Centralno Grijanje

Centralno grijanje toplom vodom

Centralno grijanje parom Neven Vereš, Jasmin Husić, Ivan Kregar, Lorena Nekić

Centralno grijanje Toplina se proizvodi na jednom centralnom mjestu Prema vrsti fluida koji koristimo za grijanje razlikujemo: Zračno Vodeno Parno Najefkasniji način zagrijavanja koji nam je dostupan

Centralno grijanje Prednosti

Mane

 Ravnomjerno zagrijavanje svih

prostorija  ravnomjerna raspodjela temperature  Čistoća zraka u prostoriji, manja produkcija dima u okolini  Lako reguliranje temperature, laka opskrba  Sigurnost od požara  Ekonomičnost u pogonu  Zauzimaju mali prostor u prostoriji

 Veći investicijski troškovi  Teškoće grijanja u prelaznim

razdobljima  Opasnost od smrzavanja  Suhoća zraka

Grijanje toplom vodom Kao medij se koristi topla voda Voda se zagrijava u kotlovima

i od tamo putuje cijevima do grijaćih tijela

Vodeno grijanje dijelimo na: Grijanje toplom vodom, kod kojega se voda zagrijava na 100°C Gravitacijsko (prirodnom cirkulacijom)  Grijanje s prisilnom cirkulacijom (pumpno gijanje) 

Grijanje vrelom vodom, voda se zagrijava na

120°C (srednji pritisak) ili 150-180°C (visoki pritisak)

Gravitacijsko grijanje toplom vodom Princip ovog grijanja zasniva se na prirodnom

kruženju tople i hladne vode uslijed njihovih različitih specifičnih težina. Da bi se voda u napunjenom sistemu pri zagrijavanju mogla slobodno širiti predviđena je ekspanzijska posuda. Lako reguliranje topline vode sa centralnog mjesta

Dvocijevni sistem s gornjim razvodom

Dvocijevni sistem s donjim razvodom

Etažno grijanje Gravitacijsko grijanje toplom vodom za

pojedine katove Postavlja se u malim obiteljskim zgradama, u višekatnim stambenim zgradama . Svaki stanar može grijanje podešavati svojim zahtjevima.

 Kod postrojenja za etažno

grijanje kotao se nalazi na istoj ili skoro istoj visini kao i radijatori  Pogon vode se stvara u

razvodnim cijevima  Vruća voda odlazi u strop

etaže i spušta se prema pojedinim radijatorima

Vodeno grijanje Prednosti

Mane

 Blago isijavanje topline

 Mogućnost smrzavanja vode

(temp. radijatora ispod 70°C) i njihovog prskanja (pri  Lako reguliranje temperature savjesnom rukovanju lako se izbjegava)  Veća moć akumulacije  Sporo zagrijavanje i sporo temperature vode reagiranje na promjene  Nije komplicirano, lako temperature, tj. inertnost. rukovanje Ovo je ujedno i prednost  Vrlo dugovječno sistema.

Parno grijanje

 Radni medij je vodena para i ona nastaje u kotlu  Mreža cijevi vodi paru do grijaćih tijela (radijatora)  Kondenzacija i vraćanje u kotao  Prema visini pritiska dijelimo ga na:  parno grijanje niskog pritiska ( 0.05-0.2 bara),  parno grijanje visokog pritiska ( 0.5-2,0 bara),  vakuumsko parno grijanje ( < 1 bara).

Parno grijanje niskog pritiska Para se stvara u kotlu Parnim vodom kao znatno

lakša od zraka ulazi u radijator odozgora U radijatoru para predaje toplinu stjenkama radijatora i time zagrijava Pri ovom hlađenju ona se kondenzira u vodu i u obliku kondenzata otječe povratnim

Parno grijanje niskog pritiska Visina pritiska uzima se prema najvećoj horizontalnoj

udaljenosti radijatora od kotla. U mrežu kondenzacijskih vodova ne smije ući para jer se tada javljuju šumovi i udarci U radijatore smije ući samo onoliko pare koliko se može u njima kondenzirati To se postiže reguliranjem ventila na radijatorima ili posebnom armaturom (parni zaustavljač) koja se stavlja na izlaz iz radijatora.

Parno grijanje s gornjim razvodom Para se vodi iz kotla vertikalnim vodom na

tavan Gornjom razvodnom mrežom koja ima pad u pravcu strujanja , dovodi se para do silaznih vertikalnih vodova Iz vodova prelazi u radijatore U radijatorima dolazi do zagrijavanja prostorije i hlađenja same pare – Kondenzacija Kondenzat se iz radijatora vodi ograncima do drugih vertikala ( hladni vod) Zatim donjim sabirnim vodom u podrumu ponovo ulazi u kotao

Parno grijanje s donjim razvodom Para se iz kotla vodi u suterenu

donjim razvodom koji ima pad u pravcu strujanja pare. Zatim vertikalama do radijatora gdje se odvija kondenzacija. Vertikalni kondenzacijski vodovi odvode kondenzat u sabirne vodove u suterenu, a zatim u kotao. Da bi se odveo kondenzat iz parnog voda postavlja se petlja od cijevi u obliku slova U.

Parno grijanje visokog pritiska Koristi paru čiji pritisak iznosi 1.5-3 bara. Temperatura grijaćih površina od 110° do

130°C. Koristi se u industriji. Svako grijaće tijelo mora imati ručni ili automatski ventil za dovod i odvod zraka. Podliježe posebnim propisima radi osiguranja od eksplozija.

Vakuumsko parno grijanje Zasniva se na pojavi da voda pod pritiskom nižim od

normalnog ključa i isparava na temperaturi nižoj od 100°C. Prema tome, i para ima nižu temperaturu. Vakuumsko grijanje spaja sva dobra svojstva vodenog i parnog grijanja, bez njihovih nedostataka. Ima niska temperature grijaćih tijela, lako se regulira na potrebnu temperaturu, brzo se zagrijava, nema opasnosti od smrzavanja.

Parno grijanje Prednosti

Mane

 Male investicije i manja

 Visoke temperature

potrošnja metala  Brzina zagrijavanja i hladi zbog male inertnosti sistema  Nema opasnosti od smrzavanja u sistemu

grijaćih tijela (100°C)  Teško izvodljivo centralno reguliranje isijavanja topline  Opasnost od hrđanja  Šumovi i udarci prilikom punjenja sistema parom

Sažetak Centralno Grijanje

Grijanje toplom vodom

 Toplina se proizvodi na jednom  Kao medij se koristi topla voda

centralnom mjestu  Prema vrsti fluida koji koristimo za grijanje razlikujemo:  Zračno  Vodeno  Parno  Najefkasniji način zagrijavanja koji nam je dostupan

 Voda se zagrijava u kotlovima

i od tamo putuje cijevima do grijaćih tijela  Dijelimo ga na:

- Grijanje toplom vodom - Grijanje vrelom vodom

Gravitacijsko grijanje toplom vodom  Princip ovog grijanja zasniva se na prirodnom kruženju tople i

hladne vode uslijed njihovih različitih specifičnih težina.  Da bi se voda u napunjenom sistemu pri zagrijavanju mogla

slobodno širiti predviđena je ekspanzijska posuda.  Lako reguliranje topline vode sa centralnog mjesta

 - Razvodna mreža i kotao

Gornji razvod vode

Donji razvod vode ili se nalaze u suterenu

 Zagrijana voda ide iz kotla do

podrumu  - Radijatori se napajaju toplom vodom uzlaznim vertikalnim cijevima  - Ohlađena voda se spušta silaznim vertikalnim cijevima

horizontalne cijevi  Razvodi se u radijatore od najviše do najniže postavljenog radijatora  Rashlađena voda se sabire i vraća u kotao cijevima namjenjenim za prolazak ohlađene vode

Etažno grijanje  Kod postrojenja za etažno grijanje Kao medij koristi se vodena para koja

kotao se nalazi na istoj ili skoro istoj visini kao i radijatori  Pogon vode se stvara u razvodnim

cijevima  Vruća voda odlazi u strop etaže i

spušta se prema pojedinim radijatorima

se stvara u kotlu, razvodi se mrežom cijevi do grijaćih tijela, predaje toplinu prostoriji, kondenzira se i vraća natrag u kotao. Gdje se voda ponovno zagrijava do isparavanja.

Prema visini pritiska dijelimo ga na:  parno grijanje niskog pritiska kod kojega je

para pod pritiskom od 0.05-0.2 bara,  parno grijanje visokog pritiska kod kojega je para pod pritiskom od 0.5-2 bara,  vakuumsko parno grijanje kod kojega je para pod pritiskom manjim od 1 bara.

Grijanje parom Kao medij koristi se vodena para koja se stvara u kotlu, razvodi se

mrežom cijevi do grijaćih tijela, predaje toplinu prostoriji, kondenzira se i vraća natrag u kotao. Gdje se voda ponovno zagrijava do isparavanja. Prema visini pritiska dijelimo ga na:  parno grijanje niskog pritiska kod kojega je para pod pritiskom od 0.05-0.2 bara,  parno grijanje visokog pritiska kod kojega je para pod pritiskom od 0.5-2 bara,  vakuumsko parno grijanje kod kojega je para pod pritiskom manjim od 1 bara.

Parno grijanje niskog pritiska  Para se stvara u kotlu  Parnim vodom kao znatno lakša

od zraka ulazi u radijator odozgora  U radijatoru para predaje toplinu  U mrežu kondenzacijskih stjenkama radijatora i time vodova ne smije ući para jer se zagrijava tada javljuju šumovi i udarci  Pri ovom hlađenju ona se  U radijatore smije ući samo kondenzira u vodu i u obliku onoliko pare koliko se može u kondenzata otječe povratnim njima kondenzirati vodom

Parno grijanje S gornjim razvodom

S donjim razvodom

Para se vodi iz kotla vertikalnim vodom na  Para

se iz kotla vodi u suterenu tavan donjim razvodom koji ima pad u Gornjom razvodnom mrežom dovodi se pravcu strujanja pare. para do silaznih vertikalnih vodova  Zatim vertikalama do radijatora Iz vodova prelazi u radijatore gdje se odvija kondenzacija. U radijatorima dolazi do zagrijavanja  Vertikalni kondenzacijski vodovi prostorije i hlađenja same pare – odvode kondenzat u sabirne Kondenzacija vodove u suterenu, a zatim u kotao. Kondenzat se iz radijatora vodi ograncima do drugih vertikala ( hladni vod)  Da bi se odveo kondenzat iz parnog Zatim donjim sabirnim vodom u podrumu voda postavlja se petlja od cijevi u ponovo ulazi u kotao obliku slova U.