107500451-engleski-osnove.pdf

UVOD Odlu~ili ste da nau~ite engleski. Sjajno! Nadamo se da ne o~ekujete da se to mo`e od danas do sutra ili do slede}eg ponedeqka. Spremni ste da odvojite malo vremena za u~ewe? Tim boqe. Ako svaki dan utro{ite ne{to vremena i truda, ako redovno radite, za dvanaest nedeqa ste}i }ete zadovoqavaju}e znawe savremenog engleskog. Mo}i }ete da ka`ete: „Da, govorim engleski, ne perfektno, ali...” Ako govorite jo{ koji strani jezik, zacelo }e vam biti lak{e. Mnoge engleske re~i poti~u iz latinskog ili francuskog, mnoge su internacionalne te smo ih preuzeli i mi, tako da vam ne}e biti te{ko da prevedete, na primer, re~i pyramid ili biennial. Obradova}e vas kad uvidite da i ne znaju}i ve} koristite deo engleskog vokabulara. Ovaj te~aj sastoji se od dvanaest lekcija koje vaqa rasporediti na dvanaest nedeqa. Vreme koje }ete posvetiti u~ewu zavisi}e od brzine kojom usvajate novo gradivo i od stepena va{eg ranijeg (ne)znawa. Prose~noj osobi potrebno je od 30 do 60 minuta da nau~i dve stranice sasvim nepoznatog sadr`aja. (No, nemojte se poradovati i pomisliti: Ako je tako, onda }u za dva sata nau~iti dvostruko vi{e, a za ~etiri – ~etvorostruko.) Ritmom dve-tri stranice dnevno, za {est dana proradi}ete jednu lekciju, odnosno dvanaest lekcija za dvanaest nedeqa. Najverovatnije ne}ete imati svih dvanaest nedeqa zaredom vremena za u~ewe. U tom slu~aju, savetujemo vam da prora|ujete dve stranice dnevno (tj. ~etrnaest stranica nedeqno). Prve lekcije bave se naju~estalijim konstrukcijama i po`eqno je da ih temeqno usvojite, a ne da preletite ceo te~aj; od toga nikakve koristi. Ako morate da prekinete, uvek mo`ete da nastavite kasnije. Ako se jo{ se}ate ne~ega iz {kole, mo`da }ete mo}i i da presko~ite neke odeqke, ali pazite {ta radite! Koristan savet: morate odoleti isku{ewu da lekcije prelazite na brzinu, ~ak iako vam se ~ine jednostavne. Naime, dajte sebi vremena da zaista usvojite re~i i re~enice. To zna~i da ih ne}ete u~iti i nau~iti samo kad ih

1

susretnete prvi put, i nikad vi{e, nego da }e pro}i dani, ~ak i sedmice, da ih ponovo susretnete i jo{ potpunije usvojite. Nastoje}i da skratite to razdobqe, sebi ne ~inite nikakvu uslugu. Mo`da }ete se upitati kako je uop{te mogu}e trideset do {ezdeset minuta prou~avati samo dve do tri stranice. Evo nekoliko preporuka za slu~aj da vam ponestane ma{te: Sakrijte pojedine delove ekranske stranice i prisilite se da pamtite re~i i fraze, ili ~ak iza|ite iz CD-a i poku{ajte da rekonstrui{ete fraze u se}awu. Nakon ve`be prevo|ewa, pogledajte odgovore klikom na ikonicu re{ewe i ponovo ih prevedite na engleski. Zapisujte re~i i fraze koje `elite da upamtite (deset do dvanaest dnevno nije neskroman ciq). Nosite svoj spisak sa sobom i s vremena na vreme bacite pogled na wega, na primer, pre spavawa. Nastojte da re~enice i fraze izgovarate naglas. Izgovarawe naglas poma`e pam}ewu. A u u~ewu }ete napredovati samo ve`bawem. Za na{a usta, glasne `ice, jezik, pa ~ak i plu}a naviknuta samo na materwi jezik, izgovarawe engleskog nije prirodna aktivnost. Morate uve`bati mi{i}e i dobro ih koordinisati. Pet ili deset minuta dnevno nekoliko dana i uvide}ete razliku. Naposletku, {ta biste vi savetovali nekome ko `eli da nau~i da vozi bicikl ili pliva? Sigurno mu ne}ete re}i da pro~ita u kwizi kako se to radi. Dakle, izgovarajte re~i, fraze i re~enice glasno, isprva polako pa zatim br`e, pa glasnije i ti{e, vrlo tiho, vrlo brzo. Shvatite to kao fizi~ku ve`bu, {to govorewe stranog jezika i jeste. Rasporedite gradivo koje bi trebalo nau~iti za jedan dan u dva ili tri dela. U~ite, na primer, dvadeset minuta ujutro i dvadeset minuta uve~e kako ne biste osetili zamor ili zasi}ewe. Vreme mo`ete proveravati pomo}u displeja koji se nalazi na CD-u. Sastavqajte vlastite primere, fraze i dijaloge kombinuju}i novoste~ena znawa kako biste {to boqe uve`bali primenu nau~enog. Vratite se katkad na staro gradivo kako biste odmorili mozak umesto da stalno `urite napred.

2

Ako se spotaknete o kakvu te{ko}u, poku{ajte da problemu pristupite iz druk~ijeg ugla. Na primer, ako vam se neki deo gramatike u~ini te{ko razumqivim, primere navedene uz tu temu iskoristite za ve`bawe izgovora ili bar poku{ajte da upamtite nove re~i. Ako vam koji gramati~ki problem ostaje nejasan, ne brinite. Pribele`ite ga i vratite mu se nakon nedequ ili dve. U me|uvremenu }ete obraditi neke druk~ije primere i va{ }e se problem najverovatnije re{iti sam po sebi ili bar postati jasniji. [to se ti~e ostalog, verujemo da znate pone{to o procesu u~ewa. Sve zavisi od toga koliko vremena posve}ujete u~ewu, kao i od va{e koncentracije. Za po~etak prou~i}emo izgovor u engleskom jeziku. Uvereni smo da }e vam u~ewe olak{ati slu{awe naratora, jer }ete ~uti kako govore pravi Englezi i Amerikanci i mo}i }ete da ih opona{ate. IZGOVOR Suglasnici

Zvu~ni i bezvu~ni suglasnici I sami ste verovatno primetili da se z i s, na primer, u re~i zastava, artikuli{u na jednak na~in (s jednakim polo`ajem zuba, jezika i usana), no z je zvu~an, dok je s bezvu~an, odnosno prvi se proizvodi glasom, a drugi samo vazdu{nom strujom. Ve}inu suglasnika mo`emo svrstati u parove ~iji je jedan ~lan zvu~an, a drugi bezvu~an. Uzmimo za primer f i v (f je bezvu~no, a v je zvu~no) ili t i d. To }e nam trebati i za u~ewe pravila izgovora u engleskom jeziku. Najjednostavniji na~in da prepoznate zvu~nost bi}e da ruku stavite na grlo i izgovarate glas po glas. Ako u trenutku artikulisawa osetite vibracije u grlu, glas je zvu~an, i obrnuto. Ve}ina engleskih suglasnika izgovara se sli~no kao i u na{em jeziku. No, neki od wih pri~iwava}e nam posebne te{ko}e: th

Srpski jezik ne poznaje taj glas, pa ve}ina nas izgovara ovu kombinaciju slova kao d, kao s ili ~ak f i v. Pravilno }ete

3

ih izgovarati ako vrh jezika stavite izme|u predwih zuba i, lagano pritiskaju}i gorwe zube, proizvodite zvuk sli~an tepawu malog deteta. Pritom }ete izgovarati zvu~no (glasom) ili bez glasa, dakle bezvu~no. r

U engleskom r izgovaramo tako da vrh jezika povu~emo unatrag i samo jednom dodirnemo svod nepca dok ispu{tamo glas. Pritom usne treba zaobliti. Slovo r izgovara se samo kad stoji na po~etku re~i ili sloga, odnosno ne}emo ga izgovarati kad stoji na kraju re~i i ispred samoglasnika. Na kraju re~i r se izgovara samo kad iza wega sledi re~ koja po~iwe samoglasnikom. h

Slovo h se u engleskom tako|e ne izgovara uvek, na primer, u re~ima hour (sat), honest (po{ten). Naj~e{}e }emo ga ipak „pro~itati” lagano, izdi{u}i vazduh upravo kao na{e h. U nekim nare~jima, posebno u lo{ijim ~etvrtima Londona, h nikad ne izgovaraju. Izgovor ve}ine suglasnika u engleskom jeziku ne razlikuje se od na{eg. U takvim slu~ajevima, umesto obja{wewa navodimo samo na{e re~i u kojima se taj glas pojavquje. U zagradi se nalazi znak kojim se obele`ava izgovor toga glasa. Izgovor p b t

d k,q

izgovoriti s poja~anom strujom vazduha, kao u puh bol, rob vrh jezika prisloniti o koren gorwih zuba, ne o zube; izgovara se s poja~anom strujom vazduha, tj. ~uje se prizvuk h isto kao t, ali zvu~no izgovoriti s poja~anom strujom vazduha, kao da istovremeno `elite izgovoriti i k i h, posebno ako iza wih sledi samoglasnik

4

g f v th (θ)

geslo, dug fin, muf vaqan, sav vrh jezika izme|u zuba, izgovara se bezvu~no, dakle samo vazdu{nom strujom th (ð) kao th, ali zvu~no s sam, pas z zadwi, vitez sh (S) {est, na{ u`itak, ra` s (3) ch (tS) ~amac, kova~ jg,g,dg (d3) xep h hitar m meso, lim n nos, sin grleno n kao u re~ima banka, bitanga ng (η) l ispred vokala izgovara se kao na{e i u list; ispred suglasnika i na kraju re~i l je muklo; poku{ajte s jezikom u polo`aju za l izgovoriti u ne zaobquju}i usne y jaje w najlak{e }e biti tako da po~nete da izgovarate u i odmah nadove`ete slede}i samoglasnik Samoglasnici U engleskom jeziku ima 12 samoglasnika i uglavnom se razlikuju od na{ih. Zajedni~ko im je obele`je da se svi izgovaraju vrlo opu{tenih mi{i}a usta i grla. Da bismo vam olak{ali posao, poku{a}emo da za svaki engleski samoglasnik na|emo ekvivalent ili najsli~niji glas u na{em jeziku. U zagradi je znak kojim se obele`ava izgovor. Dve ta~ke iza glasa zna~e da je on dug. 1. (i:) sea 2. (i) sit

pivo, iwe mnogo kra}e i otvorenije od na{eg; razvucite usne kao da }ete izgovoriti e 3. (e) end plesti, tren, sestra 4. (æ) hat {to vi{e otvorite i opustite usta, izgovaraju}i istovremeno a i e

5

5. (a:) palm opustite koren jezika {to vi{e unazad, {irom otvorite usta i izgovorite dugo a, kao kod lekara 6. (c) plot kratko i vrlo otvoreno o, donekle sli~no vrlo otvoreno izgovorenom odmah 7. (c:) talk zatvorenije od à (npr. dànas), ali otvorenije od na{eg o, vilica je opu{tena 8. (u) put usne su zaobqene, ali nisu izba~ene napred; donekle sli~no kratkom u u udav 9. (u:) roof kupiti, suv, gluv 10.(∧) but kratak, otvoren i slab glas, poput a u rashladiti 11.(e:) girl dugi glas koji izgovaramo dok tra`imo pravu re~; ve`bajte ga stisnutih zuba 12.(e) Texas vrlo kratak i slab glas, koji se pojavquje u nenagla{enim slogovima re~i London i Ireland. Evo sada i dvoglasa, glasova koji se sastoje od dva samoglasnika. Izgovara}ete ih tako da izgovaraju}i prvi element dvoglasa pripremite jezik, usne i vilicu za izgovor drugog, koji je uvek slabiji i kra}i. Prvi element uvek je otvoreniji od odgovaraju}ih na{ih samoglasnika. 13. (ei) way hej 14. (eu) boat zatvorenije o, kao kad bismo umesto l u bol izgovorili u 15. (ai) smile majka, hajka 16. (au) out nautika, nauka 17. (c) boy oj, woj 18. (ie) here 19. (ee) air prvi element, e, sasvim je otvoren 20. (ue) tour Drugi glasovi pod brojevima 5,7 i 11 (a:, c: i e:) naj~e{}e dolaze ispred r: farm, fork, bird. Za razliku od Amerikanaca, Britanci r u takvim primerima ne izgovaraju, ve} samo produ`avaju samoglasnik koji mu prethodi. Isto vredi i za

6

dvoglase 18, 19, 20, a ponekad i za 12.

Engleska abeceda A B C D E F G H I

(ei) (bi:) (si:) (di:) (i:) (ef) (d3i:) (eit S) (ai)

J (d3ei) K (kei) L (el) M (em) N (en) O(ou) P (pi:) Q (kju:) R (a:)

S (es) T (ti:) U (ju:) V (vi:) W (’dablju:) X (eks) Y (wai) Z (zed) (britanski) (zi:) (ameri~ki)

Ve`bajte speluju}i svoje ime na engleskom (kako biste to mogli u~initi u telefonskom razgovoru za nekoga ko ne razume srpski). Spelujte i druga imena, naziv svoje ulice i grada, maj~ino, o~evo ime...

Nagla{avawe re~i Engleske re~i uvek imaju naglasak najmawe na jednom od slogova. Na primer, re~ English ima naglasak na prvom slogu, dok je arrive nagla{eno na drugom. Naglaske u po~etku vaqa jednostavno pamtiti sa svakom novom re~ju. U fonetskoj transkripciji usvojeno je da se naglasak obele`ava znakom ’ (apostrofom) ispred nagla{enog sloga. Problem se mo`e pojaviti zbog toga {to su u engleskom nenagla{eni slogovi uvek vrlo oslabqeni, pa je nenagla{eni samoglasnik katkad neprepoznatqiv. Slu{aju}i Engleza savr{enog izgovora, na primer, novinara BBC-ja o~ekivali biste da razaznate vama poznate re~i, ali dogodi}e se da }ete ~uti samo wihove fragmente. Ako zaista `elite da razumete engleski, morate da budete spremni na to da }ete ~uti samo nagla{ene slogove u prividnom haosu nenagla{enih. Mo`da je u po~etku te{ko zapamtiti koji je slog u re~i nagla{en, ali ne odustajte! Zbog pogre{nog naglaska, kao i u na{em jeziku, mo`e do}i do ozbiqnih nesporazuma. Prakti~an savet: ne poga|ajte. Ako niste sigurni u svoje znawe, izgovorite razgovetno svaki slog bez nagla{avawa. Mnogo je gore ako naglasite pogre{an

7

slog jer vas tada mo`da ne}e razumeti. Ako izgovorite „ravno”[Âraiv], svima }e biti jasno da je posredi arrive (e’raiv) ali ako ka`ete [’Âraiv], niko ne}e znati o ~emu govorite. Kao {to smo rekli, razlika u naglasku mo`e da promeni zna~ewe re~i. Na primer, kad re~ record izgovorite kao (ri’kc:d), ona zna~i zabele`iti, snimiti, dok record (’rik c:d) zna~i plo~a, snimak, zapis. U oba primera naglasak je na zavr{nom slogu. U slo`enicama, naglasak se naj~e{}e nalazi na prvom slogu :greenhouse (’gri:nhaus) zna~i staklenik, a green house (’gri:n ’haus) zelena ku}a. Kako vidimo, naglasak je nedeqivi deo engleske gramatike i ono {to se nama ~ini „gutawem” slova i glasova posledica je upravo slabqewa nenagla{enih slogova i samoglasnika, a ne afektacije ili govorne lewosti Engleza. Naglasci nam ne}e pri~iwavati te{ko}e u jednoslo`nim re~ima, u wima ih ni ne nazna~ujemo. Ve}ih problema ne bismo smeli imati ni s dvoslo`nim re~ima kod kojih su predmetak ili nastavak naj~e{}e nenagla{eni: arrange, (e’reind3) ration, (’reiòen)

reverse, (ri’ve:s) army, (’a:mi)

invite, (in’vait), native, (’neitiv)

success (sek’ses) central (’sentrel)

Naj~e{}e je nagla{en prvi slog, no, ipak proverite svaku novu re~ u re~niku. Za re~i koje se sastoje od vi{e od dva sloga postoje prili~no jednostavna pravila i ona vrede u 90 odsto slu~ajeva. Evo najpre osnovnog: American, (e’meriken), psyschologist, (sai’kcled3ist),

photograph, (’feutegra:f), thermometer (qe’mcmite)

photographer, (fetcgrefe)

Prebrojte slogove od kraja re~i. Uvek je nagla{en tre}i slog s kraja. Ako re~ ima vi{e od tri sloga, naglasak se preme{ta, tako da je uvek nagla{en tre}i slog pre kraja: american,

photograph,

photographer,

8

(e’meriken), (feutegra:f), (fe’tcgrefe) psychological psychology, (sai’kcled3i), (saike’lcd3ikl) (Pripazite na p, ono se ne izgovara). Dakle, mo`emo zakqu~iti da su troslo`ne re~i uvek nagla{ene na prvom slogu. Isto pravilo va`i i za mnoge du`e re~i, ali u takvim slu~ajevima jedan od po~etnih slogova uvek nosi lagani sporedni naglasak kako bi re~ bila razgovetnija. Na primer, sedmoslo`na re~ meteorological ima sporedni naglasak na prvom slogu (,mi:tjerelcd3ikl). Da vas ute{imo, i sami Englezi ovu re~ uspevaju da izgovore tek nakon mnogih neuspelih poku{aja s velikom usredsre|eno{}u. Prva dopuna ovog neobi~nog, ali jednostavnog i delotvornog pravila jeste da ono ne vredi za re~i koje se zavr{avaju nastavcima -ic ili -ion. Kod wih je naglasak na pretposledwem slogu. photographic, (,feute’græfik) explanation, (,eksple’neiòen),

republic, (ri’pÙblik) explosion, (iks’pleu3n),

fantastic (fæn’tæstik) evolution (reve’lu:òn)

Druga dopuna glasi: pravilo ne va`i za re~i koje zavr{avaju nastavcima-ee (i:),-eer,-ier i sl. U tim slu~ajevima nagla{en je posledwi slog: referee, (,refe’ri:), engineer, (,end3i’nie),

guarantee, (,gæren’ti:) disappear, (,dise’pie),

employee (,emplc’i:) persevere (,pe:si’vie)

Tre}a i posledwa dopuna odnosi se na re~i koje se zavr{avaju gramati~kim nastavcima kao -ing i -ly. Ti gramati~ki nastavci nimalo ne uti~u na naglasak, mada wima re~ dobija slog vi{e: recognize, (’rekegnaiz), diplomatic, (,diple’mætik), estimate,

recognizing (’rekegnaizih) diplomatically (’diple’mætikli) estimated

9

(’estimeit)

(’estimeitid)

To pravilo dobro je poznato pripadnicima engleskog govornog podru~ja. Ako se pojavi nova re~ u novinama, oni se ne}e nimalo kolebati kako da je naglase: video (’vidieu) (osnovno pravilo), aerobics (,ee’rebiks) (prva dopuna), videoing (’vidieuih) (tre}a dopuna). Ve`ba A Re~eni~ni naglasak Nagla{avawe re~enice ne}e nam pri~iwavati te{ko}e kad ~itamo ili pi{emo na engleskom. U usmenom izra`avawu u po~etku zasigurno }ete slediti {emu re~eni~nog naglaska na{ega jezika pa }e se mo}i razumeti {ta `elite da ka`ete. Ali, kad slu{ate Engleza, stvari postaju komplikovanije. Mi smo nau~ili da glasove vaqa izgovarati jasno i razgovetno i da nenagla{ene samoglasnike ne smemo ispu{tati, ali kod Engleza je to druk~ije. Normalno izgovorena, ova re~enica ima tri naglaska: I’ve ordered some coffee and cake. Naru~io sam kafu i kola~. Jasno nam je {ta se doga|a: nagla{ene su re~i koje nose poruku. Kod dvoslo`nih ili vi{eslo`nih re~i nagla{en je samo slog koji nosi re~eni~ni smisao. Svi ostali slogovi su nenagla{eni (gube se svi sporedni naglasci). Svaka od slede}ih re~enica ima tri naglaska: I’ll go home now. Sada idem ku}i. I’m going to Spain tomorrow. Sutra idem u [paniju. I’m going to America tomorrow. Sutra idem u Ameriku. I’ll be returning from America in October. Iz Amerike se vra}am u oktobru.

10

Dakle, va`ne re~i nagla{ene su na jakim slogovima, ostali su slogovi nenagla{eni, odnosno oslabqeni, a wihova du`ina zavisi od toga koliko slogova ima do prvog slede}eg naglaska. Kao da pevate odbrojavaju}i taktove. Ako izme|u dva nagla{ena takta morate da izgovorite {est re~i, mora}ete da govorite br`e nego ako su posredi samo dve re~i. Jasno je da }e ~etiri nenagla{ena sloga biti vrlo oslabqena. Engleski jezik ima sna`no izra`en ritam. U navedenim primerima, izgovarawe tre}e re~enice ne}e trajati ni{ta du`e od druge; premda sadr`i tri sloga vi{e, ritam se ne mewa. Ritam vrlo dugih re~enica bi}e ne{to malo sporiji. Za posledwu re~enicu treba}e malo vi{e vremena, ali ne toliko koliko biste o~ekivali. Sada su nam jasnije te{ko}e pri razumevawu govornog engleskog jezika. Gde biste o~ekivali and (ænd) ~u}ete samo nd (end) ili n (en). „Pa za{to oni ne govore jasno i razgovetno, upita}ete se u o~aju. Ali, Englezi nemaju vremena da se zadr`avaju na pukomand jer je slede}i nagla{eni takt ve} tu. Nemojte se stoga ~uditi {to je engleska konverzacija neretko ispresecana brojnim„molim” i „da li biste ponovili?” Ne}e biti na odmet napomenuti i to da ameri~ki i australijski engleski imaju istovetnu {emu nagla{avawa kao i britanski. Nije, dakle, posredi nikakva nemarnost ili suvi{e liberalan pristup jeziku. Re~eni~ni naglasak temeqno je svojstvo engleskog jezika ve} vi{e od hiqadu godina. No, mo`e se dogoditi da va{ sagovornik insistira na onom istom and, izgovaraju}i ga sad {kolski,[ænd], premda ga je jo{ pre nekoliko trenutaka dosledno „gutao”: He was late. And he was drunk. Zakasnio je. [tavi{e, bio je pijan. I can do it. (normalni naglasak) Ja to mogu da uradim. I can do it mo`e da zna~i:„Ja to mogu da uradim, ali ne}u” ili „Svakako da sam kadar da to uradim, veruj mi”, ali ni u kom slu~aju „Ja to

11

mogu da uradim”. Da zakqu~imo: govornik uvek nagla{ava jake slogove re~i koje nose poruku (osim ako ne `eli da istakne odre|eni deo re~enice). Izme|u nagla{enih slogova nalaze se nenagla{eni slogovi (dakle, nisu „progutani”). Ve`ba B

Intonacija Posledwi vid izgovora kojim }emo se sada baviti jeste na~in na koji ton raste ili pada u iskazu. Engleska intonacija obi~no je silazna. Intonacija re~enice postupno pada. Naime, ton pada posle svakog nagla{enog sloga (vidi prethodno poglavqe o re~eni~nom naglasku), odr`ava se na istoj visini na svakom nenagla{enom slogu, pa ponovo raste da bi pao na kraju re~enice. It’s about eighty miles from Houston. To je oko 800 miqa od Hjustona. It’s about eighty miles from Hou

ston.

Takvu ritmi~ku {emu slede i upitne re~enice koje po~iwu upitnom re~i kao What ili Why. Slede}e re~enice izgovaraju se silaznom intonacijom, dakle ton pada na posledwem nenagla{enom slogu. Where do you come from? Odakle ste? How much did it cost you? Koliko te je to ko{talo? Pitawa koja po~iwu izrazima Do you?, Is he? I sl. slede istu intonacijsku {emu, premda se glas pomalo pewe ka kraju re~enice: Have you ever flown in a helicopter?

12

Jesi li ikada leteo helikopterom? Have you ever flown in a ter? Helicop Uspon tona izra`eniji je u potpunim nego u kratkim upitnim re~enicama (i prvog i drugog pomenutog tipa): What are you trying to do, young lady? [ta to poku{avate, gospo|ice? What are you dy? trying to la do, young Uzlazna intonacija zna~i ili da o~ekujete odgovor od sagovornika ili da niste zavr{ili re~enicu. I can get you some coffee or tea. Ta re~enica, izgovorena silaznom intonacijom, zna~i: „Mogu ti ponuditi kafu ili ~aj.” Ako se ton pewe na re~ tea, dakle na kraju re~enice, to podrazumeva nagove{taj poput „ili bi mo`da radije popila limunadu”. Sami morate da odgonetnete `eli li va{ sagovornik time re}i: „Ka`i ve} jednom {ta `eli{ da popije{” ili se tek prise}a ~ega sve ima u wegovom ku}nom baru. U svakom slu~aju, uzlazna intonacija mo`e imati daleko vi{e zna~ewa od silazne. U engleskom jeziku ~u}ete neke druge intonacijske {eme. Razli~iti tonovi bitni su nosioci zna~ewa. Nagli i veliki usponi i padovi intonacije izraz su zanosa, iznena|ewa ili sumwe. Jedva ~ujni usponi i padovi ukazuju na ne{to negativno, na primer, odbojnost ili dosadu. Obi~no hello mo`e se izre}i najmawe na desetak razli~itih na~ina - laganom silaznom intonacijom, naglim padom tona, usponom i padom, ravnomernim tonom oba sloga, laganom uzlaznom intonacijom itd. Poku{ajte sami. Tako }ete najboqe naviknuti glas i sluh na sve varijacije tonova.

13

1. LEKCIJA

1. - Li~ne zamenice (Personal Pronouns) I ja you ti he on

we you they

she ona it ono

mi vi oni (one) (on, ona - obi~no ne`ivo)

2. - to be (biti) Prezent I am you are he, she, it is

ja sam we are ti si you are on, ona, ono je they are

mi smo vi ste oni su

Vidimo da je ovaj glagol i u engleskom, kao i u na{em i mnogim drugim jezicima, nepravilan. Nau~imo ga dobro, treba}e nam vrlo ~esto. Klikom na link uradite prvu ve`bu.

1. ve`ba

3. - Upitni i odri~ni oblici Kad `elite da postavite pitawe, glagol }ete staviti na po~etak re~enice: Am I? (jesam li ja)?; Are they? (jesu li oni)? Odri~na re~enica oblikuje se tako {to se iza glagola dodaje odri~na re~ica not. Tako }ete, na primer, ispravno re}i It is not English. (To nije engleski.) Klikom na link uradite drugu ve`bu.

2. ve`ba

4. - Pridevi (Adjectives) Kao {to vidite, u engleskom jeziku oblik prideva ne mewa se prema rodu i broju imenice

14

koju opisujemo. Italian upotrebqavamo i za italijanski i za italijansku, kao i za italijanske. Nije li engleski jednostavan? Ipak, zapamtimo da se, za razliku od na{eg jezika, svi pridevi kojima se ozna~ava nacionalna pripadnost pi{u velikim po~etnim slovom. Pridev koji ozna~ava nacionalnost upotrebqava se i kao imenica: Italian (Italijan, Italijanka), American (Amerikanac, Amerikanka).

5. - Skra}eni oblici Glagol to be upotrebqava se vrlo ~esto u skra}enim oblicima. Umesto samoglasnika koji se izostavqa, stoji apostrof: you are tako postaje you’re (ti si, vi ste); I am se sa`ima u I’m (ja sam); we are u we’re (mi smo). Klikom na link uradite tre}u ve`bu.

3. ve`ba Klikom na link pro~itajte 1. razgovor.

1. RAZGOVOR

6. - the the boy, the girl, the boys de~ak, devoj~ica, de~aci U engleskom jeziku postoje dva ~lana, odre|eni i neodre|eni, a slu`e za bli`e odre|ivawe imenice. Pozabavi}emo se prvo odre|enim ~lanom the. Svojim poreklom, on ima pokazno zna~ewe, a ta ~iwenica olak{a}e nam wegovu upotrebu - upotrebi}emo ga na mestima gde ga po pravilu mo`emo zameniti pokaznom zamenicom, ispred imenice koja je poznata (the man - upravo taj, a ne neki drugi ~ovek), odre|ena situacijom, ili ve} spomenuta ili opisana. Ispred suglasnika the se izgovara druk~ije nego ispred samoglasnika. Poku{ajte.

15

the morning, the night jutro, no} the afternoon, the evening poslepodne, ve~e

7. - Brojevi (Numbers) 1 2 3 4 5

one 6 six two 7 seven three 8eight four 9 nine five 10 ten

Klikom na link uradite ~etvrtu ve`bu.

4. ve`ba Klikom na link pro~itajte 2. razgovor.

2. RAZGOVOR

8. - Pozdravqawe Hello je najuobi~ajniji pozdrav. Hi je ne{to neobavezniji. Oboje odgovara na{em “dobar dan” ili “zdravo”. Hi, zavisno od konteksta i situacije, mo`emo smatrati kao ekvivalent za na{e “}ao”. Good morning (dobro jutro), Good afternoon (dobar dan) i Good evening su formalni pozdravi. Do podneva }ete pozdravqati s Good morning, Good afternoon }ete upotrebqavati od podneva do 17 ili 18 sati, a Good evening (dobro ve~e) nakon 17 ili 18 sati sve do slede}eg jutra. Good night (laku no}) se upotrebqava kad neko odlazi na spavawe ili se opra{ta s ostalima. Good day, {to kako vidimo nije ekvivalent za na{e “Dobar dan”, obi~no se upotrebqava na odlasku. Nau~imo jo{ neke izraze: How are you? Please. Yes, please. Thank you. No, thank you.

Kako ste? Kako si? Molim. Da, molim. Hvala. Ne, hvala.

16

Klikom na link uradite petu ve`bu.

5. ve`ba

9. - Glagoli (Verbs) Osnovni oblik glagola upotrebqava se, na primer, u zapovednom obliku: work, go, stop (radi/radite, idi/idite, stani/stanite). U sada{wem vremenu, prezentu, oblik glagola uglavnom se ne mewa. I work you work he,she, it works

(ja) radim (ti) radi{ (on,ona, ono) radi

we work (mi) radimo you work (vi) radite they work (oni) rade

Kao {to vidimo, osnovni oblik glagola upotrebqava se u svim licima, osim u 3. licu jednine, gde mu se dodaje-s. To }e nas mo`da za~uditi, ali zacelo i obradovati. Naime, jedino {to treba upamtiti jeste nastavak-s u 3. licu jednine. No, u izgovoru se pojavquju neke razlike. Pogledajmo primere: live he lives (z) come it comes (z) go it goes (z) ask she asks (s) stop she stops (s) close it closes (iz) finish he finishes (iz)

(on) (ono) (ono) (ona) (ona) (to) (on)

stanuje/`ivi dolazi ide pita se zaustavqa zatvara se zavr{ava

Nastavak -s izgovaramo na tri razli~ita na~ina: iza zvu~nih suglasnika kao[z]; iza bezvu~nih suglasnika (f, t, p, k...) kao[s]; iza glasova [s, z, c, ch, sh] kao [iz]. Klikom na link uradite {estu ve`bu.

6. ve`ba Klikom na link uradite sedmu ve`bu.

17

7. ve`ba

10. - a / an a man ~ovek, mu{karac a woman `ena a house ku}a an apartment stan an American Amerikanac European Evropqanin Neodre|eni ~lan a / an, kako mu i naziv ka`e, upotrebqava se ispred imenice koju prvi put spomiwemo, koja je nepoznata, odnosno, jednostavnije, onde gde bismo mogli upotrebiti “jedan” ili “neki”. Ispred re~i koja po~iwe samoglasnikom koji se izgovaraa se pretvara u an bez obzira na oblik pisawa re~i. Na primer, re~ European u pisanom obliku po~iwe samoglasnikom e, ali u usmenom obliku eu uzima se kao suglasnik koji prethodi samoglasniku[ju]. Obrnuto, ispred skra}enice MP (Member of Parliament, ~lan parlamenta) i u pisanom obliku upotrebi}emo oblik an, dakle pisa}emo an MP, jer se skra}enica izgovara [’em’pi:]. Koji }emo oblik neodre|enog ~lana upotrebiti, odre|uje iskqu~ivo na~in izgovora, a ne pisawa re~i. Klikom na link uradite osmu ve`bu.

8. ve`ba Klikom na link pro~itajte 3. razgovor.

3. RAZGOVOR

11. - Mno`ina a friend, three friends a car, cars a ticket, tickets a house, two houses

prijateq, tri prijateqa automobil, automobili ulaznica, ulaznice ku}a, dve ku}e

Mno`ina ve}ine re~i gradi se jednostavnim dodavawem-s na kraju re~i. Pravila izgovora

18

ista su kao i za glagole u 3. licu jednine:[z], [s], [iz]. Nepravilno gra|ewe mno`ine vrlo je retko. Evo najva`nijih primera: a man, men a woman, women a child, children a foot, feet a tooth, teeth

mu{karac, mu{karci `ena, `ene dete, deca noga, noge / stopalo, stopala zub, zubi

Upozoravamo i na poseban primer mno`ine: a person, people osoba, qudi

12. - ^lanovi Upozoravamo da se uz neodre|enu mno`inu„qudi, ulaznice” (u op{tem smislu) ~lan ne upotrebqava: men, tickets.

13. - there is, there are There’s (There is) a man in the house. U ku}i je (neki) ~ovek. There are two men in the house U ku}i su dva mu{karca. Is there a taxi? Ima li (kakav) taksi? Are there taxis? Voze li taksiji? There isn’t (is not) a train. Nema voza. There is ili there are, dakle izraz u jednini ili mno`ini, upotrebi}emo zavisno od toga da li je re~ na koju se taj izraz odnosi u jednini ili mno`ini. Taj vrlo ~est izraz zna~i da ne{to jednostavno jeste na nekom mestu, da se tamo nalazi, da ne~ega ima ili nema. Klikom na link uradite devetu ve`bu.

9. ve`ba

14. - have, do

19

1.I have imam 2. You have ima{ 3.he, she, it has ima

1.I do ~inim (radim) 2.You do ~ini{ 3.he, she it does ~ini

Ova dva glagola vrlo su va`na i ~esta. Upozoravamo na promene u na~inu pisawa i izgovora tre}eg lica jednine. Klikom na link uradite desetu ve`bu.

10. ve`ba Klikom na link pro~itajte 4. razgovor.

4. RAZGOVOR

15. - Upitne re~i Where? When? How? How much? What?

Gde? Kada? Kako? Koliko? [ta?

16. - Nastavak -s Nastavak-s u mno`ini imenica i-s glagola u 3. licu jednine katkad se pretvaraju u-es. Pogledajmo primere. a bus, buses pass, he passes potato, potatoes go, he goes a city, cities try, he tries

autobus, autobusi prolaziti, (on) prolazi krompir, krompiri i}i, (on) ide grad, gradovi poku{avati, (on) poku{ava U re~ima koje zavr{avaju slovima s/sh/ch/z i u nekima koje zavr{avaju na o,-s prelazi u -es. Re~i koje zavr{avaju na y dobijaju nastavak-ies, osim kad ispred zavr{nog y stoji samoglasnik. Tada se dodaje samo-s: day (dan),days; boy (de~ak), boys (de~aci), ali baby (beba, malo dete), babies.

20

Zavr{etak f ili fe u nekim slu-~ajevima u mno`ini prelazi u-ve. „On ima `enu”, re}i }emo He has a wife. No, ako do|ete u priliku da ka`ete da neko ima ~etiri `ene, re}i }ete He has four wives. Klikom na link uradite jedanaestu ve`bu.

11. ve`ba

17. - Pitawa Do you work? Does he work? Radi{ li/ Radi li on? When do you work? Where does he work? Kada radi{/te/ Gde radi? What does he do? What do you do? [ta on radi/ [ta radi{/te? Mnogi }e na}i da je postavqawe pitawa u engleskom jeziku vrlo te{ko. S glagolom to be nema te{ko}a, ali ako su posredi drugi glagoli, neretko nastaju ~udnovate re~enice koje ne zvu~e nimalo engleski. Gorwi primeri pokazuju vam kako se grade pitawa: po~nite sa do (ili does - za 3. lice prezenta) i potom dodajte glavni glagol u neodre|enom obliku. Klikom na link uradite dvanaestu ve`bu.

12. ve`ba Klikom na link pro~itajte 5. razgovor.

5. RAZGOVOR

18. - Pridevi (nastavak) big small good bad hot cold

a very big house small children a very good man a bad idea a very hot country cold drinks

velik - vrlo velika ku}a mali - mala deca dobar - vrlo dobar ~ovek lo{ - lo{a zamisao topao, vru} - vrlo topla zemqa hladan - hladna pi}a

21

Pridevi uvek stoje ispred imenice i ne mewaju se u rodu, broju ili pade`u imenice. Klikom na link uradite trinaestu ve`bu.

13. ve`ba

19. - Li~ne zamenice me you him her it

mene, meni us nas, nama tebe, tebi you vas, vama wega, wemu them wih, wima woj, wu wega, wemu, wu, woj (obi~no za ne`ivo)

Klikom na link uradite ~etrnaestu ve`bu.

14. ve`ba

20. - Odri~ni oblik (nastavak) I do not know - I don’t know He does not know - he doesn’t know

(ne znam). (on ne zna).

Kao i u postavqawu pitawa, pomo}ni glagol do upotrebqavamo u odri~nim iskazima i u zabranama: -“ne idi”, don’t go (do not go). U negacijama posebno su ~esti skra}eni oblici: do i not pi{u se zajedno, a umesto samoglasnika o u not stavi}emo apostrof. Dobro prou~ite primere. Klikom na link uradite petnaestu ve`bu.

15. ve`ba Klikom na link uradite {esnaestu ve`bu.

16. ve`ba Klikom na link pro~itajte 6. razgovor.

6. RAZGOVOR

22

2. LEKCIJA

21. - Brojevi 11 12 13 14 15

eleven twelve thirteen fourteen fifteen

16 17 18 19 20

sixteen seventeen eighteen nineteen twenty

Klikom na link uradite sedamnaestu ve`bu.

17. ve`ba

22. - will, can Will I see you tomorrow? Ho}u li te sutra videti? Will you give me fifteen dollars? Ho}e{ li mi dati petnaest dolara? The waiter will come in a moment. Konobar }e za~as do}i. I won’t (will not) be here on Monday. Ne}u biti ovde u ponedeqak. He’ll (He will) help you. On }e vam pomo}i. He won’t (He will not) help you. On ti ne}e pomo}i. Kao {to vidimo, will se ~esto upotrebqava u skra}enom obliku (’ll). Neki ne vole skra}ene oblike, ali vaqa se potruditi. Naime, puni oblici upotrebqavaju se samo u nagla{enom zna~ewu, na primer, kad insistiramo. U starijim gramatikama mo`da }ete nai}i na preporuku da se will ne upotrebqava za prvo lice. Ne obazirite se na to. Svi re~eni~ni primeri koje ovde navodimo u duhu su dobrog govornog engleskog jezika. Klikom na link uradite osamnaestu ve`bu.

18. ve`ba I sami ste ve} naslutili da will izri~e budu}nost, dakle, taj oblik poslu`i}e nam za

23

obrazovawe futura. To je jedan od glagola koji se nepravilno mewaju: u 3. licu jednine ne dobija nastavak-s, a upitni i odri~ni oblik ne gradi se pomo}u glagola do. She can speak English. Ona mo`e da govori engleski. Can you help me? Mo`ete li mi pomo}i? He can’t (cannot) be here tomorrow. On sutra ne mo`e da bude ovde. Can je tako|e nepotpun, to jest defektivni glagol. Obratite pa`wu na skra}eni odri~ni oblik. Klikom na link uradite devetnaestu ve`bu.

19. ve`ba Klikom na link pro~itajte 7. razgovor.

7. RAZGOVOR

23. - here and there; this and that here Come here.

ovde, ovamo, evo Do|i ovamo. Here are the boys. Evo de~aka. there Go there. onde, onamo, eno Idi onamo. There is a taxi. Eno taksija. this this man ovaj ~ovek these men ovi qudi (mu{karci) that that man onaj ~ovek those men oni qudi (mu{karci) Klikom na link uradite dvadesetu ve`bu.

20. ve`ba Get se upotrebqava toliko ~esto i u toliko razli~itih prilika da mu je ponekad te{ko odrediti ta~no zna~ewe. Mo`e zna~iti: dobiti, do}i, postati, razumeti...

24

Klikom na link uradite dvadesetprvu ve`bu.

21. ve`ba

24. - Prisvojni pridevi my moj our na{ your tvoj your va{ his wegov their wihov her wen its wegovo his mother, his father, his friends wegova majka, wegov otac, wegovi prijateqi Is this your coat?

Je li to tvoj/va{ kaput?

Vrlo jednostavno, zar ne? Isti oblik za sve pade`e i brojeve. Vaqa, me|utim, obratiti pa`wu na to da se its upotrebqava (naj~e{}e) za sve ne`ivo u jednini. Klikom na link uradite dvadesetdrugu ve`bu.

22. ve`ba Klikom na link uradite dvadesettre}u ve`bu.

23. ve`ba Klikom na link pro~itajte 8. razgovor.

8. RAZGOVOR

25. - always, often, sometimes, never always often sometimes never

uvek ~esto ponekad nikad

Klikom na link uradite dvadeset~etvrtu ve`bu.

24. ve`ba

25

26. - –ing work do speak swim live

I don’t like working. Ne volim da radim. I like doing nothing. Volim da ni{ta ne radim. Speaking English is easy. Govoriti engleski je lako. Swimming can be fun. Plivawe mo`e da bude zabavno. She doesn’t like living there. Ne voli da `ivi onde.

Ubudu}e mora}ete se naviknuti na glagolski oblik s nastavkom -ing jer je on vrlo ~est. Kad stoji sam, prevodimo ga na{im infinitivom („raditi, `iveti” itd.), glagolskim pridevom sada{wim („plivaju}i”) ili glagolskom imenicom („plivawe”). Upozoravamo na neke pravopisne posebnosti u navedenim primerima. Kod glagola koji zavr{avaju muklim -e, to -e otpada ispred nastavka -ing: living, having. Kod glagola koji zavr{avaju suglasnikom kojem prethodi nagla{en i kratak samoglasnik, udvostru~uje se zavr{ni suglasnik: swim - swimming, get - getting. Klikom na link uradite dvadesetpetu ve`bu.

25. ve`ba

27. - Predlozi (Prepositions) for to of in

za at u, k (dativ) from iz, od (genitiv) with u about

na, kod od, iz s(a), pri o, oko

Klikom na link uradite dvadeset{estu ve`bu.

26. ve`ba Klikom na link uradite dvadesetsedmu ve`bu.

27. ve`ba

26

Klikom na link pro~itajte 9. razgovor.

9. RAZGOVOR

28. - be – ing I’m going. He’s not working. Are they coming?

Odlazim. On ne radi. Dolaze li (oni)?

Klikom na link uradite dvadesetosmu ve`bu.

28. ve`ba Glagolski oblik koji se gradi zavr{etkom -ing ~esto mo`emo prevesti na{im futurom jer izri~e i ideju budu}nosti. No, naj~e{}e se wime iskazuje sada{wost, kao u slede}im primerima: Kao {to vidimo, glagolski oblik dobijen dodavawem nastavka-ing mo`e da poslu`i za izricawe radwe koja traje u trenutku govora, dakle, u sada{wosti, kao da umesto-ing ka`emo„u ovom trenutku” kako bismo naglasili da je to o ~emu govorimo samo privremeno: They’re staying in a hotel zna~i „Oni trenutno borave u hotelu”.

29. - Colours (boje) red white yellow black green, light green brown, light brown blue, dark blue

crveno belo `uto crno zeleno, svetlozeleno sme|e, svetlosme|e plavo, tamnoplavo

Klikom na link uradite dvadesetdevetu ve`bu.

29. ve`ba

27

30. - Zanimawa Upozoravamo da Englezi ispred naziva zanimawa stavqaju neodre|eni ~lan a/an: He’s an architect. (On je arhitekta.) Klikom na link uradite tridesetu ve`bu.

30. ve`ba Klikom na link uradite tridesetprvu ve`bu.

31. ve`ba Klikom na link pro~itajte 10. razgovor.

10. RAZGOVOR

31. - some, every some neki, nekoliko someone neko something ne{to somewhere negde

every svaki everyone svako, svi everything sve everywhere svagde, svuda

Klikom na link uradite tridesetdrugu ve`bu.

32. ve`ba

32. - Predlozi (nastavak) He lives in France, in Paris, in a good district, in the rue Marc, at number 23. On `ivi u Francuskoj, u Parizu, u dobroj ~etvrti, u ulici Mark, broj 23. In upotrebqavamo uz zemqu ili grad, a at za odre|enije, vrlo precizne geografske ta~ke. Katkad }ete ~uti kako neko ka`e: He lives at Zurich. (On `ivi u Cirihu.) Osoba je zacelo neki Londonac ili Wujor~anin za koje je sve {to nije London ili Wujork si}u{na ta~kica na vidiku,

28

zaselak. Govornik, me|utim, slobodno mo`e da bira ho}e li re}i: I’ll meet you at London airport. I’ll meet you in London airport. Ta dva predloga upotrebqavamo i ispred oznaka vremena: in za razdobqe, vremenski interval, a at za vrlo precizan vremenski trenutak, na primer, za sat. in the morning, in 1977 at lunchtime, at 12.35

ujutro, 1977. Godine u vreme ru~ka, u 12.35

Klikom na link uradite tridesettre}u ve`bu.

33. ve`ba On, predlog koji naj~e{}e odgovara na{em „na”, tako|e se, iz nejasnih razloga, upotrebqava i za izricawe vremena. Uvek }emo ga upotrebiti uz dane u nedeqi i datume, na primer, on the 1st of June, te uz re~i poput ro|endan (birthday).

33. - much not much very much too much

ne mnogo veoma mnogo previ{e

Klikom na link uradite trideset~etvrtu ve`bu.

34. ve`ba Klikom na link pro~itajte 11. razgovor.

11. RAZGOVOR

34. - one, ones Ne crna (nego) bela. Not the black one, the white one. Ne crne (nego) bele. Not the black ones, the white ones.

29

Klikom na link uradite tridesetpetu ve`bu.

35. ve`ba

35. - other other another the same different

drugi, ostali drugi, jo{ jedan isti, ista, isto razli~it, razli~ita, razli~ito Do you want another one? @elite li jo{ jednu? Klikom na link uradite trideset{estu ve`bu.

36. ve`ba

36. - would like I’d (I would) like a beer, please. @eleo bih pivo, molim vas. Ovaj oblik mo`da je neobi~an, ali vrlo ~est. Uqudniji je od I want a beer ili Give me a beer. Dobro pogledajte primere, a posebnu pa`wu obratite na pitawa i odri~ne oblike, kao i na potpune oblike: She’d like a ticket to Paris. Ona bi `elela kartu do Pariza. I wouldn’t like to go there. Ne bih voleo da idem tamo. Would you like a drink? Da li biste `eleli pi}e? My friend would like to say „Hello”. Moj prijateq bi se rado pozdravio. Upozoravamo na razli~ito zna~ewe izraza poput Do you like coffee? (Volite li kafu?) te Would you like a coffee? (@elite li kafu?). Klikom na link uradite tridesetsedmu ve`bu.

37. ve`ba

30

37. - Upitne re~i Who? What’s the difference? What? Who’s your friend? Why? Why not?

Ko? U ~emu je razlika? [ta? Ko je tvoj prijateq? Za{to? Za{to ne?

Klikom na link uradite tridesetosmu ve`bu.

38. ve`ba Klikom na link pro~itajte 12. razgovor.

12. RAZGOVOR

31

3. LEKCIJA

38. - Preterit glagola to be Be ima dva oblika za pro{lo vreme: was i were. U engleskom se ono naziva preterit (Simple Past Tense). Dobro ga zapamtite. 1. I was 2. you were 3. he, she, it was

we were you were they were

Upitni i odri~ni oblik gradimo kao i kod sada{weg vremena: was I? i I was not; tako|e su ~esto skra}eni: wasn’t/weren’t umesto was not/were not. Klikom na link uradite tridesetdevetu ve`bu.

39. ve`ba

39. - Brojevi 21 30 40 50 60 70 80 90 100

twenty-one thirty forty fifty sixty seventy eighty ninety a hundred

22 34 47 56 68 73 85 99

twenty-two thirty-four forty-seven fifty-six sixty-eight seventy-three eighty-five ninety-nine

Klikom na link uradite ~etrdesetu ve`bu.

40. ve`ba

40. - all All day and night. Ceo dan i no}. All my friends were there. Svi moji prijateqi bili su onde.

32

That’s all. To je sve. Jednostavno, zar ne?

41. - a little, a bit It looks a bit dangerous. Izgleda pomalo opasno. I’m getting a little cold. Postaje mi malo hladno. Do you speak English? Yes, a bit. Govorite li engleski? Da, pomalo. To su dva vrlo ~esta izraza, a zna~ewe im je istovetno: malo, pomalo. Klikom na link pro~itajte 13. razgovor.

13. RAZGOVOR

42. - Jo{ brojeva 135 a hundred (and) thirty-five 250 two hundred (and) fifty 301 three hundred (and) one, three-oh-one 499 four hundred (and) ninety-nine 500 five hundred 1.000 a thousand 1.600 one thousand six hundred; sixteen hundred 3.700 three thousand seven hundred; thirty-seven hundred 12.000 twelve thousand 1.000.000 a million 2.000.000 two million U britanskom engleskom naj~e{}e se ka`e two hundred and twenty, a u ameri~kom engleskom ~e{}e }emo ~uti two hundred twenty. Klikom na link uradite ~etrdesetprvu ve`bu.

41. ve`ba

33

43. - that I’m sure that you’re right. Siguran sam da ima{ pravo. I’m sure you’re right. Siguran sam da ima{ pravo. I think (that) that’s all. Mislim da je to sve. He says (that) he’s under thirty. Ka`e da jo{ nema 30 godina. Umesto na{eg veznika „da” po `eqi mo`ete upotrebiti that. No, Englezi ga rado izostavqaju. Klikom na link uradite ~etrdesetdrugu ve`bu.

42. ve`ba

44. - Predlozi in

It’s in the street. To je na ulici. into We’ll go into the supermarket. I}i }emo u samoposlugu. out Take it out of the room. Iznesi to iz sobe. around You can walk around the church. Mo`e{ pro{etati oko crkve. through Look through the window. Pogledaj kroz prozor. under Put it under the table. Stavi to pod sto. over There’s a bridge overthe river. Preko reke je most. Klikom na link uradite ~etrdesettre}u ve`bu.

43. ve`ba Klikom na link pro~itajte 14. razgovor.

14. RAZGOVOR

34

45. - Preterit (nastavak) 1. I worked radio sam we worked radili smo 2. you worked radio/la si you worked radili ste 3. he, she, it worked radio/la/lo je they worked radili su Gradwa prostog pro{log vremena, koje Englezi nazivaju preterit (Simple Past Tense), vrlo je jednostavna: osnovnom obliku glagola dodaje se-d ili-ed. Uz to upozoravamo na nekoliko nepra-vilnih glagola koje vaqa nau~iti napamet, i na detaqe u izgovoru i na~inu pisawa. happen live ask stop want end

(dogoditi se) (`iveti) (pitati) (zaustaviti/se) (`eleti) (zavr{iti)

happened lived asked stopped wanted ended

Pravila izgovora mogu se uporediti s onima koja smo nau~ili uz nastavak-s. U najve}em broju slu~ajeva, ovaj nastavak izgovara}ete kao[d]. Iza bezvu~nih suglasnika (p, f, t) izgovara}ete ga kao[t], a iza zavr{nog-t ili-d, kao[id]. try (poku{ati, nastojati) study (u~iti) stay (boraviti, ostati)

tried studied stayed

Y i ovde prelazi u ie, osim ako se ispred wega ne nalazi samoglasnik. prepare invite free

prepared invited freed

(pripremiti/se) (pozvati) (osloboditi)

Ako se osnovni oblik glagola zavr{ava slovom -e, u preteritu }emo dodati samo -d. Pogledajte slede}e primere.

35

stop (zaustaviti/se) hope (nadati se) permit (dopustiti) invite (pozvati)

stopped hoped permitted invited

Zavr{ni suglasnik udvostru~uje se kod nekih glagola. Samoglasnik ispred wega je kratak. Dobro prou~ite dvostruki suglasnik. Od engleskih osnovaca koji tek u~e da ~itaju zahteva se da pamte „magic E”, ~arobno E koje se ne izgovara, ali uti~e na samoglasnik koji se nalazi ispred wega. Ako se izme|u e i tog samoglasnika nalaze dva slova, ono gubi svu svoju mo}. Stoga }emo re}i hoped, ali stopped i taped. Dodu{e, i mnogi Englezi gre{e u izgovoru. Klikom na link uradite ~etrdeset~etvrtu ve`bu.

44. ve`ba

46. - more more more than no more some more Would you like more coffee? There were more than a thousand people. No more for me, thanks. It’s delicious. Can I have some more?

vi{e vi{e nego, vi{e od ne vi{e, vi{e ne jo{ (malo) @elite li jo{ kafe? Bilo je vi{e od hiqadu qudi. Ja vi{e ne bih, hvala. Vrlo je ukusno. Mogu li dobiti jo{?

Klikom na link pro~itajte 15. razgovor.

15. RAZGOVOR

47. - Days of the week (dani u nedeqi) Monday Tuesday Wednesday Thursday

ponedeqak utorak sreda ~etvrtak

36

Friday Saturday Sunday

petak subota nedeqa

Klikom na link uradite ~etrdesetpetu ve`bu.

45. ve`ba

48. - must (morati) I must go now. Sada moram da po|em. I mustn’t go there. Ne smem tamo da idem. Klikom na link uradite ~etrdeset{estu ve`bu.

46. ve`ba Must/must not (u skra}enom obliku mustn’t) je jo{ jedan od defektivnih glagola koji ne dobijaju nastavak-s u 3. licu i nije im potreban pomo}ni glagol do za gra|u upitnog i odri~nog oblika. Ponovimo sve takve glagole koje smo dosad upoznali: can

Can she come? Mo`e li ona da do|e? must Must he wear that hat? Mora li on da nosi taj {e{ir. will Will she be here tomorrow? Ho}e li ona sutra biti ovde? would Would he like some coffee? Da li bi on `eleo malo kafe? Must }emo na}i i u izrazima poput: He must be her father. Mora da joj je to otac. You must be crazy. Mora da si poludeo. Istini za voqu, Englez }e pre re}i You must be mad, premda crazy i za wega zna~i isto. Za Amerikanca mad zna~i„qut, besan”. Upravo u takvim zna~ewskim finesama kriju se i najve}e razlike izme|u britanskog i ameri~kog engleskog. No, ne brinite, upozori}emo vas uvek

37

kad na wih nai|emo.

49. - Nepravilni oblici preterita Neki glagoli grade Past Tense nepravilno. Premda ih i nema tako mnogo, to su upravo oni koje naj~e{}e upotrebqavamo. Komplikovani i retki glagoli poput disinfect (dezinfikovati) ili psychoanalyse (psihoanalizovati) pravilni su i redovno dobijaju -d ili -ed u preteritu. Me|utim, vrlo ~esti glagoli, poput say (re}i), ne pona{aju se na isti na~in. Evo nekoliko takvih glagola. Potrudite se da ih dobro zapamtite: do go have say

(~initi, raditi) (i}i) (imati) (re}i)

did went had said

Klikom na link uradite ~etrdesetsedmu ve`bu.

47. ve`ba Klikom na link pro~itajte 16. razgovor.

16. RAZGOVOR

50. - Jo{ neki nepravilni oblici preterita come know pay think

(do}i) came (znati, saznati) knew (platiti) paid (misliti) thought

Klikom na link uradite ~etrdesetosmu ve`bu.

48. ve`ba

51. - Upitni i odri~ni oblici preterita She went; I didn’t go. Ona je oti{la. Ja nisam i{ao. I stopped; he didn’t stop.

38

Ja sam stao. On nije stao. He did it; I didn’t do it. On je to u~inio. Ja to nisam u~inila. I knew; Did you know? Znala sam. Jesi li ti znao? I arrived yesterday. Stigao sam ju~e. When did you arrive? Kada si ti stigla? Did you do that? Jesi li ti to u~inio? Za obrazovawe upitnog i odri~nog oblika u preteritu upotrebqavamo did, preterit glagola do. Glavni glagol gubi sve tragove preterita i pojavquje se u svom osnovnom obliku, istovetno onome {to se u prezentu doga|a sa do i does. Poku{ajte da se naviknete na tu jednostavnu konstrukciju koliko god vam se ~inila neobi~nom. Mnogima }e biti ~udna takva gra|a preterita (jer je u srpskom pomo}ni glagol u prezentu, a uz wega stoji glagolski pridev pro{li - Ja sam rekao) pa }e se uporno truditi da upitni i odri~ni oblik preterita obrazuju prevode}i na{u konstrukciju za perfekat. Na`alost, to nema nikakve veze s engleskim. Kao i obi~no, i did not ima svoj skra}eni oblik koji glasi didn’t. Klikom na link uradite ~etrdesetdevetu ve`bu.

49. ve`ba Klikom na link uradite pedesetu ve`bu.

50. ve`ba Spomenimo usput da do/did slu`e za isticawe smisla, izra`avaju nastojawe, odnosno potkrepquju zna~ewe glagola koji sledi: Sit down. Do sit down. Sedite. Dajte sedite. He likes you. Honestly. Svi|a{ mu se. ^asna re~. He does like you. Zaista mu se svi|a{. I paid for it. I promise you. Platila sam. Uveravam vas. I did pay for it. Zaista sam platila.

39

Klikom na link uradite pedesetprvu ve`bu.

51. ve`ba Klikom na link pro~itajte 17. razgovor.

17. RAZGOVOR

52. - Nepravilni glagoli eat get put see take

(jesti) ate (dobiti, postati) got (staviti) put (ne mewa se) (videti) saw (uzeti) took

Neki glagoli, poput put, imaju isti oblik u prezentu i preteritu. U 3. licu jednine ipak }ete osetiti razliku, naravno ako niste zaboravili na -s u prezentu. He puts it down. He put it down.

Spu{ta ga. Spustio ga je.

Klikom na link uradite pedesetdrugu ve`bu.

52. ve`ba

53. - Glagoli s predlogom Put on a jersey. Take off your coat. Turn on the TV. Turn off the radio.

Obuci majicu. Svuci kaput. Ukqu~i televizor. Ugasi radio.

Klikom na link uradite pedesettre}u ve`bu.

53. ve`ba Jedna od katkad neugodnih osobenosti engleskog jeste ~esto kombinovawe dveju re~i kako bi se izrazilo ono {to je mogu}e re}i jednom. Objekat se stavqa izme|u glagola i wegovog dodatka.

40

54. - Pitawa Who? What? Which?

Ko? [ta? Koji?

Te re~i mogu u pitawu da budu subjekat (ko? {ta?) ili objekat (koga? {ta?). Kada imaju funkciju subjekta, pitawe se gradi na isti na~in kao i potvrdna re~enica (Who saw you?). Redosled re~i je isti. No, kada te re~i imaju funkciju objekta, pitawa se grade pomo}u glagola do (Who did you see?). Who saw you? Who did you see? What eats insects? What do insects eat? Which policeman attacked you?

Ko vas je video? Koga ste videli? [ta jede insekte? [ta jedu insekti? Koji vas je policajac napao? Which policeman did you attack? Kog policajca ste napali? Osim who postoji i oblik whom (kome) koji je zapravo dativ te upitne zamenice. Me|utim, u modernom engleskom on se upotrebqava samo uz predlog - to whom, with whom - i ne dolazi u pitawima. Klikom na link uradite pedeset~etvrtu ve`bu.

54. ve`ba Klikom na link pro~itajte 18. razgovor.

18. RAZGOVOR

41

4. LEKCIJA

55. - Re~i kojima se izri~e vreme yesterday

ju~e

today danas

tomorrow sutra

Yesterday was hot. Ju~e je bilo vru}e. Today is cold. Danas je hladno. Tomorrow will be hot again. Sutra }e opet biti vru}e.

56. - Redni brojevi (Ordinal Numbers) 1st 2nd 3rd 4th 5th

first second third fourth fifth

6th 7th 8th 9th 10th

sixth seventh eighth ninth tenth

Klikom na link uradite pedesetpetu ve`bu.

55. ve`ba

57. - let Imperativ, zapovedni na~in, za 1. Lice mno`ine, npr., „po|imo” - u engleskom se gradi pomo}u glagola let (pustiti, dopustiti): let us. Naravno, i ovde je neizbe`an skra}eni oblik let’s. Klikom na link uradite pedeset{estu ve`bu.

56. ve`ba Klikom na link uradite pedesetsedmu ve`bu.

57. ve`ba

58. - have got

42

I’ve got (have got) a bad cold. Jako sam prehla|ena (dosl. Imam jaku prehladu.) She’s got (has got) two brothers. Ona ima dva brata. Have you got a light? Imate li vatre? He hasn’t got any money. On nema novca. Englezi vrlo ~esto uz got dodaju have. To ne dodaje nikakvo zna~ewe niti ga mewa, ni sadr`ajno, ni formalno, pa je sasvim opravdano pitawe koja je svrha svega toga. Kako god bilo, ~esto }emo ~uti taj izraz, posebno u neobaveznom razgovoru u ameri~kom engleskom. Klikom na link uradite pedesetosmu ve`bu.

58. ve`ba Klikom na link pro~itajte 19. razgovor.

19. RAZGOVOR

59. - Prisvojne zamenice (du`i oblik) (Possessive Pronouns)

1. mine 2. yours 3. his, hers, its

ours yours theirs

Kratki oblici (my, your) imaju isto zna~ewe kao i dugi (my, yours). Razlika je u tome {to kratki oblici dolaze uz druge re~i, a dugi samostalno. (Ho}e{ li pojesti moj kola~? - Ne, previ{e mi je bio i moj.) Klikom na link uradite pedesetdevetu ve`bu.

59. ve`ba

60. - whose Whose is it?

^ije je ovo?

43

Klikom na link uradite {ezdesetu ve`bu.

60. ve`ba

61. - The family (porodica) mother brother son husband aunt nephew

majka brat sin suprug tetka, ujna bratanac, ne}ak

father otac sister sestra daughter }erka wife supruga uncle ujak, stric niece bratanica, ne}aka

Klikom na link uradite {ezdesetprvu ve`bu.

61. ve`ba

62. - ’s Michael’s mother is here. Majklova majka je ovde. Actually, the car was Marie’s. Zapravo, automobil je pripadao Mari(jen). It was my brother’s apartment. To je bio stan mog brata. Nastavkom’s grade se prisvojni oblici samo kad su posredi osobe. Ako je posredi ne`iva stvar, upotrebi}emo predlog of, koji i ina~e u engleskom jeziku obele`ava genitiv. Josip’s face is red. Josipovo lice je crveno. The face of the house isconcrete. Pro~eqe ku}e je od betona. Jedini razlog za pisawe apostrofa (’) jeste lak{e ~itawe. Ako re~ sama po sebi u mno`ini zavr{ava na -s, apostrof se dodaje na wen kraj, iza s, a izgovor se ne mewa. Dakle, razlika izme|u jednine i mno`ine vidqiva je samo u pisanom, a ne u usmenom obliku, na primer : my

44

friend’s house (ku}a mog prijateqa) i my friends’house (ku}a mojih prijateqa). Klikom na link uradite {ezdesetdrugu ve`bu.

62. ve`ba Klikom na link pro~itajte 20. razgovor.

20. RAZGOVOR

63. - Redni brojevi 11th 12th 13th 14th 15th

eleventh twelfth thirteenth fourteenth fifteenth

16th 17th 18th 19th 20th

sixteenth seventeenth eighteenth nineteenth twentieth

Ovi brojevi ne}e nam predstavqati nikakav problem. Upamtimo samo da 12 (twelve) zbog nastavka-th prelazi u12th (twelfth). Klikom na link uradite {ezdesettre}u ve`bu.

63. ve`ba

64. - some / any some someone somebody something somehow

ne{to, malo, neki neko neko ne{to nekako

Neke od ovih re~i ve} smo upoznali, se}ate se? Some se ~esto zamewuje s any. I’ve got some money. Imam (ne{to) novca. I haven’t got any money. Nemam (nimalo) novca. Have you got any money? Ima{ li (i{ta) novca? Pravilo je jednostavno:any zamewuje some u

45

upitnom i odri~-nom obliku. Isto vredi i za slo`enice nastale od wih. I saw something. Did you see anything? There’s somebody there. Is there anybody there?

Ne{to sam video. Jesi li i{ta video? Neko je onde. Je li neko onde? (Ima li koga ...?)

Klikom na link uradite {ezdeset~etvrtu ve`bu.

64. ve`ba Katkad }ete na some nai}i i u upitnim re~enicama, ali samo kad ne{to tra`imo ili nudimo. Can you give me some money? Mo`ete li mi dati ne{to novca? Would you like some coffee? @elite li kafu? U tim primerima ne{to se nudi ili tra`i, za razliku od pitawa: Jesi li {ta video? Ali, i tu bi upotreba any bila ispravna. U potvrdnim re~enicama any ima druk~ije zna~ewe. Any fool can do that. Bilo koja budala to mo`e da u~ini. He doesn’t care. He does the job anyhow. Nije ga briga. Posao }e ipak obaviti. Come and visit us any time. Posetite nas u bilo koje vreme. Klikom na link pro~itajte 21. razgovor.

21. RAZGOVOR

65. - Jo{ brojeva 21st 22nd 30th 31st 40th

twenty-first twenty-second thirtieth thirty-first fortieth

50th fiftieth th 100 hundredth st 101 hundred and first th 1.000 thousandth th 1.000.000 millionth

46

43rd forty-third

last

posledwi

Klikom na link uradite {ezdesetpetu ve`bu.

65. ve`ba

66. - Months (meseci) January February March April

May June July August

September October November December

Jan. 1 = the first of January ili January the first. Oba na~ina su ispravna. Na vama je da izaberete koji }ete upotrebiti u slede}oj ve`bi. Jo{ jedna napomena: nazivi meseci u engleskom jeziku pi{u se velikim po~etnim slovom, a iza rednog broja koji ozna~ava datum i godinu ne stavqa se ta~ka. Ako se brojevi dana, meseca i godine ispisuju brojkama, obi~no se odvajaju kosim crtama. Jo{ jedan detaq. U ameri~kom engleskom, npr., 10/1 zna~i 1. oktobar, dok u britanskom engleskom isto zna~i 10. januar. Nije zato ~udno {to se u datumu mesec vrlo ~esto ispisuje punim nazivom ili skra}enicom. Klikom na link uradite {ezdeset{estu ve`bu.

66. ve`ba

67. - could I could, he could, you could Could you open a window, please? Da li biste mogli da otvorite prozor, molim vas? That could be her brother. Ono bi mogao da bude wen brat. (Ono joj je mo`da brat.) Ovaj ~udni glagol - dodajmo ga odmah spisku nepravilnih glagola - ~esto se smatra preteritom glagola can. Kako i sami vidite iz primera, to i nije sasvim ta~no.

47

Pogledajmo i re~enice koje potvr|uju takvu tvrdwu. I can speak English now. Sada znam da govorim engleski. I couldn’t last month. Pro{li mesec nisam (mogao). She could swim at the age of four. Znala je da pliva sa ~etiri godine. Upozoravamo na skra}eni oblik couldn’t (could not) Klikom na link uradite {ezdesetsedmu ve`bu.

67. ve`ba Klikom na link pro~itajte 22. razgovor.

22 RAZGOVOR

68. - may, should It may rain tomorrow. Sutra }e mo`da padati ki{a. That may be her brother. Ono bi mogao da bude wen brat. Maybe that’s her brother. Ono je mo`da wen brat. It may never happen. To se mo`da nikad ne}e dogoditi. May je jo{ jedan od nepravilnih glagola (ne dobija-s u tre}em licu jednine itd.). Wime se izri~e mogu}nost ili dopusni smisao, dakle prevodimo ga s „mo}i” i (naro~ito u pitawima) „smeti”. You may go now. Sada mo`ete (smete) i}i. May I use your telephone? Smem li da se poslu`im tvojim telefonom? Should, tako|e nepravilni oblik, izra`ava obavezu i mogu}nost.

48

I should do some work. Trebalo bi da se prihvatim posla. He should be here by now. Trebalo bi da ve} bude ovde. People shouldn’t be so unfriendly. Qudi ne bi smeli da budu tako neprijatni. Klikom na link uradite {ezdesetosmu ve`bu.

68. ve`ba

69. - too That’s too much. It’s too far.

To je previ{e. To je predaleko.

Klikom na link uradite {ezdesetdevetu ve`bu.

69. ve`ba

70. - much / many That doesn’t give me much help. To mi ne poma`e mnogo. That doesn’t give me many ideas. To mi ba{ i ne daje mnogo ideja. too much previ{e (neizbrojivo) too many previ{e (neizbrojivo) There’s too much noise here. Ovde ima previ{e buke. There are too many people here. Ovde ima previ{e qudi. Much se upotrebqava ispred re~i u jednini, a many ispred re~i u mno`ini. Klikom na link uradite sedamdesetu ve`bu.

70. ve`ba Klikom na link pro~itajte 23. razgovor.

23. RAZGOVOR

49

71. - Jo{ re~i kojima se izri~e vreme yesterday today tomorrow

ju~e danas sutra

yesterday morning this morning tomorrow morning

ju~e ujutro jutros sutra ujutro

yesterday afternoon this afternoon tomorrow afternoon

ju~e posle podne danas posle podne sutra posle podne

yesterday evening this evening tomorrow evening

ju~e uve~e, sino}, ve~eras sutra uve~e

last night tonight tomorrow night

pro{le no}i no}as sutra uve~e

Klikom na link uradite sedamdesetprvu ve`bu.

71. ve`ba

72. - both, neither, none both oba, oboje I’m here both tonight and tomorrow night. Bi}u ovde i ve~eras i sutra uve~e. Both his parents are dead. Oba roditeqa su mu umrla. neither nijedan Neither of my parents is/are alive. Nijedno od roditeqa nije mi `ivo. Would you like beer or tea? @elite li pivo ili ~aj? Neither, thank you. Nijedno, hvala. Neither se koristi kao negacija both.

50

none niko, nijedan Sorry. There’s none left. @ao mi je. Nije ostao nijedan. None of them speaks English. Niko od wih ne govori engleski. Starije gramatike kazuju da su neither i none uvek u jednini. Me|utim, u savremenom engleskom, oni se upotrebqavaju i za jedninu i za mno`inu, {to je prepu{teno govorniku. Ako se misli na subjekat u jednini, upotrebqava se glagol u jednini: None of the houses is big (Nijedna od ku}a nije velika). Ako se misli na subjekat u mno`ini, i glagol }e biti u mno`ini: None of the houses are big. Klikom na link uradite sedamdesetdrugu ve`bu.

72. ve`ba

73. - all right She was in hospital, but she’s all right now. Bila je u bolnici, ali sada je dobro. Will you ring me tomorrow? Ho}e{ li me nazvati sutra? All right. U redu. All right, isto kao OK, zna~i „u redu”, „dobro” i sl. Klikom na link pro~itajte 24. razgovor.

24. RAZGOVOR

51

5. LEKCIJA

74. - Pridevi quick safe good easy young careful

brz bezopasan dobar lak mlad oprezan

slow dangerous bad difficult old important

spor opasan lo{ te`ak star va`an

Neke od wih ve} ste upoznali. Klikom na link uradite sedamdesettre}u ve`bu.

73. ve`ba

75. - Prilozi slowly sporo, polako safely bezopasno, sigurno badly lo{e easily lako carefully oprezno, pa`qivo Prilozi se grade na vrlo jednostavan na~in, dodavawem nastavka - ly. Da sve bude jo{ boqe, ovo pravilo ima vrlo malo izuzetaka. Jedino vaqa zapamtiti da se zavr{no - y mewa u - i; easy - easily. Klikom na link uradite sedamdeset~etvrtu ve`bu.

74. ve`ba Obratite pa`wu na tri priloga koji se grade nepravilno: good -well dobar - dobro fast -fast (bez promene) brz - brzo hard - hard (bez promene) te`ak - te{ko Klikom na link uradite sedamdesetpetu ve`bu.

75. ve`ba

52

Klikom na link pro~itajte 25. razgovor.

25. RAZGOVOR

76. - Glagolski pridev pro{li close zatvoriti invite pozvati want `eleti stop zaustaviti

a closed door zatvorena vrata an invited audience pozvana publika an unwanted child ne`eqeno dete a car stopped automobil zaustavqen

in the road control controlled experiment

na drumu nadzirati ogled pod nadzorom

Glagolski pridev pro{li pravilnih glagola ima istovetan oblik kao preterit: osnovnom obliku dodaje se - d ili - ed. Neki nepravilni glagoli ne mewaju oblik: have had had

imati imao/la/lo imao/la/lo je

put put put

staviti stavio/la/lo stavio/la/lo je

say said said

re}i rekao/la/lo rekao/la/lo je

pay paid paid

platiti platio/la/lo platio/la/lo je

Five hundred dollars, paid in cash. $ 500, pla}eno u gotovini. Some words said in French. Re~i izgovorene na francuskom.

53

Ali, neki va`ni glagoli imaju sasvim druk~iji glagolski pridev pro{li: be break come do give go take

PRETERIT

biti slomiti do}i u~initi dati i}i uzeti

GL. PRIDEV PR.

was/were broke came did gave went took

been broken come done given gone taken

a broken arm slomqena ruka a ring given on her birthday prsten poklowen woj za ro|endan a man taken to prison ~ovek odveden u zatvor Vidimo da glagolski pridev pro{li mo`emo prevesti na dva na~ina: kad slu`i za obrazovawe slo`enih glagolskih vremena (koja }emo uskoro obra|ivati, npr.,He has broken his arm, slomio je ruku), prevodimo ga na{im glagolskim pridevom pro{lim (- o, - la, - lo), no ako u re~enici stoji sam, u svojstvu prideva, prevodimo ga na{im pridevom (His arm is broken, ruka mu je slomqena). Sigurno }e vas obradovati {to smo ovim upoznali sve oblike u kojima se engleski glagol mo`e pojaviti. Da zakqu~imo, postoji pet glagolskih oblika: go (i}i); goes (ide); going (idu}i); went (i{ao je, i{la je, i{lo je); gone (oti{ao). Samo glagol be ima vi{e oblika: am, is, are, being, were, been. Ve}ina glagola ima samo ~etiri oblika: work, works, working, worked. Neki defektivni glagoli poput can i will imaju samo jedan oblik, na primer, must.

77. - In the street (na ulici) the supermarket

samoposluga

54

the baker’s the bank the post office the travel agent’s the clothes store the hairdresser’s the newsagent’s

pekara banka po{ta putni~ka agencija prodavnica ode}e frizer prodavnica novina

U ameri~kom engleskom, za prodavnicu se naj~e{}e ka`e store, dok }emo u britanskom engleskom ~e{}e ~uti shop. Klikom na link uradite sedamdesetpetu ve`bu.

76. ve`ba Klikom na link pro~itajte 26. razgovor.

26. RAZGOVOR

78. - once once twice three times four times etc.

jedanput, jednom dvaput triput ~etiri puta itd.

Klikom na link uradite sedamdesetsedmu ve`bu.

77. ve`ba

79. - have -ed (Present Perfect) I’ve (I have) worked here two months. Ovde radim dva meseca. He’s (He has) lived here twenty years. On ovde `ivi 20 godina. He hasn’t arrived yet. Jo{ nije do{ao. Have you seen my brother? Jesi li mi video brata? Glagolsko vreme koje ~esto zbuwuje one

55

koji u~e engleski. Problem predstavqa sli~nost na~ina tvorbe s na{im perfektom (ja sam radio), premda je pomo}ni glagol razli~it (imati umesto biti). [tavi{e, ovo glagolsko vreme i u engleskom se naziva perfekt. Me|utim, vide}emo da su to razli~ita vremena. Ovo je jedan od dobrih primera koji nas upozoravaju da u~e}i strani jezik moramo da usvojimo i nov na~in mi{qewa. Zaboravite sli~nost izme|u na{eg i engleskog perfekta i za sada se usredsredite na upotrebu konstrukcije: have + glagolski pridev pro{li. Poku{ajte da ustanovite u ~emu je, osim u pomo}nom glagolu, razlika izme|u na{eg i engleskog perfekta. Klikom na link uradite sedamdesetosmu ve`bu.

78. ve`ba Klikom na link uradite sedamdesetdevetu ve`bu.

79. ve`ba Dakle, su{tina glagolskog vremena koje se gradi oblicima have -ed nije prvenstveno u tome da se wima izra`ava pro{lost, nego da ono obuhvata i pro{lost i sada{wost. His father has always helped him zapravo zna~i: „Otac mu je uvek pomagao i jo{ uvek mu poma`e”. Zbog toga je i te{ko prevesti ovo glagolsko vreme na na{ jezik. To }emo ~initi glagolima koji izri~u trajnu radwu („pomagati”, a ne „pomo}i”). Najva`nije je upamtiti da se tim oblikom izri~u radwa ili stawe koji su po~eli u pro{losti, ali se jo{ nisu zavr{ili, odnosno wihove posledice ili u~inci va`e u trenutku kad se govori. Sve ote`ava i ~iwenica {to smo mi skloni da sva pro{la vremena, bez razlike, izra`avamo perfektom. Zapamtite stoga da se u engleskom jeziku oblik have -ed nikad ne upotrebqava u situaciji gde bismo se mi izrazili aoristom, na primer, u iskazu „stigoh ju~e”, pa ~ak ni za „stigao sam ju~e”, jer yesterday podrazumeva da se radwa odvila i zavr{ila u pro{losti, dok have -ed izra`ava

56

trajnu radwu koja se prote`e i u sada{wost. Jedini na~in da se gorwi primer ispravno prevede na engleski jeste I arrived yesterday. Klikom na link pro~itajte 27. razgovor.

27. RAZGOVOR

80. - no no X no one nobody nothing nowhere I’ve got no money. There’s no one here. Nothing for me, thank you.

nijedan niko niko ni{ta nigde Nemam novca. Ovde nema nikoga. Za mene ni{ta, hvala.

Preporu~ujemo vam da se vratite na 64. odeqak i uporedite upotrebu no s upotrebom not any, i no one snot anyone itd. Klikom na link uradite osamdesetu ve`bu.

80. ve`ba

81. - have to (morati) Do you have to go now? Mora{ li sada da ide{? She has to be there at six. Ona mora da bude tamo u {est sati. Have to zna~i isto {to i must, ali za razliku od wega ima i pro{lo vreme: It’s late. We have to / We must find a hotel. Kasno je. Moramo da na|emo hotel. It was late, and we had to find somewhere to sleep. Bilo je kasno i morali smo da na|emo neko preno}i{te. He failed the test, so he had to do it again. Pao je na ispitu pa je morao ponovo da

57

pola`e. U prvom primeru mo`ete da upotrebite i have to imust. U drugom i tre}em primeru samo have to jer se taj oblik mo`e prebaciti u preterit. Me|utim, u odri~nom obliku (sa not), ta dva glagola imaju razli~ito zna~ewe. You mustn’t eat that. (It’s poisonous.) Ne sme{ to pojesti. (Otrovno je.) You don’t have to eat that. Ne mora{ to pojesti. Klikom na link uradite osamdesetprvu ve`bu.

81. ve`ba Klikom na link uradite osamdesetdrugu ve`bu.

82. ve`ba Klikom na link pro~itajte 28. razgovor.

28. RAZGOVOR

82. - Re~i koje izri~u vreme last pro{li last week last month last year

this ovaj this week this month this year

next slede}i next week next month next year

Klikom na link uradite osamdesettre}u ve`bu.

83. ve`ba

83. - been to Have you ever been to Egypt? Jesi li (ikad) bila u Egiptu? No, I’ve never been to Egypt. Ne, nikad nisam bila u Egiptu. Kada govorimo ili pitamo o tome gde smo bili, ~esto upotrebqavamo ovu pomalo

58

neobi~nu konstrukciju. Klikom na link uradite osamdeset~etvrtu ve`bu.

84. ve`ba

84. - going to She is going to be sick.

Pozli}e joj.

Be + going to odgovara na{em futuru kojim se izri~e izvesnost da }e se ne{to dogoditi ili namera da se ne{to u~ini. She’s going to have a baby. Ona }e roditi dete. I’m going to have an early night tonight. No}as }u rano le}i. Klikom na link uradite osamdesetpetu ve`bu.

85. ve`ba

85. - Putovawe go by car drive go by plane fly go by train

putovati automobilom voziti putovati avionom leteti putovati vozom

Kao {to vidite, uvek putujemo ne~im, dakle upotrebqavamo by ispred naziva prevoznog sredstva: by bus, by ship, by bicycle (autobusom, brodom, biciklom). Me|utim, i ovde postoji izuzetak: kad putujete pe{ice, you go on foot, doslovno nogama. Klikom na link pro~itajte 29. razgovor.

29. RAZGOVOR

86. - since, for I’ve been here since Tuesday.

59

since 9.a.m. Ovde sam od utorka od 9 sati ujutro. I’ve been here for two days. for over an hour Ovde sam dva dana. vi{e od sata Ovde moramo da upozorimo na dve stvari. Prvo, kad `elite da ka`ete koliko dugo ne{to radite, uvek }ete upotrebiti pomo}ni glagol have + glagolski pridev pro{li (vidi odeqak 79). Drugo, uvek treba razmisliti kako da se izrazi trajawe radwe. Since se upotrebqava kad se govori o preciznom vremenskom odre|ewu po~etka radwe u pro{losti: Since when? (Otkada?). For se upotrebqava za odre|enu du`inu vremenskog razdobqa: For how long? (Koliko dugo?). Pripazite da izaberete ta~an izraz. Klikom na link uradite osamdeset{estu ve`bu.

86. ve`ba Pretpostavimo sada da vas zanima izvesna osoba i da `elite da saznate ne{to vi{e o woj. Postoji li razlika u zna~ewu u slede}im re~enicama? X was married for three years. (married - udata, o`ewen) X has been married for three years. Postoji, i to bitna! Poku{ajte sami da utvrdite kakva pre nego {to nastavimo. X was married izri~e ~iwenicu koja pripada pro{losti, tj. da je osoba o kojoj je re~ sada slobodna. Has been nas izve{tava da je osoba jo{ uvek u braku, jo{ uvek udata, odnosno o`ewena. Ili, pretpostavimo da ste odneli fotoaparat na popravak. Kad do|ete po wega, ka`u vam da aparat jo{ nije gotov. Pitate za{to i ka`u vam da je to zbog {trajka u fabrici. ^u}ete jednu od ove tri re~enice: The factory is on strike for three weeks.

60

(factory - fabrika; strike - {trajk, {trajkovati) The factory has been on strike for three weeks. The factory was on strike for three weeks. Naizgled sitne razlike glagolskog oblika potpuno mewaju zna~ewe iskaza. Iz prve re~enice moglo bi se shvatiti da je sindikat tek odlu~io da organizuje {trajk koji }e trajati tri nedeqe. U tre}oj re~enici,was izri~e da je {trajk trajao tri nedeqe i zavr{io se. Iz druge re~enice saznajemo da je {trajk po~eo pre tri nedeqe i da jo{ traje. Dakle, dobro pripazimo na engleske glagole.

87. - The body (telo) arm leg

ruka noga

head chest

glava prsa

hand foot feet neck back

{aka stopalo stopala vrat le|a

Klikom na link uradite osamdesetsedmu ve`bu.

87. ve`ba Klikom na link pro~itajte 30. razgovor.

30. RAZGOVOR

61

6. Lekcija

88. - -er (komparativ) red - redder old - older rich - richer easy - easier safe - safer

crven - crveniji star - stariji bogat - bogatiji lak - lak{i siguran - sigurniji

Komparativ kratkih prideva gradi se dodavawem nastavka -er. Ovde vrede ista pravila poput onih koje smo ve} nau~ili u vezi s drugim sli~nim nastavcima. Re~i koja ve} zavr{ava slovom -e doda}emo jednostavno r: safe - safer. U re~ima koje zavr{avaju suglasnikom koji sledi iza kratkog samoglasnika, suglasnik }e se udvostru~iti: red - redder. Y iza suglasnika prelazi u i: easy - easier. No, kao i uvek, treba upozoriti i na neke nepravilne oblike u pore|ewu prideva: good - better bad - worse far - farther ili further much i many - more little - less

dobar - boqi lo{ - gori dalek - daqi mnogo - vi{e mali – mawi

Klikom na link uradite osamdesetosmu ve`bu.

88. ve`ba

89. - more (slo`eni komparativ) difficult - more difficult important - more important careful - more careful

te`i va`niji pa`qiviji, oprezniji

Kad su posredi dugi pridevi, stvarawe komparativa nastavkom -er bilo bi nezgrapno. Stoga se ispred prideva dodaje more. Dakle, jednoslo`na re~ dobija nastavak -er (small, smaller); tros-lo`na re~ nikad ne dobija i ~etvrti slog, nastavak -er, nego se ispred we uvek stavqa more (more important). [to se ti~e dvoslo`nih re~i, ve}ina wih tako|e dobija more (careful,

62

more careful). Me|utim, re~ima koje se zavr{avaju na -y uvek se dodaje -er, pri ~emu -y prelazi u -i (easy, easier). Klikom na link uradite osamdesetdevetu ve`bu.

89. ve`ba Klikom na link pro~itajte 31. razgovor.

31. RAZGOVOR

90. - like (kao) He drove like a maniac. Vozio je kao ludak. He eats like a horse. On jede kao vuk. (dosl. kow) It sounds like my sister’s voice. Zvu~i kao glas moje sestre. He looks like an Indian. On izgleda kao Indijanac. Like se upotrebqava i u pitawima u kombinaciji s upitnom re~i what. What’s it like? (Kakvo je?) What’s the weather like today? Kakvo je danas vreme? What’s your new boss like? Kakav je tvoj novi {ef? Klikom na link uradite devedesetu ve`bu.

90. ve`ba

91. - Self (sam) 1. myself 2. yourself 3. himself herself itself

ja sam ourselves ti sam yourselves on sam themselves ona sama ono samo (ne`ivo)

63

mi sami vi sami oni sami

Klikom na link uradite devedesetprvu ve`bu.

91. ve`ba Razlika izme|u yourself i yourselves samo je u broju: yourself } ete upotrebiti ako govorite jednoj osobi, a yourselves ako se obra}ate ve}em broju qudi. Re~i koje smo sada nau~ili imaju dvostruku upotrebu. Wima se slu`imo i u refleksivnim, tj. povratnim iskazima. Please help yourself. Izvolite se poslu`iti. (dosl. potpomognite se sami) I ask myself this question. I sam se to pitam. He’s going to hurt himself. Povredi}e se. Klikom na link uradite devedesetdrugu ve`bu.

92. ve`ba U vezi s tim, nau~imo jo{ neke izraze: by myself, by himself, by ourselves (sasvim) sam, sama, sami She went to America by herself. Oti{la je u Ameriku (sasvim) sama. They were by themselves all day. Bili su sami ceo dan. Klikom na link pro~itajte 32. razgovor.

32. RAZGOVOR

92. - each other (jedno drugo; se) They love each other madly. Oni se ludo vole.

64

Each other je vrlo prakti~an izraz jer se wime izbegava mogu}a dvozna~nost na{ih povratnih oblika kao „Oni se (be) vole”, „Mi se(be) volimo”. We love ourselves zna~i da svako od nas voli samog sebe, dok: We love each other zna~i da je qubav uzajamna. Klikom na link uradite devedesettre}u ve`bu.

93. ve`ba

93. - Pasiv Is the train expected soon? O~ekuje li se voz uskoro? Those people are paid too much. Oni qudi su previ{e pla}eni. The cups are made of plastic. [oqice su napravqene od plastike. Pasiv (trpno stawe) u engleskom upotrebqava se ~e{}e nego u na{em jeziku. Mnoge engleske pasive prevodimo na{im aktivom. Pasiv se gradi od glagola to be (koji stavqamo u `eqeno vreme) + glagolski pridev pro{li. The house is being redecorated. Ku}a se upravo preure|uje. Are you beeing treated well? Postupaju li dobro s tobom? Za sada{wost se upotrebqavaju dva oblika. Osim uobi~ajenog prezenta pasiva (It’s done - Obavqeno je), upotrebqava se i oblik be + -ing za ono {to se zbiva u trenutku dok govorimo. It has never been done. To nikad nije u~iweno. Have you been invited to the party? Jesi li pozvana na zabavu? Svakako se se}ate da se oblik have + -ed upotrebqava za radwu koja je po~ela u pro{losti, a traje (ili wene posledice) jo{ u sada{wosti. She was killed in a car crash. Poginula je u automobilskoj nesre}i.

65

Will I be given a visa? Ho}e li mi dati vizu? Would you like to be met? Da li biste `eleli da vas do~ekamo? Klikom na link uradite devedeset~etvrtu ve`bu.

94. ve`ba

94. - Pitawa Where do you come from? Odakle ste? What is he talking about? O ~emu on pri~a? Who did you talk to? S kim si razgovarala? Who did she dance with? S kim je plesala? Primeri pokazuju normalan redosled re~i u ovom tipu pitawa: predlozi na kraju upitne re~enice. Mo`da ~udno, ali vaqa se naviknuti. Klikom na link pro~itajte 33. razgovor.

33. RAZGOVOR

95. - than (nego, od) A kilometre is less than a mile. Kilometar je mawi od miqe. New York is bigger than Washington. Wujork je ve}i od Va{ingtona. I do better work than you do. Radim boqe nego ti. She’s older than me. Ona je starija od mene. Primeri pokazuju najnormalniji na~in izra`avawa pore|ewa. Katkad se i Englezi spore oko posledweg primera pa }e neki tvrditi da She’s older than me nije ispravno, da bi trebalo re}i She’s older than I. Me|utim,

66

retko }ete ~uti da neko tako govori. Ako se na|ete u nedoumici, sna|ite se tako {to }ete re}i She’s older than I am i niko ne}e mo}i da ospori ispravnost tog izraza.

96. - as ... as She’s as old as I am. Stara je koliko i ja. English is not as difficult as French. Engleski nije tako te`ak kao Francuski. It can’t be as much as a hundred dollars. Nemogu}e da to staje (tako mnogo kao) 100 dolara. Klikom na link uradite devedesetpetu ve`bu.

95. ve`ba

97. - On the telephone (telefonirawe) Hello? Halo? This is Hubert. Ovde Hjubert. Can I speak to Mr X? Mogu li razgovarati sa g. X? Speaking. Ja sam. (Govorim.) I’m calling from the station. Javqam se sa stanice. Na kraju razgovora mo`ete re}i Goodbye (Dovi|ewa). Klikom na link uradite devedeset{estu ve`bu.

96. ve`ba Klikom na link pro~itajte 34. razgovor.

34. RAZGOVOR

67

98. - Pridevska upotreba imenica Ve} ste primetili da se u engleskom jeziku pridevi upotrebqavaju vrlo sli~no kao u na{em. Imenica dolazi na kraju niza re~i: a very friendly policeman (vrlo qubazan policajac). Isti redosled vredi i kad umesto prideva `elimo da upotrebimo imenicu. a London taxi londonski taksi a summer evening letwe ve~e a design consultant savetnik za dizajn a car door automobilska vrata Klikom na link uradite devedesetsedmu ve`bu.

97. ve`ba

99. - Redosled prideva Ako morate da upotrebite vi{e prideva, imenica u funkciji prideva do}i }e na kraj niza: an old London taxi (stari londonski taksi), a beautiful summer evening (prekrasno letwe ve~e). Ako pridevi opisuju svojstva poput boje, sastava ili veli~ine, redosled }e biti slede}i: veli~ina, boja, pa sastav - a long/short (duga/kratka) green/brown (zelena/sme|a) nylon/cotton (najlonska/ pamu~na haqina) robe. Svojstva poput good/bad/pretty (dobar/lo{/ lep) uvek dolaze na prvo mesto. Klikom na link uradite devedesetosmu ve`bu.

98. ve`ba 100. - Slo`eni pridevi a forty-hour week (week of forty hours) a six-man group (a group of six men)

~etrdesetsatna (radna) nedeqa {estoro~lani skup

68

Prvo {to vaqa upamtiti jeste da imenica u mno`ini prelazi u jedninu kad se nalazi ispred imenice koju opisuje (men postaje man). Drugo, dva dela slo`enog prideva povezuju se crticom, na primer, za nov~anicu od deset dolara re}i }emo a ten-dollar bill. U britanskom engleskom, dodu{e, ne}emo re}i bill nego note, dakle za nov~anicu od deset funti re}i }emo da je to a ten-pound note. Klikom na link uradite devedesetdevetu ve`bu.

99. ve`ba Klikom na link pro~itajte 35. razgovor.

35. RAZGOVOR

101. - Deobni brojevi 1/2 1/3 1/4 1/5 1/6

half a third a quarter a fifth a sixth

half an hour a half-hour one and a half hours an hour and a half a quarter of an hour a tenth of a millimetre

pola sata pola sata sat i po sat i po ~etvrt sata desetin(k)a milimetra

Klikom na link uradite stotu ve`bu.

100. ve`ba 102. - at ’s (kod nekoga) Nadamo se da se jo{ se}ate stvarawa prisvojnih prideva dodavawem apostrofa -s: my boss’s wife (`ena mog {efa), the technicians’ union (sindikat tehni~ara). Isti oblik upotrebqava se i za ozna~avawe mesta, ne~ije ku}e ili

69

radionice, trgovine. I’m staying at my sister’s. Odseo sam kod sestre. Buy it at the baker’s. Kupi ga u pekari. It was repaired at the jeweller’s. Popravili su ga u juvelirnici. There’s a barbecue at the Smiths’. Kod Smitovih je ro{tiq. Kad se prezimenu doda nastavak -s, ono ozna~ava porodicu: the Bonapartes (Bonapartini - Bonapartina porodica). Klikom na link uradite stoprvu ve`bu.

101. ve`ba Prisvojni oblik upotrebqava se po pravilu samo za osobe, ali i za mere: half a day’s work (poludnevni posao), ten pounds’ worth of petrol (benzin za deset funti). Usput recimo i to da }e, za razliku od Britanca koji ka`e petrol kad kupuje benzin, Amerikanac zatra`iti gas: ten dollars’ worth of gas.

103. - Verovatnost certain - certainly sigurno probable - probably verovatno possible - possibly mogu}e impossible - impossibly nemogu}e Is it possible that I will see you tomorrow? Je li mogu}e da se vidimo sutra? Will he be fired? Certainly. Ho}e li ga otpustiti? Sigurno. Klikom na link pro~itajte 36. razgovor.

70

36. RAZGOVOR

71

7. LEKCIJA

104. - be able to He hasn’t been able to do it. On to nije mogao da u~ini (dosad). It’s nice, being able to help. Lepo je mo}i pomo}i. I’d like to be able to say „Yes”. Volela bih da mogu re}i „da”. Can i could (mo}i) su glagoli koji se mogu upotrebiti samo u prezentu i preteritu. U drugim glagolskim vremenima koristi}emo izraz be able to. Klikom na link uradite stodrugu ve`bu.

102. ve`ba

105. - who, which, that He’s the man who attacked me. He’s the man that attacked me.

To je ~ovek koji me je napao.

Choose a wine that doesn’t cost too much. Izaberi vino koje Choose a wine which doesn’t cost too much. nije preskupo. Dakle, kad govorimo o osobi, izbor je vi{estruk. Neke gramatike, a tako i neki nastavnici, zahtevaju da u takvoj prilici upotrebite whom. Me|utim, ta odnosna zamenica gotovo je nestala iz govornog engleskog jezika i upotrebqava se samo uz predloge: for whom, with whom i sl. They live in a house they bought in 1985. They live in a house that they bought ... They live in a house which they bought... Oni stanuju u ku}i koju su kupili 1985. Kad nije re~ o osobi, mo`emo da biramo izme|u navedenih mogu}nosti. Posle predloga obavezno je upotrebiti which: to which, of which itd. Dobro pogledajte primere i poku{ajte da

72

ustanovite razliku izme|u iskaza the man who attacked me i the man (that ili who) I attacked. Da li vam je ovo pomoglo da shvatite kako who u drugoj re~enici ima ulogu objekta? Who, that ili which vrlo ~esto se izostavqaju kad se odnose na objekat. Kad se odnose na subjekat re~enice, ne smemo ih ispu{tati. Klikom na link uradite stotre}u ve`bu.

103. ve`ba Klikom na link pro~itajte 37. razgovor.

37. RAZGOVOR

106. - enough, quite, rather Enough is enough. [to je mnogo, mnogo je. I’ve had enough. To mi je (bilo) dovoqno. That’s more than enough for me. Za mene je to vi{e nego dovoqno. It’s not hot enough. Nije dovoqno vru}e. He’s good enough for the team. Dovoqno je dobar za tim. Enough u re~enici uvek stoji iza prideva na koji se odnosi. It’s quite a long way. To je dosta daleko. It’s rather a long way. To je prili~no daleko. He’s quite a good player. On je sasvim dobar igra~. He’s rather good. Prili~no je dobar. Enough zna~i „dosta”, „dovoqno”, „dostatno”, quite i rather „prili~no”, „donekle”, „ne suvi{e”. Quite rich ne zna~i isto {to i rich enough. Naime, ako je u pitawu neko ko `eli da se o`eni va{om }erkom, ta bi vam razlika

73

bila vrlo va`na. Quite i rather u re~enici stoje ispred prideva i ~lana: rather /quite a good player. Oni, dakle, ne po{tuju uobi~ajeni redosled re~i u re~enici. Sli~ne re~i poput very (vrlo) ili fairly (prili~no, donekle) pona{aju se normalno: a very good player, a fairly good player. Klikom na link uradite sto~etvrtu ve`bu.

104. ve`ba

107. - Mere m km kg l o 16.50 1.65 m 15 m² 90 kph 4.2%

metres kilometres kilos, kilograms litres degrees sixteen point five degrees Celsius one metre sixty-five fifteen square metres ninety kilometres an hour four point two per cent

U zemqama engleskog govornog podru~ja koriste se i druk~ije merne jedinice: za du`inu miqe, miles (1 m = 1,6 km) i stope, feet (1ft = 30 cm), za zapreminu galoni, gallons (1 gal = 4,5 l), za te`inu funte, pounds (1p = 454 g), za temperaturu Farenhajtovi stepeni, degrees Fahrenheit (32º F = 0º C ). Klikom na link uradite stopetu ve`bu.

105. ve`ba Klikom na link pro~itajte 38. razgovor.

38. RAZGOVOR

108. - Ispu{tawe ~lana

74

Mo`da ste ve} primetili da se ~lan ~esto ispu{ta ili nije nu`an. Dosad smo me|u takvim slu~ajevima spomiwali samo neodre|enu mno`inu: people, cars (qudi, automobili). Me|utim, ~lan se mo`e izostaviti katkad i u jednini, na primer, ispred naziva sportova. He plays tennis. On igra tenis. I like chess. Volim {ah. We’re watching football. Gledamo fudbal. Ili ispred naziva obroka: We’re having breakfast. Doru~kujemo. He’ll have lunch at home. On }e ru~ati kod ku}e. Why not come to dinner? A da do|ete na ve~eru? I ispred nekih apstraktnih imenica ili op{tih iskaza: How’s life? Kako je? (dosl. Kako `ivot?) Love is blind. Qubav je slepa. Englezi breakfast i football mo`da smatraju neodre|enim ili apstraktnim stvarima. No, i s takvim re~ima upotrebi}emo ~lan ako ih pobli`e odre|uju neki drugi elementi: I’d like the life of a pop star. Rado bih `iveo `ivotom pop zvezde. He needs the love of a good woman. Wemu je potrebna qubav dobre `ene. The football this year is disastrous. Ove godine nogomet je grozan. Kad ka`ete She likes the life, Englez }e odmah upitati: kakav `ivot. Ako `elimo da ka`emo da voli `ivot uop{te, re}i }emo jednostavno She likes life.

75

I nazivi ustanova obi~no dolaze bez ~lana: hospital, prison, school. She’s in hospital zna~i da je ona bolesna i da se le~i u bolnici. She’s in the hospital zna~i, me|utim, da je ona samo oti{la u posetu nekome ko se le~i u bolnici, a da sama nije bolesna. I learnt that at school zna~i: „To sam nau~io u {koli (kad sam bio |ak)”. ^lan ne dolazi ni uz imenice koje ozna~avaju namirnice ili sirovine: bread and wine hleb i vino oil and vinegar uqe i sir}e They export copper and cement. Oni izvoze bakar i cement. Da bismo se lak{e sna{li, te re~i definisa}emo kao ono {to se ne broji, na primer, brojimo a banana, two bananas, three bananas; an orange, two oranges i sli~no, dok fruit (vo}e) ili water (vodu), bread ili wine ne brojimo. Ipak, i neke nebrojive imenice u nekim prilikama ipak se mogu brojati: Two sugars, please (Dva {e}era, molim); It’s a good wine (Ovo je dobro vino). Upravo takve, nebrojive, u engleskom su neke vrlo ~este re~i pa }emo ih ovde ispisati. Evo nekoliko primera koji uvek izazivaju nedoumice: furniture name{taj traffic saobra}aj work posao luggage prtqag weather vreme advice savet

It’s expensive furniture. There was heavy traffic. He hasn’t got work. The rack is for luggage. What nice weather! I need advice.

Klikom na link pro~itajte 39. razgovor.

39. RAZGOVOR

109. - used to I used to play football a lot. Obi~avao sam da igram fudbal. He used to be in the army, once.

76

Nekad je bio u vojsci. I used to admire her. Divio sam joj se. Ovaj nepromewivi izraz pojavquje se samo u preteritu, nikada u prezentu. Wime se izri~e ~iwenica (a) da je posredi ne{to {to je trajalo, navika, sklonost; (b) da je to pro{lost; (c) da je to trajalo prili~no dugo, donedavno. I sami Englezi imaju problema kad izraz moraju da upotrebe u upitnom ili odri~nom obliku: Used you to? Did you used to? Did you use to? I didn’t use(d) to, I usedn’t to. Zbog toga se radije snalaze druk~ije. Najzad, I used not to believe (Ranije nisam u to verovao) lako se mo`e preobli~iti u I used to doubt (Sumwao sam). Klikom na link uradite sto{estu ve`bu.

106. ve`ba

110. - was –ing I was working, you were working... Ja sam radio, ti si radio... They weren’t working. Oni nisu radili. Was he working? Je li on radio? At ten o’clock I was watching TV. U deset sati gledao sam televiziju. I was having a bath and the phone rang. Kupao sam se i zazvonio je telefon. At seventy he was still working. U sedamdesetoj je jo{ uvek radio. Ovaj oblik sastoji se od preterita glagola be i glagolskog oblika koji nastaje dodavawem nastavka -ing. Naziva se preterit continuous (trajni preterit) i upotrebqava za trajnu radwu u pro{losti, posebno kada se `eli iskazati {ta se doga|alo u odre|enom proteklom trenutku ili naglasiti da je radwa du`e trajala. I was working from two o’clock till three.

77

Radio sam od dva do tri sata. What were you doing last week? [ta si radio pro{le nedeqe? Klikom na link uradite stosedmu ve`bu.

107. ve`ba

111. - ago How long ago was that? Pre koliko vremena je to bilo? I came here four years ago. Ovamo sam do{ao pre ~etiri godine. A month ago I was sitting in the sun, enjoying myself. Pre mesec dana sedeo sam na suncu i u`ivao. Klikom na link pro~itajte 40. razgovor.

40. RAZGOVOR

112. - own my own, your own, their own She cuts her own hair. Ona se sama {i{a. People used to make their own bread. Qudi su nekada sami pravili hleb. I was on my own all day. Bio sam sam ceo dan. Own zna~i: vlastiti. Iz navedenih primera vidimo da zna~i i: sam (on x’ own). Klikom na link uradite stoosmu ve`bu.

108. ve`ba

113. - Smer (to the) north south east west

na sever, severno jug istok zapad

78

to the left, on the left to the right, on the right straight, straight on back, go back to direct someone

nalevo, sleva nadesno, zdesna ravno, pravo natrag, vratiti se usmeriti koga

Klikom na link uradite stodevetu ve`bu.

109. ve`ba Klikom na link uradite stodesetu ve`bu.

110. ve`ba Klikom na link pro~itajte 41. razgovor.

41. RAZGOVOR

114. - -est, most big, bigger, biggest najve}i old, older, oldest najstariji strange, stranger, strangest naj~udniji happy, happier, happiest najsretniji good, better, best najboqi bad, worse, worst najgori far, farther, farthest najdaqi much, more, most najvi{e little, less, least najmawe, najmawi important, more important, most important najva`niji careful, more careful, most careful najoprezniji Kao {to vidite, superlative kra}ih prideva gradimo nastavkom -est, a du`ih (vi{eslo`nih) tako {to ispred wih upotrebimo most. It’s the biggest in the world. To je najve}e na svetu. The worst thing was the dancing. Najgore je bilo plesawe. It’s the most expensive hamburger I’ve ever seen. To je najskupqi hamburger koji sam ikad

79

videla. The nije uvek nu`no: The green one is strongest. Zeleni je najja~i. It looks best in summer. Najboqe izgleda leti. Do your best. Daj sve od sebe. It’s New York’s most famous restaurant. To je najpoznatiji wujor{ki restoran. Klikom na link uradite stojedanaestu ve`bu.

111. ve`ba Klikom na link uradite stodvanaestu ve`bu.

112. ve`ba Klikom na link pro~itajte 42. razgovor.

42. RAZGOVOR

80

8. LEKCIJA

115. - Vremenske re~enice when before after until, till

kada pre posle, po{to dok

That was when I was about ten. To je bilo kada mi je bilo otprilike deset godina. It was years before I met her. Bilo je to mnogo godina pre nego {to sam je upoznao. After he left school, he joined the army. Po{to je napustio {kolu, oti{ao je u vojsku. I used to live with my parents, until I was eighteen. @iveo sam s roditeqima do osamnaeste godine. Dosad je sve jednostavno. Me|utim: When he comes in tomorrow, I’ll ask him. Pita}u ga sutra kada do|e. When the wind stops, it’ll be nice. Kad prestane vetar, bi}e lepo. U zavisnom delu vremenske re~enice (onome koji se uvodi vremenskim veznikom) ne mo`e se upotrebiti oblik futura s will ili be + -ing ili going to, nego prezent, ~ak i ako se radi o budu}nosti. Klikom na link uradite stotrinaestu ve`bu.

113. ve`ba

116. - -ing, -ed It was surprising. I was surprised.

Bilo je iznena|uju}e. Bila sam iznena|ena.

Klikom na link uradite sto~etrnaestu ve`bu.

114. ve`ba

117. - Furniture (name{taj)

81

chair stairs bath door

stolica stepenice kada vrata

table bed toilet window

sto krevet nu`nik, toalet prozor

Klikom na link uradite stopetnaestuu ve`bu.

115. ve`ba Klikom na link pro~itajte 43. razgovor.

43. RAZGOVOR

118. - had – ed I’d (I had) worked, you’d worked bio sam radio, bio si radio He hadn’t worked. On nije bio radio. Had they worked? Jesu li bili radili? Kao i u na{em jeziku, ovo glagolsko vreme, ta~nije pluskvamperfekt (premda kod nas vrlo retko u govornom jeziku), upotrebqava se za izricawe ~iwenice da se jedna pro{la radwa dogodila pre neke druge pro{le radwe. Klikom na link uradite sto{esnaestu ve`bu.

116. ve`ba Pro{lost se u engleskom, dakle, mo`e izre}i na tri na~ina. Prou~ite ove re~enice i poku{ajte da otkrijete po ~emu se one razlikuju. Kojom se on brzinom kretao u trenutku nesre}e? When the accident happened, he was stopping. When the accident happened, he stopped. When the accident happened, he’d stopped. Ili, u ovim primerima, kada je ona iza{la? She’d gone out when he arrived.

82

She was going out when he arrived. She went out when he arrived.

119. - The head (glava) face nose

lice nos

ear eye

uvo oko

mouth hair

usta kosa

Klikom na link uradite stosedamnaestu ve`bu.

117. ve`ba

120. - isn’t it It’s nice day, isn’t it? Lep dan, zar ne? It was a nice day, wasn’t it? Bio je to lep dan, zar ne? His mother cooks well, doesn’t she? Wegova majka dobro kuva, zar ne? The Romans lived well, didn’t they? Rimqani su dobro `iveli, zar ne? I’ll see you again, won’t I? Vide}u te opet, zar ne? Takve upitne re~i, „question-tag”, vrlo su ~este u govornom engleskom jeziku. Strancu koji tek u~i engleski nije lako da istovremeno pamti i subjekat i oblik glagola. Kako u primerima vidimo, to nije uvek isto, „zar ne?”, kao kod nas, oblik mu se mewa: wasn’t he, can’t you, pa ~ak i is it. Istovremeno, ako je re~enica odri~na, question-tag je uvek potvrdan. It’s not fair, is it? Klikom na link uradite stoosamnaestu ve`bu.

118. ve`ba Klikom na link pro~itajte 44. razgovor.

44. RAZGOVOR

83

121. - during, while Enjoy yourself while you can. Zabavqajte se dok mo`ete. We were in Bermuda during July. U julu smo bili na Bermudima. During the night, I heard a noise. Tokom no}i ~ula sam buku. While you’re here, can you help me? Mo`e{ li mi pomo}i dok si ovde? Lako uvi|amo razliku: iza during sledi imenica, a iza while glagol. Naime, while mo`ete upotrebiti i s glagolskim oblikom -ing: While waiting, I read the newspaper (Dok sam ~ekao (~ekaju} i), ~itao sam novine). Klikom na link uradite stodevetnaestu ve`bu.

119. ve`ba Za razliku od Amerikanca koji }e praznike zvati vacation, Britanac }e re}i holiday(s). Ali, svi }e razumeti i jedno i drugo.

122. - The house (ku}a) bedroom kitchen hall garage

spava}a soba bathroom kuhiwa living room predvorje dining room gara`a garden

kupatilo dnevna soba trpezarija vrt

Klikom na link uradite stodvadesetu ve`bu.

120. ve`ba

123. - Neupravni govor He says (that) he’s American. Ka`e da je Amerikanac. He said (that) he was American. Rekao je da je Amerikanac. She thinks I can speak English.

84

Ona misli da je znam engleski. She thought I could speak English. Mislila je da znam engleski. That se mo`e ali ne mora upotrebiti. Na vama je da izaberete ho}ete li re}i I think that you’re wrong ili I think you’re wrong (Mislim da nema{ pravo). Ako je prvi glagol u preteritu, drugi tako|e mora da bude u preteritu. Na primer, re}i }emo: We agreed that the earth was round (Saglasili smo se da je Zemqa okrugla). Ali, takvu op{tu ~iwenicu nije neispravno ni saop{titi We agreed that the earth is (je) round, ali takav iskaz retko }ete ~uti od Engleza. Dakle, slagawe glagolskih vremena nala`e promene u skladu s vremenom glavne re~enice: is iz upravnog govora prelazi u was; will u would; can u could; may u might. Klikom na link uradite stodvadestprvu ve`bu.

121. ve`ba Klikom na link pro~itajte 45. razgovor.

45. RAZGOVOR

124. - Pitawa u neupravnom govoru What’s that? I don’t know what it is. Ne znam {ta je to. Where does he live? Tell me where he lives. Reci mi gde on stanuje. When was that? Don’t ask me when it was. Ne pitaj me kad je to bilo. Kako vidimo, redosled re~i u pitawu prenesenom u neupravni govor jednak je kao u izjavnoj re~enici: kad pitawe Where did he work? (Gde je on radio?) prebacimo u neupravni govor, ono }e glasiti: She asked me where he worked. (Pitala me gde on radi.) Is that OK? Tell me if that’s OK. Reci mi da li je to u redu. Is it good English? I don’t know if it is.

85

Ne znam da li jeste. Neupravna pitawa prili~no su ~esta u engleskom jeziku, naro~ito ako razgovarate s nekim koga ne poznajete ili `elite da budete qubazni: Excuse me, what’s the time? (Izvinite, koliko je sati?) ispravno je postavqeno pitawe, ali jo{ ~e{}e ~u}ete oblik Excuse me, can you tell me what the time is? (Izvinite, mo`ete li mi re}i koliko je sati?). Klikom na link uradite stodvadestdrugu ve`bu.

122. ve`ba

125. - Zapovedni na~in u neupravnom govoru (Sit down.) She asked me to sit down. Zamolila me da sednem. (Don’t go.) She told me not to go. Rekla mi je da ne odem. Dodavawe predloga to i ni{ta vi{e. Jednostavno, zar ne? Upozoravamo na redosled re~i u odri~nom obliku: I was told not to park here (Re~eno mi je da ne parkiram ovde). Klikom na link uradite stodvadesttre}u ve`bu.

123. ve`ba Klikom na link uradite stodvadest~etvrtu ve`bu.

124. ve`ba Klikom na link pro~itajte 46. razgovor.

46. RAZGOVOR

126. - unKao i u na{em jeziku, odri~nim predmetkom mewa se zna~ewe re~i: mogu} - nemogu}, pravilan - nepravilan, possible, impossible; regular, irregular. Predmetak in- poti~e iz latinskog i zajedni~ki je mnogim evropskim

86

jezicima, naro~ito u latinizmima. In- u kombinaciji s ostalim glasovima re~i mo`e i da promeni oblik i pre|e u un-: happy, unhappy safe, unsafe important, unimportant friendly, unfriendly able, unable well, unwell

sre}an, nesre}an siguran, nesiguran va`an, neva`an prijatan, neprijatan sposoban, nesposoban zdrav, bolestan

Isti predmetak na}i }ete i u glagolima i imenicama: to undo - rastaviti, otkop~ati, odvezati, na primer, ~vor; an unbeliever (nevernik); What is made can be unmade ([ta je u~iweno, mo`e se ot~initi, vratiti u prvobitno stawe). Kao {to vidimo, u pitawu je „generativni” predmetak, tj. predmetak kojim se stvaraju nove re~i. Na primer, Amerikanci }e za neka pona{awa ili na~in razmi{qawa rado re}i da su unamerican, neameri~ki.

127. - do and make Mo`da ste ve} primetili da smo glagole do i make prevodili kao ~initi, (na)praviti, (iz)raditi. Me|utim, zavisno od konteksta u kojem se nalaze, wihov se smisao razlikuje, oni nisu me|usobno zamewivi. Bitna razlika ogleda se u ovim primerima: za stolara }emo re}i he makes chair, a za ra~unovo|u he does bills. What are you making? uvek zna~i {ta „pravi{” u smislu proizvo|ewa, izra|ivawa ne~ega pa se na takvo pitawe o~ekuje konkretan odgovor kao „model jedrewaka” ili „omlet sa sirom”. What are you doing? pitawe je op{tijeg zna~ewa a odgovor mo`e, dodu{e, da glasi „izra|ujem model jedrewaka” (ali ne bez glagola „praviti” u ovom slu~aju), ali i „~itam novine”. You do exercises, housework (ku}ne poslove), the cooking. U {koli u~enici do geography or mathematics, i to mogu do well or badly. Dakle, do prvenstveno zna~i obavqati

87

radwu u op{tem smislu. Me|utim, u engleskom postoje i mnogi nepromewivi izrazi, tzv. idiomi koje bi trebalo nau~iti napamet. Mo`ete li da se naviknete na izraze poput ovih? make a noise make a mistake make friends make someone tired, angry, happy make a copy make tea or coffee, lunch or dinner make an effort

bu~ati, galamiti pogre{iti sprijateqiti se umoriti nekog, naqutiti, usre}iti kopirati skuvati ~aj ili kafu, ru~ak ili ve~eru potruditi se

Klikom na link uradite stodvadestpetu ve`bu.

125. ve`ba Klikom na link pro~itajte 47. razgovor.

47. RAZGOVOR

128. - say and tell Ako izri~emo da se ne{to kazuje nekome, re}i }emo (to) say to someone, ili (to) tell someone. Razlika je u upotrebi predloga to. Glagol tell upotrebi}emo u prilikama kad se u istoj re~enici navodi i onaj kome se govori, odnosno taj glagol podrazumeva da se ne{to kazuje, pripoveda nekome. Stoga }emo re}i He says it’s ready (Ka`e da je gotovo), ali He tells me it’s ready (Ka`e mi da je gotovo). Isto tako, uvek }emo re}i tell a story (ispri~ati pri~u) i tell the truth (re}i istinu) jer se podrazumeva da govorimo nekome. Klikom na link uradite stodvadest{estu ve`bu.

126. ve`ba

129. - be

88

Svakako ste ve} zapazili da su u engleskom ~esti izrazi koji se sastoje od oblika glagola be i prideva. Zbog sklonosti engleskog da se slu`i pasivom, takvom konstrukcijom izri~u se mnoga stawa. be right, wrong be hungry, thirsty be cold, hot, warm I’m cold. I’m hot. I’m warm.

imati pravo, gre{iti biti gladan, `edan hladno (vru}e, toplo) je Hladno mi je. Vru}e mi je. Toplo mi je.

Hot iskazuje da je ne{to toplije od onoga {to se opisuje sa warm. Warm zna~i ugodno vreme, a hot mo`e da bude i neugodno. Supa mora da bude hot, ne~ija ruka warm. Ako je ruka hot, zna~i da neko ima temperaturu. Klikom na link uradite stodvadesetsedmu ve`bu.

127. ve`ba

130. - Kratki oblik pitawa He says he’s English. Does he? Ka`e da je Englez. Je li? You won’t understand. Won’t I? Ne}e{ razumeti. Ne}u? It’s getting on my nerves. Is it? To mi ide na `ivce. Zaista. Kratka pitawa ove vrste vrlo su ~esta u govornom engleskom jeziku. Ona izra`avaju ili iznena|ewe ili pa`wu sagovornika koji }e upravo wima podsta}i onoga ko govori da nastavi. Pitawa se grade ovako: iz prethodne re~enice preuzima se subjekat i pomo}ni glagol u odgovaraju}em vremenu i licu, sli~no kao question-tags (120. odeqak). Klikom na link uradite stodvadestosmu ve`bu.

128. ve`ba The police u ovakvom re~eni~nom okru`ewu

89

zna~i „policajci, milicioneri” pa uvek stoji u mno`ini. Klikom na link pro~itajte 48. razgovor.

48. RAZGOVOR

90

9. LEKCIJA

131. - if I’ll help if I can. Pomo}i }u ako mogu. If you do that again, I’ll scream. Ako to opet u~ini{, vri{ta}u. If you worked there , you must know George. Ako si onde radio, mora da poznaje{ Xorxa. Za sada, problema nema. Ipak vas upozoravamo da se posle pogodbenog veznika if ne sme upotrebiti futur ve} samo prezent ili preterit. Naravno, futur se mo`e upotrebiti u glavnom delu re~enice, dakle onome koji ne izri~e uslov: If it rains tomorrow (Ako sutra bude padala ki{a) we’ll go to the cinema (i}i }emo u bioskop). Negativni uslov mo`emo izre}i i s if ... not (ako ne) ili unless (osim ako ne). It takes ten minutes, unless the traffic’s bad. It takes ten minutes, if the traffic’s not too bad. Klikom na link uradite stodvadestetdevetu ve`bu.

129. ve`ba

132. - just Mr Smith? Sorry. He’s just gone out. @ao mi je, upravo je iza{ao. Mr Smith? Sorry. He just went out. Has just gone je naizgled ~e{}i oblik u britanskom, dok je just went uobi~ajenije u ameri~kom engleskom, premda se oba koriste i u jednoj i u drugoj varijanti. Klikom na link uradite stotridesetu ve`bu.

130. ve`ba Klikom na link uradite stotridesetprvu ve`bu.

131. ve`ba

91

Klikom na link pro~itajte 49. razgovor.

49. RAZGOVOR

133. - -ly (gra|ewe priloga) Pravilo o gra|ewu priloga (pridevu se dodaje nastavak -ly, vidi odeqak 75) donekle se razlikuje za prideve koji se zavr{avaju nastavcima -ic ili -le. U prvom slu~aju, pridevu }emo pre nastavka dodati jo{ i -al, svakako po ugledu na gra|u prideva poput musical, chemical i sl. U drugom slu~aju pridevski zavr{etak –le jednostavno se pretvara u -ly, najverovatnije da bi se olak{ao izgovor: possible, possibly electronic, electronically

mo`da, mogu}e elektronski

Klikom na link uradite stotridesetdruguu ve`bu.

132. ve`ba

134. - more -ly (komparacija priloga) I see him more frequently now. Sada ga ~e{}e vi|am. Please drive more carefully. Molim te, vozi pa`qivije. Komparativ, prvi stepen pore|ewa priloga, gradi se dodavawem more ispred priloga. U nekim slu~ajevima, mo}i }ete da upotrebite ili more -ly ili komparativ prideva s nastavkom -er (vidi odeqke 88-89): You have to speak louder / more loudly. Mora{ da govori{ glasnije. Please drive slower / more slowly. Vozi sporije, molim te. You can buy it cheaper / more cheaply there.

92

Onde je to jevtinije. Komparativ priloga koji izri~u vreme uvek se gradi nastavkom -er. early He came earlier today. Danas je do{ao ranije. late I’ll leave later tomorrow. Sutra }u oti}i kasnije. long It takes longer that way. Onim putem je du`e. soon Can’t you do it sooner? Mo`e{ li to obaviti ranije? Ni nepravilni prilozi ne grade komparativ s more. well He plays better than I do. On svira boqe od mene. badly He plays worse than I do. On svira lo{ije od mene. much I love you more every day. Svakim danom volim te sve vi{e. little I love you less every day. Svakim danom volim te sve mawe. hard You’ll have to work harder. Mora}e{ vi{e da radi{. fast Please drive faster. Molim te, vozi br`e. far We walked farther than we meant. Od{etali smo daqe nego {to smo nameravali. Pore|ewe dvaju priloga sledi isti obrazac kao i kad su posredi pridevi, as ... as: As far as I know (Koliko ja znam); than: You know her better than anyone (Vi je poznajete boqe nego iko). Klikom na link uradite stotridesettre}u ve`bu.

133. ve`ba Klikom na link pro~itajte 50. razgovor.

50. RAZGOVOR

135. - most –ly

93

You can buy it cheapest here. You can buy it most cheaply here. Ovde to mo`e{ da kupi{ najjeftinije. She works hardest of all of us. Ona radi (naj)vi{e od svih nas. It’s the most beautifully written letter I’ve ever seen. Ovo je najlep{e napisano pismo koje sam ikad video. Pravila koja se ovde primewuju istovetna su onima u pro{loj jedinici: most -ly ili –est (vidi i odeqak 114). Klikom na link uradite stotrideset~etvrtu ve`bu.

134. ve`ba

136. - if (nastavak) Katkad if uvodi pretpostavku ili ~ak neostvarqiv uslov: If I were you ... Da sam na va{em mestu... If companies employed more women ... Da preduze}a zapo{qavaju vi{e `ena... Takva vrsta uslova u engleskom izra`ava se veznikom if i preteritom. Jo{ jedna pojedinost na koju treba upozoriti: u prvom primeru mo`ete re}i bilo was bilo were. I was there last year (Bio sam tamo pro{le godine) primer je pro{log vremena. If I was/were rich (Da sam bogat) nije, kako i po prevodu vidimo, pro{lo vreme, ve} hipoteti~ni prezent ili futur. I kod ostalih glagola neostvareno stawe ili radwa izra`avaju se preteritom: If you lived in America (Da `ivite u Americi); If your parents saw you now (Da te roditeqi sada vide). U glavnom delu re~enice naj~e{}e }emo na}i pogodbeni na~in, tj. kondicional, would: If I were you, I’d (I would) leave now. If your parents saw you now, they wouldn’t believe it.

94

Klikom na link uradite stotridesetpetu ve`bu.

135. ve`ba Kad `elimo da izrazimo neostvarenu radwu ili stawe u pro{losti, upotrebi}emo oblik had -ed (vidi odeqak 118). Yesterday, if I’d been you (Da sam ju~e bio na tvom mestu): If your parents had seen you (Da su te tvoji roditeqi videli). U glavnoj re~enici upotrebi}emo pro{li kondicional would have + particip pro{li: If I’d been you, I would have refused to pay. If your parents had seen you, they wouldn’t have believed it. Klikom na link uradite stotrideset{estu ve`bu.

136. ve`ba Klikom na link pro~itajte 51. razgovor.

51. RAZGOVOR

137. - good, well Well se mo`e upotrebqavati i kao pridev. U tom slu~aju on }e zna~iti „biti zdrav, dobro se ose}ati”: How are you? (Kako si?); Very well, thank you (Vrlo dobro, hvala). Pogledajmo sada slede}a dva primera: She looks good. She looks well.

Ona dobro izgleda (zgodna je). Ona dobro izgleda (zdrava je).

138. - Glagoli percepcije see hear

videti ~uti

look at listen to

gledati slu{ati

If you look at it carefully, you’ll see some mistakes.

95

Ako pogleda{ pa`qivije, vide}e{ neke gre{ke. He can’t hear you. On ne mo`e da te ~uje. He’s not listening to you. On te ne slu{a. look sound feel smell taste

izgledati, ~initi se kao zvu~ati ose}ati, osetiti mirisati, wu{iti imati ukus, probati

Svi ti glagoli imaju i aktivno i pasivno zna~ewe, odnosno: I can smell cooking (Wu{im da se ne{to kuva); It doesn’t smell of anything (To ni na {ta ne miri{e); I’m not feeling well (Ne ose}am se dobro): Feel his muscles (Opipaj/oseti/ mu mi{i}e). Kad ih upotrebqavamo u pasivnom zna~ewu, iza wih sledi pridev, a ne prilog: It looks good and it smells good, but it tastes dreadful. Ovo izgleda dobro i miri{e dobro, ali ima grozan ukus. That sounds interesting. Zvu~i zanimqivo. Klikom na link uradite stotridesetsedmu ve`bu.

137. ve`ba

139. - have been –ing I’ve been waiting since nine o’clock. ^ekam od devet sati. She’s been living here for years. Ona ovde stanuje godinama. Trajni oblik perfekta have been -ing, ba{ kao i have -ed, izra`ava da je ne{to po~elo u pro{losti i da jo{ traje, ali posebno isti~e du`inu trajawa tog doga|awa. Klikom na link uradite stotridesetosmu ve`bu.

138. ve`ba

96

Klikom na link pro~itajte 52. razgovor.

52. RAZGOVOR

140. - Neizbrojive imenice His firm has just lost its best customer. His firm have just lost their best customer. Wegovo preduze}e upravo je izgubilo svog najboqeg kupca. Kad su posredi re~i kao firm, team, company, government (vlada), mo`ete da birate. Ako vam se ~ini da se time zapravo misli na skup pojedinaca, pona{a}ete se kao da je re~ o mno`ini. The team have been doing badly (Ekipa ve} neko vreme ima lo{e rezultate); The government are discussing it (Vlada raspravqa o tome). Ako ih smatrate jedinstvenim telima, upotrebqava}ete ih u jednini: The team has been winning. The government is incompetent. (Ekipa pobe|uje. Vlada je nesposobna.)

141. - ought to The government ought to stop it. Vlada bi to morala da zaustavi. He oughtn’t to do that. Ne bi to smeo da radi{. U ve}ini slu~ajeva, ovaj glagol mo`e se zameniti oblikom should jer tako|e izra`ava obavezu. Treba napomenuti i to da je u pitawu defektivni glagol, na sre}u posledwi za na{ spisak. To su: can may must

could might ought to

shall will

should would

Nijedan od tih glagola ne dobija nastavke -s, -ing ili -ed, dakle ti se glagoli ne mewaju. Tako|e, nijedan od wih upitni i odri~ni oblik ne grade pomo}u glagola do i wegovih oblika

97

does ili did. U pitawima oni uvek stoje na po~etku re~enice (pitawa se grade inverzijom subjekta i predikata: Must you?), a u odri~nom obliku iza wih dodaje se not: You must not. Najzad, ~esto }e nam zadavati muke pri prevo|ewu. Klikom na link uradite stotridesetdevetu ve`bu.

139. ve`ba

142. - The weather (vreme) rain It’ll rain soon. snow It snows a lot there. sun The sun is shining. wind The wind is blowing. fog There’ll be fog.

ki{a Uskoro }e ki{a. sneg Tamo pada mnogo snega. sunce Sunce sija. vetar Duva vetar. magla Bi}e magle.

Sve te imenice mogu se pretvoriti u prideve dodavawem zavr{etka -y (po potrebi, zavr{ni suglasnik se udvostru~ava). Tako dobijamo nove re~i za opisivawe vremenskih prilika: It’s foggy (maglovito), windy, sunny, snowy, rainy... Klikom na link uradite sto~etrdesetu ve`bu.

140. ve`ba Klikom na link pro~itajte 53. razgovor.

53. RAZGOVOR

143. - wish I wish I was richer. Kad bih barem bio bogatiji.

98

He wishes he hadn’t said it. Po`alio je {to je to rekao. Nedavno smo govorili o tome da se uslov uvodi u re~enicu veznikom if (vidi odeqak 136). Rekli smo da }emo neostvareni ili neostvarqivi uslov u sada{wosti ili budu}nosti izre}i preteritom, a u pro{losti obi~nim pluskvamperfektom had -ed. Isto pravilo va`i i za slu~ajeve kad su u pitawu pretpostavke, neostvarene ili neostvarqive `eqe i sl.: „Nisam bogat, ali bih rado bio”, I am not rich and I wish I were/was; „Nisam bio tamo ali bih voleo da jesam.”, I was not there, and I wish I had been. No, ako uz glagol wish (`eleti) upotrebimo i to, wime }emo izraziti stvarnu ~iwenicu: The boss wishes to see you ([ef `eli da te vidi). Dobro pazite! Uporedite smisao re~enica poput I wish to be rich (@elim da budem bogat) i I wish I were rich (Voleo bih da sam bogat). Takvu upotrebu preterita i pluskvamperfekta na}i }emo i u kombinacijama s drugim glagolima: time would rather if only

It’s time we left. Vreme je da odemo. I’d rather you didn’t go. Radije bih da ne ide{. If only it hadn’t happened. Da se to bar nije dogodilo.

Klikom na link uradite sto~etrdesetprvuu ve`bu.

141. ve`ba 144. - at least etc. She’s at least twenty. Najmawe joj je dvadeset godina. He’s stupid, but at least he’s honest. On je glup, ali je bar po{ten. He’ll lose his licence, at least. U najboqem slu~aju, osta}e bez dozvole. Istu konstrukciju upotrebqavamo i u druk~ijim

99

izrazima: most

A hundred dollars at most. Najvi{e sto dolara. best It’s a year in prison at best. To je u najboqem slu~aju godinu dana zatvora. worst at worst u najgorem slu~aju first at first isprva, najpre last at last na kraju, najzad Ponekad upotrebqavamo i ~lan the: It’ll be Friday at the sonest / latest (To }e biti najranije / najkasnije u petak): It’s never above twenthy-five degrees, at the hottest (Nikad nije vi{e od 25, to je najtoplije). Klikom na link uradite sto~etrdesetdruguu ve`bu.

142. ve`ba Klikom na link pro~itajte 54. razgovor.

54. RAZGOVOR

100

10. LEKCIJA

145. - because, so Why? Because. Za{to? Jer... He stopped because the lights ... jer je bilo crveno were red. svetlo. Because it was Sunday, it was Bilo je zatvoreno closed. jer je bila nedeqa. Nije te{ko, no zapamtite da because of zna~i „zbog”: The game was cancelled because of the weather (Utakmica je otkazana zbog vremenskih prilika). Uzrok i posledica mogu se u slo`enoj re~enici pojaviti i obrnutim redosledom. Tada }emo upotrebiti posledi~ni veznik so: It was Sunday, so it was closed. ...tako da je bilo zatvoreno. The lights were red, so he stopped. ... pa je stao. Klikom na link uradite sto~edrtesettre}u ve`bu.

143. ve`ba

146. - whatever etc. U re~ima poput whatever ({to god), whenever (kad god), ever nagla{ava re~ uz koju stoji: Stop whatever you’re doing (Prestani, ma {ta ~inio). Klikom na link uradite sto~edrteset~etvrtu ve`bu.

144. ve`ba

147. - Pravci kretawa up gore forward napred towards prema along du`

down back into past

dole natrag u pored, mimo

101

In upotrebqavamo kao odgovor na pitawe „gde”, a into na pitawe „kuda”. Klikom na link uradite sto~edrtesetpetu ve`bu.

145. ve`ba Usput, u engleskom izrazi go up /down / along the street zapravo se i ne razlikuju. Klikom na link pro~itajte 55. razgovor.

55. RAZGOVOR

148. - will be –ing This time next week, you’ll be lying on the beach. I won’t be revealing any secrets if I say this. Glagolski oblici koji sadr`e be + -ing znak su da radwa o kojoj se govori traje odnosno da je trajala ili da }e trajati neko vreme: „Slede}e nedeqe, u ~etvrtak, u 11 sati i petnaest minuta, ve} }e{ biti na pla`i i sun~ati se.” Tom na~elu poko-rava se i deset defektivnih glagola: I must be going jedan je od vrlo uvre`enih na~ina da se ka`e „moram da idem”. Klikom na link uradite sto~edrteset{estu ve`bu.

146. ve`ba Uz zamenice I i we u futuru ~esto se upotrebqava kratki oblik shan’t (shall not).

149. - look Neki predlozi s glagolima ~esto grade nepromewive izraze i potpuno mewaju zna~ewe glagola. Uzmimo za primer glagol look: for

I’m looking for a shoe.

102

Tra`im cipelu. at Come and look at this. Do|i i pogledaj ovo. round We’re not buying; just looking round. Ne kupujemo, samo razgledamo. up Look the number up in the phone book. Potra`i broj u telefonskom imeniku. after I’m looking after their dog. Brinem se za wihovog psa. forward to Are you looking forward to Friday? Raduje{ li se petku? (look forward - radosno, nestrpqivo o~ekivati) out Look out! Pazi! Klikom na link uradite sto~edrtesetsedmu ve`bu.

147. ve`ba

150. - had better We’d (We had) better be going now. Boqe (bi bilo) da sada odemo. You’d (You had) better be careful. Boqe (bi ti bilo) da pripazi{. I’d better not say anything. Boqe da ni{ta ne ka`em. Koliko god nam se u~inila neobi~nom, ova konstrukcija ipak je vrlo jednostavna. Klikom na link uradite sto~edrtesetosmu ve`bu.

148. ve`ba Klikom na link pro~itajte 56. razgovor.

56. RAZGOVOR

151. - so, neither I like swimming. So do I. Volim da plivam. I ja. I’m tired. So am I.

103

Umoran sam. I ja. I don’t smoke. Neither do I. Ne pu{im. Ni ja. Ovo je vrlo uobi~ajen na~in da se iska`e odobravawe ili saglasnost sa sagovornikom. Dovoqni su so i redosled kao u pitawu. Ova konstrukcija, dakle, mo`e se porediti s dodatnim pitawem (question-tag). Posle odri~ne re~enice, svoju saglasnost iskaza}ete s neither ili nor umesto so. Klikom na link uradite sto~edrtesetdevetu ve`bu.

149. ve`ba

152. - At the restaurant (u restoranu) knife plate starter spoon menu

no` tawir predjelo ka{ika jelovnik

fork cup sweet glass bill / check

viqu{ka {oqica slatko, desert ~a{a ra~un

Amerikanci za ra~un ka`u check, a Englezi bill. Klikom na link uradite stopedesetu ve`bu.

150. ve`ba

153. - only She was only three. Imala je samo tri godine. Only a Frenchman could say that. To mo`e re}i samo Francuz. He only just escaped death. Za dlaku je izbegao smrt. Na koje mesto u re~enici }emo umetnuti only zavisi od toga na koju se re~ ono odnosi. U govoru }emo tu re~ i naglasiti: She lent me some

104

money only (Pozajmila mi je samo novac); Only she lent me some money (Samo ona mi je pozajmila novac); She only lent me some money (Ona mi je samo pozajmila novac); She lent me only some money (Posudila mi je tek ne{to malo novca). Klikom na link uradite stopedesetprvu ve`bu.

151. ve`ba Klikom na link pro~itajte 57. razgovor.

57. RAZGOVOR

154. - to, -ing Sigurno ste primetili da iza nekih glagola katkad sledi predlog to: I want to go home. Ask him to stop. He told me to wait. We decided to leave. We agreed to meet.

@elim da idem ku}i. Zamolite ga da stane. Rekao mi je da (pri)~ekam. Odlu~ili smo da odemo. Dogovorili smo se da se sastanemo.

Iza nekih glagola, pak, mo`e da sledi drugi glagol s nastavkom -ing. Please stop saying that. Prestani to da pri~a{, molim te. I enjoy talking to her. U`ivam da razgovaram s wom. Excuse me interrupting. Oprostite {to prekidam. At last he finished speaking. Kona~no je prestao da govori. You risk damaging it. Mogao bi ga o{tetiti. Nigde ne}ete na}i obja{wewe kada se upotrebqava koja konstrukcija. Stoga }e ipak biti najjednostavnije da ove glagole nau~ite napamet. Ali neki glagoli dopu{taju obe konstrukcije:

105

He started smoking/to smoke a year ago. Po~eo je da pu{i pre godinu dana. She prefers walking/to walk. Ona radije ide pe{ice. They continued arguing/to argue. Nastavili su da se sva|aju. I like listening/to listen to the radio. Volim da slu{am radio. Me|utim, ipak postoji razlika u smislu: I didn’t like to read a private letter, so I didn’t (Nisam `eleo da pro~itam li~no pismo pa ga nisam ni pro~itao) i I had to read it but I don’t like reading a private letter (Morao sam da ga pro~itam ali ne volim da ~itam li~na pisma). U najve}em broju slu~ajeva razlika nije tako o~igledna. Ako se u re~enici pojavi oblik ’d like, uvek }ete upotrebiti to: I’d like to say something (@elela bih ne{to da ka`em). Iza nepravilnih glagola poput can, will i sli~no ne upotrebqava se ni -ing ni to. Isto vredi jo{ za neke glagole: Let me go. We’d better wait. He made me do it.

Pusti me da idem. Boqe da pri~ekamo. On me naterao da to u~inim.

Glagoli sa zna~ewem opa`awa dolaze bez to ili pak sa -ing: I saw him come/coming. Videla sam ga kako dolazi. We watched them go/going. Posmatrali (gledali) smo ih kako odlaze. I heard the phone ring/ringing. ^ula sam kako zvoni telefon. Ako se pitate kakva je razlika izme|u iskaza I heard it ring i I heard it ringing, glatko se mo`e odgovoriti gotovo nikakva. Dodu{e, moglo bi se re}i da je u prvom slu~aju zvonilo jednom, kratko (npr., ~ula sam da je zazvonilo), a da je u drugom primeru zvowava trajala ne{to du`e. Klikom na link uradite stopedesetdrugu ve`bu.

106

152. ve`ba Klikom na link pro~itajte 58. razgovor.

58. RAZGOVOR

155. - will be -ed, can be –ed It can’t be done. You’d be surprised.

To se ne mo`e u~initi. Iznenadili biste se.

Defektivni glagoli poput can, will i sli~no ~esto se upotrebqavaju s pomo}nim glagolom be i glagolskim pridevom. Klikom na link uradite stopedesettre}u ve`bu.

153. ve`ba

156. - as ... as The children were as good as gold. Deca su bila zlatna. (doslovce, dobra kao zlato). Konstrukcija as ... as upotrebqava se za pore|ewe. Tako su nastali mnogi nepromewivi izrazi i uzre~ice, na primer, as cold as marble (hladan kao mermer). Uporedite je s upotrebom like u naredne dve re~enice: The children were like angels (Deca su bila kao an|eli) i It was like marble (To je bilo poput mermera). Klikom na link uradite stopedeset~etvrtu ve`bu.

154. ve`ba

157. - few, little He has few friends. He has little money.

On ima malo prijateqa. On ima malo novca.

Kao u slu~aju much i many (vidi odeqak 70),

107

few se upotrebqava za mno`inu (izbrojivo), a little za jedninu (neizbrojivo). Upozoravamo na razli~ito zna~ewe a few i few te a little i little. There are a few Frenchmen here. Ovde je nekoliko Francuza. There are few Frenchmen here. Ovde je malo Francuza. They left a little to eat. Ostavili su ne{to hrane. They left little to eat. Ostavili su malo hrane. Klikom na link uradite stopedesetpetu ve`bu.

155. ve`ba Klikom na link pro~itajte 59. razgovor.

59. RAZGOVOR

158. - take off

up out

You can take off your jacket. Mo`e{ da svu~e{ kaput. The plane took off at ten. Avion je poleteo u deset. He’s taken up karate. Po~eo je da se bavi karateom. He’ll take us out to dinner. On }e nas izvesti na ve~eru.

Ponekad se glagol take s predlogom prevodi dvema re~ima: take your elbows off the table (skloni laktove sa stola), take up (odneti gore), take down (odneti dole), take out (odneti napoqe), take back (odneti nazad). Klikom na link uradite stopedeset{estu ve`bu.

156. ve`ba

159. - usually, always itd.

108

He’s always late. He always talks too much. She’ll always be beautiful.

On uvek kasni. On uvek previ{e pri~a. Ona }e uvek biti lepa.

Ti primeri ilustruju pravilo o redosledu re~i u re~enicama u kojima se pojavquje „uvek”, „obi~no” ili „nikad”: prilog uvek stoji iza be, ispred glagola u osnovnom obliku ili iza pomo}nog glagola u slo`enim glagolskim oblicima. Taj poredak mo`e se promeniti ako `elimo posebno da istaknemo neki deo re~enice. Klikom na link uradite stopedesetsedmu ve`bu.

157. ve`ba

160. - keep Keep smiling.

Nastavi da se sme{i{. Stalno se sme{i. He kept calling me names. Stalno me vre|ao. Vrlo ~est glagol. Prvo mu je zna~ewe ~uvati, dr`ati, pa onda zadr`ati, ustrajati. Kako vidimo, uvek je ukqu~en smisao odr`avawa trajawa radwe o kojoj je re~. Keep quiet. Ostani (budi) miran. I don’t want it; you can keep it. Ne `elim ga, mo`e{ ga zadr`ati. Klikom na link uradite stopedesetosmu ve`bu.

158. ve`ba Klikom na link pro~itajte 60. razgovor.

60. RAZGOVOR

109

11. LEKCIJA

161. - to That’s easy to say. That’s easy for you to say.

Lako je to re}i. Lako je vama to re}i.

Klikom na link uradite stopedesetdevetu ve`bu.

159. ve`ba

162. - and, but, or, also, too North and South America i North but not South America ali North or South America ili North America, and also South America i, tako|e North America, and South America too i, tako|e Also stoji ispred ili iza re~i na koju se odnosi. Too se uvek stavqa iza takve re~i: Me too (ja tako|e). U izgovoru se and ponekad toliko ste`e da se jedva ~uje. Upravo je to razlog {to i u pisanom obliku ~esto nailazimo na izraze kao rock’n’roll (rock and roll). Klikom na link uradite sto{ezdesetu ve`bu.

160. ve`ba Obratite pa`wu na razne na~ine uvo|ewa novih ~iwenica u iskaz. Da ne zaboravimo, i as well ima isto zna~ewe. both rich and famous rich and famous, too

rich and also famous rich and famous as well

163. - make up

He’s wearing make-up. On je na{minkan. He’s making it up. On to izmi{qa.

110

Make up your mind. Odlu~ite se. up for That makes up for it. Ovo nadokna|uje ono. for We’re making for Rouen. Krenuli smo u Ruan. out I can’t make out the signature. Ne mogu da odgonetnem potpis. Make out a cheque. Napi{i ~ek. Klikom na link uradite sto{ezdesetprvu ve`bu.

161. ve`ba Klikom na link pro~itajte 61. razgovor.

61. RAZGOVOR

164. - again, yet, still I’m still waiting. I’m not ready yet. Do it again.

Jo{ ~ekam. Jo{ nisam spremna. U~ini to opet.

Yet mo`e da zameni still posle negacije: She’s still not ready / She’s not ready yet. Klikom na link uradite sto{ezdesetdrugu ve`bu.

162. ve`ba Kad `elite da privu~ete ne~iju pa`wu na sebe, na primer, u trgovini ili kad vam neko ometa prolaz, upotrebi}ete izraz Excuse me (oprostite). Sorry }ete upotrebiti ukoliko se izviwavate ili pre saop{tavawa lo{e vesti: Sorry, we’re closed (@ao mi je, zatvoreno je.). Sorry }ete tako|e ~uti i kad neko nije ~uo ili razumeo {ta je re~eno. U tom slu~aju intonacija je uzlazna kao u pitawu, a izraz ima smisao „Molim?”

165. - too (previ{e)

111

It was too hot to sleep. Bilo je prevru}e da bi se spavalo. It was too hot for me to sleep. Bilo mi je suvi{e vru}e da bih spavao. Klikom na link uradite sto{ezdesettre}u ve`bu.

163. ve`ba

166. - either ... or, neither ... nor He’s either drunk or stupid. Ili je pijan ili glup. I won’t be here either Friday or Saturday. Ne}u biti ovde ni u petak ni u subotu. She has neither family nor friends. Ona nema ni porodicu ni prijateqe. Klikom na link uradite sto{ezdeset~etvrtu ve`bu.

164. ve`ba Klikom na link pro~itajte 62. razgovor.

62. RAZGOVOR

167. - so, such It was so hot (that) I couldn’t sleep. Bilo je tako vru}e da nisam mogla spavati. It was such a long way (that) we took a taxi. To je bilo tako daleko da smo uzeli taksi. So poja~ava zna~ewe prideva ili priloga, a such imenice: so long (tako dugo), such a long time (tako dugo vremena). Pa`wa! Such uvek stoji ispred ~lana, a that se mo`e i izostaviti. Klikom na link uradite sto{ezdesetpetu ve`bu.

165. ve`ba

168. - mind, matter

112

It doesn’t matter. I don’t mind.

Nije va`no. / Ni{ta zato. Svejedno mi je.

Matter nije samo glagol ve} i imenica koja zna~i stvar, ono {to je posredi: What’s the matter? ([ta je?); Nothing’s the matter (Ni{ta). Klikom na link uradite sto{ezdeset{estu ve`bu.

166. ve`ba

169. - had been –ing I went to the doctor, because I hadn’t been feeling well. Oti{ao sam lekaru jer se nisam ose}ao dobro. He was tired. He’d been playing golf all day. Bio je umoran. Igrao je golf ceo dan. Posredi je jo{ jedan na~in izricawa pro{losti, trajni pluskvamperfekt, had been – ing (vidi odeqak 139). Upotrebqava se za radwu koja je trajala pre ili do odre|enog doga|aja u pro{losti. He’d played golf bilo bi tako|e ispravno re}i, ali oblikom had been playing naglasi}emo trajawe radwe u pro{losti. Klikom na link uradite sto{ezdesetsedmu ve`bu.

167. ve`ba Klikom na link pro~itajte 63. razgovor.

63. RAZGOVOR

170. - be –ing Glagolski oblik be -ing (pomo}ni glagol be s glagolskim pridevom sada{wim), I’ve been thinking, he was working, they’re waiting, vrlo je ~est u engleskom. Slo`i}ete se da nije suvi{no znati razliku izme|u Do you smoke?, Jeste li pu{a~? i Are you smoking? Pu{ite li (u

113

ovom trenutku)?. Ili izme|u Is it raining much? Da li ki{a jako pada (u ovom trenutku)? i Does it rain much? Pada li mnogo ki{e (u ovom podnebqu)?. A tek izme|u You’re being stupid (Glupo se pona{a{) i You’re stupid (Glup si)! U odre|enim situacijama ni engleski ne omogu}ava izra`a-vawe takvih nijansi. Tako, na primer, ideja privremenog (trenutnog) ili budu}eg posedovawa ne mo`e se izraziti oblikom be -ing. (Naime, u futuru upotrebqen oblik be -ing izri~e samo nameru). He has two cars at the moment. On trenutno ima dva automobila. The church owns all this land. Crkva poseduje svu tu zemqu. I’ll have a hundred dollars on pay-day. Na dan isplate ima}u stotinu dolara. Have ne izri~e uvek pojam posedovawa. She’s having a bath (Ona se kupa); She’s having a baby (Ona o~ekuje bebu) o~igledno nisu primeri posedovawa. Oblik -ing ovde se stoga mo`e upotrebiti. Engleski ne dopu{ta upotrebu be -ing u re~enicama koje izri~u da ne{to volimo ili ne, da nam se ne{to svi|a ili ne svi|a, ~ak ni trenutno. I like him now. Sada mi se on svi|a. Do you prefer Mozart to Brahms? Voli{ li Mocarta vi{e od Bramsa? I don’t mind. Svejedno mi je. He loves his children. On voli svoju decu. I hate hamburgers. Mrzim hamburgere. Isto vredi i za re~enice koje iskazuju znawe, razumevawe, mi{qewe ili se}awe. I think I understand it at the moment. Mislim da sada to razumem. You’ll forget.

114

Zaboravi}e{. I believe him, for the moment. Zasada mu verujem. Do you remember his name? Se}a{ li mu se imena? Think ili remember ne izri~u samo stawe nego i radwu. Tada }emo upotrebiti -ing: What are you thinking about? (O ~emu razmi{qa{?); I was remembering the old days (Prise}ala sam se starih vremena) - a to je, prizna}ete, razli~ito od I think. Primeri pasivnog opa`awa pona{aju se na isti na~in: Tell me what you see. Reci mi {ta vidi{? Do you hear that? ^ujete li vi to? I don’t recognize her. Ne prepoznajem je. Do you notice anything different? Prime}uje{ li kakvu razliku? That sounds sensible. To zvu~i razumno. You don’t seem very happy. Ne izgleda{ ba{ sre}no. You look like an idiot in that hat. Izgleda{ kao budala u tom {e{iru. Glagol see u re~enici I’m seeing the doctor tomorrow (Sutra idem lekaru; doslovce: sutra }u videti lekara) o~igledno se razlikuje od see u gorwim primerima. U primerima: He’s looking well (On dobro/zdravo/izgleda) i You look like an idiot, razlika u zna~ewu glagola look nije toliko o~igledna. Klikom na link uradite sto{ezdesetosmu ve`bu.

168. ve`ba Klikom na link pro~itajte 64. razgovor.

64. RAZGOVOR

171. - by

115

I’ll ring you by Friday. He’ll be back by four.

Nazva}u te do petka. Vrati}e se do ~etiri.

Uporedite re~enicu He’ll be back at four (On }e se vratiti do ~etiri sata). By zna~i do (tog vremena) ili ta~no u to vreme. Klikom na link uradite sto{ezdesetdevetu ve`bu.

169. ve`ba

172. - at all I’m not at all surprised. Nisam nimalo iznena|ena. Thanks. Not at all. Hvala. Nema na ~emu. At all poja~ava negaciju i uvek stoji iza re~i na koju se odnosi: No one at all believes me (Ba{ niko mi ne veruje). Not at all tako|e se upotrebqava kao qubazan komentar na Thank you. Klikom na link uradite stosedamdesetu ve`bu.

170. ve`ba

173. - anyway, still, otherwise They’re cousins or something. Oni su sestri}i ili ne{to poput toga. Anyway, they’re related. U svakom slu~aju, ro|aci su. The lunch was terrible. Ru~ak je bio u`asan. Still, it was free. Dodu{e, bio je besplatan. I must go now. Otherwise I’ll miss my bus. Sada moram da idem. Ina~e }u propustiti autobus.

116

Still (ipak, pa ipak, uprkos) ima vrlo sli~no zna~ewe kao but, a otherwise zna~i „ina~e”. Klikom na link uradite stosedamdesetprvu ve`bu.

171. ve`ba Klikom na link pro~itajte 65. razgovor.

65. RAZGOVOR

174. - Predlozi against

between beyond

opposite

without

to fight against poverty boriti se protiv siroma{tva Put it against the wall. Stavi to uza zid. between 12 and 2 o’clock izme|u 12 i 2 sata It’s twelve miles beyond Lille. To je dvanaest miqa iza Lila. That’s beyond my comprehension. To prelazi mogu}nost mog razumevawa. He was sitting opposite me. She thinks exactly the opposite. Sedeo je nasuprot meni. Ona misli upravo suprotno. Coffee without cream. Kafa bez {laga. He left without saying anything. Oti{ao je bez re~i.

Klikom na link uradite stosedamdesetdrugu ve`bu.

172. ve`ba

175. - had been –ed He’d already been arrested once. Ve} su ga jednom (bili) pritvorili. It hadn’t been explained to her. To joj nisu (bili) objasnili. Had you been there before?

117

Jesi li ikada ranije bio tamo. Tek da ne izostavimo ne{to, predstavi}emo vam i pasivni oblik pluskvamperfekta, had been -ed. Klikom na link uradite stosedamdesettre}u ve`bu.

173. ve`ba

176. - Kratki odgovori You saw him. I didn’t. Videla si ga. Ne nisam. She’ll be there. She won’t. Ona }e biti tamo. Ne, ne}e. He’d like a cup of tea. Rado bi popio {oqu ~aja. He wouldn’t. Ne bi. Ovo je vrlo uobi~ajen na~in da poreknemo neku tvrdwu. Dovoqno je preuzeti gramati~ke datosti iz prethodne re~enice i ponoviti ih. Sli~no kao kod dodatnog pitawa (question-tags) iz odeqka 120. Klikom na link uradite stosedamdeset~etvrtu ve`bu.

174. ve`ba Klikom na link pro~itajte 66. razgovor.

66. RAZGOVOR

118

12. LEKCIJA

177. - to, in order to, so as to I went out (in order) to buy a battery. Iza{la sam da kupim bateriju. He came early (so as) to get a good seat. Do{ao je rano kako bi dobio dobro mesto. We talked quietly, so as not to wake the baby. Razgovarali smo tiho da ne probudimo bebu. U navedenim primerima to izra`ava ciq. In order i so as poja~avaju to, ali se mogu i izostaviti. ^e{}e }emo ih, me|utim, upotrebqavati u odri~nom obliku: so as not to (kako ne bi). To se upotrebqava i u druk~ijim vezama, na primer: I’ve got nothing to wear (Nemam {ta da obu~em); There’s no time to lose (Nema vremena za gubqewe). Klikom na link uradite stosemdesetpetu ve`bu.

175. ve`ba

178. - so that To je sigurno dovoqno za izra`avawe ciqa ili namere kad je subjekat u oba dela slo`ene re~enice isti. No, ako je subjekat razli~it, upotrebi}ete so ili so that, odnosno in case, kako biste uveli uzrok. I’ll hide it so (that) your mother doesn’t see it. Sakri}u ga (tako) da ga ne vidi tvoja majka. We spoke quietly, so (that) the noise wouldn’t wake the baby. ... kako buka ne bi probudila dete. Bring your camera, in case we see some animals. Ponesi fotoaparat u slu~aju da ... Klikom na link uradite stosemdeset{estu ve`bu.

176. ve`ba

119

179. - Kratki oblici Work? I didn’t want to. Raditi? Nisam hteo. Today? I don’t think so. Danas? Mislim da ne mogu. Will there be trouble? Ho}e li biti problema? I hope not. Nadam se da ne}e. To se upotrebqava da se izbegne ponavqawe glagola: I didn’t want to (work). So i not zamewuju celu re~enicu. Klikom na link uradite stosemdesetsedmu ve`bu.

177. ve`ba Klikom na link pro~itajte 67. razgovor.

67. RAZGOVOR

180. - will have, can have You shouldn’t have done that. Nisi to smeo u~initi. He must have been drunk. Bi}e da je bio pijan. (mora da je...) Defektivni glagoli nemaju preterit. Zbog toga glagol koji sledi treba staviti u oblik have -ed: You shouldn’t do it (Ne bi to smeo u~initi); You shouldn’t have done it (Nije trebalo da to u~ini{). Taj oblik ve} smo upoznali kad smo se bavili pro{lim kondicionalom: You’d have believed me, wouldn’t you? (Vi biste mi poverovali, zar ne?) (vidi kraj odeqka 136). Istu konstrukciju mo`ete primeniti i za futur, naro~ito za futur drugi u zavisnim re~enicama: I’ll have finished soon. Uskoro }u biti gotov. In July, we’ll have been here six years.

120

U julu }e se navr{iti {est godina kako smo ovde. Can, must, may i might u tom obliku izra`avaju razli~ite stupweve verovatno}e. Pretpostavimo da je po~iweno ubistvo i da je osumwi~en suprug. Has he done it? (Da li je to on u~inio?) He won’t have done it. Obe ove re~enice imaju smisao: He can’t have done it. „Ne}e biti da je on to u~inio” (on to nije mogao da u~ini); dakle, govornik je uveren da on nije ubica. He may have done it. He might have done it. He could have done it. Ove tri re~enice izra`avaju izvesnu sumwu, ne odbacuje se nijedna mogu}nost: „Mogu}e, ali ne mogu da tvrdim.” He must have done it. He will have done it. Smisao ovih dveju re~enica jeste: „Iznenadilo bi me da se poka`e kako on to nije u~inio", odnosno one zna~e „Mora (bi}e) da je on to u~inio”. Must i can iza kojih sledi have –ed izra`avaju stupaw verovatno}e da se ne{to dogodilo. Dakle, ako `elite da upotrebite preterit glagola must u smislu „morati, trebati”, to ne}ete mo}i da u~inite. No, setite se, za to }e nam poslu`iti have to: The children must be in bed by eight tonight. Deca moraju da budu u krevetu ve~eras do osam sati. At their age, I always had to be in bed by eight. U wihovom uzrastu, ja sam uvek morao da budem u krevetu najkasnije u osam.

121

Ako vam zatreba preterit glagola can, upotrebi}ete oblik could: I could understand it (Mogao sam da shvatim); I couldn’t speak English then (Tada nisam znao engleski). Mo`da }ete se upitati da li zaista vredi truda u~iti kako se koriste ti neobi~ni glagoli kad se svi ti pojmovi mogu iskazati i druk~ije, pridevima i prilozima poput possible ili probable. Svakako, na vama je da odlu~ite. Me|utim, Englezi ~esto upotrebqavaju upravo te glagole tako da }e sigurno biti korisno da znate bar ne{to o wihovom zna~ewu i na~inu upotrebe. Should i ought to iza kojih sledi have slu`e za izricawe mi{qewa, stava o neostvarenoj ~iwenici. Prili~no neo~ekivano, could i might izra`avaju i kritiku, zamerku, naro~ito ako su u re~enici nagla{eni: You ought to have phoned me. Trebalo je da mi telefonirate. He should have been more careful. Trebalo je da bude oprezniji. You could have told me. Mogao si mi re}i. He might have said something. Mogao je ne{to da ka`e. Najzad, could mo`e da izrazi i da je ne{to mogu}e: You were lucky. You could have been killed. Imala si sre}e. Mogla si da pogine{. I couldn’t have done that when I was his age. Ja to ne bih (bio) mogao da u~inim u wegovom uzrastu. Klikom na link uradite stosemdesetosmu ve`bu.

178. ve`ba Klikom na link pro~itajte 68. razgovor.

68. RAZGOVOR

122

181. - as if He drove as if demented. Vozio je kao ludak. You talk as though you enjoyed it. Govori{ kao da si u`ivao. He looks as if he’s had bad news. Izgleda kao da je ~uo lo{e vesti. Uzgred, news je jednina, neka vas ne zbuni s. Ta re~ nema mno`inu: I have two pieces of news (Imam dve novosti). As if i as though uvode na~in. U nekim slu~ajevima, iza wih sledi „irealni” preterit: You talk as if I were your friend (Razgovarate sa mnom kao da sam vam prijateq, a ja to nisam). Klikom na link uradite stosemdesetdevetu ve`bu.

179. ve`ba

182. - Pisawe pisma Alan Parsons (ili Mr Alan Parsons ili Mr A. Parsons) 105 Main Street Boston Ime dolazi ispred prezimena. Dear Alan (Dragi Alane) napisa}emo donekle bliskoj osobi. Dear Mr Smith (doslovce, dragi gospodine Smit) ve} je formalniji na~in oslovqavawa. Dear Sir / Dear Madam (Po{tovani gospodine / Po{tovana gospo|o) vrlo je formalni na~in oslovqavawa. Amerikanac }e poslovno pismo nasloviti: Gentlemen (Gospodo). Darling (Mili, Mila) upotrebi}emo samo kad nekome otvaramo svoje srce. Postoje i razli~iti na~ini zavr{avawa pisma. Britanci ({to, naravno, ne zna~i da }ete Australijancu ili Indijcu pisati druk~ije) koriste slede}e formule (navodimo ih uz na~ine oslovqavawa kojima odgovaraju):

123

Dear Sir, (formalno) Yours faithfully, Dear Mr X, (mawe formalno) Yours sincerely, Dear George, (neformalno) Yours, Ako je posredi stari i vrlo dragi prijateq, pismo }ete zavr{iti s Love ili Love from, i to }e biti sasvim dovoqno. Amerikancima su (a to mo`e da va`i i za Japanca ili Ju`no-amerikanca, naravno, ako im pi{ete na engleskom) milije fraze poput Sincerely yours, Very truly yours ili Kindest thoughts, ali tako|e i Love. Klikom na link uradite stoosamdesetu ve`bu.

180. ve`ba Klikom na link pro~itajte 69. razgovor.

69. RAZGOVOR

183. - you, they, one You have to admire him. ^ovek mora da mu se divi. They say it’s excellent. Ka`u da je izvrsno. One does one’s best. ^inimo najboqe {to mo`emo (dajemo sve od sebe). You se ~esto upotrebqava u bezli~nom smislu, premda to mo`e da izazove i nesporazume, upravo kao na{e prvo lice mno`ine upotrebqeno bezli~no. They obi~no zna~i „qudi”, „autoritet”, izra`ava op{te mwewe. One nije tako u~estalo.

184. - U dru{tvu Uqudne fraze i razni na~ini pozdravqawa razlikuju se od zemqe do zemqe engleskog govornog podru~ja, ali je

124

ipak mogu}e dati donekle univerzalne savete. Pri pozdravqawu, na vrlo neformalni pozdrav (poput Hi), obi~no ne}ete odgovoriti formalno (npr., Good morning) ili obrnuto. Hello je pozdrav za svaku priliku. Goodbye zna~i i „dovi|ewa” i „zbogom”. See you je neobavezni na~in da se ka`e dovi|ewa, poput na{eg „vide}emo se”. Pri predstavqawu, mo`e se jednostavno re}i: My brother John; My friend Sarah (Moj brat Xon; Moja prijateqica Sara). Isto mo`ete izre}i i punom re~enicom, This is...: This is my brother John (Ovo je moj brat Xon). Na poslu ili na fakultetu, ve}ina Britanaca i Amerikanaca prvo }e navesti li~no ime: This is John, John Smith, our sales manager (Ovo je Xon, Xon Smit, na{ komercijalni direktor), na {ta }ete vi odgovoriti Hello John, dodaju}i mo`da jo{ i I’m glad to meet you (Drago mi je {to sam vas upoznao), bila to istina ili ne. Mr Smith (g. Smit) je ve} formalnije. Neke okolnosti nala`u formalniji ton, ali te{ko ih je sve predvideti. ^ak i u teniskom klubu, ako vam se neko predstavi rekav{i My name’s Smith (Zovem se Smit), nastavi}ete da mu se obra}ate s Mr Smith. Za `ene postoje tri ekvivalenta istog nivoa: Mrs (gospo|a), Miss (gospo|ica) i Ms (ne pravi razliku izme|u udate i neudate `ene). U Velikoj Britaniji i SAD mawe }ete pogre{iti ukoliko se `eni, naro~ito ako je li~no ne poznajete, u pismu obratite s Ms. Dakle, najsigurnije je `ensku osobu predstaviti samo imenom i prezimenom, This is Mary Smith. Ako se obra}ate `eni koju ne poznajete, ne}e biti nepristojno osloviti je Madam (gospo|o) ili Miss (gospo|ice). Ako je u pitawu dete, young man ili young lady (mlada dama) bi}e sasvim umesno. U trgovini ili hotelu, klijent se oslovqava sa Sir (gospodine) a ne Mister. Dodu{e, na{e „gospodin” i „gospo|a” nisu ta~ni ekvivalenti engleskog Mr i Mrs. Naime, ako se nepoznatoj osobi, na primer, na

125

ulici ili u trgovini, obratite s Excuse me, mister, bi}ete vrlo nepristojni, a ne}ete mo}i re}i ni Sir jer se tako obi~no oslovqavaju ili nadre|ene ili osobe kojima `elimo da uka`emo posebno po{tovawe. Englesko „gospodin” i „gospo|a” upotrebqavaju se, dakle, samo uz ime, ta~nije prezime, a onde gde biste na na{em jeziku rekli „dobar dan, gospo|o”, bi}e dovoqno G’d morning ili Hi there uz osmeh. Ako `elite da privu~ete ne~iju pa`wu, bi}e dovoqno samo Excuse me, ili neupadqivo pro~istiti grlo. Naravno, mo`e vam se dogoditi i da po`elite da budete neu~tivi; tada }ete doviknuti Hey you (hej, ti). A ako ka`ete samo You ili ~ak fishface (dosl. ribqa glavo), svakako }ete privu}i pa`wu osobe kojoj se tako obratite. Osobama koje obavqaju uslu`na zanimawa mo`ete se obra}ati i nazivom wihove profesije, npr., waiter (konobar), barman, doctor, nurse (medicinska sestra), driver (voza~), guard (stra`ar). Svaka osoba u uniformi (policajac, carinik i sl.) odazva}e se na officer. Klikom na link uradite stoosamdesetprvu ve`bu.

181. ve`ba Klikom na link pro~itajte 70. razgovor.

70. RAZGOVOR

185. - I daqe u dru{tvu Engleski ekvivalent na{eg „`iveli” je Cheers, kako }emo i uzvratiti kad nam neko nazdravi. (U britanskom engleskom ista re~, ba{ kao i u na{em jeziku, ponekad se upotrebqava i kao pozdrav, ali i umesto „hvala”). U engleskom jeziku, me|utim, ne postoji ekvivalent za na{e „prijatno”, pa se u takvoj prilici mo`e upotrebiti francusko Bon appétit. Dodu{e, anglofoni naj~e{}e ne

126

ka`u ni{ta, bilo zbog toga {to ne `ele da ostave utisak afektiranosti, bilo zbog toga {to se boje da }e pogre{iti u izgovoru strane fraze. Oni jednostavno prionu uz jelo. U Kaliforniji }ete ponegde ~uti Enjoy (otprilike {to i na{e „prijatno”). ^estita}ete nekome uz re~ Congratulations. Uzre~ica Bad luck (zla sre}a) poslu`i}e vam u opre~nim prilikama. Dakle, kad vam neko ka`e I passed my test (Polo`io sam ispit), re}i }ete Congratulations. Me|utim, ako va{ sagovornik do|e s lo{om ve{}u, I failed my test (Pao sam na ispitu), ute{i}ete ga rekav{i Bad luck. Ako je posredi ne{to ozbiqnije, mo`ete re}i i I’m sorry to hear that (@ao mi je {to to ~ujem). Umestan odgovor na sve te fraze je Thanks (hvala). Kako biste izrazili `aqewe {to ne{to ne mo`ete da u~inite, upotrebi}ete vrlo uvre`eno I’m afraid (that) (doslovce: bojim se da...), na primer, I’m afraid he’s out (@ao mi je, iza{ao je). Ta formula, premda bi weno doslovno zna~ewe upu}ivalo na to, ne odnosi se ni na {ta dramati~no. ’Fraid not (Ne, `ao mi je) u govornom jeziku zamewuje puko „ne”. Odgovoriti na pitawe Can you help me? suvim No pregrubo je pa se dodatkom ’Fraid not ubla`ava odbijawe. Kad nekome `elimo da izrazimo na{e dobre `eqe, uvek }emo po~eti re~ju Happy: Happy Christmas (Sre}an Bo`i}), Happy birthday (Sre}an ro|endan), Happy anniversary (Sre}na godi{wica) itd. Klikom na link uradite stoosamdesetdrugu ve`bu.

182. ve`ba

186. - need He needs a wife. Wemu treba `ena. He doesn’t need to pay. He needn’t pay. On ne treba / ne mora da plati.

127

Glagol need, ako iza wega sledi direktni objekat, kao u prvom primeru, pona{a se poput bilo kojeg pravilnog glagola: he needs, u preteritu I needed itd. Ako iza wega sledi glagol, kao u drugom i tre}em primeru, pona{a}e se druk~ije. U odri~nim i upitnim iskazima mo`ete ga upotrebqavati na na~in kako smo to nau~ili s nepravilnim glagolima poput will ili can: Need you ask? (Mora{ li da pita{?) ili kao pravilni glagol: Do you need to ask? U oba slu~aja zna~ewe je isto. (Upozoravamo da iza need, kad ga upotrebqavamo kao pravilni glagol, uvek vaqa dodati to.) Isto tako, u upitnom i odri~nom obliku preterita mo`ete re}i i You didn’t need to give her flowers (Nisi morao / nije trebalo da joj da{ cve}e) i You needn’t have given her flowers (uporedite sa shouldn’t have). Need, dakle, u nekim slu~ajevima mo`emo dodati spisku „nenormalnih” glagola. Spomenimo jo{ i to da se sli~no pona{a i glagol dare (usuditi se): I daren’t tell her (Ne usu|ujem se da joj ka`em) jednako je ta~no kao i I don’t dare to tell her. Ni ovde se smisao ne mewa. Spisku defektivnih glagola mo`emo dakle dodati jo{ dva ~lana. Klikom na link uradite stoosamdesettre}u ve`bu.

183. ve`ba Klikom na link pro~itajte 71. razgovor.

71. RAZGOVOR

187. - one, some I haven’t got a pen. Nemam olovku. Have you got one? Ima{ li ti? I’ve made coffee. Would you like some? Skuvala sam kafu. Ho}e{ (malo)? You can’t have sugar. There isn’t any. Ne mo`e{ da dobije{ {e}er. Nema ga.

128

Any obi~no zamewuje some u odri~nom i upitnom obliku. Klikom na link uradite stoosamdeset~etvrtu ve`bu.

184. ve`ba

188. - though, although I like him although he’s my boss. I like him (even) though he’s my boss. Svi|a mi se premda mi je {ef. Sa suprotnim veznicima, nadamo se, ne}ete imati nikakvih te{ko}a. Though, although i even though zna~e isto i upotrebqavaju se na isti na~in. Mogu da stoje i na po~etku re~enice: Though he’s my boss, I like him. You can’t be sure, however much you pay. ^ovek ne mo`e da bude siguran, koliko god platio. Ta konstrukcija izra`ava istu ideju kao i even though you pay a lot (doslovno ~ak premda mnogo plati{). Ako `elite da jo{ vi{e istaknete suprotnost, upotrebite may: However much you may pay; Although you may pay a lot. Klikom na link uradite stoosamdesetpetu ve`bu.

185. ve`ba

189. - Engleski glagol Raznolikost oblika engleskih glagola mo`e da pri~ini problem. Zbog toga }emo ukratko ponoviti naj~e{}e: SADA[WOST Prezent Perfekt I work I have worked I am working I have been

PRO[LOST Preterit Pluskvamperfekt I worked I had worked I was working I had been working

129

working

^itaju}i sleva nadesno, prvo vidimo prezent, zatim glagolsko vreme koje izra`ava ~iwenicu da je ne{to po~elo u pro{losti, ali da jo{ traje (perfekt), potom vreme koje izra`ava pro{lu svr{enu radwu (preterit), te najzad vreme kojim se izri~e pro{la radwa koja je zavr{ila u pro{losti, odnosno pre neke druge pro{le radwe (pluskvamperfekt). Ta ~etiri glagolska vremena govore da se neka radwa odvija(la), ali ne daju nikakva obave{tewa o wenom trajawu niti o tome da li se mo`da istovremeno de{avala i neka druga radwa. Upitni i odri~ni oblici prezenta i preterita grade se pomo}nim glagolima do, does i did. Podrobnija obja{wewa o svemu tome na}i }ete u proteklim odeqcima: prezent u odeqku 9, preterit u odeqku 45, perfekt (have -ed) u odeqku 79, pluskvamperfekt (had -ed) u odeqku 118. U drugom redu tablice na}i }ete oblike koji ukqu~uju be -ing. Takva tvorba vi{e insistira na trajnosti radwe nego na samoj radwi. @elite li da ih ponovite, vratite se odeqcima 28, 110, 139 i 169. Dakako, sva ta vremena imaju i pasivni vid. Ako vam zatrebaju futur i kondicional i wihovi oblici, konstruisa}ete ih pomo}u nekih od nepravilnih glagola, na primer, will ili would. Osnovno ustrojstvo re~enice ne mewa se. I X work. I X be working.

I X have worked. I X have been working.

U na{im primerima, X stoji umesto will, can, would ili bilo kog drugog pomo}nog glagola. Oblik be -ing isti~e trajawe radwe. Engleski i nije tako te`ak, zar ne?

130