojazan da bi njena tnnaestogodisnja keerka mogla djecaka navesti na onaniju . Nepo­ sredno prije primijetila je da je keerka onanirala, ali zbog toga nije bila posebno zabrinuta. Nakon nekog vremena bila je jako razocarana u s~ og ~upruga s kojim je do tada zivjela u realtivno dobrom braku: U ~JenoJ pnsutnosti flertovao je sajednom mladom djevojkom i poljubio JU Je. Pacijentica je bila ozlojedena i Ijubomorna. (Smatrala je da je ona svom muzu tollko vjerna da po cijelom tijelu drhti od straha kada ju nekl .nepoznati mu skarac samo pogleda) . Nakon ovog dogadaja oSJ~tlla Je gotovo nesavladiv poriv za onanijom i slijedece noei je sanJala da sa svojim ocem, koji je umro prije osam godina, spolno

77

opci a tergo. Prilikom spolnog opcenja sa suprugom nikada nije dozivjela tako intenzivne osjecaje ugode kao u tom snu. Od tada se hipohondarska bojazan pove6ala i poprimila karakter tjeskobe. Pacijentica je u vrijeme puberteta dug o godina pretjerano onani­ rala sve dok u jednoj knjizi nij e procitala 0 opasnostima koje navodno sa sobom donosi onanija. Tako je, na primjer, povjerovala da je mog uce oboljeti od sifilisa. Od kada je upoznala svog supruga ona­ nirala je voema rijetko, a sasvim je prestala kada je pocela red ovno spolno opGiti; bila je vaginalno hipesteticna, cesto je pati la od vagini ­ zma i bila je zaprijecavana u svakom pogledu . Vise godina su se spoln i odno si izmedu nje i supruga sastojali u frikcijama na stidnici, sto ju je samo djelo micno zadovoljavalo. Poredamo Ii povode obolj enja, vidimo da se tjeskoba javlja ka o posljednji i najtezi simptom nakon svakog sna 0 koitusu , u kojemu j e na osnovu mastanja a incestu dozivljavala genitalne osjete pune ugode. Vee dugo je njena dusevna ravnoteza bil a labil na, m orala se borili p rotiv zelja za onanijom i bila je u visokom stupnju vaginalno hipesteticna i orgasticki imp oten­ tna. Nakon razocaranja u supruga nasla je utoCiste u mastanju i zelje za onanijom su opet postale jake. Vee i p ovodom obolj enja d jecaka potisnuee tih zelja bilo je uzdrmano. Ujecnik je govo rio 0 tuberkulozi, otae je umro od tuberkuloze . To je bio sadrzaj bojazni ; njena energija poticaia je iz straha od onanije ; o n se ponovo pojavio, sto je bilo uzrokovano onanijom keerke, a da ipak nije odmah dosao na vidjelo kao (;uvstvo tjeskobe.

Obrana od onanije je tek tada poprimila karakter tjeskobe kada je paeijentiea u snu doiivjela jako seksualno uzbudenje . Smrt i propast su prema njenom starom svhacanju bili nuina poslje­ diea onanije. I ielja za onanijom i strah od kazne bili su projiciran i na djecaka. Za to su postojali posebni razlozi , koji su bili razjasnjeni slijedecim snom: "Bilo je to na nek oj zelenoj livadi, najednom sam vidjela kako je moj djecak sjedio na takozvan oj poljskoj zeljeznici, u ruei je driao volan kao vozac i vozio je jednom naprijed, zatim ponovo nat rag. Kada sam ga pozvala i poturila naprijed da ga zaustavim, on je vozio natrag, ako sam poturila natrag, tada je on vozio p rema naprijed. Najednom sam spazila moju preminulu sestru i htjela sam nju kazniti umjesto djecaka, ali ona je bila tako mala, da nije bilo potrebn o ni da se sagne da bi prosla ispod ruda. Uspjela sam je jos uhvatiti za ruku i lijevom rukom sam joj dala nekoliko pljusaka, samo imala sam neobican osjecaj kao da se mOja ruka morala priljubiti za njen obraz i svaki put mi je trebal o mnogotruda da odvoji m ruk u od obraza i dajos jednom udarim ." Pacijentici je odmah bilo jasno znacenje volana i kretanja "am o­ tam o" u snu . Posto se u djetinjstvu i pubertetu godinama sa drugom

78

djecom igrala "doktora . morala si je priznati da je sama imala zelju da zav ede djecaka; svjesno je bil o samo odbijanje te zelje iz bojazni da bi to mogla pokusati njena kcerka. Dakle, zasigurno je moglo oslati na ovome. Medutim , zasto se i strah od posljedica vlastite onanije pomakao na djecaka? Nadalje, zasto se tjeskoba nije pojavila vee tada kada je vidjel a d a keerka onanira? U nje nim pris il nim bojazn ima uvijek se iznova vracala ideja da njen djecak nece dozivjeti osamnaest godin a. Nije se mogla priviknuti na pred odzbu da je njena stara majka spavala sam a sa, u to vrijeme, osamnaestogod isnjim bratom u bracnim krevetima. I ona sama je do pocetka analize spavala sa svoj im sinom . Polozaj koji je pri tome zauzimala bio je dovoljno jednoznacan; djecak je vecinom morae lezati njoj okrenut ledima, a ona je ruku drzala na njegovom genital­ nom organu. Uvijek ga je sama praia i kupala, ali je pri tome izbjega­ vala da dotakne njegov genitalni organ. To se, uz napredujuce potis­ kivanje, razvilo u naglasen strah od dodira. Toliko 0 njenim seksulanim odnosima prema djecaku, na kOje cemo se jos jedanput vratiti.

Ojecak je u njenom svijetu nesvjesnih predodtbi dobio znacenje uda , tocnije iz razeno, ona je na nejga prenijela say libido koj i je morala oduzeti svom vlastitom bijednom penisu , klitorisu . Tako se objasnila zelja koju je imala kod rodenja d jecaka da o n uvij ek ostane tako mali, tj. slican penisu . Izgubiti djecaka znacilo je u najdubljem smislu izgub iti ud. Pacijenticina zelja za penisom najjasnije se ocitovala u tome da je vrlo rado mokrila stoje6i iznad zahoda. Nikada nije zaboravila kako je jako zavidjela djecacima na mogucnosti da usmejravaju mlaz mokrace. Tokom analize, p o kaz~lo se da je nesvjesno gajila nadu da ee joj analiza pomoCi da dobije ud; njena nada za ozdravljenjem nije znacila nista drugo. Vee nakon dva mjeseca nestali su svi simptomi ­ zbog prijenosa - ali unatoc tome postupak je nastavljen, jer se nije mogla osloboditi ideje da jos uvijek nije zdrava . Kada je, prilikom analize pozitivnog prijenosa, bojazan da ce po novo oboljeti postala v~oma jaka, sjetila se da je jed nom rekia svom muzu da mirno moze ICI u krcmu, da ga ona nece sprijecavati, sam o ako joj ostavi svoj ud. Za ovo je veoma karakteristican jedan san iz te faze lijecenja: za nJeg?vo razumijevanje potrebn o je samo objasnjenje da je za pacijen­ tlCU mala III preminula sestra" znacil o "kastrirani genitalni organ" (analogno: djecak - penis): . "Mo ram se popeti na brijeg na kojemu se nalazi sjenica. OdJednom je kraj mene moja mala sestra (moj genitalni organ) i kod ugodne sjeniee je vani nag omilano lisee, a preko svega vodoravno leze dva ve li ka stabla. Mojoj sestri se zuri i ona tamo nes~o radi (onanira na klitorisu - penis - stabla), najedn om sve poctnJe kilziti (orgazam ; usp. njen san u poglavlju 0 poremecajima orgazma) i ja vidim moju sestru kako lezi u podnozju brijega, stabla su napola preko njenog tijela.

79

(OvdJe su ucestvovala mastanja 0 silovanju .) Sada ja zurim k Vama i mali m Vas da po mognete mojoj sestri (mom genitalnom organu) i da je pregledate (igra doktora - onaniranje), ali Vi uvije k iznova, odbiJate (usk raeivanje u anali;!:i) i ja mislim, ah, Vi neeete, to j6 sv e zbog analize jer tada nisam mogla govoriti (sutnja Je uvijek bilaznak daje pacijentica tajila seks ualne zelj e i uzbudenje) , iaK o z.nam da ste pregledali moju sestru i jako sam Ijllta na Vas." Sada je dod use mastanje 0 penisu imalo svoju vlas titu pat ogen u snagu, ar ipak je bi lo pojacano odnosom prema onaniji i strahu od kastrac ije. Tome se jos pridruzi lo i djelomicno poistovjecivanje sa ocem nakon neizostavnog razocaranja u Ijubavi. Kada je suprug zelio iei u krcm u, ona je zahtijevala nJegov penis ; kada joj je bio najavljen zavrsetak analiz e, pojavio se onaj san i jak poriv za mokre njem za vrijeme seanse; nakon prekida analize ona je prisilno morala analizirati druge; konacno je izgubila oca koji je bolovao od tuberkuloze i plasila se da ee i sama umrij eti od te bolesti. U pubertetu ju je otac jednom zatekao kako onanira; iako je nije prekorio, znala je da je Ijut. Od tada se pojacala nje na sklonost ka muskoj djelatnosti i konkurenciji sa dJecacima. Unatoc ovom djelo­ m ic nom poistovjecivanju s ocem, zenskost je ostala osnovna znacaj­ ka njeno g bica. Tokom duge analize pokazalo se, da su se njena zelja za pen isom i hipohondarska bojazan, koju smo ra skrinkali kao strah od kastracije, pojacavali uvijek kada bi doz ivjela od bijanje iii razoca­ ranje na heteroseksualnom podrucju, iii kada bi se radale poligamne zelje i kada bi se zbog toga bojala nepoznatih muskaraca. To se u analizi ocitovalo u prvom redu kao opei strah od anal iticara, kasnije kao strah od silovanja. U ovoj faz i se razjasnio i nj en infantilni od nos prema ocu. Izm edu ostalog vaznu ulogu je imala cinjenica da je ona svoju kcerku rod ila u isto v[lje me kada i njena majka svoju najmladu djevojcicu. Oba djeteta dobila su isto ime, pacijentica se za njih brinula i mastala da ima dvoje dJece, i to oboje zaceto sa ocem. San, koji je sanjala u to vriJeme, glasio je: "Moj otac je lezao u krevetu mog muza, upravo onako kako obicno lezi moj muzoJa stalno placem i pricam mu kako se moja sestra (=g enitalni organ) lose ponijela (osjecaj kri vice zbog ona­ nije i mastanja 0 incestu), i dok ja pricam i jecam, idem u kuhinju i navlaCim zavjese na prozor i preko (toga) stavljam jos tamni papir (to je obicno radila prije spo ln og cina sa suprugom) ." Jedan dru gi, veoma vaian korijen nj enog straha za djecaka bi la je veoma potisnuta zelja za smrcu, koja je proizlazila upravo iz Ijubavi prema ocu. Kada je djecak bio roden, otac je lezao nasmrt bolestan i ona se u svom ocajanju pitala da Ii bi otac mozda ostao na zivotu , ako bi djecak umro umjesto njega. U jednom sn u, u kojem je u sumi skupljala gljive sa svojim djecakom, iznenada se pojavio otac, a djecak Je bivao sve "nejasniji" . U jed nom drugom snu zbilo se slijede6e: "Mom sinu sam odrezala oba stopala i pojela ih. Trebala sam odrezati jos jedan komad, ali on je jos bio ziv i ja sam svom muzu

80

rekla: Prvo eu uzeti glavu , do k me je muz nagovarao da s mali m odem u b ol nicll. Tada sam se sjetila da sam vee toliko mnogo plakala zbog djecaka da si uopce ne mogu predoCiti kako bi on mogao navrsiti dvadeset godin a, a sada sam ga sama naprav lla bogalJem . Zatlm me je obuzela nekakva zudnja da se sve jos moze po praviti i spopala me zelja, kad bih mu to mogla izlijeCi!i. Samo da ne idemo kod doktora, njemu bi bilo jasno da sam to ja uCi nila djecaku." Saimimo odredujuea znacenja hipohondarske bojazni; ona su nesvjesno, sazeta Ij form ulama, glasila: 1) "Suprug me je raz ocarao i ja se vra6am ocu koji 6e me adovoljiti ." (San 0 incestu - zelja za onanijom) . 2) "Plasim se da eu si na (zamjena za oca) izgubiti isto zbog tuberk uloze. " 3) "Zelim da moje dijete um re , da bi se vratio moj otac." 4) "Zelim svog sina navesti na onan iju, medutim bojim se da ee ga to unjstiti ." (strah od smrti - strah od kastracije) 5) "Zelim raskomadati mog si na, prisvojicu njegov ud. " 6) "M oj sin je moj ud; zelim onanirati na mom sinu (=udu) , ali se plasim da eu ga (ud), zbog toga (za kaz.nu) izgubiti." Ook je pacijentica poti skivala svoja osjetilna genitalna htij enja, a strah od kastracije postajao jezgrom njene hipohondarske bojazni, stvorilo se somatsko uz budenje koje se nije smjelo prazniti na geni­ talnom organu, venti I u upornom konverzionom simptomu. Kada je u analizi postao aktualan prijenos , na lijevoj ruci i lijevom obrazu pojavila se jaka urtikarija koj u je ona nazivala mjehurima". Pacije ntica je uocila da su se "mjehuri" pojav ili samo na lijevoj strani; ja sam sjedio lij evo iza nje. Jednog od slijede6ih dana - upravo je govorila svom stidu da se pred mu skarcima pokaze u kupaeem ko stimu - pojavili su se "mj ehuri" na nogama iznad podvezica, koji su jako svr bjeli . Analiza izbora mjesta konverzije iznijela je na vidjelo sjeeanje da ju je jed an djecak jednom otprilike kada joj je bilo deset godina, zgrabio ispod suknJe. Pomisao da bi je neki muskarac mogao seksualno promatrati iii napasti jed no je vrijeme kao posljedicu odmah imala pojavu mjehu­ ra. Spontano je mislila da je nista na svijetu ne bi mog lo navesti da se preda mnom razotkrije. Kada se kupala stidjela se svojih golih ruku i nogu , a narocito gru di koje su joj se cinile premalim . Urtikariju bismo, dakle, mog li shvatiti kao pretjerano crve njenje kote, ona se u najma­ nju ruku javljala u svim situ acijama, u kojima zene obicno pocrvene. To Je blo psihicki smisao simptoma.

°

Kada se u pubertetu pojavio osip, ona je za to okrivljavala onan.i,iu koju j.e tad a pretjerano upraznjavala. Mnogo godina ka ~nlJe, kada Je vee bila udana, svrbljivi "mjehuri" bi se pojavlji­ vall kada je jako patila zbog svoje nesposobnosti da bude za?ovoljena. Da se pri tom e radilo 0 genita/nom uzbudenju, k OJej~J posto nije mog/o doti do genita/nog organa, dos/o do '~razaJa na koti, dokazano je slijedeCim ci njenicama. Pacije n­ tlca se u analizi dugo protivila o bjasnj enju da nije sasvim, kako 81

je vjerovala, odustala od onanije,nego da je samo potisnula t elj uza njom. Nekoliko mjeseci kasnije (u meduvremenu jevec prihvatil a tu misao) priznala je da se u vrijeme nj enog najjaeeg protivlj enja tom objq.snjenju na velikim usnama pojavio svrbljivi osip koj i je neprekidno morala cesati, a da nije ni slutila da je otkl anJanj e svrbeza bilo isto sto i onanija. /sto tako kao sto ju je pri/e oboljenja plasilo genitalno uzbudenje, kasnije se boja/a "mjehura" koje je smatrala velikom nesrecom i znakom svoje bo/esti. Urtikarija se pojavljivala i kada je pacijentica za vrijeme analize imala poriv za mokrenjem, a stidjela se da kaie da mora na zahod. Njena uretralna erotika bila je veoma jako naglasena. Mjehuri su se pojavl jival i i kada se pacijentica prskala vodom iii ulazila u kupku. U djetinjstvu je preboljela enurezu. Imala je san koji joj se vee vise godina uvijek iznova vraeao, u kojemu je praia rublje i pri tome ju je netko zatekao. Ovaj san je ostao nerazumljiv tako dugo dok se nije sjetila da je u pubertetu prilikom pranja rublja trljala genitalni organ na rubu korita koristeei ritmicke pokrete. Kada se uopee pocela boriti protiv onanije, pril ikom pranja rublja javila se jaka urtikarija po cijelom tijelu. Kasnije se sjetila da su se prvi mjehu ri pojavili u osmoj godin i zivota u glutae lnom podrucju i na strainjoj strani stegna kada je zajedno sa ocem, koji je bio vrtlar, radi la u vrtu. Pacijentica je osjecala jaku, sa tjeskobom pomijesanu odvratnost prema koitusu a tergo. Medutim, u snu je spolno opCila sa ocem upravo u tom polozaju. Kao malo dijete revnosno je promatrala zivotinje prilikom spolnog cina i dosla je do zakljucka da to tako rade i roditelji. U braku se cesto javljala jaka zelja za koitusom a tergo, na sto je ona reagirala tjeskobnim stanjima. Tre nutna lokalizaclia je taka odgovarala organu koji je u to vrijeme bio uzbu6en i zaposjednut psihickim interesom (usne - onanija, glutealno podrucje - koitus a tergo, stegno - mastanje da je netko hvata ispod suknje, itd .).

Smisao simptoma je bio predeterminiran. "Mjehuri" su zna­ eili: ekshibiciju i stid kao rea kciju, onaniju i strah od kastracije, jos i mokrenje. (Mjehuri su se pojavljivali I kada se pacijentica prskala vodom , iii kada je za vrijeme analize dobivala poriv za mokrenjem). Energija pomocu koje su ovi predodzbeni sadrza ­ ji mogli ostvariti simptom bila je tjelesno genitalno uzbudenje (izvor simptoma), on~ isto koje je drugi put uvjetovalo iritaciju ka rdijalnog sistema i tjeskobu . Bilo je lako uocljivo s kakvom se pravilnoscu smanjiva/a tjeskoba tim bi se pojavila urtikarija i ponovo se povecavala tim bi doslo do 'p o tiskiva nja " simpto­ ma od kojega je pacijentica s razlogom prezala. Sticao se dojam kao da je pacijentica intuitivno slutila da bi urtikariju isto tako trebalo strogo zabraniti kao i onaniju . Medutim, u vrijeme slabog razvijanja tjeskobe, strah od kastracije zasigurno nije 82

blo van fu nkcije. On je eak u prvom redu bio odgovoran za to sto se genitalno uzbudenje drzalo daleko od genitalnog organa i sto je dovedeno na kozu. To nas stavlja pred jedan novi zadatak: Kak o se strah ad kastracije koji uvjetuje potiskivanje geni­ talnosti od nasi prema aktualnoj tjeskabi koja je posljedica tog potiskivanja?

f) Bojazan i cuvstvo tjeskobe Nase istrazivanje tjeskobne neuroze je pokazalo da aktual ­ na tj eskoba ~e proizlazi, kako smo to prvobitno pretpostavili, neposredno iz zaprijecenog libida preobrazbom , nego da se razvija kao jedah od mnogih simptoma iritacije vazovegetativ­ nog sustava. Ona se kvalitativno ne razlikuje od tjeskobe koja nastaje kod vazovegetativnih poremecaja drugaCijeg porijekla, kao. na primjer, kod angine pectoris iii otrovanja nikotinom. Uza sve to, zaprijeceni libido je stvarni izvor aktualne tjeskobe i izra z "libidinozna tjeskoba" i dalje ostaje na snazi s ob'? irom na taj izvor. Izlaganje 0 slucaju sa vazomotornim simptom ima poka­ zalo je, da je karakterolosko otklanjanje seksualnosti uslijed stra ha ad kastracije uvjetovalo zapreeavanje libida, a time i aktualnu tjeskobu Strah od kastracije je primjer neurotske tjeskobe; to je proizaslo i iz analize pacijentice sa hipohodar­ skom tjeskobom. Ovdje smo mogli vidjeti da je potisnuta zelja za onanijom tvorila stalnu unutrasnju opasnostkoje se plasilo Ja. Freud je svojedobno tako formulirao razliku izmedu neurot­ ske tjeskobe i stvarne tjeskobe, da je ova prva reakcija na vanjsku, a druga na unutrasnju (nagonsku) opasnost. Iz analize oba slucaja stij edi da je strah ad opasnasti, koje su povezane sa nagonskim zadovoljenjem (prema infantilnom stavu iii iskus­ tvu: prijetnja kastracijom zbog onanije!) , pokretac patiskivanja. N.e~ rotska tjeskoba je dakle potpuno analogna stvarnoj tjesko­ ~ I I sada .se nalazimo pred otetavajucom cinjenicom da je tj eskoba jednom posljedica, a drugi put uzrok potiskivanja se~~ualnog nagonskog prohtjeva.Dakle, iii nesto nije u redu sa naslm shvacanjem tjeskobe, iii pojmom "tjeskoba" oznaeava­ mo dva cinjenicna stanja koja treba razlikovati. . Pokusaj mo najprije preispitati nase objasnjenje aktualne tJeskobe. Mogue je prigovor da je i tjeskoba koja prati neurozu srca sar;'0 stvarna tjeskoba. Znacenje srca za odrzanje zivota s~ pravllno ocjenjuj e i nije potrebno da netko bude tezak hlpohondar da . t;>i se plasio za svoj zivot. Ovu cinjenicu bi mogao podrzatl I mnogo puta ustanovljeni osjeeaj unistenja, i 83

osjecaj bespomotnosti koji odreduje karakter teske tjeskobe srca. Dakle, tjeskoba kod vegetativne neuroze mogla bi biti psihicka reakcija na ugrozenost zivota. Protiv ovakvog shvaca­ nja govori nekoliko vaznih Cinjenica: 1) Kada bi to bilo tako, i infekcioni endokarditis i tesko disanj e kod onih koji imaju sreane tegobe zbog ugojenosti, i kod velikog tjelesnog naprezanja, a i svaka druga teza organ­ ska bolest, kao rak iii tuberkuloza pluta, morala bi uzrokovati tjeskobu. Medutim, znamo da to nije slueaj i zbog toga ne mozemo izbjeCi pretpostavku da se tjeskoba srca javlja samo kod kvalitativno odredenog oblika uzbudenosti srca, upravo kod vegetativno uvjetovanog. 2) Kao sto je fizioloski utvrdeno, tipiena tjeskoba srca javlja se ponekad vet i prije nego Ii je aritmija dostigla prag svijesti. Ovdje , dakle, ne mozemo govoriti 0 svjesnoj reakciji na prije­ tetu opasnost po zivot. 3) Moja zapazanja kod trovanja nikotinom, koja sam imao prilike vise puta potvrditi, bez sumnje pokazuju da se u trenutku asi stolije , prije tahikardije uspostavlja osjecaj tjeskobe, koji se tek sekundarno i samo kod duljeg trajanja sve intenzivnije aritmije i tahikardije ispunjava predodzbenim sadrzajem "umi­ ranj e - smrt". Dakle, nema sumnje: Tjeskoba kod neuroze srca jeste popratna poja va specificne iritacije aktivnosti srca i tek sekun­ darno stupa u vezu sa sadrzajima stvarne tjeskobe. Tvrdnja, da je tjeskoba, koja se navodno dozivljava prilikom rodenja, izvor i porijeklo svih kasnijih tjeskoba i da su neurotski na padi tjeskobe reprodukcije rodenja, ne moze se podrzati niti kl iniekim einjenicama niti logickom dedukcijom. Ukoliko, pak, rodenje nije nista vise nego prvi povod kod kojega dolazi do iritacije vazovegetativnog sistema koje djeluje poput soka. Mi jednostavno na osnovu vazomotornih pojava na novorodence­ tu zakljucujemo 0 tjeskobi, medutim, ne znamo da Ii on zaista dozivljava euvstvo tjeskobe. Napadi tjeskobe kod bolesnika nemaju nista vise zajedniekog sa pretpostavljenom tjeskQbom prilikom rodenja, nego tjelesne pojave euvstva tjeskobe. Cesta mastanja 0 rodenju i majeinoj utrobi nisu nista vise specifiene za euvstvo tjeskobe od, mozda, bojazni od kastracije, straha od provalnika iii straha od smrtLTjeskoba prilikom rodenja mogla bi biti samo specijalan slueaj mobilizacije organsko-nar­ cisoidnog libida u vazovegetativnom sustavu i tada bi isto tako bila aktualna tjeskoba.Medutim, sve govori protiv toga da, kao

84

sto to tini Rank, aktualnu tjeskobu shvatimo kao stvarnu tjes­ kobu . Oak/e, kako se aktua/na tje skob a odnosi prema strahu od stvarne (vanjske iii unutrasnje) opasnosfi? Ook je aktualna tjeskoba posljedica iritacije vegetativnog sustava, stvarna tjes­ koba sama uvjetuje jednu takvu iritaciju; covjek poblijed i, "srce se zaustavi", dolazi do lupanja srca, koza na ledima se najezi, izbija znoj uslijed straha, eovjek se "od jeze ukoci". To je, kao sto je Freud eeste isticao, jedna krajnje nesvrhovita reakcija . Svrhovitija bi bila obrana od opasnosti nekom motornom akc i­ jom, bijegom iii borbom . Razjasnimo, sto energetski eini razliku izmedu svrhovite reakcije inervacijom motornog sustava, i ne­ svrhovite reakcije inervacijom vegetativnog sustava. Iznenad­ na pojava strasne situacije oeito je sprijeeila prevodenje ener­ gije - recimo - nagona za samoodrzanjem iz vegetativnog u motorni sustav (hotimieno inervirano misitje). Ukoliko razliku ­ jemo vegetativni i motomi oblik reakcije na neku opasnot, nista ne sprecava pretpostavku da vegetativna reakcija odgovara filogenetski starij oj funkciji nagona za samoodrianjem ; pod sje­ camo samo na vegetativnu reakciju sipe u opasnosti, i na fenomen mim ikrije kao vegetativno mjerilo preodobrane. Na­ suprat tome, hotimiena nervozna funkcija jeste filogenetski mlada akvizicija zivotinjskog organizma koji se razvija. Sposob­ nost za vegetativnu obranu, odnosno za mjerilo autoplastieke ve getativne predobrane jeste za eovjeka vjerojatno izgubljena; medutim, ona je u dovoljnoj mjeri zamijenjena njegovom inte­ lektualnom sposobnoscu da predvidi opasnosti i da ih izbjega­ va. Ukoliko ipak opasnost nepredvideno nastupi, ugrozeni moze sada vise aktivirati najprimitivniji mehanizam obrane, ukoliko vise nije mogute da brzo intelektualno razmotri situaci­ JU u vezi sa vrstom motorne obrane: on trenutno regredira od intelektual nog. odnosno motornog ka vegetativnom nacinu reakcije, tj , na stupanj pranarcisizma. U~oliko je pravil no nase shvata nje da se kod vegetativne rea~clJ e U situaciji koja izaziva strah radi 0 zatajivanju visih obl~k~ obrane, i trenutnoj regresiji ka primitivnim bioloskim o b,h~l ma obrane, one se mora slobodno moci uklopiti u teoriju o hbldu. Psihoanalitieka istrazivanja traumatskih neuroza poka­ z.al,a su da neuroze pocivaju na traumi koja je snasla narcisoidni lIbido ; ne, s~ k u n darni narcisizam, koji predstavlja vee jedan visi ~t upanj. hblda, nego (bioloski) pranarcisizam koji je bioloski flvor sVlh ,vrsta libidinoznih stremljenja i naroeito je ukorijenjen u vegetatlvnom orgariskom sustavu. Sada se u svakoj opas­

85

nosti mobilizira narcisoidni libido u sluzbi samoodrzanja. Ovisi sa mo 0 vrsti opasnosti kako ce se ta mobilizacija odvijati, tj. kojim se sustavom sluzi nagon za zivotom. Zaposjednuti su: Kod stvarne vanjske opasnosti: a) int elektualni sustav: sprijeeavajuce mjere zastite, ako opasnost ne prijeti neposredno (policija, zakoni, lieno osigu­ ranje). b) motorni sustav: bijeg iii obrana, ako je opasnost pravov­ remeno opazena. c) vegetativni sustav: nesvrhovita inervacija, ako opasnost iznenada nastupi (regresija ka pranarcisizmu). Kod stvarne unutrasnje opasnosti usfijed pritiska strogo zabranjenih nagonskih prohtjeva: a) intelektualni sustav: psihoneurotske mjere izbjegavanja (ceremonijali, zabrane, propisi, itd.). b) senzomotorni sustav: sve vrste histericnog otklanjanja seksualnog uzbudenja sa genitalnog na druge organe ("kon­ verzija"). Jasna je analogija oblika obrane kod vanjske i unutrasnje opasnosti unutar intelektualnog i motornog sustava. Da Ii su vazovegetativne pojave kao posljedica sputanog seksualnog uzbudenja, i zapreeavajuca tjeskoba, na isti naein analogni bioloske reakcije straha? Da Ii je aktualna tjeskoba mozda bioloska reakcija na ugrozenost odrzanja vrste? Ova lako ra­ zumljiva informacija ne moze nas zadovoljiti, jer prema svemu onome sto znamo, od pojedinca se ne moze oeekivati takva briga za besmrtnost idioplazme: ne mozemo utvrd iti postojanje individualnog nagona za razmnozavanjem. Preispitajmo jednom opravdanost pitanja 0 psihiekom smi­ sfu slobodno lebdece tjeskobe koja je uvjetovana vegetativ­ nom iritacijom. Poznajemo tjeskobu kao reakciju na neku opas­ nost, isto onako kao sto shvacamo osjet svjetla kao reakciju na upadajuce svjetlosne zrake, osjet sluha kao rakciju na zvuene valove. Ostanimo kod ove usporedbe. Imamo osjete svjetla i kada je vidni zivac iritiran elektrienim iii termiekim podrazajima. Ali, i vegetativni aparat moze reagirati znakom tjeskobe kada ga ne pogodi opasnost, nego neki drugi podrazaj, na primjer, podrazaj nagomilane seksualne energije, koja ne pronalazi nikakav drugi izlaz. Ukoliko se u situaciji koja izaziva strah mobilizira narciso­ idni organ ski libido u vegetativnom sustavu, tada nista ne sprijeeava shvacanje da onodjeluje na isti naein i uslijed drugih 86

(u slu eajU seksualne apstinencije un utrasnjih) podrazaja. Za­ pretavajuca tjeskoba bi tada bila isto bez "smisla" kao i osjet svjetla uslijed elektrienog podrazivanja vidnog zivca. Pitanje 0 bi% skom "smislu" ne spada ovamo. I tako dolazimo do pitanja o porij eklu euvstva tjeskobe. Kod nase hipohondarske pacijentice dugo prije pravog oboli jevanja od tjeskobne histerije postojala je hipohodarska bojazan; ona je poprimila kara kter tjeskobe tek onaj dan nakon uzbudujuceg sna 0 incestu Sad rt aj bojaznl (svjesno: morati umrijeti, nesvjesno: biti povrij eden na gen ital nom organu) bio je Istl prije i poslije; jedina razllka je bila da je seksualno uzbudenje akutno dozivlj eno i tada odvoj eno od genitalnog organa. Prigovor, da je time sto je seksualno uzbudenje postalo akutno, isto tako i opasnost od kastracije postala akutna, te da je tako doslo do euvstva tjeskobe, moze se lako opovrgnuti, jer je i prllikom promatranja onanije kcerke, sa kojom se poistov­ letita, isto tako postojala mogucnost da strah od kastracije postane akutan; pa ipak se tada nije razvilo nikakvo euvstvo tjeskobe. Ovdje je seksualno uzbudenje kao takvo bilo odlueujuce, a ta Je tvrdnja poduprta i drugim usporedbeno-kliniekim pro­ matranjem odnosa izmedu euvstva tjeskobe i libidinoznog zapreevanja. Tako se, na primjer, stvara odreden oblik aktivne homoseksualnosti zbog "straha" od kastracije; ipak ovdje ne nailazimo na cuvstvo tjeskob e. Otkuda to, da takvi bolesnici izgube erekciju za vrijeme koitusa, kao sto je bez sumnje pokazala analiza snova, iz straha da se nesto ne bi dogodilo njihovom udu, a da ne osjecaju tjeskobu? lako je u ovom slucaju opasnost psihieki stvarna, ipak nedostaje uzbudenje. Ukoliko takvi bolesnici odustanu od spolnog opcenja, a ne pocnu upraznjavati onaniju i ukoliko nadalje apstinencija traje ~uze vrijeme, tada se strah od kastracije ~"lvl j a kao euvstvo ~Jes~obe. - Kod bolesnika sa ejaculatio praecox naroeito je jako Izrazen strah od kastracije, ali i ovdje nedostaje euvstvo tjesko­ be, tOli,ko dugo dok se odvija mQtorno praznjenje uzbudenja, ma k~lIko .o no bilo neadekvatno. Cinjenica da cuvstva tjeskobe nest~J u c~m se kod pacijenata tokom analize jave genitalni osletl, da Je to moguce mnogo prije nego se uopce i razgovara o st~a~u cd kastracije, a kamoli se on i razrjesava, namece z~ kIJuc:a~ da bojazan od kastracije tek somatskim zaprecava­ /lJem flblda ,?ostaje cuvstveno obojena tjeskobom. UVodenJe~ cuvstva tjeskobe u diskusiju uklanjamo jednu poteskocu kOla se uvukla sa jezicnim izrazom "tjeskoba". OGito 87

je da ne misli mo na isto cuvstveno cinjenicno stanje kada kazemo "Sojim se poduzeti opasan izl et u brda", iii kad a goYorimo 0 tjeskobi koju dozivlJavamo u trenutku pada u pukotinu ledenjaka. Strah od nado!azece (stvarne iii imaginar­ ne) opasnoSli je drugaciji od onoga kojeg dot iv!javamo u trenutku aktua!ne opasnosti. Izmedu postoje prij elazi; moguce je zamlsliti si neku nadolazecu opasnost i, pri tome, dozivj etf je sa kvantitat ivno mal im, ali kvalitativno jed naklm cuvstvom tjes­ kobe. Moguce je predociti si istu opasnost i bez najmanjeg cuvstva tjeskobe, ali treba utvrditi da je u tom slucaju opasnost sa mo zamisljena, a nije zorno dozivljena. Oalj nje samoproma­ tranje pokazuje da se sama bojazan tim vise pretvara u tjesko­ bu, drugim rijeCima, da je zamisljanje neke opasnosti to vise cuvstveno naglaseno, sto je manje apstraktno i sto vise pros­ tora zauzima zorna predodzba. Ali cak ni najzornijim predoca­ vanjem nece biti moguce Izazvati cuvstvo tjeskobe stvarnog strasnog dogadaja. Zorno zamlsljanje opasnotl oslobada I vazovegetativne pojave moguce je Izazvati lupanje srca i jezu, cak vrtoglavicu i drhtanje I uvjerltl se da se iritaclja vazovegetatlvnog sustava pavecava sa tjeskobom Mozemo reCi I obrnuto, da je cuvstvo, koje od b ojazni cini pravu tjeskobu, posljedlca somatske irita­ cije : medutim, navikli smo da cuvstva smatramo opcenito ovisnim 0 somatskO-bioloskim zbivanjima. Ukoliko smo otvo­ reni prema psiholoskim predrasudama, necemo priznati takv u ovisnost i dopustlcemo samo da je psihicko cuvstvo uzrok somatsklh fenomena. To je sasvim sigurno slucaj, medutlm ne iskljucuje da je I samo cuvstvo somatskog porijekla. Podsjeca­ mo na Freudovu osnovnu pretpostavku, da je cuvstvo nagon ­ ska manifestacija Ida se nesvjesno U biti i prema svom speci­ fl cnom svojstvu sastojl od nagona. Ne bismo Imali nlkakav

podoban prigovor protiv ovakvog shvacanja.

Jos cemo bolje razumjeti cuvstvo tjeskobe, ukoliko se drzimo bolje shvatljivih fenomena seksua!nih cuvstava i cuv­ stava gnjeva koje moramo shvatiti kao ispo!javanja seksualnog nagona, odnosno destruktlvnog nagona. Kod same predodzbe seksualne radnje u stanju nezadovo­ Ijenosti javljaju se vise iii manje jake vazomotorne pojave, genitalni osjeti ugode i seksualna zelja. Nasuprot tome, u stanju zadovoljenosti, na primjer, nakon neporemecenog spolnog cina , ista predodz_ba ne moze izazvatl nl osjete ugode nl vazo­ motorne pojave. Cuvstvena seksualna zelja uopce ne nastaje. Potrebno je manje iii vise dugo stanje mirovanja da bi se sa 88

seksual nim pred od zbamna povezal a i cuvstvena zel ja. Seksu ­ alno cuvstvo ne nastaje ni ako je radnja veoma zorno predoce­ na, mastanje 18 slabo i nije cuvstveno obojeno, cak je i sama moe predocivanja mal a.Dakl e, u samom psihi ckom podrucju nista se nlje prom ijenilo, predodtbe ostaju ned otakn ute , samo ie somatski izvor cuvstava nestao , tocnije recena, somatska napetost, i skupa s njom dusevna. za vrijeme orgazma su se spustil e na veoma nisku poten cijalnu povrsinu. VjeroJatno je raspodjela energije drugacija nego u stanju genitalne uzb ude­ nosti. Tek ponovna koncentracija somatske seksualne energije na genitalnom organu daje seksualn im pred odzbama cuvstve­ nu vrijednost. Ukoliko je ta vrijed nost jed nom ostvarena, ona svakako moze pomocu predodzbi povecati I somatskl osje!. Tjelesni osj et, koga treba razlikovati od osjeUlnog opazanja, ne moze nastati bez nekog tjelesnog zbivanja. Cak je i halucinirani osjet samo drugacije tu macen tjelesni osjet; to su pokazala istrat ivanja hipohondrije koja su provodili Freud, Ferenczi i Schilder, Seksualni osjet (organska senzacija) je dakle prima­ ran, a seksualno cuvstvo 0 njemu ovisan, sekundarni dotivljaj. Istovrijedi za cuvstvo gnjeva, koje ispada to jace sto se vise potiskuje motorna akcija."Uzaludan bijes" je naj intenzlvniji. Ukoliko ne susprezemo bijes, cuvstvo se vrlo brzo izgubi. Ukollko ga potiskujemo,uzbudenje ostaje sve dok se ne odstra­ ni pomocu ekvivalentnih radnji iii nekim dijelom u masti. Ukoliko dugo traj u, i cuvstva gnjeva se obicno nagomilavaju i eruptivno si iznude matorno praznjenje, katkad I uz neadekvatne povode. Kasnije cemo se vratiti na znacenje somatskog zaprecavanja libida za nastajanje gnjeva i agresivnosti opcenito. Ovdje je sama vazno, da je i cuvstvo gnjeva popraceno vazor:notornim pojavama. kao sto su lupanje srca, vazodilatacija, smetnje dlsanja ltd. sve dok se one motorno ne rastereti. I kod seksualnog uzbudenja i kod bijesa motorna zapreka i ~ag_om i'avanj e uzbudenja u vazovegetativnom sustavu uvje­ tUJ u cuvstvo. dok ga motorna akcija ukida rasterecenjem auto­ ~om n og zivcanog sustava. Tako dolazimo do zakljucka da je cuvstvo psih;cka manifestacija uzbudenosti vazovegetativnog sust~va i da sama psihicka predodtba bez somatskog uzbu­ denja ne mot e izazvati (;uvstvo. '.sto j~ tako tesko predocivo da bi predodzba trebala biti u stanjU da Izazove somatsko uzbudenje bez pomoCi nesvjesno­ gaoS~~ka ~redodzba koja se pojavi u podrucju po zivot vaznih !unkclja , pnprema libidinozne iii destruktivne nagonske energi­ Je za matorn o rasterecenje. Ovi nagoni oCito ne mogu postati

89

svj esni kao cuvstva, ako tijelo ne ueestvuje u tome. Vazovege­ tativni sustav pri tome ima ulogu posrednika.To na isti naein vrij edi i 2a tri najvaznija euvstva: seksualna uzbudenost, bijes i tjel<.osba . Koj i polozaL dakle, zauzima tjeskoba u ovom nizu kao cuvstvo" Kakvu nam je pred nost donij el o raspravljanje 0 euv­ stvu Ij ubavi i mrznje za objasnjenje problema tjeskobe? Kod 20rno zamisljenog seksualnog tina tijelo se ponasa kao da je tin stvaran, tj. nagomilava se vazovegetativno uzbu­ de nje koje se pojavljuje kao seksual na t uvstvo, radi motornog rasterecenja. Isto se desava i kad bijesa (kod mrznje koja je postala akutna). Nasa paeijentiea kod koje se svako veee javljalo oeekivanje ispu njeno tjeskobom ponasala se kao da je oeekivana situaieja vee nastupila, tj. kao da je otae trenutn o nesto radio majei sa kojom se poistovjecivala. Medutim, ta bojazan je, potpuno analogno slueaju sa hipohondarskam tjeskobom, postala ak­ tualna time sto se svojedobna dozivljena seksuano uzbudenje ponovo javilo, ada nije smjelo biti opazeno kao takvo. Od eitave te situaeije jedino je seksualno uzb udenje bilo zaista stvarno. Nepotpuna je pretpostavka da je dovoljan sam strah od kastra­ eije da izazove euvstvo tjeskobe. Sojazan paeijentiee da ce biti povrijedena tokom seksualnog eina morala bi se i inaee javiti kod svakog spolnog tina sa suprugom; tinjenieu da se to nije d ogodilo motemo objasniti samo time sto je nedostajalo tje/e­ sno uzbudenje. Kao daljnji dokaz za ta, navodimo da u slueaju mazohistiekag samoosteCivanja, dakle u situaciji u kojoj je sigurno ugrozen integritet tijela iii zivota, nedostaje tuvstvo tjeskabe. Kod nase nimfomane pacijentiee nije bilo ni traga od tjesk obe kada si je nozem nanosila teske povrede, ali smatrala je da 6e poludjeti od tjeskobe ako ne bi dospjela d o zadovolje­ nja. Tako se namece zaklj ucak da je vegetativno uvjetovano psihicko cuvstvo samo po sebi nespecificno i uvijek se pojav­ fjuje kao cuvstvo tjeskobe samo tada, kada niti fibidinozna, niti destruktivna motorika nisu s/obodne. S obzirom na sva ova einjeniena stanja, dusevna tjeskoba pojavljuje se kao kompleksna tvorevina eija su dva osnovna elementa oeekivanje opasnosti (tjeskoba pri otekivanju - strah) i tjelesni osjet (euvstvo tjeskobe). Strah ad neke opasnosti pretpostavlja narcisoidno zaposj ed nuce Ja, a GUvstvo tjesko­ be zaprijecenu fibidinoznu i destruktivnu motoriku. Ne bismo se morali bol ati kada bismo bili sigurni da cemo destruktivnom nagonu mod dozvoliti da bjesni na objektu koji donosi opas­

90

nos!; ne bismo imali tuvstva tjeskoOe kada energija nagona za zivotom ne bi aktivirala primitivni zivotni aparat, vazovegetativni sustav, kao u pradobu . Kao posljediee tih odnosa prema os­ novnim nagonima, tjeskoba kao bifoski fen omen, isto kao i seksualna ugoda, nalazi se s onu stranu mogucnosti da bude shvacena.

91

V pogJav/je

PSIH ON EU ROTSKE SU DBIN E

GEN ITALNOG L1BIDA

Kod tj eskobne neuroze i tjeskobne histerije genital no uzbu­ denje nije dozivjelo nikakvu drugu sudbinu do sudbine odbija­ nja i kocenja genitalne motorike. Sama genitalna energija os­ tala je postojati kao takva. Niti aktualna tjeskoba, niti bojazan od kastracije, bez obzira da Ii do izrazaja dolaze kao strah od katastrofe, hipohondarska iii stvarna tjeskoba, nisu neurotski simptomi u dinamiekom smislu. Freudova definicija neurot­ skog simptoma istice cinjenicu da on predstavlja novu tvorevi­ nu koja je iz konflikta izmedu potisnutog nagona i potisnute moraine instance proizasla kao kompromis, dakle kao patolo­ $ko razrjesenje konflikta. To se ne odn osi na aktualnu tjeskobu , koja jednostavno dolazi umjesto seksualnog cuvstva, niti na bojazan Ja od kastracije. Sve dok u slici neuroze prevladava tjeskoba, nije pronadeno nikakvo rj esenje. To je slucaj tek kada nastu pe opisani konverzion ohistericni i prisilnoneurotski sim ­ ptomi koji zamjenjuju tjeskobu iii je barem smanjuju. Ova cinjenica zna ci, kako je to Freud nazvao, "vezivanje neurotske tje ko sbe". Tako osobe obolj ele od psih oneuroze obuzima tjes­ koba ako potisk uju svoje prisiln e radnje. Ukoliko, na primj er, iscezne histericno povracanj e uslijed prijenosa, na njegovo mj esto dolaze tjeskobn a stanja i tj eskobni snovi koji kao svoj sad rzaj uglavnom imaju ideje 0 silovanju. Tjeskoba se isto tako javlja, ako nagonski karakt eri potiskuju svoje sadisticke impul ­ se, iii ako homoseksualci prestanu masturbirati.Tjeskoba koja se osl obada uvijek ima i karah.1er nagon ske obrane i karakter aktualno-ne urotskog cuvstva tjeskobe. Oakle, tjeskoba dolazi na mjesto zaprijecenog seksualnog uzbu denja i sa svoje strane moze biti nadomjestena drugim sim ptom ima; u svakom slucaju ostvaren je plus kod dusevne funkcije kojemu od govara minus na nekom drugom mjestu . Stoga medu simpt omima neke neuroze u deskriptivnom smislu moramo razlikovati : a) Plus - funkcije: to su neurotski simptomi u Fruedovom dinamiekom smislu i tjeskoba; oni ometaju dusevnu ravn otezu 92

apsorpcijom psihicke energije, subjektivno su uznemirujuCi i nepotrebni, kako socijalno tako i bioloski. b) Zapreke funkcije iii minus-funkcije : to su oni simptomi neke neuroze koji ne predstavljaju kompromise, nego samo defekte normal nih funkcija, i ostvaruju se potrosnjom enere gije u nesvrsishodnim plusfunkcijama. Ovdje se tek pokazuje he ­ uristitka vrijednost "konstante psihicke energije" koju je prihva­ tio Freud. Onaj koji pati ad prisilnih razmisljanja tali se istovre­ meno i na nesposobnost misljenja na poslu; energija koju potrosi agorafobija zasigurno nedostaje na nekom vaznom mjestu socijal nih odnosa prema Ijudima i u Ijubavnoj funkciji ; onaj tko se osjeca manje vrijednim i zaista, bas zbog tog osjecaja manje vrijednosti, malo i postize, trosi energiju koju bi mu osjecaj manje vrijednosti bez daljnjega mogao uzeti u njegovim t astoljubivim i seksualnim dnevnim snovima, kada bi ta energija bila slobodna. Poremecaji genitalne funkcije pred­ stav/jaiu sve zapreke funkcije; oni nisu simptomi u dinamiekom smis/u (sa izuzetkom vaginizma), tj. oni ne odgovaraju prije­ tvornom zadovoljenju libidinoznog nagonskog poticaja. Taka u ovom odjeljku imamo zadatak da pokazem o koj i drugi izlaz ima zaprijeceni libido, aka ne dolazi do izrazaja kao cuvstvo tjeskobe. Ograniticemo se na uski prikaz histeritne i psihoneurotske impotencije i moracemo detaljno raspraviti samo genitalnu asteniju kronitne neurastenije. 1)Konverzioni simptom i histeriena impotencija Prema Freudu pod "konverzijom" podrazumijevam o zbiva ­ nie da se "psihicka tuvstva usmjeravaju ka abnormalnoj iner­ vaelj; organa." U histericnom "organskom jeziku" izrazavaju se nadalj edusevne predodzbe zelja. Medutim rezultati nasih ist ra ­ zivanja namecu i za kljucak da uopce ne moramo prihvatiti "skok od dusevnog u tjelesno". Pomislimo Ii da somatski libido psihickim seksualnim interesom maze pone kad biti , iii trajno us~ed otoc e n na jednu iii drugu erogenu zonu , te da histerija obl! ~o raspolaze zaprijecenim libidom, tada moramo pretpos­ ~Vltl da konverzioni simptomi nastaju taka da se psihieki I~teres usmjerava sa genitalnog organa na d otieni organ, a tim; se, kao .s~o .se to pretpostavlja za hipohondriju, nag omila ­ va I ~oma ~skl " b,do na mjestu konverzije . Zdrav covjek ne mote prOlzve ~tl konverzione simptome jer je njegov libid inozn i int8­ r.e~ geMalno usmjeren i ne raspoiate nikakvim zaprijecenim hbldom.

93

U slvarnosli ne postoji konverziona histerija bez vise iii manj e jake tjeskobnohisterijske primjese. Ipak, upravo tako genitalno jako naglasenim histericima ne uspijeva da cjeloku­ pnu kolicinu genitalnog libida simptomatski rijese. Nevezana preostala kolicina pojavljuje se kao tjeskoba u smislu obram­ bene i zaprecavajuce tjeskobe. Naproliv, u konverzionom sim­ ptomu prevladava karakter zadovoljenja nasuprot obrani, kao, na primjer, kod urtikarije nase posljednje opisane pacijentice, il i kod arc de cercle. U veCini konverzionih simptoma prisutan je dakal< o samo nadomjestak zadovoljenja, neadekvatno mo­ torno praznjenje; ne moze se govoriti 0 zadovoljenju u smislu sel<sualnog osjecaja, jer je ostvarenje osjecaja ugode vezano za spremnost svjesnog Ja da ga opazi. Genitalna energija, koja inace uvjetuje uzbudenje genilalnog organa, primje njuje se za nezdravu inervaciju drugih organa. Odgovarajuca predodzba zelje, koja ne smije postati svjesna kao ni genitalni osjet, odreduje izbor organa. To su u prvom redu genitalne predodz­ be pozude koje su izrazene u histerijskom "organskom jeziku". Konverzioni proces se moze zbiti na svim organima, ali obicno vrio rado obuhvaca one organe koji su narotitom erogenoscu iii genitalnosimbolickom vrijednoscu (otvori i izbo­ tine na tijelu) kao i asocijativnim odnosom prema genitalnoj funkciji na primjer, trbuh - trudnoca) veoma pogodni za predo­ tenje genitalnih zelja. Za opcenitu tendenciju neuroze ka iskljutivanju genitalnog aparata iz podrucja svjesnih predodzbi znatajno je da se najmanji dio konverzionih procesa odigrava na samom genital­ nom organu. Ovdje se najprije pojavljuju svi oni oblici histeritne impotencije koje su samo zapreke funkcije, a ne simptomi u dinamitkom smislu. Najvaznij i konverzioni simptom na samom genitalnom organu je vaginizam, nadalje psihogena dismeno­ reja . Psihogena amenoreja i sterilnost su samo zapreke fun ­ kcije, ukoliko su neposredan izraz straha od kastracije, iii zelje za muskoscu . Pa ipak, amenoreja moze povremeno odgovarati i mastanju 0 trudnoCi. U analizama nekih histericnih zena, kod koj ih su jako polisnute zelje za onanijom, javlja se svrbljivi ekcem na genital nom organu, prije nego te zelje postanu svjesne. Tes ko je odluciti da Ii je ovdje prisutan konverzioni simptom ill je ekcem jednostavno izazvan onanijom za vrijeme *

94

Usp.Eisler: "Hysterische Erscheinungen am Uterus" / Hi stericne pojave na maternici/, i Feldmann: "Graviditatsneurosen " / Neuroze u trud no­ cij, Internationale Zeitschri ft fur Psychoanalyse, IX (1923.)

spavanja. Mnoge pojedinosti prilikom nastanka i nestanka ek­ cema govore u prilog prvospomenute mogucnosti. Svrab sluzi I
Protivno genitalnom podrutju, oralna i analna zona, kao i koza su domene konverzionog procesa. U oralnu zonu spadaju i organi koji nisu povezani anatomski nego asocijativno: usna suplJlna, grkljan, zdrijelo, zeludac, dusnice, nos, zatim koza lica, lur.anja i grudi. OdgovarajuCi konverzio ni simptomi su: histericno povrcaanje (ublazeno gadenje pema jelu opcenito, ill sam o prema od redenim vrstama jela), globus hystericus , takozvana fun kcionalna pilorospazma, asthma bronchiale ner­ vosum. mutizam i histeritna afonija, crvenjenje kod eritrofobije, neki oblici kefaleje. U pod rut ju analne zone najtipitniji simptomi su histeritna opstipacija (uglavnom kao posljedica mastanja 0 trudnoci) i (rjede) prolJev kao izraz genitalne tjeskobe. 0 razlici izmedu njihovih psihickih sadrtaja nasuprot psihitkim sadrzajima sim­ ptoma crijeva kod kron itne neurastenije potanko sam govorio u svom rad u 0 "Kronitnoj hipohondarskoj neurasteniji" j"Die chronische hypohondrische Neurasthenie" / (internationale Zeit~chrift fi.ir Psychoanalyse, 1926.). . Sto setit e kOle i njenih pripadnih organa, kao konverzione simptome prije svega treba spomenuti psihogenu urtikariju i nezdr.avo crvenjenje. Podsjecamo na psihitke mehanizme koji ~u u~JetC?vall urtikarij u kod pacijentice sa hipohondarskim bo ­ Jazmma I dodajemo sljedeCi primjer: Dvadesetsestogodisnjak je bio podvrgnut analitickom lijecenju z ~og c r~enjenja u visokom stupnju i tjeskobe. Kao i kod svake ~ntrofo blJe I ovdJe Je eentralno djelovala na lice pomaknuta genitalnost I strah ad kastraeije. Jednoga dana - analiza je prethodnoga dana dota~la t~mu str~ha za ud - paeijent nije dosao. Iduceg dana isp ricao je ~iljedeee: Prosl og dana je upravo namjeravao napust iti stan da bi dosao na ~nalizu , kada mu je na gornjoj usni iskoCila ogromna svrbljlva urtlkarija ("mjehur"); uskoro su se pojavili urtikarijalni, ostra

95

omedeni i crveno obrublj eni mjehuri i na hrptu ruke, i penis mu je nalekao: postao je "ogroman i potpuno spuzvast i mek". Pacij ent se plasic seanse na koJoj bi se, kako je on pretpostavio, razgovaralo 0 njegovoj onanlji i strahu za ud I niie se mogao od luc ~i da dode. N eS\ijesno :TIU Ie izaslo U Suslet, ali se pri tome i odalo. Ci njenica da ,e penis postao spuzvasl izrazavala Je gubitak potencije (pacijent se olasio im potenciie), a to da ie postao ogroman izrazavalo je pacijen­ iove ekshibicionisticke tendencije. Druge pojave na koti, prije svega simptomi koji se javljaju i kod tjeskobne neuroze, kao znojenJe, bljedoca, ervenjenje itd, mogu, al i ne moraju biti konverzionohisterlcne prirode, tj . one nisu uvije k ispunjene nesvjesnim predodzbama. U podrucju misicja poznati konverzloni simptomi su psiho ­ geni lik koj i j e ekvival ent onaniji (Stekel, Ferenczi, Reich, Oeut­ sc h, Kovacs) , astazija i abazija, 0 kojima se jos malo zna, i arc de cercle koji predstavlja sam koitus. Kod analize ovih konverzionih simptoma koji se odigravaju na analn oj iii oralnoj zoni , pokazuje se da su usta, zdrijelo, dusnik, cr ijeva, izmetni otvor itd . u nesvjesnom preuzeli znace­ nje genitalnog organa odnosno pojed ine njegove funkc ij e (Fre ­ ud, Fe renczi, Abra ham). Medutim, izbor organa je bio uvj eto­ van njihovomvlastitom erogenoscu kojaje sebi privlac il a uzbu­ d enje potisnuto sa genital nag organa, tako da je konacno doslo do mjesavine. U takvim slucaj evima mozemo govoriti 0 oralno - genitalnoj, odnosno analno - genitalnoj mjesavini nagona , U analitickoj terapiji poremecaja potencije, radi se, u biti, 0 razbi­ janju mjesavine, odnosno 0 kristaliziranju genital nih poriva. Sa tom mjesavinom nagona pojavila se djelomicna regresija ka predgenitalnim stupnjevima libida, ali nikada nije napusten genitalni stay, genitalna zelja,

*** Zapreke genitalne funkcije kod tjeskobne i konverzione hister ije ostvaruju se opisanim oblikom istiskivanja libidinoznih interesa sa genitalnog organa, i njegovi dinamicki odnosi pre­ ma histerijskim simptomima povlace za sobom da razlicite histerijske zapreke genitalnosti sacuvaju odredeni oblik ; oni se nalaze u znaku jasno prepoznatljivog i (protivno prisilnoj neuro­ zi) neposredno djelujuceg straha od kastracije, Kao tipicno histerijske oblike impotencije* treba spomenuti: 1) Neurotsku apstinenciju kod oba spola, uslijed svjesne iii dobro prepoznatljive nesvjesne seksualne tjeskobe iii plahosti, *

96

Radi jednostavno sti, m uske i zens ke seksualne pore m ecaje ozn ac a­ vamo kao im poten cij u ,

Ne urotsku apstineneiju treba promatrati kao poseban oblik impotencije, jer iskustveno, poremecaj genitalnosti se javlja prlje II i kasnije kada se histeriei, koji Sll dugo zivjeli u seksualnoj apstinenciji, odluce na koitus, Isuvise se testo desava da bolesnik svoju neurozu opazi, iii da se ona sasvim razvije tek ako on odustane od apstinencije i prvi pokusaj ne uspije, iii ako kod prvog seksualnog dozivljaja pretrpi veliko razocaranje, Ovo prvo je cesce kod muskaraea, a drugo kod zena. Kod djevojaka su obicno svi pokusaji da dopru do seksualnog objekta sprijeceni kultu rnim zaprekama koje se prikljucuju unu­ trasnjim zaprekama uvjetovanim infantilnim uskratama; one tada obolijevaju za vrijeme, iii ubrzo nakon puberteta; iii najprije pod nose uskrate i obolijevaju od unurasnje uskrate tim se udaju i trebaju napustiti apstineneiju, Muskarci uglavnom spontano navode strah ad impotencije kao motiv apstinencJj'e, Djevojke koje poticu iz sredine koja se nalazl pod pritiskom jakih seksualnih potiskivanja (na primjer, iz konzervativnih cinovnickih iii malogradanskih porodica) ve­ oma su rij etko svjesne svoje seksualne plahosti, a gotovo nikada povezanosti sa neurozom, Povremeno, na pitanje 0 seksualnom zivotu, saznajemo da pate zbog nesretne Ijubavi iii da je njihov prijatelj takva "zivotinja" i zahtijeva "nepristojne stvari" , "ali", da to nema veze sa njihovom patnjom , Kasnije cemo pokazati koliko su strah od impoteneije kod muskarea i seksualna plahost kod zene u biti srodni. Apstinencija se ne moze uvijek lako prepoznati kao neurot­ ska, Za nju se navode najvjerodostojnije kao i najnevjerojatnije raeional izacije, Tako muskarci navode da nemaju prilike iii novea da dospiju do koitusa, iii da su tako zaokupljeni poslom i brigama da uopce nl ne stignu da misle na "tako nesto" ; iii se izgovaraj u etickim i religioznim motivima. Strah od venericne infekeije je jedna od najcescih neurotskih raeionalizaeija apsti­ n~.nciJe. N ~kl pacijenti kao razlog svoje apstinencije navode da SI IZ matenjalnih razloga ne smiju priustiti djeeu; da se tu radi ~a~o ~. raeionalizac ij i, proizlazi vee i iz cinjeniee da opcenito ~judl kOJI ne znaju za preventivna sredstva upraznjavaju coitus Interru ptus, Trajna apstinencija mladih udoviea je vecinom neurotska; ~:m e, ne mogu naCi novi seksualni objekt jer prema umrlom iii Im~J ,u .velik osjecaj kriviee, iii su isuvise fiksirane za njega, ~bllJ ezJe psi~ickog zdravlja jeste da zalost, koja prema Freudu I Abrahar:nu Ima zadatak da omoguCi prevladavanje pretrplje­ nog gubltka, prije iii kasnije nestane,

97

Do sada smo govorili samo 0 apstinenciji koja se tice spolnog opcenja. Totalnu apstinenciju, koja iskljucuje svaku vrstu neposrednog seksualnog zadovoljenja, nalazimo samo rij etko. Na osnovi iskustava koje imamo, prilikom analize paci ­ i enata , koji su naveli da zive u totalnoj apstinenciji, moramo biti veoma nepovj erljivi prema takvim anamnestickim podacima. Pacijenti obicno presute autoerotska zadovoljavnaja iii ih uop­ ce nisu ni svjesni, ako ih postizu u manje iii vise prijetvornom obliku . Ovdje spadaju svi oblici "skrivene" genitalne i ekstrage­ nitalne onani je i "ekvivalenti onanije" (Ferenczi) . 2) Kad muskaraca: (a) Fakultativna iii djelomicna erektivna impotencija: Nes­ tajanje i:i neostvarivanje erekcije prije cina. Spontana sposob­ nos~ erekcije kod onanije iii prilikom onanijskih mastanja obic ­ no nije poremecena. (b) Lak i oblik ejaculatio praecox (ejaculatio praecox geni­ la/nag stadija) : ejakulacija se kod dobre iii nepotpune erekcije iz straha odvija neposredno prije iii ubrzo nakon imisije. c) Jako smanjena orgasticka potencija u svim slucajevima. 3) Kad zena: a) Vaginalna anestezija iii hipestezija. b) Totalna orgasticka impotencija u svakom slucaju. Nasuprot prisilnoneuroticnim ienama, histericne zene nisu nikada frigidne, tj. potpuno neosejtljive, nego su, naprotiv, seksualno preosjetljive uslijed genitalizacije tijela sa izuzetkom genitalnog organa. Histericni stigmati (ovarij, osjetljviost prsne zlijezde itd .) u analizi ne pokazuju nikakav psihicki smisao, nego su neposredni izraz prenesene genitalne senzibilnosti (Ferencz;). Kod nekih zenskih histerija klitoris se moze isuvise lako uzbuditi tako da i najblazi dodir moze izazvati osjecaje slicne orgazmu; to obicno lijecnika i pacijenticu lako zavara da se ne radi 0 orgastickoj impotenciji; potpuno je jasno da to kratko uzbudenje posjeduje isto tako malo ekonomske vrijed­ nosti normalnog orgazma kao i uzbudenje prilikom ejaculatio praecox. Takve zene su obicno plasljive i vaginalno neosjetljive prilikom spolnog Cina. 2) Prisilno-neurotska impotencija Presli bismo okvir ovog istrazivanja ako bismo ovdje zeljeli pokazati kakav utjecaj somatsko zaprecavnaje libida izapreca­ vajuca tjeskoba imaju na oblikovanje prisilno-neurotskog ka­ raktera . Ovdje bi bilo dovoljno uputiti na Freudova istraiivanja o osobinama karaktera prisilnih bolesnika ; one se skoro u

98

potpunosti pokazuju kao zastitne mjere, ito ne samo kao takve, protiv zadovoljenja, kao i histerijske osobine, nego i protiv same tjeskobe koja svoju snagu crpi iz zaprijecene seksualne ener­ gije. Neurotska tjeskoba je "vezana" (Freud) prisilnim simpto­ mima, i zap recavajuca tjeskoba se javlja odmah kada su naj­ vaznije prisilne mjere svjesno zatomljene. Dakle, prisilni sim­ ptomi su plus funkcije, kao i histericni, samo se pretezno nalaze na intelektualnom (misaonom) podrucju. I oni, kao i histericni simptomi, svoju energiju crpu iz zaprijecenog libida. Ovdje valja sarno dokazati da prisilni bolesnici zaista raspolazu zapri­ j ecenirn libidom i istraziti po temu se prisilno-neurotska impo­ tencija razlikuje od histeritne. Prisilni I<arakter nije zadrzao genitalni konflikt, kao histeritni karakter, nego mu se regresijom uklonio na analnosadisticki stad ij razvoja libida (Freud). Na mjesto genitalnih nadomjesnih zadovoljenja stavio je analna i od onih PNih se tak i zastitio energfjskih analnim reakcijskim tvorevinama (pretjerani smisao za red i cistocu, analni ceremonijali itd .). Naprotiv, sadizam je izmedu ostaloga postao sredstvo za obranu od "genitalne opasnosti". Za ilustraciju onoga sto je receno neka posluzi isjetak iz analize jednog slutaja prisilno-neurotskog karaktera sa kronic­ nom depresijom. Tridesetdvogodisnja .lena, djevica, sa strogim muskim crtama lica i neljubaznim nastupom i vladanjem koje je negiralo zenskost, zatra­ zilaje analizu da bi se oslobodila tjeskobnih stanja kOja su se nedavno pojavila. l a patolosko u njenom karakteru, naime to da do nje nije mogla doprijeti nikakva radost, nije postojao nikakav uvid da se radi o bolesti iako je ona zbog togajako patila; podnosilaje to kao sudbinu . - Nedavn o je upoznala mladica kojegaje iznenada poeelaiako mrzjeti, a da nije znala zasto; kasnije je tu mrznju racional izirala razn im mo!iv!ma. Sama je uoeila da ga je najvise mrzjela kada je on prema njoj blo drag i Ijubazan. Postepeno se javljala jaka tjeskoba eim bi ga ugl~d~~a! na to je reagirala ogromnim povecanjem osjecaja mrznje i sa~,stlcklm. mastanjima. Uskoro se pokazalo da se u tog mladica zalj~blla, ali to nije htjela priznati pa je zaljubljenost pokusala OSl2biti f_orslran?m mrznjom . Kao u nekom krugu, mrznja i tjeskoba su poja­ cavale jedna drugu i od tad a su neko vrijeme njome neizmjence o~ladav~le dok konaeno nije pala u tesku depresiju. Tokom depresiv­ nth S!anJ.a morafa je veoma mnogo jesti. U jednoj takvoj fazi za vrijeme ana!lze jednom je sanjala da lakom o guta kobasicice. Svjesno je mastala k.a~o gazi mladica dok od njega ne nastane kasa, te kako !?etom gnJ~cl njegov ud. Kadajetok om analize spoznalasustinu svoje tJes~obe,. tJeskoba je isceznu la zajedno sa sadistickim mastanjima; ali svoJu zaljubljenost je prenijela na analiticara i na isti nacin se branila,

99

tako da ga je pocela mrzjeti i ponovo jesti u velikim kolicinama. Tjeskoba se nije pojavila. Konacno je prekinula analizu sa obrazloze­ njem da je postigla ono sto je htjela, da nije vise zaljubljena u mladica, te da se stoga vise nicega ne treba plasiti i nije joj potrebna analiza. Moje objasnjenje, da se radi 0 bijegu, nije imalo uspjeha.

Akutna zaljubljenost ove pacijentiee odgovarala je prodoru Ilbida ka genitalnim nagonskim ciljevima i heteroseksualnom objelct u u obliku histerije. Ona j.e odbijala nagonski prohtjev u obliku histerije: najprije je proizvela tjeskobu (zaprecavajuea tjeskoba plus tjeskoba kao obrana) . Forsirana mrznja i sad is­ ticka mastanja koja su se izmjenjivala sa tjeskobom odgovarala su akutnom bijegu u sadisticku poziciju prisilne neuroze sa agresivnom obranom (ne od nagana nego) od objekta koji donosi opasnost. Ta agresivna obrana od genitalne opasnosti nastavila se na oral nom stadiju u obliku oralnog unistenja penisa koji donosi opasnost. Tom nesvjesnom zbivanju su odgovarala depresivna stanja. 8ijeg od genitalnih prohtjeva uz agresivnu obranu od objekta koji pobuduje genitalne zelje jeste jedna od specificno prisilno-neurotsih reakcija na "geni­ talnu opasnost". Ovaj naCin reagiranja ne nedostaje ni u jed­ nom slucaju prisilno-neurotskog oboljenja, samo ga jedanput zaticemo kao svojstvo karaktera, a drugi put kako djeluje u simptomima. Dok se agresivnost kod muskarea obicno stavlja u sluzbu falickog libida, kod prisinog bolesnika taj odnos se obrnuo: Genitalnost je stupila u sluzbu destruktivnih nagona, falos je prestao biti posrednik genitlane Ijubavi i ugode i posta a je (u krajnjim slucajevima) ubojito oruzje. Koitus za agresivni muski prisilni karakter znaci u prvom redu probadanje zene .. Rezultati takvog patoloskog stava su razliciti vee prema ostalom obliko­ vanju karaktera doticne osobe: a) Apstinenclja uzrokovana asketskom ideologijom: Tipic­ ne racionalizacije su da je spolni cin prljav (analno) i zivotinjski (sadisticki). Falicki sadizam se javlja kao hipermoral, a analnost kao hiperestetieizam. U analizi je ova ideologija dakako sruse­ na cim se ponovo pokaze strah od kastracije. Spolni cin se jednostavno odbija po prineipu kiselog grozda. b) Erektivna impotencija: Kod prisilnih neuroticara ne na­ ilazimo na nju precesto, medutim ovdje ona ima speeificno drugaciji smisao nego kod histerije. U prvom slucaju erekcija zataji samo zbog straha ad kastraeije, a tamo se radi 0 "tabuu erekeije", 0 izbjegavanju ubojstva 0 kame se nesvjesno masta pomoeu ubojitog oruzja "falosa". To se pokazuje i u pojedina­

cnim simptomima i u snovima i mastanjima. Takvi bolesniei vrlo rado biraj u vatrena oruzja i bodeze kao simbole genital nag organa, a u njihovim seksualnim dnevnim snovima nikada ne nedostaje ideja aktivnog silovanja zene koja se otima. Sad is­ ticki im pulsi se odnose iii na samu zenu (majku) iii su samo preneseni sa muskarea (oea). Ukoliko se uz prisilno-neurotsku regresiju javi jaci preokret ad zene ka muskareu, tad a falicko­ sadisticki impuls ima i smisao homoseksualne agresije: Eta pe razvoja ova dva oblika prisilno-neurotske impotenei­ je su: (na histericnom stadiju) zelja za ineestom i mrznja prema ocu, zbog toga strah od kastraeije koju bi proveo otae - bijeg na analnosadisticki stupanj - ovdje obrana od opasnosti kas­ tracije (analno-) sadistickom agresijom prema oeu sto uvijek u biti znaci (falicku) kastraciju oea - strah od kazne (kastraeije) zbog tog nasilja - ponovna sadisticka obrana od opasnosti _ konacno jako patiskivanje i stvaranje reakcije protiv falicke agresije introjekcijom oea koji zabranjuje i kaznjava - pretvara­ nje straha od oca u osjecaj krivice (strah Ja od Nad-Ja). Kod prisilne neuroze analiticki se dospijeva do straha od kastraeije obicnotek nakon otkrivanja analnog i falickog sadizma, i nakon odstranjivanja raeionalizacija za preziranje seksualnosti; kod histerije se strah ad kastracije nalazi samo na povrsini. c) TreGi, pored askeze najcesGi oblik prisilno-neurotske impotencije j este osobito jako smanjena orgasticka potencija uz dobru erektivnu i ejakulacionu potenciju. Obicno se kod ovih bolesnika lako previdi poremecaj potencije zbog dobra fu nkclonirajuce erekcije. Takvi slucajevi su kao prigovor suprot­ stavljani mojoj izjavi da ne postoji neuroza bez poremeeaja genitalne funkcije. Medutim, potrebno je samo da tocno pos­ tavimo pitanje 0 seksualnim osjecajima za vrijeme cina, iii da analiziramo stav prema seksualnom cinu uopce, da bismo se uvjerili da su prisutni teski poremecaji koji uzrokuju zaprecava­ nje IIbida.

~a primer, spolni t in je za nekog savjesnog prisilnog ne­ urotlcara obaveza koju ima prema supruzi, pri cemu on uz puno t~d~ savladava osjecaj impotencije. Jedan takav bolesnik je clJel! dan, kada Je po njegovom sistemu bio na redu koitus, mo!a? misliti: "Danas moram spolno opCiti, to ne smijem zabo­ ravltl. Jedan drugi bo!esnik je cesto spolno opGio samo da bi *

Tako je npr. jed an prisilni neuroticar koji je tivio u apstinenciji zbog navodno religioznih i etickih motiva patio od impulsa da svom prijate­ Iju , sa kojim je spavao u istoj sobi, "zabode not u leda".

100 101

se "uvjezbao" u koitusu. Nakon nekoliko frikcija bez ugode prestao bi; ipak se uvjerio da je "potentan". Na taj natin je upraznjavao spolni tin vee dva desetljeea i, pored pseudopo­ tencije i prisilne neuroze, imao je tipitne simptome akutne neurastenije. Svim takvim slutajevima zajednitki je nedostatak psihit­ kog libida (psihicka anestezija iIi hipestezija) koji se obitno pojavljuje zajedno sa vise iii manje jasno izrazenom anestezi­ jom penisa. Takozvanu "hladnu erekciju" veoma testo nalazi­ mo kod p risilnih neurotitara; ona se odlikuje nedostatkom specificnog osjeeaja ugode napetosti. Kod takvih bolesnika uopee ne dolazi do ejakulacije iii samo veoma tesko. Pored anestezije penisa kod ejaculatio retardata odutujueu ulogu ima i analna tendencija za zaustavljanjem sjemena (Ferenczi). Orgast!cku impotenciju erektivno potentnih prisilnih neuro­ ticara motemo lako prepoznati. ani koji prisilno razmisljaju za vrijeme tina misle na svoje probleme; oni koji su optereeeni prisilnim brojanjem, broje frikcije; oni koji pate od ceremonijala bojazljivo nastoje odrzati odredeni red i prilikom spolnog op­ eenja, iii se plase da su zanemarili neki detalj ceremonijala spavanja. Osjeeaji ugode koji su od potetka voema mali jedva da i dobivaju na intenzitetu za vrijeme ejakulacije iii ejakulacija izostaje. Nakon tina pojavljuju se: jaka malaksalost, osjeeaji krivice, dosada i osjeeaji gadenja. U nekim slutajevima hipestezija penisa povezana je sa ejaculatio praecox. Isuvise eesto se kod prisilno-neurotskog karaktera uvid u bolest uspostavi tek kada unatot svom prosi­ renju sustavi prisile nisu dovoljni da zagospodare zapreeava­ njem libida, te se uslijed toga oslobada zapreeavajuea tjeskoba iii se javljaju neurastenicna stanja umora, glavobolja, smetnje pri radu, besanica itd. Nerijetko se prisilno-neurotska apstinencija pojavljuje na­ kon fijaska u obliku erektivne iii ejakulacione impotencije. Tada se ne moze osporiti svrha apstinencije, naime zavaravanje da se ne radi 0 osjeeajima impotencije. Nasuprot histeriji i kronit­ noj neurasteniji, prisilni neurotitari obitno ne uvazavaju svoju impotenciju, slabo ju procjenjuju iii je ne zele priznati unatoe jasnim dokazima. Doduse, potisnuti osjeeaj impotencije ubrzo dolazi do izrazaja kao opCi osjeeaj manje vrijednosti. Neopa­ zanje i kompenzacija impotencije je zajednieka nekim prisilnim neurotitarima sa genitalnonarcisoidnim karakterima.

*** 102

Dok je muski prisilnoneurotski karakter (nasuprot muskom histeriku) ostao muski aktivan, a zen ski histeritni karakter je satuvao feminino drzanje, tenski prisilni karakter je u biti musko-agresivan.· Objasnjenje nam pruza analiza prisilnone­ urotskog oblika frjgidnosti koja je to potpunija sto je izrazeniji prisilni karakter. Zelja za posjedovanjem penisa oeituje se ne samo u seksualnim osobitostima i u masti kao kod histerienog karaktera, nego je ona utjecala na ka~akter i u smislu pretvara­ nja Ja u muskarca: Bofesnica ne zeli same da bude muskarac, nego joj je i uspjelo da se bez napora muski ponasa i da ispunjava muske ideals. Poistovjeeivanje s ocem nije se zaus­ tavilo kod ideala Ja nego se prosirilo i na Ja, sto kao posljedicu mora imati gubljenje poistovjeCivanja sa majkom u Ja. Karelat odbijanja muskarca jeste jako naglasavanje homoseksuanog stremlj enja kao muskarac, dok razotarenja u muskarcu koja se dozivljavaju lJ histeriji uvjetuju prije djetinje-pasivnu preda­ nost zenama. Histerika potvrduje, cak karakteroloski preuvelieava, zen­ skost i kod nje je prisutan tek strah od koitusa (kastraCije). Prisil no-neurotska zena porite zenskost uopee, i prisiljena je stoga da kompenzacijski preuvelitava muSkost . Posto je i sama karakteroloski postala muskarac, prihvaeanje muskarca kao objekta Ij ubavi podsjeea je na njenu anatomski uvjetovanu sudbin u i tako ga ona ne odbija tek tako, nego se stavise neprekidno bori za potvrdivanje svoje muskosti; sredstvo koje ]oj u tome pomaze jeste sadizam analnog stadija: njena (veei­ nom nesvjesna) namjera jeste da muskarcu otme njegov ud, dijelom zato da bi ga sama posjedovala, a dijelom da bi otklonila organ koji je u stanju da izmami njena, iako potisnuta, ali ipak ne ugusena feminina htijenja. (Podsjeeamo na zadnje opisani sluea] sa kronitnom depresijom.) Tako vidimo ida kod mnogih zenskih prisilnih neuroza popustanje potiskivanja ge­ nitalnog libida, akutna zaljubljenost, gubitak nesvjesno volje­ n?_9, a svjesno odbijenog muskarca zbog smrti iii zenidbe i s"cn~,. uzrokuje simptomsko oboljenje tako da se pojatavaju reakCIJ~ke t~orevi ne sadistitko-analnog stadija ida se s;mpto­ matskl lspolJava sadistitka obrana od gen;talne opasnosti. Oak sadizam kOd muske pr;s;lne neuroze isuv;se testo zadrzava svoj falitki karakter, sadizam zene je u velikom broju *

S obzirom na mnoge "obi ike ispoljavanja zen skog kompleksa kastra­ cije" Upucujem na Abrahamov temeljni rad. (Internationale Zeitschrift fur Psychoanalyse, svezak VIII, 1922.)

103

slucajeva iuazit e analne prirode: gnjecenje, gazenje, "smrskati tako da postane kasa", udaranje po straznjici itd. su njegove znacajke. Ja sno je da taj karakteroloski sistem prisilno-neurotske z ene predstavlja tek reaktivnu nadgradnju njene zenskosti. U to se mozerno uvjeriti tokom analize prilikom opazanja prorn­ jena karaktera kod takvih slucajeva: Zenski pasivni prijenos libida se ovdje uspostavlja isto tako automatski, ako vee netako lako kao kod histerije. Samo bolesnik ne savladava to htijenje pom ocu tjeskobe kao histerici, nego pomoeu mrznje tako dugo dok na bilo korn mjestu ocevidno i neporecivo ne dode do izraza ja zensko drzanje. Obicno se ta nova faza uvodi uz tjeskobu U obliku histerije, sto ne znaci nista drugo nego da se prisilna neuroza pocinje pretvarati u histeriju; tj. stari proces regresije je ukin ut i na taj nacin je ponovo aktivirana infantilna tjeskobna histerija genitalnog stadija. Dinamicki izrazeno: tjes­ koba se odvojila od simptoma za koje je bila vezana. Daljnja obll jezja te preobrazbe su genitalni osjeti koji se spontano javljaj u i kojih se bolesnica plasi; to znaci da se takoder pojav­ Ijuje i genitalna tjeskoba koja se dosada jedva mogla primijetiti. Umjesto namjere za unistenjem objekta koji pobuduje genital­ ne prohtjeve, pa je stoga opasan, pojavila se obrana od samog nagona, pa objekt smije i dalje biti prisutan; prihvaeen je. Analiticki m rjesavanjem genitalne tjeskobe koja se odvojila od prisilnih simptoma zavrsava terapeutski zadatak. 3) Genitalna astenija kronicne hipohondarske neurastenije U jednom krace m radu 0 kronicnoj hipohondarskoj neuras­ teniji* pokusao sam od prisilne neuroze odvojiti jednu grupu bolesti koja dod use pokazuje istu predgenitalnu fiksaciju kao i ona, ali se svoji m karakterom, simptomima i oblikom poreme­ taja potencije u osnovi razlikuje od nje. I dok sam u tom radu u prvom redu obradio morfoloske i psihogenetske razlike s obzirom na prisilnu neurozu i histeriju, ovdje bi trebalo pod rob­ no govorit! 0 specificnoj vrsti poremetaja potencije koju sam oznacio kao "genitalnu asteniju". Nju nikada ne mozemo nati kod histerije i prisilne neuroze i ona je karakteristican simptom kronicne hipohondarske neurastenije. Povijest bolesti koju tu iznijeti treba istovemeno razjasniti u tom slucaju istrazivane teoretske datosti.

*

Internationale Zeitschrift fur Psychoanalyse , XII, 1926.

a)lz analize jedne kronicne neurastemje Dvadesetdevetogodisnji student zatra..zio je analizu zbog impo­ tencije. Nakon visegodisnjeg perioda masturbiranja, koji je bio uspos­ tavljen tek u dvadesetdrugoj godini zivota, uslijedio je period cestih nocnih polucija. Onaniju nikada nije neumjereno upra..znjavao Uedan do dva puta tjedno) , medutim uskoro ju je smanjio, na sto su se pojavile spermatoreja i kapanje mokrace. Tek u svojoj dvadesetpetoj godini pacijent se usudio pribliziti zenama, medutim ejakulacija se uvijek tekuCi odvijala i uz potpuno mlitav ud vee prilikom doticanja zene. Nikada nije doslo do pravog pokusaja koitusa, pacijent takoder nikada nije imao erekcije. Jedan dogadaj mu se cinio isto tako neobicnim kao i ponizavajueim. Prije dvije godine dozvolio je da ga veoma agresivna djevojka dotjera tako daleko da je s njom isao u krevet,medutim nije se usudivao da skine gaeice; bio je sasvim neuzbuden, okrenuo joj se ledima prema zidu i zaspao. Od tada nije vise dozvoljavao da dode tako daleko i zadovoljavao se ejakulacijom u odjeei, koja je bila veoma malo ispunjena ugodom. Nadalje, od - ne bas burnog - puberteta bila je katkada prisutna g/avobo/ja, povremeno i osjecaj tjeskobnosti u grudima i mucnina. Pacijent je bio stalno neraspoJoien, doduse sposoban za rad , ali veoma podlozan tje/esnom umaranju i cesto nesposoban da kontinu­ irano racuna iii cita. Od prije vise godina postojali su i reumatski, ali od vremena nezavisni bolovi u udovima i ledima koje nije moglo otkloniti nikakvo lijecenje. Radilo se 0 difuznim i promjenjivim hipo­ hondarskim osjetima. Nadalje je od najranijeg djetinjstva, koliko god je dopiralo njegovo sJeeanje, bila prisutna opstipacija sa kojom je mogao iziei na kraj samo pomocu odredenih sredstava za ciseenje iii tako daje sjeo na lonac koji je bio napunjen vrueom vodom. Organsko ispitivanje je kao rezultat imalo, osim varikocele na lijevoj strani, negativan nalaz. Svi clanovi uze porod ice (roditelji, troje starije braee i sestara) patili su od stalne opstipacije. Osim oca, koji je bio prisilno-neurotski-ambi­ valentan karakter, svi su bili realni Ijudi. Sam pacijent je bio bojazljiv i plah , pri tome istovremeno pretjerano Ijubazan i vee je svojim nastu­ pom odavao feminini karakter. IInaliza nesvjesnog je vee na drugoj seansi pocela sa snom ciji je neuVIJe~ sadrzaj jako uplasio pacijenta: on Ijubi genitafni organ svoje pet go?ma starije sestre. Manje ga je uzasnula radnja od cinjenice da se radilo 0 se~tri. Mogao je samo objasniti da je upravo tu sestru od dJ~tlnJstva voema voli o, a Ijubav mu je bila i uzvracena. Ona se prije vise.godina u~ala u inozemstvu, iivjela je odano u mirnom braku i paCljent JU .Je cesto posjecivao. Medu njima je vladala i odredena seksua!n~ .Intlmnost utoliko sto mu je ona povjeravala tajne iz svog braka I tuzila se na svoju frigidnost. U pubertetu su se jedno drugom za~Ieil da <Se se kasnije zdruziti i nikada se vise ne rastati. Ona mu je uVIJ: k b ila savjetnica kao majka i uvijek mu je kao mladem bratu pruzala podrsku u njeg ovom vlad anju.

104 105

Jedne od slijedeCih veceri pojavilo se sjecanje na jednu potpuno Laboravljenu fobiju iL perioda izmedu njegove cevrte i sedme godine; opis predmeta tjeskobe bio je posve nepotpun. Kad god je dosao u polumracno predsoblje imao je viziju: "sablast" (tako je on to tad a nazvao) spustala se 'odnekud odozgo", iii je bilo i tako "kao da ce fa sablast izaci iz nekoga iii kao da ce preko glave biti navucena kao kosulja". Nesto odredenije u pocetku nismo mogli saznati. Najpri je cemo prikazati analizu sna: Pacijent je odmah nakon sna uz velike zapreke ispricao da se izmedu cetvrte i seste godine seksualno igrao sa pet godina starijom rodakom, sto, osim nekoliko vainih detalja, nikada nije bilo potisnuto. To sjecanje ga je uvijek veoma opterecivalo, te igre je smatrao najgo­ rim djelom u svom zivotu i sam je svoju bolest svodio na njih. Igre su se uglavnom sastojale u tome da su se igrali lijecnika i pacijenta, pregledavali su jedno drugo i pri tom promatrali i opipavali cmar i genitalije. Sasvim tocno se sjecao da je opipao njene genitalije, ali nije znao da Ii je i ona manipulirala njegovim. Kao lijek prepisivali su poljupce na najrazlicitije dijelove tijela. Uz sve znake gadenja i obrane, mnogo kasn ije se sjetio da su se madusobnc !jubili i u anaini nabor. Rodaka je pri tome obicno imala aktivnu ulogu, a i inace se ponasala sasvim kao djecak; te igre SL~ bile opake i zbog toga, smatrao je pacijent , sto su odredi!e i njegova kasnija mastanja 0 onaniji. Predodz­ ba 0 koitusu uopce ni.ie bila prisutna u tim igrama, ani inace nije imala nikakvu ulog L:. Najorniljenija mastanja su bila: biti vezan , jezikom doticat! zenske spolne organe, sisati dojku. Kasnije je sanjao i mastao da se sise njegov ud, da jezikom uklanja izmetine iz cmara i slicno. Postajanju posljednjeg mastanja svjesnim prethodio je dug period pojacane jutarnje mucnine. Tokom detaljne analize pacijent se sjetio i cudnovate sklonosti koju je imao kao dijete da sjedne majci do stopala, da otpuze medu njene noge i da glavu stavi sto je moguce bliie ;1jenim spolnim organima. Medutim mastanje 0 podraiivanju klitorisa lizanjem koje je bilo usmjereno na majku i jako prozeto analnim elementima bilo je najjace potisnuto. Ono se moglo samo rekonstru irati na osnovu gore navedenih elemenata, izgleda da nika­ da nije bilo svjesno i da je dozivjelo stvarno zadovoljenje samo u igrama sa rodakom. Veoma kasno prodrlo je sjeeanje koje je znatno podupiralo nasu slutnju da je majka bila pravi cilj njegovih analno-oral­ nih zelja: vidio je sebe kao sasvim malog u spavaeoj sobi kako je promatrao majku dok je praia grudi i spolne organe. Sve do neposredno prije kraja analize ostalo je nerijeseno pitanje kako je pacijent aktivirao vlastiti genitalni organ. U masti se javila predodiba pasivne felacije, medutim nije se mogao sjetiti nicega sticnog, nasuprot jasnim sjeeanjima u odnosu na druge .aktivnosti. Odlazemo pitanje 0 njegovoj genitalnoj aktivnosti sve dok ne razjas­ nimo predmet i motive njegove infantilne tjeskobe. Elementi sablasti koji su najprije razjasnjeni bili su: 1) ona se odnekud spusta,

2) to je kao da ce ona izaCi iz nekoga,

3) navucena je preko glave kao kosulja. Uskoro se pacijent dosjetio u kojoj prilici se sjetio zaboravljene vizije: njegov mali rodak je izvukao takozvanu "dusu" nogometne lopte i u tom trenutku se munjevito pojavilo sjecanje. Taj banalan dogadaj izazvao je sjeeanje iz dva razloga, od kojih je jedan odmah bio razjasnjen. Sablast je bila cNenkasta, gola, bez kose na glavi. Crtez koji je pacijent iLradio na moj zahtjev predstavljao je mladica i on je odmah u njemu prepoznao svog otprilike deset godina starijeg brata. Oaljnje asocijacije dovele su do sjecanja da ga je brat jed nom jako uplasio. Nije mogao reei kada se to zbilo. Time, medutim, nismo nista doprinijeli razjasnjenju gornja tri elementa. Tek kada se pacijent do­ sjetio da je dusa nogometne lopte od crvene gume, spontano je razumio prvi element (odnekud se spusta"): Radilo se 0 irigatoru sa CNenom gumenom cijevi. Na to se dalje sjetio da mu se ponekad cinilo kao da sablast izlazi iz mufa koji se nalazio na ormaru u predsoblju. Time je novo sjecanje bilo u protivrjecju, da je irigator obicno stajao na jednoj visokoj po/ici u kupaonici. Ideja 0 mufu u vezi U sa tre6i m elementom ("navucena preko glave kao kosulja ), s obzirom na sjeeanja na procedure pranja majke koje je promatrao, mogla je znaciti samo jedno: On mora da je promatrao majku prilikom vaginal­ nih irigacija (muf kao simbol vagine) pri cemu je ona vjerojatno svukla kosulju. Ali kakvu je ulogu pri tome imao brat i zasto se irigator pojavljivao kao sablast koja je uzrokovala toliku tjeskobu? Za odgovor na ovo pitanje posluzio je slijedeci materijal koji je pacijent dio po dio skupljao tokom mnogih mjeseci. Jedan san je na pocetku ovog perioda glasio: "kleCim moleci u jednoj crkvi sa nekim drugim Ijudima i glava mi je nagnuta prema podu. Kada iz/azim, pred vratima crkve stoji velik sablastan lik i ja se nasmrt uplasim_' Prva pomisao glasi da on moli kao musliman sasvim nagnut prema podu. (Crkva?) Uz to spontana pomisao: kao dijete obicavao je umjesto Uklistir" reci "kristir". Vee veoma rano je patio od opstipacije i irigacije je uvijek obavljala majka (crkva kao simbol majke i ukristir" / Kristj u Srlu). Polozaj za molitvu u snu jednak je polozaju prilikom irigacije. I inace je postojalo mnogo dokaza za naglasenost njeQ?ve ~nalne pozicije. Sjetio se kako ga je kucni lijecnik - tada je p~~IJ e nt.vJerojat no imao tri godine - u ~ali upitao: 'Sjedis Ii uvijek na pnJestoIJu?" Jedan voema dug period ranog djetinjstva bio je ispunjen Iwar:n a sa elem entima za gradnju kojih se najprije igrao tako da je ~jedlo na I'?ncu. Kao sto su se druga djeca trceCi igrala 1eljeznice, cinio je.:o I pacljent tako ~to se sa loncem klizao po sobi. Kasnije, pa i u vn~~~e ~na!ize , ovladavao je opstipaciLom kada je sjedao na lonac ~~jl J~ blo l~punJen vrucom vodom. Cepice za ubrzanje stolice i IngaclJ e mu. Je l?S sve do osme godine davala majka. Kasnije je dopustao IngaClje samo vise kod veoma ustrajnih opstipacija, ali je veom~ Cesto u vezi sa defekacijom govorio sa majkom koja je za to pokazlvala velik interes.

107 106

Kao i kod mnogih drugih osoba koje pate od opstipcije i kod pacijenta se ispostavilo da je defekaciju stavljao pod najrazlicitije racionalizacije. Ako je jednom spontano dobio poriv za prainjenjem, uvijek j e morae obaviti nesto vainije. Tako je nastavio sa naCinom infantilne def~kacije na loncu. Pri tome je sudjelovala i odvratnost p rema nuzniku koja je bila utemeljena u njegovom prastarom strahu od WC-skoljke i irigatora. Kada je kao djecak trebao nuznik, vrata su morala ostati otvorena i on je ledima morae dodirivati zid. Unatoc tim mjerama postojao je ogroman strah od "stvora" (predmeta, duha, sablasti) koji bi mogao izaCi iz skoljke i - podaci su tu bili netocni ­ nanijeti mu nekakvo zlo. Medutim, sablast je bila muskog roda i kasnije je imala crte pacijentovog brata. Oakle, kako je doslo do toga da je ugodom naglaseni analni odnos prema majci bio tako povezan sa strahom od brata? Pacijent je postovao i cijenio svog brata, kako je tvrdio, narocito tek od puberteta u tolikoj mjeri da se to granicilo sa potpunom samozatajom. Njegov odnos prema bratu moze se usporediti samo sa odnosom zaljubljene siparice. Bio je presretan kada je brat s njim isao u setnju, a beskonacno tuzan, cak je i plakao, kada je uvidio da je ovaj vise volio drugo, mnogo starije drustvo. Potajno mu je predba­ civao da ga je premalo volio.Savjet i misljenje brata za njega su bili nepovredivi. Zdrav i real an brat vee se vrlo rano odvojio od doma u kojemu je neprekidno vladala neprijatna atmosfera. Kada je pacijent primijetio da mu je brat, unatoc svim naporima, izmakao, povukao se duboko povrijeden i pridruzio se muskarcima koji su uvelike licili na brata. Upadljivo rado i bez prigovora prepustio se ulozi vodenog koji se divi svom vodi. Medutim tokom analize pokazalo se sve jasnije kako je reaktivna bila ta privrzenost i Ijubav. Vee ubrzo nakon pocetka analize pacijent je imao pomisao na koju najprije nismo obratili painju: sanjareci je sjedio u nekoj kavani i iznenada je ugledao sliku smrtov­ nice. Zatim su se javili, u pocetku samo u nagovjestajima, a kasnije sve jasniji prigovori majci da je vise voljela brata od njega. Brat je uistinu bio majcin miljenik, a pacijent je tesko podnosio tu uspjesnu konkurenciju. "Nikada od majke nisi mogao cuti nista drugo do H., H. i opet H." (bratovo ime). Morao je nositi njegovu iznosenu odjeeu, odobravati hvalospjeve 0 njegovoj inteligenciji, marljivosti i dobrom odgoju. Medutim, nije se upustio u borbu sa suparnikom nego je neposredno prije puberteta (otprilike u jedanaestoj godini zivota) odlucio da Ijubav majke, kojaje obozavala svog starijeg sina, zadobije tako da sve odobrava velicajuei. Naime, cesto je iskusio da je majka voljela Ijude koji su hvalili njenog najstarijeg sina, a mrzjela one koji su bili protiv njega. I tako se pacijent pridruzio onim prvima. Medutim to sto je postepeno klizio ka prekomjernom obozavnaju brata bilo je rezultat potiskivanja svih zlih osjeeaja, koji su se odnosili. na njega, prije svega zelje da umre. Oakle, Ijubav prema bratu nije bila samo prijenos sa majke nego i reakcija na njegovu mrznju diktiranu osjeea­ jem krivice. Tako je sablast mogla predstavljati brata zajedno sa irigatorom, smijemo reci: majcinim organom ugode i samu majku. To

108

je bila pozitivna strana ambivalentnosti. Orugi element sablasti glasi: "to je kao da ona izlazi iz nekoga." Na ovo sjeeanje oslobadajuCi je djelovalo izvlacenje duse nogometne lopte. Pacijent si je kao dijete obicn o tako predocavao smrt da dusa, kOja ima isti oblik kao i tijelo, napusta tijelo. Sablast iIi duh koji je progonio pacijenta, bio je dakle dusa umrfog b rata, tj. brata kojemu je zelio smrt. Nakon otkrivanja autoerotske ugode koju je pacijent stjecao opstipacijom i njegovog odnosa prema majci, znatno se poboljsao rad crijeva. Do konacnog osobadanja od opstipacije doslo je medutim tek nakon otkrivanja daljnjih odnosa. Tako je pacijent patio i od jakih grceva i kolika koje su se javljale uz mucninu i meteorizam. Analiza "vjetrenja" dovela je do otkrivanja jakog uzivanjEl u analnim mirisima i reakcijskih tvorevina protiv odredenih naCina ponasanja oca. Pacijent je imao veoma istancano osjetilo njuha. Tokom analize vise puta mu se prividao miris mokraee, sto je bilo usko povezano sa njegovom uretralnom erotikom. Njegov meteorizam je bio reakcija i na to da si otac cak ni u prisutnosti obitelji nikada nije nametao kontrolu pri liko m vjetrenja. Posto je pacijent vee. veoma rano uzeo na znanje da je majka osudivala nacine oceva ponasanja, on se majci za Ijubav poceo razvijati sasvim suprotno od oca isto kao sto je njoj za Ijubav postovao brata. Njegov otac je bio skrt, indiskretan, otvarao je svako pismo koje je dospjelo u kueu, bio je svadljiv; nasuprot tome, pacijent je cijenio novac i nastojao je da bude osobito diskretan i poslusan. Otac nije imao nikakvih obzira u vezi sa analnim stvarima, pacijent si je zabranjivao cak i fiziolosku flatulenciju. Medutim, ovo odricanje za Ijubav majci nij e bilo lako, zahtijevalo je znatne napore pri potiskvianju i dovelo je do uznemi(ujuCih organskih simptoma. Vee i nakon samog otkrivanja tih od nosa meteorizam je ustuknuo, a opee zdravstveno stanje se poboljsalo. Zacudo i dalje su ustrajali uznemirujuCi bolovi poput kolike koji su se neko vrijeme javljali svake noei u jutarnjim satima. Njihova analiza Je bll a d aleko manje uspjesna; pa ipak su oni nestali kada su mastanja ? tru~n oCi postal a svjesnim: specificnost bolova nismo mogli objasniti lako Je, neovisno 0 vremenskoj povezanosti, bila jasna njihova pove­ zanost sa idejom da u trbuhu ima dijete-izmet. Naime, pacijent je ?efeclrao u obliku' veoma malih komadiea izmeta' koje je on nazivao B obky'~ Uz to se javilo i sjeeanje na velik interes koji je kao dijete u IJetovallstu pokazivao za izmet koze. Usporedivao gaje sa maslinama, a m ucn~ne ~oj e su pratile analizu ovog detalja jednoznacno su govo­ rI!e u p~llog Jaklh koprofagnih tendencija koje su se nalazile u osnovi nJegov'.h. mastanja i dozivljaja analnog podraiivanja klitorisa lizanjem. San k~JI Je uveo ovu fazu glasio je: 'Kao dijete igram se u velikoj sobi, svugd!e _po sobi leie z1atnici, ja defeciram korhadice izmeta koji nesta,U I na..njihovom mjestu se pojavljuju sicusna djeca' Iz analize ovog sna nlJ~ se moglo jasno odrediti kojoj nesvjesnoj ideji pripada ~eCe znacenJe: da sam bude izmet = dijete u velikoj sobi (tj. u majci), I I da sam rada djecu. Pacijent je voema cesto 0 svojoj defekaciji

109

gov orio I
* 110

analize tih veza pacijentu je izmaklo: "Postacu potentan tek kad moj otac bude mrtav." Jos iz jednog drugog razloga je brat postao na odlucujuci nacin zastupnik oca. Ako smo do sada saznali da su skoro sva seksualna htijenja oslanjajuci se na erotiku usta : mokrace bila pasivno-analne vrste i da su ta htijenja ov!adavala pacijentom od najranijeg djetinjstva, tada se moramo upitati sto je bilo sa genitalnim htijenjima. U anaiizi nista 0 tome nismo culi jednu i pol godinu. Tek krajem analize jedan lanac asocijacija doveo je do prijetnje kastracijom koju je pacijent dozi vio . U jed nom snu koji je omoguCio rekonstrukcije jedne vaZne scene radilo se 0 slijedecem: "U mracnoj sobi ja sviram klavir, u pokrajnjoj sobi Dr S. (austrijski drzavnik) nekako uzviseno drii govor i mrko me gleda kroz svoje naocale." Dr S. u profilu podsjeca na pacijentovog brata koji takoder nosi naocale. Onome "uzviseno" u snu odgovara sjecanje da je njegov brai na selu obicavao hodati na hoduljama; zatim se pojavilo nejasno sjecanje na mracnu vezu i strah koji je tame dozivio. Dan prije analize sna, brat 5e ked mene raspitivao za stanje analize, i pacijent je na trenutak pomislio da Ii cu ja bratu moida nesto reCi 0 sadrzajima analize. Uz to jos ide i Cinjenica da me je pacijent odmah na pocetku analize zamolio da njegovorn bratu nsta ne govorim 0 onaniji. Uzmemo Ii jos sviranje klavira u snu, sto jetipicno kao simbol onanije, i govol' (prekorijevanje) kao i ITirk pogled uz to, tada se besprijekornom cini rekorlstrukcija da je brat jed nom u mia­ cnom predvorju (predsoblje - sablast?) zatekao pacijenta pri genital­ nim manipulacijama i prekorio gaoTo mora da se desilo veoma rano, otprilike u trecoj godini zivota, jer sjecanje na sablast dopiralo je duboko u cetvrtu godinu i ta scena mora da je prethodila fobiji. Tako je kasnije razvijeni strah od sablasti, koja je imala crte brata, pocivao napokon na prasceni u kojoj je brat rasplamsao strah od kastracije. U vezi s tim nejasnG se javilo i sjecanje da je rodaka u igrama pacijentu natezala muda. Karkateristican bol ustrajao je u podrueju muda tako reci kao opomena. Tome su odgovarala i stereotipna Jadanja pacijenta da nije penis nego da su muda pre mala, !e p!ahost da se pred i enom potpuno svuce.

Analiza kojoj je uspjelo da do najsitnijeg detalja otkrije se~su alne aktivnosti I mastanja iz ranog djetinjstva, osim ovog ~elasnog sjeCanja nije dokazala ni najmanje uporiste za to da Ie falicka erotika ikada imala vaznu ulogu iii da je sluzila zapo­ sJed nu,Cu ,objekta, Mokracna erotika zaostajala je za analnom, medu,tlm ~?sno je dolazila do izrazaja U ejaculatio praecox i u h~fuclnaclJama mirisa urina . Dodajemo jos da se pacijent kao dlJete rado zadrz.avao u kupaonici i igrao se vodom. Ali i ta sklonost ka,genitalnoj poziciji bila je anal no i oralno preradena. I~~eres za CJevovod e je sluzio i analnim kao i uretralnim tenden­ cljama .

"Hebamme" - od "heben" sto znaci podi6i i "Amme" sto znaci dojkinja.

111

Postalo je jasno kako je paeijent 0 samome sebi mastao kao 0 objektu uretralnih odnosa (prskanje mokracom = oplo­ divanje koje provodi analiticar, tendeneija da usta prinese genital nom organu zene) i postizao ih pomocu mastanja 0 sisanju.Medu sjecanjima koja su se pojavljivala tokom analize, dojam koji je na njega naCiniia mu.lnja krava imao je veliku ulogu. IzjednaCivanje vimena sa penisom dovelo je, kao prvo, do njegovih mastanja da sisa genitalni organ i dojke .lene; kao drugo, do izjednacenja vlastitog penisa sa dojkom (odnosno vimenom), a sjemena i urina sa mlijekom. Prilikom dodirivanja zenskog tijela istjeealo je sjeme. OdgovarajuCi femininom ka­ rakteru penis je kao dojka stupio u slu.lbu .lenskosti. Onanija se nije sastojala u frikcijama nego u pritiskivanju mlitavog uda na neki predmet: po mom iskustvu koje sam stieao i na drugim slucajevima to je tipican znak da penis predstavlja (.leljenu) dojku ; to je kao da objektu pokazuje one sto sam .lelL Pokusajmo sad a rekonstruirati razvitak neuroze kod naseg paeijenta. Jaka analna sklonost obitelji imala je karakteroloske posljediee kod svih Clanova. Analna sklonost majke pojacala je naginjanje ka opstipaciji kod paeijenta. Izostalo je potrebno uskraCivanje analnosti tako da je, s jedne strane, ona ustrajala kao analna autoerotika, a s d ruge strane je nastalo specificno analno vezivanje za majku; one je bil o potisnuto, i simptom kronicne opstipaeije odgovarao je njegovom neurotskom pri­ kazivanju i zadovoljavanju. Primarno fiksiranoj analnosti pridru­ .lile su se oralna i uretralna erotika. Ova prva je odr.lala fiksaeiju za majcinu dojku; kada je bila potisnuta, zajedno sa analnim i uretralnim tendeneijama, izazvala je mucnine i ocitovala se u speeificno oralnim onanijskim masta njima (sisati dojku, Ijubiti genitalni organ, jesti izmetine). Uretralna erotika ustrajala je kao ejaculatio praecox, kapanje mokrace i sjemena. Te djetinje nagonske snage su karakteroloski uvjetovale infantilizam i fe­ minizam tako sto su protivrjecila musko-falickom smjeru. Toj primarnoj fiksaeiji pridruzilo se tada kao daljnja zapreka u razvoj u i to da je genitalna erotika , prije nego Ii se potpuno mogla razviti , bila zatomljena uslijed bratovog prekorijevanja i bolova na mudima. Tako je bio presjecen put ka djelotvornom falickom poistovj ecivanju sa oeem pa su se djetinja vezanost za majku i poistovjeCivanje s njom mogli neometano ra zvijati . Pacijent se posluzio penisom kao dojkom i zadrzao je pasivno­ feminini-analni odnos prema nadmocnim muskareima (u svim slucajevima likovi oea i brata) .

112

Tom poistovjeCivanju s majkom u Ja pridru.lilo se pak poistovjeCivanje s oeem , iz kojeg su proizasle dvije tendeneije. S jedne strane su zabranjujuCi zahtjevi strogog oea (i brata: zabrana onanije) bili prihvaceni u Ja i obavili su najbitniji dio potiskivanja; s druge strane, njegov karakter se razvio u supro­ tnosti sa ocevim, sto smo na drugom mjestu opisali kao reak­ tivnu tvorevinu Nad - Ja. Kao sto je ustanovljeno, to se dogodilo za Ijubav majei na cijoj je strani paeijent uvijek bio: "Ne biti takav kao sto je otae, nego upravo suprotno." Te su tendeneije lako mogle biti ostvarene jer su pak potpuno odgovarale njegovom infantilizmu i feminizmu. Drugacije je bilo sa pozitivnim poistov­ jecivanjima sa ocem . On ne samo da je postovao svog brata i I]jegove nadmocne prijatelje nego je zelio i postati kao oni. Zelje koje je ideal njegovog Ja, ukoliko je bio usmjeren ka pozitivnim htijenjima, dobivao iz ovog izvora, bile su osudene na to da ostanu neostvarene i davale su povoda za osjecaje manje vrijednosti. Jer za ostvarenje njegovih pozitivno usmje­ renih, muskih ideala Ja, bio je potreban jak genitalni libido koji, kao sto smo vidjeli , kod njega nije bio razvijen . Pozitivna poistovj eCivanja s oeem su se stoga dogodila samo u Nad -Ja: Ne mozemo odrediti zasto je kod naseg paeijenta krivulja puberteta bila tako ravna i da Ii narocita struktura ~egovog libida nije zaprecavajuCi djelovala na genitalni aparat. Cinjeniea je da su se pubertetske pojave, koje obicno nastupaju oko dvanaeste do cetrnaeste godine .livota, kod njega pojavile tek u dvadesetdrugoj godini. U to vrijeme poceo je onanirati, ali uz predgenitalna mastanja, jake osjecaje kriviee i bojazni koje su vodile do ogranicenja. Spermatoreju i kapanje mokrace shva­ camo kao posljediee somatskog nadra.livanja koje nije bilo rijeseno; one su izraz Cinjeniee da je penis u mastanjima sluzio poistovjeCivanju s majkom (penis kao doj ka) I predgenitalnim mehanizmima tako da je doslo d o rjesavanja uzbudenja bez orgazma. Kada je pacijent uslijed somatskog seksualnog uzbudenja i za­ htjeva za mu§kim idealom Ja potraiio zenu, odmah mu se suprotsta­ vila predgenitalna fiksacija: pritisnuo je svoj genitalni organ, dozvolio da istekne sjeme, okrenuo se zeni ledima zbog nesvjesnog motiva da ce primiti irigaciju. To je kao da bi genitalnosti bio zabranjen pristup seksualnom aparatu naviknutom na predgenitalna uzbudenja.

*

Usp . ovdje moja raz laganja 0 "pogresnim poi stovjecivanjima" u djelu "De r triebhafte Charakter" / Nagonski karakte rj: (Neue Arbeiten zur arztlichen Psychoanalyse Nr. IV, 1925.)

11 3

Analiza je sada najprije rijesila opstipaciju. Ona je ustuknula u toj mjeri u kojoj su njene determ inante bile svjesno preradene. Pritisak u glavi nestao je istovremeno kad i opstipacija, a da analiza njegovih odredenja, nije uspjela. Pritisak u grudima pokazao se kao skriveni simptom straha (straha ad sablaslJl i izgubio se tokom analize bez dokaza specificnog od re denja. Isto tako je isceznulo i kapanje sjeme­ na i mokrace, prestale su polucije prilikom dodirivanja zene. U cetrn a­ estom mjesecu analize, nakon otkrivanja scena kastracij e, pacijentu je dva pui a Ll spio koitus . Pa ipak je psihicko genitalno htijenje ostalo slabo : nije imao zelje za koitusom . An al iza je u konstituciji dosla do svoje gra nice. Ono sto u djetinjstvu nije bilo razvijeno, nije moglo biii novostvoreno u analizi. Analiza uvijek mora racunati upravo sa danim nagonskim snagama koje ona samo iznova rasporeduje, ali kojim a ni sta ne moze dodati. Objektivniji stav prema majci, odredena ravno­ dusnost prema ocu i bratu dokazali su da su analiticka rjesenja bila uspjesna ko!iko je to upravo bilo moguce. A i inace je pacijent postao slobodnij i. Dakako da su ucinci jedva mogli nadomjestiti genitalni defeki, mada su pomogli da se on lakse podnese. Ne mozemo iskljuciti mog ucnost da bi daljnja analiza vise postigla, sto medutim, s obzirom na strukturu pacijentovog libida, nije vrlo vjerojatno.

Psih o-genitalna astenija kod naseg pacijenta bOa je uzrok astenije genitalnog aparata ; one su se ocitovale u teskoj ejacu­ latio praecox. Struktura libida kod tog poremeeaja potencije karakteristicna je za teske oblike kronicne neurastenije. b) Genitalna astenija Dva oblika ejaculatio praecox Abrahamova je zasluga - objasnjenje sustine ejaculatio praecox' Ime prije svega oznacava samo cinjenicu da kod odredenih oblika impotencije do izljeva sjemena dolazi prera­ no . Abraham je d okazao da je ejaculatio praecox mikcija, s obzirom na modus izbijanja sjemena. Ti bolesnici se predaju ugodi pasivnog istjecanja. Ejakulacija je zapravo uriniranje. Abraham slijedece tocke istice kao karakteristicne: 1) Libidu tih bolesnika nedostaje potpuna muska aktivnost. 2) Genitalna zona nije posta/a vodecom zonom. 3) Povrsina vrha penisa nije dovoljno osjetljiva. 4) Genitalni organ je ponekad preosjetljiv, sto je znak njegove slabosti. Stvarne muske genitalne funkcije - erekcija, imisija, frikcija - otpadaju.

*

114

"Uber ejaculatio praecox" jO ejacu latio praecoxj (Klinische Beitrage zur Psychoanalyse jKli nicki prilozi psihoanalizi j , Internationale Psychoanalytische Bibliothek, Nr. X, 1921.)

5) Postoji posebna erogenost medice i straznjih dijelova mosnje. 6) Osjecaji ugode su lokalizirani u straznjem dijelu mokra­ ene cijevL U karakteroloskom pogledu su takvi bolesnici iii mlitavi, bez energije, pasivni, nemuzevni iii razdrailjivi, neprekidno u zurbi ; katkada, kao posljedica otpora specificno muskim djelatnosti­ ma, postoji direktna zelja za preuzimanjem zenske seksualne uloge. Doduse, kod nekih pacijenata je prisutna zelja za koitu­ som I sposobnost erekcije, ali erekcija nestaje odmah nakon imisije iii neposredno prije. S obzirom na genezu, Abraham objasnjava da ti bolesnici nisu postigli normalan stay muskarca prema zeni, stavise da su zaostali u stadiju narcisizma. Uz to ide konstitucionalno poja­ cana uretralna erotika koja uzrokuje precjenjivanje penisa kao mokratovoda. "Ukoliko se kasnije na organu javi zahtjev za pravom spolnom funkcijom, tada se on tom zahtjevu opire." Abra ham smatra da su "za prosudivanje" prognosticki "naj­ manje povoljni oni slucajevi kod kojih se ejaculatio praecox pojavila vee u vrijeme spolne zrelostii otada se tokom niza godina vise puta ispoljavala. Ovdje se radi 0 slucajevima kod kojih osobito jako prevladava uretralna nasuprot genitalnoj erotici." Oakle, nas pokusaj nadopunjava Abrahamovo misljenje ,utoliko sto on smjera na isticanje dva osnovna oblika ejaculatio praecox koji se medusobno razlikuju genetski i prognosticki. Do uspostavljanja ta dva oblika dovele su slijedece klinicke razlike : 1) Ejacutatio praecox je oduvijek postojala iii je nastupila tek nakon period a relativne potencije. 2) Do izljeva sjemena dolazi prije iii nakon prodiranja uda. 3) Preuranjeni izljev sjemena odvija se tekuCi iii na mahove. 4) Ud pri tom moze biti ukrueen iii mlitav. ~) Ud posjeduje vecu osjetljivost vani na vrhu penisa iii u , uretrl. ~~ U seksualnim mastanjima dominira, svejedno da Ii svje­ sno III nesvjesno, predodi.ba 0 prodiranju uda u vaginu, i ovaj put. sveJedno da Ii naglasena ugodom iii neugodom iii je zami­ !e~jena predgenitalnim mastanjima (priljubiti se uz zenu, Ijubiti JOJ grudi. postati vezan, itd .). ~avedena sv.ojstva obicno se vise iii manje cesto svrstavaju u dVlje wup~. EJaculatio ante portas obicno se povezuje sa uretralnlm Istjecanjem sjemena, vise iii manje mlitavim udom i 115

predgenitalnim fantazijama, a izljev sjemena odmah nakon prodiranja se povezuje sa erekcijom, katkada i sa ritmickim otjecanjem sjemena, a uvijek i sa aktivnim mastanjima 0 koitu­ SU, Ima i odstupanja, na primjer, narocito ejaculatio ante portas uz ukrucen ud. Iskustvom se redovito potvrduje da je prvi oblik daleko teii i obicno kroniean, dok drugi obicno nastupa nakon perioda re lativno dobre potencije i veoma dobro reagira na psihoanalizu. Razlika se nalazi u posve razlieitoj strukturi libida , Naime, teski oblik je oboljenje nastalo fiksacijm na analnom (-uretral­ nom) stadiju, a laki oblik isto tako na (uretralno-) genitalnom stadiju , Kod oba oblika simptom izmedu ostaloga znaci urini­ ranje, pa ipak je uretralna erotika u prvom vezana za predgeni­ tlani, a u drugom za genitalni libido, Prisustvo eistog genitalnog lib ida izraiava se: 1) u sposobnosti za erekciju, 2) u to me da je vrh penisa osjetljiv u vecoj mjeri od uretre i korijena penisa, 3) u mastanjima 0 koitusu, 4) u karakteru: pacijenti oboljeli od lakseg oblika su muski aktivni i agresivni, ponekad i oeito aktivno-homoseksualni. Oboljenje se pojavilo nakon odredenog vremena relativne po­ te nc ije. Nedostajanje genitalne komponente kod ejaculatio pra ­ ecox, odn osno prevlast analne pozicije imaju slijedeca obi­ Ijei ja : 1) bol esnici nikada nisu bili potentni. 2) Sasvim nedostaju mastanja 0 heteroseksualnom koitusu ii i se povlace pred predgenitalnim mastanjima. (Naravno, ne smijemo se dati zbuniti ispoljenom pacijentovom zeljom da dolazi na lijecenje da bi stekao moe za koitus. Hadi se 0 njegovim nesvjesnim mastanjima.) 3) Vrh penisa je iii veoma malo iii uopce nije uzbudljiv (h ipestezija, odnosno anestezija penisa). Sjediste osjeta ugode je mokracna cijev; ti osjeti se skoro uvijek pruzaju sve do podrucja medice. 4) Erekcija je jedva vrijedna spomena, uopce se ne ostva­ ruje iii se ud smeiura, 5) Pacijenti su po karakteru pasivno-feminini, analiza otkri­ va znatan moralni i erogeni mazohizam uz potisnuti sadizam , Osim toga, skoro uvijek postoje neurastenijski simptomi kao kronicna opstipacija, pritisak u glavi, zamaranje, spermatoreja i hipohondarske tegobe. . 116

U nastanku se oba ova oblika razlikuju po tome sto je tezi oblik uglavnom ostvaren primarnom fiksacijom u predgenita/­ nom stad iju, a laksi oblik regresljom ka genita/noj zelji za incestom. Kod ejacu/atio praecox genit/anog stadija je normal ­ no genitalno vezivanje za majku pogodeno strahom od kastra­ cije. Medutim jaka falieka pozicija podrzala je poistovjeCivanje sa ocem i sprij eeila je dublju regresiju ka ranijim stadijima, U nekim sl ucajevima strah od kastracije od strane majke postoj i kao strah od neke opasne "stvari" (ocev penis) u vagini, iii kao zapreeavajuca ideja da je vagina naoruzana zubima koj i bi mogli odgristi ud , Radost pri uriniranju sluzila je genitalnim i ekshibiclonistiekim tendencijama, ali je i uzrok istjecanju sje ­ mena. Dakle, ovdje je ejaculatio praecox izraz straha da se, kako je to rekao jedan pacijent, "odvazi u lavlju jazbinu", i tvori zastitu od predugog zadrzavanja u njoj. Kod nekih pacijenata je taj strah sasvim svjestan. Uretralno istjecanje sjemena iii takoder preuranjena ritmicka ejakulacija su prije svega izraz tog straha, kao sto uopce mnoga djeca na strah i jezu obieno reagiraju proljevom iii nehotimicnim mokrenjem. Iza poistovje­ civanja s ocem, koje karakteru utiskuje pecat musko-aktivnog karaktera, povremeno djeluje i poistovjeCivanje s majkom, ali ono genitalnog stadija; on~ karakteroloski ne prerasta poistov­ jecivanje s ocem. Razlika od erektivne impotencije bez ejacu ­ latio preacox sastoji se u tome da uretralna erotika u ovakvom stanju nema narocitu ulogu. Sasvim drugaeija je struktura libida kod ejacu/atio praecox odn. ante portas, ana/nag stadija . Prema mom iskustvu , u vecini slueajeva radi se 0 zapreci u razvoju i primarnoj fiksacij i na analno-uretralnom stadiju sa, iii bez djelomicnog aktiviranja falieke faze. Znam same za jedan slueaj kod kojega je analiza ~~gla dokazatl potpunu regresiju sa genitalnog na analni sta­ diJ . Sa regresijom se od ustalo od genitalnog poistovjecivanja s ocem u korist analnog poistovjeCivanja s majkom. Sa fiksaci­ lo~, odnosno totalnom regresijom, otpada i genitalna zelja i obl~no oslobada mjesto uretralnom odnosu prema majci i pa~lvno ~nalnom odnosu prema ocu. Analna i uretralna zado­ volJ?,vanJa su obleno oeita, a da pri tome nije potrebnoda paclJenttoga bude svjestan. Prevladava Ii kod genitalne ejacu­ latlo praecox strah od kastracije, tako kod analize prevladava autoerotsko zadovoljavanje ocInosno zelja da se zenu uprlja urinom iii izmetinama, . Mokr~Ca je ..zaustavljena, uriniranje pri jako napunjenom ffiJehuru Je Izuzetno Ispunjeno ugoclom. Mokracna funkcija je 117

zaposjednuta analnim kvalitetima (Ferencz/)* I defekacija je takoder veoma ispunjena ugodom. Jedan takav pacijent pro­ vodio je dugo vremena u WC-u tako sto je izmet ispustao polako i dio po dio. Cesto je i po osam dana izbjegavao stolicu da bi tada prstom vadio tvrd izmet. Druga dva pacijenta kod kojih nam je uspjelo osloboditi, iako neznatan, genitalni libido i zelju za koitusom, na putu ka zeni u napetom ocekivanju nadolazeceg isli su - na WC. Nakon praznjenja ekstremenata nestala je sva "volja za koitusom". Ukoliko je kod genitalnog oblika ejaculatio praecox, tera­ peutski ucinjen glavni dio posla kada su odstranjene zelja za incestom i strah od kastracije, kod analnog oblika do uspjeha dolazi tek kada je pacijent u stanju da napusti anal no i uretralno stj ecanje ugode. Samo ako je osobodena jaka genitalnost koja je bila potisnuta (sto vazi samo za slucajeve koji su nastali regresijom) borba izmedu predgenitalnog i genitalnog lib ida moze se povoljno svrsiti. U vezi sa ovime, upucujem na moja oba rada 0 terapeutskom znacenju genitalnosti. Takoder moramo istaCi da je ozdravljenju suprotstavljeno vodece poistovjeCivanje sa majkom. Ono je najjaca karkatero­ loska prepreka jer je povezana i sa potrebom kazne prema oCU. Mnogi stavovi takvih bolesnika mogu se svesti na formulu: "Kriv sam prema mom ocu, ne smijem biti ni raditi kao on; nego moram svoju krivicu isplatiti tako sto cu mu biti privrzen." Osjecaj krivice pema ocu postoji i kod genitalnog oblika. Me­ dutim tu otpada vazan trenutak stjecanja predgenitalne ugode koji se inace cesto povezuje sa mazohistickim mastanjima i osjecaj krivice opskrbljuje analnim libidom, sto je s terapeut­ skog stanovista osobito stetno. ' POistovjeCivanje s majkom cesto sadrzi jednu daljnju de­ terminantu ejaculatio praecox: penis je u masti postao dojka, a sjeme mlijeko. Ud se pruza zeni, kao sto je svojedobno djetetu bila pruzana dojka. U mastanjima i za vrijeme ugoda koje prethode neposrednom zadovoljenju tipicno se javlja zelja za pritiskanjem iii priljubljivanjem uz zenu. Pri tome u najtezim slucajevima istjece sjeme. Bolesnik igra dvostruku igru: nakon sto je napustio svoju musku ulogu, odnosno nikada je nije ni imao, on se daje zeni (majci) kao dijete i zudi za njenom dojkom; mastanje 0 sisanju dojke tipieno je za takve slucajeve. (Kod jednog od mojih pacijenata sjeme je istjecalo za vrijeme *

118

Ferenczi: "Versuch einer Genitaltheorie" ( Pokusaj genitalne teorije( (Internationale Psychoanalytische Bibliothek, Nr. XV, 1924.)

sisanja dojke njegove prijateljice.) S druge strane bolesnik igra ul ogu majke koja djetetu pruza dojku; to je kao da pokazuje zeni sto od nje zeli ("magicni gest", Liebermann) ; taka sisanje doJke i istjecanje sjemena nadgpunjuju jedno drugo i daju prikaz zelje da se bude dojen. Cini se da je to dublji smisao cinjenice, kako je to ustanovio Abraham , da pacijent urinira zenu . Jedan pacijent je imao osjecaj da je sjeme u udu i mislio je da sjeme jednostavno moze istisnuti. Kapanje mokrace iii sj emena, koje se tako t esto zdrlJzuje sa teskim oblikorn ejacu ­ latio praecox, povezano je sa nesvjesnom idejom da je vlastiti penis dojka za kojom se zudi i iz koje istjece mlijeko. Jedan takav bolesnik je kao djecak veoma rado nudio drugovima na si sanje svoj ud . Jedan drugi je jos za vrijeme trajanja allalize uspio sisati vlastiti ud. igrao se djeteta i majke istovremeno. Medutim. zbog tog psihickog odredenja ne treba previdjeti stalno stanje nadrazljivosti u organu, specijalno u uretri i na med ici. Nema gotovo nikakvog smisla reci da je organ manje vrijedan. Da Ii je ta manja vrijednost prisutna od pocetka? Po misljenju urologa, prevelika nadrazljivost genitalnog aparata i ejaculat io praecox su uvjetovani stalnom hiperemijom genitla­ nih organa i hipertrofijom prostate. Pa ipak bi trebalo razmotriti da Ii narocit nacin seksualnog zadovoljenja tih bolesnika ne bi mogao biti uzrokom hiperemije. U prilog ovome govori slijede­ ce razmisljanje: Pod normalnim uvjetima genitalni organi za vrijeme radnji koje prethode neposrednom zadovoljenju pos ­ taju prepuni krvi, ita akutna hiperemija nastaje odmah nakon orgazma. Ali genitalni astenicari su uslijed svog nacina zado­ voljenja orgasticki impotentni, sto uvjetuje trajan poriv za sek­ sualnim nadraiivanjem, a zbog toga i trajnu hiperemiju. Najpri­ je psihogeno nastala hiperemija moze, posto je postal a kroni<':­ na, zasigurno uzrokovati i trajna somatska potiskivanja. . .DC?k je kod genitalne ejaculatio praecox genitalno zadovo ­ IJenJe Ipak ostalo stvaran cil], predstavnik teskog oblika odre­ kao se koitusa, njegov glavni cilj tvore ugode koje prethode neposrednom zadovoljenju. Time sto je penis prestao biti izraz i o ru~e m u s~osti , stupio je misaono kao dojka u sluzbu nesvje­ sno. ~eIJen~ zenskosti. Dakle, smijemo govoriti 0 oralnoj eroti­ zaclJI pemsa (kao pandan histericnoj genitalizaciji zone oko usta) . Genitalna astenija je rezultat preplavljivanja genitalnog or­ ~a~a predge.~ ital n i m libidom . Nju treba odvojiti od ostalih obli­ da l ~po~en~IJ e- kod kojih postoje na genital nom organu usre­ otocenl, all sputani genitalni impulsi. Nesvjesna temeljna for­ 119

mula im pot~t nih osoba sa genitalnom astenijom glasi: "Ne telim spaln9 opCiti, nego telim svoj ud ta.ko i tako upotn/ebiti", a form ula obicno impotentnih osoba: "Zelim opCiti, ali to ne cinim jar se ibojim opasnosti." Predgenitalna aktivnost genitalnog organa ima kao poslje­ di cu da one koliCine uzbudenja, koje mogu biti ispraznjene samo u genital nom orgazmu, djeluju u preostalom tijelu; uz to dolazi i neprekidno seksualno nadrazivanje : tako nastaju hipo­ hondarske tegobe. One nisu "umisljene", kako to smatraju samo somatski orijentirani medicinari, nego, kako su dokazali Freud, Ferenczi i Schilder, osnovani tjelesni poremeeaji. Stanja tjelesne uzbudenosti i umora, nesposobnost za bilo kakav rad . kod neurastenicara, njihov stalni pritisak i osjeeaj pritiska su svi skupa posljedice genitalne astenije. U Cinjenici, da se kod neurastenicara zbog njegove geni­ talne aste nije i orgasticke impotencije razvija specificno obliko­ van karakter, naziremo veliko teoretsko znacenje koje prouca­ vanj e aktualnih neuroza ima i za ucenje 0 karakteru . Prilikom analize takvih bolesnika vidimo kako nijedno dusevno uzbude­ nje ne prolazi bez tjelesne rezonancije, a nijedno tjEZlesno zbivanje ne prolazi a da nije uslijedila dusevna reakcija. Cini se da nam upravo aktualne neuroze ukazuju na put kojim trebamo iei ako zelimo prodrijeti do zajednicke bioloske osnove tjelesnih i d usevni h reakcija. Ali, slijediti tal put nije vise nas zadatak.

VI poglavlje

o PSIHOANALITICKOJ GENITALNOJ TEORIJI Predpsihoanaliticka psihologija nije mogla postaviti pro ­ blem razvoja genitalnih tenden cija jer je bila zaokupljena pre­ drasud om da se "spolni nagon" "budi" tek u pubertetu kao poslj edica somatskih razvojnih zbivanja, dakle da je psihicki, tako reei , iznenada tu, ito ne samo kao unutrasnji poriv nego i kao zelja usmjerena prema objektu suprotnog spola u vanj­ skom svijetu. Kada je Freud prvi put razlikovao cilj nagona i objekt nagona , a zatim utvrdio da postoje predgenitalni stadiji kroz koje libido prolazi u prvim godinama zivota, prije nego dode do sazimanja predgenitalnih tendencija pod primatom genitalnih nagona, nalazili smo se pred pitanjem da Ii su pred­ genital ni oblici seksualnih potreba jednostavno zamijenjeni genital nim, iii i sami na neki nacin sudjeluju u uspostavljanju genitalnog primata. Pri tome se ne radi samo 0 razvijanju fi ziol oskog iritabiliteta genitalne erogene zone, nego problem obuhvaea I pitanje kako u tome sudjeluju dusevni stavovi i dozivljaji djeteta, i koji motivi se nalaze u osnovi heteroseksu­ alnog izbora objekta, tako da kod ovog problema treba razli­ kovati vise pojedinacnih pitanja: prvo se ti ce istupanja genital­ nog uzbudenja (cilj nagana), drugo razvoja psihogenitalne Ijubavi prema objektu objekt nagona), a treee genetske pove­ zanosti izmedu prva dva (uzajamni odnos nagona i dotivljaja) . Freudovo prvobitno shvaeanje bilo je da prije puberteta n-ema genitalnog primata, te da se predgenitalni djelomicni nagoni obuhvaeaju tek u pubertetu pod primatom genitalija.· K~S~ije je taj stav korigiran." Genitalni primat nastaje vee u dJet~nJs~u , u ta kozvanoj falickoj fazi razvoja libida. Ona na isti nacln pnpada i jednom i drugom spolu; u toj fazi se kod mus­

.

....

"Drei Abhandlungen zur Sexualtheorie" j Tri rasp rave 0 seksualnoj te,oriji j vidi prijevod: Odabrana djela Sigmunda Freuda, knjiga IV, Matica srpska :'Die infantile· Gen italorganisation " j lnfantil na genitalna oranizacijaj , IstO.

120

121

karca stvara po nos na penis kao najmocniju osnovu muske samosvijesti, a kod zene zavist zbog penisa kao najmocnije osnove tenskog osjecaja manje vrijednosti i njegovih kompen ­ zac ija.· Ovdje "pak postoji musko, ali ne zensko; protivrjeenost ovdje glasi:muski genitalni organ iii kastriran'" seksualni pola­ ritet musko i iensko poklapa se tek sa zavrsetkom razvoja u vrijeme pUberteta." (Freud , na oznatenom mjestu) . Djeeak zadrzava tendencije ovog stadija, dok djevojeica ima zadatak da nakon utvrdiva nja relativno manje vrijednosti klitorisa mobi­ lizira druge erogene kvalitete za uspostavljanje vagi nalnog primata, i da erotiku klitorisa prenese na vaginu, proces koji konatno moze biti zavrsen samo pod povoljnim uvjetima ra­ zvoja i tek nakon puberteta. Prema suglasnim stavovima vise autora, vagina kao erogena zona ne igra nikakvu ulogu u djetinjstvu; naime, u analizama zena ne nalazimo nagovjestaje vaginalne onanije u djetinjstvu , izuzevsi slutajeve kada su zene prerano bile zavedene na manipulacije sliene koitusu i na taj naein otkrile vaginu kao organ ugode. Problem od kojega je posao Freud u svom najnovijem istrazivanju 0 "Nekoliko psihiekih posljedica anatomske razlike medu spolovima" / Einige psychische Foigen des anatomis­ chen Geschlechtsunterschiedesj**' bio je, odakle to , da se djevojtica, koja isto kao i djetak u genitalnu fazu donosi veza nost za majku iz ranijeg vremena, okrece prema ocu. Kod djeeaka je problem utoliko jednostavniji, sto on ne mora mije­ njati svoj prvobitni objekt nego samo mora od relativno pas iv- . nog drzanja u predgenitalnoj fazi prijeCi na aktivno drzanje u falitkoj fazi. Nasuprot tome , djevojtica nije samo isto tako aktivna kao i djeeak nego ona mijenja i objekt. Kao uzroke popustanja odnosa prema majci i okretanja k 'Ocu Freud navo­ di : 1) odvajanje od majke testo zapotinje Ijubomorom na dijete kojemu ona daje prednost. 2) Majka se smatra odgovornom za nedostajanje penisa; ona je "dijete poslala u svijet sa tako ne­

.. **

.. ** 122

Ups.HDeutsch, "Psychoanalyse der weiblichen Sexualfunktionen" j Psihoanaliza zen skih seksualnih funkcijaj, 1925. (Neue Arbeiten zur arztlichen Psychoanalyse , br. IV) Jedna pacijentica ciju sam povijest bolesti objavio ("Eine hysterische Psychose in statu nascendi" j Histericna psihoza in statu nascendi j , Internationale Zeitschrift fur Psychoanalyse, Xl , 1925.) sjetila se tokom analize da je u svojoj trecoj godini stvorila teoriju da postoje dvije vrste djecaka: dobri i zlocesti djecaci; ovima, djevojcicama, ud je odrezan kao kazna za dodi rivanje spolnog organa. Internationale Zeitschrift fur Psychoanalyse, XII , 1926.

dovolj nom opremom".· 3) Posto zene, prema Freudu , opcenito teze podn ose onaniju od muskaraca, lako je pretpostaviti da je ta aktivnost koja donosi ugodu omrazena uslijed narcisoidnog poniienja zbog nedostatka penisa, uslijed "opomene da se na ovo] tocci jOs ne moze mjeriti sa djeeakom i da je zbog toga najbolje da zanemari konkurenciju s njim". Ojevojeica napusta ielju za penisom da bi na njeno mjesto stavila zelju za djetetom , a "oca u toj namjeri uzima za objekt Ijubavi" . Dakle, kompleks kastracije kod djevojeica uvodi Edipov kompleks, dok je kod djeeaka taj kompleks unisten strahom od kastracije.·· Freud ostavlja otvorenim pitanje da Ii su ti motivi zenskog heterosek­ sualnog izbora objekta, na koji je on naisao u nekoliko sluta­ jeva, opcenito vazeCi. Premda su opisani dozivljaji malih dje­ vo]t ica tipitni, te ih stoga mozemo ubrojiti medu normalne uvj ete i enskog seksualnog ra zvoja, ipak nam se tini da ne objasnjavaju dovoljno kasniji stay zene prema muskarcu. Prije nego sto navedemo analitieke rezultate u vezi s tim , zelimo nesto red 0 Aankovim nazorima koji je u svom najnovi­ lem radu "Zur Genese der Genitalitat" / 0 genezi genitalnosti(" proizasao od istog problema kao i Freud, medutim, on teskocu problema ne vidi u izboru objekta djevojtica nego u izboru objekta djetaka. Oba spola su prvobitno oralnim libidom fiksirana za majku (d ojke). Dakle, normalna konaena situacija je ta da djevojeica vaginal no i udi za penisom muskarca, a djeeak falieki za vagi­ nom zene. Prema Aanku, kod djevojtica se radi 0 relativno jednostavnijem tinjenitnom stanju da se igranje sa bradavi­ com dojke u onaniji dojenteta prosiri na klitoris, a dojka je zamisjenjena prstom koji se sisa, a kasnije penisom muskarca. Dakle, odvija se opseian prijenos oralnog libida na genitalni: Penis konacno preuzima ulogu dojke, vag ina ulogu usta, tako da je konaena situacija potpuno analogna prvobitnoj. *

Jedna od mojih pacijentica je sanjala da se nalazila u sobi, ciji se strop iznenada poceo spustati; znala je da mora izaci van. Kada je bila vani pomislila je da je unutra zaboravila neki duguljasti predmet, htjela je poz:u riti natrag da ga uzme, ali bilo je prekasno. Smisao sna je bio da je, prilikom rodenja, u majcinoj utrobi zaboravila penis i po novo ga je htjela uzeti.

**

Usp .Fmud: "Der Untergang des Odipus-Komplexes" j Slom Edipovog kom pleksaj, 1924. Gesammelte Schriften, Bd .V !,nternatio.nale Zeitschrift fur Psychoanalyse , XII, 1926. (odstampano u. Sexualitat und Schu lgefuhl " j Seksualnost i osjecaj krivice j , Internati -" o nale Psychoanaly1ische Bibliothek svezak XXD)

***

123

DrugaCije je kod djecaka: ovdje "je prst koji se sisa, a koji zamjenjuje bradavieu dojke prilikom igre sa penisom uskoro zamijenjen udubljenom rukom koja najprije nadomjesta usnu supljinu ... U zreloj dobi se pridruzuje jos sjeme kao nadomjes­ ta k za mlijeko, tako da kasniju masturbaeiju mozemo opisati kao punovrijednu zamjenu zacin sisanja na nareisoidnom stu­ pnju genitalnosti". Rank sada pretpostavlja da ta razlicitost u mehanizmu masturbacije : "kod djecaka potpuna zamjena za tin sisanj a: penis - dojka, udubljena ruka - usta, izljev sjemena - mlaz mlij eka; nasuprot tome, kod djevojciea samo igranje sa bradavicom dojke - klitoris sa nekom drugom zamjenom za dojku, prstom koji sisaju, koji je tek kasnije zamijenjen pen i­ so m", pomaze postizanju konacnog eilja normalnog razvoja; kod djetaka genitalno osvajanje majke, kod djevojciea "pois­ tovj eCivanje sa majkom uslijed nareisoidnog zaposjednuea vlast ite dojke nareisoidnim libidom". Nije jasno sto Rank misli reC;i ovom posljednjom recenieom : dogadaj, koji on opisuje kao normalan vodi, medutim, upravo do konacnog rezultata kojeg susreeemo kod nekih neuroticara i koji Rank s pravom istice kao suprotnost normalnog stava; moja vlastita istraziva­ nja prijen osa libida kod kronicne neurastenije pokazala su da najtezi defekti muske poteneije nastaju upravo tada kada je penis postao potpun nadomjestak za zeljenu majcinu dojku, a sjeme za mlijeko. I djevojciee koje su dojku zaposjele narciso­ idnim libidom naginju ka odbijanju muskarea posto nesvjesno o svojim dojkama mastaju kao 0 penisu. Netocno razlikovanje uvjeta normalnog i patoloskog seksualnog razvoja kod Ranka nadalje proizlazi iz slijedeee receniee u citiranom radu : "Nas ovdje... toliko ne zanima koliko od prvobitno oralno-sadistickog svladavanja majke dojence preuzima u normalni iii perverzni seksualni zivot nego kako se ostatak - na osnovi mnogobrojnih perverzija i neuroza, skoro bismo pokusali red tricav ostatak* - prenos i na genitalni stadij. "Ovdje naslueujemo terminolosku netocnost: jer seksualni razvoj nekih neuroza i perverzija razli­ kuje se od normalnog razvoja upravo po tome da se "na genitalni stadij prenosi" previse oralnog, sadistickog i drugog libida, tj . drugim rjecima, da postoji fiksaeija libida na oralnoj odnosno sadistickoj poziciji. Za normalan seksualni razvoj pitanje mora glasiti koliko je libidinoznog interesa oduzeto predgenitalnim zonama i okrenuto ka genitalnoj zoni; nadalje, pod kojim uvjetima se genitalni libido moze razviti relativno cist *

124

Siova sam ja razmaknuo

od primjesa predgenitalnih tendencija. Razliku vidimo vee u samom postavljanju problema : Rank pita kako nastaje genital­ nost iz predgenitalnih zona, mi pitamo kako se genitalni libido moze razviti neometan od utjeeaja predgenitalnog libida. U okviru psiholoske analize, koja je vjerojatno samo iz nuide presla individualno, bilo je potrebno ostro razlikovati "razvoj nagona" i "razvoj odnosa prema vanjskom svijetu" ; oni ipak pocivaju na nagonskim stavovima, ali predstavljaju i vee i stad ij razvoja nagona i, osim toga, ovise u prvom redu 0 samim doiivljajima. "Geneza genitalnosti" moze znaciti: a) nastajanje genitalnih poriva, b) nastajanje genitalne Ijubavi prema objektu i izbora objekta. Metodski gledano, nema prigovora psiholo­ skom istrazivanju geneze Ijubavi prema objektu, sto medutim nije slucaj sa genezom falicke erotike koja potice od tjelesnih podraiaja te je stoga psiholoski nedostupna. Clnjenica da Renk smatra da se falicka erotika moze redu­ cirati, a da ana nile nesto psiholoski , krajnje proizlazi iz slijede­ ee receniee (I.e.str. 418) : "Agresija se katkada moze iserpsti na genitalnom (i prvobitno oral nom) stadiju, i tu sposobnost mi (kod muskarea) karakteriziramo kao poteneiju. Nj en vidljiv znak, erekcija, bio bi tako red prolazni konverzioni simptom sadisticko-oralnog libida (seksualni apetit)" . Nije jasno vidljivo za$to je za genitalnu erotiku prije potrebno psihogenetsko objasnjenje nego za, na primjer oralnu iii analnu erotiku za koju takav problem jos nikada nije bio postavljen. Nasuprot tome, ukoliko upitamo sto omogueuje pojavu falicke erotike, dovoljna je prije svega Freudova inforameija da za to treba smatrati odgovornima uskrate anal nih zadovoljenja, vanjske i unutra­ snje podraiaje koj! su povezani sa proeedurama tistoee. Ovim m ~todskl m razmisljanjima prikljucuju se i mnogobrojna klinic­ ka Iskustva da erekcija zataji upravo tada, iii je zadovoljenje kao kad prisilne neuroze malo, kada falos stupi u sluzbu oral nih iii sadistickih tendencija. .Sasvi~ . ~sti prigovori moraju se suprotstaviti pokusajima neklh analitlcara da tumace sekusalni Cin . Tako Rank smatra "9a nc: rel="nofollow"> rmalni seksulani tin sam ne bi bio samo nadomjestak nego Istovremeno sadistitka osveta za uskraeeno oralno za ­ dovolje~le na majtinoj dojei i, prema tome, da Ii jedna iii druga ~ndenclj~ jako p~~teze, slijede nama poznatl poremeeaji Iju­ a~nog zlvota. kOJI se za oba spola mogu svesti na formulu: prelak nadomjestak za oralno zadovoljenje na majci (dojci) iii preJaka osveta za ad uzimanje tog zadovoljenja. " Da Ii bi nor­ malnl seksualni t in zaista tre bao biti samo nadomjestak iii cin

125

osvete? A nije niti moguee seksualni uzitak zene u seksualnom cinu postaviti kao vrhunac mazohistickog dozivljaja, kao sto se s druge strane desilo. I kada se i nadalje tvrdilo da je vrhunac ze nskog seksualnog uzitka dozivljen u cinu radanja, znaci da postoji ii i ometajuea netocnost u naCinu izrazavanja iii pretpos­ tavka koja se ne moze opravdati nikakvim kliniekim cinjenica­ ma jer vaginalno-mazohisticke pacijentice su bez izuzetka u visokom stupnju seksualno plahe i anesteticne kada dolazi do cina, i mi ipak smatramo da se vrhunac seksualnog uzitka i za zenu nalazi u seksualnom cinu (u vagina/nom orgazmu). Osnovu takvih tumatenja Cinjenitnih stanja pored metod­ skih netocnosti Cine dvojake greske. Kao prvo, povezanosti na koje se naislo kod teskih bolesnika isuvise lako se koriste za tumatenje normalnih funkcija, a da se ne uzimaju u obzir koliCina, intenzitet i oblik nagonskog zivota. Kao drugo, cesto se od jednostavne analogije zakljucuje 0 identitetu; tako se u psihoanalizi cesto netocno upotrebljava rijec "je" iii "znaci", i ako to u jed nom kontekstu ne znaci mnogo i treba ga procijeniti samo kao netocnost, u nekom drugom kontekstu moze postati izvorom pogresnih tvrdnji i nerazmrsivih zapleta. Normalni koitus, na primjer, treba "biti" iii "znaeiti" povratak u majcinu utrobu. Ne moze biti moguee da on to, u stvari, i jest. Da on to samo znaci, moze govoriti da doticni dod use svjesno zeli koitus, ali nesvjesno misli na povratak u majcinu utrobu. Uko­ liko kod ovakvog tumacenja ne istaknemo da se misli na arhaicno nesvjesno, tada je ocito prisutan prijenos iz podrutja patoloskog u podrutje normalnog. Impotentni eovjek misli moida i na povratak u majcinu utrobu ako sanja 0 koitusu, ali sigurno misli na koitus ako se u snu, na primjer usuljava u spilju iii bjezi od toboznje kastracije prilikom tina u majtinoj utrobi. Ono sto se, pri tome, ne opaza je vazna cinjenica da je upravo zato impotentan jer za njega koitus nije samo iii uopee nije zadovoljenje autohtone genitalnosti u predugodi i konacnoj ugodi, nego bas samo, iii zaista, zadovoljenje njegove ceznje za majcinom utrobom, njegovog oralnog libida, njegovog sa­ dizma itd. To je sada osigurana pretpotavka da su genita/ne ze/je regresivno zamijenjene predgenita/nim ie/jama i cetnjom za majcinom utrobom, ako je us/ijed straha od kastracije odbijeno genita/no zadovo/jenje. Ferenczi je u svojoj "Genitaltheorie" / Genitalnoj teoriji/ postavio "bioanalititko" tumaeenje koitusa na mjesto individu­ alno-psiholoskog tumacenja. To je metodski bez prigovora. Jedan dio njegova spekulativno stecenog shvaeanja, naime da 126

ejakulacija odgovara bioloskoj autotomiji organa koji uzrokuje bol iii napetost, mogli bismo klinicki potvrditi. Na taj naCin je dokazana heuristicka vrijednost poneke "spekulacije". Svakako da ejakulacija za zdravog pojedinca ne znaci kastraciju ; orga­ zam znaci opasnost (kastracija) samo za neke neurotiene osobe i upravo je time ometan. Normalan osjeeaj "gubljenja samog sebe" u orgazmu moze biti ostvaren samo ako ne postoj; strah od kastracije. drugom dijelu Ferenczijevih pretpostavki, koji se odnosi na spajanje genitalnosti, potrebno je podrobnije govoriti. Fe­ renczi je pokusao da postupak frikcije i ejakulacije uti"ni razum­ Ijivim kao rezultat amfimiksisa anal nih i uretralnih nagonskih sila. Ejakulacija bi bila uretralno zbivanje, a produzenje vreme­ na frikc ije zaustavljanjem sjemena anal no zbivanje. U borb; izmedu zelje za predajom, i zelje za zadrzavanjem, obicno bi konacno pobijedila uretralna erotika . Kod ejakulatio praecox prevladalo bi od pocetka uretralno, a kod impotentia ejaculandi anal no htijenje i bilo bi potrebno izjednacenje te obje tendencije da bi mogl a biti ostvarena normalna ejakulaciona potencija . Ovom e se mora suprotstaviti tinjenica da je ejakulacija bez ostatka posljedica reflektornog zbivanja na spinal nom centru koje se pokrece frikcijom kao osjetilan podrazaj . I sama frikcija moze se svakako isto tako malo psiholoski objasniti kao i t esanJe nekog svrbljivog mjesta na kozi , ako fizioloska zbivanja ne zelimo tumaciti psiholoski. Za Ferencz/ja je to tumacenje svakako bil o samo polazna tocka njegove mnogoobeeavajuce "bioanaliticke" hipoteze. Opcenito iskustvo nas uci da genitalna frikcija moze bit; samo poremeeena negenitalnim tendencija­ mao Dakle, ako je Ferenczijeva pretpostavka tocna, nesto jos mora postojati za prijenos anal nih i uretalnih kvaliteta na geni ­ t~l~i organ da bi bila ostvarena normalna genitalna funkcija. Ne bl 1I..kod muskarca sam falicki libido koji ima vlastito erogeno ponJeklo trebao uvjetovati takvu promjenu? Ukoliko analiticki ispitujemo normalnu genitalnu funkciju k?~. muskaraca koji su orgasticki potentni u smislu nase defi­ ~Iclje. p?re~ falicke Ijubavi prema objektu koja se jasno ispo­ Ijava,. nalla,zlIno na mnogobrojne, vise iii manje intenzivne ten ­ denclJe kaje su nam iz analiza impotentnih osoba poznate i kao predgenltalne i sadistitke zelje i kao ceznja za majcinom utro­ ~am. Maiema li vee iz samog takvag postojanja izvuCi zaklju­ cak a genez; zbivanja iii 0 "smislu " funkcije? Zasigurno ne, jer :tere bl ~e tendencije mogle sekundarno prikljuciti, nakon sto je unkclja, !?pecificno determinirana, vee oblikovana. Ako se u

o

127

analizi zdravih osoba, na primjer, pojatava sadisttka iii oralna tendencija, trpi genitalna funkcija ito nesumnjivo iz tog razloga; naprotiv, nista 5e ne mijenja ako se analiziraju genitalna ugoda iii dozivljaji u orgazm u, ukoliko pri tome ne olive stare incestne zelje. Obicno gen italna erotika ne podlijeze nikakvom ograni­ tenju od strane Nad -Ja sa tijeg stanovista genitalnost, iii samo trpi iIi cak odobrava, ali ni u korn slutaju ne odbija. Uspored­ born se lako moze utvrditi da se t ak i fina razlika izrnedu samog trpljenja i odobravanja genitalnog zadovoljenja od strane Nad­ Ja izrazava u intenzitetu konatnog zadovoljenja i u opcenitom drza nju prema seksualnom objektu kao i prema pitanjima spolnosti opcenito. Predgenitalna erotika se pridruzila sekun­ darno, individualno razlitito jako i takoder se zadovo/java u pred ugodi i konacnoj ugodi ; to tini razlidtost normalne geni­ talnosti. Ukollko su takvi predgenitalni prohtjevi potiskivanjem iii samo obranom iskljuteni od utesca pri genital nom zadovo­ Ijenju, tada time vise iii manje trpi i to zadovoljenje p]ema intenzitetu doticnog poticaja i obrane koju one dozivi. 8to je motiv tog odbijanja? Nlje vj erojatno da predgenitalni i drugi prohtjevi koji ne pripadaju genitalnosti nepromijenjeni, tj. ne pod utjecajem genitalni h tendencija smiju imati udjela u opcem seksualnom zadovoljenju. To postaje odmah jasno ako pomislimo na njiho­ vevlastite nagonske ciljeve koji prilikom normalnog seksualnog tina moraju bilo kako biti preinateni ukoliko ne treba da ome­ tajuCi djeluju na Ja. Poljubac koji uvodi u seksualni tin zasigur­ no zadovoljava oralni libido; prvobitni nagonski cilj oralnog libida bilo je sisanje; kao Ijubljenje one se uzdize na genita/ni stadij zadovoljenja. Preinaka od sisanja ka /jub/jenju moze se bez razmis/janja pripisati utjecaju genita/ne na ora/nu erotiku; to se najbo/je iskazuje pri/ikom po/jupca jezikom. Zacije/o treba pretpostaviti i suprotan utjecaj, ako usta kod ugoda koje prethode neposrednom zadovo/jenju do/aze u dodir sa geni­ ta/ijama partnera. Od ovoga do fe/acije, i/i do podrazivanja k/itorisa /izanjem, kao perverzija sa isk/juCivim namjerama, postoji mnostvo prijelaza; pri tome se povecava impotencija uz prevladavanje predgenitalnih prohtjeva. Anal nost se, kao tendencija ka koitusu a tergo iii kao njusna erotika, uzdize na genitalni stadij. Isto tako i sadizam muskarca i mazohizam tene, prvi kao specifitna muska aktivnost, drugi kao zenska pasivnost. 8asvim u smislu Ferenczijevih shvacanja uretralna erotika, zbog genet5kfh odnosa prema genitalnosti, tini se, moze biti takoder zadovoljena bez ostatka prilikom 128

ejakulacije. Patoloska krajnost je ejaculatio ante portas uz mlitav ud, pri kojoj je uretralna erotika iskljutivo zaposjela genltalni organ. Dakle, "podredenost predgenitalnih prohtjeva genital nom primatu" u falitkoj fazi razvoja libida uvjetuje takoder i kva/ita­ tivnu preinaku djelomitnih nagona koju treba pripisati falickom karakteru IIbida i utjecajima Nad-Ja koji se od sada oblikuje. Moze se desiti slutaj da jedan iii drugi predgenitalni poticaj usliJed dJelomitne fiksacije i izoliranog potiskivanja ostane iskljuten iz genitalizacije, iii da je smanjen tokom razvoja sek­ sualnih aktivnosti u vrijeme puberteta iii ponovo kasnije, i nije mu dopusteno ut esce u genital nom zadovoljenju. Jedna takva izolacija, od nosno djelomitno potiskivanje, u sebi krije dvojaku opasnost. Prvo, na taj natin se vise iii manje velika kolitina libida iskljut uje iz zadovoljenja i nagomilava, i potrebno protu­ zaposjednuce slabi sklad seksualnog dozivljavanja. Drugo, potisnuti poticaj neprekidno privlati druge tendencije, te tako postaje skroviste za strogo zabranjene zelje; tako se stvara klica od kOje 5e uz odgovarajuce povode razvija neuroza. Tako, na primjer, kod erektivno potentnih prisilno neurotskih karakte­ ra vidimo jaktabu bilo kojeg drugog osim "normalnog" polotaja za koitus. Na primjerima smo pokazali koliko irazito negenita­ liz.irana analna erotika moze poremetiti orgazam iene. Potisnuti nagonski prohtjev svakako ne bi mogao sam uzrokovati neuro­ zu, kada mu se ne bi pridruzili opcenito slabljenje genitalnog zadovoljenja i zapretavanje libida kao njegova posljedica. U torfi pogledu je narotito opasan onaj tabu koji se odnosi na manipulacije koje su jed nom bile u vezi sa onanijskom aktivno­ stu dotltne osobe. Kao narotito tipitan neka bude istaknut tabu uzajamnog dodirivanja genitalija. U takvim slutajevima je iz.zadovolJenja iskljuten vatan dio same genitalnosti; medutim, to ne smanjuje samo zadovoljenje, nego kod lene izaziva posve laku vaginal nu anesteziju, te kod muskarca uvjetuje jaku be~?ljnost prilikom t ina, ako ne i slabljenje erektivne po­ tenclJ e. " Nakon ovog pokusaja da se razjasni razvoj nagonskih cllJeva i njihovih uzajamnosti vracamo se problemu izbora objekta. '

***

Izbor heteroseksual nog objekta djetaka niposto nije u pr?tivrje'Cju sa nagonskim ciljevima razlititih stadija razvoja IIb~da; ciljevi oralnog, isl0 kao i sadistitkog, uretralnog i falitkog IIblda. su objektu koji je djecaku od rodenja nadalje najblizi, 129

maici, 'p rilagdQenlu 'srTIislQ iridividuahlo ibioloski svrsishOdnog seksualf,og stava. u,kasriijem'ziVotu, Dapi'omjeha erbgenih odriO­ sa prema tom objektu vise ne predstavlja problem, dokaiali smo ranijeJ$azifnanjem veG pbznatih uVjeta za razvOfli~ida · i 'razja­ snj~l}jem postavlfenog · prbbl~ma u·vezi sa "genezomgeriital" n'osti": Posvetimose' sad'aproblemu izb'ora objekta djevojcice, U psitioanalitlcKojliter'aturi medusbonosu suprotstavlj-emi dva d fj eldm opreCria rriisljenja. 'Joono zastupaju Freud i H.Dti utsch, koji ;,srriatrajiJ da je zenskost u pubertetu ;. nlegoYG)rn predstad ijLJ, Ijubavnor'Ti stcivu male djevojcfC:epremaocu, reak~ tivno ostVarena; dakle; da sedJevojcica razvffanajprije ;naliniji aktivnostii mu§kdsti· j tek ' sekundarno prelazika zenslfiertla

svom

:zehe

I

*

"Zur Genese des weiblichen.' Kastrationskomplexes"

.~...

10 ge~~zi

J

.

f en ­

,- i · skoQ, komplek~ ~~tr~cije/" !ntem~tiora!e Z~itschrj!t flir ., ~sycho. ~ ' . ' an~lyse.' X: 19~4. \ . I ' . . ,J '. " ' c ., ''':-,\,;jr .1.' ** Pc;>glavlje. opogresnirll PCl istovj ~Ciyanjima u ':Qer. triebhaft~. ChC!ral
"130

primarno pat?genu ' ulogu . U i, sv~; ~JuC~jevima. · !:?k,b,' j~, n~..: primjer, nalazlffiO kod ·karakteroloskl ,naJMnstvenlJAh r naJmat-· cinskijih lena, 'stoje takbderistakla iHorney:.(l.c,).Oakle, "z~lja za penisom" i"ze~ja za muskoscu"nisu identicne;dod,uS~, . Ova prva nikada nepostoji bez ave. druge, air ne i.obrnuto;' Kqtn." pleks muskosti tene jeste karakterolosko ispo/jcwanje zelje Zet., penisom i moze biti ostvaren samo . aibojena ·r:nastar'lj(i. kdi!u$u: .· k:Oja su

f)

•.

u~p, lzvie~t~t; p~cii~n1ici ~a.vazom~t~r~p·~ ne~r~:zom u·IIIOdjeljkU t;31­

isprva odbijana akutnim pojacanjem muskosti i mrznje prema muskarcima. Najdublji motiv te obrane je jasna genitalna tjes­ koba. Tako takve zene, ako su do tada bracni cin sarno trpjele, ne pod nose vise koitus i, sa iii bez cuvstva tjeskobe, plase se da bi im se pri tome nesto moglo dogoditi. Razumijevanje straha od gubitka penisa. ne nailazi ovdje ni na kakve poteskoee, jer nakon uspostave poistovjeeivanja sa. oeem zelja za posjedova­ njem penisa se pretvorila u nesvjesno mastanje 0 stvarnom posjedovanju penisa. (Jedna pacijentiea koja je imala takva mastanja uvijek je urinirala samo stojeei iznad zahodskog otvora.) Medutim moramo se i plasiti da izgubimo one sto mislimo da posjedujemo. Teze je razumijevanje straha od kastraeije prije uspostave poistovjeeivanja s oeem. Tada je pak postojala samo zelja za penisom. To svakako iskljucuje strah od kastra­ cije u uzem sislu, ali ne i strah da ee vee ozlijedeni genitalni organ biti jos vise ozlijeden; jer postoji ostatak: kl itoris za koji neke djevojciee misle da ee jos narasti i koji ipak pribavlja ugodu. Usprkos tome, psiholoskim cinjenicnim stanjima kod zene prije bi odgovarao izraz "genitalna tjeskoba" nego "strah od kastraeije". Dakle, poistovjeeivanje s oeem u Ja, koje karakteroloski uspostavlja kompleks muskosti, bilo je posljediea uskraCivanja Ijubavi koje je djevojka dozivjela od oea, a ne (barem ne neposredno) posljediea zelje za penisom. Ta zelja je isprva postojala sama za sebe i neovisno 0 poistovjeCivanju s maj­ kom , sa kojim je dospjela u konflikt tek kada je on~ riaislo na granieu vanjske uskrate. Tek poistovjeeivanjem s Geem, koje je bilo posljediea Cisto vanjski uvjetovanih do~ivljaja, ~elja za penisomjezadobiJa moe koju kasnije mozemovidjeti dadjeluje u karakteru i simptomima. Cinjeniea da zelja za penisom ne vodi uvijek ka muskosti proizlazi iz usporedbe takvih pacijentiea sa drugima kod kojih se nikada nije razvio muski karakter nego oduvijek zenski i koje su cak, usprkos histeriji, katkada pokazivale i majcinske osobi­ ne koje pocivaju na poistovjecivanju s majkom u Ja. "Pomak aktivnosti" u pubertetu, koji je opisala H.Deutsch, bio je prola­ zna pojava* i nije mogao znacajnije promijeniti osnovnu femi*

132

Ipak, pomak aktivnosti kao prethodnik feminine pasivnosti ne moze se utvrditi kao tipican. Lijecio sam jednu pacijenticu sa kronicnom depre­ sijom i muskim karaicterom, kod kOje se mogao ustanoviti suprotan postupak . U vrijeme prve menstruacije pojavila su se najprije predana zenska mastanja koja su se odnosila na oca. Jako se uplasila kada je primijetila da je oceve poljupce drugacije osje6ala nego do tada, povukla se i otada je njeno drzanje bilo naglas"eno m usko.

ninu ertu licnosti. Analiza razvoja odnosa prema objektu i ovdje pokazuje veliko znacenje koje real no dr~anje i karakter oea ima za razvoj i ocuvanj e ~enskosti. A da sam nije zenskog drzanja i podlo~an·~ majei, otae je prema djevojcici iskazao mnogo ciljno sputane IJubavi, tako da se unutrasnjoj uskrati nisu prikljucile tako grube vanjske uskrate kao kod ranije opisanog tipa, te je stoga otpao i povod za totalno pOistovjeCivanje s oeem. I poistovjeCivanje s majkom je moglo jOs opstati zato sto je Ijubav prema objektu barem u pogledu njeznosti bila zadovoljena. Ono sto mu je nedostajal o za potpuno ucvrscenje bila je vaginalnoerotska os nova koja nije mogla biti ostvarena zbog neurotskih konflikta. Medu tim konfliktima, protivno najprije opisanom tipu, cija je heteroseksualna senzitivnost propala zbog genitalne tjeskobe, najv~n ij u ulogu ima zazor od ineesta i osjeeaj kriviee prema maje!. Kod tezih histerija prisutan je dakako i strah od koitusa (genitalna tjeskoba). Onanija na klitorisu i zelja za penisgm, ipak, i u ovim slucajevima spadaju medu tipicne nalaze. Sto, dakle, cini razli­ ku izmedu ova dva tipa? Usporedivanjem se moze utvrditi da je kod prisilno-neurotsko-muskog tipa onanija na klitorisu po­ vezana sa sadistitkim i aktivno homoseksualnim mastanjima, a kod histeritno-femininog sa heteroseksualnim, veoma testo i mazohistitkim predodzbama 0 koitusu. Iz ovih cinj enicnih stanja objasnjava se prividna razlika izmedu stavova Freuda i H.Deutsch s jedne, i Horney i mene, s druge strane. Ovi prvi autori misle na falicko-muski libido koji s~ najprije razvija, mi mislimo na onaj psihicki stav male djevoj­ C I~~ prema oeu koji ]e predstadij kasnijeg ~ensl
*

Naime, ako brutal an alae od polSetka sprelSava kod djevojcice razvoj njenog poi slOvje6ivanja s majkom ,ona ostaje iii trajno oralno fiksirana za majku i kasn ij e postaje potpuno in fanlil na osoba, iii se poistovje6uj e s ocem jos prije nego Ii je mogla nauciti voljeti ga oOvakvo cinjenilSno stanj e nasao sam kod nagonskih mazohi stickih psihopata sa teskim infantilizmom .

133

Moze avisiti sasvim 0 slucaju da Ii ce djevojeice otkriti penis rfajprije kod -drugova uigrliljokodbrace, :iJj ce, ' na prirhjer, wov0dom rooerija nekog djeteta;najprijestec)zefju za djetet6m, Jos :nije sigarnoniti1 dac liusporedbagenitalija: prije 'genita[ne faze ~Pbs1a je -uopce'djelotvonha u srrusLu:kompl eks? J
u-

~:; .

:- .. '"" . .

~

'-

~.

,,"'; ..:) : ,

*

*" ~34

.

r

i,":. ~ "

:r

',". r

.. '

-"

.,J

,

.

I'

,

•

v'" t":

!'Einige Bemer-kuR,gen zur-,TrieblehreV .Nekolikq,nappmena za ucenje . o nagonu n lnternatlooaJ~, Zeitscbriftf~r Psychoanalyse, 1;19~ 3.) "Versuch elner -Gen',taltheorie":/P.oki,lSaj genitame -1eorije/,.- (lnternati': ¢nale Psychoanalytische Bibliothek, svezak- XV) ... :,,'

vagine se takoder:moze fenomen_oloski utvrditi. U mQrn istrazi· vanju razvoja zenskog NadeJa (Le.) dosao sam do rez.l)ltata da se "poistovjeCivahje" smajkom, u :Ja".stvara preko -analnih i oralnih kvaliteta ida ~'u · lJormalan razvoj z_ene;' &pad~ "ojelomic ~ no zahvacanje u ranije stadije libidinoznog .razyoja 'n~kon falie­ ke uskrate". Prilikom proucavanja poremecaja zenskog orga­ zma pokazafe $U sene sarno d~ljnje potvrde c;itiranih Itavoya, nego-se nametnuo izakljucak da tek prijenos analnog i oral nog libida na vaginu or:nogucuje neQphodan':prijenos;' erotike l
*** Praveci sazetak moramo razlikovati tri osnovna elementa pojma genitafnosti: 1) Lokalna erogenost genitalne zone (genitalna podra­ zljivost) . 2) Na genitalnom organu centriran somatski libido (geni­ talnl poriv) , 3) Psihogenitalni libido (genitalna ceznja). Oni se nafaze u najuzem uzajamnom odnosu iako imaju razlitite osnove. Genitalna erogenost pociva na specificnom iritabilitetu genitalnih zrnaea pohote. Psihogenitalni libido kao specijalan slueaj psihicke seksualne energije osniva se na genitalnoj erogenosti i po svojoj biti je izraz okretanja ope-eni­ t?f! psihitkog seksualnog interesa ka genitalnoj zoni. Somatski libido, opcenito tjelesno seksualno uzbudenje, ima sjediste u v~geta~nom zivtanom sustavu, a izvor u unutrasnje-sekretor­ nlm zblvanjima (u hipotetskom seksualnom kemizmu) , Orga­ zam (a s njim i sredivanje libidinozne raspodjele) je zajamcen : 135

samo ako neko dobra razvijeno pSihogenitalno htijenje mote neometano koncentrirati somatsko seksualno uzbudenje u genita lnoj zani. Cinjenica da samo genitalni aparat moze os­ tvariti orgast icko zadovoljenje mora da ovisi 0 tizialoskoj gradi razlicitih erogenih zona. Svaki poremecaj bilo kojeg od ova tri elementa genitalnosti uvj e1uje orgasticku impotenciju i somatsko zaprecavanje libi­ da; tako i kada je potisnuto opazanje genitalnih podrazaja iii kada je psihicki genitalni libido pomaknut na neku drugu ero ­ genu zonu iii kada, uslijed nedostatno razvijene psihogenital­ nosti, predgenitalni libido zaposjedne genitalni organ itd . U svim ovim slucajevima tr pi tok somatskog seksualnog uzbudenja. Medu mnogim mogucnostima koje stoje na raspolaganju nagomilanom libidu (stvaranje zaprecavajuce tjeskobe, kon­ verzionih simptoma, prisilnih simptoma), mogucnost pojacanja destruktivnog nagona ima do sad a malo cijenjeno znacenje. Sada cemo se posvetiti toj mogucnosti.

VII poglavlJe

OVISNOST DESTRUKTIVNOG NAGONA o ZAPRECAVANJU LlBIDA U noveli Paula Bourgeta "Le di sciple"· jedan Ijubavni par, koji je Iz neurotsklh razl oga ad bio spolni cin, od lucio se da zajednitki potini samoubojstvo. Ali, adlutili su i da prije smrti jedno drugo jos tj elesno posjeduju. On je zadovoljen : "La plenitude de la vie volontaire et retlechie affluait en moi main­ tenant, comme I'eau d'une riviere dont on a leve I'ecluse." Kod njega je iznenada utvrscena odluka 0 osujecenju dvostrukog samoubojstva; medutim, u meduvremenu si je Ijubavnica, koja je ostala hladna, od uzela zivot. Da Ii je ovdje p risutna samo pjesnieka masta iii su uoeene znatajne veze? U stanju seksualne zadovoljenost i donosi se odluka 0 samouboj stvu, zadovoljeni odustaje od odluke, neza­ d ovoljena ju provodi. Teoretski reteno: Ako seksualni nagon nlje zadovoljen, do izrazaja dolazi destruktivni nagon, u supro­ .' " tnom slutaj u on gubi na energiji. Freud Je u svoj oj knjizl "Das .:lc~ und das Es" IJa i Onol postavio dva osnovna nagona: ero s i nagon za smrcu (seksu­ alni nagon - destruktivni nagon, Ijubav - mrtnja) kao polarne tendencije kOje ovladavaju organizmom kao i njegovim psihie­ kim reakcijama. Ova nagonska suprotnost jasno dolazi d o izrazaja i u ambivalentnosti najveceg dijela d usevnog ponasa­ nja. Pitanje glasi u kakvom su odnosu oba ova nagona jedan prema drugome, da Ii i kako jedan na drugi utjetu. Lako m o~em o. pokazatl da int§,?z@t c;I~stcuktivnog nagona (tj. nje­ govlh pOJavnih oblika, mrznje i agresivnosti, brutal n-ost i i sadi ­ zma) ovisi 0 prisutnom stanju seksualn~ t ado¥.o/jenosti, ogno­ sno 0 jaCini somatskog zapreCavanja libida. Nase dokazivanje oslanja se na d obropoznate klinleke pOjav~, tako da se mo2emo odreci opsirnih prikaza povijesti bolestl. NaVedena ovisnost se promatraCLJ pokazuje I na 1jele­ snom podrucj u, kao i na podrucju dusevnog ponasanja. Na­

,.

Na ovu novelu je moja patnja skrenuta u jednoj diskusiji u Ungarlan­ dische Psychoanalytische Verei nigung .

136

137

raYno , U stvarnosti ne mozemo razdvajati dusevno 'por1?sanje i tjelesna u zbudenja. Vee k od aktune neurastenije koja nastaje uslijed neade­ kYatnog zadovoljenja i pociva na somatskom zaprecavanju libida, uqtavamo jacanje pojCl.va destruktivnog nagona: razqra­ iljivoSt f ' provale gnjeva .zb6g tricavih .dbgadaja, kao, i jak moto rn i nernir. A :iz I,i bidoteruelskihistrazivanja Freuda, koja podraiavaju rezultati kojih su dosli Abraham, Sedger, Fe­ d ern i drugi , znamo da se, isto kao sto su genitalni aparat i erogenelone podrucjafunkcije seksuljilnognagona, i,des!ruk­ tivni rlagonsluzi rnisi¢jem , Mo,torni nemir, kao sto ~Q pokaz~je analiza odgovarajuCih,slucajeva, kod neurozaostVaruie setak.o sto nezadovoljenoseksualnouzbudenje zahvaca misicni '(ipa~ rat ; to u-zbudenje :' seovdjene pojavljuje vise kao , s,eksualni fenome,n nego .kao.podstrekza r8.zaranjem.' Dakle, .nioramo pretpostaviti da se.zatomljenoseksualno uzbudenje potcirija va destrukilvnom nagonu, a~o nije simplomatski vezano iii se ne pojavljuje kao zaprecavajuta tjeksoba. . .. Na prim jer. kpd sadistiGko-riagonskihkarakteravidimo da motorni nemir , porivi za rata~anjem iii barem za .aktiviranjem misicnog aparata, kao i opca' agresivnost postaju to 'jaci, sto oniduze iive u apstinenciji, te da ti impulsi slabe aka sesamo j za kratko vrijeme prekine saapstin.encijom. . . I motorni nemir koji se ispoljava kao nagon za putovanjem iii u ' stanju kratkotrajnog gubitka svijesti pociva,kao 'sto je pokazala analiza jednog odgov8..rajuceg slucaja, na seksualnoj uzbudenosti prenesenoj na misicni aparat; J1uz~a za putova­ njem , bijeg odgovarao je ovdje nesvjesnom.traganjuza seksu­ alnim objektom i seksualnim zadovoljenjem. . . Dokaz je i da dojence pocinje gristi (postaje oralno~sadis­ ticko) kada ga se ,advikava od sisanja. Prelazenje uzbudenja sa eroticko-osjetil nog na motorno destruktivno podrucje motemo jos pratiti i kod djece koja pocinjupotiskivati Edipov kompleks. Ne moze biti slucajno da do takovelikog pojacanja motorne agilriosti, volje .?a kretanjem i okrutnosti dolazi u prosjeku u petoj godini zivota, Na pocetku puberteta, tjelesne i dusevne seksualne evolucije, karakter]e obicno drugaciji nego na zavr­ ~etku te faze. Na pocetku prev1adavaju: sanjarenje,sentimen ­ talnost, sklonost sveopcem covjekoljublju; kasnije, kada:se javi ponovo potiskivanje Edipovog kompleksa i borba protiv ona­ nije, razvija se karakter "doba nestasluka": pak'ost, prkos, sklo ~ nost ka nasamarivanju roditelja i 09gajatelja, volja za tucnja­ yom iii sklonost ka misicnom bav1jenju u sportu. Sjecamo se

do

138

jOs iz svog doba~irnnazited9, S\Jpetii sesti razn~d (rjede;Cetvrti) iz~iali j ezukoducit~lta~ , ~. " ; . '. .•.:' :1 ....... :. <.', ,~, '. '

. I na d rugim 'podrucjirna,vidimo .da ,s.e l1~zadqvoljeJ:lo ,s~k­ 'sualno uzbudenje lako preobrazi u agresivnost, cak bru,t(ilnost, Isto kao sto .s.e 1razocaranaJjubav.laJ
n~64 ;:lgr~ivm:~st..Ako p~~,.pLJVqr.e:~~iIJ1Ppdrt~ti:yrlo ;o$trima,.,

lad8f. 'lit pnvelemo; n a; IqR~~t i ,'.qczirTl9.;i!1- d9!~~P icx;1, spplpo

W:WJ~M!h ~ kula" .Aegn;lati¢n~, p~p~ije· -p,l,Ibf:;r.te~a ,ka,st~ir:~Jl.jr

139 .

'-'

eunuha pokazuje ne samo da je zaprecavanje libida vazan energetski izvor agresivnosti, nego i da je destruktivni nagon nemocan prema van , ako nedostaje izvor libidinoznog dadatka . Izuzetak ad toga cine zbivanja u klimakteriju i seniju. Na pocet ku klimakterijske involucije klimaktericna osoba se uzbu­ duje najprije poveeanom seksualnom aktivnoseu, a kasnije postaje mrzovoljna, svadljiva, katkad okrutna i to sve to vise sto je manje bila zadovoljena u svom zivotu. Nerijetko se i u klimakte riju bude sadisticki nagoni, tj . seksualno-okrutni porivi. Sve to je predstadij senilne involueije kod koje se, prema Freudovoj hipotezi, nagon za smreu, drugim rijecima bioloski destruktivni nagon, potpuno razvija prema unutra. Vjerojatno nije slucajno da se sa presahnueem individualnog izvora erosa (nagona za zivotom) javlja involucija koja vodi ka smrti. Ovisnost destruktivnog nagona 0 stanju libida vidljiva je nadalje i u cinjenici da uznemirujuee i agresivne sklonosti spontano nestaj u nakon zadovoljavajuceg Cina. Oakle, genital­ nim orgazmom se misienom sustavu oCito oduzimaju energije. To 5to uporni sportasi, da bi postigli vrhunske rezultate, zive u apstinenciji pociva na pravilnom promatranju ovih veza.

***

Kako se sadizam odnosi prema zaprecavanju libida i des­ truktivnom nagonu s jedne, a prema tjeskobi s druge strane? Svi nagoni koji podlijezu bioloskim zakonima dani su u osnovi, i samo vrijeme, nacin i intenztitet njihova pojavljivanja ovise 0 dozivfjaj ima. Tako vidimo da se erogeni djelomicni nagoni pojavljuju adredenim redoslijedom i u uskoj ovisnosti 0 zahtjevima njege i odgoja. Odobravanje i uskraeivanje zadovo­ Ijenja libida u svakoj fazi razvoja libida se jed no vrijeme nalaze jedno uz drugo, dokkonaCno ne prevfada uskrata, Posljedice toga su dvije stvari : prvo, jedan drugi djelomicni nag on na kojega se do tada nije odnosila uskrata zadobiva sve vecu paznju (na primjer, analnost nakon odbijanja od majcine dojke, genitalna masturbacija nakon sto je uspio odgoj za cistocu) ; drugo svaka uskrata izaziva mrtnju i ambivalefltnost prema objektu koji ogranicava zadovoljenje nagona. Sto uskrata is­ padne jata, to veei prostor zauzima stav mrZnje ~o se brie i brutalnije odvija edgoj ka odricanju od nagon~, to intenzivnija-·· pastaje mitrija. Treca posljedica uskrate i iz nje proizlaiete ambivalentnosti jeste vise iii manje cjelovito poistovjecivanje sa objektom koji uskracuje. ZvuCi paradoksalno, ali se tu nista ne m~e promijeniti: karaKtero/oski se izjednacavamo onim ko.ga

140

mora mo mrzjetijer ga ne smijemo volje.ti. Nagonska sila, kojom se sluti poistovjecivanje jeste Ijubav, povod za poistovjeCiva­ nje je mrtnja zbog pretrpljene uskrate; tako objekt, kojega nismo mogli prestati voljeti i koga smo morali mrzjeti jer nije osiguravao zadovoljenje, postaje uzorom kod oblikovanja ka ­ raktera Ja i ideala Ja. Kod nagonskih karaktera je ta veza najupadljivija. Ljudi kod koJih su se u kasnijem zivotu razvile nesputane agresivne i narocito sadisticke sklonosti, protivno ad nagonski sputanih karaktera, obieno su vee u vrlo ranom djetinjstvu dospjeli do nesputanog zadovoljenja lib ida; agresivnost se posve probu ­ dila tek kada su roditelji iii njihovi zastupnici nametnuli brutalno potiskivanje seksualnog zadovoljenja. Brutalno uskraCivanje incestne Ijubavi osjeealo se tim jace sto je znatno bilo poveeano realnim seksualnim zadovoljenjem . Pri tome se pokazalo da je nedostajao zakoniti slijed u razvoju djelomicnih nagona i da je infantilna seksualnost bila "polimorfno perverzna" u najpotpu­ nijem smislu rijeci ; genitalnost se u cjelosti razvila i takoder bila zadovoljena ukoliko su to dozvolile fizioloske okolnosti. Prijev­ remena introjekcija brutal ne Ijubavi prema objekt u stvara p re­ ma unutra i prema van sadistieki ideal Ja. Takva djeca postaju nesposobna zaljubav, pa ipak u velikoj mjeri zeljna Ijubavi; mrtnjaje nadrasla svaki potieaj na Ijubav. Kasnije oni najeesee mrze tame gdje najvise traze Ijubav, naime, u roditeljskom domu. BuduCi da su, osim toga, potisnuli tendencije ka Ijubavi, odlicno znaju kako da se izloze razocaranjima; zude uvijek samo za nedostimim objektima i ponasaju S8 tako da u svakom slucaju moraju biti strogo adbijeni. I njihova osjetilna pozuda kao i njihova reakcija na neizbjezno razocaranje jeste nesputa­ na, nagonska. Osim toga, reakcije su naglaseno sadisticke, tj . agresivno-destruktivne u seksualnom smislu, i anal ita nastan­ ka tIh reakcija pokazuje da uskraceni seksualni poticaj ponovo dolazi na vidjel o u vrsti agresije i u pedmetu na koji se odnosi. _ Oakle, uskrata seksualnog zadovoljenja uzrokovala je agresiv­ nost; mijesanjem impulsa osvete sa uskracenim seksualnim . nagonskim zahtjevom nastala je seksualna destruktivna ten­ deneija, sadizam. Za ovakvo shvacanje individualnog nastajanja sadizma ima d?sta.?okaza i u podrucju nagonski sputane prisilne neuroze i hlst~~IJe. Podsjetamo na nas opis nacina reagiranja prisilno-ne ­ urc: rel="nofollow">tlcne zene na tendenciju ka Ijubavi koja je izbila u situaciji ~rIJen?~: O.na mrzi analitieara jer nista ne smije znati 0 svojoj IJ ubavl1 plasl ga se, kao i svakog drugog objekta Ijubavi; pri tom

141

prevladavajd njenasadisticka mastanja eijl je seksualni karak­ ter ocigledari. Grio stoseov-dje nesvjesno dogada, kod nag on­ skih Ijudi se otvorenci odvija: onl bezobzirno zahtijevaju posvie­ :docenja' ijubavii prrjete btpritike da ce otrovati lij.ecnikaako budu Odbijeni; medutim, kab ' motiv ' svoje namjere da ubiju nikada ne navode odbijanje; to im zabranjuje njihovlako pov­ red 'Fv po riDs rosjecaj krivicei' riego uskoro pronalaze ispraznu raCionalizaciju iii jedriostavrio objasnjavajU 'da bi ihubijanja, kastriranje' iii podmetahje pozara jamacno izlijecilo,samo u tome bi mc:igli riaGi potpLJriO 'zadovoljemje, mora.li·bi .se ,barem jednonivaljano itbjesniti. . . ,. . .. ".', Odnosi destfliktivhbgnagbna prema neurotskof tjeskobi nisu ita,kb jednostavnl kao cidnosi premazaprecavanju libicta: . Adfer je svojedobno poricaolibidinozni izvor:Tleurotske tjeskobe'1 Za'stupaoje :sianoviste eta ,jetjeskoba reakcija.na 'agresivne impulse!' Pril ikom . povrsnog promatranja ,ovakvo · shvatanje jelfradu. Nairne, kada riagonskl karakteri kote svoje ' sadistltke 'impUlse, javlja sa.-tjeskoba. Medutim; ona nenest.aje kada sl J'irnpulsi ,p revedeni,kaeiSto ne'staje zaprecavajuca tjeskobariakon seksualnog zadovoljenja,. nego S8 naprotiv pojacav
"tjeskoba =un:okovana nernirnom .savjf:)scu" potpuno. . ~vaza,ya,! porijeklo osjecaja krivice iz straha od kazn~:osje.car~riv!Ge je: samo nadgradrijastr-aha_ od kastracii~JQji j.e uzbr.: svakog, straha od kazne(Freud) , Covjek yjeruje,qa j.e u club,ini ITlQr-alap, a u stvari ga obuzima:tjeskoQa;:to ~ 'Rok¥uje u <;l/1qli~i .svake prisilne neuroze: .. -; '. .'. . ' .. ': , - .. .. ,->',, ' :' Medutim, ukoliko detaljnije ispitamobit .qsi~caja . krivic ~, "tjeskobe uzrokovane nemirnom savjescu" i usporedimo je sa infantilnim strahom od kazne, dolazimo do bitne razlike: strah od kastracije je neposredna reakcija Ja na opazanje nekog zabranjenog seksuafnog nagonskog zahtjeva. Nasuprot tome, tjeskoba uzrokovana nemirnom savjescu je u prvom redu reakcija na opazanje potisnute destruktivne - sadisticke ten­ dencije i stoga je - cisto deskriptivno - moramo nazvati tjesko­ born uzrokovanom agresivnoscu. Njen smisao jeste bojazan pojedinca da cei sam biti unisten ako se po nasa egoisticno, okrutno iii antisocijalno . Protivno tome, smisao straha od kas­ tracije je neurotska bojazan od ozlijedivanja genitalnog organa ako on popusti libidinoznom nagonskom poticaju. Dakle, nesto se mora pridruziti strahu od kastarcije da bi se on pretvorio u osjecaj krivice. Ono sto se pridruzuje jeste agresivno-destruktivna reakcija na opasnost od kastracije (od­ nosno na uskra tu fibidinoznog zadovofjenja) . Dogadaj koji se najbolje moze prouciti kod prisilnih neuroza jeste slijedeci: . dijete je dozivjelo uskratu libidinoznog poticaja; ono je reagira­ lodijelom strahom od kastracije, dijelom agresivnim impulsima prema onome koji je prouzrocio uskratu. Mrinja je ipak prirod ­ na reakcija na uskracivanje iii ogranicenje stremljenja ka ugodi. Sa tom mrinjom pojavljuju se i zelje za smrcu i u krajnjim sluCajevima impulsi za ubojstvom; medutim, posto je objekt mrinje istovremeno i objekt Ijubavi, razvija se strah od provo­ denja impuisa za ubojstvom na vOljenom objektu; ta tjeskoba uzrokovana agresivnoscu sada se povezuje sa strahom od kastracije, ali treba se plasiti da ce i sam biti kastriran ako ocu teli.o!eti njegov ud. Tako je tjeskoba uzrokovana nemirnom ~avJescu (agresivnoscu) doduse neposredni izraz sputanog Impulsa osvete, all nije mogla nastati samo iz cinejnice: mrznja - osve~; sama mrinja vodi ka djelu bez osjecaja krivce. Tek IJubav, I prema objektu i prema vlasHtom Ja, stvara tjeskobu uzrokovanu nemirnom savjescu. .1 ~ko na .obje strane procesa vidimo isto: mrtnja ovisi 0 Jacml uskraclvanja Ijubavi, a destruktivni nagon 0 intenzitetu zaprecavanja libida . I kod zd ravih Ijudi se javlja tjeskoba uzro­ 143

kovana agresivnoseu; ali ona se ovdje pojavljuje samo kao bezosj ecajna moralna zapreka; i ovdje nedostaje za precavanje libida. Tako se tek moze razumjeti zasto se tjeskoba uzrokova­ na nemirnom savjeseu kod bolesnika moze pojaviti sa svim znacima cuvstva tjeskobe: Na osnovi svih tih kompliciranih dusevnih reakcija djeluje aktivni izvor svih neurotskih fenome ­ na, zaprecavanje libida.

VIII poglavlje

o SOCIJALNOM ZNACAJU GENITALNIH HTIJENJA U posljednjem poglavlju mogli smo utvrditi da se sklonost ka agresivnom drzanju prema vanjskom svijetu poveeava kada genitalna htijenja naidu na vanjske i unutrasnje zapreke. Kod prisilne neuroze ud postaje u masti instrument mrznje, genital­ na erotika je stupila u sluzbu destruktivnog nagona. Otkrili smo, sto smo mogli utvrditi primjerima iz zivotinjskog carstva, da genital no zadovoljenje veze agresivnost, da nedostatak zado ­ voljenja iii njegova nedostatnost tjeraju agresivnost na ispolja ­ vanje i da izostanak izvora seksualnih poriva uvjetuje njenu trajnu neaktivnost. Dakle, ako potiskivanje genitalnosti, narocito nedostatak genitalnog zad ovoljenja, poveeava sadisticke porive, moramo pretpostaviti da je opee kulturno odbijanje seksualnosti i ten ­ dencija ka njenom zatomljavanju i cijepanju odigralo odlucuju ­ eu ulogu kod nastanka Ijudskog sadizma.

a) Cijepanje genita/nih tendencija u drustvu Kod zivotinja destruktivni nagon dolazi na vidjelo samo kao oralni nag on za unistavanjem u sluzbi samoodrzanja iii sluzi zastiti t ivota. Grabezljivac mesozder unistava priklad ne objekte kada to zahtijeva glad. Grabezljivci koji zive u zooloskom vrtu nisu opasni ako su potpuno sitL Njihova agresivnost prema strancima odgovara !nstinktivno nasluCivanoj opasnosti; to d o~az.uj e njihovo suprotno ponasanje prema krotitelju. Ne pOjavljuje se nista sto bi bilo slicnofalickom i analnom sadizmu covje ~a (probadanje, ubijanje, razdiranje; udaranje, gnjecenje, gazenje): . Destruktivni nagon covjeka odlikuje se prije svega time sto nJegovl ?iljevi nisu bioloski nuzn i, i u tom pogledu nalikuje sur.ov?stl nekih zivotinja koj e ne mogu postiCi seksualno zado ­ voljenJe. Utollko je destruktivni nagon pandan (i posljed ica) *

144

Genitalnu agresiiu u svrh u savladavanja ie nke ne maie ma nazvati sad izmom .

145

Ijudske civilizacije i kulture, koji se sa svoje strane;izgr~duj~ na zetomljivanju i sublimaciji seksualnosti. Daljnje sudbine tog nagona odlucujuce odreduju socijalna okolina i sposobnost prilagodavanja pojedinca. Ukoliko razmotrimo krajnosti, tada ce destruktivn i nagon doti na vidjelo iii kao disocijalan, surov karakter {ubojica izpohote!) ill Mo prisilno-neurotski .hipermo­ raj, koj i sa m u svojoj nesnosljivosti i.nemilosrdnosti jasno odaje svoje porijeklo , Pomislimo sarno na nemilosrdnost katolickih dogmi, narocito na okrutnost vremena inkvizicije, koje je pratilo religiozni hipermoral i navodno gastitilo. Religiozno zahtijeva­ nje i provodenje flskeze j ,samo je bilo p.osljediCa 'dubQkog osjecaja ,krivice; isto¢ni grijeh u· mitu 0 Adamu i Evi je bib genitalni tin koji jeBog-otac zabranio. Varij~ka uskrata postcll~ je unutrasnja, i~16 kao kQdprisiine neuroze; Freud 1 Reik* ,$u nadalje dokazali da religidme c,eremonij~ slijede sasvim iste zakone kao i prisilno-neurotske.,cerernooife. Mequtim, .KoliRo j.e meni poznato, jos nije priznato gledisteda je upravo zatornlji­ vanje genital nih nagonskih sila omogucilo pojavu bi-utalnosti. Nastao je sadizarri koji je bio prebkrenut u religibznimazohi­ zam. Tako su mazohistitke orgije srednjeg vijeka i. neizrnjerna brutalnost inkvizicije u osnovi bilipojave praznjenja libic::lilJozn ih energija. De Coster, duhovni kronitar vremenp inkvizicije, obu­ hvatio je ova cinjenitna stanja u likovima Philippa" i Til/a Ullenspiegela: Till Ullenspiegel, protestam koji negira i iSrniiavp princip askeze i pri tome se, iii upravo zbog toga, pojavljuje kao primjer izuzetno dobrog eovjeka (u suprotnosti sa ,neuroticnim i okrutnim Philippom), jeste simbol ugOOnog utjecaja kojega je imalo ukidanje principa askeze na protestantizam: barem u poeetku on S8 razlikovao 00 katolicizma svojom dobrotom i tolerancijom. ' . Prijedimo sada na promatranje danasnjeg seksualnog mo­ rala" kojega zastupa tradicionalnoi kapitalisticko gradanstvo. Pri tome U oti upadaju elementi koji su potpuno analogoi prisilno-neurotskoj ideologiji: , 1) Vanbracno spolnoopcenje se sasvim opcenito ustvrduje kaozivotinjsko (sadisticko) i prljavo (ana/no) . 2) Bez obzira na "Beitrage zur Religionspsych~ogie" j Doprinosi psihologiji religije j , 1921 . Internationale Psychoan1l1ytische Bibliothek, Nr. V. .. * * U osnovi slijedeea dva odjeljka nalaie se dva Freudova rada ("Beitfage zur Psychologie des Uebeslebens" j Doprinosi psihologiji Ijubavnog iivotaj i "Die kulturelie Sexualmoral und die moderne Nervositat" jKulturni seksualni moral i. moderna nervoznostj , Ges.Schriften, BdV), ali se s njima ne poklapaju u predmetu proinatranj~ *

146

fizioloske i bioloske tirijeni~\;ilijecriici; ,izmedu;ostalih, propa­ giraju prijebracna 1vanbratnu askezu.' 3) 'lako; riista ne' mole uzdrmati tinjenicu daoflanija 'O.b icnovlada jednim odredenim stadijem -razvoja,na'nju cakdlijecnici gledaju kao-na 210 ,svih zala. 4) ljubavnahtijenja su racijepljena: mladom·,;' neozerje­ nom muskarcu priliei spolnoopcenje, aposto trebazastititi dJevojku 'iste k1ase, Ort seokrece prostituciji koja se .sfnatra ·prljavim"; ali nuznim zlom.Poimanje spolnogeina kao netega zivotinjskog i prljavogima zii posljedicu njegovo vrednovanje ne kao bioloskog, ' fiiioloskog i ,dusevnu.potrebnog postupka nego kao postupka praznjenja ~ slicnog defekaciji. OsjetUtia l komponenta genitalnosti otcijepljena je 'ad komponente ' nje­ lnosti; niladicovtekzadovoljava-'svoju bsjetilnost u','odnosu" sa djevojkom kOjt:1 nikada nebi prihvatio kaosuprugu', upravo zato sto mu se podala-bez vJencanog lisla; iii sa prostitutkama, ipored toga '~~ pbstuje!' djevojku ,svoje klase~ stojev,eCe.- ,to postivanje, to .gnjevnije ceon 'adbijat~ pomisao 'na ;intiman odnos snjom iii , bi Jzgubionjezno htijenje ako· bipopustio svoJim osjetilnim--zahtjevirna. . " ; Podje/a Ijubavnih htiJenja iotciiepljenje osjetilhosti obrazla­ 1.-0 njihovo analno poimanje.Oboje je proizaslo ' iz sumiranja individualnih potiskivan.ja; njib materno detaljno proucitiu ana­ lizi neuroticnih Ijudi. Uzvis9.r:la zena predstavljamajkuod koje dijete ne ocekLlje seksualnost; ipak' je ,ona bila' ta': koja je zabranila ugodom ispunjeneautoerotske aktivnosti kao prljave. . Pored toga, mnogineuroticari .iskazuju dubok prezirprema ~eni; jedan c5C1motiva, je'stegorkorazocaranje. koje jedfjete moral(> dozivjeti: ono se'mog!o,uvjeriti:daroditelji, narocito majka, rade sli~nooi1Ome .sto. njemu zabrarijuju.:. Sve to se potiskuje i preostaju samo sumnjatl 'pravednost Bogai Ijudi opeenito, kraj nje precjenjivarajejlkpotcjenjivanjelene,..prisilno­ neurotska religioznost ili iznudeni at~eiz,ami I.astno.t leas( nes­ posobnost za ujediejenjem njeznih iosjetilnih .htijenja. U: sek­ sualnimdo1Miajima moze ucestv.ovatt samO'polovina lienosti; t~ ~ sol?<>m uvijek'donosi i slabljenje pSihagemit211nog ,zadovo­ IJ~~J~zaJedno sa svim njer:lim'postjedicama, Socijalno ,najzna­ CaJnlJa posljedica jeste neosporno jacanje sadisticko~agresiv~~~a .. . " ... ~ Osim iracionalnih motiva-~kojiutemeljuju ,dvostruki' spolni moral, kod ' razlfcitih polrtlahj~ ' vanbra~ri6g sp~lno~op6enja 2~ne,J mu§~arca .(u~jUG~j!J¢li; ~pr~lj~b")va~fluJ~ldg(]. imaju i . .....:..:::. . ~ ~

•

p~Sljednji po r~d~, ali ne i po ~afnosti (engl.)

,s,

d47 ~

racionalni motivi: to su osjecaji koji potivaju na stvarnoj nekul­ turi i prot uprirodnosti u seksualnim odnosima spolova. Vlada­ juti spolni moral ponizava najprije seksualni osjeeajni zivot, a narocito spolni tin, i poziva se tada na niskost seksualnih osjecaja koje je sam ponizio , ako se njegovi zahtjevi proglase neprirodn im i stetnim za zdravlje.* Tako konatno i oni, koji su bez predrasuda, prema osjeca­ iima procj enjuj u vanbratnu privrienost zene drugatije od van­ brat ne privrienosti muskarca. Ta razlika se izrazava vee i u govoru : z ~~a se "ponizila", muskarac je "posjedovao zenu". Zena nikada ne "posjeduje"muskarca. Muskarac se nikada ne "ponizava". To dolazi odatle sto za vecinu muskaraca "posje­ dovanje" zene znati osvajanje, a posjedovanje udane zene osim toga i trijumf nad "prevarenim" suprugom. Oakle, ne radi se u prvom redu 0 seksualnom dogadaju, nego 0 "posjedova ­ nju", "gubitku", "prijevari", "trijumfu", "osveti". Stogajegradaninu nemoguce predotiti si da mozda muz, koji se osjeea privreme ­ no drugatije vezan, to u povjerenju saopCi nekom drugome. Jasn o je da se pod ovakvim uvjetima orgastitki dozivljaj mora povuCi iza radosti koja se osjeca pri osvajanju, prijevari, tajanstvenom drianju i "ostavljanju ". Isto kao sto gradanski moral slabi orgastitku potenciju, to ponovo vodi ka izoblite­ nosti genital ne Ijubavi prema objektu i utvrseuje dvostruki spolni moral. - Za orgastitki potentnog tovjeka spolni tin nije!, niti d okaz potencije, niti tin osvajanja, niti tin osvete prema!\ nekom trecem, nego netendenciozan i nuian, ugodom ispu-', njen dozivljaj. Tu zena "uzima" kao sto i "daje", na isti natin kao" muskarac, j zena koja nije frigidna prestaje biti samo seksualno ! orude. Bez daljnjega je jasno da prihvaeanje genitalnosti ukida ponizenje seksualnog zivota. On~ sto gradanina s pravom utvrseuje u njegovim poima­ njima seksualnosti, tije je racionalne osnove - to ne zelimo ispustiti iz vida - on sam stvorio, jeste seksualna pohotljivost prosjetnog gradanskog tovjeka i u nepostenim principima adgajane, spolnosputane gradanske zene. Ta pohotljivost je i sama posljedica gradanskog seksualnog morala, jer on u pri­ *

148

Taj spolni moral je pak ukorijenjen u pogledima i interesima ekonom ­ ski dobrostojecih Ijudi i feudalaca , medutim dopire daleko izvan tih krugova i cvate narocito u krugovima malih cinovnika, sluzbenika i malog radana. Al i ni gradski proletarijat nije osloboden takvog morala i mozemo zapaziti da proletarijat prisvaja gradanski spoln i moral u toj mjeri u kojoj je njihov nacin zivota izjednacen sa nacinom zivota malogradana.

rod ne spolne odnose unosi onaj poguban dasak niskosti obja­ snjenj em da je spolni tin nesto prljavo i zivotinjsko, sto, pomi­ jesano sa Jakim prirodnim seksualnim zahtjevom, kao posljedi ­ cu ima upravo pohotljivost. Ova socijalno-psiholoska tinjenitna stanja otezana su jed­ nom tudnom t injenicom koja je izgleda utemeljena u bioloskoj razlititosti spolova: zena postaje podlozna muskarcu koji ju je doveo do orgazma, ma kako da je ona prije toga bila muzevna i emancipirana; nakon zadovoljavajueeg seksualnog dozivljaja ona zeli jakog muskarca koji vodi ; da, kod manje inteligentnih zena javlja se osebujna volja za zavisnoscu i pottinjenoseu. Kod zdravog muskarca je to drugatije: falitko-agresivan karak­ ter njegove spolnosti tuva ga ad podloznosti. (Samo nezado­ voljeni iii feminini muskarac moze postati podlozan zeni i ona ga zbog toga potajno prezire). . Iz ove bioloske promjene vladajuCi moral je kod muskarca stvorio seksualno vlastoljublje i, kao reakciju na to, maskulini­ ziaciju zene i orgastitku impotenciju kod oba spola. Nedvojbe­ no je da je prirodna reakcija zene na nedostatak penisa sasvim znaeajno, mozda tak i odlutujuCi pojatana, u dvostrukom spolnom moralu utemeljenim potcjenjivanjem zene. Mala dje­ vojtica neprestano mora slusati kako ona ne moze i ne smije toliko koliko djetak. Tako nastaje krug posljedica: Nesublimi­ rani ponos na penis kod prosjetnog gradanina vodi ka potcje­ njivanju zene; one opet zenu tini muzevnom, seksualno pla ­ hom i frigidnom; svojom frigidnoseu zena gubi na vrijednosti kao seksualni objekt, jer upravo bescutna zena za vrijeme tina u muskarcu budi osjecaj da pred sobom ima sarno orude zadovolJenja; taj osjecaj jata njegovu musku oholost i potcje­ njivanje zene. Shvacanje da zena "trpi" tin, da on za nju znati nesto ponizavajuce ne moie se objasniti samo"sadistitkim poima­ njem koitusa", jer, kao prvo, to shvaeanje znati i da zena prilikom tina nesto tini muskarcu, kao drugo, nalazimo ga i kod onih kojl spolni tin ne poimaju sadistitki. Ono bi stavise moglo ~iti ~em~ljeno U opeem ponizenju Ijubavnog zivota i u sad is­ titkl-poniZavaJueem natinu odnosenja muskarca prema zeni.

***

. Takoder se moramo pitati u kakvoj se vezi nalaze obitaji nlematkog akademskog studentskog udruzenja sa spolnim z",:otom pojedinog clana. I tu se istitu dva tinjenitna stanja: clllem sputanahomoseksuafnost, kOja se otituje vee u principu da su tlanovi tog udruzenja samo muskarci, i manje skriveni 149

sadizam: Velikaje zasluga B/uhera' .u tome sto j~dokazao v~lik znataj ho mo seksualnosti za. kon~tiluir~nje mllsk~:drZaye: iml,l­ skih udruzenja, mad~ $e. ne slazemp"sa r)~kim 9c1, njegoyih znanstven ih i svjetonazornih stavpy~. ,Ppsep(lO . j(3 Baehm~' dokazao da opcenje sapro8titl:Jtka./}1a '~~ ~uzlti zado.vaijeojLt po} isnU:te hOI1JciseKsuaTnostCIda.se radi 0 tend€ncijama , kasamq~qznj(!va­ · nju koje ·suzadovoljepe u. d\foboju. Jed.ar)on-lgi motiy,jest€ ·kompenzacijaosjetaja manjevrijendosti'; d~TT)on$Jf~tiy:flOi$~:a ­ z.hf~mje hr4brosti. , ' ';,

***

.' , r . .)

,

.

;'Ofe Roi le dei Er6tik:in d~r -'inanhlie~en Gesellschaft~ jU;d~a erbtike u 'mu§1
...

. ~* ,"

il ,· :'. ~ ':'

homosekSlialnosti/ , llntel'natrO'naleZeitsehrift"fili\ Psych'oanalyse', VIII, : : 't 922!) .' .' ,," ~ 1 - " . ') : : C,

Morama prihvatiti"einjenicu da izoblieenje sposobnosti .za Ijubav i u masi kao Hod pojedinca znatnoucestvuj€ prilikom sirenja okrutnostb BrUta/nost svjetskog rata (a vjerojatnoi sam rat) bila bLnemoguca'da -potreba za vlascu nekolicine vada nije uspjesno bila priktjucena 'skrivenoj okrutnosti p-ojedinca. U jednom elanku: ·Zeitgemasses uber Krieg und .Tod'" /Suvre­ meno o· ratu i smrfi/:,kojt je,nazalost, bio gotovonezapazen upraV0 u krugovlma koje je najvise trebao zanimati;: Freud je mogao objasniti odusevljenjeratom: Rat je tnacio. kolektivno dokidanje potiskivanja, naroeito okrutnih poriva, ut dozva/u idealiziranoglika oca, d3.-ra. ·Konacno se smjelo. ubijati bez osjecaja krivice, Za vrijeme rata se sada mogloopazati da su rat odbijali oni kojisu pokazivali jake heteroseksualne veze iii punovrijedne sublimacije:;. nasuprot tome, najbrutalniji pobor­ niei ratabUi su oni koji su zenu smatrali nuznikom i koji su prikriveno iii oeiglendobili homoseksualci. I sadisticki psihopa­ te i disocijalni karakteri ' su se pokazali dobrim u.smis/u ratne ide%gije. Svatko, tko je ucestvovao u ratu , zna kakvu ulogu su u kasinu, kaverni, na vojniekom vjeibalistu i u oficirskoj menzi imala obaatributaizopaeene genitalnosti, analna bestid­ ITa dosjetka i analna psovka. Razgovori 0 kurvama i koitusu gotovo iskljucivo su Cinili temu zabava. Tko poznaje snaine vojne izraze za genitalne funkcije sigurnonam nece osporavati opravdanost da pretpostavimokolektivnu regresiju ka anal nom i sadistickom; ona se u ratu dalje prosiri/a, ali zapovijedni ton prisutan u razdoblju prije rata jasno jesvjedoeio 0 bolezljivosti genitalne konstelacije masa i Fljihovih vada. Op6enito vrijedi reeenica da Ijubav nena/azi mjesta tamo gdjevladaju moc i nasilje. To je sasvim sigurnotocno, ali to nije i sve. Jer jedna cinjenica u ueenju 0 neurozama i u sociologiji zahtijeva da bude uvazena: ako genita/na /jubav prema objektu nije mogla bitl jedinstvena astvarena, razvijaju se patreba za vlascu i brutalnast i ta preka bio/aski ; socia/ask; potrebne mjere.'· Da, na osnovi kliniekih iskustava 0 utjecajima koje sputana Ijubav vrsi na spremnost za mrznju smijemo tvrditi da ru kod nekolicine vada koji su odlucivali 0 ratu i miru nije dJeloyala samo, i U' prvom redu, potreba za vlascu. Ona je vJeroJatno bila neposredni pokretae i pridruiila se socijalno­

* **

Ges.Schriften, bd . X / Sabran,i spisi/

Ne ulazeci u ovaj problem Rathenau je u "Von kommenden Dingen"

/0 nadolazeeem/ pdmijetio "da se izmedu po~udeza vlascu i slabe muskosti nalaze cudne veze" . (Gesamtausgabe , knjiga III , strana , 185.)

.150 151

ekonomskom problemu vlasti. Ali, zar je moguee da su pak onda seksualna vezanost i ogranicenje slobodnog izb oraob ~ jeleta ostali bez ikakvog utjecaja na mentalitet pojedinca? Oni · nigdje nis u bili toliko golemi i strogi kao u krugovima dinastije, naslijedenog i novcem stecenog plemstva. Klasne predrasude, svijest 0 pripadnosti odredenom staleiu, navodno i driavni interesi zahtijevali su postavljanje individualnih seksualnih po­ treba iza interesa vlastite klase. Izbor supruznika i brak su skroz naskroz stvar politike, to naglasenije, sto su bili bliie vladaju­ cern poglavaru. Te uskrate, koje su bile posljedice socijalnih utjecaja, nisu mogle ostati bez posljedica. Moida je i sVijest pojedinca 0 pripadnosti odredenom staleiu zapovijedala da se prisila oko izbora supruznika i zabrana neprilicnog braka pri­ hvacaju bez javnog protesta: nesvjesno-Infantll no se moraloa pobuniti. I ako oklop dvorske ugladenosti nije dozvoljavao revolucionarne ispade u vlastitoj kuci, oni su si mogli dati oduska u seksualnim "skandaloznim aferama" i u ratnom sadizmu. Oakle, ekonomski interesi su za sobom povukli i prikljuti­ va nje vanjskih ogranicenja individualno uvjetovanim genitalnim za prekama. Proletarijat nije optereeen takvim ekonomskim ogranicenjima genitalnosti, a, posto je i pritisak kulturnih zahtje­ va nizi nego kod posjednika, nervoze se rjede pojavljuju u odnosu na broj pojedinaca i genitalnost je utoliko nevezanija sto su losiji materijalni uvjeti za iivot. Tu veliku razliku opazamo tek onda kada analiziramo bolesnike iz najsiromasnijih slojeva proletarijata. Atributi proleterske neimastine jesu daleko manji pritisak na potiskivanje u djetinjstvu, zapustenost, rana seksu­ alna zrelost u najistinitijem smislu te rijeci, brutalna uskracivanja i slicno. Oakle, brutalnost se u siromasnom sl oju proletarijata zasi­ gurno obilato ispoljava u obliku ubojstva, tucnjava noievima, izgreda pod utjecajem alkohola itd. Kako se ova cinjenica odnosi prema relativno nevezanoj genitalnosti proletarijata? Pri tome prije svega reba zapaziti da pojave brutalnosti mase nisu ni u kakvom spomena vrijednom odnosu prema broj u pojedi­ naca. Ukoliko u obzir uzmemo veei iii manji nedostatak djelo­ tvornih kulturnih zapreka, proletersku neimastinu i prisilu na teiak rad, moramo se stovise pitati zasto brutalnost masa tako malo dolazi do izrazaja. Sociologija nije mogla rijesiti problem da mase dozvoljavaju da ih svladavaju pojedinci. U uvjetima za iivot koji ma su mase prije nekoJiko godina bile podvrgnute (mnogostruko su to jos i danas) moralo je doci do kaoticnih revolta, da su pojedinci iz mase bili podvrgnuti istim seksualnim

ogranicenjima kao sto su to bila ogranitenja vladajuce klase. Relativnu psihicku pitomost rnase, koja se i uvidavnim kapita­ listlma morala ukazati neshvatljivom, izmedu ostalog treba pripisati i relativno nevezanoj genitalnosti jer njeno zadovolje­ nje od uzima energiju sadistickim porivima. Ooduse, ako se brutal nost sa svim pojedinostima budi iz mase, tada je ona mnogo izvornija, nepromisljenija nego brutalnost klasa velepo­ sjednika jer nedostaje fasada zavaravajuce kultiviranosti. Ona je infantil na nasuprot dobro maskiranoj, a zato i nemilosrdnijoj i relativno rasirenijoj brutalnosti ekonomski bolje stojeCih. Za­ cijelo: ova brutalnost se lako moie shvatiti kao sredstvo za zastitu posjeda; ipak bi bilo veoma vaino slijediti pitanje da Ii je ekonom ska nadmoc te manjine tek postala mogueom uslijed njene brutalnosti koju su unutar i izvan kruga podupirale sepa­ raclja I ogranicenje seksualne slobode. IIi obrnuto? Da Ii je tu naJprije bilo ekonomsko postavljanje pojedinaca na vlast na osnovi cisto vanjskih uvjeta, kao sto to tvrdi marksisticko uce­ nje? Da Ii je ono tek sekundarno, radi zastite posjeda, a izmedu ostalog i uslijed ogranitenja genitalne slobode dovelo do se­ paracije vel eposjednika, a time i do razvoja brutalnosti u svrhu ocuvanja posjeda? Smatramo da ce sociologija pomocu teorije 0 nesvjesnom i pomocu analiticke seksualne psihologije moci rijesiti vazna pitanja, koja bez ovih pomocnih sredstava moraju ostati neri­ jesena. Nas zacijelo veoma nepotpun pokusaj ne bi trebao dovesti ni do cega konacnog; on znaci samo poticaj na osnovi nekoliko analogija u dusevnoj dinamici neuroticnih Ijudi i mase koja se pak sastoji od pojedinaca. b) Posljedice cijepanja spolnosti za brak Jedna vaina okolnost u predbracnom spolnom iivotu mu­ skarca igra sudbonosnu ulogu u braku . Poznato je da su prostitutke iii total no trigidne iii su orgasticki potentne samo u odnosu sa svojim Ijubavnicima, takozvanim svodnicima. Mlade prostitutke obitno se povremeno pretvaraju da doiivljavaju ? rgaz~m; medutim, to uskoro ne ostavlja vise nikakavutisak na lskusnljeg muskarca, pa cak moie izazvati odvratnost. On ubrzo utone u apatiju prema zeni, a spolni tin se svodi na aut?e r~ts ki , onanijski tin kojega ne potice vise zena nego samo mastanJa. Stay perna zeni opeenito, koji proizlazi iz svega ?v~ga, moze se najbolje oznatiti izrazima koji se testo mogu cutl u krugovima oficira i studenata : "Rupa je rupa. " "Nocu su sve krave erne." i slicno. Neki muskarci pokusavaju u razlicitim, 153

152 /'

pod takvim uvjetirna veoma malo zadovotjavajueim varijacija~ ma koitusapronad nad0mjestak za ugodu :koja . bi .trebala proisteCi iz ugode koju osjeea f partneriea. . . Veoma znaeaJna jecinjenica da mnogi muskarei j . zene uopce nezriajti da kod zene 'postoji .orgazam, cak gamnogi smatraju sramotnim. Potcjenjivanje zene iapatijakoja Je steeei. na tokom "analnog" i onanijskog opcenja sa pladenim zenama uzrokuju 'da takvi mU$karci nakon ·tina, .cesta vee i :pritikom ejakulacije, cisjecajugadehje: Ova reakcija se -cnda 'u; braku ve'oma 'tesko· svladava" Genitalna osjetilnost je tak0analno opt ereceria da ne moze pronacivezu sanjeznimhtijenjinia. Opcenje sa njeznovoljenomzenom; pod pretpostavkom dase los moze pobuditi njezna 'ljubav, shvaca se svjesno iii nesvje~ sno kao prljanje ,zene. Ukolikose. njeznohtijenje · ugasi; ein postaje aosadna obaveza i ostajesamb postupak praznjenja, Ukoliko se ne ugasi, za muskareapostoji opasnost da oboli od fakultativne iii potpune impotencije:,Time naravno trpigenital­ nost zene. koju jeona morala zatomljavati ' sve, do udaje;;'i upravo ' u p6eetkuspolnih odnosa potreban je veliki takt . i razumijevanjeod strane mu'skarea G(!. bi popustita njena sek­ sualna plahost. Medutim, muskarae nije stekao takvo,zanima­ njeza zadovoljenie~ zene, iii biga podsjecalo napetvaranje prostitutke da je spolno .uzbudena ako njegol/a supruga ne bi spretava/a svoje uzblidenje.. Stoga ' soeijalno cijepanje .spo/­ nosti, koje se ispoliava u kontrastu: brak -prostitucija, moramo smatrati 'jednimodnajvaznijih uzroka ' sta/ne ' frlgidnosti zena koje nisu naroeito neurotski disponirane. Nedostatan.interes za zadovoljenje zene ima kao .posljedieu . preranu ejakulaciju i m/itavljenje uda: muskarae tezi ka konacnom zadovo/jenju, ali se pri tome ne prilagodavazeni koja, 'naroeito u pocetku braka, veorna teskm dos~jeva db orgazma iii gauopce rle doz~vljava. To cinda zeaL daje povoda za regresivno ozivljavanje stafih mastanja'i 'na taj natin pala.le temeljza psihoneurotsk
ocekuje "taki,NbludniekLobieaj:', aona 'jeisuvise .sputana oa bi i sama' bila akti'Vna; svaka :izvaflgenitalna spo/nost povezuje sa ' sa Idejom "p r.op~la bludnica'\ ' Medutim" sada analiza ud.anih ' zena pokazuje: -',a 'poznavanle seksualnog .razvoja, dopce ne , dozvo/java nikakvodrugo misljenje ~ da,predgenitalne nagoD" ske sile, ukolikonisu bilR,Sl!Iblimirane, .,individu(!.lno raz/.ici,t'o ' izrazito iziskuju tadovoljenje,tJ [adnjama~oje · prethodneflepQ~ . srednom ,zadovoljenju ... Tako odbijarijesvakog negenitaln'og; zadovoljenja pocivana't)otiskivanfu~ 1 muskareu kojizatomljuje svoje nesublimirane predgenitalne potrebe prifetL neurQts~,o • oboljenjej takvao-granicenja, medutim; vode uvijek karazdra­ zenosti;u braku;. cijis'tvarrii ! motivi obicno cistant1 nesvjesni iii , budu potiSrluti: UkolikO muskaracitako sto ponovo cijepasvoju seksualhost,zadovolji svoju genitalnostu drustven0 prihvate-' nom bracnom cinlJ, a $v
155

· U odredenim uvjetima obilje djece i velika materijalna po­ treba mogu ponuditi izlaz iz poteskoee tako da oni apsorbiraju p sihicke en ergije, koje bi inace bile upotrijebljene za stvaranje neuroze. Narotito zena moze u djeci do izvjesnog stupnja nac; nado mjestak za izostalo seksualno zadovoljenje. Zacijelo bi bilo uzaludno u sluzbi neke religiozne iii svjetonazorne ideje htjeti sas vim nadomjestiti seksualno zadovoljenje radom iii obil jem djece; pod odredenim uvjetima, koji pripadaju stvara­ nju neuroze, usprkos neimastini, vanjskoj prisili na rad i obilju djece, nastat ee neuroza. Ne potcjenjujuCi ekonomski momenat, htjeli bismo istaCi da i unutrasnji konftikti slabe snagu koja je potrebna za samo­ potvrdivanje u g ruboj stvarnosti. Unutrasnje rastrojstvo priklju­ cuje se vanjskim poteskoeama i oboje se medusobno nai­ zmjence pojacavaju. Socijalni i demografski politicari obitava­ j u previdjeti subjektivni udio u socijalnoj neimastini iii ga uzima­ ju u obzir samo utoliko ukoliko se moze izvesti iz vanjskih poteskoea. Nasuprot tome, analizom pojedinaca mozemo se uvjeriti u to da su neuroticni Ijudi u stanju da dane prepreke prekomj erno uveeavaju. Onaj tko je upoznao tu unutrasnju spremnost za prihvaeanje i uveeavanje ekonomske neimastine kao izlaz iz unutrasnjih konflikta ne moze vjerovati u potpuno rjesenje socijalnih problema samo pomoeu uobicajenih sred ­ stava. U socijalno-ekonomskom pogledu ove pritajene neuro­ ze, sto se tice stete koju nanose zdravlju naroda, ni u kom slucaju ne zaostaju, na primjer, za tuberkulozom . U to se mozemo uvjeriti u ustrojstvu psihoanalitickog ambulatorija za siromasne. Tu tinjenicu bi vee odavno otkrile i mjerodavne licnosti u socijalnoj zastiti da nisu bile pristrano zaokupljene pogresnim vjerovanjem da su neuroze - kao i toboze sve sto je misaono - samo "nadgradnja" ekonomskih odnosa.

***

Brak je jedna od mnogih tocaka na kojoj S8 sijeku socijalni proolenii'; i upravo se brak sluzbeno ne smatra onime sto u stvari jest: ~ eksua/nom z?j§dn~-om, cija podloga u prvom redu mora biti Ijubav r:,-,.-ema genital nom objektu; ova cinjenica se cesto zanemaruje i brak se shvaea samo kao e.~onomska jedinica iii kao institucija za produzenje vrste. Ali, najmii"nji'brQL brakova se sklapa iz ekonomskih razloga iii u svrhu produzenja vrste; u danasnjim uvjetima brak znaci samo ogranicenje i sa sobom donosi opasnost ekon omske neimastine. Nepsiholoska je pretpostavka da bi oni objektivni ciljevi braka ikada mogli biti iii postati subjektivan motiv za sklapanje i odrzanje braka. Ako 156

se brakovi sklapaju unatoc ekonomskom i osobnom ogranice­ nju, cak unatoc opasnosti od neimastine, onda se to dogada jer to zahtijevaju snazne individualne potrebe, u prvom redu seksualne. Freud je jed nom seksualnu ugadu shvatio kao nagra­ du koju priroda isplaeuje pojedincu za odrzanje vrste. Kultura sa svojom prisilom na potiskivanje i njen atribut, ekonomska neimastina, uzrokovali su da je jedan znatan dio covjecanstva, naroCito t enski , prevaren za tu nagradu . Produzenje vrste osiguravaju ponajvise samonada da ee kao nagrada biti urucena ugada, ii i, kod zene, mali izgled za samo ekonomski opstanak. Biolo§ka tendencija za produzenjem vrste kao zelja za djetetom jamacno je kod zene iz individual nih razloga znatno izrazenija nego kod muskarca, a i psihicki je zastupljena. Ipak, u individual nom razvoju seksualna zelja uvijek prethodi zelji za djetetom. Pomislimo samo na pubertet. Uskraeivanje seksual­ nog zadovoljenja sputava takoder i zelju za djetetom . Samo kod zena zelja za djetetom katkada prekrije seksualnu zelju. Analiza u takvim slucajevima dokazuje da postoji neurotska zapreka genitalnih poriva; takve zene nesvjesno se plase spol­ nog ci na iii su dozivjele jaka razocaranja u muskarcima i sada tel e dijete partenogenetskim putem (H. Deutsch} . Frigidna ze ­ na sa mnogo djece, cak i ako je najbolja majka, prvobitno uopee nije zeljela djecu iii barem joj to nije bilo na prvom mjestu . Tek kad su djeca vee bila tu nadomjestila su seksualno zado­ vOljenje apsorbiranjem libidinoznih eneregija, tj. radom na koji su je obavezivala. U analizi vrlo brzo dolazi do izrazaja otpor prema majcinskim obavezama I prema nuznom odricanju: U relativno dobrim brakovima zelja za djetetom se obicno uspostavlja tek kada je nastupilo izvjesno zasicenje genital nih zahtjeva. Postoji stay da se brak ucvrseuje tek djetetom. To je tocno s~_ pod odredenim pretpostavkama. Jedna ad na]vamijih jeste psthogenitalna harmonija roditelja. Ako se ona ne ostvari djeca ~aprotiv postaju novi izvor bracnog neraspolozenja i pritisku­ Ju61 okov kojega se mogu rijesiti samo ekonomski veoma ?~~rostoje Ci roditelji. Ukoliko se radi 0 vise djece, na njih se tZIiJ eva sva u braku nezasieena Ijubav; roditelji se prema spolu opr~dj~ljuju za odredenu djecu i svaki supruznik usmjerava ~vOl ~ IJubtmce protiv Ijubimaca drugog supruznika. To mora Imatl najstetnije posljedice za dusevni razvoj djece koja dospi­ *

Balzac je u svom djelu "Ovije zen e" ovaj konflikt majk e opi sao nena­ dmasivom jasnocom .

157

jevaju LJ teske konflikte, ,dijelom. meaus.obno,; a dljelom sa' roditeljima, I:z.. takvogbraka poticu poneke "mnogostruke licc­ nostinko~e Freudsvodi na opreCna ~ medlJsobno nespojJva po~ istovfecivahja. . ' ,

.

-

"

-

.....

,

-

c) 0 problernu otupljivaf1ja g~nitatnosti LJ • . ,monogamnombraku . . . . .'. . .' . ... . ,'.

-"

'

,'

",._'

.

'­

" . Vladajuci seksualnimoral zahtijeva ,monogarnni spolni · oancis u braku. Nije nas zadatak daodlutimO.daIi onuta;me:. ima' praYo iline. Etickezahtjeve .ne mozema ,dokazaU; post OJ pocivaju na procjenama, oninisudostupni znanost[, koja samo opisuje i Dbjasnjava.Ona samo mote m, sam ,zahtjev; odnosno moti¥e 'zahtijevanog ucinrri predmetomistrazivanja' iti"ispitati posljedice'koje·.se u,spostavljaju kod pridriavanja ilf nepridria". vanja moralnogzaKoha. Moraljeurazlicrrim.vremenima izgte~. dao razlicit6; aobicava j .meausuvremenicimapostavlti opte, · cne zah~eve-, koje protivnici brane istomstraseui uvjerenjem. Znanost obicno' postaje moralna• .unatoc testo .naglasenoj amoralnosti na granici seksualnosti, .· a sigurno ;ne · ukori~ ' objektivnosti rezultata ,svojih istraiiyanja; . · r·· . . ' . . Neke sNar,i, ~oje s~ samepo~ebira4ulT1iju, morajuponQvo biti nagJasene,sve dokozbiljni i ,utjecajni .seksolozi; ,-kao" n~ primjer, Furbringer,r:noralnognjevno pisu uznanstvemirn ras­ pravama: "Kada se saznatnomucestaJOseu, bezvainih razl:oga.· (prekomjerno ' debljanje, trudnoca" balesti uutrobi).; i4abiru abnormalni poloiaJi..c leani poloiajmuskarca, .boCnip610~aj, koituscum uxoreinversa, 'stajanje, .sjedenje, po/oiat na ko/js7 ' nimai/aktovima Iijecnik setreba cuvati sklon0sti da ,ih u potpunosti shvati kao bezazlene,' profazoe,.ruzrie obicate (!), Dovoljno cesto se u njima skrivaju izrodi rafiniranih osj.etilnih . uzbudenja cinicnih (!?).·mastanja."...Samo je jedankorakoaav­ de do zakonskog propisivanja':norma~nog!' polbiaja za koitus." 7

* " .~.' M~rc~seoyom .· "H~nd~6rterbuch: derSexu~lihisse~s~h"it" ,:sfra,na

378 "; PriruCrii'rj~cniR seksualne znanosti j - Oricistd-rrrpramo ocekivati I kada u tim stvariinavidimo ilzgovaramolstinu, pokaZalb se u dblikl{ jedriena'pori1~ne Kc:ijU je ufeaniStv6 "Mu'riCtlner Mediiinisct{e'Wdcheri- ' , schrift" / Minllenskj:.medidnSkitjednik/ '(flOl(embar , 192.6) dod~lo· po" jll(alnom(eferattJ . o . odya~noj knjiziV,m de Yeldea: "Die vol/korTIlJl~,!,ft.' Hie" /Sav,rsen otaki (Konegen~Vedag , 1926, · aljtor . N,ass;iuch): . ~Po , nasem .r:ois1jen)u .btlc? bi ' bolle ' da . se,. ~njiga .ograniiF ' na , iijeci:lICk~ : . Rrug'ove; u ruei laika' ona moze stetnodjelovatLlzvjesne '''varijac:ije'' koje se ovdje opisuju i preporucuju ne treba da nadu pristup U njemacki. brak (I)' - Na ,ialpstl ,o,ycije .,senismo vi§e mpgli o.bazirati natu :~njigu, jer se pojavila nakon zavrsetka ruko'pisa, : ,~ .', .

"Ne obtizirimd ' se na: OrlO sto kaie moral i pror'n'atrajmo tinjeniCe: . . ' .' '. ' .• '. . ' .. , ". " ' ; . . DugdgodiSnja monoga,mija uzrokuje otupljivanjegenitaln'e prMaCriosfi; kOje san-Io rijetko·zavrsi'u tihoj rezlgnadji; mnogo cesce ono vodi ka teskim konfliktima u braku: Ovaj slist~nski probler:n bracneWJOlnosti je'cduvijek bio predmet vica j dosjet­ ke, a isto taka je 'neprekicfno zaokupljao genij jedri6g Balzaca iii Strinberga: Samo 2nanost zna'da se ukloni timproblemima, . Supruirii,ci Jeana: na drugome'otkriVaju nedostatke kafe ranije nisu Vidjeli iii nisu uvazavaH,vise rie ~razumiju" ]edno drugo, svejedno da Ii se lienost promifehila "iline. Samo u najrjedim slutajevima inaju stvarhe razlOge iii U seksu?lnom otupljiv<;lhju naiiru posljedfcu disharmonije. lstiria je suprotna : Smanjehje spblne privfacr'iosti pOjacava osobine koje sti se povukle u vrijemegenitalneharmonije.·· . • . . . .' .' .' . Uzmi'hlo najpovd~riiji shicaj: Supruinici su tjelesno i dusev­ no zdravi,donjih nisu ·dosli zahtjevi ek6nomskih ' poteskoca, suprug Ie bio u51anju da razVrgne :'ekonomskii socijalno 'uvjetovano cijepanje Ijub1:lVi. Za netakn'utuzenu defloracija wijek inaciS6k (ponovna kastraCija)*kojegamoze svladati samo u povoljilim uvjetima. Ukoliko njema frigidnost ubrzo tie i§cezl'1e, razvija ' semrznjapremasupnigu, Razumljiva, ali sa lijecnickog stariovi§ta. heopravdavajuca plahost; kaoi hojazah od dospijevanja ria "gfas porr'rografasprijecile' su ·pristuparije psihologiji prve braenenod:Ozbiljni piscisu tVrdili,a psihoana" liza vjentanih dokazuje da 58 Kasnija brf\cna sreeailibracna nesreca konacnq, m'ogu svestiila id6iivlJaj~ prilikoni prvog spolnog susreta, Cinjenica da za prvi mjesec braka postoji izraz "medeni mjesec" vee govori da su oni koji su taj izraz stvorili, iii ga rado upotrebljavaju, iskusili otupljivanje te da iele istad prividnost prvih bracnih doiivljaja, koji se cine lijepima samo sa stanovista kasnije otupljenosti. U stvarnosti oni djeluju 50­ kantno i doiivljavaju se iii svjesno sa razocaranjem iii su poti­ snuti i pretjeranim, kratkotrajnim iluzijama se drie daleko od ~vijesti. Zena se bojailjivo suoeava sa jednim novim doiivlja­ Jem koji je cd djetinjstva bio tabu. A tamo gdje vlada tjeskoba ~ema ugodom ispunjenog doiMjaja, I muskarac se nalazi pred J~nom novom cinjenicom, ako je ranije morao cijepati svoja IJubavna htijenja, i mQra pokazati mnogo takta i tankocutnosti da bi svoju osjetilnost prilagodio situaciji, te da ne bi pocinio *

Usporedi ovdje Freuda: "Tabu der Virginitat" /Tabu nevinostij , Ges, Schriften, Bd. V

159

156

-

nikakvu nesmotrenost. Oakle, ugodom ispunjeni harmonican dozivljaj ne maze biti ostvaren. Ono zbog cega se mnogim muskarcima d ozivljaji u pocetku Cine lijepim jeste novost do­ zivljaja, okolnost da prvi put "posjeduju" zenu iz svoje klase koja im j~ do tad a bila zaranjena. Zena koja potice iz ekonomski i socijalno losije stojeeih krugova mora takoder tjeskobom reagirati aka u brak stupa netaknuta. Kod muskarca iz njene klase mozda ne postoji cijepanj e Ijubavnih htijenja, ali on u prosjeku ne raspolaze kolicinom fine osjetilnosti koja je potrebna da defloracija ne bi djelovala poput soka. Prosvjeeivanje supruznika 0 teskoeama tjelesnog i dusev­ nag prilagodavanja moralo bi u bratnim savjetovalistima biti postavljeno na prvo mjesto. Istrazivanje tjelesnog zdravstve­ nog stanja tini samo jedan dio zadatka. Samo razjasnjenje, da genitalna harmonija moze biti uspostavljena tek kada su se seksualni ritmovi oba supruznika prilagodili jedno drugome, maze ustedjeti velika razotaranja. Muskarac bi morao znati da je zena u potetku obitno frigidna, te da njena frigidnost iste­ zava sama od sebe aka je ona u biti zdrava, a on vjest; kod neurotskih zena ee vjerojatno sarno psihoanaliza mati odstra­ niti teskoce_ Od kada postoje psihoanalititki ambulatoriji za siromasne , i najsiromasniji mogu koristiti specijalistitke lije­ cnitke analiticke savjete i lijecenje. Ne smijemo potcjenjivati seksualne zahtj eve proletera. Tokom analize neurotskih zena­ radnica cesto se cuje da im je bilo prigovarano da su hladne. o ovim elementarnim teskoeama proleterskog braka nista ne

saznaje ni so matskim predrasudama obuzet lijecnik, a ni p' si­ holoskim problemima nevitan i nesiguran bratni savjetnik. Vratim o se glavnoj temi. Ako se nakon svladavanja svih poteskoea uspostavila genitalna harmonija, prijete nove opas­ nosti. Lakoca sa kojom se postize zadovolj enje, nepostojanje potrebe za osvajanjem objekta, oboje vode ka isuvise cestom spolnom opcenj u koje je stetno u dvostrukom pogledu. Nikada ne dolazi do veeih napetosti libida; vee i najmanja zapretavanja se svladavaju. Ferenczr' je, koliko ja znam , kao prvi obradi o opasnosti te bracne "seksualn e navike" u okviru jednog znan­ stvenog rad a. Koitus se tad a izvodi kao nesto prisilno; a uspos­ tavljaju se osjeeaji gadenja. U spolnom Cinu se razrijesava i jedan dio agresivne volje za osvajanjem. Kod nekih muskaraca, tiji je glavni cilj prije braka bio osvajanje mnogih zena, nestaje teznja za suprugom kada osvajanje uopee vise nije potrebno On o sto ovdje napadno dolazi do izrazaja vrijed i vjerojatn o manje iii vise za vetinu brakova. To ima svoje duboke uzroke u osebujnosti djetinjeg seksualnog razvoja . Seksualno je uvijek bilo zabranjeno i u nesvjesnom zadrzava tu aso cijaciju . Zabra­ njeno, tj . u bit; seksu~lno, je nesto za tim se naroCito zudilo. I ~dje dajemo samo jedan primjer: U D.M.W. br. 47,1926, Schwalbe izvje­ stava 0 bracnom savjetoval istu u Berlinu koje je osnovala kotarska oblast Penslau Berg (u "Gesundheitli che Beratung vo r der Ehe sch liessung" jZd ravstveno savjetovanje prije sklapanja brakaj). U aute nticnom izvjesta­ ju kaze se da su prema jed nom formularu bi li ispitivani : visina, tezina, obim grudi,drzanje, urin, menstruacija, potkoznomasno tkivo, misicje , sluznica, g rada kostiju , osjetni organi, oci, uSi, pluca, srce, krvni pritisak , tonus krvnih sudova, sadrzaj hemoglobina, spolni organi; narocito vaini nalazi : hernija, kriptorhizam, deformacija - i zati m dodaje: "Samo u podesnim slucajevima ustanovljen je potpun nalaz ." Tko ieli dokazati da su se pogledi promijenili iii pretpostaviti da se pitanje 0 psihoseksu alnosti (potencij a, sposobno st za Ijubav , aktu alni Ijubavni problemi) smatra tako samo po sebi razumlji­ vim da se izrazito niti ne istice? Taj neka nekoliko red aka dalje procita izvjestaj 0 "Bracnom i seksualnom savjetovalistu" Saveza za zastitu majki i seksualnu reformu "da se na tim mjestima bracno savje tovanj e ne smatra jedinim zadatkom nego da se osim toga daju savjeti i za· sve seksulane probleme (ovaj dio sam ja istakao), na zalost ne samo za sprijecavanje zaceca nego posvoj pril ici i za pobacaj." Dakle, tocno je ona sto mi kazemo o uobicajenom poimanju braka, da on nije seksualna zaje dnica; inace ni­ kakvog smisla ne bi imale rijeCi "osim toga" . Sasvim u ovo m srn islu djeluje i bracno savjetovaliste u Frankfurtu (prof. Raeke) : "Ako je brak jednom konzumiran, nije vise zajamceno nikakvo savj etovanje. Time se potpu no izdvaja problem og rani cenja rad anja" - za bracnog savjetn ika! Izdvaja se i cinjenica da savjetovanje dobiva svoj pravi smi sao tek nakon skla panja braka. Razumljivo je da je suvisna i svaka kri tika. *.

160

"Psychoanalyse vo"n Sexualgewohnheiten" j psihoanaliza se ksualnih navikaj, Internationaler Psychoanalytischer Ve rl ag , 1925.

161

tako zabranjeno i na neseksualnom podrucju dobiva skriveni seksualni smisao , na primjer, krada kod kleptomanije. Kod nekih Ijudi se seksualna vrijednost zabranjenog ucvrscuje na patoloski natjn toliko da oni ne mogu iudjeti za neCim sto nije zabranj eno. 8to je vise muskarae u predbracnom seksuanom iivotu htio "osvajati" i "posjedovati", to brie ce on otupjeti u braku. Narcisoidni i sadisticki udio genitalnosti u monogam­ nezadovoijenl. nom braku Tome se pridruiuje i jedan momenat iz ranoinfantilnog seksualnog odnosa sina prema majei. Ukoliko zudnja za ne­ dostiinom majkom zadrii svoj prvobitni intenzitet, prema Ran­ ku d91azi iii do stalne nemogucnosti ustrajavanja (Don Juan) iii nastaje uvjet za Ijubav da iena pripada nekome trecem ida ju se osvaja unatoc zabrani (Freud) . Supruga je, time sto ju muskarae zakonito posjeduje, za takve muskaree prestala biti majka za kojom zude. Ovom problemu moie doskoeiti samo analiticko razrjesenje ineestuozne fiksaeije. Mnogo je diskutirano 0 tome da Ii je covjeku prirodena poligam ija iii monogamija. Ljudi su se odlueivali za jedno iii drugo prema individualnim svjetonazornim interesima. Oni uvi­ davniji ostavili su pitanje otvorenim jer se za obje mogucnosti mogio navesti jednako mnogo etiCkih argumenata. Psihoana­ liza infantilnog seksualnog razvoja pokazuje da poligamne i monogamne tendencije stoje jednakovrijedno jedna pored druge i da su shodno razvoju jednako duboko ukorijenjene. Monogamna tendencija se izvodi iz einjeniee da se iudjelo same za majkom, odnosno same za ocem. Zabrana ineesta, kOja je isto tako opCenita, utemeljuje poligamnu tendenciju. Tko ne moie ostvariti pravi prijenos iii traii zabranjeni objekt, ada ga nikada ne nade, iii se nalazi u stalnom bijegu od njega. Koliko muskarac mOie u braku savladati svoje poligamne tendenc ije ovisi i 0 tome u kojoj se mjeri mogao oslobaditi Ijubavnih uvjeta Edipovog stava i koliko mu je uspjelo da u svojoj supruzi ponovo pronade majku. Isto vrijedi mutatis mu­ tandis i za i enu. Za oba spola vazi i to da poligamne ielje to manje istupaju, sto bolje supruznici znaju medusobno prepoz­ nati i zadovoljiti svoje osjetilne zahtjeve i sto sa vise razumije­ vanja izlaze u susret poligamnim sklonostima onog drugoga. Poligamne tendeneije se bude uvijek kad vaini libidinozni zahtjevi nisu zadovoljeni. Medutim, pokazuje se jedna znacajna razlika izmedu motiva ienske i motiva muske poligamije, ako zanemarimo otupljivanje monogamno zadovoljene genital nos­ ti. Postoji mnogo iena koje imaju poligamne ielje jer, uslijed

oSta./u

ienskog osjecaja manje vrijednosti, one zele da im se zaista mnogo muskaraca divi i osvaja ih. Ova narcisoidna pozadina moze se doduse obrazloiiti i odbijanjem koje je mala djevojcica dozivjela od oea. Tip objekta poligamije (traganje za nedosti­ znim objektom Ijubavi) moz~ uslijed ostrijih reakcijskih tvorevi ­ na postati narcisoidan tip. Cinjenicu da ovom tipu pripadaju vise zene nego muskarci treba svesti na anatomsku osnovu zenskog osjecaja manje vrijednosti, neposjedovanje penisa. Nasuprot tipu objekta, ovdje obicno i tendencije za osvetom imaju znatnu ulogu kao motivi poligamije: osim toga, prisutna je i i elja za ovladavanjem seksualnim objektom. Genitalno zadovoljena i ena obicno je opcenito samo veoma malo poli­ gamna, dok su vaginalno-anesteticne zene sa jakom erotikom klitorisa obicno nespokojne. Svaka tendencija koja se ne moze sublimirati, a koja ostaje nezadovolj ena u bracnom spolnom opcenju, ima kao posljedi­ eu genitalno otupljivanje i djelomicno odvracanje od supruini­ ka, tako prije svega i homoseksualnost. Ovdje se ne misli na neurotski oblik homoseksualnosti nego naJiziQlosku homosek­ sualnu komponentu u biseksualnosti. Ako poligamne tend en­ eije \J braku postanu prisilne, na osnovi analitiekih iskustava motemo pretpostaviti da homoseksualna htijenja nisu mogla naci mjesto u braku. U to se veoma lako moiemo uvjeriti: Takvi muskarei obicno ne zude za drugom monogamnom, nego za poligamnom iii homoseksualnaom i enom; oni idu za Weinin­ gerovim tipom kurve. Kod iena to katkada jos jasnije istupa u obliku privri enosti homoseksualnim zenama. Ako se trajno ostaje pri "normal nom" naCinu koitusa, ako je svaka promjena tabu, iii ako djelomieni nagoni nisu zadovoljeni u radnjama koje prethode neposrednom zadovoljenju, tada vrlo brzo dolazi do otupljivanja genitalnog htijenja; pravilnije izrateno: genitalno htijenje dospijeva u konkureneiju sa neza­ dovoljenim zahtjevima. U takvim slueajevima uvijek su prisutne neurotske zapreke i potiskivanja predgenitalnih nagonskih za­ htjeva i homoseksualnosti. Kod izvjesne, individualno razlicito velike slobode oblika koitusa izbjegava se to zlokobno rival ­ stvo, a mnogi izvori otupljivanja ucine se neskodljivim. U analizi frigidnih iena saznajemo da njihovo mastanje iii sklonost da leze iznad muskarca odgovara ielji da budu mu­ skarac. Isto tako muskarci, koji imaju jacu femininu crtu, ma­ staju da leze ispod zene, medutim ukoliko su neuroticni, odbi­ Jajutakve zelje kao neprilicne i zenske. Pad odredenim uvjetima to vodi ka patoloskim posljedieama, medutim, dana je obicno

162 163

kod najm uzevn ljeg muskarca I kod najzenstvenije zene. Izmje­ ne polozaja (coitus inversus) veoma dobro mogu barem djelo­ mleno zadovoljitl takve zelje I time ih ueiniti neskodljivima. Aktivna homoseksualnost muskarca najprije je zadovoljena koitusom a tergo. Kod zene takav koitus sluzi prije zadovolja­ vanju prastarih zelja koje iii odgovaraju anal nom poimanju eina iii potieu od ranoinfantilnih opazanja na zivotinjama. Za manoge Ijude, koji su u djetinjstvu veoma voljeli seksu­ alne igre sa genitalijama, dodirivanje genitalnog organa prije Gi na jeste potreba. Neke zene sa protrahiranim orgazmom mogu do spjeti do zadovoljenja samo ako su prethodno bile manuelno nadrazene.* Ukol iko zelimo uzetiu obzir einjenice, ne smijemo zanema­ riti da ukupne , individualno razlicito jake predgenitalne organi­ zacije neprekidno prate genitalni primat (Freud). One djeluju ometajuci i, ako nisu zadovoljene, tjeraju na iskljuCivo zadovo­ Ijenje u smislu perverzije. Stoga ce jace naglaseni oralni poriv morati biti zadovoljen u obliku felacije iii podrazivanja klitorisa lizanjem. Sam spolni cin je podesan za udovoljavanje razlicitim psi­ ho-seksualnim zahtjevima ako je pritiskujuea infantilna seksu­ alnost veoma malo pod utjecajem potiskivanja i, ukoliko nije preradena karakteroloskl Iii u sublimacijama, ako se smije izliti u struju aktualnog seksualnog dogadaja. Ponasanje muskarca i zene prije i nakon zadovoljavajuceg cina svjedoci 0 nastalom ispunjenju svih zelja. Muskarac se prije eina ponasa istovreme­ no njezno i falieki agresivno, zena obicno pasivno ocekuje genitalnu agresiju Tokom cina mijenja se njihovo ponasanje, ona postaje isto tako aktivna dok se njen orgazam ne poklopi sa orgazmom muskarca. Muskarac ne dolazi do potpunog zadovoljenja ako je zena frigidna iii anesteticna. Cak i oni koji opee sa prostitutkama zahtijevaju da partnerica barem prividno "istovremeno dospije do orgazma".Bez sumnje, radi se 0 inten ­ zivnom zajedniekom dozivljavanju orazma partnera, 0 potpu­ nom poistovjeCivanju koje se pridruzuje vlastitom dozivljaju . Ovo poistovjecivanje je podesno da do zadovoljenja dovede ---: zen ske tendencije u muskarcu i muske tendencije u zeni. Nakon zadovoljavajuceg Cina ponasanje se obicno obrne: ( kod zene je naglaseno njeno cjelokupno njezno majcinstvo, a *

164

Ne moiemo se sloziti sa Kehrerovim stavom da je manuelna frikcija stetna. Doticna iena moze oboljeti samo uslijed svog straha od ona­ . nije; to bi se medutim ionako dogodilo .

muska rae postaje dijete. Svijest 0 mogucnosti da su upravo aceli dijete uzrokuje da zena u muskarcu unaprijed vidi dijete i tako izlazi u susret njegovom infantilnom ponasanju. Ukoliko se ona prije cina ponasa djetinje-pasivno, a poslije majeinski aktivno, kod njega je obrnuto: prije cina je ocinski-agresivan, a poslije djeti nje-pasivan _. Navedene potesokee i motivi otupljivanja u monogamnom spolnom odnosu se sad a dod use ne mogu odstraniti, ali ih se u prineipu moze izbjeCi ukoliko doticne osobe vise vole da provodenje svojih moral nih principa ne ostvaruju neurozom iii njen im ekvivale ntom , nesretnim brakom. Jedan daljnj i uzrok otupljiva nja se pak vjerojatno ne moze odstraniti.lLbido je isto tako nestalan kao i prionljiv (Freud). U samom zadovoljenju je, ne uzimajuci U obzir nista drugo, dana otupljivanje. Varijaeijom oblika zadovoljenja on~ moze biti samo odgodeno, ali ne i ukinuto. Ali, ovo fizioloski dana otupljivanje razlikuje se od otupljivanja uzrokovanog neurotskim zaprekama prije svega po tome da ga se osjeca manje mucnim jer ne pociva na zatomljivanju nagonskih zahtjeva nego na zasicenju. I sto kasnije se one javlja , to je vise povezano i sa opadanjem radne sposobnosti somatskog seksualnog aparata; opasna somat­ ska zaprecavanja lib ida otpadaju. Potpuna svjesnost 0 opas- ~: nostima koje su povezane sa isuvise eestim spolnim opcenjem potrebna je da bi se povremeno i u braku dobrovoljno upraz­ njavala apstinencija. Na ovo je, osobito istieuCi, ukazao Feren­ ezi (I.e.). Intimna tjelesna blizina koju donosi bracna zajedniea (zajednicka spavaca soba i sl.) otezava upraznjavanje toliko potrebne apstinencije. Ukoliko se ona ne uvazava, supruznici se jednoga dana, cak i ako je postojala jaka seksualna harmo­ nija, prestravljeni nalaze pred Cinjenicom opadanja libida. Oni se osjecaju krivim i pokusavaju je prikriti iii kompenzirati pretje­ ranom koliCinom njeznosti. Kao daljnja posljediea nastupaju poligamne sklonosti sa kojima se oni suocavaju sa zbunjeno­ scu; ta zbunjenost ce biti to jaca sto je vezanost za supruznika bila intenzivnija i tada moze dovesti do prisilnih poligamnih mastanja iii einova. Uslijed tradieije da je nevjernost u braku nemoralna, gresna i zlo cinaeka nastaju jaki osjecaji kriviee. Ukoliko tendencija ka preljubi kao "zlocinackoj" tajni ostaje neispoljena, biva potisnuta iii se supruznika zeli zavarati da se radi 0 sUprotn om, tad a upravo savjesnosti prijeti neurotsko oboljenje. Manje skrupulozni pocinjavaju preljubu i drze ju u tajnosti. Samo mali broj Ijudi ima hrabrosti da se povjeri supru­ zni ku, sto samo po sebi djeluje oslobadajuce, mada ne odstra­

165

njuje uvijek i samu teskocu. Prolazna "nevjera" moze katkada cak biti i ad koristi za dobar brak. Medutim, to spada u povoljne iz nimne slucajeve i pretpostavlja potpunu svjesnost 0 opasnos­ tima koje u takvom slucaju prijete opstanku braka. Medutim, moramo prilicno sumnjati u to da Ii je za brak korisna vjernost koja ne p oCiva na zadovoljenosti nego na prisili iii zapreci. Nedvojbeno je da takva vjernost steti dusevnom zdravlju. S obzirom na te teskoce, ne cudimo se vise obilju bracne nesrece, bilo da se ona ispoljava kao ubojstv_o supruznika, kao ogorcenje i tiha rezignacija iii kao neuroza. Cak i najdalekose­ znije ekonomsko uredenje socijalnih odnosa ublazit ce samo vanjski uvjetovani udio nevolje. Individualne potrebe mogu se m ijenjati do izvjesnog stupnja, ali se zacijelo ne mogu otkloniti zakonom 0 preljubi, a niti socijalnim progonstvom. Ponajmanje ce biti uspjesna lijecnicka pomoc ako ce se sud 0 cinjenicama pobrkati sa subjektivno utemeljenim iii preuzetim moralnim procjenama, pa bile one anarhijske iii konzervativne. Lijecnik moze najbolje uvaziti borbuizmedu nagonskih zahtjeva i soci­ jalnih zahtjeva ukoliko se u smislu Freudove terapije po nasa apsolutnotolerantno i pacijentu prepusta odluku, nakon sto mu je omogucio poznavanje svojih zelja i sposobnost za odlueiva­ nje. Medutim , tad a ce lijecnik konzekventno osobu nezadovo­ Ijenu u braku isto tako m~o odvratiti od preljube iii razvoda kao sto ce joj to savj etovati. . Ovdje se od vaja jedno od naj?nacajnijih socijalnih proble­ ma: psihologija "borbe spolova". Cesto dovoljno brutal no pot­ cjenjivanje zene od strane muskarca, nastojanje zenskog po­ kreta da zene utini muskarcima umjesto da sublimirajuCi razvi­ je njihove vlastite spolno-specifiCne osnove, sto je Grete Me­ is el-Hess primjereno kritikovala, sve cesca pojava feminizira­ nja muskaraca, braena borba koju je nenadmasivo opisao Strindberg, a koja rijetko nedostaje i u Ijubavnom odnosu neozenjenih , i sva ostala drzanja nespojiva sa Ijubavlju, a ipak sa njom povezana, zavist, zloba, brutalnost, potcjenjivanje, strast za sVladavanjem i bezobzirnost spadali bi u to poglavlje jer nisu ni uzroci kao ni posljedice orgastieke impotencije danasnjeg, kulturnog covjeka. Ipak ta tema, zbog svog opse­ znog socijalnog znacenja, zasluzuje posebno istrazivanje. d) Erotski i socijalni smisao za stvarnost Funkcija orgazma odlueujuce utjeee i na diferencirane funkcije socijalnih i kulturnih ueinaka pojedinca. "I tamo gdje se u obzir ne uzima rezultat bolesti nego stanje karaktera, lako 166

se uocava da seksualno ogranicenje ide ruku pod ruku sa izvjesnom tjeskobnoscu i neodlucnoscu, dok neustrasivost i smiona odvzanost uzrokuju slobodno odobravanje seksualnih potreba" (Freud)' Prilikom usporedbe socijalnih i seksualnih sposobnosti djelovanja bolesnika sa onima zdravih Ijudi poka­ zuj u se neki tipieni odnosi izmedu primitivnih i vise razvijenih funkcija, koji se ne smiju previdjeti kod prosudivanja terapeut­ skog zadatka. U svojoj biti predgenitalni nagoni su autoerotski, tj. asoci­ jalni. destruktivni nagon i njegov erotski potomak. sadizam su antisocijalni. Silom uguran u socijalnu zajednicu. individuum mora od ustati od vlastitih nagonskih ciljeva i odgovarajuce energije. za Ijubavvoljenom objektu iii slijedeci pritisak odgoja. mora usmj eriti ka socijalno i kulturno vaznim ciljevima. Taj proces je Freud nazvao "sublimacija". Jedan od najvaznijih preduvjeta sublimacije jeste da nagonske snage, koje se mogu upotrijebiti, ne podlijezu potiskivanju, koje cak ne sprijecava samo zadovoljenje nego i svaku drugu primjenu nagona. U tom smislu su moralni zahtjevi. iz kojih proizlaze potiskivanja. i socijalni i kulturni rezultati prilagodavanja, pomocu kojih se ti zahtjevi izbjegavaju, protivrjecni. Katkada potiskivanje uvjetuje socijalne ueinke slicne sublimacijama. Pa ipak S8 oni lako mogu razlikovati ad pravih sublimacija po svom reaktivno-preuvelica­ nom karakteru i po utisku grcevitosti kojega ostavljaju. Daljnja vatna razfika je da se pravi socijalni smisao za stvarnost dobra slate sa erotskim , eak, kao sto cemo morati dokazati. erotski je smisao za stvarnost pretpostavka za socijalni. dok lazan. prisil no-reaktivni smisao za stvarnost pored sebe ne trpi erotski smisao za stvarnost. Od svih nagona. uslijed patoloskih. fizioloskih. socijalnih i biolosklh zivotnih uvjeta. samo genitalnost moze ispuniti fun­ kciju erotskog smisla za stvarnost. Izraz "erotski smisao za stvarnost" zahvaljujemo Ferencziju. Njegovu opravdanost mo­ temo lako dokazati; psiholoski: impotentna osoba se osjeca manje v~ijed nom , a i na izvanseksualnim podrucjima je vise iii manje radno nesposobna; fizi%ski: genitalno zadovoljenje jamci orgasticko razrijesenje somatskog zaprecavanja libida. a zb?g toga je i jedan od uvjeta za odrzanje dusevne ravnoteze; soc/la/no: genitalnost (u smislu nase definicije) zahtijeva sek­

*

"Vorlesungen zur Einfuhrung in die Psych oanalyse / Predavanja za uvod u p sihoanalizu/ , Gesammelte Schriften, Bd. VII (vidi prijevod: Odabrana dela Sigmunda Freuda, knjiga 2, Matica srpska)

167

sualnog partnera i time utemeljuje barem zajednicu udvoje; nadalje, ona je jedina tenden cija koju drustvo odobrava do izvjesnog stupnja te dopusta njeno zadovoljenje, sto ne bi znacil o mnogo kada se "perverzna" osoba ne bi osjecala prog­ na no m; b io/aski : medu svim nagonima samo genitalnost sluzi i odrzantu vrste. Zdrav lj. za rad i /jubav sposoban covjek je svoju genital­ nost usmjerio p rije svega prema seksualnim, a svoj destruktiv­ ni nago n i predgenitalne zahtjeve prema socijalnim i kulturnim ( ciljevima. Kod bolesnika je obrnuto: Njegovi socija lni ucinci l su seksualizirani, a destruktivni nagon i predgenitalni nagoni v/adaju njegovim Ijubavnim tivotom. / Analiza pokazuje da do smetnji pri radu dolazi uslijedd va uvjeta. Jedan se sastoji u tome da bolesnik nije sposoban da svoj interes usredotoci na rad jer je zaokupljen seksualnim masta njim a; iii sadisticka prisilna mastanja ometaju prisutan drugi interes. U drugojgrupi smetnji pri radu, kao, na primjer, kod grca pri pitanju iii sviranju violine, aktivnost se ne moze provesti jer je poprimila vrijednost strogo zabranjene seksualne radnje (Jokl) . "Libidinozn im dodatkom" (Jung socijalnom ucin­ ku se vise ne moze slobodno raspolagati. Usporedimo Ii s tim naci n ponasanjaseksulaoo ~adovoljenog covjeka, vidimo da nakon zadovoljavajuceg seksualnog cina nastupaju povecana socijalna radna sposobnost i radost pri radu ida neko vrijeme osjetilni seksualni interes uopce ne postoji iii je veoma mal(J prisutan. Ova'kvo stanje stvari objasnjava se ispoljavanjem energija U orgazmu libido se nakon vrhunca raspodijelio po citavom tijelu, sto uvjetuje svjezinu i uzvisenu svijest 0 vlastitom Ja;' njihova suprotnost su umor i radna nesposobnost nel)ras­ te nicara. Dakle, mozemo re ci da su sub/imacije uvijek iznova pota­ knule libidinaznim energijama koje su preinacene orgazmom. Nj ihov stvarni izvor je u t rajno deseksualiziranim tenden cijama i u destruktivnim nagon ima koj i su udaljeni od prvobitnih ciljeva. Potiskivanje viska libidinozne energije ima kao posljedicu i ponovnu seksualizaciju prvobitno libidinoznih tendencija i usmjeravanje agresivnosti ka njenim prvobitnim ciljevima. U shematskom pregledu tako bi se kod sva ke sublimacije trebala razlikovati tri nagonska elementa:

*

168

U jednoj diskusiji 0 ovom predmetu Fe ren cz; je smatrao da se, nakon zasicenja osjetilne Ijubavi prema objektu , uzbudenje koje od genital­ nog org ana struji natrag p rema iijelu pretvara u narcisoidni libido i time posr edno jaca psihi cki narcisizam .

1) Des truktivna agresivnost trajno uda/jena od unistenja objekta (osjecaj zajednistva, opci interes za socijalno vazne uCi nke, socijal na savjest, socijal na aktivnost). 2) Predgenitalni porivi trajno uda/jeni od autoerotskih cilje­ va (odredene vrste socijalne aktivnosti , i:ulturni interesi, zna­ nost, umjetnost, interes za novac, ambicija itd.). 3) Nesublimirani genitalni interes , koji trajno podrzava njezne odnose prema objektu, povremeno naizmjence tjera ka orgastickom rasterecenju i nakon ispoljavanja u orgazmu pri ­ druzuje se sublimiranim tendencijama . Naueit cemo pravilno ocijeniti znacenje libidinoznog dodat­ ka za postojanost sublimacije ako smo u serijama primijetili da je socijalna radna sposobnost to ogranieenija, sto duze traje i sto je potpunija apstinencija. Ako nedostaje libidin ozn l doda- ' tak, tad a je sublimacija osim toga oslabljena i tim e sto, uslijed za preeav'an ja i regresije libida, i sublimirani nagoni , donekle zavedeni losim primjerom , uskracuju u osnovi nametn uti soci ­ jalni ueinak. Sub/imac;ija i seksualno zadovo/jenje nisu supw ­ tnosti, ali su to svakako sublimacija i nezadovoljavajuca seksu · al na aktivnost. Moze Ii sublimacija biti ugrozena zadovoljenjem genital­ nost!? Da Ii je zadovoljavajuci seksualni uzitak mozd a u stanju da trajno apsorbira sve interese? Na ova pitanj a treba nijetno od govoriti vec na osnovu cinjenice da su genital no zadovolje.ni Ij udi traj no radno naj sposobniji. Sposobnost genitain og IibidCl da privremen o bude zasicen - p redgenitalni n ad~zaj i rnogu samo povecati napetost, a nikako je razrijesiti - te da se u stan ju zasicenost i pridruzi sublimacijama iskljutuj e ugrozenost subli· macija genital nim seksualnim zadovoljenjem. Tamo gdje prim· jecujemo takve poremecaje socijalne radne sposobnosti usli­ jed isuvise jakog seksualnog interesa, kao kod nimfornanije, satirijaze, neurastenije, puberetske onanij e ltd, prisutan je po· rem ecaj funkcije orgazma koji ne dozvoljava nastajanje pauze u seksualnoj zelji. Kod Ijudi koji u velikim kultu rnim ce ntrima odreduju opci ~ poln l moral id eja 0 protivrjeenosti izmedu tjelesne osjetilnosti I dUhovne kulture, nesto je sto se neosporno samo po sebi razumije. Znanstveni promatrae samo treba ispitati da Ii takva ~rotivrj etnost zaista postoji, iii da Ii je ideja iracionaln o uteme · IJ ena. I tu se lako moze utvrditi da same mal om broju narocito naq,arenih uspije bijeg od samo trpljene tjelesnosti u - u takvom slucaju pretezno kompenziraju cu - duhovnost. Mnogi koji teze Istom, ada nisu dovoljno duhovno kadri, postaj u one sto se 169

oznacava kao "neurastenican covjek iz velegrada". Njihova sa strahom osjecana, stoga samo trpljena, rascijepljena i stoga nezadovoljena osjetilnost se osvecuje tako sto, vezujuci obra mbene snage, ina duhovnom podrueju prisiljava na rezi­ gnaciju; njihova intelektualna i duhovna snaga zbog toga nije slobodna nego napeta, nije evrsta nego nosena stalnom obra­ nom od nagonskog ponasanja, ispunjena seksualnom tjesko­ b om. I kod malog broja nadarenih postavlja se pitanje ne bi Ii on! daleko prerasli stvarnu dostignutu krajnju toeku svog duhov­ nag razvoja i socijalnog ueinka kada bi mogli ne samo trpjeti svoju osjetilnost nego je i potvrditi. "Socijalna sposobnost djelovanja" je relativan pojam; to se pokazuje kod radno spo­ sobnih ind ividuuma koji nakon uspjele analize njihovih seksu­ alnih poremeeaja sublimiraju u daleko vecem stupnju nego prije, jer tada ne postavljaju ideoloske prepreke izmedu osjetilnosti i kultu rnog htijenja. Upravo kod genijalnih priroda formata jed­ nog Goethea odaje se snaga ne kompenzirajuceg nego subli­ mirajuceg duha koji se, posto je unutrasnje jak, ne mora plasiti da se pasivno poda i primitivnom ritmu osjetilnog doiivljaja; jer upravo ta od vainost oSIJosobljava ga da se od trenutne besvi­ jesnosti uzrokovane orgastiekim doiivljajem uspne ponovo ka savladanoj i vladajucoj intelektualnoj i duhovnoj aktivnosti. Stoga bi samo u interesu svih onih, koji zbog kulturne iii religiozne ideologije propovijedaju askezu i time postiiu supro­ tno od namjeravanog, bilo da suraduju na kultivizaciji osjetil­ no-tjelesne seksualnosti, tj. opcenitije reeeno da "poniiavanje Ijubavnog iivota" (Freud) i devizu : "osjetilnost iIi kultura" zami­ jene sa "kultura u osjetilnostr. Ako je kultura sublimacija, a ne kolektivna teska neuroza, sve ostalo bi moglo samo ad sebe dod I dalje postoji pitanje sto je sudbina genitalnog libida onih koji iive u apstlnenciji I koji su psihiekl oeigledno zdravi. Koli­ eina libidinozne spremnosti I ritmika potrebe za rasterecenjem libidinoznih napetosti zasigurno su individualno vrlo razlieiti. Ali posta je somatski seksualni aparat zadriao svoju funkciju­ inaee ne bi izostale pojave eunuhoidizma - moraju biti prisutne i libidinozne napetostl; a bilo bi veoma vaino saznatl koji drugi izlaz pronalazl organskl nahranjen libido ako nije orgastleki zadovoljen I ne proizvodl nlkakve neurotske simptome. 0 tome blsmo nesto obavezujuce mogli iskazati samo na osnvou ana­ liza Ijudi koji su iivjeli u potpunoj apstinenciji ne pateci zbog toga i koji su ostali zdravi. Daduse, ne bi bllo apsolutno pogre­ sno tvrditi da onaj koji trajno iivi u apstinenciji, a da nema tjelesne mane, ne slijedi svoju svjesnu volju nego podlijeie

170

zaprekama iii fiksacijama; ipak je jedva vjerojatno da jedna tako vazna bioloska funkclja kao sto je seksualna moie biti sputana drugatij e nego potisklvanjima. Ukoliko bismo se ieljell izgova­ rati "hipofunikcijom" somatskog seksualnog aparata, znaeilo bi to samo igru rljeei; pa ipak poslije puberteta kastrirani eunusi obieno zad riavaju svoj pslhiekl libido, Isto kao sto nakon kllmakterija neko vrljeme moie ustrajatl libido. Toeno je I da Intenzlvan rad i sve prave sublimacije mogu adstranltl zapreea ­ vanja: prema svemu sto znamo 0 nagonskoj energetici nemo­ zemo bez daljnjega prihvatiti da bi to trebalo biti moguce trajno i izvan izvjesnih granica. Medutim, ostavimo ovo sam~ teoretskl vazno pitanje radije otvorenim.

*** Individualnosti u dusevnom podrueju mozemo ostaviti jos sirokog maha: isto kao sto postoji fiziologija normalnog tijela, iako ni dva covjeka nisu tjelesno jednako gradena, kao sto se po broju kostiju, po njihovom medusobnom polozaju, po obliku I poloi aj u ilveanog sustava, po slojevitosti kote itd, moze utvrditi svrsishodna osnovna struktura bez obzira na sve indi­ vidualne razlieitosti, tako u dusevnome postoji I svrhovita osnovna struktura koja se izrazava u adredenoj konstalaciji nagona. Ona ni u kom slucaju ne iskljueuje dusevnu razlieitost. Osnovna struktura S8 prema individualnim razlieitostima odno­ si otprilike tako kao sturktura koju nazivamo "stablo" ("hrast", "bukva", itd.) prema razlikama u velieini i polozaju grana dva stabla (hrastova, bukvi, itd .). Time se uklanja prigovor da u dusevnom ne smijemo "shematizirati", tj. traiiti opee. Patolo­ skim ne nazivamo razlicitosti kod prisutne normalne osnovne strukture, nego samo izoblicenje same osnovne sturkture . Psihoanaliza nastoji postiCi preuredenje nagona u smislu normalne osnovne sturkture. Pri tome se, u dogovoru sa svje­ snom voljom bolesnika, postavlja na tlo principa realnosti , i njegova drianja se ne procenjuju prema tome da Ii su dobra iii losa, nego samo treba odgovoriti na pitanje koja njegova drzanja odgovaraju njegovoj sposobnosti za realnost, a koja je ometaju. Uslijed analitickog razjasnjenja i ponovnog ozivljava­ nja prastarih konflikata, nagoni se preureduju automatski, bez naseg mijesanja i tako omogueuju pojavljivanje skrlvene, real­ nosti prilagodene osnovne strukture koja je bila samo zaklonje­ na. Dakle, kako je to Freud svojedobno dokazao· analiza je

•

"Wege der psychoanalytischen Therapie " j Putevi psihoanaliticke tera· pijej, (Gesammelte Schriften , Bd. VI)

171

istovremeno si nteza, samo sto se, shodnije biti pacijenta, pro­ vod i kao odgoj CPsihogogija") bez analize jer otpada svako uvjeravanje iii postavljanje ideala. Oakle, u ana/itickojterapiji postoji bez sumnje cilj koji moze biti postignut bez odgojnih sred stava: uspostavljanje sposob­ nost; za rad i Ijubav; iii jos jasnije receno: sposobnosti za seksualno zadovo/jenje . Ako nakon mnogogodisnje psi hoanaliticke prakse moze­ mo ree i da se ni u jednom slucaju, uz jos opseznije uklanjanje potiskivanja , nije pokazalo nepostojanje zapreka niti se trajno poostrilo postojece nagonsko ponasanje, tada to ·znaCi da Freudova metoda moze ovladati"eksplozivnim materijalima" kojima se bavi ukoliko je prakticiraju vjesti lijecnici, i da eros svakog covjeka jamCi socijalno prilagodavanje.Jsihoanalizqrn izlljecen covjek sa svijescu zadobiva i vlast nad nagonima. Ovladavanje dakako nije vise neurotski oslabljeno nego je svjesno, ispunjeno ciljem. Lako se moze pokazati da odredivanje cilja: uspostavljanje orgasticke potencije ne znaci prekoracenje lijecnikove nadle­ znosti. Naime, ocekujemo takav prigovor i rado ga predusre­ cemo. Cilj : uspostavljanje sposobnosti djelovanja vazi kao nesto sto se samopo sebi razumije. Mogao sam se uvjeriti da uspostavljanje potpune sposobnosti za Ijubav za neke analiti­ care vazi kao manje sam po sebi razumljiv cilj. Uzrok ovakvom opredjeljenju jeste sigurno shvatljiv zazor od dospijevanja u konflikt sa vladajucim seksualnim moralbm. Pitanje uplitanja u licno samoodredenje za koje psihoana­ liza, nasuprot svim drugim psihoterapeutskim metodama, sma­ tra da je nuzno ocuvati, rijesava se odmah za preteznu veeinu bolesnika koji lijecnika pot raze iii izricito zbog poremecene genitalne funkcije iii vrlo brzo uvide svoju impotencij u i zele je se sami osloboditi. U manjini se nalaze oni koji iii kompenziraju impotenciju iii odbijaju seksualnost zbog dubljeg karakterolo­ skog svojstva. Nema izuzetka od pravila da se i pacijent koji odbija seksualnost prije iii kasnije tokom analize sukobi sa svojim genitalnim zahtjevima. Ukoliko je analiza provedena lege artis, on ne taji svoje zelje i sam spoznaje kakvo znacenje u njegovoj neurozi pripada toj zapreci funkcije. Svakako da se sa istom temeljitoscu mora gcivoriti 0 onanijskim manipulacija­ ma i mastanjima kao i 0 nacinima ponasanja za vrijeme cina, kao, na primjer, 0 detaljima prisilnog ceremonijala. Ukoliko prezamo od toga, ukoliko smatramo suvisnim iii prekorace­ njem nadleznosti da bolesniku - u pravom trenutku - obrazlozi­

172

mo dogadaje prilikom spolnog cina, onda je to znak vlastitih prepreka i pri tome se izvrgavamo opasnosti da zanemarimo upravo za razrjesenje neurotskog konflikta i uklanjanje zapre­ cavanja libida najvazniji materijal. Ne moze biti vise presucivano da sublimaciji, kao izlazu iz neuroze kod vecine nasih pa cijenata, ne pripada one znacenje koje joj se op cenito pripisuje. Oslobadanje od napetosti je samo trenutno, a ne potpurio rjesenje konflikta ; nadalje, kao fa ktor lijecenja on~ dolazi u obzir samo kod malog broja tra umatski h histerija. I postajanje nesvjesnih konflikata svje­ snim samo je preduvjet za rjesenje konflikta, a intelektualna odluka, ma kako potpuna ona bila, nije dovoljna za postizanje konacnog p reuredenja nagana tj. za adstranjivanje karaktero­ loske os nove na kojoj se temelji neuroza. Jedan, vjerojatno najbitniji Uer je i najaktualniji) dio te reakcijske osnove jeste aktualna neuroza. Ovome se pridruzuje i utvrdivanjem katamneze osigurano saznanje da slucajevi, koji su vee i za vrijeme iii uskoro nakon lijece nja dosli do urednog seksualnog zivota, pokazuju daleko vecu stabilnost svog analizom poboljsanog stanja od onih koji zbog jos nerijesenih genitalnih konflikta iii zbog vanjskih pote­ skoca (okolina, starost, tfelesne mane itd.) nisu potpuno izgubili zaprecavanje libida* Slutajevi simptomske neuroze i neuroze karaktera, koje su recidiviral e, regrutuju se iz takvih slucajeva kod kojih impotencija nije bila uklonjena iii koji su, uglavnom zbog nerijesenih neurotskih motiva, nastavili da zive u apsti­ nenciji. lako je problem neurotske reakcijske osnove u biti jos nerijesen, moze se vee kao sigurno uzeti da su somatsko zaprecavanje libida i spremnost za tjeskobu pri tome najvazniji dijelovi. Izvjesno je da je oslobadanje ad straha ad zadovoljenja nagana jedno ad bitnih sredstava za postizanje terapeutskog cilja. I posta je strah od toboznj ih. opasnosti koje sa sobom donosi zadovoljenje nagona stvorio zaprecavanje lib ida, a ono zaprecavajueu tjeskobu i simptome, bez obzira na sve indivi­ dual ne varijacije neurotskog procesa, zacrtan je tok procesa lijecenja kod uzrocne terapij e. Odstranjivanje straha od zada­ voljenja nagona os/abada od potiskivanja nagone koji su dije­ 10m sublimirani, a dijelom tjeraju na zadovoljenje. Uklanjanjem *

Usporedi moj clanak "Uber Gen italitat yom Standpunkt der psycho­ analytischen Prognose und Therapie" / 0 genitalnosti sa staj alista psihoanaliticke prognoze i terapije / , (Internationale Zeitschrift fur Psychoanalyse , X, 1924.)

173

potiskvianja i vee tokom lijecenja ostvarenim sublimacijama ispu njen je prvi dio zadatka, oslobadanje od tegoba. Nagomilana opazanja nas uce da analizu ne mozemo smatrati uspjelom ako nije oslobodila u simptomima vezanu tjeskobu, sto se obznanjuje kroz javljanje povremenih tjes kob­ nih stanja. I osjeeaj krivicese mora po novo pretvoriti u tjesko­ bu. Tek sada se izvori tjeskobe mogu analiticki obraditi. Kao takvi u prva m redu dolaze u obzir narcisizam Ja, iz kojega pro izlazi strah od kastracije i zaprijeceni libido koji uvjetuje za pretavajueu tjeskobu. Posto agresivnost i zudnja za majci­ nom utro bom odnosno strah od rodenja, kao sto smo pokazali, ovisi 0 intenzitetu zaprecavanja libida i straha od kastracije, oni kao izvori tjeskobe imaju sekundarnu ulogu. To se pokazuje i kod terapeutske reakcije ; naime, ona je razlicita kod rjesavanja razlititih izvora tjeskobe. Kod uspjelog analitickog razrijesenja neuroze napustaju se ceznja za majcinom utrobom i agresivnost, odnosno podredu ­ ju se drugim tendencijama iii "sublimiraju"; nasuprot tome, genitalnost napusta samo svoj incestuozni objekt, ali zadrzava svoj seksualni cilj. Zasto oslobadanje od tjeskobe ovdje auto­ matski ima za posljedicu pojacano stremljenje ka predmetu htijenja, a tamo odvracanje ad njega? Obicno se ovaj rezultat potajno smatra uspjehom terapije, a da se pri tome ne daje informacija 0 tome kako isti terapeutski proces, oslobadanje od tjeskobe moze uzrokovati takve protivrjetnosti. To zacijelo nije samo po sebi razumljivo. Medutim, iskustvo nas dalje uci: 1) Uprkos svoj analitickoj uvidavnosti, ako nije analiziran strah od kastracije, ne napustaju se ceznja za majcinom utrobom i agresivnost (ustrajnost) iii, nakon slabog prod ora ka genitalnoj poziciji, dijelom oslobodeni libido struji natrag ka ranijim mjes­ tima fiksacije (recidiv). 2) Postoje slucajevi koji i trajno ostaju bez simptoma, ada nisu potpuno analizirani. To su oni slucajevi kod kojih se analiza najprije prihvatila genital nih fiksacija i mogla jh potpuno rijesiti, prije nego sto su dublje fiksacije mogle zakomplicirati situaciju prijenosa. Genitalni libido, oslo­ boden straha ad kastracije, automatski je mogao druge zelje ponistiti,' time sto je orgasticko rjesenje zaprecavanja libida praktitni adstranilo spremnost za regrediranje. 3) Ako genitalni primat u djetinjstvu nije potpuno izgraden, tada, unatoc analizi *

174

Trajna izlijecenja palijativnom psihoterapijom , 0 kojima se povremeno izvjestava, mogla bi pocivati na omogucenom svladavanju genitalnih prepreka. Tako se mogu objasniti spontana izlijecenja histerija, na primjer, nakon udaje.

svih izvora tjeskobe, prevladava "sklonost ka majcinoj utrobi", odnosno sklonost ka predgenitalnom zadovoljenju. Tako je zadovoljena genitalna Ijubav prema objektu najmo­ cniji protivnik destruktivnog nagona, predgenitalnog mazohi­ zma, ceznje za majtinom utrobom i kaznjavanje Nad-Ja. Njeno zadovoljenje odstranjuje zaprecavanje libida i time veze des­ truktivni nagon. Ova nadmoc erosa "koji odrzava zivot" nad destruktivnim nagonom jeste objektivno opravdanje nasih te ­ rapeutskih napora. U tom pogledu analititka terapija nailazi na poneke nesav­ ladive vanjske teskoce koje u najpovoljnijem slutaju na mjesto

neuroze stavljaju stvarnu nesreeu , a u nepovoljnom slutaju

uzrokuju recidiv nasuprot kojega smo bespomoeni jer se vanj­

ski uvjeti ne daju promijeniti. Na primjer, ako je neka zena,

tjerana svojim tendencijama ka muskosti, za supruga izabrala

femininog muskarca, vjerojatno jos i opterecenog lakom euja­

eulatio praecox, kojime je mogla vladati i mutiti ga, i ako je onda analiza imala uspjeha tako sto je prouzrotila preinaku od muskosti ka zenskosti i sto je vaginalna spremnost zamijenila erotiku klitorisa, analititki izlijetena zena se ne snalazi vise sa sada neadekvatnim suprugom jer, u skladu sa svojim novim stavom, ona zudi za jakim muskarcem koji vodi i nalazi se iznad nje u svakom pogledu. IIi je otkrivena sposobnost dospijevanja do orgazma i otekuje da se suprug aktivira ; medutim , on iii nema potrebno erotsko razumijevanje iii je samo malo poten ­ tan. Moze se dogoditi da je brak sklopljen pod najnepovoljnijim uvjetima iz neurotskih razloga, te da je zbog materijalnih okol ­ nosti postao neraskidiv. Iz tog razloga bolje izgled e imaju nevjencani parovi iii supruznici bez djece. Izlazi iz tih venjskih teskoCa SU dosta nesigurni. Pojedini pacijenti, koji su narotito nadareni, spasavaju se u nekom poslu, ali njihovo stanje ostaje labilno i nikada nisu potpuno dorasli zahtjevima vanjskog svijeta. Seksualna rezignacija uvi­ jek u sebi krije opasnost od recidiva jer potpuna apstinencija se ne mote zahtijevati ni od tovjeka koji je ad potetka zdrav, a kamoli od tovjeka koji je bio neurotican i obolio je upravo zbog svog jakog libida. Onanijsko zadovoljenje moze zaustaviti recidive, ali posto je dugo bilo jedini oblik zadovoljenja, zbog mastanja i nepotpunog dusevnog zadovoljenja i kod potpunog n~o~tatka tjeskobe i osjecaja krivice, u sebi krije opasnost r.ecldlVa. Ostaje jos bratna nevjera; ovdje prestaje utjecaj ana­ lize, o~lu~u donosi ideal Ja pacijenta koji je tokom analize prlhvatlo I elemente koji odobravaju nagone i uslijed toga je u 175

stanju da bira izmedu obaveze na vjernost, koju diktira vladajuei moral i ne nemoralnog prava na seksualno zadovoljenje. Osvrc uei se unazad , moramo priznati da su prakticno vatne posljedice relativno neznatne, s obzirom na seksualnu i socijalno-ekonomsku bijedu naseg vremena. Posto seksualno zad ovol jenje i sublimacija, dva istovrijedna izlaza iz neuroze i njenih ekvivalenata, ovise i 0 socijalno-ekonomskoj sredini, podrucje te rapeutskog rada od pocetka je znatno ograniceno. Sp osobnost da se konflikti izdrze bez recidiva , cije je uspostav­ Ijanje drugi dio analitickog zadatka i idealni cilj uzrocne psiho ­ anaJiticke te rap ije, samo je nagovijestena analitickim odstranji­ van jem genital nih zapreka i solobadanjem nagona koje treba subl lmirati; kod strucnog analitickog lijecenja u najvise sluca­ jeva treba postiCi bolju otpornost prema razocarenjima u zivo­ tu. Ostatak posla oko imunizacije moraju uciniti realno seksu­ alno zadovoljenje i sredina koju moze oblikovati covjek oslo­ boden svojih infantilnih zelja i mazohistickih poticaja, svakako i svjesniji cilja

*** Ook smo se bavili funkcijom orgazma i njegovim odnosima prema neurotskom procesu , po strani, ali ne i nezapazeno , se nalazio velik problem : "Oa, ako je bit neuroze somatski doga­ daj , a izvor energije simptoma i neurotskog karaktera patolosko tjelesno podrazivanje (zaprecavanje libida) i ako psihoanalitic­ ko lijec enje neuroza konacno poe iva na preinaci, odnosno odstranj ivanju te somatske osnove neuroze, ne treba Ii radije odmah tetiti ka organskom IIjeeenju, sto je u biti organski utemeljeno, umjesto da se uvod i kompliciran i dugotrajan (zato jer je temeljit) proces psihoanalize? Dakle, nemaju Ii pravo oni koji psihoanalizi predbacuju jednostranost i vjeruju samo u somatski utjecaj npr. organoterapijom?" Ovom problemu suprotstavljamo jedan pregledniji pro­ blem: "Ima Ii pravo kucni lijecnik koji majci histericne djevojke preporucuje njenu hitnu udaj u, iii ne? Oa Ii pravilno sudi lijeenik koji apstinentnom i neurotienom eovjeku savjetuje spolno op­ cenje?" U principu da; jer, posto je zapreeavanje libida izvor energije procesa bolesti, same njegovo odstranjivanje moze djelovati radikalno Ijekovito. De facto obadvojica su dala los savjet jer dotiena djevojka ee najvjerojatnije ostati histeriena, seksualno plaha supruga i jos ee muza i djecu natjerati u neurozu, a mladi eovjek ee se sigurno pokazati impotentnim, inaee bi vee sam odavno dosao na istu ideju. Oni bi pomoeu preporueenih mjera mogli ozdraviti kada bi bili dusevno nedir­ 176

nuti i sposobni da dopuste normalan tok seksualnog uzbude­ nja Time sto izvjesne seksualne nagone dovodi do sublimacije, sto pretvorbom agresivnosti omogueava socijalno prilagoda­ vanje i sto uklanja nepotrebne seksualne zapreke, psihoanaliza omogucava i spontanu "organoterapiju" koja organski djeluje kvantitativno i kvalitativno seksualno zadovoljenje koje uklanja zaprecavanje libida. Doduse poremeeaj genitalne funkcije odrzava nervozu tako sto zaprijeceni libido neprekidno hrani neurotski proces (aktualni uzrok) , ali on sam je pak tek Cisto dusevno ostvaren (povJjesni uzrok). Pretpostavimo da zaista postoje preparati za povecanje Iibida: ako bismo ih dali neurotienom covjeku koji nema svjesne seksualne zelje, njegova dusevna zapreka, koja genitalnom organu uskracuje uzbudenje, time se ni najmanje ne bi smanji­ la; naprotiv, kod njega bi se sigurno pojavilo pojacanje neurot­ ske tjeskobe iii bi stekao nove simptome. IIi sredstvo za slablje­ nie libida, koje bi naravno istovremeno smanjivalo i tjeskobu Zacijelo bi one umanjilo njegovu neurotsku reakcij sku osnovu, ali je nikada ne bi uklonilo, a i Citava dusevn a nadgradnja osjecaja impotencije bi promijenila najvise njegovu fasadu; sposobnost sublimacije bi ostala isto tako mal a kao i prije jer se ne bi desila kvalitativna promjena kao nakon analize, nego samo kvantitativno smanjenj e dusevne energije. Drzava oba­ vezna da ocuva radno nesposobne Ij ude zacijelo bi protestirala protiv takve terapije Dakle, vidimo da ni jedna tako savrsena organoterapija nece moGi bez psihoanalize jer ona moze samo nesto dodati iii oduzeti, a psihoanaliza, nasuprot tome, utjece na ra spodjelu energij e u dusevnom aparatu i tek ga promjenom Ja osposobljava da dopusti takve kvalitativno djelotvorne ras­ podjele energij e ida podnosi kvantitativne promjene. Ali, sve to je za sada jos utopiJa . Na talost, pokusaji na podrueju seksualnog kemizma danas zapinju dijelom u carstvu maste, dijelom u slijepoj ulici euvstven o utemeljenih predrasu­ da: put koji psihoanaliza pokazuje fiziologiji neuroza pOdliJete tabuu . Ostaje jos nada u temeljito uklanjanje dru stvenlh predra­ suda koje se tieu seksualnostf. I u jednom i u drugom, u organoterapiji i u protimanju naroda, ne eticki nego znanstve­ no utemeljenim seksualnim prosvjecivanjem, koje bi povratno djelovalo i na odgoj i na znanost, mogli bi za psihoanalizu nastatl jaka pomoena sredstva. Medutim, ne smljemo misl iti da ce nas ovo olaksanje naseg teskog posla obradovati u dogled­ no vrijeme_

177

Gvozden Flego

pogovor 00 INTIME DO ORUSTVA Svojom drugom knj igom zagonetnog i izazovnog nasi ova, Die Funktion des Org asmus / Funkcija orgazma/ , 1927.g. Wil ­ helm Re ich otvara prostor za rasprave 0 vise tema: izmedu ostalog 0 teorijskom razmatranjau orgazma ali i njegove fun ­ k cij e, vanjskim i unutrasnjim kako uzrocima tako i posljedicama smetnji u genitalnom zivotu Ijudi, smislu zbilje i kulture iz perspektive seksualnosti / genitalnosti/ orgazma. Rasprava 0 svakoj od njih bila je uvelike nova u jos uvijek puritanskoj atmosferi Beta a sve zajedno, kao i naslovni okvir, predstavljali su svojevrsni skanda/on u izvornom smislu rijed Otprilike od tada Reich u psihoanalitiktkim krugovima postaje ne samo enfant terrible vee proizvoditelj skandala i tu posebnu ulogu nije napustio do kraja zivota. Svoje teze Reich razvija u krilu psihoanalize, posebno se oslanjajuCi na Freudove ideje kojem je desetak godina bio jedan od najblizih suradnika pa je, narotito za titaoce koji nisu podrobnije upoznati s tom disciplinom, potrebno, bar u osnovi, skicirati teorijski kontekst Reichovih tekstova. Ukratko, Sigmund Freud, utemeljitelj psihoanalize, svojim utenjem vrsi svojvrsni obrat u shvaeanju tovjeka. Prema nje­ gOYim nalazima psi hitki je zivot po prirodi nesvjestan* dok je svijest samo povrsina psihe . Nesvjesno se izvorno sastoji od nagona koje Freud svo vrijeme odreduje dualistitki : kao sek­ sualne i nagone samoodrzanja (u prvoj koncepciji) odnosno kao nagone zivota i nagone smrti (u treeoj, poslednjoj). Uz nagone kao jos-ne-svjesnu komponentu psihe, Freud u nesvje­ sno (preciznije: predsvjesno) ubraja i sadrzaje koji su nekada bili a vise nisu svjesni (dakle one koje mozemo nazvati ne-vise­ svjesnom komponentom). Buduei da nesvjesno u osnovi odre­ duje psihitku strukturu i psihitki zivot pojedinca i buduei da ne-vise-svjesno, koje nastaje raznovrsno uvjetovanim potiski­ vanjem svjesnoga te buduci da se potisnuti sadrzaji vracaju, ponajtesce pak u obliku nekontrolirljivih f~rmi ponasanja i (Ii) *

178

Usp . S.Freud , "Entwurf einer Psychologie". Frankfurt: Fischer, 1961 .

psihitkih oboljenja, Freud posebnu paznju posveeuje upravo potiskivanju i ne-vise-svjesnom jer u toj sferi nalazi materijal za objasnjenje psihitkih "deformacija" kao i supstanciju iz koje se dade izrekonstruirati presudni odnos okoline i pojedinca, osno ­ va za funkcioniranje "natela stvarnosti".* Reich smatra da je Freudovo otkrice nekolokvijalno shva ­ cane seksualnosti** kao izvora psihitke energije i stoga psi hit­ ke osnove covjekove djelatnosti ali i kao izvora ugode s jedne strane kljutno ali s druge ipak nedovoljno za meritorno sagle­ davanje covjeka. Freud je, naime, najrazvijenijim, sto je za njega znatilo i optimalnim, oblikom seksualnosti smatrao ge­ nitalnost dok Reich tezama razvijenim u ovome djelu *** impli­ eira da je i sama genitalnost slojevita te da je orgazam sukus genitalnosti a time, posredno, i seksualnosti. To je ujedno i prva razlika izmedu Freudovih i nastajueih Reichovih koncepcija. Za razliku od Freuda koji do svog sredisnjeg pojma dolazi redukcijom seksualnosti na genitalnost, do kljucne totke svoje misli stize Reich produljenom, dvostrukom redukcijom. Jedna od konsekvencija takvog postupka je da aktualni polozaj cov­ jeka, koji Freud prosuduje sudbinom seksualnosti pojedinca i njegovim/ -njezinim odnosom prema genitalnosti, Reich ra­ zmatra iz perspektive orgazma. Kao osnova za taj kriterij a time i za zakljucak 0 nedostatnosti Freudovog pojma seksualnosti sluti mu otkriee 0 tome da osobe koje pate od neuroza i ostalih vrsta psihickih poremecaja gotovo neometano seksualno i genitalno funkcioniraju tj. u stanju su stupati u spolne odnose ali redovito dozivljavaju poremeeaje u orazmu. Citaoci Funkcije orgazma ce uociti znacaj "orgasticke potencije" u Reichovim izvod ima···· kao i, inverzno, orgastitke impotencije koja se jav!ja u ~Iutaj evi ma psihickih smetnji. Orgazam je stoga za Relcha s Jedne strane ona instancija u koju se sabire genital nost kao koncetrirana seksualnost, a s druge osjetljivi pokazatelj psihitkog stanja pojedinog Ijudskog biea. Upravo u tome okviru ocrtava Reich funkciju orgazma, znataj tog u osnovi biol oskog zbivanja. Mislim da nema smisla zadrzavati se na Reichovoj definieiji orgazma i njome implicira­ * ** *** .*.*

Usp. "Formulacije a dvama nacelima psihickog zbivanja", u: S.Freud , Buducnost jedne i1uzije i drugi spisi. Zagreb : Naprijed, 1986. Usp ."Tri rasp rave a seksualnoj teoriji", u: Sigmund Frojd , Odabrana dela Novi Sad. Matica srpska, 1976, t. 4. Koje je najvecimdijelom zb irka prethodno objavljenih clan aka Gini se da taj termin Reich prvi puta upotreb ljava 1924. g. na kongresu Psihoanalitickog udruienja u Salzburgu .

179

noj redefiniciji nekih psihoanalitickih spoznaja 0 toj pojavi vee da se valja kon cetrirati na one podrucje koje je u nekoliko navrata otvarano u ps ihoanalizi a kojem se Freud do pojave Reichovih rad ova redovito uspijevao opirati. Rijec je 0 Reicho ­ vim radikalizacijama Ferenczievih karakterizacija seksulanosti, prema koji ma je predgenitalna seksualnost, kao autoerotska, asocijalna a gen italna Ijubav, do kraja dovedena, zahtijeva partnerstvo i stoga implicira zajendicu i - zato - ima drustvenu fun kc iju" Reich luc idno uocava tu tezu, visestruko pointira i osebujno prosiruje njen znacaj pa smatram da se dade poka­ zati da Reich svojim ranim opusom** definitivno i neizbrisivo p sihoanalizi nameee kako drustvene konsekvencije njenih vlas­ titih otkrica tako i njeno preusmjeravanje na specificno, dubin­ sko-psiholosko analiziranje problema drustva vezanih uz pro­ bleme egzistencije covjeka. A to"nametanje" zbiva se vee u ovome djelu. Vee dosadasnjim iskazima haslueuje se Reichov pristup problemu orgazma . Naime, tradicionalno smatranim kao jed­ nom od najintimnijih i stoga najskrovitijih pojava Ijudskog iivo­ ta, orgazmu se - tradicionalno -pristupal o kao preteino biolo­ skom dogadanju i kao necem toliko privatnom da u takvo sto drugi nemaju - iii ne treba da imaju - pristupa. Suprotno takvim stavovima Reich na sarnom pocetku knjige, u "Predgovoru", upozorava da ee na narednim stranicama biti govora 0 ulozi orgazma kako u pojedinacnom tako i U drustvenomiivotu .··· Orgaza m Reich tretira kao osobni fenomen ali koji ponajcesee nastaje intersubj ektivno pa mu stoga treba pridati i drustveni status. Drustveni status orgazma u Re ichovoj se misli ponajprije ispoljava u negativnom pristupu. U veeem dijelu knjige Reich traga za uzrocima genitalnih smetnji odno sno "orgasticke im ­ potencije". Pretpostvka cijele te analize je ponesto stidljivo iskazana, psihoanalizom otvorena tema 0 odnosu dusevnosti i

tjelesnost( i posredno, buduei da u formiranj u dusevnosti sudjeluje stvarnost svojim raznovrsn im utjecajima, oodnosu stvarnosti I nagonskih potreba. Ta t ema ne silazi s psihoanali­ tiekih tri bina od 1908. g., od objavljivanja Freudovog rada "Kulturni seksulani moral i moderna nervoznost"** kojim se i explicite upozorava na antagonisticnost prostih i primitivnih nagonskih stremljenja i ogranieavajuCih - i to ne samo puritan­ sko i viktorijansko-moraln ih vee i aktuelnih - zahtjeva stvarnosti no tek Je mlada generacija Freudovih sljedbenika nasla dovolj ­ no duhovne snage i teorijske svjezine za njenu radikalizaciju . I dok Freud u spomenutome radu konstatira da su neuroze uzro kovane realnim nemoguenostima za neposredno zadovo­ Ijenje seksualnih nagona, Reich , konsekventno svojem radika­ lizirajueem temperamentu , ustanovl juje da je rijee 0 sukob u sjemenske plazme (sperme) i ogranieavajueeg vanjskog svije­ ta (isto, str. 62). Drugaeije govoreCi, u sukobu izmedu nag on­ skog Ja i vanjskog svijeta pobjeduje, shodno Freudovoj tezi 0 prevlasti nacela stvarnosti nad nacelom ugode, vanjski svijet koji, vee samim time, vrsi nasilje nad nagon skim Ja. No tu konstataciju Reich zaostrava i u njo] nalazi implikaciju koja ee imati dalekoseinih posljedica kako za njegov daljn]i teorijski razvoj, tako i za ra zvitak nekih pravaca psihoanalitieke teorije: zapreeavani libido'" ojatava destruktivne nagone (isto, str. 151) . Ova posljednja misao VI poglavlja neposredno se nastav­ Ija u VII i VIII te postaje svojevrsnim mortom cijelog ovog djela. Tom tezom, da Ijudski nagon destruktivnosti postaje djela­ tan uslijed nezadovoljenja seksulan og nagona iii pak ovisan 0 zaprijecenosti libida (isto , str. 152-3), Reich originalno i visestra­ no intervenira u ondasnje psihoanalititke rasprave. Njegovo stajaliste implicira postojanje zapreeavanja libida, stoga barem postavljanje pitanja 0 njegovim uzrocima te, konatno , dovode­

* *

*"

*** 180

FOstr . 186-7

o razlikama

izmedu djela mladog i kasnog Reicha, nastalih nakon 1936.g. a napose pisanih Ii SAD biti ee govora nesto kasnije . Russel Jaccoby je sklon "epistemoloski rez" u Reichovom opusu smjestiti u 1933 . g . jer navodi svjedo cenje Otta Fenichela i Edith Gyomroi 0 njegovom psihickom slomu iste godine. Usp. Russell Jacoby, Potiski­ vanje psihoanalize. Beograd : Radionica SIC, 1986, str. 114. Usp.FO str . 8.

"* ***

Koja se, nota bene , nalazi implicirana u Freudovoj definiciji nagona kao granicnog Isto istovremeno znaci ne samo razdvajajueeg vee i povezujueegl pojma izmedu dusevnog i tjelesnog (usp. S.Freud , "Tri rasprave 0 teoriji seksualnosti") odnosno kao predstavnika somatskog u dusevnom ("Die Verdrangung") V.S.Freud , Buducnost jedne iluzije i drug; spisi o potiskivanju seksualnosti kod' Reicha lJSp . Gad Horrowitz, Repressi­ . on, Basic and Surplus Repression in Psyc hoanalytic Theory: Freud, Reich, and Marcuse. Toronto: University of Toronto Press , 1977, pose­ bno V poglavlje "Reich's orgasm theory. Reich's theory of surplus repression; The orgasm theory; Reich 's impact on psychoanalysis" .

181

nje u vezu tog zapreeavanja s u one vrijeme naveliko diskutira­ nim nagonqm destruktivnosti. Kao sto je vee spomenuto, na dnevnome redu psihoanali­ ti ekih rasprava od 1908. g. nalazi se pitanje 0 nezadovoljavanju seksualnosti i izdaleka nabaeeni odgovor 0 represivnom dru­ stvu iii pak postojecem moralu kao uzroku spomenutom zapre­ tavanju te, u konsekvenciji, time uzrokovanih psihiekih disfun­ kcija. Nakon spomenutog istupa 1908. g.Freud kao da se bar jedno desetljeee odrekao javnog "optuzivanja" drustva za pos­ tojeee psihicke nedace. Dvadesetak godina kasnije Reich po ­ navlja tu Freudovu tezu ali ona kod njega postaje drugacijom jerdobiva drugaeiju argumentaciju. l Recih utvrduje (pretezno) d rustvenu uvj etovanost zaprijeeenom seksualnoscu uzrokova­ nih psihiekih smetnji ali dosavsi jednom do tog otkrica, on ga vise ne napusta te ana - ogranieimo Ii se na njegovo rano djelo - postaje konstantnom njegovog teorijskog napora. U onda­ snjem ogranieavajucem ("gradanskom" odnosno"kapitalistie­ kom") moralu nalazi Reich osnovnu polugu za djelovanje za­ tvorenoga kruga (bilo bi ispravnije reCi: spiral e) uzroka cijepa­ nja i udvostrueavanja spolnog morala (rijee je 0 dvostrukom odnosnodvol ienom, "privatnom" i"javnom" odnosu prema sek­ sualnosti) koji snizava razinu seksualne osjetilnosti (ista , str. 164.) i slabi orgastieku potenciju (ista, str. 165), razarajud tako osnovne pretpostavke za brak (isla , str. 175)" psihogenitalnu harmoniju partnera. Kada se sve to sabere, slijedi da su glavni problemi funkcije orgazma, prema dosadasnjim prezentacija­ ma Reichovih videnja, socijalni i negativni - njegovo drustveno zapretavanje odnosno na taj naein uzrokovano sirenje sadis­ titko-agresivnih stremljenja (ista, str. 164.) Na razini tog otkriCa nastupa Reichova - prividna - neodlu­ enost. On ponajprije otkriva da ciljevi nagona destruktivnosti nisu bioloski nuzni (ista, str. 162) te im, stoga, pridaje negativnu vrijednosnu konotaciju. No nesto kasnije, konstatacijama 0 brutalnosti (kao zapravo derivatu destruktivnosti) kao sredstvu za zastitu j privatnog j posjeda i za odrzanje postojece eko­ nomske premod (isto, str. 170) on destruktivnosti ipak pripisuje *

182

Taj motiv postaje glavna tema odjeljka c) VIII poglavlja ali i sredisnji problem Reichovog spisa Geschlechtsreife, Entha/samkeit, Ehemora/, pisanog 1930. g., svojevrsnog jezgra Seksualne revo/ucije. Isto pitanje dobiva poseban tretman u Reichovim analizama uloge religije u sek­ sualnom zaprecavanju i proizvodnji sugestibilnih osoba u Masovnoj psihologiji fasizma.

odreden znaeaj. Rijee je 0 prividnaj proturjeenosti zato sto Reich u drugom slutaju, bez obzira na (eventualni) negativni odnos prema njegovim shvacanjima, destruktivnost sagledava u njenoj drustvenoj funkciji, eime nije ugrozena izvorna teza 0 njenoj bioloskoj nenuznosti. No suprotno i Freudu a i desetljece i po kasnijim Herkheimerovim i Adornovim oslanjanjima na eovjekovo razaranje (vanjske i unutrasnje) prirode'kao i jos jedno desetljece kasnije Marcuseovo" naglasavanje upotrebe nagona destruktivnosti od strane razvijene industrije u ovlada­ vanj u prirodom, Reich ostaje nepokolebljiv u tezi 0 bia{askaj nenuznosti odnosno suvisnosti destruktivnih nagona. Ta misao dobiva poseban znaeaj za nase nesto kasnije razmatranje Reichovog ukljuCivanja u raspravu 0 psihoanalitieki poimanoj destruktivnosti. No socijalnu funkciju (drustveno ometanog) orgazma vidi Reich u jos neeem. U posljednjem odjeljku posljednjeg poglav­ Ija knjige on istite da funkcija orgazma odlueujuce utjete na drustvene i kulturne uCinke pojedinaca (ista, str. 186). Tu je tvrdnju iz dosadasnjih Reichovih eksplikacija moguce tumaeiti i tako da neometani orgazam kao zadovoljenje seksualnosti onemogucava razvoj destruktivnosti. Na posljednjim stranica­ ma knjige, kada govori 0 ciljevima psihoanalititke terapije, Reich tu tezu prosiruje i precizira. Istitud da analitieka terapija radi na prizvodenju sposobnosti za seksualno zadovoljenje odnosno, drugatije govoreCi, na proizvodnji orgastieke poten­ cije jili barem osnovnih psihickih pretpostavki za njuj, sinonim­ no seksulanom zadovoljenj u i orgastickoj potenciji Reich na­ vodi sposobnost za rad i Ijubav (isto, str. 192). Bez obzira na nepostojanje izvoda i argumenata za tu tvrdnju, koji ce biti objavljeni tek u kasnijim radovima, Reich - posredno - tvrdi da je tek seksualno zadovoljen covjek sposoban za maksimalne radne ueinke. Per analogiam s negativnim uOblicenjem te tvrdnje, da intenzitet destruktivnosti ovisi 0 opsegu i snazi zaprecavanja seksualnosti, formulacija te ideje bi mogla glasiti ovako: sto je pojedinac seksulano zadovoljeniji, to je sposobniji za pozitivno djelovanje, za Ijubav i rad; onemogucenost za rad i Ijubav proporcionalna je seksualnom zaprecenju . Tema 0 drustvenom interesu potiskivanja seksualnosti kojim se proi ­ zvodi psihicki slaba i sugestibilna te stoga drustvenim nalozima

* **

Us p.Dija /ektika prosvjetiteljstva . Sarajevo : Veselin Maslesa, 1974. IUsp. Eros i civilizacija, Zagreb: Naprijed , 1985.

183

podlozn a licnost dominirat ce sest godina kasnije objavlienom Ma sovnom psih% g ljom fa sizma. Reichova naizgled tehnicka i pSihoterapijska razmatranja 0 prirodi i funkcij i orgazma puno znacenje dobivaju u psihoana­ litiCKom ko ntekstu no nje govim formulacijama taj kontekst ­ povratno - blva redefiniran: od o~ee n itog Freudovog uvida da na psihicko forrniranje pojedinca snazno djeluje okolina Reich okol lnu konk retizira kao drustven u okolinu i tek od tog odrede ­ nja moguee je govoriti 0 psihoanalitick orn uvidu - pokatkad vise a pokatkad manie ekspliciranom - da je covjek istovremeno individual no i drustven o biee Stoga su njegove psihitke tego­ be istovremeno individ ualne ali i drustven e pa ih je moguee sagledati jedino uzimanje m u obzir oba rakursa· - sto je orto­ doksna psihoanaliza up orno zaobilazila. I stoga, nadalje, Rei­ chova tvrdnja 0 tome da pslhoanaliza tezi novom nagonskom poretku (isto str. 192) u jargonu vee ovoga spisa ima izrazito normativni sadrzaj: novi poredak nagona neizostavno implicira - iii pretpostavlja -novi poredak stvarnosti. Vlastitim argumentiranjem obrnute proporcionalnosti izme­ d u seksualnog zadovoljenja i destruktivnosti Reich se na ose­ bujan naCin ukljutuj e u raspravu 0 prirodi i - konatno - teorij ­ skom i empirijskom statusu destruktivnosti Nairne, Freudovo ie uvodenje nagona destruktivnosti (kasnije redefiniranog u nagon smrti)·· izazvalo poprilitne potrese u psihoanaliti ckom pokretu. U potetku je Freud svojim novim pojmom baratao quasi-eksperimentalno i priznavao njegov hipotetickl karakter jer za njegovo postoj anje nije nalazio klinitkih potvrda. No tokom vremena je taj pojam, iako se na planu njegove potvrde nije dogodilo nista presudno novo, usao u svakodnevno rablje­ ni kategorijalni aparat psihoanalize jer ga je prihvatila veeina Freudovih najuglednij lh sljedbenika. Reich Je bio jedan od rijetkih bl iskih Freud ovi h suradnika koji je ocuvao skepsu pre­ ma to m Freudovom konceptu. Tako je u Funkciji orgazma konstantno povezivanje manifestacija destru ktivnosti s neza­ dovoljenom seksualnoseu moguce tumaciti kvantitativno (kao : Intenzitet ispoljavanja destruktivnosti ovisi 0 intenzitetu seksu­ alne zaprijecenosti) ali sarno do onog trenutka dak autor ne poene baratati drustveno-teorijskim argumentima. Od mjesta * **

184

Orugacije govore6i: pSihoterapij a kao i analize kulture jednako su sastavni dijelovi psihoanaliti ckog ucenja God . 1920. radom S onu stranu nacela ugode - v.S.Freud , Buducnost iedne iluzije i drugi spisi.

na kojem se ciljevima destruktivnih nagona nijeee bioloska nuznost, argument 0 drustvenoj upotrebi brutalnosti/destruk­ tivnosti dobiva sasvim drugacije obojenje Postupajuei tako, Reich ne negira postojanje destruktivnog ponasanja pa ni destruktivnih poriva, koje Freud podvodi pod zajednieki pojam destruktivnih nagona. Upravo suprotno takvom eventual nom dojm u, Recih s prilicnom senzibilnoseu pristupa tim fenomeni­ rna. No r azlicito od Freuda destruktivnost Reich ne smatra ni urodenom ni prirodnom tovjekovom osobinom vee -u impli­ kaciji vlastitih formulacija - izvedenom Shodno tome, destruk­ tivnl nagoni za Reicha nisLl primarne psihicke cinjenice vee sekundarni kvaliteti,' nastali u susretu pojedincevih energetskih potencijala i (drustvene) stvarnosti. Ta teza nije u Funkclji orgazma jasno elaborirana vee su razne formulacije kojima se Reich ovdje sluzi sarno prvi korak ka kasnijem zakljueku 0 tome da su nagoni destruktivnosti rezultat degeneracija nagona sek­ sualnosti. A u tom se slueaju Reich jos jednim korakom udalja­ va od svog ueitelja jer takva tvrdnja implicira koncepciju psihe bitno drugaeiju od Freudove: prema Reichovim je stajalistima psiha sazdana od jedne osnovne supstancije, od seksualn ih nagona, i razni oblici psihitkih sadrzaja njihovi su derivati To pak znaci da Reich izgraduje monistieku koncepciju psihe nasuprot Freudovom dualizmu . Taj monizam ee kulminirati u Analizi karaktera, u kojoj odbacuje klasienu (mono) simptom­ sku·· analizu i zalaze se za analizu karaktera, koja medutim implicira ne samo monistieko vee zapravo monolitno poimanje psihe. Premda je Reich postao clan Psihoanal itiekog udruzenja jos kao student medicine te od 1924. g. do preselj enja u Berlin 1930. g. bio direktor seminara za psihoanalitit ku terapiju, kOja je smatrana jednim ad najslozenijih pitanja onovremene psiho­ ana li~e , ideje iz Funkcije orgazma , u casu njihova objavljivanja, nlSU Imale najbolju produ u psihoanalitickim krugovima. Impli­ cirana Reichova nesklonost kasn ofrojdovskom nagonu smrti *

**

Sasvim explicite Re ich osporava nagone smrti u svom radu "Mazohis­ ti cki karakter", izvorno objavljenom u Internationale Zeitschrift fiJr Psy:; hoanalyse XVIII (1932-33), kasnije prenesenom u Analizu karakte­ ra, Zagreb: Naprijed , 1982. U nasem izdanju te knjige objavljena je bilje ska 0 skandalu koji je tom prilikom izbio - usp . str. 193-4. Reichovo pi smo urednici ma spomenutog casopisa objavljeno je u Recih Speaks of Freud.London : Souvenir Press, 1972, str . 155-8. Sm atram da duhu naseg jezika za Re ichov pojam "mono symptoma ­ tische Anal yse " vise odgovara rije c "mono simptomska analiza".

185

zasigurno je bila jedan od razloga tome, ali ne i kljucni. Mnogo veeeg utjecaja na relativno nepovoljnu recepciju tog djela imala je metodska preorijentacija psihoanalize otpoceta u isto vrije­ me kada i nova koncepcija nagona, njeno preusmjeravanje s nagonsko-energetskog na "strukturalni model" iz kojeg ee pro­ iziCi razliciti derivati ja-psihologije (koja je terminologijski znat­ no poznatija u anglosaksonsko-Iatiniziranoj varijatni kao egop­ sihologija) . Krajem dvadesetih godina teorijski se sve rjede raspravlja 0 problemima seksualnosti, i to ne samo zato sto dolazi do, koliko mi je poznato, jos uvijek nedovoljno istrazenog i sagledanog pomaka sa seksualnih nagona na nagone zivota, eros, vee prije svega stoga sto ondasnja sredisnja psihoanali­ ticka preokupacija nije vise nagon vee sve vise Ja (das Ich) . Iz te perspektive gledano Funkc/ja orgazma se vraea na stare i dijelom "prevladane'" teme_ koje tog trenutka nisu u matici psihoanalitickih rasprava. Cinjenica sto to "vraeanje otvara nove vizure izgleda da nije bila dovoljna da privuce veeu paznju" psihoanaliticke publike, pogotovo njenih uglednika. Treei moguCi razlog je sve veea nedodirivost Freudovog auto­ riteta koji je, kao sto je upozoravano u prethodnim pasusima, nekim dijelovima ove knjige stavljan u pitanje, iako je cijeli izvod, prema samorazumijevanju autora, jos uvijek nastavak na Freudova otkriea. I konacno cetvrti skup razloga cini priroda Reichova temperamenta koja ga, u nastojanju da sagleda cjelinu zbivanja sa covjekom, dovodi do drustvene teorije odnosno "sociologije spolnog zivota", kako je naznaceno pod­ naslovom knjige. Reichovo prikazivanje seksualnogenitalnih problema kroz prizmu "smisla zbilje" i ogranicavajuCih faktora drustvene stvarnosti te stremljenje psihoanalize novom poretku nagona i, za razliku od suprotstavljenosti kulture i osjetilnosti sadrzi uspostavljanje kulture u oSjetiinosti (isto, str. 192, 191

r"

*

** ***

186

Jedan od razloga za Reichovo nezadovoljstvo s novom Freudovom koncepcijom nagonaje pomak 5to ga ona implicira u poimanju uzroka neuroza: Freudovo prvotno shvacanje neuroza gradeno je na sukobu izmedu nagona i vanjskog svijeta, u okviru nove koncepcije nagona Freud ih tumaci kao unutarpsihicki sukob medusobno oprecnih nago­ na - V. Analiza karaktera, str. 198, 200, 233, 235 ... Op5irnije 0 recepciji Funkcije orgazma V. David Boadella, Wilhelm Reich, The Evolution of His Work. New York: Dell Publishing Co., Inc., Laurel Editioin , 1975. str . 20-26. Slicna Marcuseova ideja, izrecena prvi put u Erosu i civilizacji a zatim pocesto ponavljana u kasnijim spisima takoder je pobudila znatnu diskusiju i izazvala brojne kontroverze.

neskrivenih drustvneih pa i neposredno politickih implikacija za koje ni psihoanaliticki pokret, kao ni njegov osnivac, nisu imali interesa. Stoga smatram da Reichov teorijski a primjenjen i politicki radikalizam treba uvrstiti medu snaznije razloge nepri­ hvaeanja njegovih analiza 0 drustvenoj sud bini i aktualnoj funkciji orgazma. Svojevrsno podrustvovljenje i najintimnijih covjekovih is­ kustava, uporno nastojanje da njihovu sudbinu sagledava u perspektivi drustvenih dogadanja odnosno napor u sintezi fizioloskog i socijalnog sredisnja je znacajka djela ranog Rei­ chao Granicu izmedu "ranog" i "kasnog" trebalo bi smjestiti na pocetak njegovog sve snaznijeg interesa za kosmicku - orgon­ sku - energiju odnosno u trenutak kada u njegovom djelu dolazi ne samo do tematskog vee i do metodoskog pomaka. U kasnim djelima s psihoanalize prelazi on na biofiziku, s analize karak­ tera obiljezene nesvjesnim, otporom i oklopljivanjem karaktera na vegetoterapiju. S upravo navedenih promjena pozicija pisa­ na je druga verzija The Function of the Orgasm objavljena 1942. g. u SAD kao prvi dio The Discovery of the Orgone jOtkriee orgona/. Ta verzija obuhvaca preko 350 stampanih stranica (a prva, objavljena u Becu, nepunih 200), devet poglavlja druga­ cijih tema pretezno autobiografski pisanog teksta posveeenog nastanku seksologije, teorije orgazma i tehnike analize karak­ tera. Kao je "upravni odbor" Reichove zaklade (Board of Trus­ tees, Wilhelm Reich Infant Trust Fund) zabranjivao objavljivanje njegovih ranih djela i forsirao izdavanje kasnijih bilo nadopu­ njavanih bilo potpuno preradenih spisa istih naslova, dugo vremena je u javnosti prevladavala slika kasnih Reichovih rado­ va kao jedinih. Vjerojatno odatle cest izostanak i opazaja razlike izmedu "mladog" i "kasnog" Reicha, izmedu mislioca koji nastoji povezati osobno i drustveno i onoga koji sve pojave svodi na biolosko iii pak kosmicko. Na te razlike upozoravam jer su one previdane i u nasoj sredini - kako iz pera T,Dindica' koji nije uocavao prije svega metodsku razliku izmedju I i II, prosirenog izdanja Masovne psihologije fasizma u D.Makavejeva, koji se u pogovoru prijevoda druge, ameritke verzije Funkcije orga­ zma ne odreduje prema izvorniku, beckom originalu iz 1927. g. Osim naslova, druga verzija Funkcije orgazma s prvom - strogo gledano - nema gotovo nista zajednicko. *

Usp.njegov prikaz II izdanja naseg prijevoda Masovne psihologije fasizma u Knjiievnoj reci broj 198/ 82 i polemiku sa Zarkom Puhovskim pocetkom 1983. na stranicama istih novina.

187

Izvorno izdanje Funkcije org azma tek je svojevrsni poeetak Reichovih "ranih radova" . Reich ovdje optimistieki naslueuje mogueu plodotvo rnost veze, sociologije, teorije nesvjesnog i analitieke seksulane psihologije, simbioza kojih bi mogla, kako on to tada vjeruje, rjesavati vazna pitanja. Tu simbiozu Reich profilira u dvije godine kasnije pokazanoj - i to prije svega metodskoj - srodnosti psihoanallze i dijalektiekog materijali­ zma* Neke zablude pregrijanog optimizma vlastitoga frojdo­ marksizma** i uCinaka eak suprotnih od onih koje je ad svoje nove pozicije oeekivao Reich ee osjetiti i na vlastitoj kozi kako od strane drugova komunista (koji ee ga iskljueiti iz KP Njemae­ ke nakon objavljivanja Masovne psihologije fasizma 1933.g.) tako i od kolega psihoanalitieara (koji ga iz svog Udruzenja izbacuju godinu dana kasnije). Dio teorijskih zabluda vjerojatno slijedi iz njegova poveziva nja Freudovog ueenja s dijalektickim materijalizmom, s ontologizirajueom i poprilieno vulgarnom interpretacijom Marxove misW" u analizu eega se na ovome mjestu ne mozemo upustati ; no tragove apriornog, ideologij­ skog optimizma onovremenog marksizma i skoro nepokoleblji­ vog vjerovanja u komparativne emacipatorske prednosti rad­ nieke klase nad ostalim slojevima stanovnistva nalazimo i u ovome djelu, u uvjerenju da je genitalnost proletarijata i opee­ nita nizih socijalnih slojeva stanovnistva slobodnija no u boga­ tijih (is to , str. 169). Ta teza medutim nije potvrdena ni u nado-

**

***

188

V. njegov na nas jezik relativno brzo prevedeni rad Oija/ektiCki materi­ jalizam i psihoanaliza Beograd: Knjizarnica "Svetlost", 1934. Detaljan prikaz slozenih zbivanja na frojdovskoj Ijevici iznio je Helmut Dahmer, Libido und Gesel!schaft, Studien uber Freud und die Freud­ sche Linke. Frankfurt: Suhrkamp, II prosiren o izdanje 1982.0 odnosu psihoanalize i marksizma pisali su, izmedu ostlaih: Paul A. Robinson, The Freudian Left. Ne.':'i York : Harper & Row, 1969; Dieter Wyss, Marx und Freud, Ihr Verhafltnis zur modernen Anthropologie. Goettingen: Vandenhoeck & Ruprecht, 1969; Bruno W. Reimann, Psychoa nalyse und Gesellschaftstheorie. Darm stadt: Luchterhand Verlag, 1973; Karl Dienelt, Tiefenpsychologie und Marxismus. Wien : Boehlau Verlag , 1983; Bozo Kovacevic, "Evropski frojdomarksizam", u tematskom bro­ ju casopisa ideje gOd. XIX, (1989) br. 1-2 "Freud i moderna". Ali bi, uprkos tome, bilo lako pokazati da u okvirima teorij ski rigidnog i stoga neplodotvornog dia-matskog pojmovnog aparata Reich razu­ mije sadrzaje koji se razlikuju od onih onovremene marksiticke or­ todoksije

lazeeim povijesnim zbivanjima, ni u naknadnim empirijskim istraz ivanj ima' Brojnil=l-necloumica bilo je u pogledu znaeenja nasi ova knjige kao i nj enog nosivog elana. Cini mi se da su brojni nesporazumi u kasnijim interpretacijama uzrokovani redukci ­ jom pojma orgazma na fiziolosku osnovu iii pak samu einjenicu subjektivnog dozivljaja vrhunca seksualnog uzitka. Reichova, pak, nakana s orgazmom sabrana je unjegovoj kovanic i "or­ gastieke potencije". Ni ana nije do kraja odredena jer njezin tvorac iznosi samo "fenomenolosku definiciju" kao sposobnost prepustanja genitalnim dozivljajima cjelokupnom afektivnom lienoseu (is to , str. 27). NaroCito u kasnijim opisima mnogo vise no fizioloskim aspektima Reich se posveeuje psihickim proce­ sima, i to kako ugodi nastaloj uslijed opustanja od seksualne (nagonske) napetosti taka i sposobnosti cijele (afektivne) lie­ nosti da sudjeluje u tom - i takvom - dozivljaju. U odredenju orgastieke potencije stoga sudjeluju ne samo posebni sadrzaji vee i njihov krajnji intenzitet" Kada se to ima u vidu otpada dio feministiekih prigovora Reichu , ali ne i onih za redukciju seksualnosti na njenu musku falieku*** specifikaciju. Nadalje, ovakva odredenja orgastieke potencije kljuena su za njegove kasnije koncepcije , ponajprije one veza ne za Sex-Pol a zatim iz njih izvedene porojekcije "seksualne revolucije". S obzirom na psihoanalitieki viden pro­ ces individuacije kao socijalizacije pojedinaca i - stoga - udio drustva u tvorbi pojedinaenih lienosti s jedne te orgastieke potencije koja funkcionira na razini cijele lienosti i stoga nuzno barata (osobno preradenom) drustvenoseu s drugestrane, Reichova seksualna revolucija ne moze biti samo osobna iii pak intersubjektivna vee mora, prema autorovom odredenju ras­ pravljane supstancije, biti i socijalna*..o U teorijskim razmatranjima tek se na kraju moze u pravom svjetlu pokazati ono sto je bilo na poeetku. Tako se i sudbina misli nekog autora mnogo plasticnije sagledava iz rakursa *

Usp.ona Ericha Fromma, vrsena 1929-30. a objavljena tek 1983, Arbei ter und Angestellte am Vorabend des Oriffen Reiches, Eine sozial­ psychologische Untersuchung . Mun chen: 1983. ** Usp. III poglavlje "Orgazmicka politika" knjiga Davida Coopera, Jezik ludila. Zagreb: Naprijed , 1986. *** V. npr. Juliet Mutchell , Psychoanalysis and Feminism Harmondsworth: Penguin Books, 1975 **** tome na vise mjesta govori Bertell Oilman, Socia! and Sexual Revolution, Essays on Marx and Reich. London: Pluto Press, 1979.

o

189

njegovih kritickih komentatora no iz imanentne analize nje same. Stoga ee se i neke Reichove ideje u pravome svjetlu pokazati tek koje desetljeee nakon njihova nastanka. Veliko u Reichovoj misli smatram njegovo nastojanje da poveze pa i pomiri parove medusobno opretnih tlanova ­ intimno i javno, afektivno i racionalno, svjesno i nesvjesno. S tim povezivanjem otpoteo je vee Freud a Reichov doprinos sastoji se u radikaliziranju Freudovih svhaeanja odnosno u nastavljanju prerano prekinutog puta - u sagledavanju psihickih zbivanja u kontekstu (iii pak su-odredenju) drustvenih procesa. Na taj natin Reich socijalizira (sto se pokatkad, s nepravom, poistovjeeuje sa sociologizacijom) psihoanaliticka otkrica* ali i pokazuje da je tovjekov opstanak istinski saglediv tek uz sagledavanje i njegove drustvene dimenzije a to je znatilo uz koristenje rezultata drustvenih teorija. To opredjeljenje ga dovodi do marksizma kao, prema nje­ govom sudu, koji ni u ovom slutaju nije lisen shematskog redukcionizma, najrazvijenije prevratnicke drustvene teorije ­ individualna komponenta psihoanalize moze posluziti drustve­ noteorijskom marksizmu kao nadopuna i stoga mu biti pomo­ enom znanoseu' * U svakom slucaju spoj Freudove i Marxove misli*'* je tlo iz kojeg je iznikao najveCi broj radova mladoga Reicha. Premda je taj njegov "patent" nerijetko kako metod ski tako i supstancijalno osporavan, on je izazvao dalekoseznih teorijskih konsekvencija. Cijela rana Frankfurtska skola i napo­ se njena istrazivanja u znaku su tog usmjerenja; Frommova jos do nedavno prilicno utjecajna socijalna psihologija izgradena je na toj osnovi; uprkos svojih polemika s Reichom, misao kasnog Marcusea znatno je veei duznik dalje razvijenoj misa­ onoj tradiciji koju je utemeljio Reich no sto je Marcuse to spreman priznati; u Adorna i Habermasa nalazimo misao Fre­ uda recipiranu kroz frojdomarksistitke naotale; Mitscherlich, Lorenzer, Horn takoder su nasljednici tog misaonog pravca ...

* ** ***

190

No posljedice Reichove socijalizacije psihoanaliticke teori­ je znatno premasuju okvire raznih varijanti marksistitke misli. Ne bi trebalo velikoga truda da se pokaze da su misaone konstrukcije Levi-Straussa iii pak Talcotta Parsonsa ako vee ne omogueene a ono olaksane Reichovim zasadama. A te su zasade svoje prve formulacije dobile upravo u Funkciji orgazma .

Jean-Michel Palmier medu Reichove zasluge ubraja njegovo zasniva ­ nje "socioanalize" - v. Zan-Misel Palmje, Vilhelm Rajh. Beograd: BIGZ, 1977, str. 168. Usp.Reichov rad "0 primjeni psihoanalize u povjesnom istrazivanju" iz 1934. g., kod nas objavljen kao dodatak u Masovnoj psihologiji fasizma . Termin frojdomarksizam nastaje nakon njegova maloprije spomenu­ tog predavanja u Sovjetskom savezu 1929.g . I premda su dobro poznati raniji istosmjerni pokusaji Federna i narocito Bernfelda, popu­ larnost i rasprostranjenost te uopce afirmaciju taj mi saoni pravac dobiva zahvaljujuci Reichu

191