Loading documents preview...
^UDNA MI ^UDA prva zbirka tekstova za nastavu po~etnog ~itawa i pisawa u 1. razredu osnovne {kole
2
Vodi~ zadatak crtamo i bojimo pi{emo re{avamo doma}i zadatak re~nik biramo zadatak
3
P~ele P~ele predu medene `ice izme|u livade i ko{nice. Dobrica Eri}
Pove`i p~elice s ko{nicom onako kao {to je zapo~eto.
Nacrtaj p~ele na livadi. [ta je to ko{nica? Da li zna{ kako nastaje med? 4
5
Kuca ka`e Kuca ka`e VAU, VAU! Maca ka`e MIJAU, MIJAU! Petô u {qiviku rekô KUKURIKU! Narodna pesma {qivik ‡ vo}wak u kojem rastu {qive
Pomozi maci da stigne do korpe. Pomozi kuci da do|e do ku}e.
Nacrtaj macu, kucu ili petla. Kako se ogla{avaju neke druge `ivotiwe ? Napi{i. Koja te od tih `ivotiwa podse}a na budilnik? Za{to? 6
7
Pro~itaj {aqive pitalice. Odgovore zapi{i punom re~enicom. Ko bez konca najlep{e prede?
Pitali mi{a: „U kojem se selu najboqe `ivi?¤ „U onom gde nema ma~aka¤, odgovori mi{. Objasni za{to je mi{ tako odgovorio.
Odgovore prika`i crte`om. 8
Na moru Mina i Na|a su na moru. Na|a sa mamom skupqa {koqke. Mina sa tatom roni. Najvi{e se raduju kada ugledaju morsku zvezdu i je`a.
Pomozi brodu da doplovi u luku. Pomozi ~amcu da do|e do ciqa.
Nacrtaj porodicu na moru. [ta Mina i Na|a rade na moru? [ta ti najvi{e voli{ da radi{ na moru? 9
10
Upecaj {to vi{e ribica i od slova koja su na wima napisana sastavi re~i i re~enice.
I
Q
M
A
Z R
[
O
E
J
L S
D P
U
K 11
Iza svakog imena tajna je skrivena Vi{wa
Belka
quqa{ka
Dragan
Maza
klackalica
Zvezdana
[arov
vrte{ka
Nastavi da crta{ onako kako je zapo~eto.
Napi{i {ta zna~i tvoje ili neko drugo ime.
12
iiii
Sanovnik
Neka se probude deca! Tuma~imo san: Ko je sawao zeca tr~a}e ceo dan. Ko je sawao mrava ima}e posla dosta. Ko je sawao reku pre}i }e preko mosta. Dragan Luki}
{{{
Nacrtaj jedan svoj san. Napi{i {ta naj~e{}e sawa{. Opi{i jedan svoj san.
13
14
Zavrzlama Zamislite, deco, jao! Rep u mleko mi{u pao. A on jadan nije znao, pa ga skoro progutao. Sve misle}i za svoj rep: „Gle rezanac, {to je lep!¤ Miroslav Anti}
zavrzlama ‡ zbrka, zabuna
Nastavi da crta{ onako kako je zapo~eto.
Sa ~ime je mi{ pome{ao svoj rep?
Re{i rebus.
[ta mi{ zamalo nije uradio sa svojim repom? Da li se i tebi nekad dogodila zavrzlama? 15
16
$iiii
Bekstvo
Nacrtaj mi{a.
Kada ma~or brkove su~e, mi{evi u rupu tr~e! Za{to mi{evi be`e u rupu kada ma~or su~e brkove?
${{{
Nau~i da izgovori{ brzo: Mi{ uz pu{ku, mi{ niz pu{ku.
17
$i{i{
Eci, peci, pec Eci, peci, pec, ja sam mali zec; ti si mala prepelica, eci, peci, pec. Razbrajalica
$i{
U kojim igrama koristi{ razbrajalice? Napi{i svoju omiqenu razbrajalicu.
18
19
Mrav Upade mrav u kap rose: „Upomo}, davim se! Upomo}!¤ Skupi{e se mravi, posavetova{e se i odo{e po slamku da spasu druga. Dok su tra`ili slamku, kap rose se osu{ila. T. Agajev rosa ‡ sitne kapqice vode
Nastavi da crta{ onako kako je zapo~eto.
U {ta je mrav upao? Ko je `eleo da pomogne mravu? Kako? Kako bi ti pomogao mravu? 20
21
$pi{i
Recept za pekmez 1. Kupi ili uberi vo}e. 2. O~isti i izmeri vo}e. Dodaj {e}er. 3. Kuvaj dok se ne zgusne. 4. Sipaj pekmez u tegle. 5. Nama`i pekmez na hleb ili na pala~inke.
$pi{i
Prijatno!
Pa`wa! Pekmez se pravi uz pomo} odraslih.
22
Koji pekmez najvi{e voli{ da jede{? Da li si nekad pomagao/pomagala nekome da napravi pekmez? Kako? Objasni za{to je va`no da pekmez kuva{ samo uz pomo} odraslih.
23
Gozba Bio kozi ro|endan, pa je goste zvala: ma~ku, psa i kvo~ku i dva prasca mala, i u tawir svakom mladog li{}a dala. Gosti rekli jadni: — Hvala, nismo gladni. M. Anti}
$$~~~~ ~~
Nau~i pesmu napamet.
Odgonetni zagonetku.
Ima{ ga u kwizi, ima{ i na nozi. S prole}a u {umi slast je svakoj kozi.
Nastavi da pi{e{ onako kako je zapo~eto.
Koje je `ivotiwe koza pozvala na ro|endan? [ta je koza gostima ponudila da jedu? Za{to su gosti rekli da nisu gladni? 24
25
$~~~
Je`i}
Drve}e, trava i cve}e pitaju je`i}a: „Za{to vetar nas povija i wi{e, a tvoje iglice ni da takne?¤ Je`i} odgovori: „Boji se da }e se ubosti¤. T. Agajev
Re{i zagonetku.
On je kao loptica, sa hiqadu bodqica. A tolike bodqice nose ~et’ri no`ice.
$eee
Nacrtaj je`i}a u travi. ^ega se vetar boji? Da li je`i} mo`e da ubode vetar? Objasni.
26
27
Je` Sklup~ao se mali je` pa tu mirno spava, boc, boc iglicama, ne diraj ga ru~icama, bode, bode je`, bi}e suza – be`! Nepoznat autor
^emu je`u slu`e bodqe?
28
$o~i Ka`e se
^uva ga kao malo vode na dlanu. ^uva ga kao o~i u glavi. Koga ili {ta bi ti ~uvao/~uvala kao malo vode na dlanu ili o~i u glavi? Za{to?
$te~e
29
$pe~e
Te`ak zadatak Zadao Nikola Pavlu ovaj zadatak: „Na jednom drvetu bilo je deset ptica. Do|e lovac i ubije ~etiri. Koliko je jo{ ptica ostalo na drvetu?¤ „[est¤, odgovori Pavle. „Nije, nisi pogodio¤, nasmeja se Nikola.
$to~i
Ilustruj ovaj te`ak zadatak. [ta ti misli{, koliko je ptica ostalo na drvetu? Objasni za{to Pavle nije bio u pravu.
30
31
la la
Pada sneg Ura, deco, pada sneg! Bela {uma, beo breg, bela staza, bela reka, bela vrana, beo zeka, beo ~ovek, beo brk ... hajd’ u igru, br`e trk!
Petar Stoki}
Nacrtaj sebe kako se igra{ na snegu. [ta ti voli{ da radi{ kad padne sneg? Opi{i jedan zanimqiv do`ivqaj na snegu. – Gde se to dogodilo? – Kada se dogodilo?
la la
– Ko je jo{ bio s tobom? – Opi{i {ta se dogodilo. – Kako si se tada ose}ao?
32
Odgonetni zagonetku.
Bele koke s neba pale, na{a vrata zatrpale.
33
$pala
Nezgoda
Bila sam na igrali{tu. Po~ela je da pada ki{a. Htela sam da napravim kolut oko {ipke. [ipka je bila klizava i ja sam pala pravo u baru. Krenula sam ku}i mokra i blatwava. Brinula sam zbog onoga {to }e mi re}i roditeqi. De~ji rad
Zajedni~ko prepri~avawe teksta.
34
$~elo
35
lala
Cve}ar Cve}ar svima deli sre}u. I sam `ivi u svom cve}u. Wegove su `ute lale ba{ dostojne svake hvale.
Laza Lazi}
Napi{i nazive cvetova koje zna{. ^ime se bavi cve}ar?
36
lola
maza Dopuwalka
Nacrtaj jo{ neku `ivotiwu koja ima duga~ak rep.
Auuu, auuu – on zavija i repinu dugu svija. Kad mu gladan stomak kr~i, celu {umu taj pretr~i. Kad pojede{ beli luk, pogodi}e{, to je ___ ___ ___ . Simeon Marinkovi}
z%ima
37
$sat
Sat mla|eg brata Stariji Petrov brat ima ru~ni sat. Da Petar ima sat, bio bi stariji brat. — Al’ on je mla|i brat i jo{ nema sat. — Kad treba sat bratu, brat zamoli tatu. Naravno, Petrov tata mo`e malo bez sata. Tako i mla|i brat ima ru~ni sat. \uro Damjanovi}
$~as
Nacrtaj sat koji bi `eleo da ima{. Za{to qudi koriste satove?
38
39
${ala
Slon i mi{
Ode slon u bioskop i sede ispred mi{a. Ovaj od wega ne vidi ni{ta i po~e da izviruje levo, pa desno. Ne vredi, i daqe ni{ta ne vidi. Naquti se mi{, ustade i sede u red ispred slona. Potom se okrenu ka wemu i procedi: – Sad }e{ da vidi{ kako je kad neko sedi ispred tebe! Iz kwige viceva Da pukne{ od zeke
mi{
Gde su se nalazili slon i mi{? [ta su radili? Napi{i omiqenu {alu. [ta je sme{no u {ali o mi{u i slonu?
40
41
$vvv Lisica pred sudom Izveli lisicu pred sud i optu`ili je zato {to je krala koko{ke iz jednog seoskog koko{iwca. – Nevina sam, ~asna re~ – po~ela je lija da {tek}e. – Mogu i da doka`em. U to doba nalazila sam se u drugom koko{iwcu! – A ima{ li svedoka? – upita sudija. – Svedoka sam pojela! \ani Rodari
nevin ‡ onaj koji nije kriv
Za{to je lisica izvedena pred sud? Kako je lisica poku{ala da doka`e da je nevina?
$jjj 42
[ta je sme{no u ovoj pri~i?
43
Kaktus koji ra|a bombone Kraj prozora je stajao kaktus. Nikad nije cvetao. Odjednom procveta i prekri se bombonama. Bombone su bile u {arenim papiri}ima. Visile su poput grozdova. Qudi su ih otkidali i jeli dok nisu pojeli sve. Kaktus se naquti i pokri bodqama. Eh, da su qudi bar jednu bombonu zakopali u zemqu, nikao bi novi kaktus koji ra|a bombone. V. Krotov
Da li bi voleo da ima{ ovakav kaktus? Za{to? Ako bi zasadio bombonu sa ovog kaktusa, da li bi stvarno izrastao novi kaktus? Objasni. [ta misli{ o qudima koji su pojeli sve bombone? 44
45
Bombona Pitali majmuna: „[ta je to bombona?¤ On se zamisli i re~e: „To je banana bez pantalona¤. Rade Obrenovi}
Nau~i pesmu napamet. 46
Nacrtaj bananu koja nosi pantalone.
^okolada Sakrio zeka ~okoladu ispod jelke i napisao: „Ovo nije ~okolada!¤ Slede}eg dana vrati se do drveta i vide da ~okolade vi{e nema. Na|e samo papir na kom je pisalo: „Je` je nije uzeo¤. iz kwige viceva Da pukne{ od zeke
Za koji praznik stavqamo poklone pod jelku? Ko je pojeo ~okoladu? Objasni.
47
Mrav i tre{wa pri~a po nizu slika
Napi{i pri~u po slikama. 48
49
Ku}a u ku}i u ku}i U jednoj velikoj zgradi, me|u stanovima, be{e mala ku}a. U woj brat napravi ku}icu za sestru. U woj sestrica napravi ku}icu za lutke... V. Krotov
[ta je bilo posle?
Oboj ku}e odgovaraju}om bojom. Naranxasta ku}a je naj{ira. @uta je najvi{a. Crvena je posledwa. Izme|u `ute i naranxaste je plava. Zelena je pored crvene. 50
Moderan Sne{ko
Nacrtaj ovom modernom Sne{ku druga ili drugaricu.
U ulici na{oj napravili Sne{ka, mesto lonca na glavi {ubara mu te{ka, mesto metle u ruci tranzistor mu svira, pa ga mnogi pozdravqaju skidawem {e{ira. Dragi{a Pewin
Zbog ~ega je ovaj Sne{ko moderan? Objasni kako pravi{ Sne{ka Beli}a. [ta se doga|a sa Sne{kom kada ogreje sunce? Napi{i pri~u o tome. 51
52
Napi{i re~enice pravilnim redosledom. Posle smo se grudvali. Odjurio sam sa drugarima u park. Radostan sam se vratio ku}i. Pravili smo Sne{ka Beli}a. Pao je sneg.
53
L
Sanke
ete
sanke, le e t e te ,l
kao
str e, el
uza ne i
Pro~itaj.
tanke
Popuni ukr{tenicu. 1. Donosi deci poklone za Novu godinu. 2. Sa wima na snegu dosadno nije – to su... 3. Duboka obu}a za sneg. 4. Bela zvezdica na dlan ti pala, zagrejala se i nestala. 54
1. 2. 3. 4.
k na{e san
. e l e be
Neobi~an mi{ Glava mi je `uta. Telo mi je naranyxasto. O~i su mi crvene. Wu{ka mi je crna. Noge su mi zelene. Rep mi je plav.
Oboj mi{a onako kako je zadato. Koji je tvoj omiqeni mi{ iz crtanog filma? 55
Poledica Nacrtaj u pet slika {ta se dogodilo u pesmi Poledica.
56
Niz uli~nu nizbrdicu napravismo poledicu.
Nai{la je jedna mama, klizala se malo s nama.
Ded je ne{to progun|ao, poledicu obi{ao.
Jedino je Mira pala, klizati se nije znala. Ali nije zaplakala.
Za wom sti`e brkat tata i eno ga, ve} red hvata.
Mom~ilo Te{i}
Ko se jedini nije klizao? [ta misli{ za{to?
Da li si se nekad klizao/klizala na ledu? Kako si se tada ose}ao/ose}ala?
57
Putovawe Re{io autobus Da obi|e globus BRUM Pravo iz gara`e Krenuo da sma`e Drum Ve} kod semafora Pade mu s motora [raf A nadomak druma Pu~e mu i guma PAF Dragomir \or|evi}
58
Napi{i pri~u o jednom svom zanimqivom putovawu. Pitawa koja ti mogu pomo}i da napi{e{ pri~u: Kuda si putovao? Kada? S kim? Kojim prevoznim sredstvima? [ta je na tom putovawu bilo zanimqivo? Kako si se tada ose}ao/ose}ala?
59
Igramo se re~ima Prona|i u slede}im nizovima re~i i zaokru`i ih. ranac acranacranranacacran kofer ferkoferfekokofererk torba rbatobatorbabartorba
auto t o a u t o a u a u t o t o
voz v o v o v o z o z o z v o z
brod d b r o b r o d r b r o d b
Sastavi i napi{i {to vi{e re~i od re~i put. PUTovati
ot PUTOVATI
60
More Sprema se pa~e sprema se prase. Kuda to idu? — Na more! Zna se.
Suncobran vuku, ki{obran vuku i druge stvari i ~amac stari.
Vide ih ze~e, pa skromno re~e: — I ja bih s vama, sunce me pe~e! Ra{a Peki}
Ko se sve spremao da ide na more? [ta su sve poneli? Opi{i jedan do`ivqaj s mora.
61
Hleb Mnogo qudi treba da se trudi pre nego {to hleb zamiri{e i zarudi. Koji qudi? Ora~, ratar, seja~, `etelac, kombajner, mlinar, pekar, prodavac. Kako se trude? Oru, drqaju, seju, `awu, vrhu, mequ, mese i peku, prodaju. Vladimir Andri}
Ora~
Seja~
Mlinar
Pekar
Napi{i {ta rade qudi na slikama. 62
@etelac
Prodavac
Nacrtaj ono {to najvi{e voli{ da jede{, a {to se pravi od bra{na. Koji se od navedenih poslova rade samo na selu, a koji mogu i u gradu? Napi{i {ta se sve pravi od bra{na.
Re{i zagonetku.
Bez ko`e u|e, s ko`om iza|e.
(i}ep u belh)
63
Ze~ja posla Tajnom {umskom pre~icom zeka je sa ze~icom i{ao pod ruku i mu~io muku. Sve do vrha u{iju, a to nije malo, zaqubqen je bio, samo, to je krio. Tek na kraju pre~ice stade ispred ze~ice: Ti si, re~e, lepa kao {argarepa!
ilustracija
Pavle Jankovi} [ole
Za{to je zec krio da je zaqubqen u ze~icu? Za{to je zec rekao da je ze~ica lepa kao {argarepa?
64
Lav i mi{ Lav je bio umoran. On le`e u hlad da se odmori i zaspa. Prolaze}i tuda, mi{ re{i da pretr~i preko lava. Me|utim, lav se probudi i {~epa mi{a. – Je li, malecki? Zar se ti, kod tolike {irine, usu|uje{ da preko mojih le|a pravi{ put? [ta }emo sada, govori?! – viknu lav. – Mo}ni lave – odgovori mi{ umiqato. – Mnogo sam pogre{io, priznajem. Molim te da mi oprosti{. Nikada vi{e ne}u to da u~inim! Ovo je prvi i posledwi put. Uostalom, pomisli: kakva bi to slava bila za lava da ubije mi{a? Lav se nasmeja i pusti mi{a zdravog i ~itavog. Posle nekoliko dana lav se nesre}no uhvati u jaku mre`u koju su postavili lovci. Nije mogao da se izvu~e, pa je rikao od jada i srxbe. To je ~uo mi{. Odmah je dotr~ao. Kada je ugledao svog dobrotvora u mre`i, nije gubio vreme. Po~eo je da grize u`ad i malo-pomalo na~inio dovoqno veliki otvor kroz koji se lav izvukao i tako izbavio. – Kakve se ~udne stvari doga|aju na ovom svetu! — re~e lav. — Ko bi ikad pomislio da i mi{ mo`e da spase lava od smrti?! Ezop
Kako je mi{ pomogao lavu? Za{to lav nije verovao da mu mi{ mo`e pomo}i?
Kakve su ove `ivotiwe?
veliki
mali
Mo`e li u stvarnom `ivotu slabiji da pomogne ja~em? [ta ti misli{? Objasni. 65
66
Prepri~aj basnu „Lav i mi{¤ prate}i slike.
67
Oboj dugu. 68
Duga je jedna od najlep{ih prirodnih pojava. Ponekad mo`emo da je vidimo kad za vreme ki{e sija sunce. plava qubi~asta
zelena
crvena `uta
Dugine boje
Nova godina
Zaokru`i sve ono {to ima veze s Novom godinom.
69
Napi{i {ta bi sve `eleo da dobije{ od Deda Mraza.
70
Nacrtaj novogodi{wu jelku.
Beograd Beograd ima balkone cvetne, da te ulep{an uvek sretne. Mostove ima budne po no}i u svako doba da mo`e{ do}i.
Da ti ruke pru`i, da ti srce da, jedini na svetu Beograd to zna. Nepoznat autor
Beograd je glavni grad na{e zemqe. Simbol grada Beograda je ptica vrabac. Napi{i nazive gradova za koje si ~uo. Ako o nekom gradu zna{ ne{to zanimqivo, napi{i ne{to o tome.
71
Bo`i} {tapom bata Jedan od najve}ih hri{}anskih praznika je Bo`i}. Slavi se u porodici. Deca se naro~ito raduju jer tada dobijaju poklone. To je dan qubavi, dobre voqe i radosti. O Bo`i}u postoji mnogo pesama. Evo jedne bo`i}ne pesme. Bo`i} {tapom bata: nosi suva zlata, od vrata do vrata. Na ~ija }e vrata dat blagoslov, zlata? Na na{a }e vrata prosut {aku zlata! Narodna pesma
Dopuwalka: Napi{i kako se pozdravqamo na Bo`i}. 72
Hristos se ______________
Opi{i kako se u tvojoj porodici proslavqa Bo`i}. Ako se u tvojoj porodici ne slavi Bo`i}, napi{i kako se proslavqa neki drugi praznik.
73
Au, {to je {kola zgodna Au {to je {kola zgodna Le~i lewost i samo}u KÔ da mi je ku}a rodna [teta {to ne radi no}u
Au {to je {kola sjajna U klupama par do para Svaki {apat svaka tajna Jednu novu qubav stvara
Kad nisam u svojoj {koli Mene moja du{a boli Nema one dru`ine Da delimo u`ine
Kad nisam u svojoj {koli Mene moja du{a boli Nema one s kikom Koju ne dam nikom Qubivoje R{umovi}
Re{i zagonetke.
Druge zove, sebe ne ~uje.
Korice ima – no` nije listove ima – drvo nije.
Napi{i imena drugova iz {kole s kojima se najvi{e dru`i{. Kako to {kola le~i lewost i samo}u? Da li je {kola stvarno zgodna? Objasni za{to tako misli{. Kako si se ose}ao na po~etku {kolske godine, a kako se ose}a{ sada? 74
Re{i rebuse.
75
Cvr~ak i mravi U vreme velike letwe `ege le`ao je cvr~ak u hladu i svirao. Posmatrao je mrave kako vuku teret pod vrelim suncem, }utke i ne `ale}i se. – Zar ne znate ni{ta boqe – obratio im se cvr~ak – nego da radite bez prestanka? – Moramo da radimo – odgovori{e mu mravi – jer samo tako }emo uspeti da sakupimo dovoqno hrane i ogreva za hladne dane. – Kakve hladne dane! – uzviknu cvr~ak, pa sko~i i po~e da igra i peva. – Ko jo{ da misli na hladne dane kad je leto tako lepo, sun~ano i puno plodova! Dovoqno je da se samo okrene{ i uzme{ sve {to po`eli{. – Ko leti peva, zimi }e se smrzavati – odgovori{e mravi. Po`eleli su i sami da igraju, ali nije bilo vremena. Morali su da rade, a cvr~ak osta u poqu sviraju}i. 76
Pro|e leto. Opade li{}e. Dunu vetar i sneg pokri zemqu. Mali veseqak vi{e nije igrao, niti svirao. Duvao je u prste i drhtao od zime, ali nigde ni skrovi{ta da se ogreje, niti kakvog zrnca da utoli glad.
Snaga ga je izdavala i mraz mu se uvla~io u telo. Cvr~ak nije imao svoju ku}u niti ikoga od onih koji su ranije u`ivali u wegovoj svirci. Iznemogao od gladi i hladno}e, cvr~ak pade u sneg. Jo{ koji trenutak i... U tom ~asu nai|e grupa mrava koji su opazili iznemoglog, uko~enog svira~a kako bez svesti le`i u snegu. Bili su to oni isti mravi koji su tokom leta sakupqali hranu i popravqali ku}u. Sa`alili su se na nesre}nog skitnicu i odneli ga u svoj topli dom.
Kada se odmrznuo i oporavio, cvr~ak je shvatio da je spasen i bezbedan. Vi{e nije bilo va`no da li napoqu duva ledeni vetar i da li jo{ uvek veje sneg. U domu wegovih vrednih prijateqa mrava bilo je dovoqno hrane i toplote za sve, pa cvr~ak zamoli da ga puste da ostane. I dok je skitnica svirao i pevao, mali{ani su igrali i veselili se do mile voqe. Lafonten
[ta je cvr~ak tra`io od mrava? [ta misli{, da li su mravi dobro postupili? Objasni. Kako bi ti postupio da si bio na mestu mrava? Za{to?
Tri miliona i jedan mrav `ive, rade i spavaju u mravqem gradu, ispod velike kru{ke, u hladu... Ako te zanima {ta je bilo daqe, prona|i i pro~itaj pesmu „Mrav dobra srca” Brane Crn~evi}a. 77
Objasni ove narodne izreke: Ko radi, ne boji se gladi. Vredan kao mrav.
78
Nacrtaj re{ewe zagonetke: Sam lon~i} u poqu vri. (kawivarm)
Zimske TV vesti Na Zlatiboru celog dana veje sneg. Skija{i se jedva probijaju do staza.
Zamisli da si novinar. Na osnovu slika napi{i tekst za vesti. Zaokru`i sve re~i koje imaju veze sa zimom. bunda svitac jagode pahuqa poledica sneg sandale roleri Sne{ko mraz sanke me}ava
Napi{i jo{ neke re~i koje te podse}aju na zimu.
79
Sveti Sava i |aci Sveti Sava bio je i u~iteq. Jednom wegovom |aku, jedanput, nestane zastrug meda. Da bi prona{ao kradqivca, sveti Sava uzviknu glasno svojim |acima: „Ko je ukrao med, pa{}e mu danas p~ela na kapu¤. Kad su |aci posle iza{li na ru~ak, onaj {to je ukrao bio med neprestano je pazio da mu p~ela ne padne na kapu i tako je u kra|i uhva}en. zastrug ‡ drvena posuda s poklopcem
Sveti Sava je ~esto putovao po zemqi i savetovao qude kako da boqe `ive i pametno i pravedno postupaju. O tome je u narodu ispri~ano mnogo pri~a.
Hram Svetog Save u Beogradu
80
Ilustruj pri~u „Sveti Sava i |aci“. Objasni kako je sveti Sava prona{ao kradqivca.
Prona|i i pro~itaj jo{ neku pri~u ili pesmu o svetom Savi. 81
Tri sam zemqe prelazio i tri gore pregazio, i tri mora preplovio... Du{an Radovi}
Napi{i pri~u o tome {ta bi radio kad bi imao ~arobni }ilim.
Da $imam $~arob$ni %}ilim...
82
Nema za ma~ke {kole – Kuda }e{ s torbom? – upita Miru ma~ka. – U {kolu! \ak sam! Ovo je torba |a~ka. – I ja bih s tobom – ma~kine o~i mole.
Dopuwalka. Voli da se mazi, voli i da prede, a najvi{e voli mi{eve da jede. I na kraju ta~ka to je deco ___ ___ ___ ___ ___ .
– Ne mo`e{, draga. Nema za ma~ke {kole. Ma~ki je dosta Da zna presti, Da zna loviti, Da zna jesti, Da se zna verati I da mijau~e. A to sve ma~ke Kod ku}e nau~e. Grigor Vitez
[ta sve ma~ke kod ku}e nau~e? [ta misli{, kako izgleda {kola za ma~ke? Ako `eli{, svoj rad mo`e{ i da ilustruje{. 83
84
85
86
87
88
89
90
91
92
93
SADR@AJ Vodi~ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 P~ele, Dobrica Eri} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4 Kuca ka`e, narodna pesma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6 Na moru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9 Iza svakog imena tajna je skrivena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12 Sanovnik, Dragan Luki} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13 Zavrzlama, Miroslav Anti} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15 Bekstvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17 Eci, peci, pec, razbrajalica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18 Mrav, T. Agajev . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 Recept za pekmez . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22 Gozba, Miroslav Anti} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24 Je`i}, T. Agajev . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26 Je` . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28 Ka`e se . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29 Te`ak zadatak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30 Pada sneg, Petar Stoki} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32 Nezgoda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34 Cve}ar, Laza Lazi} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36 Dopuwalka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37 Sat mla|eg brata, \uro Damjanovi} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38 Slon i mi{ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40 Lisica pred sudom, \ani Rodari . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42 Kaktus koji ra|a bombone, V. Krotov . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44 Bombona, Rade Obrenovi} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46 ^okolada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47 Mrav i tre{wa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48 Ku}a u ku}i u ku}i, V. Krotov . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50 Moderan Sne{ko, Dragi{a Pewin . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51
94
Sanke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54 Neobi~an mi{ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55 Poledica, Mom~ilo Te{i} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56 Putovawe, Dragomir \or|evi} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58 Igramo se re~ima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60 More, Ra{a Peki} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61 Hleb, Vladimir Andri} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62 Ze~ja posla, Pavle Jankovi} [ole . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64 Lav i mi{, Ezop . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65 Dugine boje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68 Nova godina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69 Beograd . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71 Bo`i} {tapom bata, narodna pesma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72 Au, {to je {kola zgodna, Qubivoje R{umovi} . . . . . . . . . . . 74 Cvr~ak i mravi, Lafonten . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76‡77 Zimske TV vesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79 Sveti Sava i |aci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80 Nema za ma~ke {kole, Grigor Vitez . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83
95
^UDNA MI ^UDA prva zbirka tekstova za nastavu po~etnog ~itawa i pisawa u 1. razredu osnovne {kole prvo izdawe autori
Zorica Stojanovi} Zorica Vukajlovi}
ilustrovao
Nino Maqevi}
recenzenti
prof. dr @ivojin Stanoj~i}, Filolo{ki fakultet, Beograd Tatjana Ja{in-Mojse, profesor razredne nastave, O[ „Mladost“, Vr{ac Sne`ana Ili}, profesor razredne nastave, O[ „U`i~ka republika“, Novi Beograd
lektor grafi~ko oblikovawe
tipografsko oblikovawe priprema za {tampu izdava~
Violeta Babi} Du{an Pavli} Andrej Vojkovi} Slobodan Miladinov Neboj{a Miti} Kreativni centar Gradi{tanska 8 Beograd Tel. / faks: 011 / 38 20 464, 38 20 483, 24 40 659
urednik za izdava~a {tampa tira` copyright
Slavica Markovi} mr Qiqana Marinkovi} Publikum 15.000 ŸKreativni centar, 2008
CIP – Каталогизација у публикацији Народна библиотека Србије, Београд 37.016:003-028.31(075.2)(076) СТОЈАНОВИЋ, Зорица Чудна ми чуда : прва збирка текстова за наставу почетног читања и писања : у 1. разреду основне школе / [аутори Зорица Стојановић, Зорица Вукајловић ; илустровао Нино Маљевић]. - Београд : Креативни центар, 2008 (Београд : Публикум). - 96 стр. : илустр. ; 23 х 22 cm. + прилог ([1] пресавијен лист). - (Српски језик : за први разред основне школе : (рад по комплексном поступку)) (Креативна школа) Подаци о ауторима преузети из колофона. Тираж 15.000.
Ministar prosvete Republike Srbije odobrio je izdavawe i upotrebu ovog uxbenika u okviru uxbeni~kog kompleta za srpski jezik u prvom razredu osnovne {kole re{ewem broj 650-02-00181/2008-06.
ISBN 978-86-7781-625-4 ISBN 978-86-7781-628-5 (за издавачку целину) 1. Вукајловић, Зорица [аутор] COBISS.SR-ID 149517068