ldentifikacija i analiza vizuelnog recnika koji formulise nase misli i diktira reakcije na svet oko nas
• Tumacenje nesvesnih kodova i oznacitelja koji sacinjavaju nas najstariji zajednicki jezik • Preko 1 600 vizuelnih simbola, ukljucujuci fotografije, umetnicke slike i ilustracije, sa autoritativnim dubinskim komentarima, definicijama i objasnjenjima
MAPK O'CONNELL RAJEAIREY
......------------------------------------------
ILUSTROVANA ENCIKLOPEDIJA
ZNAKOVA ISIMBOLA Identifikacija i analiza vizuelnog recnika koji formulise nase misli i diktira reakcije na svet oko nas
MARK O'KONEL I REJDZ ERi
'V'
SADRZAJ Uvod 6 PRVI DEO:
ZNAKOVI ZIVOTA
8
Hinduizam 40 Budizam 42 Judaizam 44 Hriscanstvo 46 Islam 48
SIMBOLII UM DREVNI SIMBOLI Praiskonski poceci 10 Kolevka civilizacije 12 Stari Egipat 14 Klasicno doba 16 Paganska Evropa 20 Bliski istok 22 Plemenska Afrika 24 Juina i Jugoistocna Azija 26 Okeanijska predanja 28 Srednja i Juina Amerika 30 Severnoamericki domoroci 32 Arkticka predanja 34
SIMBOLI SPIRITUALNOSTI Samanizam 36 Taoizam 38
Frojd i Jung SO Arhetipski simboli 52 Psihologija orijentisana na procese 54 Simbolicni zivotni put 56 Simbolika sna 58 Sinhronizovanost simbola 60
SIMBOLIKA U DRUSTVU Znacenje i veza 62 Uloge i odnosi 64 Tabui 66 Grupni identitet 68 Tradicionalno pripovedanje 70 Umetnost 74 Reklamiranje 76 Simbolika i nauka 78
DRUGIDEO:
SIMBOLI PO KOJIMA ZIVIMO
80
Lavirinti 148 Man dale i jantre 150 Prorocanstva i predskazanja 152
ZIVOTNI KRUG SVAKODNEVNI ZIVOT Univerzalne terne 82 Nastarnbe kao sirnboli 84 Vrata 86 Putovanja 88 Basta 90 Kuca 92 Status i bogatstvo 94 Pisrna i pisanje 96 Govor tela 100 Urnetnost na telu 102
OBRASCI I GRAFIKA Brojevi 104 Tackice i linije 106 Krst 108 Spirale i krugovi 110 Trouglovi i kvadrati 112 Baja 114
MIT I KOSMOS Tok stvaranja 116 Sunce 118 Mesec 120 Zvezde 122 Zodijak 124 Bogovi i boginje 126 Raj i pakao 130 Demoni i andeli 132 Vile i duhovi prirode 134 Fantasticna stvorenja 136 Zmaj (azdaja) 140
Ljudsko telo 154 Rodenje i srnrt 158 Seks i plodnost 160 Ljubav i srodstvo 162 Obredi glavnih zivotnih promena 164 Detinjstvo i igre 166 Tocak 168
FLORA I FAUNA Drvece 170 Biljke, trave i zacini 172 Cvece 174 Voce 176 Zivotinje 178 Ptice 180 Vodena stvorenja 182 Insekti 184 Zmija 186
ZIVA PLANETA Godi5nja doba i vreme 188 Zemlja 190 Karte i smer 192 Kopno 194 Vada 196 Vazduh i nebo 198 Vatra 200 Duga 202
TRECI DEO:
KNJIGA ZNAKOVA
POVEZIVANJE SA DUHOVIMA Sveti predmeti 14 2 0 ltari i sveta mes ta 144 Alhemijsko pretvaranje 146
ZAHVALNOST INDEKS 251
250
204
UVOD Rec "simbol" potice od starogrcke reci simbalejn
kao sto je u slucaju dirna koji oznacava vatru u blizini iii tragova
koja znaCi zajedno. Njeno figurativno koriscenje
koji ukazuju na prisustvo narocite zivotinje. Ova knjiga se
nastalo je u obicaju lomljenja glinene plocice
prvenstveno bavi znakovirna koji irnaju svesno iii nes\•esno
da bi se zakljucio neki ugovor iii sporazum:
znacenje za ljude, ali kako se budemo udubljivali u prirodu,
svaka ugovorna strana dobila bi jedan od
\'idecerno da rnozda postoje dublje veze izmedu prirodnih pojava i
slomljenih delova, koji bi se prilikom ponovnog
sirnbola koji narn nesto znace.
sastanka slagali kao slagalica Ovi delovi, koji su identifikovali jedno od urnesanih lica, bili su poznati kao simbola, tako da sirnbol ne
da narn pomognu da plovirno psihospiritualnim prostranstvima iii
predst,wlja samo nesto drugo nego i ukazuje na
nesadejstvenom stvarnoscu Duho\·i i slike iz sna prilwataju se kao
to da "nesto .. nedostaje, nevidlji\·i deo koji treba
vodic iii kao kompenzacija za neki deo nase celovitosti koji je jos
da ostvari potpunost iii celovitost Dali swsno iii
neprozivljen Znacenje tahih simbola i znakova sustinski zavisi od
nesvesno, sirnbol nosi osecanje spajanja stvari da
nase slobode da na njih odgovorimo
bi se stvorila celina koja je veea od zbira delova,
Staroegipatski ank (simbol zivota) predstavlja ranu manifestaciju simbola krsta
Sposobnost davanja znacenja znakovirna i simbolirna dovela
kao sto se okupljaju nijanse znacenja da bi nastala
je do rnogucnosti kornunikacije i razrnisljanja i omogucila je
slozena zarnisao
ljudskim bicirna da prenose svoje povesti, rnitologije i poglede
Znak, s druge strane, moze da se shvati kao GORE
Dok znakovi i simboli mogu da narn posluie kao mape i putokazi u svakodnevnoj realnosti, sirnboli sveta sna i duha mogu
na svet pripovedanjem, slikanjern i pisanom recju. Znakovi
nesto sto zarnenjuje iii ukazuje na nesto drugo u
i simboli su odigrali kljucnu ulogu u unapredenju naucnih
doslornijem smislu Znak postoji da bi preneo
shvatanja s\·eta i pomogli su nam da razvijerno sve slozenije
informacije o nekom naroCitom predmetu
tehnologije, unapredujuci ih od izurna primitivnih alata do
iii zarnisli, dok sirnbol te:/:i da pokrene niz
kompjutera i svemirskih brodova Religijska i duhovna predanja
percepcija, wrovanja i emocionalnih odgovora. Na primer, kao znak, rec "drrn" oznacava narocitu vrstu biljke koja
koriste sirnboliku za pomoc na putovanju prerna razumevanju i dozivljavanju boianskog i prerna "ispravnom zivljenju"
u
razvija trajnu dn·enastu strukturu sa deblom i granjem, korenjem
psihologiji su se razvili pristupi koji koriste sirnboliku za spajanje
i liscem Kao sirnbol, drvo moze da ima mnogo znacenja: rno:le
uma, tela i prirode.
da predstavlja plodnost i bilje prirode, izdrzljivost i dugovecnost iii rnrefo rodbinskih odnosa; kao hriseanski simbol moze da se
0 OVOJ KNJIZI
odnosi na krst, au rnnogim predanjima ono predsta\·lja "drrn
Ova knjiga istrafoje upotrebu i rnoc simbola, bilo da se oni koriste
zivota .. koje povezuje svakodnevni sa duhovnim svetom.
za individualne iii drustvene svrhe, iii za manipulaciju Ona se
Ni znakovi ni sirnboli nemaju sustinsko znacenje sami po sebi.
deli na tri dela. Prvi deo daje pregled upotrebe, znacenja i raZ\'Oja
Isto dn·o moze se opisati sasvirn razliCitim recima na razlicitirn
znakova i sirnbola onako kako se vide iz vise razlicitih perspektiva:
jezicima, a njegova znai::enja kao simbola forrniraju se u ljudskoj
istorijske, kulturne, socioloske i psiholoske. Drugi deo sagledava
interakciji s njim I znakovi i simboli su postali deo drustvenog i
prirnenu simbola u rnnogim oblastima zivota i ukljuC:uje poglavlja
kulturnog identiteta, koji se menjaju i razvijaju naporedo s nama .
o kulturi i komunikaciji, apstraktnirn simbolima, mitu i kosrnosu,
Oni su prenosna sredstva informacija i znacenja, koja deluju na
biljkarna i zivotinjama, ciklusu ljudskog zivota i zemlji Najzad,
razlicitim nivoima - univerzalnom i posebnom, intelektualnom
Tred deo, knjiga znakova, sadrii vise od I 000 znakova i sirnbola,
i emocionalnom, prostornom i vrernenskom, duhovnom i
od kojih svaki irna sopstveni ideogram i kratko objasnjenje
rnaterijalnom Oni su nacin osmisljavanja iskustva. Kada ne
znacenja i prirneneo
bismo mogli da klasifikujemo svet koristeci simbolicke kodove
Nadamo se dace informacije iz ove knjige podstaCi
i strukture, bili bismo zaguseni culnim podacima Da bisrno
interesovanje citalaca za ovu duboku i slozenu temu, navodeci
razumeli sta narn se dogada potreban narn je nacin na koji cemo ga
ih da se zagledaju dalje od povr5nog znacenja svakodnevnih
opisati
predmeta i misli da bi stigli do boljeg razumevanja nacina na koji
Osim sto su bi tan deo ljudskog drustva, znakovi i simboli se pojavljuju u prirodi i rnogu se odnositi na predsvesnu informaciju,
se veliki deo svakodnevnog zivota, na5a medusobna kornunikacija, oblikuju bogatstvom znakova i sirnbola .
su za sirnbol!zo\1 a!e srva1·aiaC:ku r1;0( sunca ! besn-1nnost
sc.: u rjima
Sirene su sirnboli zarnarnnog snaZno obuzin1a n1uSko
LEVO
ooLE
Sestokraka Z\iezda !ma
veliko simbolicko znacenje kulturama. ali no,ncY7r,on'o kao
Davidova zvezda, vaZan vere
je promenama usled nauc11ih otkrica o kosn1osu u postajimo
P R
·v
I
D
E
0
ZNAl{OVI v ZIVOTA Simboli se nalaze u sustini kulturnog identiteta, buduCi da oblikuju sve aspekte zivota. Oni se koriste svim izvorima
zivirn i nezivim - u svom
nadahnucu i pojavljuju se u svim pojmljivirn oblicima: kao slike, metafore, zvukovi i gestovi, kao personifikacije u mitu i legendi) ili se odigravaju kroz obred ili obicaj. Jos od najranijih vremena pojam simbolike pojavljuje se u svim ljudskim kulturama, drustvenim strukturarna i religijskim sistemima, doprinoseci gledanjima na svet i oblikujuci ljudsko shvatanje kosmosa i naseg mesta u njemu. Velika moc simbola odavno je poznata: kazu da je starokineski mudrac KonfuCije rekao: "Svetom vladaju znakovi i simboli, ne reci ili zakoni."
Monolitni kipovi na Uskrsnjem ostrvu imaju zivotno prisustvo koje simbolizuje upornost ljudskog duha.
DESNO
DREY.NI SIMBOLI 10 -1
0 CD
2'
Moc I ZNACENJE NEKIH NAJSTARlJIH SVETSKIH Sii\IBOLA DOSTUPNI SU NAM I DANAS PRONADENI u PREZIVELIM SLIKA!VIA l PREDMETli\L\ RANE ClVILlZAClJE SVETA, ONIJASNO GOVORE 0 FIZICKIM, DRUSTVENIM l DUHOVNIM BRlGA!VL\ NASIH PREDAKA I PREDSTAVLJAJU IDEJE KOJE SU OD SUSTINSKE VAZNOSTl ZA MODERJ\fO COVECANSTVO.
z > cc
0
PRAISIZONSIZI POCECI je rad sa izlomljenim kamenom..
plasenje opasnih zivotinja. Vatra
Tokom ovog razdoblja probudila
je omogucila ljudinu da produze
se rnitska masta i zapocelo je
dan posle padanja rnraka, da se
stvaranje umetnosti.
zabavljaju oko logorske vatre ili
Pocetak rnitologije i simbolike
ognjista, pricajuci mitove i price .
znacio je da ljudi pocinju da
U ovoj ranoj fazi vatra je takode
uspostadjaju ,·ezu sa pojmovima
postala simbol preobrazenja
koja je dublja od svakodnernog
preko procesa kuvanja
iskustva. Lako je zarnisliti da ih je odnos prema prirodi, prerna zirntinjama koje
SU
lovili, prema
rad,rnju dece i neminovnosti
Ova paleolitska pecinska slika u Laskou, Francuska, verovatno je imala za cilj da predstavlja simbolicnu vezu izmeau lovca i bizona, povezujuci lovca sa duhom zivotinje.
GORE
smrti, naveo na razmisljanja o
bile svetilista. Izgleda da su ljudi
izvoru i znacenju dogadaja u
ziveli oko ulaza iii unutra tik do
lzrnedu doba Australopitekusa,
zirntu. Primitivni simboli pecine,
njih, a ulazili su dublje u pecine
vatre, rucne sekire i predstave
samo zbog religijskih iii magicnih
miliona godina pre n e) i doba
figura zivotinja verovatno
razloga
SU
Homo sapiensa ( 2 5 do l 0 hiljada
povezivali ove ljude s ritmovima
godina pre n e ), ljudi su poceli
njihorng tela i prirode, i navodili
zidovima pecina verovatno je
da prave alat, naucili
ih da postuju sile koje na njih
bi lo sredstvo po,·ezivanja sa
uticu.
njihovim duhovnim svojstvima.
Takode su poceli da koriste jezik.
POTPALJIVANJE VATRE
bi bili zaredeni kao lovci - pri
obrede i simbole .
Sposobnost potpaljivanja vatre
cemu je ovaj obred verovatno
i obuzdavanja njene energije
podrazumevao simbolicku
precima potice od arheoloskih
predstavljala je ogrornan napredak
smrt i ponovno rodenje i koji je
dokaza kao StO
SU
da koriste
i gradili su kuce sa ognjistem.
Busmani iz pustinje Kalahari jos slikaju u stenama u zelji da da na simbolican nacin predstave uspeh u lovu
UMETNOST Za primitirne ljude pecine su
"ju±nog majmuna" (oko 3.6
\·atru i zatm da je potpaljuju,
DOLE
P ECIN E I PEC INS KA
Ono sto znamo o svojim ranim
Slikanje zivotinja na
Decaci su uvodeni u pecine da
koji je postigao Homo erectus
verovatno bio snafan dozivljaj,
slikarstvo, predrneti i tragovi
(oko I 6 miliona do 300 hiljada
duboko, u slabo owetljenom
moguce obredne prakse, kao
godina pre n.e ), i dala je ntri
mestu, nalik utrobi koje je bilo
i od poredenja sa prirnitivnim
veoma va±ne simbolicke osobine
okruzeno slikama zivotinja.
SU
pecinsko
narodima kasnijih razdoblja .
Cin potpaljivanja vatre predstavlja
Dokazi o razvoju simbola i obreda
iskru rnaste i kreati\·nosti, a
simbolizovala napustanje
poticu uglavnom od paleolitskih
energija vatre sama po sebi je
svakodnevne stvarnosti, buduci
ljudi koji su se pojavili pre
simbol moci: obuzdavanje i
da su ulazili unutra da pronadu
otprilike dva rniliona godina
koriscenje prirode za kontrolu
mesto gde se njihova dublja
Za rane ljude pecina je mozda
Oni su bili lovci. a ,·eliki deo
drugih aspekata prirodnog
priroda povezuje sa i slavi
njihove aktivnosti podrazumevao
sveta, stvaranje zivotne topline i
duhove drugih zirntinja; mesto
RUCNA SEKIRA Rucna sekira iz kamenog doba pojavljuje se svuda gde su postojali rani ljudi (izuzev dalekog azijskog istoka) i predstavlja najpopularniji oblik alata tokom poslednja dva miliona godina. Ona je oruoe visestruke
preobra:Zenja gde su ritualno
namene koje se koristilo za struganje zivotinjske koze, rezanje me'sa,
umirali i ponovo se radali u
kopanje rupa, secenje drveta i verovatno kao oruzje u samoodbrani
novorn obliku
od zivotinja iii drugih ljudi Pravljenje ovog oruoa podrazumevalo je otkidanje ljusaka od kamenog
Mnoge pecinske slike, kao sto su one u pecini Troa Frer
>
jezgra, oznacavajuci duhovnu i psiholosku obnovu tog jezgra. Smatra se da su prve sekire sa dva lica predstavljale poboljsanje odnosa u konfliktima ljudi.
(Tri Brata), u juinoj Francuskoj,
v
0
prikazuju bica koja su delirnicno
n
zivotinjskog a delimicno ljudskog
slikanje zivotinja u parenju ili
njegove gla\·e nalazio se \'eliki
oblika. Bradata rnuska figura,
zenki sa mladuncima. Glineni
kamen i s njim sahranjeno
sa usirna bika, rogovirna jelena
kipovi bizona u parovirna i bika
orude od kremena i stap
i konjskim repom, verovatno
koji sledi krarn pronadeni su u
poglavice napravljen od roga sa
je predstavljala boianstvo ili
Francuskoj; u La Madleni jedan
ugraviranim jelenom Pronadeno
carobnjaka
crtez prikazuje srnu s lanetorn
je mnostvo drugih primera tela u kamenirn grobnicama ili u
Tesko je u paleolitskorn slikarstvu praviti razliku izmedu
PRINOSENJE ZRTAVA
plitkim grobovima, skupa sa
ljudskih C:arobnjaka i boianskih
Najraniji dokazi verovatnih zrtan
dragocenim nakitom, alatom i
iigura, jer su, izgleda, delili
natprirodnim silarna pronadeni
drugim obrednim predmetima.
O\'U
sme5u ljudskih i zivotinjskih
su u Drahenlohu, u Taminskoj
lzgleda da je pokojnicirna davana
karakteristika. Carobnjak je
dolini, Svajcarska. Tamo su
Juana i orude, mozda simbolicno,
bio vafan pripadnik zajednice i
ostavljene rnedvede kosti sa
da budu opremljeni za zivot na
verovatno je smatran boianstvom
jos nesto mesa na lobanjama, s
0110111
svetu
u ljudskom liku, sa uticajem na
netaknutirn mozgom i sa butnim
Ponekad su sahranjena tela
bogove i zivotinjske duhove
kostima u stanju pred jelo Smatra
bila vezana u s,wijenorn polofaju
se da su to bile prinete irtve radi
Verovatno je bila namera da
smirivanja zivotinjskih duhova, u
pokojnici budu spreceni da
MAGIJA LOVA Paleolitski ljudi su sigurno
znak zalwalnosti njirna za uspe5an
se vrate i da muce S\'Oje :live
koristili rnagiju kao porno( pri
lov i trazenja naklonosti od njih
potomke U Kini su pronadeni
lovu zivotinja . Glavna forrna
za bu duce pohode u lov.
ostaci ljudskih biea u ernlutivnoj
magije bi la je podrafavajuca: oni
fazi na pola puta izmedu
bi oponasali zivotinju koju bi
SA H RAN JI VAN J E
Pitekantropusa i neandertalca:
lovili da bi se povezali s njenim
MRTVIH
osim lobanje i donje vilice,
duhom i da bi obezbedili uspeh
U paleolitska otkrica spadaju i
ostale kosti tela ostavljene su
Medutim, takode su koristili
prvi dokazi sahranjivanja mrtvaca
da predstavljaju zivotinje koje
sacuvstvenu ili horneopatsku
u obredne svrhe Verovalo se da
bi pojeli Dali je ovaj drevni
magi ju, uvereni dace delovanje na
pokojnici dobijaju natprirodne
pogrebni obred znacio "Ono si sto
predrnet koji predstavlja zivotinju
moCi i da ih treba postovati
jedeS"?
doslovno uticati na samu
i traziti od njih da vode :live
zivotinju Tako
Njihova tela su posipana crvenirn
SU
rn
n
pronadene
glinene figure i crtezi zivotnja
okerom; ova je verovatno
koje su bile isecene i rasporene,
predstavljalo krv i simbolizovalo
od kojih se verovatno ocekivalo
zivot i snagu za putovanje na
da donesu uspeh u lovu .
drugi svet
Stalno prisustvo divljaci za lov
U Lezotou, En, Francuska, u
bilo je kljucno, a magija plodnosti
jednom malom useku, pronaden
se izvodila da bi je obezbedila
je skelet iz kasnog paleolita
Ovo ie obicno podrazumevalo
posut crvenim okerorn lza
Prikazi sunca i meseca na ovom venecuelanskom duborezu koncentrisu se oko ljudske figure. GORE
Prvi ljudi su ritualno koristili crveni oker, koji je upotrebljen za bojenje ovog kamena u Bevoku, Ceska, pre 250 hiljada godina GORE
Kao simbol, vatra se povezuje sa kreativnoscu, razaranjem i mastom..
ooLE
l(OLEVKA CIVILIZACIJE 12
ziiu svakodnevnog zivota, sa 0
hrarnom posvecenim glavnim
CD
2
bogovima u srcu svakog grada ili varosice
z
rec
> w
0
u pocetku je bila
prilicno jednostavnim
gradevinama od blata, ukrasenim
a:: 0
kupastim geometrijskim mozaicima i freskama sa ljudskim ili zivotinjskim figurarna Pravougaoni kovceg, poznat kao '·sela", imao je altar od cigle iii zrtveni sto ispred kipa hramovnog boianstva Javni obredi, prinosenje :Zrtava i irtve li\·enice, odrfavali su se dnerno, kao i mesecne gozbe i godisnje proslave lvlozemo samo da zamisljamo kako su izgledali prvi gradovi stare tvlesopotamije Utisak ovog slikara prikazuje, na levoj strani slike, impozantan hram
GORE
Hamurabijev zakonik iz XVIII veka pre n e primer je klinastog pisma, prvih pisanih znakova koji su zamenili slikovne predstave DOLE
Kada su lovacko-skupljacka
su se koristili slikovni znakcn·i ili
drustva pronasla nacin da
ikonice, sa jednim od najranijih
obraduju zemlju, doslo je do
recnika koji je sadrfavao oko
Nave godine.
HRAMOVI
pojaw trajnih naselja, narocito
dn hiljade grafickih simbola, od
Ovi rani hramovni kompleksi
u podrucjima u kojirna cc doci
kojih je svaki morao da lici na
postepeno su se razvijali u
do bujanja useva.Jedno taho
ono sto predstn·lja. Medutim,
zigurate, impozantne gradevine
podrucje bilo je l\!lesopotarnija,
kako se drustvo razvijalo i
nalik piramidama, od kojih su
··plodni polurnesec" kopna izmedu
potreba za belezenjem slozenih
neke dostizale 90m visine. Jedan
Tigra i Eufrata, u danasnjern
stvari povecavala, ogranicenja
od najranijih takvih primera
jufoom lraku Negde od 5000. g
slikovnog pisma su postajala
predstavlja Beli hram Uruka, koji
pre n e male ratarske naseobine
ocita. Ljudi
je bio posvecen sumerskom bogu
pocele su da se postepeno
se pisani znakovi mogu koristiti
Anu, gospodaru neba, a datira s kraja 3000 godina pr n . e
SU
polako sh\·atali da
ranijaju u gradove i \arosice,
za predstavljanje zyukova pre
iznedrujuci neke od najranijih
nego stvari, pa su slike bile
civilizacija - rec ''civilizacija"
zamenjene klinastim pisrnom,
gradeni u nizu od tri, pet iii sedam
potice od latinske reci civis, koja
kodeksorn koji se zasnivao na nizu
sve uzih terasa, sa stepenicama za
znaci ··stanornik gr.1da" Ljudi
Mesopotamski zigurati su bili
klinastih slova, koja su obicno bila
uspon na drugi nivo . Za sedam
izrnisljJ!i pisane jezike, gradili
ispisivana na mekoj podlozi, kao
terasa kafo da odgovaraju broju
su hrarncn·e, palate i nastarnbe,
sto je ilo\·aC:a
od sedam planetarnih nebesa .
SU
i stvarJli su slozena drustva u
Prema sumerskom predanju,
kojirna su se znakovi i simboli
RELIGIOZNI ZIVOT
najnizi nivo je bio povezan sa
preplitali sa tkirnm svakodnevnog
Poplave Tigra i Eufrata bile
Saturnorn i slikan je crnom
zivota.
su silovite i nepredvidive: za
bojom; drugi nivo je bio slikan
samo jedan dan zirntodavalacka
belom bojorn i odgovarao je
VODENJE ZAPISA
kisa rnogla je da se pretvori u
Jupiteru; treci nivo je bio crvene
Drevna sumerska civilizacija
rusilacku snagu Verovalo se da
boje cigle i simbolizovao je
imala je naprednu poljoprivredu,
ove mocne sile kontroliSu bogovi,
Merkur, dok je cetvrti, plavi nivo,
trgO\·inu i industriju i bila je
pri cemu
bio povezivan s Venerom.. Sesti
jedna od prvih civilizacija koja je
vise od robova cudima sudbine
nivo, Mars, bio je fot, dok je
razvila sistem pisanja U pocetku
Orn je religiju stavilo u samu
sedrni nivo bio siv iii srebrnast
SU
ljudi bili tek nesto
oEsNo Krilati bik sa ljudskom glavom, jedno od hibridnih stvorenja poznatih kao lamasu koja su bila klesana u vazne javne zgrade asirskih gradova
da bi predstavljao mesec, na koji
lazurnog kamena i dugine ogrlice,
bi sjala zlatna sunceva svetlost
sto je simbolizovalo njenu vezu s
Zrtvovanja su se obicno odvijala
nebom. Kao kraljica neba, svake
<
na najvisem nivou. Sirnbolika
nod se vozi neborn u kociji koju
)>
zigurata takode je uporedivana sa
vuku lavovi iii jarcevi. Zodijacka
kosrnickom planinom za koju se
sazvezda bila su poznata starim
tvrdilo da se nalazi u centru sveta,
Arapima kao Meseceve kuee, a
N
kao i sa hramovima gradenim
ceo zodijacki pojas bio je poznat
n
u obliku planine Simbolicki,
kao "opasac !Starove", naziv koji se
m
zigurati su slicni merdevinama,
odnosio na mesecev kalendar.
0
7
n <
)>
spajaju nebo i zemlju i stvaraju prolaz za smrtnike da se uznesu
VAVILON
i bogovima da sidu Zigurati su
U starom Vavilonu, !av je bio
navodno predstavljali nadahnuce
popularni simbol kraljevske
za Vavilonsku kulu, koja je u
vlasti, dok je zmaj bio povezivan
Starorn zavetu tumacena kao
s vrhovnim bogom, lv!ardukom
simbol ponosa, koji su ljudi
Zakoni i obicaji zemlje bili su
izgradili u poku5aju da se
objedinjeni pod Hamurabijem
izjednace sa Bozijirn sjajem
(vi l 792-1750 pre n e ), a grad Vavilon postao je poznati centar
BOGINJA !STAR
za nauku, posebno za prirodne
Sigurno najvainije bofanstvo
nauke, matematiku i astronomiju .
S telom bika, ponekad sa pet
u staroj Mesopotarniji bi la je
Vavilonski naucnici razvili su
nogu. krilate i sa bradatim
boginja rneseca !Star, koja je jos
brojeani sistem, koji je do,·eo
ljudskim glannu, 01·e skulpture
poznata kao Inana, Astarta ili
do naseg 60-minutnog casa i
su bile uklopljene u nzne javne
Astar (a kasnije, u starorn Egiptu,
360-stepenog kruga Starogrcki
grade\ ine, kao sto je kraljevska
kao lzida) !star personifikuje sile
istoricar Herodot obnarodovao
p.:data iii gradske kapije Neke su
prirode koje mogu da daju zivot
je da je Vavilon "toliko divan
bile visoke cak Sm i teske 30 tona
i da ga uniste, pa se njen oblik
da se nijedan grad na zemlji ne
Lavi bik
stalno menja kao i kod rneseca.
moze uporediti s njim·· Njegove
snagu, muzevnost i nho,·nu \last,
Ponekad je bila predstavljana
zidine i cuvene visece baste bili
iako je i jedna i druga zirntinja
kao boginja plodnosti sa velikim
su medu sedam cuda staroga
po,·ezivana sa boginjorn meseca:
SU
simbolizovali musku
grudirna i okruglim trbuhom
sveta, a Vavilon je postao sinonim
spektakularna Istarina kapija
Ona je boginja polne ljubavi,
za sjaj i dostignuea Medutim, u
koja je 1odila u grad Va\ ilon bib
au kucama starih Vavilonaca
judejsko-hriseanskoj tradiciji on
je ukrasena la,·ovima. dok su
male skrinje sa njenim likom
je postao antiteza raja i nebeskog
rogcni bika na !Starinoj perjanici
prikazivale su je kako naga sedi u
Jerusalima, simbolizujuci
oznacavali srp mladog meseca.
bogohuljenje
Glava cn·ih sfingi simbolizovala je
prozoru - sto je tipican polofaj za prostitutku !Star je i boginja rata, au tom vidu mogla je da bude
moc ,·],:idara d.1 zastiti narod, kri!J. LAMASE
su oznacav.:ila sposobnost da leti.
Simboli mod i zastite, masirne
dok su noge predstavlj,:ile budnost
prikazivana kako stoji na lavu
krilate sfinge iii lamase, imaju
proti,· ljudskih i natprirodnih
(koji simbolizuje svirepost)
koren u vavilonskim magijskim
neprijatelja koji bi mogli da
i sa kandfarna i krilima save
predanjima, iako se cesce
napadnu iz bi lo kog pravca
Prikazivana je i kako nosi
povezuju sa asirskom kulturom
trorednu krunu zvezda, plavog
( oko 1000-600 g pre n e )
GORE Ova umetnicka impresija Vavilona prikazuje popularnu zabavu lovljenja lavova Lav je za Vavilonce bio simbol kraljevskog autoriteta i vlasti. DOLE Jedna impresija kula lstarine kapije, koja je bila divno ukrasena zlatnim lavovima
STARI EGIPAT
Egipatske piramide poseduju celo bogatstvo simbolike GORE
u SREDINI Dvostruka kruna starog Egipta imala je mnoga simbolicka znacenja, povezujuci dva kraljevstva Gornjeg i Donjeg Egipta. GORE
PIRAMIOE Piramida je simbol uspenja podignuta u liniji sa suncem i zvezdama da bi omoguCila prelaz od zemlje do neba kako bi upokojeni faraon mogao da preae u drugi zivot u zapadnoj hermeticnoj tradiciji piramida spaja simboliku kvadrata i trougla Simbolika piramide se takoae povezuje sa humkom (i sa kosmickom planinom), buduci da se smatra da lici na brdo koje je izronilo iz praiskonskih voda kada je stvorena zemlja, pa je tako simbol nadmoci zivota nad smrcu.
Civilizacija starog Egipta
Set je povezivan sa haosorn, kao
je na svom vrhuncLI bila
i sa neplodnoscu i susom.. Slicno
najspektakularnija na zemlji .
tome, Kemet je bio mesto reda - LI
Pojavila se pre oko S 000 godina
isto neme je Nil, krvotok Egipta,
i bujala je tri milenijLlma, dajuci
plavio zemlju, obezbedujL1ci
Nil je simbolizovao krvotok Egipta, jer je plodnost zemlje zavisila, i jos zavisi, od njegovih sezonskih poplava
GORE
nam zadivljujL1ce mnostvo
bogate zetve - dok je Deshret
PO DELA I UJEDINJENJE
simbola, od kojih su mnogi bili
poveziv.in sa neplodnoscu i
Kraljevstrn je politicki bilo
ukorenjeni u tlo i prirodu Stari
neredom Harmonija se postizala
podeljeno na dva dela: Gornji i
Egipat je postojao LI .imbijentu
kada bi ove dve sile bile odrfane u
Donji Egipat, pri cemu se Gornji
krajnosti, koji se simbolicki
ravnoteii, kada nijedna od njih ne
Egipat nalazio na jugu, a Donji
izraZ:avao kao crveno i crno .
bi predadala onu drugu, a bila je
Egipat na severu Delte Nila
Cn'ena zemlja (Deshret) nalazila
olicena u boginji Maat, kceri boga
podela je bila predstavljena belom
Ra, tvorca i boga sunca.
i crvenom krunom.. Crvena kruna
se na saharskoj strani dr:i:.ive, a bi la je sprzen.i i pL1sta L1sled
Maat je predstavljana sa
ova
Donjeg Egipta imala je visok,
silne neline sunca: Crna zemlja
nojevim perjem na glavi, koje
uski potiljak i tanki svitak na celu,
(Kemet) bila je plodno podrucje
je bilo sirnbol istine i ideogram
dok je bela kruna Gornjeg Egipta
u dolini Nila, potamnjena
njenog imena . Ona je odrfavala
bila oblikovana kao visoka kupa
sezonskirn poplavama reke i
red na zernlji i na nebu, vladajuci
sa loptastim vrhom. Ponekad
osencena njenom \'egetacijom
godi5njim dobima, danom i noci i
je ukra5avana sa dva pera LI
Na onj nacin, egipatska zemlja je
kretanjima zvezda. Ona je takode
oblikLI koji se zvao atef-kruna,
simbolicki predstadjala vencanje
odredivala sudbinu mrtvih u
koja je povezivana sa Ozirisom,
sL1protnosti, sintezu. Ovaho
donjem svetu, mered teiinu srca
gospodarom podzemnog sveta.
posrnatranje oblikovalo je sisteme
pokojnika perom istine na svorn
Ponekad su se dve krune spajale i formirale duplu krunu
\'erovanj.i Egipeana i n.ilazilo se LI
kantaru pravde Kada bi kantar
SLIStini njihove kulture
do5ao u ravnoteiu, nagrada je bi la raj; kada bi se kantar nagnuo,
driave Egipat moze pratiti do cina
RED I HAOS
pokojnika bi progutalo cudoviste,
Lljedinjenja Gornjeg i Donjeg
Odnos izmedL1 reda (maat)
koje je delimicno bilo lav, nilski
Egipta pod dadarom koji se
i haosa (isfet) predstavljao je
konj i krokodiL Maat je takode
zvao Menes (za koga ne postoje
Verovalo se da se poreklo
okosnicu staroegipatske rnisli.
upravljala dekretima, zakonima i
arheoloski dokazi), negde oko
Bog Horse povezivao sa svim
drustvenim odnosima, a regulisala
3100 g~ pre n.e Hijeroglifski znak
onim sto je pravilno i sredeno, a
je i verske obrede
koji se koristio za izraiavanje
BALEGAR
ANK
Balegar je
Nastao stavljanjem petlje oko slova T, ank je bio staroegipatski hijeroglif koji je
simbolizovao
predstavljao zivot i besmrtnost i cesto se koristio u ikonografiji suprotnosti Petlja, oblik
novi zivot i
kruga, moze da predstavlja kosmos, a T eoveka. Alternativno, rec je o sjedinjenju muskog
vaskrsenje. Zvao
i zenskog simbola boga Ozirisa (T) i bogomajke lzide (okrugli deo), Ozirisove sestre i
se balegar zbog
supruge, a simbolizovao je jedinstvo neba i zemlje Na egipatskim zidnim slikama bogovi
toga sto je obicno
(narocito lzida) i kraljevi takoae se prikazuju sa ankom u ruci, da bi tako simbolicki
valjao lopticu
predstavljali svoju moc nad zivotom i smrcu Ank se takoae povezuje sa smrcu i
izmeta u koju je polagao
pogrebnim obredima: kada ga nose pokojnici, on ukazuje na bezbedan prelazak sa ovog na onaj svet,
jaja . Smatralo se da ovo
a kada se drzi okrenut naopacke predstavlja kljuc kojim se otvara kapija smrti da bi se uslo u vecnost.
simbolicno predstavlja
Ponekad se stavlja na celo izmeau ociju, sto ga povezuje sa vidovitoscu
putovanje sunca nebom Balegari koji su izlazili iz gliba povezivani SU Sa zivotom koji nastaje iz praiskonskog brega i simbolizovali su spontano stvaranje sveta
Raom, koji se ponekad predstavlja
na putu, a zastitne amajlije su
kao krilati suncev disk. Ovaj
stavljane na mrtvo telo
bogoliki status davao je faraonu apsolutnu vlast, ornogucujuci
o,·e najvise koriscene amajlije bile
SU
zastitno Horovo oko, koje
mu da vlada vojskom i svim
u jednoj verziji mita o Ozirisu
pojma ujedinjenja predstavljao
Ci\·i!nirn narnestenicirna, kao i
koristi Ozirisov sin, Hor. da bi
je stilizovano spajanje pluea, sa
svestenstvom Kud god da
natio oca u zivot, i balegar, koji
dusnikom koji se dize izmedu
isli, obicni ljudi su podseeani
je postavljan na srce Balegar je
njih U urnetnickirn predstavarna,
na faraonov status, koji su
povezivan sa Heprijem (jednim
SU
lWJ.j amblem je rnogao da bude
sirnbolizovali masivni kameni
aspektom boga sunca Ra) i zato
okruzen sa dva boianstva,
kipovi kralja u oblicju boga Ra,
je bio simbol novog zivota i
ponekad Hororn i Setorn, ili u
kao i ,·elicanstnne piramide
vaskrsenja Ponekad su balegari
drugim prilikarna sa dva boga Nila, pri cernu je jedan irnao na
pogrebni spornenici kraljeva i kraljica starog Egipta
prikazivani sa krilima sokola, kao simbol preobrazenja i zastite
GORE Uprafojavanje i obredni elementi mumificiranja bili su puni simbolickih znacenja.
glavi biljku papirus (heraldicki
DRUGI :ZIVOT
vodeni krin) (arnblem doline
Smrt i sahrana imale su mnogo
Nila) Figure sa strane cesto se
sirnbolickih asocijacija u starom
prikazuju kako povezuju stabljike
Egiptu, gde se postojanje drugog
papirusa i lotosa
zivota nalazilo u centru religijskog
LI
CVOr oko
hijeroglifa Uloga kralja iii faraona
wrovanja. Praksa mumificiranja
bil.i je da ujedini ove dve zemlje
otkriva snaino verovanje da telo
ti tu lama "Gospodar dn zernlje" i
zahteva da ostane netaknuto za
"Kralj Gornjeg i Donjeg Egipta"
zivot posle smrti, dok tekstovi
FARAON
verovalo da se mrtvi pen ju na
vezani za pogreb pokazuju da se Naz iv faraon (per-a a) doslovno
nebo, u carstvo sunca i mesto
znaci "velika kuea" U periodu
drugog zivota. Bilo je nekoliko
Novog kraljevstva (oko lSSO-
metoda uspinjanja, ukljuC:ujuci
oko l 069 pre n e.) ovaj nazi\· se
jahanje na ledima so kola, guske
koristio da opise kralja, ali pre tog
ili neke druge ptice; dizanje ka
vremena odnosio se na kraljevu
nebu zapaljenim tarnjanom; ili
palatu ili dvor U starorn Egiptu
putovanje na plovilu od trske ili
se za kralja ili faraona verovalo
barci koja je isla na jedra, vesla ili
da predstavlja zivu manifestaciju
je bila tegljena Ovo putovanje
boianstva, povezanog i sa Horom,
je bi!o opasno, pa
bogorn neba sa glavom so kola, is
bajalice da pomognu pokojnicirna
SU
Horovo oko (vadjat) pruza zastitu pogrebnoj laai na putu u drugi zivot.
DOLE
amblem delte), a drugi lotos (ili
Se Ci tale
l(LASICNO DOBA
Akropolj simbolizuje slavu klasicnog sveta.
GORE
I klasicnJ. grcka ci\iliz,1cijJ. i
kontrJ.ste i prcobrazenjJ. kojJ.
za1·isno od raspolozenja. Za s1·c
mocno Rimsko CJ.rSt\ 0 inuli
odreduju i kosmicki i ljudski
bogo1·e se srnatrJlo da poticu od
su ogronun utc1j nJ. zJ.p.1dno
zi1 ot. Bogo1 ii boginje grcko-
Gee (Zernlje) i Ur.111J (neln),
drust10, uticuci nJ. njt:go1 e
rimskog pJ.nteo1u olil:J.1·ali
J.
zakone i obicJjt:, umctnost
SU
U anticko doba, lovorov venac je bio simbol pobede, kao i znak statusa koji je nosila vladajuca klasa
SU
ljudski - zJ.ljublji1 ali su se. radali
i nauku, filozofiju i nacin
L1d,rnjc, smrt i 1,1skrsenje. r,1t i
decu. s1 irJ.li muziku. s1 JdJ.li sc
zivota. Sistemi 1 crO\ J.njJ. 01 ih
mir. ljub,11ibrJ.k,i1IJ.Lhli su s1im
i imali ljubarnc 1eze. S1 Jki bog
mediteranskih 1ur0Lh mogu se
.1spcktirn,1 dne1 nog zi1 ot,1
1ideti u njiho1im mitologijam,l. GORE
.irht:tipske tcmt: kao StO
njiho1 zirnt je ZJ!l1isljan kao
l\faj1 isi 1rh u pcjzazu st,ire
je imao sopst1enu sferu utic,1ja - AJrodita (rim ska VenerJ.)
koje su bile kar,1kteris,rnc
Grcke bib je pLmina Olimp. koja
1 ladaL1 je ljubJ.\lju, a Ares (rimski
zi1·opisnom. drJ.l11Jticnom
je bib sLrnistc bogc" a Oni su
i\!ars). nJ. primer. rJtom - i s1a
vitalnoscu koja je cu1,1L1 moraine
odJ.n!e 1lachli s1etom i pomag.1li
1eca bo:i.J.nst1 a imab su hramo1 e i
principe, prirodne zJ.kone i 1·elike
su ljudima iii su ih ornet,1li.
s1·etilist,1 kojJ im behu pos1ecena
VRHOVNI BOG Najveci bog bio je Zevs (kod
CENTAR S\TL-\ Jed no od naj1 J.inijih s1etilista
Rimljana Jupiter), koji je bio
bio je hram Apolonu u Delfinu
vrhovni vladar neba i zemlje, kao
1u padinJ.ma PanusJ.. Apolon.
i gospodar manjih bozanstava
koji je u jednorn od aspekata
Olimpa Bio je ozenjen svojom
bio powz,111 sa suncem. imao je
sestrom Herom, ali je imao mnogo drugih polnih veza, izrodivsi mnostvo potomaka i sa
prorocansku moc i u Delfirna je odgo1arao na pitanja o
boginjama i sa smrtnim zenama,
buducnosti preko s1·oje
tipicno prerusen
svestenice. Delfi su se srnatrali
pretvarajuci
se u labuda, bika, konja iii u obilje
centrom s1eta, tackom gdc se
zlata Njegovi simboli bili su
susrecu d1·e ptice koje lete s,1
munja i orao, iako je prikazivan i u ljudskoj formi sa krunom
suprotnih strana zemlje. Veliki
lovorovog lisca na glavi, kako sedi
kamen. poznat bo omfalos iii
na prestolu drzeci skiptar.
pupcani kamen, bio je tamo postadjen da to simbolizuje .
ELEUZINSKE MISTERIJE U sustini grcke religije bile su eleuzinske misterije, tajni godisnji obredi za koje se verovalo da drze ljudski rod na okupu Uvedeni u tajne su cuvali iste tako revnosno da mine
HRAMOVI
su simbolicku formu u mitu o
znamo sigurno sta su orii, u stvari, dozivljavali, ali se cini da su
Zemaljska bora1 is ta bogova
Persefoni (koju su Rimljani znli
imali trostruko otkrovenje· bozansku viziju device Persefone;
bili su njihovi hramovi i za
Prozerpina), nevinoj kceri Zevsa
spoznaju da je Persefona rodila Eona, bozije cedo, u vatri; i
izgradnju istih nije se :Zalio
(Jupitera) i Demetre (Cerere),
novae. Rane dn·ene uradevine
boginje Zemlje. Prema mitu o
ustupile su mesto kamenim,
Persefoni, Had (Pluton, bog
narocito merrnernim, koje su bile
podzemlja) uhodio je lepu devicu
ukrasene frizo1·ima jarkih boja
dok je brala makove i silom ju je
"'
z
misterije su praktikovane 2 000 godina, okoncavsi se gotskim
8
pustosenjem Eleuzine 396. godine n e
>
rimskim vremenima, okoncavsi se
na kojima su prikazivani podvizi
odveo da bude njegova kraljica u
krajem IV veka n . e. Obnovljene
carstvu mrtvih Ophrvana bolom,
su u modernom dobu l 896.
hramo1·a bi la je posvecena nekom
Demetra je zanemarila zemlju
godine Jedan od simbola koji
narocitom boianst1·u, ciji kult se
dok je trazila svoju kci. Zemlja je
je povezivan sa Olimpijskim
Jedan od najcuvenijih starogrckih hramova, Partenon, sagraden je na Akropolju ("visokom gradu'") u Atini izmedu
postala jalova, letina je venula i
igrama jeste trkac s bakljom,
propadala, a rezultat je bio vecna
koji nas vraca u vreme kada su
zima.
se stafotne trke odrfavale posle
Da bi pomogao coveeanstvu, Zevs se ume5ao i poslao je
padanja mraka, tako da su trkaCi
Hermesa (Merkura), boga
Pobednicki tim ih je koristio
pos,·ecen zastitinici grada, Ateni,
izaslanika, da vrati Persefonu
za paljenje vatri na oltarima
boginji mudrosti i ratovanja, a
1Vledutim, u meduvremenu ona
posvecenim Zevsu i Ateni.
imao je njen ogroman kip od zlata
bese pojela hrarrn pokojnika (u
Pobednici su nosili lovoro\' venac
i slononce. Son, kao simbol
obliku sest semenki nara) i tako
koji je bio posvecen Apolonu i
mudrosti, bila je njen amblem
je postala vezana za Had: mogla
predstavljao simbol pobede
i moze se naci na srebrnim
je da se vrati Demetri samo deo godine Njen godiSnji dolazak
SU
ko\·ani u Atini
posle velikih grckih pobeda nad Persijancima +79. g pre n e Rimski obieaj uzdizanja mrtvih careva u boianstva znacio je da
obeleiava se ponovnim radanjem proleea, ali krajem leta ona mora da se vrati u Had, kada zemlja ponovo postaje jalova
su mnogi hramovi izgradeni zbog njiho\'Og obo:Zavanja, ukljucujuci
IGRE
hram A\·gusta i njegove supruge
Ne samo zabava, sport je bio
Livije, koji se jos nalazi u Vianu,
nacin obucavanja za ratovanje i
Francuska Tahi hramovi su bili
za slavljenje bogova. Nacionalne
simboli i boianske i zemaljske
svecanosti privlacile su sportiste
moci, svedocanst\'O kulturnih i
iz celokupnog grckog sveta,
politickih dostignuca Rimljana
a najvainija sveC:anost bile su Olimpijske igre, koje su
GODISNJA DOBA I
odr:Zavane svake cetvrte godine
CI KLUS!
Zevsu u cast.
Grcki zi\'Ot se nalazio pod
Ove igre su bile toliko znaC:ajne
dominacijom religije, a ona
da su obustavljani ratovi da
je bi la sustinski povezana sa
bi svet mogao bezbedno da
prirodnim ciklusima. Godi5nja
putuje u Olimpiju i iz nje . Prve
smrt i ponon10 radanje
Olimpijske igre odriane su 776..
zemaljske vegetacije poprimili
g pre n . e. i nastavile su se i u
Pet krugova koji su simbol modernih Olimpijskih igara predstavljaju pet kontinenata sveta GORE
nosili baklje da bi osvetlili put
-J..+7 i 432. g pre n.e. Bio je
novcieima koji
er.
videli su klas zita, koji je obec'avao novi zivot i plodnost Ove
bogova, boginja i junaka. Vecina
postovao na tom mestu.
>
DOLE Triptolema,
eleuzinskog kneza, u eleuzinske tajne uvode Demetra i Persefona
Ogromne dimenzije Koloseuma imale su za cilj da impresioniraju i podjarmljene narode i rimske graoane velikom moci Carstva
DESNo
0
z > LW
""0
LOVOR Povezanoscu s Apolonom, aromaticni listovi lovora bili su krunski amblem grckorimskog sveta kako za ratnike tako i za pesnike Lovor jer bio simbol primirja, pobede, mira, prorocanstva i prociscenja
\!EDICIN:\ I
tela kao sto je S\etska zdrant\'ena
iz,1bran je breg Palatin, na kojern
LECEN_f E
organizacija
jc Romul zaorao brazdu da bi
Rimljani su takode \·ero\·:tli d,1
Za stare Grkc. bolest jc
bolcst mogu da doncsu bogo\ i,
f(,1d,1 jc Rem pokusao da preuzme
bogc11 i. kojinu su sc oni t,1kodc
kao i n,1dzbinc i klet\ e, a t:ikode
inicijatirn od brata. Romul ga je
molili z,1 izlcccnjc S\ctilista
SU
prcdst:l\ lj,1la bznu koju s,1lju Merkurova palica, sipka iii stap, obavijena sa dve zmije, simbol je boga Hermesa . Koristi se kao amblem homeopatske medicine.
njomc oznacio granice grada
DOLE
prinosili zrt\C bogc11 ima
U
pos\ cecn,1 ;\sklcpiju (gri:kom
obliku delo\'a tela OY,1 pr.1ks,1
J\Lus je od,ez:io Romula u s\·ojoj
lcbru koji je oboza\'Jn bo bog
sci d,rnas nastadj,1 u crb anu
kociji da bi postao bog
medicine) biL1
SU
izgr.1dcn,1 sirom
nekih meditcr,rnskih zem:ilj,1. gdc
grckog S\cta, ,1 n,1jpoz1utijc jc
se koriste metaln,1 znarnenja sa
bilo u Epid,rnrusu Bolcsnici
izbocenim sarama
koja doji blizance, Romula i Rema, jedan je od simbola starog Rima
Hrabroscu i prcd,1torskom prirodom \·ucica je z,1 M.us,1 biJ.1
su isli 1u hodocasc,1 t.1b irn
DOLE Vucica
ubio. KaLh je Rim bio osno\ an.
S\
et,1 zirntinja i post,1Ja je
totemski simbol Rim,1. jedne
hramo\ ima, gdc su sc izlag.1li
0 SN I\' A.NJ E R Ii\ L-\
od n,1j\ ecih sYctskih supersila
postupku izlcccnja poz1utom bo
Prcm,1 legcndi, Rim su 753
Rimsko carstn1 je izgradeno na
inkubacija Sp.1\ ali su u hr,1mu
godine pre n.c osno\ ,1la br,1c,1
snazi
i koristili su sno\ c bo Lrnal
Romul i Rem. sinO\i rimskog
komunibcijc sa EskuL1pom, u
bog.1 rat,1 \!Jrs,i. K,10 bebe.
S\
oje \·ojske.
SNAGA. I POBEDA.
nadi da Lm mozc d,1 im pobzc
blinnci su b.1eeni u rcku Tibar
Zasnov,rn,1 1u strogoj disciplini,
bko cc ozdr,niti. L1tim bi
i ost,n ljeni Lb umru. ali su bili
gyozdenoj \ olji i hrabrosti, rimska
S\cstenik iz\Co prcporuccni
izbaccni na obalu i z,1dojila ih jc
\'Ojska jc posta]a sinonim za
trctman Obic,1j je bio da sc ost,n i
Yucic.1. K,1d,1 su odr,1sli. odlucili
Rinu 0\ a \'Ojska ne samo da je sirila granice ClrSt\',l, nego je bila
!llOC
ncb nsta simbolickc predst,1\c
su Lh s,1grade gr.id na Tibru.
zall\ ,1cenog de la tcLi, i prilikom
Da bi odredili gde
tr.1zcnj,1 isccljenj,1 i u zn:ik
gr.id. brac,1 su se popela na breg
gDdeci neprobojne tvrdave
zah\ .:dnosti na kr.1ju.
(Rem na A\ en tin J Romul na
na nhu breoova da bi branila
Palatin) i trazili su od bogo\',l da
rirnsko bogatstvo Boginja Nib,
Eskulapo\ amblcm bio jc
ee sagr.iditi
odgornrna i za njegorn zastitu,
"'
njcgo\ ,1 palic.i, gruba granJ
irn posalju znamenja U grcko-
krilati aspekt A.tene, postala je
ob.1\ ijen,1 zmijom, ciji
rimskoj tr,1diciji, orao lesinar je za
simbol \'Ojne pobede Cesto
simbolizuje obn,1\ lj,rnje mladosti
A.polona bio S\'eta i proroc,rnska
je prikazi\·ana sa globusom i
Cha palica je jos mek sirnbol
ptic.i. Dakle. kada je Romul
pobednickim vencem, a prinosene
isceljenj,1. a koriste jc lekarska
\ ideo 12 lesin,1ra. a Rem samo 6,
su joj ±rtve pre i posle bitaka da
S\
lak
bi sc obezbcdiL1 pobcd,1 i iskaz,1Li
steknu slobodu. a neki gL1dijatori
jc bio sladjen u podzcrnnim
z,1h\ alnost IlJ uspchu
su stic.1li st.Hus slan1ih licnosti
hr,1mo\ ima, gdc sc od\ijao
Or,10 je us\ ojen kao rirnski
jed.111 1utpis u Pornpejima
taurobolium (obrcdno irtHl\anje
barjak Poznat kao akvi/a, s,un
opisujc gladij,1tora po irncnu
bika), a u\·odcni u kult su krsteni
b.ujak jc post,10 ,1mblcm carske
CeL1d kao muskarc.i za kojim
njcgcnom krdju Ponckad se
moci. Orio\ a kriL1 su cu\ al.:t
uzdisu cb ojkc K.ida bi gladijator
i\[itr,1 prikawjc ujarrnljcn u krug
mir C,irstYa, dok jc sposobnost
bio r,rnjcn, mogao je da z,Hrazi
zodijaka, \Cio\atno .iludirajuci
enc pt ice Lh obori zrt\ u u
rnilost Ako bi sc pLiblika (i or)
n,1 kr,1j Dob,1 bika i pocct,1k Doba
smrtonosnom IlJlctu podsccal.:t
umilosti\ili, podignLiti p.1lcc\ i su
O\
IlJ ratnickc \rline Rima.
zn,1cili d.i mu jc 1- ostedcn ziwt,
\TCI11C
1
i\lcdu r,1tnim plcnom n,1lazili su sc robo\ i, a neki od njih
.1 spusteni palccvi su oznac,n,1li brut,1lnLI srnrt
(ukljucujuci zcne) Yczbali SU
kao gLidij,1tori, koji
SU SC
KU LT i\!1 TRE
mcdusubno borili, ccsto do
Origin,1lno pcrsijski bog sunc.1,
smrti,
i\litr,1 jc stekao kultni st,1tus kod
LI
amfitcatrinu koji su
podizani sirom C,irst\ a Ch,1ba
rims kc\ ojske. koj,1 je prosiriL1
janlJ arhitcktur,1, rnoc,rn simbol
njegcno oboi.n,rnje LI cclom
rirnskc dorninacijc, kulminir,1Li
rimskom drust\ LI i c.ustni. L10
jc izgr,1dnjom spekt.1kuLunog
t\ orac i \lad.u kosmos.i i\!itr,1 jc
Koloscunu u Rimu . Ot\·oren
obicno prikaziv.in kako ubij,1 bika,
80. god inc n e, mogao jc d,1
simbolizujuci pobedu co\eka
primi oko SO hilj,1da gledalac.1,
nad njcgon1m :i:ivotinjskom
,1 proccnjeno jc da je u njemu
prirodorn, kao rimskLI politicku
poginulo 500 hilj,1lh gLidij,1tora
\last n,1d neprijateljima Mitra
CLidij,ltorske borbe inulc su rcligiozno poreklo, buduci da su sc odrzavale na pogrebim,1 da bi sc ukaz,1la (,1st pokojniku, ali u n-eme cue\ a one su bile kn·J\ a z,1ba\·a. Pobednici su rncwli ch
"
oEsNo U Rimskom carstvu, kult Mitre je bio otvoren samo za muskarce. Ovaj friz prikazuje ovog boga kako ubija befog bika, simbolizujuci musku polnu potenciju i moc u najcistijoj formi
1u kojc jc bi lo prikbdno za to
Krilata Pobeda- iii Nika, jedan aspekt Atene za Grke drzi dva najvaznija rimska simbola moC:i i pobede, palicu sa orlom na vrhu i venac od lovoerovog lisca
GORE
Barjak rimske legije bio je glavni simbol njenog ponosa i vojnicke casti GORE LEVO
PAG·ANSIZA EVROPA 20
Kada je Rim sa srnjim zapadnim
-'
0
carstYorn pao pred van·arskim
C!J
OS\
ajacima, .+-:-6 godine n e,
severna Enop,1 je usla u period z
nestabilnosti Uticaj rimske
> c::
ci,·ilizacije je slabio, iako jc
0
klasicna nauka sacuvana u hriseanskim manastirima, a stara Instrument duse, govorilo se da je keltska harfa izazivala tri reakcije: srecan smeh, suze tuge i vedrinu iii san
GORE
keltska kL1ltura bila preplete1u s germanskom i skandinavskom tradicijom n,1stupajL1cih sila U VI veku Anglosaksonci su
Keltski kazan bio je ,·afan simbol obilja, ponornog radanja
stigli LI Britaniju iz SkandinaYije
i ±rtrnvanja: beskrajna zaliha
i Nernacke, izbacujuci rimsku,
jeb iii znanja, cesto povezivan
keltskLI i hriscansku kulturu sa
sa nhO\·nim keltskim bo"Olll
teritorije koja je sada postala
Dagdom Za ubijene koji su
"
Gundestrupski kazan pokazuje velicanstveno mnostvo keltske simbolike vezane za prirodu, ukljucujuci rogatog boga Kernunosa, zivotinjsko bozanstvo
GORE
jagnjenja Oru jc inspirisala
·zemlja Angla"" iii Engleska
bacani u kazan CTO\·orilo se d,1 se
narodne pe,·ace i bib je bozanstvo
I<..1snije, izmedu 800. i 900
ponorn radaju sledeceg dana.
isceljenja koje je stitilo i zene na
godine, hropu i Britaniju napali
Keltski kazan je mozda preteca
porodajLI
su Vikinzi. Medutim, u XI veku
5, etog Grala iz legendi o kraljLI
Koci Kelta je mac
nove kulture su bile asimilovane
Arturu VeliC:J.nstveni kaz.rn od
je 0.!origan, koja je po,·ezi,·ana
simbolizovao vlast,
i hropa se izdigla obnodjena
pozlacenog srebra i bakra iz I i
s vranom. SL1pruga Dagde. ona
iz rdracnog u Srednji vek, sa
II \·eka pre n.e, Gundestrupski
je bib boginja boja. borbe i
proC\·alirn rimskim hriseanst,·om
kazan. prikazuje Kernunosa,
plodnosti lmab je moc d,1 LICini
kao dominantnom Yerom. koje
··Rogatog boga··. musko
rnuskarce potpuno bcspornocnim,
se smatralo da
je bilo pome5ano sa elernentim,1
zivotinjsko bo±anstvo. u svetom
narocito kad,1 nisu priznavali
poseduju carobna
starijih, prethriscanskih kultura
braku s I\!ajkom Zemljom iii
woja zenska sn1jstva Dagdino
prirodom On inn rogcn·e jele1u,
ime znaci
KELTI
koji simbolizuju obnorn ( buduci
jc bio Hstitnicka figura oca,
nisu uspeli, bila
Keltske mitcwe i simbole preneli
da jeleni odbacuju rogo\·e i da irn
cesto prikazi\·an kako drzi stap
je znak njegovog
su narodni pevaci, koji su mesali
rastu 110\·i) Isto tako se pojaYljuje
iii Sd napetim penisom, StO je
KELTSKI MAC
zastitu, hrabrost, istinu i pravdu Mac je i simbol falusa Za neke maceve
svojstva Slika Artura koji izvlaci mac iz kamena posto drugi
"
Druga trostruka boginj,1 bila
-S\
emocni bog On
kraljevskog
uloge svestenika, ucitelja i
kao Yepar, kojem su se Kelti di,·ili
simbolicki predstavljalo muskost i
dostojanstva
zabavljaea i odriavali kulturu
zbog brzine i spremnosti da se
st\ aranje zin1ta.
u zirntu. Kelti SU imali duboku
bori; oni su ,·erovali da on ima
Kelti su slavili srnje bogove
naklonost prema prirodi, pa su
magicna SYojstva i direktne veze
LI svetirn lugovima Hramo,·e su
prirodni obrasci snaino prisutni u
sa podzemnim svetom. Kernunos
poceli da grade tek pod uticajem
keltskoj umetnosti.
drzi zmiju sa glavorn ovna, simbol
Rimljana Hrast je bio simbol
polnosti i ponon10g radanja
lllOCi i zastite, a hrastovi iugovi SU
U grofoviji Galvaj u Irskoj stoji jedan drevni kamen, poznat kao Turoski kamen. U njernu su
U keltskoj umetnosti ima
bili sveta mesta.
mnogo primera trostruke boginje,
uklesani stilizovani obrasci koji
koja se pojavljuje LI tri vida: kao
ANGLOSAKSONCI
podsecaju na biljke i zivotinje,
devica, majka i babuskera Brigid
Oko .+50. godine Anglosaksonci
sto ga C:ini simbolom preporoda
je bila trostruka boginja, koja je
su poceli seobu u Britaniju iz
Verovatno je to bilo mesto gde su
obicno povezivana sa keltskom
Danske i severne Nemacke Oni
ostareli kraljevi bili zrtvovani za
prolecnom SYetkovinom u
su bili drustvo gordih ratnika,
obnavljanje kulture.
ImbolkLI, koja se slavila LI vreme
sa politeistickim \·erovanjima i
slavili
SU
zivotinjc kao StO
SU
\·cpar, konj i jelen
godini, polaga!.1 svecJna zakletva
Anglos,1ksonci su \·erovali u
po tom bio zrt\ o\·an: smatra!o se
unaprcd odredcnu sudbinu, koja
da on odlazi direktno bogovirna,
jc bib poz1Ht,1 kao vird. Ovaj
noseci z,1k!etn1 s,1 sobom, dok
pojam je bio otelotvoren u tri
je njegLwo nklano telo peceno i
scstre Vird iii Norne, koje su
s[uzeno
tkalc mrezu sudbinc (nesto kao
je simbolizova!o pono,·no radanje
grcke Sudaje za koje se verov,1!0
boginje sunca .
da prcdu. mere i seku nit zi\·ota s\·akog ljudskog bic,1)
>
nad Julskim \·eprom. koji bi
S
jabukorn
LI
>
z
er. 7'
> < 0
ustima, StO
Jelen je bio otmeni simbol anglosaksonskog kralja i njegcl\'og
ratnici i trgovci koji su se nalazili na vrhuncu moci od VIII do XI veka, napadajuci Evropu s mora mocnim, dugackim brodovima,
Za Anglosaksonce su konji
1odstrn Jelenji kolac, sa glarnm
otimajuci najpre pokretnu
bili sveti i predstavljali su veliko
je[ena na vrhu koja je okrenuta
imovinu a potom teritorije, od
bogJtstrn i rang Legende
prema sun cu, obicno se pobijao
Saksonaca
kazuju o Hengistu ("pastuvu')
za proklinjanje iii vredanje
i Horsi ("konju"), bogovinu
neprij,1te!j,1
b!iz,rncima za koje se govori!o da
Swtkovina boginje plodnosti
Odin iii Votan, glavno nordijsko boianst\'O, bio je bog misli i pamcenja. dveju
su predrndili invaziju Britanije
Eostre s!avi!a se u prolece. a
mentalnih sposobnosti koje su
Za goleme konje od krede koji su
prema ovoj svetkovini nastao je
cenili nordijski narodi. Tor je
uklesani u brdirna juine Engleske.
hriscanski Uskrs. Njena zivotinja
bio bog munje i grm!javine, sto
kao sto je sluc,1j sa Ufingtonom i
bi!a je zec - otkuda dolazi
znaci moci, koji je vitlao silnim
Vestbcrijem u Viltsiru, smatra se
moderni vaskrsnji zeka: prema
cekicem da bi zastitio !jude i
da su anglosaksonskog porekla
jednoj legendi ona je pretvori!a
bogove od di\'O\'J. Freja je bila
pticu koja se smrzla u zimskoj
boginja ljubavi i lepote. ali je bila
simbol zastite i kra!jevskog
meeavi u zeca. koji je u znak
i ratnik; njena sveta zirntinja bila
dostojanstva. Povezinn je sa
zahvalnosti nastavio da leze jaja
je macka . Frejin brat blizanac bio
Froom, bogorn kra!jn·skog
svakog pro!eca
Vepar je bio ang!osaksonski
dostojanstva i plodnosti .
je Frejr, rogati bog plodnosti, bog
Anglosaksonci su povezivali vepra s kraljevskim dostojanstvom, obiljem i zastitom u boju GORE
VIKINSKI BRODOVI Vikinzi SU bili majstorski graditelji brodova i gledali su na svoja plovila ("konje talasa") kao na simbol moci i brzine. Ovi brodovi su takooe bili simboli bezbednog odlaska na drugi svet, tako da su se oni koristili kod sahrana, cvrsto zavezani i usidreni, da zastite telo pokojnika .
uspeha i takode ratnik, koji se
Ratnici su nosili njegovu sliku
VIKINZI
na slemovima. uvereni dace to
Nordijski narod Skandinavije
uciniti snagu wpra dostupnom
slavio je panteon bogova i
nosiocu. U Jultajdu se, u znak
boginja koji su bili predvodeni
obeleiarnnja najkraceg dana u
Odinom. Vikinzi su bili morski
borio rogom iii vapitorrL ooLE Vikinski dugacki brodovi bili su
simboli uzasa i surovosti za nesrecne narode koji su bili izlozeni upadima Nordijaca
KORMILO STRAHOPOSTOVANJA Smatrano da cini nosioca magicno nepobedivim i zastrasujudm za neprijatelja, kormilo strahopostovanja bilo je vikinski simbol zastite Osim sto je bilo fizicki slem nosen izmeou ociju, kormilo strahopostovanja verovatno ima veze i sa oblikom magijske prakse koja se koristila da stvori zabludu u mislima drugih.
>
BLISIZI ISTOIZ FAR/WAHAR Vrhovni bog Vl
Persijanaca, Ormuzd, bio je personinkovan
z
Bliski Istok, koji sc poncbd
ukr,1sa\·,1li su kraljc,·sku paLltu u
Zaratustrovci \cruju Lfa jc pn,1
s,1glcd,n,1 kao r,1skrsec istorijc
Suzi, gLffnom gradu
St\·orcna zin1tinja bio bcli bik, predak SYih drugih zivotinja i
s,1st,1j,1listc Istoka i Zapada dozi\·co jc poectkc ci\·iliz,1cijc
ZARATUSTRIZAi\!
bilj,1b, dok jc ccntr,1lna tacb ovc religije \·atra, posmatr,rna bo najcistija m,rnifostacija Ormuzda .
faravaharom,
i bio jc rod no mcsto judaizma,
Godine 2+7 n . e. S,1sanidsb
"-'
slikom kraljevske
isLrnu i hriseanstY,1 Njcgcl\·a
dinastija je uspostaYila
0
licnosti koja izranja
kultunu sloicnost odr,1:i.a\·a dugu
zar,Hustrizam kao Z\'anii:nu
Sirom Pcrsije su st,1lno gorclc
istoriju ljudskih seoba, OS\,1janja
religiju Persijskog carst,·a, tako
v,1tre. ncke pod \·edrim ncbom,
da sc on,1 jos pr,1ktikuje u Iranu i
a drugc z,it,·orcnc u \',ltrenim
drugim delo\'ima s\·eta . Zasniv,1 se
hramo,·ima, o kojima su se sLuali
> a:
iz krilatog diska koji predstavlja ljudsku ambiciju da ostvari jedinstvo s bogom. Ova
PE RS IJS K 0 C AR S T\' 0
na ucenjima proroka Zar,1tustre,
S\cstenici znni m,1gi ( (odaklc
licnost simbolizuje
Od kraja VI \·eka pre n.c . Pcrsijsko
u kojima suprotstavljene sile
potii:e rci: ·magija·) Pribzi oltara
dobra i zla simbolizuje Ormuzd,
s \,1trom nalne se n,1 starim
nhm·no bofanstvo koje jc
no\·cicima
slobodnu volju: njena ispruzena ruka predstavlja teznje ljudske duse, a druga
carst\·o, ruj\·eee i najboljc organizo\·ano carst\·o starog
S\
eta
koje je do t,1da Yidcno, \ ladalo je
odgovorno za istinu i s\·etlost,
Kako Zaratustr,1 snutr,1
ru ka drzi prsten,
Bliskim Istokom, obuh\·atajuCi
i opaki Ariman. Njih drnjica
\·atru s\·etinjom, krcmir,rnjc
simbol kraljevskog
zemlje od ob,1le Sredozemnog
prcdstadjaju dvojnost kosmosa:
nije donoljcno zato sto bi
dostojanstva i ciklusa raaanja, smrti i ponovnog raaanja
rnora do granic,1 Indijc. Persijanci
za r,uliku od Satane, Ariman nije
kontaminiralo v,1tnr: umcsto
su pr\i ujedinili lr,rnski pbto,
t' orc\·ina \Thovnog bog,1 ncgo je
tog,1, teb se izlazu na nhu ·kula
koji je postao noYi centar moCi
njemu ra\',Hl
u o\·om regionu - obi.1st kojom SL!
naj\ eci deo prethodnih 2
SOO godina. kulturno i politii:ki,
dobrih duh ova ( ora) i zlih -duhova ( deva) konacno
ec
BE DUIN!
dovesti do trijumfa Ormuzda, a
Beduini su pustinjski nomadi Bliskog lstoka, a mnogi od
Persijsko carstn1 jc sadrz,walo
Ormuzda preko "dobrih misli,
njih i:l!\·aju tradicionalni nacin
mnogo razlicitih ruroda koji su se
dobrih reci i dobrih dela .. Ova tri
zi\'ota jos i dan.is. !me irn poticc
ccsto bunili proti\' persijske yJasti
ideala predstavljena su pomocu
od arapske reci koj,1 znai:i
D,1 bi oi:uYali red. Persijanci su
tri pera sa krila faravalzara, koji
"stanonrik pustinje· Nosili su
imali \·coma efikasnu \·ojsku od
je glavni zaratustrovski simbol
dugacke talasaste ogrtai:e Lfa bi
Prostrano i planinsko podrucje,
Kamila je najvaznija za opstanak Beduina, pa je arapski pesnici slave kao "pustinjsku laau" koja prevozi ljude i robu preko prostranih pescanih okeana
lesinari.
vernici ce biti ohr,1breni d,1 slecie
dominirali i\[esopot,rn1ija i Egipat
DOLE
tisine .. da bi njihove kosti pokupili
Uniwrzalni sukob izmedu
desct hilj,1da specij,1lno obucenih Yojnika, kraljeYih telohranitelja i cuvara zakona i reda koji su sejali strah kud god su prolazili, brzo guseci pobune Pripadnici ove elitne ratnicke sile bili su pozruti kao "besmrtnici .. zato sto bi snki poginuli rnjnik bio odmah zamenjen. Mozaici sa besmrtnicima koji nose koplja
oesNo Ova krilata naprava je faravahar, simbol ljudske zudnje da ostvari jeinstvo sa Ormuzdom, vrhovnim bozanstvom zaratustrovske vere.
TEPI SI Sirom Bliskog lstoka, tepisi SU nesto vise od funkcionalnih predmeta, buduci da se koriste kao simbol vaznih elemenata plemenskog, porodicnog i licnog zivota. Njihove sare obiluju simbolickirn znacenjima Na primer, karnile, beduinsko blago, oznacavaju srecu i bogatstvo za tkaca i vlasnika tepiha, dok paunov rep nalik tocku predstavlja simbol sunca i kosmickog ciklusa Uobicajeno je da tepih ima namernu manu, jer samo Bog moze da stvori savrsenstvo 0
im bilo hbdnije, ali je \erov.itno
S druge strane, u tisini i samoCi
11.ljniniji deo beduinske odeee
pustinje susret s nekom drugom
pokrivka ZJ glan1 Ono se s.istoji
osobom moze da bude neobiean
od pbtna kojc nJ mestu drzi
i znac.ij,rn dogadaj Orn je n,n·elo
agal (kanap). sto ukazuje na
beduinsku kulturu da pridaje
sposobnost nosioca da sacuva cast
\ eliki znaeaj gostoljubi\"Osti i
i da ispuni obavcze i odgo\·ornosti
drust\·enoj etikeciji: posetioci se
muzen10g doba. Beduinke takode
docekuju muzikom, poezijom i
obelefa\·aju status pokrivkorn za
plesom B.icanje loptica tamjana u
glavu - udate iene, na primer,
\ atru tradicioiulan je pozdr;i\·.
nose oko cela crno pL1tno, poznato kao asaba Beduini se tradicionalno dele
DRA.GOCENI TAMJAN Jedna od najbolje cm·anih
na srodna plemena, od kojih
t.1jni u dJ\nini bilo je mesto
svako predrndi seik SeleCi se od
n.1 kojen1 raste drvece koje
mest.1 do mest.1, u za\ isnosti od
chje miro i tamjan, koji su se
godisnjeg doba i ziveci u satorima,
cenili vise od zlata 0 mestima
cuvJju kamile, ovce i koze, jasuci
na kojima su se oni nalazili
r.1SI1e konje. koji su poz11.1ti po
ispredale su se f.rntasticne price:
eleganciji i brzini
grcki istoricar Herodot pisao je
U tahom suro\·om ambijentu sqko narusavanje teritorijalnih
Lh su to drvece C:uvale krilate
s.1 kraljevskim dostojanst\"CHn i
zmije koje bi ubile s\·akoga ko
bozanstH>m. T,rn1jJn ima dugu
prav.1 smatra se teskim
bi poku5ao da odnese smole,
tr.1diciju koriseenja kod svetih
prestupom: gornilice kamenja
a gcworilo se da je bogatstrn
ccremonija, kolutovi njego\·og
se tr,1dicionalno koriste za
legendarne kraljice od S;ibe
mirisnog di ma dozidjavaju se
obeleiannje granica imanja
s;igradeno 11.1 tim materijamJ. U
kao nebeske put,rnje z,1 1nolitve i
DOLE Tamjanske
smole su dragocene materije sa razlicitim simbolickim svojstvima Tamjan se koristi za prociscavanje
pustinjskim krajevima Arabije
sjcdinjenje s bogovima. Tamjan
tamjan i miro su bili bogati
se tJkodc po\·ezuje sa muskoscu,
simbolickim asocijacijama . Skupa
a duh mira je ienski i po\·ezan je
sa zlatom, oduvek se poyezuju
sa zemljom.
Crna feredza koju nose zene beduina znakje da su udate
1zNAD
Mnogi svakodnevni spoljasnji znaci beduinskog zivota imaju simbolicno znacenje, ukljucujuCi sator i odecu ovoga C:oveka SASVIM GORE
TRADICIONALNI SATORI Satar je boraviste pustinjskog nomada i ima mnoge simbolicke asocijacije U Starom zavetu, lutajuca plemena lzrailja podizala SU sa strane sator za Boga, koji je postao prototip hrama Kao i hram, sator je mesto u koje se priziva bozanstvo da se pokaze. U mnogim predanjima koplje satora se povezuje sa simbolikom stuba i drveta, predstavljajuci vezu izmeou neba i zemlje Beduinski satori simbolizuju dvojnost muskog i zenskog . Oni se obicno de le na dva dela, jedan za muskarce, jedan za zene, zavesom poznatom kao ma'nad Muskarcev prostor se naziva mag'ad (mesto za sedenje) i namenjen je prijemu vecine gostiju. Maharama (mesto za zene) je prostor gde se kuva i gde zene primaju zenske goste
PLEMENSIZA AFRII(A DUHOVNA VEROVANJA
lecenje bolesti Leko\·i mogu da se
U mnogirn tra.dicionalnirn
spradjaju od skoro svih sirovina,
africkirn drustvirna duhon1i i
ali su prirodne siro\·ine kao
0 co 2:
svakodnevni S\'et su jedno isto,
drvece, biljke i zivotinjske koze iii
z
gde SU svi vidovi zirnta prozeti
perje uobicajene i oblikuju se u
> UJ
silnom zivotnom snagom
a: 0
u
arnajlije sa sirnbolikom koja varira
nekim drustvima se smatra da
zavisno od koriscenih sirovina i
ovo zraci iz vrhovnog duha
snhe za koju se koriste
stvaraoca - Masaje iz kenije ga nazivaju Ngaj, dok Nupe iz
GORETonganski saman iz Zambije sedi u svojoj kolibi od trave s raznim tikvama, rogovima i drugim simbolicnim stvarima ispred sebe.
Fetis je simbol bozanske energije koja je sabijena u neki predmet Za
Nigerije, na primer, kafo da se
Kod tradicionalnih africkih
njihov bog Soko nalazi na nebu
drustava, nuske se koriste za
Cesto postoji hijerarhija duhova,
mnoge razlicite drust\·ene
od prirodnih duhm·a reka,
dogadaje i obrede, narocito
Stena, dn·eca i zivotinja, preko
maske koje se upotrebljanju kod
predackih duh ova pokojnika, do
ceremonija inicijacije i pogrebnih
boianstava koja dobijaju rnoc od
obreda Skupa sa kostirnom koji
duha tvorca Lugbare iz Ugande
skriva identitet nosioca, uloga
irnaju kult koji se koncentrise
maske ima rnnogo funkcija, kako
oko duhova pokojnika, u kojem
duhornih tako i svetornih Maske
se smatra da zivi pripadaju
se nose da pouce iii obra.zuju, d,1
Podrucje pustinja, savana,
"spoljasnjem" svetu dok rnrtvi
disciplinuju iii podare autoritet,
visokih planinskih lanaca i gustih,
pripadaju "zemlji" Ako se preci
da ornoguce nosiocu pristup
ekvatorijalnih kisnih 5urna, Afrika
zanemare, mrtvaci kainjavaju
specijalnim silama, iii prosto da
je wlik i raznovrstan kontinent
potomke donoseci im nesrecu i
zabave. Uloga rnaske prenosi se
Ona. je zavicaj mnogirn razlicitim
bolest
preko pokreta i plesa - rnaskerade
drustvenim sisternirna, gde se
F ETI SI
MASKE RADA
Veruje se da se duhovnom
gde kornpletan kostim postaje
gornri preko hiljadu jezika i gde
snagom rnoze manipulisati u
mocna i energicna sila koja
se mitovi i kosmologije preplicu s
svrhu dobra iii zla Pozitivna
predstavlja i ljudski i duhorni
rnora.lnim kodeksirna i nacinirna
mistiC:na snaga je produktivna,
svet Maskeradu cesto izrnde ljudi
sa.gledavanja sveta
moze da leci boles ti, i zastitnicka
koji su Clanovi tajnih drustava:
je, dok negativna snaga zdere
medu Dogonima iz Malija, na
lako je nernoguee izaci sa
prirodne fetise,
homogenirn videnjem africke
zdravlje i duse svojih frtava
primer, musko tajno drustvo iii
kao StO SU parcad
kulture, posteno je kazati da se
i uzrokuje nesrecu. Mnostvo
Ava, organizuje sve pogrebne
kroz \·ise hiljada godina nacin
Strucnjaka kao StO
zivota mnogih Afrikanaca menjao
iscelitelji i isceliteljke (poznati u
drveta, skoljke, obluci i perje, veruje se da duguju svoja
SU
vracevi,
svecanosti, sa rnaskiranirn plesacima u pogrebnoj povorci"
manje od industrijalizovanijih
vecini bantu jezika kao ngange),
Maske imaju snafoo simbolicno
duhovnim silama
delova swta i da tradicionalno
gatari i prizivaci kise poseduju
znacenje, a plesaci predstavljaju
magijska svojstva koje u njima borave.
ti ljudi zive od stocarstva iii
zanje o ovoj snazi i koriste ga u
uzorke muske i zenske snage i
Duborezi i mali
ratarstva . Simboli u africkoj
spravljanju "lekova" Lekovi se
uzorke iz zivotinjskog i sa drugog
kipovi mogu takooe
religiji, umetnosti kulturi
mogu koristiti za podsticanje
sveta.
odrafavaju ovaj socijalni i
iii sprecavanje kise, za pomoc u
U tradicionalnom drustvu
se aktiviraju preko
istorijski kontinuitet, au vecini
lovu, za zastitu od zlih duhova,
Joruba, smatra se da zene imaju
obreda i bajalica
africkih drustava duhovni i
za uspeh u ljubavnirn vezama
dve izrazite strane svoje prirode,
nganga
prirodni svet odrafava se u
iii za pronalazenje ukradenih
moc da stvaraju i odrfavaju zivot,
svakodnevnorn zivotu
stvari. Mogu se takode koristiti za
koja se spaja sa potencijalom za
da budu prozeti ovom snagom kada
veliko razaranje ivledu Jorubama.
kod inicijacije izvodi ,-e;tbc
geledska maskerada koju igraju
oponas,1juci zirntinju koju
rnuski iii zenski paro\ i treba
predst..wlja Mnoge maskc su
da obezbedi da se zenska moc
prava urnctnicka tvore\·ina:
kanalise za dobro zajednice
zensko inicijacijsko drustvo
Geledske nuske se pojaY!juju u
Sandi u plemenu Mendi, Sijcra
\·clikom broju razlicitih obrazaca
Leone, inu drvenu nusku koja
i obicno se nose na vrh glaw,
je ukrasena duborezima koji
m·eliko doprinoseci visini
predstavljaju pretke, gospodare
nosioca .
onih koji se primaju u drustvo .
U~JIVERZALNI KALABAS Kalabas je tikva tvrde kore, koja je cini korisnom posudom kada se izvadi njeno meso. Moze se koristiti kao lonac za vodu iii se moze napuniti semenkama da sluzi kao zvecka. Kada se horizontal no prereze na pola, okrugli kalabas se C:esto koristi kao posuda za darove iii simbolicne predmete u hramovima, a obicno se ukrasava duborezima iii slikama geometrijskih obrazaca, kao i slikama ljudi i zivotinja U Abomeju, Benin, kosmos se uporeduje sa okruglim kalabasem, pri C:emu je linija horizonta tamo gde se sastaju polovine podeljenog kalabasa . Za sunce, mesec i zvezde kaze se da se krec'u u gornjem delu kalabasa, dok je sama Zemlja ravna i pluta unutar te sfere na isti nacin na koji mali kalabas pluta u velikom.
Ma koja d,1 im je namena, svi kostimi i maske su ,·eoma
ADINKRA SIMBOLI
tela, ljudsko telo i nefiguratirne oblike. U pocetku korisceno za
stilizovane kreacije. a njiho\·a
Umetnost adinkre
simbolika varira u zavisnosti od
koji se rucno izraduju na
simbola
konteksta. i\ledu nigerijskirn
platnu - karakterisu simbolicki
rnnogim prilikama. pod uslovom
Ogonima, mnoge maske su
motivi, koji su graficki izradeni
da su simboli prikladni. a i samo
dizajnirane tako da lice na
u stilizovanim geometrijskim
je sirnbol kulture Gane.
zivotinje. pri cemu nosilac
oblicima Ovi simboli se odnose
pogrebe, platno se sada nosi u
Akoben, adinkra simbol za budnost i obazrivost
GORE LEVO
poprima duh iii karakter maske i
na istoriju, filozofiju i religijska verovanja naroda Asanti u Gani
Dogonske maske formiraju liniju, sto simbolizuje vezu izmeau sunca i zemlje preko plesacevog tela DOLE
i Obali Slonovace, a grupisani su u razne kategorije, ukljucujud stvorenja, biljni svet, nebeska ·
Platno adinkra najpre je pravljeno za pogrebe. Sam naziv prevodi se kao "oprastanje od nekoga"
DOLE
Gaj name, sto znaci "osi m za Boga·; najpopularniji je adinkra simbol u Gani GORE DESNO
7'
> >
>
JuZNA I JuGOISTOCNA AzIJA 0
Vl
Carski peeat je bio hrizantema,
0\·a skulptura se nalazi na tocku
simbol sunca i nacionalni cvct
zakona iii darmacakri, koji
Japana. U modern om Japanu car
simbolizuje Budina ucenja.
nastavlja da zauzima presto od
z >
w
0
hrizanterna: duga neprekinuta
ARHITEKTURA
dinastija sirnbolizuje kontinuitet
Veliki kineski zid se uzima kao
sa prosloscu, a car se po ustavu
vizuelni simbol Kine On kri\·uda
definise kao simbol drfave
celom severnom granicom ove
Carcvi u Kini bili su vladari
Kineski car, odeven u simbolicno zuto, pred paravanom sa motivom zmaja
GORE
Japanska zastava koja prikazuje "istinski" crveno sunce na "C:isto" beloj pozadini
GORE
JAPAN SKI SARAN Japanski sarani koji plivaju u mnogim japanskim vodenim bastama simbol su strpljenja, hrabrosti i snage koji su potrebni u postizanju velikih ciljeva u poslu i zivotu
Si Hang iz dinastije Kin kao
s\·et) i Cetiri strane sveta,
sredstni odbrane od varvarskih
odrfanjuci harmoniju izmedu
plemen.1 sa sc\·era . N,1 hiljade
neba i zemlje Imali su devet
robova urnrlo je u toku gradnje
obelezja: zmaj, planine, fazan,
onig zida, zbog cega je on postao
zrna pirinea, sekira, plamenovi,
simbol tiranskog ugnjeta\·anja.
Kulturna, politicka i duhovna
barska trava, zrtvena cinija i fare
istorija istocne Azije bogata
koje simbolizuju pravdLL
je i dramaticna i predstavlja
zemlje, a zansio ga je car Kin
Srednjeg carstva (svakodnevni
Zmaj sirnbolicki predstavlja
Za vlada\·ine dinastije l\[ing
( 1368-1644 pre n e ) ovaj zid je ojacan u \·elicanst\·enom
ogroman trezor simbolike, koji
carsku vlast i ulogu cara kao
stilu, kakav je danas, i srnatra se
se prostire od drevnih predanja
posrednika izmedu neba i zemlje
jednim od sedarn svetskih cuda.
do modernocrb doba Velike
On se pojavio na kineskoj
Iz raznih perspektiva on mo:Ze
civilizacije behu uspostavljene
nacionalnoj zastavi za vladavine
da se sagledava kao simbol moci,
u lndiji 2 500 godina pre n e,
dinastije King i bio je vezen
podele, zatvorenih sta\'O\'a i
au Kini 2000 godina pre n.e.
na dvorskoj odori Kinezi su
ugnjetavanja
Japan je sebe posmatrao kao
verovali da su direktni potomci
··trece carstnJ'', jednako Indiji
Zutog cara, za koga se priealo da
U Indiji, kod grada Agre, Tadz Mahal predsta\·lja trajan
i Kini, a po predanju ga u VII
ima glavu coveka i telo zmaja.
i dubok simbol ljubavi Orn
\·eku pre n e osnovao car Dzimu,
Zuta boja, koja je simbol zemlje
velicanstvenu grobnicu, koja je
cija se carska dinastija nastavlja
i prema tome. ratarstva, ostala
zavrsena 1652, sagradio je vladar,
neprekidno sve do danas.
je carska boja Od vrernena
5ah D:Zahan u znak secanja na
dinastije Han (od 206. pre n.e .
Mumtaz Mahal, svoju dragu
CARE VI
do 220
zenu koja je umrla prilikorn
Dalekoistocni carevi su sebe
slikani i u drugirn bojama, koje
porodaja Srnestena izmedu
dugo povezivali 5,1 iskonskim
su svaka za sebe imale razlicitu
kanala i tihih basta, ova grobnica
i rnitskirn izvorima snage.
sirnboliku: tirkizni zmaj postao
je napravljena od s\·etlucanig
Nipon, kako Japanci
ZO\'U
Japan,
znaci "zernlja izlazeceg sunca'', a carska porodica je isticala svoju centralnu ulogu u zemlji
rie )
zrnajevi su bili
je simbol cara, povezan sa
belog rnermera, koji je ulep5an
istokom i izlazecim suncern .
poludragim kamenjem Cetiri
Godine 1950. indijska vlada je usvojila, kao nacionalni simbol,
kanala u bastarna sirnbolizuju cetiri rajske reke koje su
- i svoj autoritet - upotrebom
skulpturu iz vladavine cara
opisane u Kuranu, dok baste
sun cane simbolike. Japanski
A5oke (vL 272-232 pre ne)
predstavljaju konacno pocivaliste
carevi su,preko legendarnog
Ovaj stub klesanog kamena
du5a pokojnika
pretka Dzirnua, pratili svoje
prikazuje cetiri lava, slona,
Tadz Mahal je podignut kao
poreklo dovelike boginje
konja, bika i jos jednog lava,
simbol ljubavi, ali mozda i kao
sunca, Amaterasu, centralnog
sve odvojene lotosom u bazi, s
demonstracija velicine 5aha
bofanstva panteona Sinto
natpisorn "samo istina pobeduje"
Dfahana. Kaiu da je za sebe
oesNo Velicanstveni Tadz Mahal, strasni simbo! vecne ljubavi jednog cara prema svojoj princezi, Mumtaz Mahal
pl:iniI«10 drugi l11JUZOlcj. od
br.1ta. bliska ,1li nc priljubljcna.
crnog mcrmcr:i. n:i suprotnoj
N,1 hindu vcnc,rnjim,1 par
str,111i rckc Dz,111rnnJ. i povcz,111
drzi pirin,1c, wb i lisec. sto
s,1 pn im srcbrnim mostom, :iii
simbolizujc zdr,1\ ljc. bog.1tst,·o i
jc umro pre ncgo sto jc njcgo\
srccu.
pLrn mog.10 da bude sprovcdcn u
U [(ini
c z > c 0
SC
0
gostu slLlzi (,1j lzao
dclo. t,1ko Lh jc s:ihranjcn u T,1dz
simbol f'Osto\ anj:i i dobrc ,·oljc.
l\L1h,1lu.
,l odbijanjc soljc C,lj,1 snutra
0
SC
z
ncpristojnim. Solj,1 sc pL1ni do Pl RINA( I CAJ
scd,1111 dcsctina, ,1 preost,1lc tri
Siron1 Azijc pirin:ic jc gLn-11J
dcsctinc sc pL1nc prij,1tcljst\·om i
n,1mirnic,1, koj,1 sc obicno
ljub,1\ ljLI Prcnu jcdnoj lcgcndi,
po\·ezujc s,1 izobiljcm, naprctkom
pijcnjc C,lja pocclo jc kada
i plodnoscu i prcdstavlj,1 simbol
car Sen Nung. jednog dana,
zirnta . Stanon1ici B,1lij,1, koji
odnur,10 u senci biljkc c.1ja i
jcdu pirin,1c z,1 sv,1ki obrok,
kaLh je nckoliko listo\·,1 p.1!0 u
kazu za njcga da jc nasi, sto
njcgon1 sol ju vrcle 'ode. Posto
> > N
SC
zn,1ci "nosnica : drugim rccinu.
jc popio zbtnu tccnost. bio jc
tm1ctnosti. LI obliku j.1p.rnskc
konzumir,rnje pirinca sm:itra sc
prozct di\nim osecajcm sreee.
c,1jnc S\cc,111osti iii C:.rnoju,1.
LOTOS
koj,1 pcrsonifikujc clcmcntc zen
lako raste u mulju,
prcncli monasi zcn budiznu.
filozofijc C1jn.i s\·cc,rnost C:,1dzi
lotos zadrzava
koji su ga pili ch bi ostali budni
s,1stoji sc od pct sati ritualnih
koje ne pojedu biti oziljak na lieu
prilikom mcditiranjaJapanci~
pokrct,1
muza
su podigli ispijanjc c.1ja na ni,·o
jcdnako \·aznim kao disanjc U Kini sc za devojkc sLibog dpctita gon1rilo da
ee s\·ako zrno pirinca
U _fapanu se pirinac smatra s\·ctinjom. a njegovo konzumiranjc jc S\cti obrcd.
U sinto rcligiji prinosc Se zrt\·e
Zclcni c,1j
SU
iz !(inc LI japan
svoju lepotu Kao nacionalni cvet lndije, on je simbol cistog duha koji
je ukorenjen u zemaljsku stvarnost Budisticka mantra "Om mane padme" odnosi se na
boz,rnstn1 Inari, koje donosi
prosvecenost,
pirinac. J.1p.111ci \·cruju da
"dragulj u lotosu"
1ut,1panje pirinca pre km«rnja oslobada zivotnu cnergijLI, koj.1 mo:i.e da doncse mir dL1si. Ponekad se Zd zrna pirinca govori da su "male Bude', da bi se dcca podstakla da ih jcdu .
U Indiji se pirinac smatrJ. hranom koja donosi srecu. Nm·a letina se proslavlja kao deo s\·eeanosti Pongal. kach se pirinac km·a u loncima dok se oni nc prcliju. Svet ukra$a\·a prostor ispred kuca pirincanim brasnom LI boji i prinosi Zrtve bogo\·ima Kaze se da zrna pirinca treba da budu kao dva
tevo Veliki kineski zid je primer kako jedna stvar moze imati razlicita simbolicka znacenja, zavisno od kulturne iii politicke perspektive. Ovaj zid se razlicito posmatra kao simbol zastite, moci i dostignuca, iii ugnjetavanja, izolacije i podela
0KEANIJSKA PREDANJA _j
z
Hiljade ostna u centralnom
Urodenicki n,1J'odi veruju da ·
kucnim gredama i na rnnogirn
i juznom delu Tihog okeana,
se pennjem narocitih pesanu,
drugirn nstama kucnih i
ukljucujuci r\ustraliju. Novi
na kljucnim t,1ckarna zcmlje,
duhornih prcdrneta Tiki jc
Zeland, polinczijskc Havajc i
direktno povezuju sa sanjanjcrn
muska figurJ koju rulazimo
i\falajski arhipelag. cine zajcdno
> LW
Oke,rniju Postoje tri glanu
c:::: 0
Totemske zirntinjc igraju vaznu
skulpturarna,
kulturna grupis,rnja: Polinczija,
Bratstva imaju totemski odnos
i na odeci . Poline±Jni n:ruju da jc
Melanezija i 1\likronezija.
sa rurocitom Zi\'Otinjom. pa im
on njiho\ prvi prcdak iii uopste
Domorodacko stanovnistvo
jc zabranjeno da jedu meso tc
pni co\·ck, i simbolizuje falus iii
zirntinje, jer bi to bilo isto kao
moc r,1danja
Australije predsta\ lja jos jednu \ dZilU
kulturnu grupaciju sa O\'Og
podrucja
da neko jede bliskog rodaka
tetO\ azi
Duborczi Mavara sa Non1g
Karakteristikc i osobine totemske
Zeland,1. u kostima, skoljkama, nefritu i dn·etu. prikazuju \·aine
bratstn1 Neki australijski
mitoloske teme i prirodne
domoroci jos uvek se cvrsto
obrasce. Korn predst;n·lja list,1sti
··r\boridzini' je zapadnjacki
drie za sanjanje totema. Jednom
organ paprati. simbol no\·og
term in, koji se koristi za opis
eoveku ciji jc totem bio p.1pagaj,
zivot,1 i cistote koji doL1ze na S\'et.
dornorodackog naroda koji su
bilo je dozvoljeno da putuje
Pieter je vertikalna fr1rma kod
hropljani osrnjili iii kolonizovali
po svetu zato sto je u prirodi
koje se preplicu dve spir,1le On
Domorodacko stanovnistvo
papagaja da prelece granice
predstadja \·ecnost i \·ecni odnos
POLINEZIJA
stilizovana udica. koja prcdstavlja
paron iii kultura. Hej-matau je
su dosli sa !v!alajskog poluostrva
Zauzirnajuci veliki deo istocnog
napredak i obilje i duboko
Njihova duhornost se blisko
podrucja juinog Pacifika, sa
postonnje prema okeanu Ona je
povezuje sa odnosom prema
glavnim ostrvima Havaji i Novi
simbol vlasti i autoriteta i kafo da
zemlji preko "nemena sna".
Zeland, Polinezija je bila jedno
nosiocu pruia zastitu kada putuje
od poslednjih podrucja S\'eta
mo rem
st\aranja sveta Ono se odnosi na
koje je naseljeno, uglavnom u
stvaranje zemlje, l.judi i zirntinja.
migracionim talasima.
ali u is to neme ono je vecno
Polinezijski kanui su divno izrezbareni, sto simbolizuje duhovnu moc i prestiz
U
DOJ\!OROCI
Sanj,rnje je \ itab.n koncept
SASVIM GORE
kamcnu,
r\USTRALIJSKI
preko 60 000 godina, a vero\·atno
Maska sa Malajskog arhipelaga (Nova Gvineja) koristi elemente koji povezuju ljudski svet sa svetom prirode.
LI
zinitinje postaju dostupne
Australijc zauzima ovu teritoriju
GORE
po celoj Polineziji. u dn·enim
ulogu u urodenickom drust\·u
Iako su ova ostrva worna
Ogromni kipcn·i n,1 Uskrsnjern ostrn1 isklesani su od kamena, a wrovatno predstavljaju bogO\·c
prisutno na mitskom ni\·ou.
udaljena jedna od drugih,
zastitnike, koji
Veruje se da je ceo zirnt prozet
polinezijska drust\'a imaju
narodu na ostrn1 Prevelika glava
sanjanjeni. Price nastale za vreme
nit jedinstva koja prolazi kroz
kod polinezijskih skulptura istice
sna prikazuju pretke u kretanju
njihove sisteme vero\·anja i
s\·ete atribute gla\·e
kroz zemlju. u oblikovanju zemlje
drustvene strukture Rec je o
SU
okrenuti prerna
i u napajanju zivotom biljaka i
aristokratskim drustvirna koja
POLINEZIJSKE
zivotinja. Za vreme sna, urodenici
predvode poglavice. Za plemstrn
TETOVIRANE SARE
i zemlja su deo jedno drugoga
se smatra da poseduje duhovnu
Postoje dve vrste polinezijskih
Pojedinac pokusava da prozivi
rnoc, poznatu kao "mana", koja se
tetoviranih 5ara Enata su
zivot u skladu sa zakonom koji su
pokazuje kroz obred i urnetnost
prirodni sirnboli koji se odnose
posta\'ili preci Kako su preci duhovi putovali
Polinezijski vajar ispoljava manu u svojoj urnetnosti
na zivot pojedinca, na njegcwo poreklo i drustveni rang Oni
kroz zemlju, stvarali su putanje
otkrivanjem lepote i sustinskih
takode stite nosioca: ribar bi
snova. koje se cesto nazivaju
osobina u dn·etu iii kamenu
imao 5are koje ga stite od ajkula,
"linije pesme", buduci da su
Ukrasne rezbarije pojavljuju se
dok bi ratnik imao sare koje
oni pesmom oziveli zernlju
na kopljima, kanuirna, nakitu,
ga brane od napada Etua su
29
misticni simboli koji se odnose na
0
proslost predab - lozu 5amana,
>
z
poglavica i boianstava. Ovi simboli su prikazi\ ali manu, koj,1 se prenosila lozom
>
i\!ELANEZIJA I
0
>
i\!IKRONEZIJA
z
Na i\!el.:ineziji i i\!ikroneziji
ljudskih, zirntinjskih i prirodnih
simbolicne umetnosti irna za cilj
postoji mnogo kultura i preko
slika Figurice totemske zirntinje
odriavanje dobrih cH.-!nos,1 izmedu
hiljadu jezika Papuanci su bili
bratst\·a, kao sto je riba, zmija
zemaljskog i duhm·nog orstn
prvi stanovnici Melanezije,
ili krokodil. ponebd pokazuju
Nosenje maski je \·azan nacin
dosavsi tamo barem pre .+O
kako zirntinj,l prozdire oca
postlwanja i pribzivanj,1 predaka.
000 godina Ovo tradicionalno
br,1tstva Iako ovo deluje opako,
i\bske centralnog dela severne
drustvo zasniva se na
vercH"atno ukarnje na duhovno
G1·ineje pribzuju natprirodne
poljoprinedi, g,1jenju svinja, lorn
poisto\·ecivanje ljudi s totemskim
duho\·e i pretke Izradene
i trolwini
zi1 otinjama. Za L1tumule u
od skoljki. zirntinjskih koza,
Nornj G\·ineji morski krokodil
sernenki, c\·eca, drveta i perja, cive
"'
i\lelanezijska religiozna umetnost obicno se odlikuje
jet\ orac
jarkim bojama i nastaje na
Krokodil, koji je bio prrn ljudsko
duha i bo veliki iZ\·or snage u
sirokorn spektru materijala. Veliki
bice, pario s pukotinom u zemlji
poslu i ratu.
deo religiozne umetnosti sla,·i i
(prvom zenorn) da bi stvorio
S\
ih stvari. I\..aiu da se
maske se sln·ataju kao prebivaliste
U tradicionalnom
pomiruje snai.ne uticaje duhov,1
zirnt. Dor*\ ilica I\..rokodila
nnuatuanskom drust\·u, odnos
i.i\·otinja i prirode, kao sto ukazuje
postala je zemlj,1, ,1 gornja nebo
coveka i S\"inje je od izuzetnog
postovanje prema precirna
S\·et veruje da tokorn inicij,1cije
znacaja, u tolikoj meri Lh se s1·inji,
Ona se cesto sastoji od spleta
Krokodil prozdire decake i
bda se kolje, pevaju pesme i
ponaea ih bo musbrce Zmija duginih boja pojavljuje se na domorodackim slikama koje su stare do 6 000 godina
Postovanje prechka je vazno za
Kipovi Uskrsnjeg ostrva simboli su religijske i politicke moci i veruje se da u njima borave sveti duhovi GORE
miluje se pre nego sto izdahne Za
Koru, mavarska papratska spirala, predstavlja raaanje novog zivota GORE
DOLE Krokodil je postovana totemska zivotinja LI mnogim okeanijskim kulturama.
svinje se \ eruje da imaju dusu i da
DOLE
!v!eLrnezijce, jer se smatra da oni
mogu da se smatraju clanovima
uticu na zive rodake. Veliki deo
porodice Broj svinja u vlasnistvu u \·ezi je s,1 statusom vlasnika, kao sto je slucaj i sa du:i.inorn SYinjskih zuba. J(ada se s\·inje hrane prirodno zubi se trose, pa ih vlasnici hrane rukom dado toga ne bi doslo. S\·inja je i polni simbol, otelotrnrujuci odnos izmedu musbraca i zena.
ZMIJA DUGINIH BOJA Zmija duginih boja kljucna je za verovanja naroda Arnemije, ali je prisutna kod uroaenika Sirom Australije Rec je o velikom zmijolikom stvorenju koje se povezuje sa vodenim tokovima Australije Ona predstavlja izvor zivota i stiti ljude i zemlju, ali ako se ne postuje postaje destruktivna
SREDNJA 1JuZNAAMERIKA simbolikom, koj,1 jc n.uocito bib ICAMNA
po1ezana sa s1ctom prirodc.
f\Jajvise slavljen bog panteona Maja bio je lcamna, dobrocudni bog sunca, gospodar istoka i zapada, dana i
z > 0
noci, i osnivac tviajapana, majanske prestonice On je doneo
].AG Uz\R
znanje, kulturu i pismo svom narodu, a na svecanostima u
Ncbd poznati kao narod
njegovu cast svestenici su darivali spise njegovoj figurici.
jaguara, Olmcci su sLnili
lcamna je bio odgovoran za donosenje kukuruza i kokaa
bogcl\e koji su bili poluljudi
ljudskom rodu, za osnivanje religioznih ceremonija i podelu zemljista Obicno je predstavljan kao dobrodusni starac sa upalim obrazima, krezubim vilicama i velikim nosom, a cesto
i poluzi\Otinje J1gu.u je bio njiho1·0 omiljeno boz.rnst10
je sedeo na prestolu kao kralj, svestenik iii pisar. U Cicen lei na
kc1jcg su se u is to Heme mnogo
Jukatanskom poluostrvu ljudske zrtve su se redovno prinosile
pL1sili Oboz,11.111 zbog sn,1gc,
gorostasnom kipu krokodila, za koji se verovalo da predstavlja
surcwosti i !01 ai:kih sposobnosti,
njega
jaguar jc bio jcdan od n.1jmocnijih simbol.1 u 1\lezo,1merici i u
Reljef na hramu prikazuje majanskog boga Jaguara kako izvodi obred pustanja krvi sa svojom zenom, kraljicom Hok GORE OESNO
LJ \Teme spanskog
OS\
,1janja
Juznoj ;\rnerici, ,1 njcgo1 a
1519. godinc, u i\lczo,1mcrici
stilizo1 an,1 iorm,1 poj,11 ljujc se
- pod kontrolom i\laja i ;\stcb
1u umctnickim prcdmctima u
mogu snst,1ti ljudski dogadaji
- i u podrucju 1\nda - pod
celom rcgionu BogO\i su cesto
i\[aje su koristile d1·a blendara
1!.iscu Inka
pribzi1 ani u jagu.uskoj kozi bo
r.ulicitc duzinc, jedan s1 eti, jedan
urb,rne ci1iliz,1cije Temelje 01 ih
postojalc su 1 clike
s1ctoj nosnji, J. macku su, kJ.o
sekul.irni; datumi su izracuna1·ani
ci1 ilizJ.cija polozile su ranije
bozanskog z.1stitinib kr ,1ljc1 skog
n,1 cha pLrn,1 p.iralclnog
kulture, kao sto jc olmecb,
dostoj,rnst1·J. 1 L1d,u,1. posto1 .iii
postoj.1nja. 01 .1 Lha blcndar,1
ca1insb, naskacb i toltecb, koje
i i\ l,1jc i ;\steci Z,1 1rhornog
bi la su toliko slozena da isti
GORE Jaguar je glavni motiv Sirom Srednje i Juzne Amerike, cesto povezan sa bozanstvima
su delile mnogc brakteristike:
.1stei:kog boga i z,1stitinib
rasporcd nijc rnog.10 da se desi z.1
3--+ HO godina
Znakovi na drevnom ogromnom Kamenu sunca simboli su povezani sa asteckom kosmologijom
DOLE
monumentalnu ,uhitekturu,
kraljel'skog dostoj,111st1a,
cerernonijalne centre s,1
Tcsbtlipoku ( Gospod,u,1
kornpleksima piramid,1 i trgo1 a,
zadimljenog oglcdala), go\Orilo sc
bmcn (pozn,1t i bo Suncani
slozene blend,uske proracune
ch poscdujc zi1 otinjski .1ltcr-ego u
bmcn) n.1j1 ec,1 jc .1stccb
i - kod i\laja - hijerogliisko
obliku j.1guara, koji jc n.1stanjil'JO
skul ptur,1 do sad,1 pro1udcna
pismo Umetnost i kultura
pl.rninskc 1Tho1·c i ulazc pcci1u
Sa prei:nikom od -tm, njego1i
01·ih civilizacij.1 behu bogatc
Prcnu mitologiji i\[aj.1, smola
zn.1ci su bili 1·isc simbolicni
Veliki astei:ki blendarski
od kopJ.Ll, jcdna od najvaznijih i
nego pr.1kticni i odnosc se na
najs1·etijih matcrija za izgar.rnje
astecku kosmologijlL ;\steci su
tarnj,11u u dreYnim ,1mcrickim
vcrol'ali d,1 je svet prosao kroz
kulturJ.ma. biL1 je dar tri razlicit,1
cetiri st1·ar.rnja, koje su unistili
j.1gu.ua, belog, zlatnog i tamnog,
jaguari. vatra, Yetar i 1·oda Sunce,
sto jc odgovaralo trima razlicitim
mesec i ljudsb bica st\Oreni
bojama Cl\'e smolc
su na pocctku petog i tekueeg st1·ar.111ja, za koje sc prognozira
KALEN DA.RI
da
ee biti unisteno zemljotresima
!(,1lendar je simbolii:no
Kalendarski kamen je koriscen za
predstavljanjc ncmena. To je
prorJ.cuna1·anje tah-ih opasnih
nacin preciznog odrcdivanja
perioda U centru kamena
redornog odvij.111ja prirodnih
nalazi se Zemaljsko i:udovistc,
poja1·a - kao sto je izlazak
okruzeno simbolima prethodnih
i zalazJk sun ca - uz kojc se
stnranja Dvadeset glifova koji
ASTECKA !MENA DANA Ovaj astecki kodeks dana pokazuje 20 imena za dane iz ratarskog kalendara Ovi simboli su se spajali s jednim brojem od 1 do 13 da bi se dobio datum, kao sto je tri lesinar.
-~ 0
z > c N
z > >
s:
m
:n
Ovaj astecki duborez obredne loptom prikazuje igraca odsecene glave (desno): krv koja tece iz njegovog vrata prikazana je u obliku zmija, koje su bile simbol plod nos ti. GORE
organ koji je mogao bi ti ponuden
>
bogovima, a kopije srca su se ponekad pravile od nefrita
trska
jaguar
orao
kremeni noz
kisa
cvet
Cenjeniji od zlata, nefrit je bio sirnbol zivota i poljoprivrede Obredne posude za koje se smatra
predst,wlj,1ju imeiu svih chna
dJ. su bile za krv iii srca prinetih
u ,1stcckom mesecu zauzinuju
:i:rtava, bile
SU
(esto ukrasene
lesinar
kretanje
kruznu traku u SJ.moj sredini.
lobanjama, simbolorn slave iii
Sv,1kog dana. bog sunc.1 je morao
porJ.Za, zavisno od situacije.
biti utoliko bolja, ukoliko igra
d,1 bude nahranjen ljudskim
Ljudske lobanje su ponekad
duze traje.
srcim,1 da bi dobio snagu ch
pretvarane u maske i koriscene su
prezi\i
u obrednirn predstavarna.
l10C
i d.i ponO\'O LIStane
NASKACKE LINIJE Pre \·ise od hiljadu godina
lRTVOVr\N_L.\ LJUDI
IGR1\LISTE ZA LOPTU
savrseno naslikane figure,
Religijski obredi koji ukljucuju
Za J\laje i Asteke svi aspekti
ukljucujuci zivotinje kao
zrtrn\ anjc [judi cini[i
zirnta, ukljucujuci zabavu, vrteli
StO SU kolibri, kit, !11.ljmun i
SU
deo
tr,1dicije Inka, Asteka i J\[aj,1
su se oko religije Narocito je
pauk, urezane su u priobalno
Zrtrn\ ,rnje ljudi bi lo je simbol
rnezoamerick_a igra loptom,
pustinjsko tlo u blizini Naske
jcdinst\'.l s bogo\ im,1. narocito
ulama, imaL1 svetu sirnboliku
u jufoom Peruu. Neke od njih
sa bozanst\ ima sun ca, kise i
S,rn10 su plemici mogli da igraju
su toliko velike da rnogu da se
Zemlje. Z,1 ;\steke i Inke ovi krnYi Cil10\i SU se odigraYJ[i
LI
tu igru, u kojoj su dva tirna po
pravilno vide samo iz vazduha .
tri igraca ciljala da probace
Verovatno su one irnale neku
lHamoYima iii na pLrnin.imJ., dok
mJ.!u, cvrstu gumenu loptu kroz
\TS tu
Su J\L1je ponekad prinosile zrt\·e
obruce\'e da bi postigli poene
darovi planinskim iii nebeskim
n,1 bururinu . ;\steci su obicno
Ovi obruci su bili razlicito
bogovima
svetog znacenja, rnozda kao
•••• • ••• GORE Majanski brojevi, odozgo sleva na desno: 0, 1, 4, 5, 11 i 18 Majanski brojevni sistem koristio je 3 znaka tackicu za 1, crticu za 5 i skoljku za 0 Drugi brojevi su se dobijali kombinacijama ova tri znaka
zrtvo\·ali zarobljene neprijatelje,
ukraseni, ponekad sa zmijama
.i pric.i se da je u jednom
i majmunirna. Igraliste je
cet\ orndnc\·nom periodu ubijeno
predstavljalo svet, a sama lopta je
chadesetak hiljada irtan Zrt\'e
predstavljala mesec i sunce Ova
H UAKE
SU mog[e dJ. budu muskarci, zene
igra je bila zestoko takmicarska,
i dccJ.
jer je gubitnicki tim cesto bio
Sveta mesta lnka bila su poznata kao huake, pri cemu se C:esto radilo o prirodnim mestima u pejza.ZU, kao sto su pecine, izvori i veliko okruglo kamenje . Term in huaka koristio se i za nosive predmete kao sto su amajlije i figurice. Smatralo se da ovi simbolicki predmeti pruzaju zastitu i drzani su za svetinju
Asteci su 'ise voleli da razapnu Zrt\·e
llJ
zrtvenom kamenu i
:Zrtvovan; ona je predstavljala borbu izmedu tame i svetlosti iii
dJ. im cupaju zivo srce; ono je
srnrt i ponovno radanje sunca.
simboliz(n·alo 1ujdragoceniji
Takode se verovalo da ce zetva
SEVERNOAMERICIZI DOMOROCI 0 ro ~
z
Domorod,1cki narodi Se,·erne
tocak je kruzni obrazac u kojein
zinltinja; i sveta vatra u sredini,
Amerike verovatno su dosli iz
se pojedinac iii kultura orijenti5u
gde su ljudi povezani sa Velikim
Azije preko Beringorng moreuZJ.
u odnosu na sve aspektc prirode
Duh om
pre 12 do 25 hiljada godina
na putovanju kroz zi,·ot Americki urodenici ,·eruju da
Talasi seoba sa Aljaske na
>
istok i jug dove Ii su do toga da 0
Bela kadulja je sveta trava koja simbolizuje prociscenje i cesto se koristi u severnoamerickim ritualima
u SREDINI Orao je simbol moCi i vida Kvadratni krug Vradzbinskog tocka, simbol zemlje
SASVIM GORE
Medved za americke domoroce predstavlja i snagu i isceljenje
energiju u s\·im oblicima prirode,
vcliki broj razlicitih plemena iii
kruznom obliku. Sunce i mesec
Pojedinac se postaYlj,1 na tocak
su okrugli i kruze oko nas i
prilikom rodenja, sa iZ\·esnim
glavnih kulturnih podrucja:
beleie kruzno vreme Nebo je
pcrcepcijarna i vradzbinskim
Arktik, Severozapadnu obalu,
krug, a horizont je rub majke
moCima, a kako prelazi svoj put
Nizije, Plato, Istocne surne,
Zemlje, iz koje duvaju cetiri vetra
na tocku usvaja vradzbinsku moc
Sewr i Jugozapad. Medu ovim
Sv,1ka godina je krug podeljen
iii mudrost iz novih percepcija i
ljudima, koji su cesto morali
na godisnja doba, a zivot i srnrt
,1spekata prirode
da se sele i ponekad ratuju,
pojedinca takode se sagledavaju
r,1zvio se zajednicki znakovni
kao kruc>
"' Tocak je hadratni krug, sa
Z IVOTINJS KA VRADZBINA
XV \•eka, doveo je do velikog
C:etiri pravca i cetiri svete boje
Bizonske vradzbine
smanjenja broja stanovnika
obelezene na njemu Snki pravac
sagledanne kao zenski princip'
usled uvezenih bolesti na koje
predstavlja narocite prirodne
zivotod,n-alacke snage zemlje
domorodacko stanovnistvo nije
i zivotinjske sile i srnjstva koji
Bizon je smatran gospodarom
bilo imuno Doslo je i do mnogih
idu uz njih Orao leti na istoku i
svih zirntinja na zemlji ,'\led' ede
ratova izmedu domorodackih
simbol je vida, istrajnosti i snage
nadzbine irnaju rnuske aspekte
Arnerikanaca i bele zajednice u
Mis i n_e,·inost se mogu naci na
sriage i moCi, kao i zenske aspekte
ekspanziji
jugu, medved i samoposmatranje
koji su povezani sa poznavanjem
SU
cesto
na zapadu, a bizon i rnudrost na
isceljenja pornocu korenja i trava,
severu Pored ova cetiri pravca
te sarnoposmatracka svojstn koja
u bliskoj duhovnoj vezi sa
postoje jos tri: otac Nebo (gore),
su povezana sa zimskim snom
zemljom . Njihov nacin zirnta
koji obezbeduje kisu i toplotu za
Clrao je gospodar ptica i
Americki domoroci bili su SJ.manska drustn koja
SU
zivela
bio je prilagoden ekosistemima,
rast biljaka: majka Zemlja (dole),
poseduje najvecu mo(, Smatra
ponekad vise sedeci, ponekad
izvor zivotodavabckih biljaka i
se da orlovi, kao i ptice uopste,
nomadski, sa naglaskorn na lovu, skupljanju plodova, pecanju riba iii na poljoprivredi Njihova istorija i odnos prema prirodi
SASVIM DESNO Mnogi domorodacki americki narodi postovali su bizona kao simbol moci i srece
"vradzbina" znaci moc, \'italnu
jezickih porodic.1 nascle sedarn
jeziL Dolazak Evropljana, od
GORE
je Veliki Duh stvorio prirodu u
Za arnerickog domoroca
obrazuju mitologije i sisteme simbola koji se pojavljuju u umetnosti, muzici i obredima O\•ih naroda
ooLE
VRADZBINSKI TOCAK Ponekad poznat kao sveti obruc, nadzbinski tocak je va:Zna predstava duhovnosti arnerickih urodenika, ali se takode poima kao ziva celina
LI
kojoj Se ljudi i
priroda prozimaju. Vradzbinski
oesNo Orlovo perje na perjanici poglavica americkih domorodaca simbolizuje zrake sunca
imaju \Toma slican duh ljudima,
selektin10 uzgajali kukuruz, a
jer lete u krug, grade kruzna
bda su stigli Enopljani. uzgajanje
<
gnezda i nisu priko,·ani za zernlju
kukuruza se brzo prosirilo na
z
bo cetvoronozne zi\"Otinje Orao
ostatak sveta . Kao osno\·na
je otelotornrenje vizije i
namirnica, kukuruz je inspirisao
u\•ida. kao i ogromne snage za
rnnoge \ azne mitove. Kaiu da je
savladavanje S\·ih neprijatelja i za
on jedna od tri sestre, Kukuruzna
napad sa nepogresivim naumorn.
:Zena, Zena od bundeve i Zena
Kada se nosi orlovo perje, ono
od pasulja, boginje plodnosti.
podseea na prisustvo Velikog
> $'.
0
0 $'.
Boginja kukuruza kod lrokeza
Duba: orao je po\·ezan sa suncem,
(Onata) cerka je majke Zemlje
a njego\·a pera sa sunce\·im
(Ejtinohe) On,1tu ulw,1te duhovi
zracima
iz podzemnog sveta i mora
0 0 n
je spasiti sunce tako da letina TOTEMSKIKOLAC
moze da raste. Shene price koje
Algonkinska rec totem znaci
se odnose na godisnja doba
licni cm•J.r, obicno zivotinja iii
prisutne su u mnogim ratJ.rskirn
biljka koja usvaja americkog
drustvima.
urodenib preko obreda prelaska u adolescenciji
TRAGANJE ZA VIZIJOM
Totemski kolac se rezbari, cesto
Pojedinac koji trazi uputst\·a
od kedra, i predstadja i porodicni
iii odgovore na pitanja rnoze
i amblem brJ.tstva i podsetnik nJ.
da krene u tr,1ganje ZJ. vizijorn,
pretke On je simbol dostojanstva
ritualni cin preko kojeg se mogu
z,1lwalnost Velikom Duhu za
i uspeha. istorijskog i duhovnog
dobiti korisni znaci, koji mogu
dobijeno, a trazilac deli dozidjaj
ranga naroda. l\lnoga sirnbolicka
da se proturnace kao uputstva
s,1 sJ.manom da bi ga slwatio
znacenj,1 i priec koji
duhon. TraganjJ. za vizijom
SU
povezani
sa slikama poznati su samo
se dogadaju kada adolescent
ODRICANJE
ljudima bratstva. Na primer, price
prelJ.zi put uodraslog ccweka
Potlac je cinucb rec ZJ.
plemena sa severozapadne obale
Traiilac moli samana za pomoc.
ceremoniju '"odricanja u kojoj
Pacifika gornre o preobraiavanju
U prirodi se nade neko udaljeno
ist,1knuti ljudi prireduju gozbu i
zivotinja u ljude, kao i ljudi u
mesto i obelezi pravouganikom iii
odrii:u se svojih st,·.:iri, deleCi ih
zirntinje Kaiu da narod lososa
krugom, gde trazilac ceka viziju .
prip.1dnicimJ. plemena Ponebd
iii kitova zivi u velikoj sreci
Sveti darovi kao sto je duvan (koji
1u kraju o\·e ceremonije oni
u gradovima ispod talasa. Za
blagosilja zemlju) ostave se u ovaj
z,11nlc kucu i postaju beskucnici
ptice gromovnice se kaze da
prostor za Velikog Du ha Ponekad
dok ponovo ne st\ ore bog,1tstn1
se obrusavaju s neba, lo,·eci
se kadulja, trava prociscenja,
ogromne kitcl\'e za rucak Vukovi,
polozi na tlo kao kre,·et trazioca
americke urodenike, koji snutraju
kada se umore od !ova na kopnu,
Trazilac ostaje u svetom prostoru
da je to \clika cast za davaoc.:i i
postaju kitovi ubice i love u moru
jednu iii nekoliko noci, moleci
Z.1
se i cekajuci znakove iz sveta
deli bogatstrn i da nibd.:i ne dre±i
BOGINJA KUKURUZA
oko sebe Veliki Duh moze da
,·ise nego sto mu je potrebno
DJ.v.inje je ,·eoma znacajno za
prim.ioc.1 Trebalo bi da ccn·ek
Kukuruz je nastao iz divlje trave
goniri kroz bilo koje iskustvo,
Cur.in se snutr.:i orlom odric.:inj.:i
koja se zove teosint, a koja je
cak i kroz beznacajne susrete sa
iii zenuljskirn orlom.. On je
rasla u juznom Meksiku pre 7000
:i:ivotinjama i pticama iii drugim
bezbrizna ptica irtrnnnja koja
godina. Americki urodenici su
silarna u prirodi Na kraju se odaje
ot\·.:ira pute\'C drugima
GORE Totem ski
kolac izrezbaren je figurama i licima koja se nalaze jedno na drugom Ova lica predstavljaju pretke iii natprirodna bica koja susrecu pripadnici bratstva iii koji im daju narocite poklone
ARKTICKA PREDANJA 0
z > 0
Arktik je poznat kao zemlja ponocnog sunca.
GORE
Za lnuite iglo je simbol kuce i porodicnog zivota. U Kanadi je on registrovani zastitni znak za lnuite GORE
Neki od inuitskih simbolickih alata· poklopac kutije, kepunska sekira i kavik, zakrivljeni noz
DOLE
UnutJr Arktickog kruga. veliki
INUITSKI DUHOVC
IGLO
okean je okruzen kopnom, SJ
Naziv "Inuit" znaci "st\·arni ljudi":
Rec iglo znaci "nast,rn1ba·, a
tundrom na rubu i zivotinjskim,
Algonkinci su ih Z\ali .. Eskirni '.
igluvajgak je ledena riastarnba
ljudskim i biljnim svetom na
sto znJci "izjclicc siro\·og rnesJ ..
koju zimi koriste centr,1lni
cc lorn pod rue ju Arktik ukljucuje
lnuitska spiritualnost ba\·i sc
lnuiti. lzgradeni od kocki leda
Sibir i drugc delove severnc
odobrornljavanjem bogova i
koje se di:lu u spirali, zido\ i
Rusije. Aljasku u Sjedinjenim
duhova iz prirode. da bi pornogli
igloa se zakridjuju prcma
Drz,1\·anu, Lapland u Finskoj,
ljudima da pre;i;ive u surovim
unutra, st\·arajuci kupolu od
severnu Non·esku i Svcdsku
uslovima. Nevidljive prirodne
lcda s ruporn na Hhu za \ entibciju
N,1seljcn je uglarnom Inuitim,1
sile zovu se inua. a rnogu sc
Aljaskc, KJrude i Grenlanda,
IlJCi
i Fino-Ugrima severne
i zivotinjama. Inua rnogu da
onih koji su ga grad iii i njihorng
SkandinJvije i Sibira, u koje
postanu totemski cuv,ui ljudi.
odnosa SJ okolinom Iglo se grJdi
spadaju Saami
poznati kao tonzgak
iznutra i kada se 'kljucni kamen"
U
vazduhu, \'Odi. kamcnju
Iglo je sirnboliean produzetak
Dul10\·i karnena i mcdvedJ se
postavi na vrh, iglo i njegcn·
Arktika uticu n,1 znako\·e i
srnatraju narocito mocnirn. !(ada
graditelj postaju jedno Iglo
simbole njegovih naroda. Arktik
duh med\·eda postane i:ovekov
omoguc.wa lnuitima da opstanu
je, kod ljudi koji tJmo zive,
torngak, sirnbolicno ga pojede
u surm·im llS!ovima, a gradi se od
pozn,1t kao ··zemlja ponocnog
medved i on se ponovo rodi kao
s,rn1ih elemenata tog ekstremnog
sun ca·: leti sunce nikad,1 ne
carobnjak iii angakok
ambijenta.
EkologijJ, klinn i geologija
· zJL:izi, a zimi nikada ne izlazi.
Za inua zivotinja se srnatra da
U inuitskoj mitologiji, J\ningan
Tajga i tundra su bezlican pejzaz
su veoma osetljivi na izradu oruzja
je bog rneseca i efikasan lovac
sa sirokim horizontima, dobro
koje ih ubija Ako bi ih ubilo
koji na nebu ima iglo u kojem
stanistc irvasa iii karibua, sto
orude slabe izrade, prijavili bi to
se odmara. kad,1 ga nebom ne
ga Cini pogodnirn ZJ l10!11'1dskc
SVetu duhova, pa
\'ij,1 brat sunce . On deli iglo
kulture koje se oslanjJju ru lovJ
duh mozda ne bi vratio u zernlju u
sa Irdlirvirisongom, svojim
na irvase Lov na foke, kitove i
nekorn drugom zivotinjskorn telu
demonskim rodakom, koji
morski ribolov takode su vafoi za
Da bi se ovo izbeglo, lnuiti se dice
ponekad izlazi da igra po nebu,
ljudski opstanak
svojim majstorstvorn
zasmejavajuci ljude
SC
zivotinjski
Iglo sirnbolizuje pocivaliste
KOSrv!ICKl SATOR SAMIJA
TradicionalnJ nastarnba. Sarnija
)>
:0
i psihicki dorn razlicitih strana
Ranije poznati kao Laponci,
je slozeni kupasti sator iii kata,
ljudske prirode Godine 1958
Sarni su deo finsko-ugarske
prethodnik jurta, koji rnoze da
kanadska vlada je registrovala
rase, velike grupe plemena koji
izdrii \'eorna jake vetrcwe i sneg
-I
sliku igloa kao zastitini znak, da bi
govore mnostvom razliCitih
On predstavlja simbolicnu kartu
zastitila rad inuitskih umetnika i
dijalekata jednog jezika. Sami su
kosmosa, sa ognjistem u sredini,
rn
rezbara.
)>
0
tradicionalno bili lovci i ribari, koji
koia 5atora predstavlja nebo,
su takode uzgajali pripitomljenog
a stoji na drvenim potpornim
S!MBOLICNI ALATI
irvasa; kako irvasi odumiru, oni su
stubovima koji su ekvivalent stuba
Dve druge va2:ne stvari u
postali vise nomadi
sveta
inuitskoj kulturi su inuksuk i
Kao sustinski 5amanska
z
Unutar kate postoji s\·eti prostor
ulu . Uobicajen simbol u severnoj
kultura, Sarni shvataju svet sa
u kojern se drzi sveti bubanj . Sami
Kanadi, inuksuk znaci "oblicje
razlicitim nivoirna stvarnoati:
takode veruju da kada umre Clan
eoveka" On je putokaz koji vodi
donji, srednji i gornji svet
porodice telo treba da bude izneto
lnuite kroz bezlienu tundru.
Zarnislja se da je svet sacinjen
iz Satora kroz boaso iii kuhinju, inace ce umreti jos neko.
Irvas je opsti i sveobuhvatni simbol zivota i smrti kod Samija. Veruje se da on vodi dusu pokojnika u gornji svet GORE
NapraYljen od karnena, inuksuk
kao neka vrsta kosmickog
se pojavljuje u ljudskoj formi sa
satora, pri cemu centralna osa
ispruzenim nogama i cesto sluzi
Drveta sveta prolazi iz korena
IR VAS
navodenju karibua na mesta
u donjern svetu, kroz srednji
Jrvasu pripada centralni znaCaj
gde ih je lako uloviti. Dufa ruka
svet svakodnevnog zivota, do
kulturi Samija, a drianje irvasa je
mitske i magijske
inuksuka pokazuje prema jezeru,
sazveida Velikog medveda na
simbol licnog, grupnog i kulturnog
pesme koje su
sto znaci da se u jezeru rnoze naCi
vrhu. Centralna osa se opisuje i
identiteta. Deci se obicno daje
prenete kroz vise
riba na istoj udaljenosti na kojoj
kao C:etvorostrani stub sveta .
in·as za nicanje prvog zuba i za
pokoljenja seljaka,
Za nebo se smatra da je
imendan . a jos irvasa dobijaju
objavivisi, 1835,
pricvrsceno "severnirn ekserom",
prilikom venC:anja, tako da
Kelevalu, finski
Polarnorn zvezdom, a molitve
svako novo domacinstvo obicno
nacionalni ep. Pesme
obezbeduju da ona ostane na
poseduje malo krdo irvasa s kojim
i sage ovog epa
se koristi za secenje platna,
rnestu tako da se nebo ne srusL
braeni par moze da zapocne
pruzaju vazan uvid u
pripremanje ko:la i za kuvanje.
Sarni se plase da Polarna zvezda
novi Zivot lrvas se takode cesto
verovanja i predanja
Ulu je simbol zenstvenosti i uloge
rnoze jednorn da se pomeri, sto
povezuje sa simbolikom meseca i
samijskih naroda.
zene u inuitskom drustvu
bi dovelo do unistenja zemlje
sa pogrebnim obredorn i smrcu .
inuksuk stoji u odnosu na rub jczera.
Ulu je zenski noz sa ostricorn . u obliku mesecevog srpa, koji
KELEVALA Elias Lenrot, finski LI
naucnik, sakupio je
SVETI BUBANJ Sveti bubanj je znacajan za Samije Napravljen od brezovine, sa glavom od koze irvasa, ovaj bubanj se obicno oslikava sokom od jove iii krvlju figuricama ljudi, duhovima prirode i sa cetiri pravca oko centralnog simbola sunca Kada se bubanj udara dolazi do pomeranja niza malih prstenova, a kada se oni konacno umire dolazi do samanskih predskazanja i prorocanstava. Sarni koriste bubanj kao putokaz u svakodnevnom zivotu, da bi nasli stvari koje su izgubljene i u isceliteljske svrhe.
)>
SIMBOLI SPIRlTUALNOSTI l ZNA1'.0VI I SIMBOLI IGRAJU VITALNU ULOGU U SVIM SVETSK!i\f RELIGIJAivfA KAO PREDMETJ NA KOJE MOGU DA SE USREDSREDE 0
z _J
MISLI I MOLITVE. 0NI POKAZUJU PUT KROZ NATPRJRODNI SVET DUHA, DELUJUCI KAO BELEZI VERE, NASTAVNA SREDSTVA I POMOC NA PUTOVANJU PREivLA. RAZUMEVANJU SLOZENIH FILOZOFIJA.
<(
::::i f-
.........
a: c.. v;
SAMANIZAM
_J
0 ro
::2
Semene ljuske se obicno koriste za pravljenje samanskih zvecki GORE
Drevna tradicija famanizma
kojem se smatra da oni napustaju
boianskom licnoscu Cesto su
podrazumeva ulazak pojedinca
svoje telo, da se penju na nebo
te licnosti iz snova umrli preci
u izmenjena stanja svesti da bi
u "rnagijskom letu" iii da silaze u
samana koji ga ob~n·estavaju da
mogao da poseti druge nivoe
podzernni svet da bi se sastali s
je on izabran Neki 5amani imaju
stvarnosti, iz kojih mogu da
precirna i razgovarali sa duhovima
nebeske supruge koje ih zovu na
proiziclu pouke, isceljenje iii
prirode Mnogi 5amanski sirnboli
put
vizije za njegovu zajednicu S
predstavljaju preobrazenje iii
poreklorn u paleolitskom periodu,
oslobadanje od jedne vrste
smrcu iii putonnje u smrt
5amanizam rnoze da se nacle u
postojanja u drugu
predsta\·lja sna:i:an simbol
korenirna mnogih velikih religija
Tradicionalni 5amanizam se
sveta, kao i na rubovima mnogih
danas malo praktikuje, ali jedan
drugih
Severnoamericki saman, sa bubnjem i kopljem, "preobraca se" u vuka.
samanske sposobnosti da preobrazi svoje svakodnevno
talas interesovanja se razvio na
bice i da zi\·i bezgresno uprkos
Zapadu, inspirisan Jungovim
napadima i izazovima zivota . Kafo
u Sibiru, a znaci "onaj ko zna''
povezivanjem 5amanizma
da su neki samanski ratnici toliko
Samani su posvecenici transa,
sa idejama o ''kolektvnorn
koncentrisani da mogu da hodaju
nesvesnom" i sve vecem davanju
kroz baraznu vatru i da ostanu
vafoosti putovanju izrneclu
neozledeni Psiholoski gledano,
Rec 5aman potice od Tunguza DOLE
Suocavanje sa sopstvenom
zanosnog i izrnenjenog stanja u
razlicitih svetova iii stanja
hodanje kroz smrt predstadja sposobnost odbacivanja liC:ne
POZIV SMv!ANU
istorije i identiteta, tako da ne
Samani mogu da naslede svoju
postoji nista sto maze da se
ulogu, ali se cesce desava da
napadne.
dozive spontani poziv kao ljudi koje je priroda odabrala
SAMANSKI LET
Samansko pozivanje je sarno po
Za samane kazu da mogu magijski
sebi simbolicna pojava Cesto se
ch lete u obliku zivotinje, iii
dogacla da novog posvecenika
kao duh odvojen od tela. Na
pozove skoro srnrtno iskustvo,
ovaj nacin 5amani mogu da lete
kao sto je udar groma ili
kosmosom, premoscujuci zemlju
pre:livljavanje neke smrtonosne
i nebo, sto odraiavaju mnogi
bolesti. Neki dozive snoliko
simboli
iskustvo komadanja, pri cernu oni metaforicki umru i zatim se ponovo rode. Drugi 5amani mogu biti
Paleolitske pecinske slike u Laskou, Francuska, pokazuju 5amana s rnaskom ptice, a sibirske 5arnanske svestenice jos nose
"pozvani" tako sto ce se u snu
pticju no5nju . U busmanskim
sresti sa polubo:Zanskom ili
crtezima u kamenu, na jugu
DESNO Tunguski saman iz Sibira
nosi kozu i rogove svog duhovnog saveznika, irvasa, da bi produbio odnos s tom zivotinjom
/l,frikc, "antilopa transa"je stvor
bi dobio uputst\·a Neki psiholozi
'ft
nalik antilopi, s nogama
vide direktnu vezu izmec!u
s
podignutim u letu. Ona \'erovatno
paralelnih St\·arnosti sarnana i
simboliwje sposobnost samana
odnosa izmedu sna i svakodnevnc
da r;izgovaraju s prccima, buduCi
stv,unosti lz ove perspektive
da sc u busmanskoj mitologiji
znakcn·i i simboli iz nesvesnog, iii
pokojnici pretvaraju u antilope
u prirodi, predst,l\'ljaju nata koja
Slicne lcteee zivotinje javljaju se u
nas zm·u u drugi nivo stvarnosti.
sibirskoj samanskoj mitologiji (i
Sanjanje orla, na primer, rnoze nas
mogu da budu iznir leteceg irvas,1
pozvati da zauzmemo distanciran
Dcda i\ [razJ)
pristup, sa ostro fokusiranom
> > z
pafojom. PARALELNI SVETOVI Osnovna samansb kosmologija
BUBA NJ
s;istoji se od tri nivoa iii sveta
Koriscen za uvodenje 5amanskog
- gornji svct. srednja zemlja i
transa, bub;inj ima narocito
podzcmni S\'Ct - ali neka predanja
sirnbolicko znacenje kao sredstvo
daju op is cak scdam iii dcvet
kojim se prelazi u izmenjena
svctov,1
stanja iii druge svetove Ustaljen
Uloga sanuna jeste da napravi spone iii da putuje izmedu
ritarn koji se svira na bubnju, a ponekad na zveckama iii drugim
o\·ih sntova, a mnogi simboli
instrumentima, blokira druge
sc odnose na vezu izmec!u
culne informacije, omogucujuci
njih. U tradicijama americkih
5amanu da ude u drugo stanje
rnoze da oponasa radnje i glas
domorodaca izlazak dima kroz
s\·esti. Bubnjanje ima \'ezc sa
zivotinjskog saveznika da bi
rupu kolibe predstavlja puto\·anje
praiskonskim zvukom, za koji se
rnogao da deli njegove percepcije,
dulJJ. izmedu zemlje i neba. Drrn
ponekad smatra da je puls zemlje
darovitost i inteligenciju Za
weta je samanski simbol koji se
Za sarnane Altaja, centralna
individualnim bicem. Saman
sarnijske 5amane kazu da postaju
javlja u mnogim kosmologijama
Azija, kofa b.ubnja predstavlja
vukovi, medvedi, irvasi iii ribe.
- nordijski bog Odin, koji se vesa
podclu izrnedu gornjeg i donjeg
Tunguski sibirski saman ima
na drvo sveta lgdrazil, dolazi do
sveta U svim samanskim
zmiju kao duh koji mu pomaze, a
spoznaje preko izmenjenog stanja
kulturama bubanj je simbol
tokom 5arnanskog transa opona5a njene gmiiuce pokrete
kojc jc rezultat patnje Lest\·e
odnosa izmedu gornjeg sveta, koji
su sliean simbol, a nalazirno ih
se cesto po\·ezuje sa muskarcem,
u brezama sa sedarn cvorova
i donjeg s\·eta iii utrobe, koji se
SAMANSKA PUTOVANJA
sibirskog samanizrna, ali i u
povezuje sa zenom
Simbolicni svet samana moze da
drugim predanjirna, kao sto je
bude znacajan ljudima koji pate
Egipatska knjiga mrtvih i Stari
SAMANSKI SAVEZNIK
od nervnog sloma iii se suoce sa
zavet.
Saman ima saveznika iii ucitelja
smrc'u . Saman mo:Ze da napusti
Za mnoge 5amane postoji
u obliku pretka, upokojenog
sadasnju stvarnost da bi prona5ao
dircktna veza izmec!u njih i
5amana . iii cesto zivotinju iii
mudrost iii znanje u alternativnim
prirodnog sveta Rornski 5aman
duha prirode koji mu pomaze
stvarnostima. Susretljivi duhovi
prica o zemlji kao o svojoj
da dostigne izmenjena stanja i
zivotinja i predaka mogu se
baki, a
biljkama, zivotinjama,
svoju najdublju prirodu. Preko
posmatrati kao aspekti C:ovekovog
suncu, mesecu i zvezdama kao o
ove veze saman se konacno
nesvesnog, koji se susrecu na
roc!acima, s ko1·inu razaovara da
susrec'e sa svojim dvojnikom iii
zivotnom putovanju
0
"
oote Samanski bubanj sa stilizovanom slikom konja u trku naslikanom na povrsini
TAOIZAM 38
0
z _J
< :::i
·
ukorenjenim u verovanje da
civilizacija moze da izgradi bolje
Kini osnovao Lao Cu (iii "starac")
drustvo, dok se taoizarn vise bavi
priziva stanje "nedobrote·· kao
u VI veku pre n . e. Taoizam je
zivljenjem u skladu s prirodom
suprotne sile . Simbol jin /jang
bio utic,1jan u Kini i Japanu, au
stvari kakve one stvarno jesu .
ukazuje na balansiranje prirodnog
prosirilo i na Zapad 0
Lao
Cua, taoisticki magicni dijagram koji obuzdava kosmicko ci.
Prema legendi, Lao Cu je, rastuzen nesposobnoscu naroda da prihvati "put" koji je on predlagao, napustio civilizaciju i odjahao u pustinju na vodenom biku Na poslednjoj kapiji carstva ubeoen je da ostavi zapis o svojim ucenjima, i napisao je delo Tao Te C::ing DOLE
TAO
kojem svaki pokret sadrzi iii se na
I licni i kosrnoloski princip,
kraju pretvara u svoju suprotnost:
tao (iii ··put") opisuje nastanak
snaga dovodi do slabosti, zivot do
'Tnjige o putu", zbirke aforizama
kosmosa i stvaranje sveta. On se
smrti, a musko do zenskog
koji se bave prirodom s\·eta i
odnosi na izvor obrazaca prirode
Prema predanju, Lao Cu GORE "Svemocni" pecat
\lobrote'', odrnah i neminovno
zakona iii ciklusa promene, u
modernom dobu interesovanje se
CD
srnislu da se, cim se opise stanje
Taoizam je religijski i filozofski sistem, za koji kaiu da ga je u
je bio autor Tao Te Cinga iii
Jin, zenski princip, povczuje
povezanoscu coveeanstva s tom
i na oseku i plimu prirodnih sila.
se s hladnocom, tamom i
prirodom Centralni princip ovog
U isto vreme, tao je misticni put
zernljom; jang, muski princip,
dela je neakcija
koji moze da se prati zivljenjem u
sa svetloscu, toplinorn i nebom.
nego aktivna saoseeajnost s
stanju jednosta\•nosti, u skladu s
Ovaj simbol pokazuje da zivot
prirodom zivota, sagledavanje
ritmo\'ima prirode
mora da se sagledava kao celina
ne pasivnost,
zirnta onakvog kakav on jeste, pre nego stremljenje ka ispunjenju
Dok se na Zapadu srce
i da ne rnoze da istinski postoji
sagledava kao izvor hrabrosti
u izolovanirn delovirna. Tarnni
i ljubavi, za Kineze je ono
i svetli delovi orna sirnbola
I taoizam i konfuCijanizam su
izvor cuvstava, sediste pet
direktno su suprotstavljeni, pa
uveliko uticali na kinesku kulturu
cula. Otkrivanje taoa zavisi
ipak se preplicu i medusobno su
i istoriju . Konfucijanizam je
od "prainjenja" srca od vecito
zavisni: dve male tacke u simbolu
eticki pristup zivljenju i vladanju
promenljivih iluzija cula, tako
pokazuju da svaka suprotna
zasnovan na cvrstim principima,
da je on istinit i vecan Obicno
sila sadr±i seme one druge Dn
se navodi da je Lao Cu rekao da
oblika zajedno cine savrsen krug,
"tao o kojem moze da se gornri
simbolizujuci celovitost prirode
niza zelja .
nije vecni tao·· To znaci da se tao
"'
Savremeni primer ovog
odnosi na ono sto prethodi svim
principa ocit je u odnosu
vidljivim stvarima (iii "rnnostvu
coveeanstva prema ekologiji
stvari") u prirodi. Dok mnogi religijski sisterni
planete Na5a sposobnost da upregnemo silu, resurse i
sagledavaju raj kao stanje van
informacije ogromno je porasla,
ljudske zemaljske egzistencije,
ali ako ne uspemo da spoznamo
taoizarn se, kao i veliki deo
svoju zavisnost od velike celine
kineske misli, vise bavi
zivotinja i prirodnih sila oko
jedinstvorn u kojem eovek zivi
sebe
u taou i poistovecuje se s njim..
dovcsti do nase smrti Simbol
Tako zivljenje prema taou znaci
jin/jang pokazuje kako svaka sila,
nase snage ce na kraju
da eovek bude voden najdubljirn
u trenutku kada je najveea, dovodi
putem u prirodi, koji se nalazi
do svoje suprotonosti
izrnedu zernaljskog i rajskog postojanja.
BOZANSKE LICNOSTI Taoizam nije u pocetku imao
JIN I JANG
nikakva staticna verska ucenja,
Za Lao Cua nije postojalo nesto
niti je bio vezan za postovanje
kao cvrsta definicija dobra i zla u
bo±anstava, ali se vremenom,
Do hrama Biksija na Taj Sa nu, svetoj planini istoka, stize se penjuci se uz 7 000 stepenika "Rajskog stepenista'·
LEVO
tc)o je postalo S\"Ct, cija Se \·c)i(ina
>
obeldava sa pct svctih pL111ina u
0
Kini. Simbolicno po\·ezane sa pet clcmcnata, one su st,1j,1lc unutar cetiri strane s\·et,1 i u ccntru carstY,1. a Yerovalo sc da drzc ncbo Lao Cu je savctovao slcdbcnikc da '·budu rnirni kao planina i da tcku bo \·clib rcb', a mnogi su trJzili tao podaecci se u planine da zive
LI
samoci Po t,10istickom
verovanju pLrnine su srcdst\·o komunikacijc sa besmrtnicima i s prirodom Kao sto jc slucaj
bko jc postajao popuLu,111,
K,1hr da jc Ju Huang, Car
mcs,w s,1 st,uijim kincskim
od ncfrit,1, takode poznat kao
sa drvctom s\·ct,1, one povezuju
\ crc11 ,111jima bo sto jc tcorij,1 pct
Gospochr neb,1, nhcwni dadar
gornji i donji SYet Svetc planinc
clcmcn,1ta i posto\ ,111jc prcdab
nebesa i podzemnog s\·cta
su mesta hodocasca. One su se
Post,w jc ncsto slicniji narodnoj
Z.1 Kinczc ncfrit simbolizujc
posto\·ale k.10 pra\·a bofanstva,
rcligiji. p.1 jc sLl\ ljcn cco p.111tcon
plcmstHi. sa\rsenstn1 i
mar1dstiri se naslanjaju na njil10Ye
bozanstav.1. ukljucujuci mitskog
bcsmrtnost i snutra sc ·rajskirn
p.1dine, a sam car sc jednom
(,ira od ncfrita. Sam Lw Cu jc
bmcnom C,u od ncfrita je
godisnje peo na nh najsntije
prct\ orcn u boz:rnst\·o i bio jc
gL1\ni dclitelj mor,1lnc praYde i
planine, Taj $,111, planinu istoka,
jcchn od n.1jY,1znijih taoistickih
zastitnik Co\CCJnSt\",l U kincskoj
da prinese :lrtnr
boc'OY.l
tradiciji. r,1jsb upran sc smatra!J
"'
T,wisticki pantcon odr,1z,ffa
kopijom orskc \ ladaYine na
ursku hijcrarhiju u r.1ju i p.1klu,
zemlji, ,1 Car od ncfrit,1 bio je u
a t,10isticki s\ cstcnici stupaju u
dircktnoj \·czi s kineskim c.Hom
\ czu s,1
O\
Car od nefrita je bio slavljen kao bozanska glava hijerarhije raja i pakla
GORE
im bozanst\·im,1 putcm
mcditacijc i \izuclizacijc Poncbd
PAN KU l PET SVET!H
sc za narod iz\ ode mct,1fizicki
PL:\N!N:\
ili simbolicki tc,1tarski obrcdi
Druga nzn,1 t,10isticb licnost
da bi SC prikaza)o znaccnjc
jc mitski P,111 Ku, za koga kahr
i funkcionis,111je boz,rnskc
d,1 jc pno stnircno biCe. Poslc
hijcrarhijc l\lnogi taoisti mole
st\ aranja kosmos,1, u kojcm je
sc bozanstYima iii prinosc
h,10s bio podcljcn na sile jina
zrt\C S\"CtiJistim,l koja SU njim,l
i jang.1, mcdudclovanje ovih
pos\ cecna
suprotstadjcnih principa dovelo
Simbol jin/jang predstavlja beskrajnu igru suprotnih svojstava u prirodi
SASVIM GORE
TAO I MESEC Prema nekim tekstovima, prvi taoisti SU bi\i samani koji SU iete\i
je do stvaranja Pan Ku,1, koji je
na mesec i tamo savlaaivali sve
rcinbrnacija Vclikog vrhc11nog
zatim uzeo dleto i cekic i poceo
tajne promene Nasuprot tome,
gospod,1 iii Taj Sang Lao Cuna.
da klcsc ost,1tak sYet,1, a narocito
taoisticko viaenje sunca bilo
On jc sirnbol co\·cb koji jc
prostor koji lezi izmedu neba
je da je rec 0 necem stalnom.
postao jcdno s,1 taom, uspc\·si
i zemlje Pan Ku je zivco 18
tako da stvori bcsmrtno telo koje
hiljada godina, svakodnevno
se nauci od meseca i njegovih
sc odYaja od fizickog tela prilikom
r,1stuci, a kada jc, po zavrsetku
mena
smrti.
zadatka, lcgao i umro, njegovo
K,1zu da jc Lw Cu bio jcdn,1 od
Prvi taoisti su se daleko vise interesovali za ono sto maze da
HINDUIZAM 40
Bez pojedin,1cnog istorijskog Vl
0
z <
,_.
0
osni\·ac,1, bcz ustaljenog niza
U hinduskoj misli postoji jedno
Takode zvan CLI\·ar, Visnu
\Crov,rnja iii dogmi i bez ikakvog
nhon10 biee - Braman
odrz,1\·a harmoniju kosrnos,1 i
Ganes, bog sa slonovskom glavom, simbolizuje svetu mudrost i obilje
koje
iz\·or.1 aL1toriteta, hinduizam
jc beskrajno i vccno. Br,1111an jc
predstadja manifostaciju sunc.1
obL1hvata Il1110StYCl \·Cro\·anja i
izvor zivota, dui;a 5\·et,1 i prisutan
koje snkodncn10 prelazi ncbo
obrcd.1, koji su cnsto utkani u
je LI svim stvarima kao atman,
u tri krupna koraka, LI s\·itanje.
tlo i kulturu Indijc i'vledu \·clikim
prava prirod,1 neprornenji\·c
LI podne i na z.1lasku. L1zu da je
svetskim religijam,1 hinduiz.un je
sustine indi\·idu,1!11og zirng bi ca
on, kao CLivar S\'eta, poprimio
trcci po bro ju sledbenika ( koji
GORE
\'ISNU
B RAi\!AN
Bas kao sto sva zi\·a biea
L1gLm10m zi\·e u Indiji i Nepalu)
predstavljaju sicusne delove
porninjLI kao ··avatari .. (doslorno
Medutim, mnogi Hindusi ne
kosrnosa, tako Branun poprima
.. onaj ko silazi .. ); u njih spadaju
priznaju termin hinduizam kao
r,ulicite forme, predst,wljajuci
Rama, Krisna i Buda Kao
opis s\·oje religije, gornreci
neke aspekte bofanskog Shodno
gospodar kosmosa, Vi5nu plovi
umesto toga o sanatani darmi -
tome, postojc mnogi bogovi i
ru iskonskirn \·odarna, spavajuCi
\·ccitoj religiji iii zakonu Slozena
boginje LI hindL1skorn p.rnteonu,
na zmiji Ananti. Njegov,1 cetiri
sanskritska ree danna odnosi se
ukljucujuci Ganesa sa gL1Vorn
glarna simbob su fonka (iii
na prirodne nepromenjive zakone
slona, boga sreee i mudrosti;
skoljka), koja Se koristi
koji odrfavaju kosmos i drze ga
Hanumana. boga majrnuna koji
r.1sterivanje demoru, gada (iii
LI
notdi, sto je princip nalik
predstadja odanost, hrabrost i
tolj.1ga), koja predst.1vlja vlast,
posvccenost; i Laksrni, boginju
eakra (iii disk) protiv zlih sila
on se prevodi kao obawza d,1 se
blagostanja s,1 cetiri ruke
i pad ma (iii lotos) kao sirnbol
fJ\
drust\·ene i eticke odgovornosti, Cetiri glave Brahme predstavljaju C:etiri strane sveta
ZJ.
na t.10. U svakodnen1om zivotLI
reinkarnacije. Tulasi (slatki
slede iHesni zakoni i ispunjavaju
GORE
deset inkarnacija, koje sc
TRIMURTI
bosiljak) je sveta biljka za Visnua
tako da za mnoge Hinduse ne
Rec trimurti na sanskritu
i cuva se u hramovima njemu
postoji podela izmedu svetovnog
znaci "posedovanje tri oblika. i
posvecenim, a njeni listovi se
terrnin je koji se koristi za opis
koriste kod svetih s\·ecanosti.
i rcligijskog zivota.
nhovnog trojst\·a LI hinduizmu: "Brania (Tvorac), Visnu
SIVA
(Cuvar) i Siva (Rusitelj) Brarna
Bohnstvo suprotstavljenih
Tvorac (ponekad prikazivan
i cesto kontradiktornih
SJ.
(etiri glave koje gledaju
karakteristika, Siva predstadja ne
na cetiri strane) predstavlja
samo unistenje, nego i obnovu,
urarnotefojucu silu koja
bas kao sto sered pojavljuje iz
povezuje Visnua, tvorca svetlosti,
haosa i kao sto novi zivot dolazi
i Sivu, gospodara mraka. Iako je
posle smrti . Kao Nataradza, on je
Brann va±an, postoje sarno dva
gospodar opsteg plesa stvaranja
poznata hrama koji su posveceni
i unistenja preko kojih odr±ava
iskljucirn njemu, dok se Siva i
ravnotefo kosmosa. Razigrani
Vi5nu slave kao glavna bofanstva
Siva se obieno prikazuje sa cetiri ruke koje su okruzene krugom plamena, sto predstavlja suncani disk i stvaranje i kontinuitet kosmosa. Siva je takode vrhovni
Visnu i njegova supruga, La ks mi, jasu Garudu, orla koji simbolizuje mudrost koja se postize otvorenim umom LEVO
bog rnuske snage, a simbolizuje ga linga falusnog oblika (pandan zenske joni), kao i asketski jogi,
oesNo Dajvali (svetkovina svetlosti) podrazumeva simbolicko prinosenje svetlosti da bi se predstavio trijumf dobra nad zlom
obucen u pepeo i zirntinjske
budenje. kao i tri srnjstva, zelju,
koze Njegorn trece oko (cakra
znanje i delanjc Aurn se koristi
u sredini ceL1) moze da unisti
kao mantra kod meditacije i
c
prilikom svete ceremonije .
N
vatrom sve koji ga poglechju,
z 0
>
s:
,1li t,1kode garantuje mudrost preobrazenja Siva se ponekad
DNEVNA MOLITVA
prikazujc kako j.1se belog bika,
Pudia iii dncvn,1 rnolitva obicno
N,rndija, simbol moci i muskosti,
se obavlja kod kuce i glavni je
koji se cesto pojavljuje u
oblik hinduske molitve, iako
svetilistima ovog boga
se molitva koju rndi svestenik takocle de5ava dva puta dnevno u
mandiru (hramu). Kod kuce se
SA KT I Sakti je jos jedan vafan
molit\·a odrfava na svetom rnestu,
non1 godinu; nago\·estava nm·
.ispekt bofanskog Sakti je
gde su odabrana porodicna
poeetJ.k i predstavljJ. vreme kada pl,1CJ.ju dugovi, ciste i krecc
Z.Cnski princip, dinamicna
boianstva predstavljena u
SC
zin1todavalacka energija kosmosa
obliku slika iii kipova, koji su
kuee i os\·etlja1·.:iju mnostvorn
koja aktivira stvaralastvo; bez
poznati kao murtis U mandiru
svetiljki SYec,rnost Holi, u martu,
S.1kti drugi bogovi ostaju pasirni
se odrfava veoma ritualizonna
prosl.1\'lj.:i zetn1 zita i veoma
s\·eCJ.nost poznata kao arti . Ovo
jc radosnJ., s,1 1·elikim \ ,1tr,111u
prikazuje kako grli Sirn i irna
podrazumeva osvetljavanje pet
i m,uifotlucima (kao sto je
cfre str.ine svoje prirode, jednu
bofanstava od strane svestenika,
posipanje nJ.rod,1 konfet.1ma) i plerom.
i bez motivacije Sakti
SC
cesto
Simbol aum predstavlja sveti zvuk stvaranja sveta
GORE
neznu i srnirenu, drugu surovu
koji kruzi lampama ispred
i strahovitu. Boginja Kali. koja
centralnog bofanstva dok vernici
se obicno prikazuje s crnim
pevaju pesrnu iz svetog pisma
GANG
jczikom, zakolutanim ocirna,
Na kraju sveeanosti dolazi do
U zemlji neline i prasine, vclike
ostrim zubima i \·encem lobanja,
simbolicnog prinosenja hrane
reke lndije su \·azan izn1r zi\ota
personifikacij.i je potonje strane,
(kao sto je voce, orasi iii slatkisi)
i energije, pa z.:ito nije cudo sto
dok Parvati, Sivina supruga,
bofanst\·u radi blagoslova, a
se slaye kao svete. NajvainijJ.
predstavlja prvu stranu
zatim se ta hr.ana deli vernicirna.
Siva, koji igra u krugu plamena, kosmicki je simbol zivota, smrti i ponovnog rooenja . DOLE
mcdu njima je Gang. koja se slavi kao boginja Ganga. a
SLOG A.UM
SVECANOSTI
tece preko Indije od izrnra u
U sanskritskoj kaligrafiji misticni
Hinduska godina sadrii rnnogo
Hinulajima, koji su tJ.kode
slog aum simbolicna je predstava
sveeanosti kojima se obelefavaju
sveti. Na hodocasca se ide u
Bramana
dogaclaji iz zivota boianstava
Varanasi (pcn·ezan sa Sivom) 11,1
krava se smatra
Opisuje se u Upani5adama
iii se slavi prornena godisnjih
obalama G.:inga da bi se narod
svetom i klanje
(svetim tekstovima hinduizrna)
doba . Sve ove sveeanosti su
okupao u svetim vodama reke
krave se smatra strasnim zlocinom.
KR AVA U hinduizmu
kao zvuk koji stvara i odrfava
vesele, sa mnogo muzike, plesa i
Veruje se da Gang ornogucuje
kosmos. a smatra se da se
drarne i daju priliku porodicarna
oslobJ.clanje od samsare, ciklusa
njegovim izgovororn sazima ceo
i prijateljirna da dodu zajedno.
ponon10g rodenja, a Varanasi
glavne za indijsku
kosmos (proslost, sada5njost i
Odrfavana u east boginje Laksrni.
se smatra povoljnim mes tom
poljoprivredu,
buducnost) Ovaj zvuk sadrzi,
Dajvali, svecanost svetlosti,
za kremir.rnje i z.:i razbacivanje
njihovo mleko je vazan izvor hrane
u stvari, tri glasa, A, U i M, koji
najrasirenija je svecanost koja
pepela pokojnika. Organizuju
predstavljaju tri boga (Bramu,
se slavi u lndiji, simbolizujuCi
se i hodoeasca svetim rnestima
Visnua i Sivu) koji kontrolisu
trijumf do bra nad zlorn. U nekirn
u Hirnalajima, narocito planini
zivot Oni zakode simbolizuju
delovima zemlje, Dajvali (u
Kailas, gde kazu da Siva sedi i
tri ljudska stanja, san, spavanje i
oktobru iii novembru) obelefava
meditira.
Simboli plodnosti i izobilja, krave su
dok se volovi koriste za vucenje pluga, omogucujuci tako sejanje :Zita
BUDIZAM 1Vl
0
z
-'
< ::J I-
simbolizujuci mnoga od njegovih
opredeljuje za ostanak u fizickom
osnovnih ucenja, ukljucujuci
svetu da bi pomogao drugim.1
potrebu za velikim trudom,
Na paliju (jeziku koji je nastao
potpunim samoodricanjem i
iz sanskrita), rec bodisatva
beskrajnom samiloscu. Odrastao
(spasitelj) znaci ''onaj ko je sustina
kao princ, Gaunama se odrekao
istine i mudrosti" Spasitelji se
Vl
svog bogatstva i napustio je
razlikuju od Bude po opustenoj
-'
porodicu u potrazi za uzrokom
pozi, cesto prikazani kako sede
0: CL
Vl
patnje u zivotu. Posle mnogo
iii leze da bi pokazali srnju
godina koje je proveo kao
stalnu vezu sa covecanstvom
lutajuci isposnik, zakljucio je da
i\!edu najvainijim spasiteljima
ni predavanje zadovoljstvima
su Majtreja ( Majlaj u Kini),
ni krajnja uzdrianost ne daju
dobrodusna buduea licnost,
odgovor, pa je seo da razmislja
oceki\·ani mesija budizma,
o o\·orn problemu pod drvetom
koji se obicno prikazuje kako
prosvecenja u selu Bodgaja,
sedi u zapadnjackom stilu; i
Indija. Tu se prosvetlio i doziveo
A\·alokajtisvara (Guan Jin u Kini),
je nirvanu - blazeno stanje
otelotvorenje saosecanja i milosti
saYrsenog mira, znanja i istine .
Kada je Buda sisao kosu, koristio je ovaj cin kao simbol odluke da se odrekne sveta
GORE
BUDISTICKA KOSMOLOGIJA
da ostatak zivota provede
Za razliku od zapadnjackog
Pre otprilike 2 SOO godina Sidarta·
poducavajuci . Prvu besedu je
videnja kosmosa koje tcce od
Gautama, osnivac budizrna,
odriao maloj grupi ucenika
pocetka do kraja, budisticka
rodio se na granici izmedu
u Sarnatu, gde je ucio C:etiri
kosrnologija je ciklii:na. Ona ne
Nepala i severne Indije Buda
plemenite istine i Osmostruki
samo da se primenjuje na ljudski
put, ucenja koja obja5njavaju
zivot (beskrajni ciklus rodenja,
dobio posto je postigao duhovno
prirodu patnje i kako da se ona
smrti i ponovnog rodenja), nego
sarnoostvarenje ili "prosvecenje ·,
okonca . Ovaj put podrazumeva
i na sistemc sveta . Oni ce nastati,
postajuci otelotovorenje savrsene
disciplinu rnisljenja i delovanja
nestati i biti zamenjeni novim
rnudrosti i sarnilosti. Budizam
i potvrduje nacin zivota koji ne
poretkom Neki budisti takode
se ne zasniva na verovanju u
ieli nikoga da ponedi Buda je
veruju da postoje bezbrojni
iii Probudeni Otisak Budinog stopala ukrasen budistickim simbolima, ukljucujuci obrnutu svastiku (kukasti krst), drevni simbol koji prethodi nemackim nacistima ooLE
Iako vise nije bio vezan za fizicki svet, Buda je odlucio, iz samilosti,
je titula koju je
Boga, niti on ima ustaljeno
osnovao monasku sangu (sabor)
sisterni sveta koji postoje
vjeruju, neki centralni autoritet
sa zadatkom da cuva i siri njegovo
istovremeno. od kojih svaki
iii opste prilwaceno sveto pisrno
ucenje.
ima svog Budu, a neki od njih imaju imena i s kojima se moze
Nikada ne zahtevajuci podanicku pokornost od svojih sledbenika,
SPASITELJI
komunicirati Tako budisticke
budizam koegzistira sa lokalnim
Dok se neke forme budizma
ikone ne predstavljaju UYek
religijskirn tradicijama i darovao
koncentri5u na licno spasenje,
istorijskog Budu Gautamu (koji se
nam je bogatu tradiciju sa
postoji i put koji su budisti
pominje i kao Sakjamuni Buda),
raznolikim simbolima i mitskirn
pominjali kao "put spasitelja':
nego mogu da predstadjaju bude
misljenjem
Spasitelj je ucenik budizma
u raznim inkarnacijama Jedan od
(rnuski iii zenski) koji je sposoban
takvih je Amitaba, Buda beskrajne
da postigne nirvanu - sto znaci
svetlosti i cuvar Zapada, koji se
Zivotna prica Sidarte Gau tame
oslobodenje od samsare (ciklusa
cesto prikazuje s lotosom u ruci i
predstavlja temelj budizma,
ponovnog radanja) - ali se
u drustvu pauna
BUDIN ZIVOT
STU PA Jedan od najvainijih i najprepoznatljivijih simbola budizma je stupa. U drevnim tekstovima rec stupa znacila je .. vrh .., a stupe su u pocetku bile pogrebne humke koje su sadriavale svete ostatke Bude iii njegovih glavnih ucenika (od kojih su neki postigli prosvecenje) Osim sto je simbol Bude i njegovog konacnog OTISA.K BUDINOG
nernen,1, a zi\·e na zcmlji kao
kosmicki simboL Iako ima mnogo
STOPALA
spasitelji Obredna pr.1ksa
arhitektonskih varijacija, ona se
U budizmu (i u hinduizmu)
podr,1zumcv,1 stv,uanje mandala
oslobodenja od samsare, stupa je i
tipicno sastoji od kupole (anda),
otisci stop.1la mogu prcdst,nlj,1ti
(.1pstraktnih crtcfa nalik tocku).
koja simbolizuje i .. svetsko jaje ..
prisustvo S\ete licnosti iii
pon.wlj,rnjc mantra i iz\·odenje
(arhetipski simbol stvaranja
bozanst\·a, koji sazinuju
sveta) i rnajcinsku utrobu, dok
njiho\c osobinc i atribute
rukam,1) Figurice i rnam.hle
relikvije koje sadrzi predstavljaju
1\!nogi budisticki hramo\ i sadrze
koriste se za koncentrisanje misli
seme zivota. Kupola obicno
duboreze kopij,1 Budinog stopJ.la.
ru medit,1ciju.
S\
c
mudra (simbolickih pokreta
pociva na cetntastorn tronu,
cesto sa budistickim simbolim,1
koji se tipicno povezuje sa cetiri
kao sto jc osmopJ.oc,rni tocak;
ZEN BUDIZAM
strane sveta, sto znaCi da kupola
koji simbolizuje Budin z,1kon.
Zen budiz,rn1 karakteri5u prostor
neba poCiva na zemlji . Stupe
Otisci Budinih stopala su takode
i jednostavnost Razvijena u Kini,
su se kasnije razvile u rnesta za
ukraseni simbolima kao StO
l\.oreji i Japanu, tradicija zena
SU
molitavu, a ponekad su gradene
ribc. S\astika, dij,111untsko zcz]o,
uticala jc na kinesko-jap.rnskc
da bi se slavili vaini dogadaji
skoljka. saksija i kruna Smatra
llll1Ctnicke formc, kao StO
MOLITVENI TOCAK
SC
se vrti sa upisanim molitvama poznatje
kaligrafija. slikarstrn i poezija,
Budine korakc, takode postici
kao i aranzir.rnje c\eca i basta,
prosveeenje
red. jednosta\ no st i ustaljenu proccduru
GORE Viseslojni simbol stupe
razlicitim zemljam,1 i kulturarna n.:i koje sc prosirio Ponekad
izgovorenoj
skup.1 uspost;i\'Jja
Budinm nastoji da se pribgodi
poziut kao Vadirajana
sata jednakjednoj
S\ C
TIBETANSKI BUDIZAi\!
kao molitveni
smeru kazaljke
caj.rnkc. pa eak i borilacke YcStine, StO
tocak. Kazu da je jedan okret u
SU
d.:i ec pos\cecnici. ukoliko slcdc
Bubanj koji
Zlatna darma-cakra, tocak sa osam palaca koji simbolizuje ucenja Bude, stoji izmeou dva kipa jelena. predstavljajuc'i Budinu prvu besedu u Parku jelena. u Sarnatu, hram D:Zokang, Lasa. Tibet
GORE
SLON I BUDA Prica o Budinom rooenju obavijena je znamenjima o
(dijamantsko iii sredstrn munjc ).
njegovoj velicini Dok je bila trudna, njegova majka je usnila
tibetanski budizarn karakterise
kako raaa belog slona sa sest kljova Dolazak izabranog bio
panteon buda i spasitclja, kao i
je odavno predskazan, pa su tumaci uzimali ovaj san kao najavu njegovog predstojec'eg dolaska. U indijskoj kulturi
molitvi Veliki
mnogi fo·opisni obredi, ,utcfakti
molitveni tockovi
i umetnicka dela. Vainost ziYih
prepreka'; sto je atribut koji se pripisuje hinduskom bogu sa
nalaze se van budistickih
ucitelja poscbno se ruglasavJ.; za
slonovskom glavom. Ganesu U budizmu se slon ponekad
svetilista, a vrte ih hodocasnici
neke od njih (pozn,lte kao lame)
koristi kao simbol Bude, predstavljajuc'i njegovu mirnoc'u i
veruje se da su reinkarnacijc
snagu
dok hodaju oko svetilista.
svetih ucitelja iz predJ.snjih
beli slon je breg Indra, kralj bogova, a slonovi se zovu "rusitelji
JUDAIZAM 44
0
z
narod, a zauznat trcba da sc dr'±c
sc otkrila i\[ojsiju na Sinajskoj
Bo:i:ijih zakon.:i Ovi zakoni su
gorL
d,lti i\[ojsiju na Sin.:ijskog gori
_J
<(
Vise od riznicc zakona i prica,
kada je izrndio Jenejski narod iz
Tora sc saglcdava kao unutr,1snja
ropstva u Egiptu (Izgon) u Han.in
iii duhonu dimenzij,1 sarnog
(Izrael), zemlju koju je Bog
sveta, sredstvo prcko kojeg
obccao Anamu
pojedinac rnoze d,1 pristupi visim carstvinu SvJka si1ugog.1 ima
0
OBECANA ZEJ\!LJA
lstocni zid svake sinagoge sadrzi svitke Tore, koji se citaju sa podignute platforme radi ukazivanja postovanja Lampa stalno gori kao simbol zaveta koji je jevrejski narod sklopio s Bog om GORE
Tora) 11,1 kojem je TorJ ispisana na hebrcjskom rukom vestog
od obicnog mesta, ona je jedan
pisara; moze trajJti i godinu dana
od najvainijih simbola judaizma,
da sc ona ispise Svaki svitak
deo etnickog identiteta jcvrcjskog
inn rerncn koji ga drzi kada se
narod,1 J erusalim, grad 11,1jveccg
savije, tc grudni oklop i krunu,
izrailjskog kralja, Davida, narocito
sa srebrnim pokazivacem koji se
jc znab.jan . Tu je Davi do,· sin,
koristi prilikom citanja da bi se
Solomon, sagradio hram, simbol
izbeglo dodirivanje pergamenta
jedinst\«1 eoveka i Bog.1 Ovaj
prstom Jedan od najsvetijih sirnbola judaizma, svici Tore se
Najstarija svetska monoteisticka
dok ga na kraju nije razorio rirnski
drze u specijalnom ormaricu
religija, judaizam ima kontinuitet
car Tit, 70 . godine n . e. Zid placa
iii udubljenju (poznatom kao
tradicije oko-+ 000 godina Naziv
(iii Zapadni zid) poslednji je
zavetni ko,·ce:i:ic) u zidu koji je
'·judaiz,1111 .. potice od plernena
ostatak hrama i mesto hodoeasca i
okrenut pre ma Jerusalimu
Juda, jednog od l 2 plemena
rnolitve zaJevreje celoga sveta
lzr.1ilj,1, ali je za judaizam sustinski koji je
poznat kao otac jcvrejskog naroda i njego,· odnos prema Bogu.
Zavetni kovceg je simbol lzgona
Istorija judaizma ukorenjena je u lzrael. obecanu zemlju Vise
hram je obnavljan mnogo puta,
'"12..111 zi,·ot An.:ima
GORE
SINA.GOGA TORA
Posle rusenja hrama, Jevreji
Proucavanje s\•etog pism,1 jedan je
rasejani sirom Rimskog carst\•a, a
SU
bili
od najvainijih aspekata jevrejske
Jenejska s\·eta pisrna kazuju kako
,·ere. Prvih pet knjiga jevrejske
jc Bog sklopio z.ivet, iii sporazum,
Biblije poznato je kao Petoknjizje
sa Avram om: dace njegovi
iii Tora, a za njih se ,·eruje da
potornci biti iz,1br,rni Boziji
sadrze sva Bozija ucenja kako su
JEVREJSKI MISTICIZAM Za Toru kazu da obuhvata C:etiri nivoa znacenja: doslovni, alegorijski, crkvenobesedni i tajni iii misticni Misticna tumacenja sagledavaju Toru kao sredstvo razumevanja Bozije prirode. Kabala, najuticajnija nit jevrejskog misticizma, zamislja Bozije atribute kao niz od deset sfera (iii sefirota) kroz koje pojedinac mora da proae da bi dosegao Boziji izvor. Svi aspekti ljudskog zivota su u krajnjem izrazi sefirota koji sacinjava najdublju stvarnost, nas kontakt s Bogom Glavni tekst kabale je Zohar (Knjiga svetlosti), koji se najpre pojavio u Spaniji u XIII veku.. Simboli povezani s kabalom ukljucuju Davidovu zvezdu i tetragramaton (JHVH)
niz svitaka od pcrgJmentJ (Sefcr
Sofar je ovnujski rog koji se koristi u jevrejskim obredima On podseca na pricu o Avramu i lsaiji i znakje Bozije milosti ooLE
oesNo Na Pashu (jevrejski Uskrs) simbolicni obrok ukljucuje gorke trave i pogacu u znak secanja na ropstvo u Egiptu
sinagoge su postale centar zivota
kao stalni podsetnik na Bozije
jevrejske zajednice Sinagoga ima
sveprisustvo
':i
okupljanja u kojem se jeHejska
ZAKONI I OBICAJI
>
z,1jednica moi:e sastajati bilo
Kazu d,1 je Mojsije na Sinajskoj
kojim povodom: dom nauke, gde
gori dobio zakon na dva kamena,
se prouca\·a S\'eto pismo i gde
poznat kao Deset Boi:ijih
deca uce hebrejski i citaju Toru:
zapovesti, urezan Bozijim
i dom molitve, gde se sluzba
prstom
c >
tri glavne fonkcije: ona je dom
N
$:
u sustini jevrejskog
odrfava subotom l\luskarci i
verovanja nalazi se Serna, prva
i:ene zauzimaju odnijen prostor,
Hpovest - ljubav prema Bogu.
au skladu sa Drugom zapo\·escu
Reci Seme su ispisane na sitnim
prenose pomocu priea, akcija,
obicno nema nikab·ih slika
svicima i smestene su u kutijice
simbolicnog jela i pevanja.
ljudi iii zivotinja. Svaka sinagoga
(tefiline), sa kaisinu iii trakama.
Postoji pet velikih svecanosti
ima i lampu koja stalno gori
Tokom molitve radnim danima
iii daru strahopostonnja. kako
pred za\ etnim kovceiicem -
ortodoksni jevrejski muskarci
su z,1pisani u Tciri: Ros has,rna
kao simbol vecite svetlosti
nose tefiline privezane za celo,
(jenejska Ncn·a godi1u).Jorn
Bozije koja obasjava tamu
levu ruku i 5aku Svici Seme se
kipur (Dan pokajanja). Pasha
neznanja
takode stavljaju u kutijice zvane
( Uskrs), San10t ( Dul10\·i)
"mezuze'', koje se prikuca\·aju
i Sukot (Pr,1znik senica), sa
TETRAGRAJ\IAT ON
na nata kuce (obicno pred sw
m1wgo sim bola povezanih s
Prema predanju, Mojsiju se
prostorije osim kupatila i toaleta),
njima
otkrilo Bozije ime. ali je ono bilo
osluskujuci vreme kada su reci
toliko sveto da nije moglo da se
scme bile urezivane u dovratke.
konzunir,rnjem luane centralni
Ortodoksni Jeneji tipicno
su dco jcnejske vere. Za Heme
izgo\·ara n,1glas Tetragramaton
Zakoni koji dadaju
sadri:i cetiri slova.J, H, V, H. koja
nose male kape (jarmulke) da bi
P,1she jede se samo pogac<1
na hebrejskom daju pram Bozije
pokazali srnju pokornost bogu
(rnacoh). u z1uk seeanja na
ime, a koje se pominje kao "ime"
Talit je odevni deo sa resama
lzgon, kada su lzrailjci rnorali
(ha 5em ), iii Adonaj ("Gospod'')
obicno plast iii 5al - koji nose
ooLE Tetragramaton daje pravo Bozije ime na hebrejskom jeziku, koje se nikada ne izgovara nag las .
u iurbi da napuste Egipat, ne
DAVIDOVA ZVEZDA Jedan od najprepoznatljivijih znakova judaizma,
Kada se dodaju samoglasnici,
jevrejski muskarci On se odnosi
irn,1juci nernena da peku obican
Davidova zvezda je
dobija se ime Jalwe, koje neki
na odlornak iz Knjige brojeva
hleb Gorke tra\·e simbolizuju
danas simbol drzave
hriscani prernde kao Jehova
( 15:38-39), koji kaze da rese sa
ropst\·o u Egiptu, a jagnjeca kost
Tetragramaton je ugraviran
pLwom trakom treba prikaciti na
simbolizuje darove koji bi sc za
na Aronov stap i na Solomonov
donje rublje kao podsecanje na
Pashu nosili u Jerusalim
prsten, koji su simboli dasti Za
Bozije zapovesti Od tvrdokornih
stap se takode verovalo da ima
Jevrejki se zahteva da pokriju
cudotvorna svojstva (kao carobni
kosu u prisustvu muskaraca, sa
pozi\' 1urodu da se pokaje i da
stapic, koji je zajednicki mnogim
izuzetkom mufa koji jedino moze
novu godinu pocne iznova. Ovaj
U fojar, ornujski rog, duva se
ZJ.
Herne Ros hasane, sto je
lzrael, koji se na nacionalnoj zastavi pojavljuje od 1948 godine. Kazu da ova sestokraka zvezda, koja se dobija od dva trougla koji se meousobno zahvataju, potice
tradicijama), a za Solomonov
da uziva u njihornj seksualnosti;
rog je podsecanje n,1 Boziju
prsten se go\·orilo da mu daje
vecina to postize noseci periku na
milost. kada je dozvolio Axrarnu
stita koji je David
javnim rnestima
da zrtvujc ovna umesto Isaije
nosio protiv Golijata
bo:Zanske moci.
u kabalizmu se
za tetragramaton verovalo da
Postoje tri glavna znrka fojara,
znaci zirnt i da ima magijske i
SVECANOSTI
.:i
isceliteljske moci. On se cesto
Jevrejska istorija i obrazovanje
pon,1djaju I 00 puta
upisuje na amajlije i na plocice u
otelotvoreni su u svecanostima
sinagogi, kao i u jevrejske kuce,
na kojima se predanja
za vrcrnc Ros hasane oni se
od sestostranog
Beli deo gornjeg i crni deo donjeg trougla simbolizuju jedinstvo suprotnosti
HRISCANSTVO fVl
0
z
....J <(
::::i f-
a:
TROLUCNI U KRAS
....J
0 ro
2 Vl
slova ksi i ro i koji je obecao ·
je najrasirenija svetska religija
pobedu njegove vojske, posle
Proizasavsi iz judaizma, ona ima
eega je on pre5ao u hriscanstvo.
oblik cesto se koristi
mnogo razlicitih predanja, ali
Bizancijum, prestonica Istocnog
da izrazi Trojstvo.
njeno centralno ucenje je da
rirnskog carstva, preimenovana
Ovaj geometrijski
Obuhvatajuci tri Iuka
je Isus od Nazareta, jevrejskog
je u KonstJntinopolj (Carigrad)
koji se meousobno
roda, Boziji sin, dugo oeekivani
i postala je centar Istocno-
mesija ciji
pravoslavne hriseanske crkve .
Q..
Vl
Skupa sa islamom, hriscanstvo
zahvataju, ceo simbol oznacava
SU
dolazak predskazali
Drugi simboli koji se povezuju
vecnost, dok
proroci Starog zaveta . lsusov
trouglasti oblik u
zivot, od poniznog rodenja
sa Hristom jesu predmeti
sredini predstavlja
od Marije Device do raspeca,
vezani za Hristovo stradanje (ili
Trojstvo i njegovu
smrti i vaskrsenja, cini osnov
raspeee). U njih spadaju krst na
hriscanske teologije kako se
kojem je Hrist umro, kruna od
nedodi rljivost
Kruna od trnja je hriscanski simbol raspeca
GORE
kazuje u jevandeljima (sto znaci
trnja, bic, cekic i cavli kojima je
emocionalni odgovor na Isuso\'e
"blagovesti") Novog zaveta.
prikucan za krst, koplje koje su
patnje
rimski vojnici upotrebili da ga HRISTOVI SIMBOLI
probodu i merdevine kojima je
OVCE I PASTIRI
Hriscanstvo uzima ime od grckog
spusten sa krsta Od XIV veka
Isus se uveliko oslanjao na
prevoda hebrejske reci "mesija"
ovi predmeti su postali centar
zavieajnu zemlju i kulturu kada je
(miropomazani ). Hrist je naziv
snazne posvecenosti kod nekih
rec o simbolima koje je koristio
koji je lsus dobio od sledbenika i
hriseana, a svrha im je da pobude
simbolizuje se na vise nacina Riha je jedan od prvih hrisbnskih simbola, a nalazi GORE
Krst na barjaku na
se na grobovirna u rimskim
u S\'Ojim ucenjima Na primer, mnogi ljudi u tom kraju su drfali
dobri pastir, vra(a jagnje u tor, koje je simbol Hrista kao Spasitelja. DOLE ISUS,
ovce, pa je poredenje Isusa sa pastirom i njegovih sledbenika sa stadom kljucna metafora
litijama iii krst koji se sastoji
katakombama - starom, tajnom
od grckih slova ksi i ro.
sastajalistu kada su hriseani u
pominje kao do bar pastir koji
Rimu bili progonjeni zbog vere.
vratiti zabludele pravom odnosu
Zasniva se na akrostihu: pocetna
prema Bogu, dok se on pominje i
slova grckih reci za lsusa Hrista,
kao "jagnje Bozije", simbolizujuci irtvu koju je podneo, umiruci
se ihtus, sto na grckom znaci riba .
da bi gresi coveeanstva mogli da
Hrist je takode govorio za srnje
budu oprosteni. U hriscanskoj
apostole da su ''ribolovci ljudi",
ikonografiji, Isus se cesto
dok su prvi hriscanski oci vernike
prikazuje s jagnjetom nabacenirn
Jos jedan od najranijih simbola lsus razapet na krstu glavni je hriscanski motiv
ee
Sina Bozijeg i Spasitelja izgovaraju
nazivali piskuli (ribe)
GORE
U Jevandelju po Jovanu, Isus se
na rame, sto simbolizuje njegovu sposobnost da spasava izgubljene
za Hrista jeste krst sastavljen
duse. On takode nosi pastirski
od inicijala za Hristovo ime na
stap, koji su usvojile vladike i
grckom, X (ksi) i P (ro) Ova
koji je postao simbol njihove
slova se obicno upisuju jedno
pastirske vlasti nad vernicima, kao
iznad drugoga, ponekad zatvorena
i podseeanje na Hrista
krugom, postajuci tako i kosmicki Jedan od najstarijih tajnih simbola za Hrista
GORE
i suncani simboL Kafo da je
TROJSTVO
rimski car Konstantin I doziveo
Iako je hriscanstvo monoteisticko,
viziju krsta koji se sastojao od
hriscani veruju da se Bog
l
-'
GOLUBICA U judejskoj i hriscanskoj kulturi, golubica s maslinovom grancicom u kljunu simbolizuje
47
milost Boziju. U znak kaznjavanja pokvarenosti
:r:
eovecanstva Bog je poslao potop, simbol razaranja ali i prociscenja. Cestiti Noje bio
("),
>
je upozoren i sagradio je barku na kojoj su
z
spaseni njegova porodica i po jedan par svih
\/)
zivotinja Kaci je kisa prestala, Noje je poslao
< 0
golubicu da potrazi suvu zemlju Ona se vratila noseci maslinovu grancicu sa Maslinove gore kao simbol Bozijeg prastanja. U hriscanskoj ikonograiiji, golubica se koristi za predstavljanje Svetog duha, gde sedam golubica znace sedam darova Svetoga du ha
pokarnje na tri razliCita nacina
i na glavi njezinoj vijenac
- kao Otac, Sin i Sveti duh . Ova
od dvanaest zvijezda .. Drugi
trostruka priroda Boga poznata
simboli njene svetosti i nevinosti
je kao Trojstvo lako svaki aspekt
ukljucuju ogradenu bastu,
Trojstva predst,wlja celinu za
zatvorenu kapiju i ogledalo Ona
sebe, svaki je isto tako deo Boga i
se obicno prikazuje sa oreolom
jedno bofanstvo. UV veku sveti
(u hriscanskoj ikonografiji
Patrik je koristio detelinu, biljku
simbol boianstva i uzvisenosti)
sa jednom stabljikom i tri lista,
i obucena u plavi plast, pri cemu
da bi obj.isnio ovaj koncept: bas
plast znaci zastitu a njegova
kao sto je svaki list poseban, tako
boja nju povezuje sa nebom
je u isto vreme i sastavni deo
i carstvom nebeskim, kao i s
biljke. Prema_Jovanu Krstitelju,
vodama krstenja. Devica je i
Trojstvo je bilo prisutno na
sama postala simbol i slavi se kao
Isusovom krstenju: Sin u vodi,
Bozija majka
Otac izgovara reci odobravanjJ. sa neba, a S\·eti duh silazi na zemlju
CRKVA
lupsenja Kao i poslednja
u obliku golubice
Iako rec "crkva .. koristimo za
vecera, evharistija podrazumeva
opis zdanja u kojem se odvija
deljenje hleba i vina, koji
DEVICA MARIJA
hriscansko bogosluienje, strogo
prcdstadjaju meso i krv lsusovu,
Takode poznata kao Bogorodica,
govoreci ona znaci "grupa
da bi se simbolizovalo uzimanje
Devica Marija se s!J.vi kao
\'ernika" iii onih koji se okupljaju
HristoYOg teb iii sustine
odabrana majka za svetog Boiijeg
u Isusovo ime . Tradicionalno,
sina, narocito u Rimokatolickoj
crkve se grade u obliku krsta,
crkvi. Marija se predstavlja
opsteg simbola hriseanstva, sto
mnostvom sirnbola, ukljueujuci
podseca na lsusovu smrt.
krin i belu ruiu, koji predstavljaju
L
Slika Device Marije, na kojoj se vidi sa oreolom u kojem ima dvanaest zvezda Ova slika prikazuje bezgresno zacece, a Marija stoji na mladom mesecu, koji je simbol nevinosti. Ona takooe nosi plavi plast koji je povezuje s nebom. GORE
CETIRI JEVANDELISTA Pisci prve cetiri knjige Novog zaveta
Mateja, Marko,
njenu nevinost, crvenu ruzu
EVHARISTIJA
i Jovan - poznati SU kolektivno kao Cetiri jevanoelista
(Isusove muke), kao i sunce,
Vecina crkava odrfava sluzbu
Apokalipticke vizije u Knjizi otkrivenja, kao i vizije
mcsec i venac od dvanaest
poznatu kao evharistija, ali
zwzda, koji je, izgleda, povezan
i kao misa iii sveto pricesce,
sa apokaliptienom vizijom
da bi se proslavila uspomena
opisanom u Otkrovenju ( 12: 1 ),
na poslednju veceru. To je
sa cetiri elementa, kao i sa arhanoelima Rafailom,
gde je .. zena obucena u sunce, i
obrok koji je lsus podelio sa
Gavrilom i Urilom
mjesec pod nogama njezinijem,
svojih dvanaest ucenika pre
starozavetnih proroka Danila i Jezekilja, povezuju Mateju anaelom, Marka s lavom, Luku s volom i Jovana sa orlom zapadnoj hermetickoj tradiciji oni su povezani sa ~v·~''"'C'" znakovima Vodolija, Lav, Bik i Skorpija, sa cetiri strane
ISLAM 0
z
-' 4: ::::i
-'
Muhamedom, poslednjim i ·
urnetnickih predmeta - u isbmu
najvafoijim Alahovim bozijim
se ne dozrnlja\·aju figurativne
glasnikom Muharned (iii
predsta\·e buduci da se smatraju
"prorok") roden jc u Makahu,
ravnima oboiavanju. Primercima
Arabija (sada u Saudijskoj
Kurana uvek se pazljirn rukuje
Arabiji), u VI \'eku n.e. Za njega
ionise drze na visokoj polici,
se veruje da je vratio cistotu
umotani u cisto platno Stalak
Alaho\·ih ucenja, dovodeci tako
se koristi da knjiga bude
svetu Alahovu poruku rndilju do
otvorena za vreme citanja, a pre
ispunjenja i savrsenstva
uzimanja knjige rnuslimani uwk proveravaju da Ii
SU
im ciste ruke.
PET STUBOVA !SLAMA
Detalj iz Kurana, za C:ije same reci se veruje da oznacavaju Bozije prisustvo. GORE
Islarn se gradi na pet glavnih
DZAMIJA
verovanja: veronnje u Alaha. u
!vluslimani se uvek mole Alahu
Naziv islam potice od arapske reci
Kuran, u andele, u Muhameda i
u d:Zamiji iii rnoseji (mestu
koja znaci "pokoriti se", pri cemu
proroke koji su bili pre njega i u
klanjanja). okrenuti prema Meki
je rnusliman "onaj ko se pokora\·a"
Sudnji dan Muslimani takode
- ciji smer pokazuje mihrab iii
- to jest, onaj ko zivi nacinom
veruju da je sama vera besmislena
nisa u zidu Kako je islamska
koji je odredio Alah (Bog)
ako nije poduprta akcijorn u
umetnost nefigurativna, d:Zamije
Kako je Alah Jedan, ne postoji
svakodnevnom zivotu. Te akcije
su ukrasene arabeskama i
nikakva podela izmedu svetog
su poznate kao "pet stubova
geometrijskim obrascima, kao
i svetovnog, svirn aspektima
islama", a to su vera, molitva, post,
i kaligrafijom iz kurana. O\·i
zivota vladaju islamski moralni
hodocasce i milosrde .
obrasci odrazavaju sustinsku
principi Centralno ucenje islama
Simbol zvezde i polumeseca amblem je islamskog sveta
GORE
harmoniju kosmosa i prirodnog
jeste da je on originalna religija,
KU RAN
sveta, koja potice od islamskog
vera otkrivena svim prorocima,
Sveti tekst islama poznat je kao
verovanja da je Alah Jedan Iako
ukljucujuci Adama, Avrarna,
Kuran (potice od arapske reci za
stilovi dhmijske arhitekture i
Mojsija i lsusa, ali kulminira
"kazivanje'} Muslimani veruju
ukrasa variraju shodno lokalnom
da
obicaju i periodu, mnoge dfamije
SU
to Alahove reci, ne reci bilo
kojeg ljudskog bica, direktno
imaju krov u obliku kupole koji
MINARET
prenete Muhamedu u periodu od
predstavlja rajsko nebo, kosrnos i
Rec "minaret" pot ice od arapskog
23 godine preko andela Dzibrila
stvoreni svet, cija je kruna obicno
manara, sto znaci "isijavanje
( Gavrila) u nizu vizija. Kako
minaret. Druge karakteristicne
svetlosti". verovatno aludirajuci na njegovu simbolicnu funkciju kule svetilje za okolnu zajednicu. Minaret je tanki toranj sa balkonom sa kojeg mujezin poziva vernike na molitvu kao
je Muhamed primao pojedine
crte ukljucuju dvoriste, prilazne
delove teksta, ucio ih je napamet.
staze i cesme (iii tuseve) za pranja
s tim sto ga je Alah upucivao kako
koja zahteva islam U dfamiji
da ih kazuje . Stvarne reci Kurana sagledavaju
se ne nosi obuca, buduci da se smatra prljavom. Kako se Alah
stalno podsecanje na Alahovo
se kao bofansko prisustvo Alaha,
nalazi svuda, islam uci da je ceo
prisustvo Sam minaret sugerise
pa zato moraju da budu napisane
svet dfamija, tako da se o dfarniji
posredovanje izmeau naroda
jasno i pazljivo na originalnom
rnoie razmisljati kao o simbolu
arapskom; prevodi se nikada ne
sveta. Dfamija se takode smatra
Polumesec, jedan od simbola
koriste za molitvu Kuranska
centrom obrazovanja, a neke
islama, ponekad se stavlja na vrh
kaligraf'ija se razvila kao pobo:Zna
velike dfamije u istoriji imale su
umetnost, sa odlomcima iz
skole i biblioteke sagraclene do
Kurana kao ukrasirna zgrada i
njih .
okupljenog u dzamiji i neba na koje minaret pokazuje.
minareta
FATIMINA RUKA
A NB ELI
Fatima je bila kci Muhameda i njegove voljene supruge Ajse. lako se ona ne
U islamu SU anoeli
pominje u Kura nu, siitsko muslimansko predanje daje joj atribute slicne Devici
stvorenja svetlosti
Mariji, pominjuci je kao "Gospodaricu zena sveta'; "Devicu" i "cistu i svetu'; i kaze
koja slave Ala ha i
da je stvorena od svetlosti Alahove velicine iii od rajske hrane. U popularnoj religiji, vernici se oslanjaju na Fatimu, koja zastupa potlacene u borbi protiv
izvrsavaju njegova uputstva Dzibril, poglavar anoela,
nepravde koju je zapoceo njen otac Siitske zene putuju do svetilista koja su
bio je odgovoran
posvecena Fatimi, gde se mole za pomoc Amajlije poznate kao "Fatimina
za nametanje
ruka" svete su i nose se radi zastite Pet prstiju ove ruke takooe simbolizuju pet
Alahovog voostva svim prorocima,
stubova islama.
ukljucujuci Muhameda. Anaeli se mole za ljudska bica, posebno za vernike, i pomazu
OBREDI I OBICAJI
kalendara, koji slavi uspomenu
godine Ovo platno je znak
verne Muslimani
Muhamed je odlucio da je
na vreme kada su se Muhamedu
poniznosti i postovanja, jer bi
veruju da svako ima
"cistoea deo vere", tako da pre
otkrile prve reci Kurana. Kraj
direktno gledanje u Cabu bilo
dva anaela ciji je zadatak da beleze
salaha (molitve) vernici moraju
ramazana se obele:Zava mladim
slicno gledanju u Alaha, sto je
da se operu Ovo obredno
mesecom, kada rnuslimani
zabranjeno. Ono je izvezeno
ciscenje ili vadu predstavlja
prekidaju post porodiC:norn
zlatorn sa odlomcima iz Kurana,
simbolican cin, jer voda ne samo
gozborn
narocito na delu iznad nata - koja vode u svetu unutra5njost
da pere fizicko telo nego takode cisti du5u od greha Ako rnda
HODOCASCE
CitajuCi molitve, hodocasnici
nije dostupna, dozvoljeno je sum
Svake godine rnilioni muslimana
kruie oko Cabe sedam puta
pranje prasinorn ili peskorn
idu na hodoeasce (hadi) u
(ier je sedam mistiean broj)
Meku, sveti islamski grad,
HodajuCi u srneru suprotnom
rnuslimani stoje jedan pored
mesto koje je toliko sveto da
kretanju kazaljke na satu, oni
drugoga, simbolizujuCi jednakost
nemuslimanima nije dozvoljeno
poCinju u uglu gde je sveti Crni
Kod zajednicke molitve
svih
LI
Alahovim ocima Muskarci
dela doticne osobe za Sudnji dan
da u njega udu . Hodocasnici
kamen uglavljen u srebrni rarn.
borave u ogromnom logoristu
Za ovaj kamen se veruje da je
ooLE
i zene su, rnedutirn, odvojeni, a imam koji vodi molitvu stoji
i pre nego StO udu
ispred. Citaju se delovi Kurana,
odlaiu uobieajenu odecu i
posle kojih sledi niz forrnalnih
oblace jednostavnu belu, koja
akcija koje ukljucuju klanjanje
je znak jednakosti sa ostalima i
i padanje na kolena (znakove
poniznosti pred Alahom
pokornosti Alahu) Za molitvu
LI
grad,
Kada dodu u Meku, odaju
se koriste narociti tepisi, koji se
postu najsvetijoj islamskoj
posle upotrebe uvek pakuju u
gradevini, Cabi (kocki), koja
rolnu, ne premotavaju se
je glavno fariste muslirnanskog
Post igra vainu ulogu u islarnu
obo:Zavanja sirom sveta. StojeCi
i podrazurneva apstiniranje od
u dvoristu Velike d:Zarnije u
jela, piea i seksa u toku dana.
Makahu, Caba je jednostavan
Muslirnani veruju da post
kamen u obliku kocke koji je,
pojaeava njihovu svest da se uvek
prema predanju, prva kuca
nalaze u Alahovorn prisustvu, a
sagradena za slavljenje Alaha, a
rnnogi rnuslirnani poste redovno
koju su obnovili Avram i njegov
u odredene dane tokom cele
sin !Smael Caba simbolizuje
godine. Post je, medutim, bi tan
Alahovo prisustvo i prekrivena je
za ceo mesec ramazan, deveti
crnim kadifoim platnom zvanim
mesec (lunarnog) muslimanskog
kisvah, koje se zamenjuje svake
Caba u dvoristu Velike
dzamije u Meki jedan je
rneteorit, sirnbol Bozije rnilosti i
od najsvetijih i najdubljih
moci koji je pao s neba
simbola islama.
V'
>
s:
SIMBOLI I UM MODERi'\JE ZAPADNE TEORIJE 0 ZNACENJU I UPOTREBI SIMBOLA POD VELIKIM SU UTICAJEivLPSIHOLOGIJE, NAUCNOG PROUCAVANJA LJUDSKOG UiVL\. . SIMBOLIKA U SNOVIiVL\. PREDMETJE USHICENJAJOS OD PRASTARIH VREMENA, ALI SU U XIX VEKU PRVI PSIHOLOZI POCELI DA ISTRAZUJU NJENU UPOTREBU U SMISLU PSIHOANALITICKOG ORUDA.
Zig mud Frojd je verovao da su simboli proizvod nesvesnog uma i da mogu da sadrze znacajne informacije
GORE
Zigmund Frojd ( l 856-1939 ),
SEKSUALNI Sli\!BOLI
kao "animus" i "anima" Animus
koji se cesto pominje kao "otac
Prosto receno, sve sto stoji
predstavlja rnusku, iii racionalnu,
psihoanalize·', pr.wio je razliku
uspravno i moze da prodre, iii
stranu psihe, a anima zensku,
izmedu s\·esnog i nesvesnog urna.
sto lici falusu na bilo koji nacin,
intuiti\·nu stranu; Ako se jedna od
Njegovo kljucno delo, Tumacenje
simbol je muske seksualnosti
njih potiskuje. moze da postane
snova ( l 900), postavlja tezu da
Frojd zapa±a: ··svi izdu:i:eni
destruktivna: "negativni animus"
su simboli proizvod nesvesnog,
predmeti, kao StO
mo:i:e da dovede do rigidne,
SU
stapovi,
koji tipicno nastaju u toku
debla drveea i ki5obrani
kontrolisane iii napadne licnosti.
sanjanja kao nacin komuniciranja
(otvaranje ki5obrana uporeduje
On takode moze da se do:i:iYi
sa svesnim bicem iii egom
se sa erekcijom), mogu oznaea\·ati
simbolicno u snovima kao preteca
Nekadasnji Frojdov ucenik, Karl
muski organ ..
u duge primere
Po Jungu, musko i zensko su takoae psiholoska stanja, poznata kao animus i anima
LI
budnorn
Gusta\· Jung (I 875-l 96 l) se
mogu spadati planine, visoke
zivotu kao strah od muske
razisao sa rnentorom, razvijajuci
zgrade, rnzovi, naliv-pera iii
Jutoritarne licnosti
teoriju "kolektivnog nesvesnog",
banane. Nasuprot tome, sve u
rnitski nivo nesvesnog C:ija je
sto se moze uci, sto je skriveno
KOMPENZACIJA
simbolika pre arhetipska nego
iii lici na vulvu i/ili vaginu na
Jung je Yideo psihu kao
licna
bilo koji nacin sirnbol je :Zenske
sarnoprilagodaYanje: poku5aj
seksualnosti: na primer, doline,
da se kompenzuju oblasti koje
EROS I TANATOS
pecine, vrata, kutije, fioke,
su ispale iz ran10te2e da bi se
Frojd je identiflkovao dva
kredenci, voee poput smokava iii
preklapajuca i suprotstavljena
cvece poput ru±a. Zenske grudi
instinktivna poriva: eras i tanatos.
se sugerisu izvijenim iii okruglim
Eros iii seksualnost, predstavlja
SIMBOLl(NE STRUKTURE
oblicima, na primer kupolastim
Frojd je smatrao da um ima
poriv zivota, ljubavi i kreativnosti;
zgradama, talasastim breiul jcima
tri suprotstavljene unutrasnje
tanatos iii smrt je poriv agresije
iii bilo kojim okruglim rncem kao
i unistenja. Borba izmedu njih
sto
glavna je u ljudskom zivotu, pri
sam Frojd je shvatio da takve
cernu dolazi do neuroza kada se
stvari nisu nemino\·no seksualni
bi izbeglo cenzuru superego,
instinktivni porivi negiraju
simboli, pa se smatra da je rekao:
id koristi simbolicne slike
( zato StO
"Ponekad je cigara samo cigara."
za kominikaciju sa egom
SU
bolni iii
SU
tikve iii dinje. Medutim,
potiskuju u nesvesni um. Kao
ANIMA I ANIMUS
proizvodi nesvesnog, sirnboli
Za Junga
SU
na(in spoznavanja ovih
potiskivanja.
tendencije· id je nesvesno, centar instinkta i :Zudnje, ego je svesni deo bica, a superego prihvaceni samokriticar. Da
Za Junga um ima takoae tri
antidrustveni) i kada se GORE
rnuska licnost, iii
SU
mu ska i ienska
seksualnost izrazi dubljih stvaralackih sila, koje on porninje
glavna dela:. svesni um; licno nesvesno, riznicu individualnih "secanja"; i kolektivno nesvesno
lz frojdovske perspektive, meke talasaste konture bregovitog pejzaza mogu da simbolizuju zakrivljenu formu zenskog tela. LEVO
z1uk m·ek pen ezan sa sn~snom mislju iza sebe, pJ je po prirodi
0
stvari unk bio manje od pojrna
0
koji je predstavljao Simboli su, c
s druge strJne, uvek oznacavali
z
vise od svog ocitog i neposrednog znacenja, upucujuCi na nesto sto jos nije poznato On je smatrao da simboli nastaju spontano u nesvesnom, da nisu nesto sto se moze stvoriti svesnom namerom. Verovao je da se javljaju ne samo u snovima, nego u svim vrstama psihickih manifestacija, govoreci da misli i osecanja, cinovi i
Karl Jung je razvio teoriju kolektivnog nesvesnog, sloj uma koji koristi simbole da bi izrazili univerzalne ljudske teme
GORE
situacije, svi mogu da budu simbolicni !Sao je tako daleko da je govorio da cak i ne:Zive stvari
ch "saraduju" sa nesvesnim
pornirili njeni suprotstavljeni
ljudski organizam sazdan tako
mogu
delovi Kada se oni pomire, mi
da se razvija prema psiholoskoj
u redanju sirnbolicnih obrazaca,
smo psiholoski uravnotezeni
i flzickoj zrelosti Jung je o
na\·odeci primere potvrdenih
i postizemo celovitost On je
ovome govorio kao o ··procesu
priea
,·erovao da se simboli mogu
individualizacije", pri cemu
da rade, o slikama koje padaju
koristiti za istrazi\·anje granica
simboli koji poticu od nesvesnog
iii o ogledalirna koja se razbiju u
izmedu suprotnosti, au klinickom
pru:laju uvid u aktuelnu fazu
trenutku smrti njihovog vlasnika.
radu analizirao je simbole u
mentalnog i emocionalnog
snovima pacijenata, sagledavajuci
razvojJ pojedinca. Ovaj proces
ih kao putokaze u stanje njihovog
nije nesto sto moze da se
unu i indikatore ritma progresa
sprovede svesnom voljom, nego SJmo kao sto sernenka izrasta
U
biljku, de5ava se bez nase volje,
Organski razvoj je sustinski za
prema predodredenorn obrascu.
Jungo,·o rnisljenje, pri cemu je
Jung je takode verovao da u psihickom sistemu svakog eoveka
Atomska eksplozija simbolizuje Frojdov pojam tanatosa iii zelje za smrc'u.
easovnicima koji prestanu
VISESPRATNICA
ZIVOTNI PROCES
DOLE
0
postoji organizujuca inteligencija, izumitelj i izvor simbola 0
Jung je cesto koristio simbole nastale u njegovim snovima da bi unapredio razumevanje psihe. Na primer, govorio je o svom snu istrazivanja kuc'e sa nekoliko spratova da bi opisao slojeve uma San je poceo u sobi na prvom spratu,u prijatnom dnevnom boravku iz XVIII veka; ambijent je bio prijatan i prilicno poznat U prizemlju su sobe postale mracnije, a namestaj mnogo stariji, datirajuci iz XVI veka iii ranije Zeljan da sazna sta ima u ostatku kuc'e, dosao je do masivnih vrata . Kada ih je otvorio, sisao je u pod rum i nasao se u
ovome je govorio kao o Ja i
divno zasvoaenoj prostoriji koja je deovala veoma drevno.
video ga je i kao nukleus i kao
Osec'ajuc'i se veoma uzbuoeno, ugledao je gvozdenu alku
ukupnost psihe Druge kulture
na kamenoj ploci i podigao ju je. lspod place nalazile su
takode izrafavaju svest o jednorn unutrasnjem centru: na primer, Grci su ga pominjali kao dajmon.
se stepenice koje su vodile u peCinu, koja je delovala kao praistorijska grobnica, sa lobanjama, kostima i komadima grncarije . Jung je smatrao da se sprat odnosi na njegovo svesno ja, prizemlje na licno nesvesno, podrum na kolektivno nesvesno,
ZNAKOVI I SIMBOLI Jung je pravio razliku izmedu znakova i simbola, govoreci da je
a pecina na najprimitivniji sloj nesvesnog, koji se granici sa "zivotinjskom dusom"
ARHETIPSIZI SIMBOLI Vcw\ ,rnjc da postojc L'brasci
dLibokih org,rnizujucih obrazaca
proistii:c \·ari1«1: ,rnima i ,rnimLis.
iii tcndcncijc koji org,1nizLijLI
iii ,irhctipo\ c. b,1c1juci S\ ctlo
na primer, mogLI sc poj,niti bo
prirodLI i ljudskL' iskList\ o postoji 0
LI
ccloj istoriji
CO\
CCJI1St\ Ji
na z,1jcdnicki izbor simbolikc LI
\ ilc i p,1tuljci iii bogo\ ii boginjc
cc lorn
koji su primercni s1,1koj tr,1diciji
S\
ctu
u s1·im s1ctskirn kultLirc1m,i.
Betmenovo porice od sposobnosti da prirodu senke sa ljudskom prirodom
GORE
iii rnitologiji
l\1g,rnsko poimanjc virda
KOLE!(T!VNO
bo prcdodrcdcnc mrczc
NESVESNO
Arhctipcn i rHrn pomazu da sin a ti mo zajcdnicb ljudsb
sudbinc, sanj,1njc ,1ustralijskih
N,1suprot Frojdu,JLing jc
iskust\'cl, bo StO
domorodaca i S\ i drugi
\ cro\ ao Lh sc simboli kojc
smrt, promcn,1 iii prcobr,1zcnjc,
mitoloski sistcmi, p,1ntcon
st\·,1ra ncs\·csno nc odnosc samo
cclo\·itost, rast i r,1z1·oj, uspch iii
bogoq iii pojcdin,1cno
n,1 licnLI gradu On jc z,1p,1zio
ncuspch. mudrost i ljuba\
SU
rc1danjc,
bozanst1 o, prctpost,1\ lj,1ju po jam
pon,1\ lj,rnjc nckih simbolicnih
nc\ idljirng utiec1ja koji stoji
sliL1 i slicnost izmcdLI mnogih
Jr\
iz,1 S\ ,1kodncn10g zi\·ot,L KM!
slib kojc jc otkrio i simboLi koji
Jung jc dcfinis,10 cclm itost kojoj
Jung jc prcuzco 01aj princi].'
sc pojadjLiju LI mitu, rcligiji i
i r,1nio jc psiholosku tcorijLI
umctnosti,
Ser Galahad, iz legende o kralju /\rturu, sposobnost da budemo iskreni prema svojoj unutrasnjoj prirodi, ispunjavajuci tako za svetim Gralom
Jung jct\ rdio
Lw i u czotcrijskim
trc1dicijama bo sto jc ,1lhcmij,1 DOLE
ch simboliL1
igra \ ,1znLI ulogu u psihickim proccsinu koji LiticLI na ljLidski
s\·i ljLidi tdc bo _lei: njcga ccsto simbolizujc krug iii b ,1dr,1t J1 jc cilj proccs,1 indi\ idu,1lizacijc, prcko kojcg postajcmo
S\
oj,1
pr,n a licnost Potraga z,1 SYetim Gralom. LI
zi\ ot, s,1cfrza\ ,1jLici inform,1cijc o
lcgcndi o krJljLI Arturu. mozc se
ljLidskim cmocij,1111,1 i izraz,ff,ljLici
posn1atrati bo prcdsta\ ljanjc
dLibokc duho\nc istinc
Ja: scr CaL1had pro11,1lazi Cr,1Li i uspinjc sc 1u ncbo. iii
JUNCOVI ARHETIPOVI
kao ispunjcnjc njcgo\ c pra\·c
:\rhctip jc OSI10\11i SLIStinski
prirodc Simbol kola iii kocijc
obr,1z,1c koji nekorn dog,1d,1jLI
obicno prcdstcn-lj,1 puto\ anjc
dajc simbolicno zn,1ccnjc
LI Ja. pobzujLici gdc sc doticn,1
/\rhctipo\·i nisLI b,1s moti\·i iii
OSob,1 IU!Jzi n,1 Zi\OtnOI11 putLI
simboli sami po scbi, ncgo pre
odnosu na S\Oju ccloYitost k.Lica
dLiboko ukorcnjcna strcmljcnja
mozc da prcdsta\·lj,1 strLikturuJa,
koj,1 uticu na formir,rnjc simboLi
a drLigi simboli Ja sadrzc jun ab i
Jung jc rcuumc\JO ,Hhctipskc
pL1ninu
LI
slikc L10 ncsto ukorcnjcno u biologiju tcLi i njegcwih org,rna.
SENK,-\
sto n,15 f'lWCZLijC S,l cn1lLitin10m
Aspcktc prirodc nekc osobc koji
istorijom i n,1som zi1otinjskom
su ncs\·csni iii neintegrisani i
prirodom [h\·ao im jc nazivc
kojc tJ osoba smatra infcriornim
Lw sto SU Aninu, Animus. jJ,
iii losim, predstcwlja ,uhetip
Eros, i\L1jb i Scnb.
koji Jung opisLije bo Senku .
Jung jc sm,ltrao ,irhctipon~.
Oni LikljucujLI ncprih1atlji\·c
koji dcluju na ni\·ou kolcktin10g
zcljc, ncrJz\·ijcna osecanja iii
ncs\ csnog. z,1jcdnickim eel om
idcjc i zi,·otinjskc instinkte
con•c,rnstn1, bcz obzir,1 n,1
Prozivljanna nesvcsno, Scnka
1«ulikc u rasi, mcstLI iii istoriji,
se poj,1\·ljuje L10 zlc licnosti u
iako simbolib koja iz njih
snovima iii mitcn·imci . Senka se u
kukuruza i zetve
snu mozc f.'Oj,1viti bo pro\ ,1lnik istog poL1 bo osob,1 koja s.111j.:i
Uloga lucle je cla bucle u C:e oni na vlasti vicleti svoju luclost KRAJNJE DESNO
U kultur,1111,1 s,1 rcstrikti\nim drustvenim zakonim,1. Scnk.1 Hsi kOI11f.1CI1Z.1Ciju t,1ko StO pc1st,1je
i\Iajkc Vestic.1 mozc d.:i
ist,1knutij,1. \',1mpiri su jedn,1 slib
pcrsonifikujc ljubomoran st,n
Senke Im.1juci ljudsko oblicje.
koji sc suprotst,1\ lja promeni
cmi zi\·e u t,1mi, s,1 skri\enim
ncke drugc oso be iii njenom
zclj,11na. i inL1cc snagu iz onog,1
ranoju On,1 b,1c.1 i:ini 1u ljudc
sto mi n,ui\·amo ·norm,1lnim
ch ih hipnotisc, uspalljujc ih iii ih zarnbljav.:i n,1 jednom mestu, drzcci ih t,1ko u
S\
ojoj \ L1sti
i\cgo\·anjc i z.:istit,1 su
Vesticc mozemo da s,rnj.uno u
r1 c1 j,1111 ,irhctipskih ulog.1 i odnos,1
otclot\·oreni u .:irhetipu i\Iajkc
\Tcmcnu promen,1, kad,1 jc tciiko
kc•ii nisu st.1til:ni ncgc• c1·oluti\11i
On,1 cbje zi\·otnu energiju
napustiti ncki n,1cin zi\ot.1 iii
('ln f'i"df.1 c•st,11 lj,1 d,1 zi1inw
deci. prij,1tcljim,1 i z,1jcdnici, ,1
sistcma \ere.
u nckc•j n:;ti polj,1
LU[);\
c•rg.rnirnjc naSc' iskust\ o i t1Ti
l\egJtin1,1 m.:ijb je domin,rntna,
i\Iudrost u ludosti prcdst.1\ lj,1
uticaj n.1~ih ,1kcij,i.
ljubomorn,1 i moze d,1 uzmc iii
sc prcko ,uhetipa Ludc. On nc
m.1g11ctsk,1 kc•jc istc•nc111e1w
pcwezJ1u je i s,1 rcprodukcijom i bujnim r,1stom u prirodi.
bo sto jL'
iii mitsku maticu kc•j,1
unisti zivot. l\eki jun go\ ci t\Tdc
postujc z,1konc
s\·ct,1 i izaziv,1 \last klon10\ i
s1 ctom l:iji se tL•k i smer
SJ ,uhctipom i\lajkc mora ch
su z,1jcdnicki \·ccini kultura u
Hcmc1w111 mcnj,1jLI p,,j,11 !juju sc
n,rnci d.:i negujc scbc i sopst\ cnu
svetu U Sckspiro\ im dr,rnumJ,
1i.nc•l:itc ulc•gc kc•jc su rclc1 antnc
krcatirnu zin1tnu snagu d,1 bi
drnrsb luda jc
izbcgb ch budc dcstruktirna
uloga mu jc ch sc dosetbm,1 i
pok,uuju :;c LI s1,1k,,dnc\1wrn
Arhetip i\ Iajkc n.:ilazi sc
humorom suprotst,1Ylj,1 strogoj
iii c'tLI ,1 z.1ti111 ncst,1ju. Z,1 1us
u boginj,rnu zcmljc i ncba i
\ L1sti \·bdar,1. indircktno mu
k,1ie ch ,;mo ll!"l111jeni
u drugim licnostim.:i Velikc
nudcci mudrost
i cb u c'n•m iii L•nom trcnutkLI
S\
akodnen10g
\Ii n de I z.1m i ~ l i,1 ,irh cti r•sku
d,1 zcna kojJ je j,1ko po\·ezan,1
nujkc EgipJtsb boginjJ ncb.:i,
cest lik, a
z,1 jcdnu kulturu rcgiiu i ist,1riju
LI
m,1ticu
U nigcrijskoj mitologiji. Edsu
l\ut, licnost jc koj.i nJtkriljujc
je bio bog luda koji sc \·coma
ul,1g,rn1,1 iii dulw\im,1 koji n,1s lil:1w dc•diruju ,1li h•ji su i dco
mJjcinsku z,1stitu Crcb boginj,1
zabadj,10 inzivajuci s\ adu mcdu
zcmljc Dcmetr,1 (rimsb Cercra)
cL111ovinu z,1jcdnice. Nosio jc
po\·ezujc sc i s,1 nujcinstvom i
scsir cij,1 jc jcd1u polo\·ina bi la
SJ zct\·om, a njeni gl.1n1i simboli
cn·cna ,1 drug.1 pL1\·a, t,1ko da bi
su jcCJ.m i kukuruz, usc\'i bitni
J...:oncq•t formalize•\ ,rn LI t,1b im tcorij,1ni.1 koncqit s1w1 ic1enjskih
pomognu u zonama sukoba
sc ljudi prcpir,1li u vezi s bojom
iii mitskih c•br,1z,1c,1 kc•ii :;u temclj
ZJ zirnt. i\!Jjcinski ,1spckt i\farije
tog sesir.1. Dakle, iako
S\
n,1lazi sc u njenoj poja\·i bo
d,1 inu destrukti\·an utic.1j,
ch sirnbolicni prLlccsi tr.1ze od
Kr.:iljic,1 zcmlje
ovim marifctlukom pomagao je
n,lS d,1 SC prozi\ c S\
ljudima da uvide da postoji vise
n,1l:in sh1 ,1t,rnj,1 c•\ ,1g,1 jestc ch iz,1
nacin,1 posnutr,rnja stv,ui.
S\
Dcstruktivni aspckt arhctip.:i i\Iajke ocitiji jc kod hinduskc
S AR/\( l
SC
i:inilo
boginjc Kali, koja jc rusiteljb
,1kodne\11og iskustL1 sugcrisc
CSl!Ll.
Jed,rn
,1k(1g ljudskog sukob,1 postojc
mi ts kc price koic pokus.11 .1jLI d,1
,1li i boginja stvaranja i nstite.
VREMENSKI DUHOVI
Vcsticc u snovima i bajbnu
Savremcni terapeut dr Arnold
mogu takode d,1 predstavljaju
Mimic! upotrcbio jc rcci
ncgativni aspckt arhetipskc
"vremenski duh" da bi opisao
sc odmot,1ju
PSIHOLOGIJA ORIJENTISANA NA PROCESE Procesni postupak doprinosi
vodi reakcija pacijcnta na ncko
proucavanju znakova i
tumacenje pre nego samo
simbola zato sto se priblizan i
tumacenje.
najekstremnijim iii najhaoticnijirn dogadajima na bazi toga StO
SU
TUMACENJE REAKCIJE
ukorenjeni u arhetipske obrasce
SIMBOLA
Telesni simptorni. teska mentalna
Glavni koncept kod procesnog
stanja, zivotne promene i globalni
postupka. koji jc svojstven
konf1ikti, mogu se slwatiti
taoizrnu i mnogim drugim
kao arheti pske i simbolicne
tradicijama orijentisanim na
manifostacije koje traze da budu
prirodu, jestc da ga rndi reakcija .
otkrivene i svesno prozivljene
lako sirnbol rnoie da bude
preko 1us u svakodnevnom
proturnacen od strane nekog
iskustvu
strucnjaka, najbolja tumacenja se
PROCES PROTIV STANJA
odgovorirna ispitanika
ogledaju i potvrduju signalima i Mindel istice da mi nastojimo da sagledavamo zivot u smislu
Eksplozija koja se dogaaa na rubu svesti u snu iii kod "eksplozivnih" fizickih simptoma moze da znaci potrebu da budemo emocionalno izrazajniji GORE
DOLE DESNO Rubovi se javljaju u prirodi tamo gde se sastaju dva ambijenta Psiholoski "rubovi" nalaze se ta mo gde nailazimo na granicu onoga sto znamo iii sto verujemo da mozemo da shvatimo
Sanjanje izmaglice iii mag le predstavlja zatamnjenje nasih uobicajenih percepcija, prisiljavajuCi nas tako da koristimo druga cula za dozivljavanje sveta DOLE
Pozitivna reakcija predstavlja informaciju koja ukazuje na iii
stanja - cvrstih sirnbola, cvrstih
pokazuje put kod postupka neke
znacenja, cvrstih identiteta. stanja
osobe . Kada terapeut turnaci neki
Sezdesetih godina XX veka
urna - dok stvarno zivimo u
simbol iz sna, pozitirna reakcija
psiholoski teoreticar i terapeut
s\·etu procesa - dobijajuci stalni
moze i ne rnora da bu de verbalni
Arnold J\!indel postavio je opus
dotok signala i informacija On
odgovor na turnacenje, ali is to
zasnovan na snu, koji je kasnije
pravi analogiju zivotnog procesa
tako moze se naci u drugim
preirnenovao u psihologiju
sa prugom kojom se krece voz,
signalirna i odgovorirna, kao sto
orijentis,rnu na procese iii
pri cemu stanice predstavljaju
su nesvesni pokreti, osecanja
procesni postupak Mindel je
prinemena stanja Kod proccsnog
i cuvstva, vizuelna iskustva iii nenarnerni zvuko,·L
prona5ao nesto zajednicko u
pristupa, sirnboli se sagledavaju
teoriji i mudrosti kvantne fhike,
ne sarno kao nesto sto irna
jungovske filozofije, 5amanizrna
fiksna znacenja, nego i kao deo
PRIMARNI I
i t,10izma, skupa sa drugim
aktuelnog fluidnog procesa koji
SEKUNDARNI PROCES
socioloskim i psiholoskirn
zahteva stalan oprez
pristupirna Procesni postupak predstavlja fonornenoloski pristup
lz perspektive procesa rnogli
Jung je tvrdio da neki sirnboli imaju fiksna znacenja, da
SU
bismo razrnisljati o simbolima kao o snimcima u datorn vrernenu
koji nastoji da poveca svest ljudi
arhetipovi koji nadilaze kulturne
i na datom rnestu. Prirnarni
o obrascu, karakteru i toku onoga
i vremenske razlike . Osnovu
simboli su poznate stvari s
sto dozivljavaju
procesnog postupka terapeuta
kojima se identifikujemo Na primer. znamenja i uniforme koje nose policajci, vatrogasci iii lekari sirnbolizuju njihovo identifikovanje sa ulogom i profesijom, i za njih predstavljaju primarne simbole Nacionalne zastave i himne sportista na Olimpijskirn igrama takode su primarni simboli Kada ljudi
spavaju, njihov primarni proces
sekundarnih procesa kao "rub"
iii identitct poja\·iee se u snovima
Rub odreduje granice onoga
kao simbolicne licnosti kojc su im
sto mislimo da jesmo. On jc
0
poznatc, iii kao aspckti njihove
odreden svesnim iii nesvesnim
0
proslosti Sanjac cc govoriti o
uverenjima koja posedujemo
tome da jc L1ko prcpoznao te
o sebi i boji nasa gledist,1 i
ljudc. Tokom d.rna primarni
perspektive
proces sc 1ulazi u ulogama,
0
Rub je nafa rastuca granica
govoru tcla. nacinu pona5anja i
i psihicka "kofa" Kad god se
u drugim signalima koji su bliski
suocimo s necim nepoznatim
idcntitetu doticne osobe Sckundarna simbolika mozc
rel="nofollow">
z
iii s neC:im sto naru5ava nase
z
viclenje svcta, nalazimo se na
z
>
da nas inspirise iii uznemiri: ona
rubu. Simboli ruba su zajednicki
r.1dosti iii riade .•1li moze takode
predstavlja nase aspckte s kojirna
mitologiji, folkloru i snovima
ch znaci prcobrazcnje iii prclazak
sc nc identifikujemo tako lako, ali
Rub sume je linija izmedu
ukazuje n.1 nase dublje procese
bezbednosti i ufasa, izmedu
i cvoluciju. Sekundarni proces
svesnog i nesavesnog, izrnedu
na novi ni\ o LI zi\·otu.
narusav·a licni identitet neke
ljudskih carstava i prirode . To
KA.KO KOi\!UNICIRA.JU LICA. IZ SNOVA.
osobc i dozivljan se kao nc5to
je rnesto na kojem napustamo
l(ada zamislimo tclo kao cclinLI
··drugo' Na primer, kada se grupa
poznato zbog nepoznatog.
koja s.rnj,1, cini nam sc r.uurnno
ljudi rugJ. nekoj drugoj grupi,
Kao suma, rub izmedu dana
da lic.1 o kojima noc'L1 sanjamo
Licnosti kao StO je "crni vitez" pojavljuju se simbolicno u snovima, a njihove karakteristike mogu se odraziti na nase fizicke simptome kada smo budni
GORE
osobine koje ismavaju mogu da
i noc'i predstavlja granicu
trcba t.1kodc da sc izr.ue LI n.1sern
budu projektovan.1 sekundarna
izmeclu sntlosti svesnog i
tclu z,1 ncmc d.rn.1 Na primer,
svojstva samih rug,1lica
tame nesvesnog, iako je rec
neki co\·ek se idcntifikovao
SIMPTOM\
o ciklicnom rubLI koji se
sa flcksibilnosc'LI i komotnim
Mindelovo
su oni koji su nam nepoznati:
ritmicki ponavlja Mnoge
pon.1sanjcm, 1n sc konccntrisao
Sekundarni simboli u snovima
interesovanje za odnos izmeau
medvcdi, gurui, vode, misteriozno
kulture smatraju C:asove sutona
na opL1st.rnjc tcla i\!edL1tim,
cvece, mutnc licnosti, ncprijatelji,
prelaznim vremenom u kojem
izncnadio sc kada jc otkrio da
i informacija koje
napadaci i ljubavnici naseg
srno najblizi duhovima rnrtvih,
ljL1di pric,1ju o ncecm napctorn i
se kanalisu kroz
svcta sna Sanjanjc medveda
iii nemenom kada vile izlaze da
ncpopL1stljin1n1 u njcgcl\·om telLI.
telo dovelo ga je u situaciju da radi
u kavezu, na primer, moie da
se igraju Nasuprot tome, zora
sto se nunifostovalo njcgon1m
predstavlja medvedi aspekt
simbolizLlje radost i budenje,
pozom Post,10 jc 11.1pct i dobio
idcntiteta tc osobe - mozda
sveze videnje stvari
je glarnboljLI koja je kao i;lem
gncv, snaga iii veza sa zernljom
Rub stene ima konotacije
simbolike snova
s i':ovekom koji je imao veliki tumor na zelucu Uvelicavajuci
pritiskab njcgm LI glan1 Sa rnalo
iskustvo vezano
- koji je zakljucan Sekundarne
straha i propasti, ali je u isto
vise nagbska na o\·e sirnptorne
za tumor, C:ovek
inforrnacijc ovc vrste mogu
vreme simbol strasnosti i
i pojac,1\·si napetosti u njima,
je osecao da ce
se pojaviti u toku dana kao
ushicenja Videne s mora,
sln·atio je da stoji i hoda popL1t
potistenost iii kao napetost tela.
stene mogL1 da budu simbol
viteza LI crnom oklopu Besc
Sckundarna sirnbolika obicno
nade za putnika koji se vraca
otkrio da je prcvise opL1sten
eksplodirati Bio je podrzan da nastavi i kada je "eksplodirao" izrazio je osecanja
se projektuje na "neprijatelja" iii,
i snage protiv neprijatelja,
i da treba da se drii svojih
koja je godinama
suprotno torne, na ljude kojima se
ali su stene isto tako mesta
L1nutr.1snjih standarda
zadrzavao Kasnije
divimo.
samoL1bistva. Najznacajniji rub
RUB
Procesni postupak trazi od
jeste onaj izmeclL1 zivota i srnrti,
nas da re\·idirarno krut pristLlp
cesto predstavljen grobom
zi\·otu i simbolicnom znacenjLI,
grada u kojem je ziveo.
Mindel definise aranicu izmedu
Kao metafora, srnrt moze da
razvijajuci svest da srno deo toka
naseg primarnog idcntiteta i
simbolizuje corsokak iii gubitak
LI sirnbolicnom kosmosu.
"'
se setio da je sanjao bombu koja eksplodira u centru
>
SIMBOLICNI ZIVOTNI PUT s dcmonom Humbabom U
izmedu civilizacija iii izmedu
Homerovoj Odiseji, Odisej je
poznatog sveta i didjine iii
bio zarobljen na ostrrn Ogija,
nepoznatog U filmu Stenlija
neprestano odolevajuCi nimfi
Kjubrika, 2001: Odiseja u
Kalipso koja je pokusala da
svemiru, prag se prelazi ulaskorn
owoji njegovo srce. Bog Hermes,
u svemir, dok je Homerov
Zevso1· glasnik, konacno je rekao
Odisej putovao rnorem. U starirn
Kai ipso da ga oslobodi, posle
sagama i junackim prii:arna,
cega je pocelo njegovo traganje
more je opisivano kao nepoznato
Kralj Artur, uz porno( Merlina,
prostranstvo, puno rnisterija
zapoceo je putovanje zalwaljujuci
U rnodernom do bu, svernir je
jedinstvenoj sposobnosti da
postao novi simbol nepoznate
izvuce mac iz kamena.
teritorije. U avanturama Zvezdanih staza u kapetanovom
CUVARI
dnevniku svernir se pominje
Kako nalazimo put u zivotu?
Licnosti pomagaca iii cuvara
kao "konacna granica" u kojoj i:e
Sta cini zivotni put znacajnim
otelotvoruju osobine koje su
Enterprajz traziti nove civilizacije,
i ispunjenim? Komparativni
potrebne za kretanje na junacko
putujuci "gde nijedan i:ovek nije
mitolog DfozefKembel znao je da
putovanje Junak je u poeetku
ranije do5ao"
bzc s1ojim studentima, "Sleditc
cesto slab iii neiskusan, ali dobija
s1·oju srecu", 1·erujuci da je to
podrsku cuvara koji moze da
INICIJACIJA I PROVERE
najbolji nai:in da se otkrije pravi
bude stariji, mudriji C:ovek, neka
Prelazak praga podrazumeva
uveo je pojam
zirntni put ,\[itologija i simbolika
zivotinja iii boianstrn.
suocavanje s novim izazovima
ekoloskog ja,
mnogih kultura predoea1·aju zivot
preko kojeg ljudi
kao put samoostvarenja putem
cm·ara simbolizuju celu psihu
postojanje Ovo je svrha
shvataju duboko
razHlj<1 s1·esti o, i 1·eze sa s1·etom
individue. Mentori i cuvari
inicijacije ( uvodenja) u mnogim
Odisej je bio zastic'en i zarobljen sedam godina u pec'ini nalik utrobi, gde je bio suzanj nimfe Kalipso GORE
EKOLOSKO JA Filozof Arne Nes
poistovec'ivanje s
oko n<1s
prirodom Ekolosko ja je poznato
U psiholoskorn smislu, licnosti
koji nadrna5uju svakodnevno
otelotvoruju svojstva kao sto
kulturarna, preko koje pojedinci
su ljubav, vernost, zastita, 1·era,
iii grupe prosiruju svoj identiteL
PUTOVANJE JUNAKA
hrabrost, snaga i magija Duh
Kada junak krene na put, suocava
koje odrzavaju
U arhetipskom putovanju junaka,
cuvar kod Navaho Indijanaca,
se s nizorn mocnih neprijatelja
blisku vezu sa
simbolika se odnosi na ljudsku
Zena pauk, zastitila je ratnike
iii uvodnih provera, ukljucujuCi
borbu za nalazenje identiteta i
blizance tokom njihovog
svakojake izazove, bitke i
smisla znacenja i snhe. Junacki
putovanja ka suncu, kuci njihovog
zavodenja, otkrivanje junaku
mnogim kulturama
svetom prirode Jedna nabrajalica plemena l\lavaho glasi "Planine,
ciklus se rnoze opisati u tri
oca . Ona ih je snabdela zastitnim
sopstvenih rnoci i slabosti .
postajem deo njih
izrazita dela: poziva na avanturu,
obrucem sa orl01·im perjem
Svaka junacka pobeda u stvari je
uvodenje i ponataL
da odbija neprijatelje. Mladi
pobeda junaka nad sopstvenim
mavarski junak Hatupatu, koga
slabostima,
Trave, vatra, drvo, postajem deo njih
"
Australijski uroaenici
Na pocetku traganja, junak se poziva da prede fizicki iii
su braca maltretirala i zatim
U jungovskom smislu Senka,
dozivljavaju
psiholoski prag i da ude u
ubila, vratila je u zivot atua,
koja otelotvoruje poricane liene
sustinsko
slabosti kao StO
preko inicijacije
nepoznato iii u carstvo nesvesnog
natprirodno bice u obliku rnuve
poistovec'ivanje
U starom sumerskorn spevu,
zunzare, koje su poslali njegovi
lenjost, ponos, kukavicluk,
sa zemljom,
neurnorni kralj Gilgames pozvan
roditelji
sebienost, ljubomoru i
svojim pomocnikom Enkiduom,
PRAGOVI
pobedena iii prihvacena i
da bi na kraju proputovao kroz
Junacko putovanje uvek
integrisana To moie da znaci
Iran do jedne sume da se bori
podrazumeva prelazak praga
borbu s nekim neprijateljern
sagledavajuc'i to ne kao simbolicnu, nego kao osnovnu stvarnost
je u avanturu preko susreta sa
SU
egoizam,
ambicioznost, mora da bude
iii suocavanje s nekim drugim
vepra i lubwe lisice
izazovom Jedan od zadataka
svako predstavlja jednu od
od kojih
zmaj Moze da bL1de dragoceni
koji dobija Heraklo (Herkul)
osobina koje koristi Bersilak
predmet, kao sto je vatra koju je
jeste da za jedan dan ocisti vise
LI pokusajima da ga zavede -
Prometej L1kr.:io bogo1·ima da bi
desetina dubrista nagomilanih od
prikazuje njegovo odbijanje da
ljL1dski zivot LICinio podnoslji\·im
vise stotina goveda u Augijevirn
podlegne njenim zavodenjima
nekoj pecini. koje cun u-sp.n.:ini
Blaga nesvesnog sc retko
stalarna, pretvarajuci tako jedno
J unake obicno op cine \·estice,
prljavo mesto (iii nepozeljni deo
vile i dernonske ljubavnice koje
sposobnost da se suoci sa s1·ojim
sebe) u nesto prihvatljivo
pokusavaju da savladajLI snagL1
dL1bokim strahovima
Junacki bojevi cesto
njihove volje iii da ih L1spavaju
oslobadajLI dok eovek ne razvije
Neki jL1naci moraju se pomiriti
podrazumevaju da junak
Odisej je naterao clanove
s,1 ocem, oznacavajL1ci trenL1tak
izla:l:e sopstveni zivot za neku
posade da napL1ne LISi voskom da
kada mogLI da prcLIZ!TlLI L1logL1
drugu osobu ili ideal. Za duse
bi se spasli od zavodljive pesme
koja im pripada LI drustn1
asteckih ratnika srnatralo se da
zanosnih sirena On sam nije
Neki drugi, posto LIS\'Oje sva
dobijaju razlicit raj, zavisno od
mogao da odoli zado\·oljstvLI da
iskL1stva trag,rnja, posti:Zu
vrste junastva koje su pokazali
ih cL1je, ali je naredio mornarima
apoteozLI - postajL1ci bog JL111.:ik
Ovo bi se jednako odnosilo na
da ga zave:Zu za jarbol, da ne bi
se sada koleba izmedL1 sveta
ratnike koji poginu u boju i na
skocio na stene
wakodnevne stn.rnosti i s\·eta
:l:ene koje urnru u toku porodaja
JL1nak takode cesto mora d,1
bogova Gilg.1mesu se ne otkriva
Mnogi junaci su ubili zmaja da
otpL1tL1je iz zivota u carstvo
tajru besrnrtnosti, ali se on vraea
bi spasili dernjku u mukama,
smrti . U sumerskoj legendi o
kLlci sa rnL1droscL1 o sopst\·enoj
simbolicno oslobadajuCi ili
lnani, boginji neba, ona silazi u
smrtnosti i sa sposobnoscu da
stiteCi svoju dusu ili :l:enski
podzemni svet, dozivljavajL1ci
zi\·i i uziva u zivotu.
aspekt od pustosenja ljubomore
srnrt, da bi vratila ljubarnika
ili sile
u zivot. Jona LI Starom zavetu
U kasnosrednjovekovnoj prici, vitez Don Kiliot je izjahao
zavrsava u utrobi kita, da bi se kasnije ponovo rodio s novim
da se bori protiv divova, ali je
mocirna. Mnoge totemske
nai5ao na vetrenjace, savremene
kLllture prik~zuju vodu plemena
simbole novog mehanistiC:kog
kako ga prozdire totemska
gledanja na svet koji su zamenili
zivotinja, postajL1Ci tako jedno s
stara cudovista. Sve vise se od
torn zivotinjorn .
modernih junaka trazi da se
Ma kakvo iskL1senje da je u
rvu sa tehnoloski naprednirn
pitanju, prave osobine junaka se
neprijateljima, simbolirna nase
pokazL1jL1 preko SL1sreta za vreme
rnehanisticke prirode.
putovanja Svaki neprijatelj koji
Junak je cesto izlozen
se pokaze sirnbolicna je strana
zavodenju ili ponudama
jLlnakove celovitosti koja ceka
moci, ili se drzi pod cinima
da se preobrazi i integrise
ili transom. U arturovskoj prici Gavejn i Zeleni vitez,
POVRATAK
ser Gavejn mora da se odupre
Kada junak shvati ciljeve
nasrtajima zene Zelenog
traganja, rnoze da se vrati sa
viteza, Bersilak, da bi dokazao
bogatstvorn ili vizijom koji ce
da je pravi vitez. Gavejnovo
koristiti zajednici Moze to da
lovljenje nevinog jelena, divljeg
bude veliko blago skriveno LI
Junacki Prometej donosi dar vatre C:ovecanstvu
GORE
ooLe Don Kihot je imao plahovit karakter i bio je resen da zivi punim zivotom kao dace uskoro da umre.
SIMBOLIIZA SNA zavisnost iii gubitak uloge iii identiteta, bile bi zato po\·ezanc SJ
zivotnim mitonL Jz,lZO\
s\·,1kodnernom ja iii ··i\!alom ti' jeste da serves Velikim ti dok ono ne post.rne saveznik inc oda s\·ojc tajne
TE HNI KE PO J ACA \!ANJA Velika pa:lnja pokLrnja se znakovima i simbolim.i u skladu s nasim r.icionalnim razumcvanjern i spoznajorn njihovog znaecnja. Medutim, kada im pridcmo celovitijc, postaje ocito da Cc dublje razume\·anje znakova i simbola psihe ukljuciti ne sJmo n.is um nego i mudrost teb i Jacanje simbola u snovima maze da utice na Vas budni zivot
GORE
Prema Jungu. ukupnost
Indij.111ci pronalaze zirntni put
prirodc Poj.1c.n-anje se odnosi
ccn·eko\'og zivota u snu
sledcci uputstva koja dobijaju u
nJ koncentrisJnje na simbolicki
predst,1\·lj.1 njego\· potencijal
snovima
s.idrzaj, bilo u snovim.:i, masti,
individualizacije Dok
Arhetipski lik vestice maze simbolizovati zensku moc koja je dobra iii zla
Za snove u detinjst\'u se
odgovaramo na licni s\·et
kaze da sadrze obrascc koji su
simbolike mi putujemo stazom
simbolicni
koja vodi ka s.11110razumey,rnju,
iii put Oni obicno prikazuju
iii prema Ja, koje je Jungov
svakodnevnu licnost kojoj prcti
prototip celo\·itosti
iii je s.n-laduje neki snazni rnitski
2.1
nas zivotni mit
DOLE
telu iii prirodi, osnazujuci iskustvo t.iko d.i se odrnota, ornogucujuci njegoYoj mudrosti da buja
JUNG OVA AKT!VNA
lik kao sto je vestica, Jcti iii talas,
J\L\ ST A
ZIVOTNI MIT
koji predstavljaju aspckte nasc
Aktivna rnasta je psiholosko
J.1 ima p.1ralelc u unutra5njem
celovitosti n.i koje cemo naici
orude koje moze doprincti
dajmonu Grka, u geniju
u toku zivot.1. Na primer. neka
postizJnju celovitosti iii
Rimljana i u st.uocgipatskom
dernjka rnoze da pati od uiasnih
individualizacijc Om
ka (duhu zivotne sile koja je
snova u kojima je \'ija \·es ti ca,
podrazumeva direktnu vezu
stvoren.1 sa individuorn i koja sc
.1li podsticanjc d.i sama igra
iii konfrontaciju sa nes\·esnim,
s njom ponovo spaja prilikom
ulogu Yestice rnoze joj pomoci
bez potrebc za testiranjima i
smrti); u primiti\·nijim kulturama
da savlad.i stral10\·e pronalazcci
tumaccnjima
pojam duha vodica vidi se u
nove sopstvene zenske moci
totemskim zivotinjama i biljkama
Zivotni mit je osnovni obrazac
Kach se pacijent analizira, prva faza podrazumeva izvestan
koje stite pripadnike bratstva
iii mitski potencijal koji oblikuje
stepen "sirnbolickog prenosenja"
Indijanci iz plernena Naskapa,
i organizuje zivotni put Co\'eka.
u kojem pacijent nesYesno
sa poluostrva Labrador, \·eruju
Dr Arnold Mindel govori o
prenosi sirnbolicki sadr:Zaj na
da je njihova dufa unutrasnji
ovom mitskom potencijalu kao
terapeuta. koji drzi ove projekcije
pratilac koji se zove Mica'peo
o "Velikom ti", koje je temelj
dok pacijent ne bude spreman da
(iii "Veliki C:ovek"), koji se nalazi
preokreta u nasern zivotu. Sve
ih integrise Na primer, ter.ipeut
u njiho\•om srcu, a posle smrti
poteskoce u zinitu, kao sto je
mozc predsta\·ljati negativnu
se reinkarnira u druc 0 bice Chi
prekid veze, hronicno oboljenje.
iii pozitivnu majku, oca iii
7
"
autoritativnu licnost za pacijcnta; preko terapcutske \'cze pacijcnt
$: w
moze da n.rnci da intcgrisc
0
osobine koje su projekto\·ane
>
Jung je jednorn rekao da je
\J)
z
ulazak u snove i koriscenje
>
aktivne mastc sustinska druga polovina analize. te da bez aktivne maste covek ne bi nikada mogao da postane istinski nezavis.111 od psihoterapeuta. Osnovni pristup aktivne maste jeste da bude sto vise sarna i ncuznemiravana, koncentrisuci se na sve ono sto dolazi od nesvesnog C:esto
ee se u ovoj
situaciji poja\•iti slika ili zvuk,
U potonjim godirHnu,Jung je
kojc zaista zauzimaju ove kanale
kojima ne sme da se dozyoJi
\cliki dco Hcmen.-i prcl\odio
nastoje da 1us uznemire, pa ipak
da ponovo potonu u nesvesno:
zaokupljcn akti\110m nustom.
u isto ncme mogu da imaju
to se moze postiCi crtanjem
igr.1juci se u pcsku i klesuCi
znac.1j.111 simbolicni sadr:laj,
iii slikanjem, zapisivanjem ili
kamcnc skulpturc kod kucc u
ukarnjuci n.1 nunje poznate
izra:lavanjem istog pokretima ili
Bclingenu.
S\ .-ijc,uska
GORE Za snove adolescenata i dece, bilo da su dobri iii losi, veruje se da sadrze obrasce koji simbolizuju nas zivotni put
.1spckte nase licnosti
plesom Posredniji pristup aktivnoj
POJA.CAVANJE PROCESA
SENOJ TEMIJARI
masti predstavlja pisanje prica
lnspirisanJungo\im pristupima
Z.1 neke kulture. pojaca\·.:mje
DRAGULJ U RAN I
o nekoj drugoj osobi; ovaj
poj,1c,l\·,111ju. dr Arnold l\[indel
simbola sna predstavlja drugu
postupak neminovno uvodi u
jc raZ\ io cksplicitniji pristup
prirodu Scnoj Ternijari iz
igru pripovedacevo nesvesno
pojacavanju snolikih inform,1cij.1
severnc l\Lllczije pridaju
Jung je takode govorio o
kojc sc dcs.1\ .1ju u 1.1zlicitim
\·cliki znacaj zivotu u snovima,
u borbi s koznim
razgovorima koje je vodio sa
kan.1lim,1 pcrccpcije
.:r istrazi\·anjc i izra:l.:rvanje
poremecajem koji je
personifikovanim glasovima
l(ao indi\ idue im.11110 omiljcne
zivota u sno\·ima koristi se za
Rouz-Emili Rotenberg koristila je aktivnu mastu
imala od detinjstva Ona je opisala kako
nes\•esnog kao o kasnijoj fo.zi
iii ·zauzctc kanale perccpcije (iii
un.1predivanje drustvenog zivota
aktivne maste. U neme kada
cula) i ncomiljenc iii ·ncz.1uzctc
i projekata zajednice Oni koriste
preko kreativne igre
bi se nalazio u posebno niskoj
kan.1lc. Ncki ljudi zamisljaju
s.:rlji\"i oblik tr.rnsnog plesa i
U pocetku je gledala
je preoblikovala sebe
zirntnoj tacki i kada bi se osecao
i poim.1ju fizicka cu\·stva
zajednickog pevanja da bi se
na oziljke na telu
deprimiranirn, Jung je govorio da
prvcnstvcno u slikama, dok drugi
povczali sa s.1drzajima iz snova i
kao na inferioran
vodi duge i duboke razgovore sa
tunucc
pojac,1li ih .
mudrom unutrasnjom licnoscu
osob,1 tcii Lfa sh\ .1ti wet putcrn
zvanorn Filomena, od koje je
slika iii prcko Z\uka i reci, onda
pricanjc snova
vreme dorucka,
pocela da se odnosi
dobijao velike uvide .
on.1 zauzima vidne iii slusne
pa ako se dete plasi nekog sna, na
prema oziljcima kao
kan.1lc. Za osobu koja prirodno
primer sna u kojem pada, roditelji
pre ma "zvezdama" iii draguljima, vodicima
Jung je uveliko sagledavao
S\
et rccima. Ako ncka
deo sebe, koji je zelela da ukloni,
Senoj Temijari takode podsticu z.i
aktivnu mastu kao nesto sto
f.l\'orizujc ··osecanje iii pokret
ce pomoci detetu da nauci da
zarnenjuje vaznost sanjanja,
kazc sc da zauzinu kincsteticne
sanja razumljivo da bi moglo da
jer je ona direktno povezana
ka1ulc pcrcepcije U svakom
kontrolise tok sna
sa arhetipovima i njihovim
sluC:.lju, drugi kanali
pojacavanjern i izrafavanjern.
relati\no nczauzeti lnformacije
ec
biti
tada dete
moie da promeni nekontrolisano padanje u kontrolisan let.
ali je vremenom
u delove sebe za koje je osecala da su van kontrole i da bole .
SIN"HRONIZOVANOST SIMBOLA Sat koji se zaL1stavlja LI trenL1tkL1 smrti vlasnika dobar je primer sinhronizovanosti. Teorija sinhronizovanosti koristi simbole da bi saopstila znacenje dva inace sasvim razlicita dogaaaja, stvarajL1ci tako "fL1nkcionalnL1 koincidencijLI" SASVIM DESNO
0 C'.l
Jung je sko\ao tcrrnin "sinhronizo\ ,111ost da bi opisao poklap,111je Lha iii\ ise dogadaj,1
ZJ
kojc je
OSCCaO ltJ
ne mogu d,1 budu samo st\·~u sluc,1j,1 U knjizi iz 1952 godine.
Sinlzronizovanost: akauzalni vezivni princip, izlozio je tcoriju dam ,1 nsta "funkcion,1lnog poklap,111j,1 unutrasnjeg i spolj,1snjeg iskust\ a nijc u \las ti principa buz,1lnosti, ncgo je st\ ar unutr,1snjih psihickih stanja koja uticu na spolj,1snjc dogadajc
0\ ,1j konccpt jc iskoriscen za obj,1snjcnjc i1ucc ncobjasnji\ih fcnomcna bo StO
SU
tcJcpatij,1,
,1strologij,1 i tumaeenjc t,uota. U slucaje\·i1n,1 sinhroniZOY,111osti, st\ ari kojc pri\·idno ncnuju nikahe mcdusobnc Yczc stojc u \ ezi zato sto, po Jungo\·om misljcnju. dcle zajcdnicko tlo
sinhronizo\Jnosti, u kojcm mu
ncme1u i prestanak rJda srcJ
unus mzrndusa iii "jcdnog s\·et,1,
je jedn,1 p,1cijcntkinja pric.:da o
Slicno tome. postojc mnogi opisi
mitsku dimcnziju koj,1 sc nalazi
snu u kojcm jc dobila zbtnog
ogledaL1 iii slika kojc padaju
iz,1 celokupnog zi\ota . Tahi
balcg,u,1 Jung. koji je bio ledima
1u pod i razbij,1ju sc u trcnutku
dogadaji prcnose funkcionalne
okrcnut prcma prozoru, cuo
nccijc smrti. sto prcdst,1\ ljJ
simbolc preko praga koji sc naL1zi
je u istom trenutku kucanjc
simboliku razbij,rnjJ zcmaljskc
izn1edu ncs\·csnog i s\·csnog,
u staklo i iznenadio se bdJ
slikc
POKLAPANJA U ISTO
b,1legara, koja jc lupaLi u prozor.
POKLAPANJE U ISTO
VREME IN;\ ISTOM
G,1lcg,1r jc egipatski simbol
\'REl\fE NA RAZLIC:ITil\I
MES TU
suncc\'og ciklusJ i ponon10g
l\fESTll\L\
Jung je dirno ispric,10 jcdan
rodcnja (iii prcobrazcnj,1). pJ je
Do otkrica poncbd dolazi u isto
od sopstYenih dozidjaj,1
iskljuciYo r,1cio1uln,1 perspekti\ ,1
Hcmc 11,1 razlicitim mcstimJ;
pacijcntkinjc prcma situ,1ciji bil.1
prcma biologu Rupcrtu Scldrejku
jc ugled,w bub,1zlatu. roLL1ku DOLE I DOLE DESNO
Odbljesci svetlosti LI vodi predstavljajLI primere nacina na koji pokret i svetlost mogLI da nas privL1kL1 i da "koketirajLI" s nasom paznjom
promenjcna on1m epizodom Drugi Jun go\ primer odnosio
O\
o sc dcs,wa uslcd arhetipskih
obr,1z,1c.i koji uticu na strukturni
se 11,1 casO\ nik s kLitnorn z,1
razyoj On1 poj,n u jc opisao
koji sc pricJlo da sc z,rnst,1\·io
Ken Kiz u knjizi Stoti majmun
u trcnutku kad,1 jc. I :-86,
( 1981) _/Jp.rnski naucnici su
umro pruski cJr Fridrih Veliki.
30 godin,1 proui:,1\'ali majmuna
ZaustJdjanjc c,1son1ib u
iVIacacca fuscata, bda su 19 52.
trenutku smrti njihlwih dasnib
primctili d,1 2cnb rn,1jmuna
snutra sc cestom poja\ om i
r,1nij,1 no\·o ponasJnjc: poccla
\'Crovatno simbolizujc kr,1j
jc da pcrc u potoku indijske
···-----·----------------------------------
krornpirc pre ncgo sto bi krcnula Lh ih jcclc Chu
110\U
Pn·c fosilnc ostatkc
z
nenadcrt,1lca pro1usli su 1856.
\estinu
::;:;
s,n "1Lhlc su nujkc i mL1dc
godinc r.idnici u bmcnolomu
rnajkc, ali nc i st.iriji majmuni.
Ncandcrskc dolinc u Ncm,1ckoj.
z
ali jc 1958 doslo do izncnadnog
pa su pn i ljudi 1uz; ani po toj
N
sircnja
dolini O\o podrui:jc jc, igrom
O\C
,iktin10sti
U
ccloj
0
c
<
>
z
popuL1ci ji maj rn u1u na ostn u
slucaja, dobilo irnc u XVII \cku
Jos jc
po loblnom p.1storu.Jo,1himu
tcrnclj cclokupne samanskc
Nojnunu, koji je uzco grcki
pr.1ksc i dcle ga n1nogi urodcniCki
\cCC
izncn,idcnjc da sc
on,i istonerncno prosiril,1 n,i nujmunskc kolonijc na drugim ostnima.
L10
i 1u rn,ijmunc n,1
kopnu Scldrcjk k,izc da jc
O\
0
pseudonim Ne,rndcr. sto zn,ici
narodi i\lindcl prica o jcdnom
'no\ co\ ck
,rnstr,1lijsko111 LlrodenikLI koji
,i
opisLljc mistcrioznu snagu
poj,i\·a biLi pon~zana s promcnom
dn ct,1, kojc prid,1ci 1Hsu paznju,
u arhctipskom obrascu bda jc
;\rnold i\[indcl koristi rec
gcwori rum i bzujc pricu. Jcd,rn
Pro\·c\·si Lh,idcsct godina u
koketir,rnjc da bi opisao
romski s.rnun opisao jc
S\
oju
razmenu i rcflcksiju snolikih
inicijacijLI. lc:i:cei LI polju da bi se
formulis,rnju tcorije o poreklu
signaLi izmcdu posnntrac,1
poYcz,10 sa zcmljom i pro1usao
nst.1, Carls Darvin jc 1858
i posm,ltr,rnog, pri ccmu jc
pr.1\ i put. ,1 Yizijsb traganj,1
dobio pismo od prirodnj,1b
ncmogucc odrcditi st,i jc bilo
,1mcrickih urodcnib z,1sniY,1ju
;\lfrcd,1 R,1scla \'olas,1, u kojcm
pn o - oscc,ij d,i neki prcdmct
se 11,1 principu sinhronizo\·anosti
sc n,iLizilo kratko ,iii\ co nu
z,ihtc\,1 pa:lnju iii samo
i kokctir,111j,1 LI prirodi koja sc
slicno obj,1snjcnjc 1uci1u na
posm,1tr,111jc. i\[indcl b:lc ch
j,n ljaju tr,1gaocu
koji se nstc raZ\'ij,1ju prirodnom
mi poscdujcrno razlii:itc Hstc
Konccpti sinhronizo\anosti
sclckcijom \'olas jc radio n,i
paznjc i S\ csti. NajYisc p.iznjc
i kokctir,111j,1 nuzno poYLii:c za
i\L1Lljskom arhipeL1gu i dos,10
posn~cujcmo rcflcksirnoj
sobom prctpostavku da jc s,1\'
jc do zakljucab ncz,l\ isno od
st\ ,unosti. ali na rubu on1g
zin1t sustinski po\ ezan Orn jos
Dan inon1g r.1da
iskust\ ,1 rnnogi sign,1li kokctir,1ju
nijc opstc prill\aecno u znnicnoj
tr,izcci 'dodatnu p.rznju
n,rnci, pa ipak r,1z\·oj kYantne
POl(L\.P;\NJE U
(h,1 kokctiqnja mogu da
!hike i istr.1:i:i\',1J1j,1 procesne
R;\ZL!CITO \'RH!E
budu putobz u ncku drugu
psihologijc pobzuju u oYom
l(,10 ubcdlji\ primer prnfridanja
st\ arnost: nalct pticc, odbljcsak
smcru.
u sno\·inuJung kazujc san jcdnog
sYctlosti 1u Yodi iii zamisljc1u
SYog stud en ta komc jc otac
suz,1 u oku prij,Hclja ,\lindel
ponudio puto\·anjc u Sp.rniju ako
smatra ch kokctiranja dolaze
polozi ispitc Student sc toliko
iz carst\ ,1 cunta\·a koja su
uzbudio da jc s,rnj,10 o Sp.rniji,
jcdnab Jungm·orn kolcktin10rn
glcd,ijuci scbc kako set,1 ulicom
ncs\·csnorn, s,i predsignalnog
koja Yodi do trg,1 na kojoj je
nin1a na kojcm st\· Mi postoje
uglcdao gotsku katcdr,1lu . Kach
bo stremljcnja pre nego sto se
jc zamabo u ugao ugledao je
nunifcstuju On jc opisao
lcpu kociju koju su rnkli konji
c.ust\o k.10 ncsto nalik sistcmu
Lida se probudio, ispric,10 jc san
korcnja izmcdu cfra dn·eta, koje
prijatcljima. a posto jc polozio
jc toliko prcplctcno ch ga jc
ispitc, otputovao jc u Sp.rniju i bio
ncrnoguec razc-h-ojiti.
jc vconu izncnadcn da jc rl.lsao trg, katcdralu i kociju iz srng s1u
O\'O
Vcrcn·anjc da su zemlja i ljudi duboko po\·czani predstadja
v; -i
0
Priroda je puna ritmova i obrazaca lvioderna nauka pokazuje da akauzalne veze postoje u vremenu i prostoru GORE LEVO
KO KET! R;\N_l E
dostignuta kritic1u m.1sa.
Vragolije prirode pokazuju se u ovim obrascima skoljki duginih boja
GORE
Jedan jedini list u pad u koji hvata svetlost moze koketirati za nasu paznju
DOLE
SIMBOLIIZA
u DRUSTv·u
SlMBOL MOZE DA BUDE PRIRODAN ILI NEKI ARTEFAKT, A SIMBOLIKA ~!OZE DA NASTJ\NE KROZ AKCIJE, GESTOVE, MISLI !LI OSECANJA, DA BI PREDOCILA NEKI SUSTINSKI KONCEPT lvfEDUTIM, ZNACENJE SIMBOLA NIJE SUSTINSKO PO SAiv!OJ STVARI, NEGO SE OSLAN};\ NA NJEN KULTUR-1\!l I ISTORIJSKI KONTEKST l MOZE DA SE PROMENI U ZAVISNOSTI OD VREMENA I PROSTORA. 0
< --'
ZNACENJE I VEZA U XX veku pocele su da se
znacenja za razlicite ljude
raz\·ijaju teorije o znacenju i
Pirsov savremenik, De Sosir,
poreklu znakova i simbola u
prirnenio je ovu teoriju izricito
da "tamo" postoji neka vrsta
ljudskom drustrn. Americki
na jezik, koji je sarn po sebi
objektivne realnosti do predstave
fllozof Carls Sanders Pirs ( l 839-
sistem znakova koji nastoji da
da je "realnost" uvek kodirana,
1914) i svajcarski lingvista
prenese informacije i znacenje .
da mi prilwatamo svet i dajemo
Ferdinand de Sosir ( 185 7-1913)
De Sosir je identifikovao dva
mu srnisao preko kodova S\'Oje
bili su osnivaci serniotike,
dela znaka: "oznacivaea" (sam
kulture
znak) i "oznaceno" (pojrnovno znacenje koje se znaku pripisuje,
da znacenja deluju unutar
na koji se znacenje stvara i menja
a do kojeg se stiie kulturnom
paradigme: mi biramo znakove iz
unutar jedne kulture
konvencijom) Na primer, slovna
celog niza alternativa. Da ponovo
fornucija c-a-t (oznacivac)
upotrebimo predasnji primer,
SEMIOTIKA
u engleskom jeziku opisuje
postoji nekoliko alternatirnih
Pirs je govorio o tri vrste
krznenu zivotinju sa cetiri noge,
oznacivaca
Za vozace Sirom sveta, crveno svet/o na semaforu predstavlja univerzalni simbol za "stop" SASVIM GORE
maca, cica, mace,
znakova: "slikovni" iii znakovi
repom i brkovima, koja prede i
mackica
koji jasno predstavljaju
mijauce (oznaceno) Oznacivac
upotrebiti urnesto '·macke·', a
predmete koje prikazuju (na
je simbolican znak: ista formacija
svaki od njih bi nosio razlicitu
primer, saobraeajni znak koji
slov.i mogla bi se veoma lako
nijansu znacenja. Semioticari kao
prikazuje siluetu automobila
upotrebiti da predstavi bilo sta
sto je De Sosir tnde da ne zi\'irno
iii motocikla): ·'saqr:Zajni"
drugo, dok onima koji ne gornre
medu fizickim predmetima
znakovi koji predstavljaju
engleski ne mor.i da znaci nista
i dogadajima, nego medu
pojmove koje smo naucili da Ulicni znakovi koriste "vizeulnu stenografiju" slika, slova i brojeva da bi preneli prakticne informacije
De Sosir je takode istakao
filozofske nauke o znakovima i znakon1irn sistemima i o nacinu
koje bismo mogli
sisternima znakova sa znacenjirna.
KULTURNE KONVENCIJE
Ova znacenja nisu ·'prirodna"
(na primer, dim je sadr:laj
Dok ovo rnoie da izgleda
iii neminovna, nego su usadena
"vatre"): i '·simbolicni" znakovi,
sasvim ocito, za De Sosira su
u na5u drustvenu strukturu i
implikacije bile duboke, sireci
vrednosne sisteme.
povezujemo s narocitim znakom GORE
kao o "normama" Ovo glediste je pomerilo naglasak od predstave
cija znaeenja
SU
odredena
se daleko van dometa obicnih
konvencijon1 i koji ne lice na originalni predmet na koji se
formacija reci . On je tvrdio da
odnose (na primer, medunarodni
znakovi koje koristimo mogu
simbol za nuklearni otpad - tri
izgledati proiz\•oljno, ali oni,
crna trougla u krugu na 2utoj
u stvari, otelotvoruju kulturne
podlozi - iii crveno svetlo r
ideologije i vrednosti o kojima
semaforu kao znak za "st1 Pirs je zapazio da, s obzi
tada pocinjemo da razmisljamo 1 ,
na
to da ljudi posmatraju svc 1,roz filter licnog i kulturnog isku'.:t-.·a, isti simbol moze da ima razlic. a
oEsNo Ima mnogo razlicitih reci za "macku''. a svaka od njih nosi malo drugacije znacenje.
oEsNo Strukturalizam istra2uje jezik mode i kako se nase percepcije formiraju pomocu nizova signala, ova slika pankera mogla bi da uputi na lepotu iii na opasnost 63
ST RU KT UR AL I Z A i\1
N
De Sosir je istraziv,10 jezik kao
>
z [',
strukturu, tndeci da sc ov•1j
z
metod moie jednako primeniti na bilo koji sistem stvaranja
<
znacenja: na plemcnski obred iii
m N
obred neke zajednice (vencanjc,
>
kisni pies, pogreb); na ·modu" Sistem srodstva jc struktura
jedan termin ima prednost nad
\·izeulne umetnosti, knjizen10st,
koja sadrzi jedinice (muskarci,
drugim
reklame i bioskop
zene i deca) kojc
ci\·ilizacija) je bolje ncgo "sirovo ·
(u odevanju, jclu i imovini); i na
SC
imcnuju
"kuvano" (kultura i
(ocevi, majke, deca), s pravilirna
(prirodno i "prirnitivno '), dobro
dalekose:Zne implikacije, ne s,11110
z,1 njihovo povezinnje: ovo sc
jc pozcljnije od zla, svetlost
unutar lingvistikc, nego unutar
moze predstaviti \'izuelno kao
od mraka, a musko (u mnogim
proucavanja svih komunikacija
rodoslovni dijagram
kulturarna) od :lenskog
De Sosiron1 delo imalo je
Srodst\·eni sistemi odrcduju
Ono je utic.1!0 na sociologiju
Kao i Jung. Levi-Stros je bio
i prilwaceno je od vodccih
kako sc roba, ljudi i ideje
zaintcresovan za objasnjavanje
prcdstavnika strukturalistickog
"r.izmenjuju' unutar jedne
slicnosti medu mitovima
pokreta, antropologa Kloda
kulture: na primer, porodicne
r.izlicitih kultura Umesto da
Levi-Strosa (r l 908) i filozofa
grupe mogu da "daju · zcne nckoj
gleda u njihO\· sadriaj, on je
Rolanda Bart,1 ( 191 S-80 ) .
drugoj porodici u z,1111enu z,1
primenio strukturalnu analizu,
De Sosir je utvrdio da
nesto nedno (miraz) Le\·i-
tndcci da oni dcle zajednicku
je oznacujuci sistem bilo
Stros jc uporno tndio da se
strukturu . Kao sto je slucaj
koja struktura iii sistern
odnos unutar jednc strukture
s jezikom, mit jc sastavljen
iii organizacija koja stnra
ochija u parovima, koji su slicni
od jcdinica koje sc spajaju
znacenje iz kulturnih znakova
iii suprotni U knjizi Siravo
prcma odredenim pravilinu
Kao antropolog, Levi-Stros je
i kuvano ( l 96+ ), Levi-Stros
iii ko1wencijama (kao sto je
primenio clVe ideje na srodstvene
tndi da binarni p.uovi, n,uocito
ponadj,111je, pricanje price
sisterne, na kulturne organizacije
paro\·i suprotnosti, cine osnovnu
po slojevima), a ove jedinice
i mit, dok jc Roland Bart
strukturu svih ljudskih kultura
formir;iju medusobne odnose
istrazivao savremene zapadne
(muskarac i zcna, na primer) i
koji se zasnivaju n,1 binarnim
kulturne "znakove', narocito
rucine razmisljanja (dobro i zlo)
p.uo\·ima iii suprotnostirna, sto
u carstvu hranc, raklania i
On zapa:l:a da kod svakog para
daje osno\· za strukturu.
Vencanje, kao svaki drugi obred u bilo kojem drustvu, ima sopstveni niz pravila iii signala koji su slicni pravilima iii signalima jezika GORE
DOLE Brza hrana je zastitni znak modernog drustva, dok sveze voce i povrce simbolizuju prirodnu dobrotu i povezuje se sa zdravljem
odcvanja.
SRODSTVENI SISTEMI
MITOLOGIJE
Levi-Stros je doSJ.o do zakljucka
lzmeou 1954. i 1956, Roland Bart je napisao niz od 54 i'lanka o raznim temama za jedan francuski
da bez obzira na sadr:l:aj, svi
levicarski casopis Pod kolektivnim nazivom "Mitologije'; ovi clanci pru:Zaju uvid u Bartove ideje
sistemi kulturne organizacije
o konstruisanju znai'enja, narocito u popularnoj kulturi - u filmovima, reklamama, novinama i
dele iste fundamentalne
casopisima, fotografiji, kolima, decijim igrackama i popularnoj zabavi. Bartje bio opcinjen znacenjem
strukture Jedan od njih je
stvari koje nas okruzuju u svakodnevnom zivotu i zeleo je da ospori njihovu prividnu "nevinost"i
srodstvo: svako drustvo ima
"prirodnost" Na primer, sportska kola i skromno porodicno vozilo dele istu funkcionalnu namenu
neki sistern kojirn odreduje ko SC
moze kim ozeniti, ko
1110Ze
nasledi sta i od koga, i kako se ovi odnosi zovu.
- oboje su prevozna sredstva - ali sugerisu razlicite stvari u vezi sa svojim vlasnicima . Bart je istrazivao
da
ove sekundarne signale, zainteresovan za analizu onoga o cemu je govorio kao o "mitovima" koji kruze u savremenom drustvu i koji grade svet i nase mesto u njemu
ULOGE I ODNOSI eak i istovrerneno. Kod definisanja
0
0 co
ljudskih uloga i promena tih
sirom sveta, zene i deca imajLI
uloga mnogo se koristi sirnbolika,
rnanje privilegovane uloge od
pri cemu se isticu stvari kao sto
rnuskaraca, iz cega proistice
su uniforma, drustveno ponafanje
borba za prava zena i dece
iii simbolicni obredi i obredi koji
Americka reforrnatorka iz XIX
obelezavaju promenu uloge
veka, Elizabet Kejdi Stenton,
Rana teorijJ uloga opisinla je
2
Pusenje cigareta kod zapadnih :Zena na pocetku XX veka bilo je povezano sa sve veeom samostalnoscu i jednakoscu :Zena
uloge kao drustvene tvorevine
ogranieavajuce krinoline; te caksire je preuzela Amelija
oeekivanjima i vrednostirna
Blumer, po kojoj su dobile ime i
koje moraju da se ispune unutar
koja ih je promovisala kao simbol
zajednice Kulturno definisane
pokreta za prava zena . slozen je proces u kojem je
aktin10stima na poslu Novije
odevanje takode glavni simboL
teorije govore da su uloge
Zene su izbile u prvi plan za
Teorija o drustvenoj ulozi iz
takode odredene obrascima
vrerne pokreta protiv 5aha,
polj;i u prirodi: one prepoznaju
kada su crni velovi postali
pokazala jc da u sv,1koj zajednici
.. a\·etinjske uloge", koje, iako nisu
revolucionarni simbol Posle
dolni do pojave razlicitih ulog,1
eksplicitne, predstavljaju skrivena
uspostavljanja Islamske
Uspcsno funkcionis,rnje zajednice
strujanja osecanja u jednoj
Republike, veo je jos jednorn
oslanj,1 sc na intcrakcije svih o\·ih -
zajednici
postao deo dri:avnog odredenja
,1
s\·,1ka ulog,1 je odrcden.:i
:Zena Moderne islamske
u srnislu odnosa prenu svirn
UZRAST I POL
feministkinje sada pokusavaju
drugim uloganu. Svaka uloga je
U drustvima LI kojima opstanak
da naprave razliku izrnedu
ziv simbol kulturnih vrcdnosti
nije data kategorija, broj uloga
patrijarhalne tradicije i vrednosti
z,1jcdnice
je manji i one SLI jasno odredene
islama, pri C:emu je veo slozen
L1ko drustvJ postaju sve
polom i uzrastom U slozenijirn
simbol sa cesto razlicitirn
drustvimJ postoji vise varijacija
znacenjem za razlicite ljude,
strukture uloga unutar njih U
L1!oga i vise specijalizacija . Slozena
zavisno od religije, kulture iii po la.
modernim drust\·ima, pojedinac
drustva teze da irnaju vecLI
slozcnija tako su sve slozenije i Simbolika vela varira u razlicitim vremenima i na razlicitim mestima, zavisno od drustvenih, religijskih i politickih uslova.
Emancipacija zena u lranu
porodienim aktivnostima i
sezdesetih godin,1 XX veka
ulog,1.
DOLE
nosila je turske caksire Llmesto
koje su odredene drustvenim
uloge pola narocito su vladale
GORE
U patrijarhalnim drustvima
Mnoga severnoarnericka
s\·e vise igra istinske viscstruke
potrcbu
Llloge LI r.:izlicito vreme, a ponekad
uniforrne, konvencije iii pravila
berdejta, muskarca iii zene ciji
ponafanja u skladu sa ulogom
se polni identitet razlikovao
Zd
simbolima kao StO SU
Kod indijanskog plemena Kornanea, lo\·aca i ratnika, od
plemena velieala su ulogu
od ostalih pripadnika istog pola Berdejci su simbolizovali
decaka se ocekivalo da bude
duhovnu snagu, bili su prirodni
agresivan i da uzme ono sto
"posrednici" u svadama polova i
mu pripada Medutim, kako je
savetovali su plemenske rnudrace,
rastao njegova uloga se menjala
jer se smatralo da su povezani s
i od njega se ocekivalo da refava
Velikim duhom
sporove i da izbegava nepotrebno stvaranje neprijatelja Njegova
STATUS I PRVILEGIJE
uloga postajala je uloga mudrosti,
Sva drustva imaju sisteme
dobrote i trpljenja.
statusa i privilegija koji su vezani
Majkl Dfordan je bio vazan uzor za mlade crnce, narocito u Sjedinjenim Americkim Drzavama.
DOLE oesNo Uobicajeno opravdanje kod diskriminacije roma jeste da ih razlike cine inferiornim u odnosu na sreaena drustva
DESNO
za prcovladujuce vrednosti i
cesto sluze kao uzori, obicno
verovanja doticne kulture. Medu
za ostale pripadnike istog po la,
0 C'> m
c
Ibancima Bornea, na primer. vrac
rase iii fizickih sposobnosti
se bavi drustvenim krajnostima,
Istaknuti kosarkas l\[ajkl D:Zordan,
zivotom i smrcu i lecenjem
na primer, veliki je uzor crnirn
0
bolesnih, obracajuci se direktno
decacima Amerike. Slavne licnosti
0
svetu duhova. Njegova uloga
mogu postati legende ili ikone
mu obezbeduje visok status u
kada simbolizuju iii oblikuju
plemenu, koji je predstavljen
specifiene vrednosti za zivot
elegantnom perjanicom, nakitorn
drugih ljudi. Uzor simbolizuje
i maskama.
ono cemu mlada (ili odrasla)
Ponekad su statusni sisterni na rnestu za do bro celog drustva,
osoba tezi. Medutirn, dok su mnogi uzori slavne licnosti, neki
a drugi put oni predstavljaju
od najva:i.nijih uzora mogu se
predrasude unutar drustva, koje
naCi unutar naseg lienog kruga: to
nekima idu u prilog a nekima
mogu biti roditelji, starija braca iii
stete. Romi trpe diskriminaciju u
sestre ili drugi Clanovi porodice,
celom svetu, a studije pokazuju
profesori ili prijatelji
da se oni rangiraju kao ''drugi" i zato inferiorni, pri cernu se
PROMENA ULOGA
povezuju sa zivotinjarna. U Indiji,
Uloge i njihova simbolika
hinduski kastinski sistem strogo
menjaju se unutar granica neke
odreduje uloge i interakcije
kulture kako se pomeraju njene
u tradicionalnorn drustvu,
vrednosti. U zapadnom drustvu,
zabranjujuci zenidbu, druzenje
za zenu je bilo tradicionalno da
iii eak fizicki kontakt izmedu
prilikom udaje nosi verenicki
pripadnika razlicitih kasta
i veneani prsten i da uzme prezirne mufa da bi ukazala na
IGRANJE ULOGE I UZORI
promenjenu ulogu. Medutim,
Ljudima su potrebni pozitivni
poslednjih decenija ovi obicaji
uzori da bi pronasli put
su pretstali da budu opsti, a
sopstvenog razvoja. Preko igranja
pojavljuju se novi simboli braka
uloga i njihovog oblikovanja
Zene vise ne menjaju prezime
deca mogu da nauce uloge u koje
automatski, a bracni parovi nose
prerastaju kroz razliCite igre
prstenje kao simbole uzajamne i
Teorija o drustvenom ucenju kaze da se glavni deo razvoja
jednake odanosti Uloge se mogu menjati
deteta odvija kroz opona5anje
postepeno, odrafavajuci kulturne
uloge uzora Dete zapafa da je
trendove, iii njihovo obaranje
uzor, cesto istog pola, uspe5an
mo:le da oznaci naglu iii nasilnu
iii da ga drustvo nagraduje zbog
promenu, kao sto je svrgavanje
njegovog pona5anja Dete zatim
monarha u toku revolucije ili
usvaja karakteristike uzora i na
pretvaranje intelektualaca u
kraju se potpunije identifikuje s
ratare tokom Kineske kulturne
karakteristikama te uloge, koja
revolucije sedamdesetih godina
postaje njegova Javne licnosti
XX veka.
0
z
I
"
TABUI
0
Rec "tabu" potice od polinezijskog
Bili bi noseni na ledima ili ·
opasnu silu koja zahteva tabu
ta bu, sto oznacava sistem zabrana
rarnenirna drugih ljudi, jahali bi
da bi se izbeglc njene opasnosti,
radnji ili koriScenja predmeta koji
neku zivotinju ili bi se vozili u
Jung je posmatrao incest kao
se smatraju svetirn ili opasnirn,
kociji, ili bi hodali po tepihu koji
sirnbolicnu sliku koja se odnosi
neCistim ili ukletim. Tabui mogu
je polozen bas zbog n jih.
na pokusaj pojedinca da se nati
da proisteknu iz moraine svesti 0 co
2
Montezurnu, asteckog ci.ra
i da rnotivii;u individualnu i
Meksika, uvek su nosili njegovi
kolektivnu moralnu svest, ali
plernici ion nije nikada dotakao
isto tako rnogu da se koriste za
tlo. Prvi kraljevi i kraljice Ugande
medu bogovima, boginjama
odrfavanje drustvene hijerarhije
nisu nikada izlazili iz svojih
i kraljevirna, a narocito u
i reda.
ogradenih obitavalista Persijski
drustvima koja su koncentrisana
U anirnistickim i u drustvirna
ooLE Lotove kceri, u uverenju da su svi drugi muskarci poginuli, osecale su da moraju da se ogluse o tabu incesta i da navedu oca da vodi ljubav s njima, opivsi ga
rodio Incest jc cesta mitoloska tcma
kralj je hodao po tepisirna po
na odriavanje suprernacije
koja se zasnivaju na prirodi,
kojirna niko drugi nije mogao da
Kada se vladari posmatraju kao
poreklo tabua verovatno je u vezi
gazi C:ak i danas postoji obicaj
boianstva, stupanje u brak s
sa medusobnim simpatijama i
prostiranja tepiha pred kraljeve za
nekirn van porodice uprljalo bi
nesimpatijarna razlicitih nivoa
vrerne svecanosti .
C:istu kraljevsku krv Egipatska
duhova. U potonjim kulturama,
GORE Na ovom barjaku iz VIII veka, koji prikazuje Budu kako pripoveda, Buda je izolovan tako da ne moze da dodirne tlo, kao da bi duhovna energija iscezla u kontaktu sa zemljom
u majcinu utrobu da bi se pono\·o
boginja lzida udala se za brata
tabui se odnose vise na poku5aje
TAB UI INCESTA
Ozirisa. Kraljica Kleopatra bila
ljudi da odobrovolje bogove i
Incest
je rezultat sedam pokoljenja
polni odnosi s nekim
boginje U savremenom drustvu
iz bliskog roda - je oblik tabua
brakova izmedu brace i sestara U
rec tabu irna rnanje duhovno
prisutan u celorn svetu, verovatno
Starorn zavetu, Lotove kceri imaju
znacenje, odnoseci se uglavnom
zbog genetskih porernecaja
polne odnose sa ocem zato sto ne
na stvari koje nisu dozvoljene u
do kojih dovodi. Indijanska i
postoji nijedan drugi muskarac da
drustvu zbog raznih drustvenih
kineska kultura prosiruju pojam
ih obrerneni. Vladarirna Inka bilo
razloga
incesta na polne odnose sa
je dozrnljeno da se zene svojim
osobama koje imaju isto prezirne
sestrama.
ZASTITNO BOZANSTVO
Medutim, bogovi i kraljevi su
U mnogim kulturama, kralj je
cesto oslobodeni ovog tabua
smatran bofanstvom i kraljevi
da bi odrfali cistotu bogovske
U tradicionalnom
su bili zasticeni od svetovne
iii kraljevske krvi. Dok je Frojd
kungbusmanskom drustvu u
realnosti tako sto im nije
turnacio incest bukvalno, a
pustinji Kalahari, gde
dozvoljavano da dotaknu zernlju.
seksualnost kao potencijalno
uslovi veorna surovi, drustvene
TAB UI POLA
SU
zivotni
uloge su sna2:no podeljene prema polu Muskarci idu u lov, prave oruzje i loze vatru, a iene grade skroviSta za porodicu, pripremaju jela, odr:Zavaju vatru i kucu . Razdvojenost njihovih uloga nagla5ava se dodeljivanjem razlicite strane za sedenje oko vatre za rnuskarce i zene. Ako zena sedne na muskarcevo rnesto, srnatra se dace je pogoditi neka rnisteriozna bolest, a ako muskarac sedne na mesto zene, njegova lovacka rnoc rnogla bi
Za pripadnike plemana San u Kalahariju tabui regulisu sedenje muskaraca i zena oko vatre
DESNo
da oslabi. Tako de se smatra dace
zahvaljujuci sposobnosti da daje
oslabiti snaga muskarca ako zena
mleko . Zato je hranjenje krave
dotakne njegovo oruzje.
cin oboiavanja. Vecina Hindusa SU
vegetarijanci i narocito je tabu
ZABRANJENA HRANA I
ubijati i jesti krave. Zato se krave
ZIVOT!NJE
rnogu videti kako lutaju ulicarna
U mnogim kulturama se veruje
C:ak se i rnokraca krave smatra
da duhovi mogu da udu iii da
svetorn i ponekad se koristi kod
obuzrnu nezive stvari, koje zatim
obreda prociscenja za ljude koji
postaju predrneti obo:l:avanja
su prekrsili neki tabu.
u drustvima u kojirna zivotinje
iii fetisi. Kada jestivo voce iii biljke postanu fetisi, oni
preuzimaju ulogu totema
mesecevirn ciklusom, a mesecevi
postaju tabu kao hrana. Tako,
postoje tabui protiv ljudi koji
ciklusi su u pretpatrijarhalnim
na primer, levantinski narodi
jedu iii ubijaju zivotinje cijim
vremenima mereni na drvenim
nisu nikada jeli jabuke zato sto
totemskim bratstvima pripadaju.
stapovima koje istoricari nazivaju
su verovali da se u njima nalazi
Pri poistoveCivanju sa zivotinjom
"kalendarski stapovi" Jedan
duh prirode Zivotinje koje su
osoba postaje rodak iii cuvar
rnoguci izvor rnenstrualnog
POSLEPORODAJNA
KRV U mnogim delovima sveta krv koja prati poroaaj smatra se
mogle da jedu ljudsko meso
zivotinje. Medutim, drugi
tabua mozda je strah da bi zene
necistom, mozda
postale bi fetisi; tako je pas postao
pripadnik zajednice sa razlicitom
rnogle da preuzmu kontrolu nad
zato sto se verovalo
zivotinja zabranjena za jelo
zivotinjorn rnoze slobodno da
mesecevim rnenama i promenama
da su zena koja se poraaa i beba bile
zaratustrovcima . Jedenje majmuna
lovi i jede tu zivotinju Narod
godisnjih doba preko rnesecnih
je tabu u mnogim drustvima zato
Evahlaji u Novorn Juinorn Velsu
ciklusa svog tela
sto po izgledu lice na eoveka. I
i u juinom Kvinslendu veruje.da
Fenieani i Jevreji smatrali su zmiju
ce se dete koje slucajno pojede
Jevreji starog doba verovali su
u bliskom kontaktu sa duhovima i drugim svetovima.
da rnenstrualna krv irna otrovna
Neke kulture imaju
rneso prisne zivotinje razboleti:
svojstva . Stari zavet ukljucuje
obrede preciscenja
u slucaju zabranjenih dropljinih
zabranu kontakta s njom: Treea
za odstranjivanje ove
su bile obo:l:avane i o njima je
iii cureCih jaja, to moze da
knjiga Mojsijeva belezi da je
vodena briga kao o nosiocioma
dovede i do gubitka vida, dok
Mojsije dobio vest od Boga da
dobrih iii zlih sila . Njihovi bogovi
zabranjeno kengursko meso
fovek koji spava sa ienom koja
su smatrani otelotvorenirn u
rnoze da uzrokuje plikove na kozi
irna menstruaciju treba da bude
narocitim vrstama, koje su zatim
iii da dovede do susenja udova
odbacen od svog naroda, i da su
bile zastiCene tabuom Kao sto je
Medutirn, dok je Evahlajima
zene s menstruacijorn neciste
slucaj s Jevrejima i muslimanirna,
zabranjeno da jedu rneso prisne
sedarn dana
oni su smatrali svinju necistom
zivotinje, prihvatljivo je da jedu
zivotinjom, verovatno zbog njene
totemsku zivotinju bratstva.
rnenstrualnorn tabuu kao o
se da ukoliko neka osoba dotakne
MENSTRUALNITABUI
dok je Bruno Betelhajm govorio
svinju u prolazu, odmah mora
U patrijarhalnim drustvirna
da sposobnost zena da radaju decu
da se zagnjuri u vodu da bi se
menstruacija se obicno srnatra
i da imaju menstruaciju izaziva
kanalom zlih duhova. U starom Egiptu, zivotinje
navike da jede strvinu. Srnatralo
ocistila. Egipatski svinjari
Frojd je gornrio o
negativnom stavu prema zenama,
tabuorn, kako u starom tako i
snaznu zavist kod rnuskaraca, koji
smatrani niskom kastom i nije
u modernom svetu. Medutim,
su stvorili tabue u pokusaju da
im bilo dozvoljeno da ulaze u
u matrijarhalnim drustvima,
izjednace polove Ferninistkinje
koja
ovo nazivaju ··matericna zavist",
SU
hramove. Krava se u hinduskoj Indiji
krvi
SU
postovala zensko te[o,
menstruacija se smatrala
delimicno u znak protesta protiv
smatra svetorn zivotinjorn,
mocnirn i isceljujucim procesom.
Frojdove teorije da zene pate od
gde zivi kao sirnbol majcinstva
Ona se takode povezivala s
"penisne zavisti"
Za Hinduse je ta bu ubijati iii jesti krave
GORE
SASVIM GORE Jabuka, jevrejsko-hr iscansko zabranjeno voce .
GRUPNI IDENTITET > f-
Simbolika se oduvek koristi
PREDVODNISTVO
kojeg je bi lo lakse nositi i koji
za oznacavanje identiteta i
Kada su ljudi poceli da formiraju
su bili vidljiviji izdaleka nego
za potrvdivanje privrzenosti
velike grupe za zajednicki zivot
dotada5nji cetvrtasti barjaci.
drustvenoj grupi iii ·'porodici",
i lov, odabirali su vode koji su
Iz Kine se upotreba platnenih
osnovnim jedinicama
vladali i re5avali razrnirice medu
zastava prenela u Evropu, gde
drustva Bilo da se zasnivaju
njima. Kao znak svog poloiaja,
su se najpre koristile kao rnjni i
V")
:::> a:
0
na zajednickim verovanjima
voda je nosio svecanu perjanicu
ceremonijalni znakovi, ali kasnije
iii zajednickim interesima i
i driao dugi, ukraseni stap,
kao nacin identifikovanja vladara,
aktivnostima, sve organizovane
batinu ili koplje sa amblemom
njihovih zemalja i nacionalnosti
grupe - na lokalnom,
na vrhu. Stap se takode koristio
na moru. U XVII veku doslo je
regionalnom, nacionalnorn iii
kao vidljivi znak za okupljanje
do uvodenja standardizovanih
medunarodnom planu - irnaju
iii pokazivanje pravca za napad
pukovskih boja, ratnih oznaka,
sopstvene simbole identiteta. Oni
Ove rane ,,zastave·· su poznate
zastava na brodovima i kuenih
mogu da budu u obliku totema,
kao veksiloidi i bile su pravljene
zastava trgovackih kompanija
barjaka, zastava ili izrazeni
od drveta, perja i zivotinjskih
(preteca modernog logoa) Pn•e
kodeksima odevanja ili preko
kostiju, rogova i koia Za Astecke
nacionalne zastave na kopnu
ritualizovanih forrni pona5anja
veksiloide se, na primer, dosta
pojavile su se u poslednjoj
pravom da se vlada
Jedna od vainih karakteristika
koristilo kecalovo perje i bili su
cetvrtini XVIII veka . Tokom
Francuskom, ljiljan
takve sirnbolike jeste njena
ukra5avani plemenitirn metalima
XIX i XX veka doslo je do pojave
ima tri latice, sto
vidljivost: ona je planirana da
kao sto
-'
0 co
Svi detalji zastave su simbolicni boja, oblik i motivi
GORE
LJILJAN Najcesce povezivan sa francuskim kraljevima i
simbolizuje Sveto trojstvo i trostruko velicanstvo Boga, stvaranja i kralja
SU
zlato, srebro, bakar
mnostva drugih zastava: vladinih
obezbedi lako prepoznatljiv znak
i dragim kamenjem Danasnja
sluzbi i cinovnika; pokrajinskih
grupnog identiteta, sto je nacin
plemena u Novoj Gvineji koriste
zastava; zastava ranga u svirn
kodifikovanja i strukturisanja
veksiloide koji se uglavnorn
delovima oruianih snaga; i
drustvenih odnosa, pravljenja
sastoje od drveta i suve trave, sa
zastava skola, univerziteta,
razlike izmedu onih koji su "u
amblemima od obojenog drveta,
naucnih instituta, organizacija,
igri" i onih koji su "van igre", u
perja i parcica tkanine .
politickih partija, sindikata i gerilskih pokreta Postoje takode
cilju pobudivanja emocionalnog odgovora, kao sto je strah,
ZASTAVE
zastave etnickih grupa, poslovnih
postovanje, poniznost iii ponos,
U Kini je izum svilenog platna
korporacija i sportskih klubova.
kod svih koji je vide.
doveo do pravljenja barjaka,
Svi elementi zastave su simbolii:ni - boja, motivi i ukupan izgled
ZANIMANJA I PROFESIJE Za mnoge ljude, pripadanje nekom zanatu iii zvanju simbol je identiteta, prenosenja ranga iii drustvenog statusa preko pripadnosti toj narocitoj grupi. Mnoga tradicionalna zvanja mogu se prepoznati po zajednickim simbolima
na primer kuvarska kapa, tri zlatne loptice zajmodavca,
i ima mnogo obicaja koji
su vezani za ponasanje u vezi sa zastavama Na primer, kod vojne parade zastave se pozdravljaju kada se difo, spustaju ili kada prolaze; vijorenje zastave na pola koplja predstavlja znak ialosti;
mornarsko sidro - dok gotovo sva moderna preduzeca imaju sopstveni
pokrovna zastava koja se polaze
kompanijski znak. Mnoge profesije se takode odmah prepoznaju po
na mrtvacki sanduk, uglavnom na
nacinu oblacenja - formalne uniforme pripadnika oruzanih snaga, plavi
pogrebima vladinih sluzbenika
kombinezoni fizickih radnika, tamno odelo i kravata cinovnika iii beli
ili vojnika, sirnbol je narodnog
mantil laboratorijskog tehnicara
dok se mogu koristiti specijalni nazivi
postovanja prerna pokojniku;
u cilju odredivanja hijerarhije unutar grupe, kao sto je doktor, profesor,
skrnavljenje zastave je kafojiv
porucnik, vodnik iii glavni referent.
prkrsaj u vecini zemalja sveta.
ZASTAVA AUSTRALIJSKIH UR08ENIKA 69
Zastava australijskih uroaenika,
Ci
zvanicno usvojena 1995, deli
:0
se horizontal no na dva jednaka
c
dela, crnu traku gore i crvenu
z
u
dole, sa Zutim diskom u sredini Crna traka predstavlja uroaenike,
0 m
ciji preci zive u Australiji preko
z -l
40 hiljada godina; crvena traka predstavlja zemlju i uroaenicku
rn
krv koja je prolivena u borbi za odbranu zemlje; foti disk na liniji horizonta simbolizuje zivotodavalacko sunce.
PLEME I NAROD
svoj identifikacioni amblem.
U tradicionalnirn drustvirna,
Na primer, jedanaest plemena
bratstva i plernena koriste
Sijuksa koji :live u Juznoj Oakoti
Hitler je usvojio svastiku, drevni suncani simbol sa mnogo
rnnostvo simbolickih lukavstava
imaju zajednicku belu zastavu
dubokih znacenja, kao znak Nacisticke partije . Naglaseni
da bi razlikovali jednu grupu
Glavni amblem na zastavi u
od druge. Na primer, rnedu
obliku kornpasa simbolizuje
na mnogim mestima
mnogirn americkirn urodenicima
Vrad±binski tocak (a cetiri strane
se promovisala nacisticka propaganda i usadila podanicka
totemi (stvari iz prirode, kao
sveta predstavljaju cetiri godi5nja
pokornost prema Hitleru Danas neke neonacistii':ke grupe
doba i cetiri elernenta) koji je
nastavljaju da koriste svastiku iii tronoznu varijantu kao
sto
SU
zivotinje) koriste Se za
SVASTIKA
crni znak u belom krugu na crvenoj podlozi postao je 1935. nemacka nacionalna zastava, a ovaj amblem je koriscen ukljui':ujuci decije igracke - da bi
amblem identiteta
predstavljanje narocitih plemena,
okru±en sa jedanaest 5atora koji
kao i pojedinaca, dok svako
predstavljaju broj plemena Ima
bratstvo skotskih brdana ima
takode rnnogo grupa unutar
i srp, odra±avajuci savez izmedu
kilts narocitim sarama (od
konvencionalnog drustva koje su
industrijskih i poljoprivrednih
neke vrste kariranog platna)
se opredelile za simbol s kojim
radnika: najveCi deo XX veka
U srednjovekovnoj heraldici,
se poistovecuju Na primer,
cekic i srp su bili amblem ruske
vecina evropskih vladara usvojila
na Zapadu su pripadnici gej
zastave i prve komunisticke dr±ave na svetu.
je grbove i heraldicke barjake
populacije usvojili pink boju,
s jednorn od dve najznacajnije
a crnu su usvojile neke rasne i
heraldicke figure: !av (kralj
politicke grupe, dok zelena boja
pokret koji je predvodio diktator.
zveri) ili orao (kralj neba)
pripada ekoloskorn pokretu
!me je dobio po simbolu '·snopica •
POLITIKA I POBUNA
diktator Benito Musolini ( 1883-
koji je kao bed± nosio italijanski
Ljiljan, jos jedan cest heraldicki rnotiv, narocito se povezivao
Fasizam je nacionalisticki
sa francuskirn dvorom; kasnije
Politicke grupe, pobune i
1945). Ovaj snopic podrazumeva
ga je usvojio rnedunarodni
revolucije oduvek se povezuju sa
sve±anj brezovih ili brestovih
skautski pokret Danas rnnoge
narocitim sirnbolima. Na kraju
prutica uvezanih crvenom
drzave nastavljaju da se vezuju
XV veka nemacki seljaci su se
trakom, ponekad omotan
za narociti amblern: na primer,
pobunili pod belom zastavom na
oko sekire, simbola pravde,
SAO sa celavirn orlom, Kanada
kojoj se kao amblem nalazio zlatni
kaznjavanja i odsecanja glave
s javorovim listorn i Engleska sa
opanak, koji je nasuprot Cizrnarna
Datira jos od starog Rima, kada
ruforn dinastije Tjudor
koje su nosili plemiCi bio sirnbol
SU
seljaka. Kornunizam i fasizam, dva
su imali ovlascenja da donose
bez drfave (na primer, u
najuticajnija politicka pokreta XX
presude. Hitler je, rnedutim,
SAO ima preko 550 priznatih
veka, takode su koristili simbole.
koristio drugaciji sirnbol za svoju
naroda i plemena) koji imaju
Sirnbol komunizma bio je cekic
Nacisticku partiju: svastiku.
Ima takode mnogo naroda
ga nosili liktori, cinovnici koji
Cekic i srp je komunistii':ki simbol, a oznacava jedinstvo industrijskih i poljoprivrednih radnika .
GORE
Rec fasizam potice od "snopica': sveznja stapica koji SU nosili rimski cinovnici
SASVIM GORE
-------------------·------
-·-
TRADICIONALNO PRIPOVEDANJE Od praiskonskih vremena
veza sa bofanskirn Pripovedac je
jeste "poziv i odgovor", pri eemu
ljudska biea koriste price da
igrao vitalnu ulogu u zajednici,
"pozivac" pokreee "pesmu .. a hor
bi opisala stvari koje nisu
ponekad kao predstavnik
odgovara na poziv
juznoamerickim
rnogla da objasne. Takve price
kraljevskog iii plemickog dvora,
tradicijama
poku5avaju da odgovore na neka
ponekad kao putujuci pevac
u pustinji Kalahari priC:aju price
pripovedanja kaze
od najfundamentalnijih pitanja
koji kazuje zabavne i poucne
0
--1
se da ljudi poseduju
0
o ljudskom postojanju
dar slusanja koji je
UMETNOST SLUSANJA U nekim
O'.l
narocitirn zivotinjarna, oni
price. Mnoge religijske licnosti,
opona5aju polo:Zaj zivotinjskih
zasto smo ovde i kuda idemo, o
ukljucujuci Isusa i Muharneda,
usta, izgovarajuci reci kao sto bi
prirodi sveta oko nas i kako se u
koristile su pripovedanje kao
to uradile zivotinje, sto je nacin da
njega uklapamo
sredstvo za svoja ucenja .
ostanu u vezi sa duhom zivotinje.
OBREDI PRIPOVEDANJA
od coveka do eoveka cesto je
price - rnetaforicko razurnevanje
Stil iii protokol pripovedanja
deo pripovednog obreda rnedu
o kojern govorirno kao o
varira od kulture do kulture. U
urodenickirn narodima Arnerike,
dusu, zeleci da
rnitovirna Rec "mit'' potice od
mnogim tradicionalnim africkirn
kao sto SU Algonkini Po misljenu
ona naculji usi i da
grckog mitos, sto znaci rec iii
drustvima, publika se oseca
Algonkina, "ako prestanemo da
postane svesna
prica, ali sada oznaeava pricu koja
slobodnorn da prekida pricu iii
delimo nase priee, izgubice se
mudrosti koja je
pornaze da se objasni poreklo i
da sugerise pobolj5anu verziju
nase znanje" Danas u mnogirn
karakter kulture u simbolickom
pripovedacu Simm Afrike
delovima sveta ljudi ponovo
smislu Znacenje i sadrfaj
uobicajena forrna pripovedanja
otkrivaju pripovedanje da bi
neverovatan. To je nacin na koji dusa posvecuje paznju i uci Stari pripovedaci iii kantadori ispreda/i su mitske price o misteriji da bi probudili uspavanu
sadrzana u prici
o tome
Kada pripadnici naroda San
Svaka kultura formulise sopstvene pesnicke vizije i s\'ete
Pusenje Jule i njeno predavanje
takvih priea varirace zavisno od vrernena i rnesta, kao i od osobe do osobe, ali jedna od funkcija mi ta jeste da sla\'i dvosrnislenosti i kontradikcije koje se nalaze u sustini ljudskog postojanja.
PRIPOVEDAC Mnogo pre rnego s.to
SU
rnitovi zapisani, prenosili su se usrnenirn putern Da bi Sirena otelotvoruje duboku vezu izmedu zene i mora .
preziveli prolazak vremena
Nojeva barka, simbo/ C:ovekove vere i nade u suocavanju sa nesreeom koja un istava zivot
se dopadale nizu generacija,
GORE
DOLE
morali su da budu predoceni kao dobre, divne price, koje su
verovatno se prilagodavajuci novim drustvenirn potrebarna Pripovedanje je rnoglo da se odvija skoro svugde - u kuCi, na pijaci iii na kraljevskorn dvoru - a urnetnost pripovedanja bila
VALK/RE
je tradicionalno veoma visoko
U skandinavskom mitu, Valkire su bile natprirodne zene, andeli smrti
vrednovana, jer je bi la sredstvo
koji su leteli nad bojnim po/jima garantujuci ratnicima pobedu
kojim
iii poraz. Posle smrti, one su odnosile du hove poginulih junaka u
SU
Se ozivljava]i drustveni
kodovi i vrednosti kulture, njeno pradedovsko poreklo i istorija, te
Odinovo carstvo Va/ha la .
PODZEMNI SVET Vrlo cesto se podzemni svet nalazi ispod nekog vodenog toka, kao sto
je reka Stiks u grckoj mitologiji. Mrtvi se cesto prevoze camcem (kao sto su pogrebne barke na egipatskim zidnim slikama iii brad vikinskih
ce im biti suoeno
-I
za dela u zemaljskom zivotu Uobicajen simbol za sud jeste merenje
>
ratnika, koji se posle smrti otiskuje na more), kada
0
duse: stari Egipcani su verovali da se tezina srca pokojnika meri pred
n
Ozirisom, gospodarom donjeg sveta
0
z > r z dali smisao zivotu i da bi odrfali U
zivotu vezu
SJ.
kulturnirn i
pradcdovskirn poreklom
0
izuzetnorn snagom pomazu covecanstvu da se istakne u
v
mnogim mitovima.
0
<
MITSKE TEME
ZIVOTINJE U MITU
dornorodaca zivotinje se cesto
Piranja o zivotu i srnrti istrazuju
Mitologije sirom sveta prikazuju
oslovlja\·aju sa "brate", dok u
sc prcko rnita, a price o poreklu
zivotinje u ovoj iii onoj forrni,
,Hktickim predelirna postoji
i o kraju sveta rnogu se naci
a C:esto se one pretvaraju u
duhovni odnos izmcdu ljudi
u svim kulturama. Mitovi o
boianstva U starom Egiptu,
i zirntinja koji je od vitalnog
stvaranju sveta odnose se na
podizana su svetilista za slavljenje
znacaja za opstanak zajednice
praiskonski haos, koji se u
svetih zivotinja kao sto je ovan
mnogim kulturama simbolicno
Mendes ili bik Apis, dok su jedno
Zivotinje se ponekad pojavljuju kao prevrtljive licnosti u
prcdstavlja kao vlaino, mracno
vrerne kobre i orlovi lesinari
tradicio1ulnim pricama; kojot je
i misteriozno rnesto . Mitovi
bili glavna boianstva Donjeg
prentljivo bo±anstvo Indijanaca
takode prcdvidaju propast sveta u
i Gornjeg Egipta. U Africi,
i rnoze da menja forrnu kako
nckom katastroficnom dogadaju
narocita plemena i poglavice prate
:leli, dok africke price gornre o
- kao sto jc skandinavska
svoje poreklo do zivotinjskog.
Zecu i Anansiju, pauku Tab-i
kataklizma Ragnarok - dok
bofanstva. Na primer, Haile
likovi krse prirodne ili bozije
mnogi govore o predasnjern
Selasije ("Lav od DZude"),
zakone, iako obicno sa pozitivnim
vremenu kada je svct bio skoro
osnivac rastafarijanske religije i
rezultatima, a mozda predstavljaju
unisten potopom. Biblijska priea
nekada5nji car Etiopije, pratio je
neunistivost i im·entivnost ljudskog duha.
o Noju jc najpoznatiji primer; u
svoje poreklo do mocnog boga
slicnoj rncsopotamijskoj prici,
Sirnbe, lava, dok neke poglavice
Utnapistim, mudrac koji je
plernena Zulu tvrde da poticu od
sam preziveo potop postao je
pitona.
besmrtan
Stvorenja koja su poluljudi i
Mitovi su tipicno price o bofanskim i poluboianskim
Mitologija cesto pojacava i opranhn odnose snage i
poluzivotinje takode se javljaju
vodstn Orn se tipicno istraiuje
u mnogim kulturama, kao sto je
prcko panteona sa hijerarhijskorn
bicirna - o bogovima i boginjama,
Garuda, orao sa telom muskarca u
strukturom: jedan nhovni
hinduskoj mitologiji, iii kentauri i
bog i/ili boginja na celu (cesto
arhetipskim licnostima koje
sirene u klasicnom mitu . Hibridni
povezani s ncbom i zemljom) koje
olicavaju borbu izmedu dobra i
kentaur, C:ovek i konj, upotrebljen
prati mnostvo vecih iii manjih
zla, istraiujuci moraine sukobe
je kao simbol C:oveka koji je
bofanstava Ova struktura sledi
i snafoe ljudske emocije kao StO
zarobljen sopstvenim culnim
strukturu koju je usvojilo ljudsko
su fodnja i pohlepa, ljubomora i
nagonima, narocito pohotorn i
drustrn U Kini, na primer, raj
strast, ambicija, ljubav i mrinja.
nasiljem. U pricama mnogih drugih
je prikazan kao birokratija, koja
kultura, zivotinje i ljudi uzivaju
kao i carska administracija
magicno carstvo na onorn svetu,
u odnosu koji poseduje vise
U Japanu priea o Izanagi ju i
uobicajene
simbioze: u mitovima americkih
Izanami (prrnm muskarcu i zeni)
a zirntinje
SJ.
GORE Kobra ima zastitni aspekt u mitu i svetoj tradiciji
odriava zakon i red na isti nacin
svetu i drugom zivotu, kao i
SU,
Kentauri se koriste kao simboli pozude· zamka zivotinjskog polnog nagona
GORE
MODELI DRUSTVA
junacima i junakinjama
Predstave o podzemnom
Odisejevo epsko putovanje simbolizuje individualni poduhvat, ali takooe stoji kao metafora za zivotni ciklus. GORE
U nekim americkim predanjima, kojot se povezuje sa zlom, zimom i smrcu.
GORE
rn 0
>
z
rn
U grckom mitu, sirena je demonska ligura, delom zena delom riba, koja koristi pesmu da zacara mornare i da ih odvede u smrt
LEVO
nasumicnost srece i nesrece) -
boga Visnua, dok je Herakle,
dok je rivalstvo medu bogovima
mozda najveci grcki junak, bio
ocito u skandinavskom mitu
Zevsov sin. Preko svojih akcija
U svim ovim pricama bogovi
i Jicnih osobina - kao StO
pokazuju karakterne crte i
hrabrost, istrajnost, strpljenje
ponafanje koji su potpuno
i bezuslovna ljubav - junaci i
svojstveni ljudskoj prirodi
junakinje mita nude obrazac
Oboiavanje predaka vaian je deo strukture mnogih tradicionalnih drustava i zato je naglaseno u njihovim
SU
prema kojem ljudi mogu da oblikuju sebe . Neki mitovi pokazuju kako ljudi mogu da teze ka
mitologijama; u mitologiji
bofanskom: u Kini, taoisticki
australijskih urodenika, na
mitovi o Osam besrnrtnika
primer, kaze se da su preci
opisuju kako, zalwaljujuci
iz Vrernena sna oblikovali
poboznosti, besmrtnici uspe\•aju
pejzaz i odredili celu prirodu
da zaslu:Ze vecni zivot u raju;
zivotinjskog i ljudskog sveta .
dok je Herakle, preko cuvenih dvanaest kuluka (zadataka
JUNACKI LIKOVI
koje dobija kao kaznu za raniji
Podvizi i putovanja junackih
zloCin), postao jedini grcki
JikO\·a cesto
junak koji je stekao besmrtnost
SU
terna rnita.
Mnogi duguju nadljudsku moc nekoj bofanskoj vezi: Kintaro, sluzila je da opravda navodnu
junak ratnik iz japanskog mi ta,
KELTSKI BARD
zensku inferiornost u odnosu
bio je sin planinskog duha;
Odgovornost za prenosenje keltske plemenske istorije, legende i folklora lezala je na bardu. Prvi poznati bardovi ukljucuju Anejrina i Talisina iz VI veka n e Price su kazivane u obliku pesama, kao i u prozi, a bardova vestina se visoko cenila, narocito osobina zvana hvil na velskom strast koja je umela da inspirise publiku. Danas se keltska bardska tradicija nastavlja na velskim kulturnim festivalima koji se zovu ajstedvod
na muskarce, iako postoje
Rama, u hinduskom spevu
nagovestaji da je Japan originalno
Ramajana, bio je inkarnacija
bio organizovan kao matrijarhat, pri cemu je carska porodica tvrdila da potice od boginje sunca Amaterasu, sto je vazilo kao istina do kraja Drugog svetskog rat~L Medusobni odnos boianstava obja5njava se ljudskirn kategorijarna srodstva, ljubavi i mrinje, konkurencije i uticaja, pri cemu je svako boianstvo odgovorno za narocitu oblast ljudskog zivota
plodnost,
radanje, ljubav i veze, rat i sukob, bogatstvo i napredak. Mnoge price grcko-rimskog rnita odnose se na interakcije bogova - pri (emu se ljudi cesto koriste kao zalog u njihovim igrarna za vlast (sto obja5njava ocitu
Srednjevekovni keltski mit o kralju Arturu i vitezovima Podvizi bozanskog junaka Ra me i njegove zene Site (koja je inkarnacija Laksmi) kazuju se u Ramajani.
DOLE
oesNo Za kaznu zbog davanja vatre ljudima, Zevs je vezao Prometeja za stenu vecnosti
okruglog stola konccntrisao sc
anticih pripovedaca odz\·anjaju
oko traganja za svetim Gralom,
i u modernim \Temenima zato
za koji kazu da jc putir iz kojcg
sto simbolizuju aspektc ljudske
n
je Hrist pio na Poslednjoj \·eceri,
prirode i intcrakciju koja nam
0
iii da je korisccn da uhvati
ostaje relevantna, a stalno
krv na raspccu (iako on ima i
se preraduju i prilagod:ivaju
z
prethriscanske korene u keltskoj
u umctnosti, knjizevnosti i
0
temi o carobnom bakracu) Gral
popularnoj kulturL
::;:J
> Ci
je postao simbol besmrtnosti i
Iako je tradicija pripovcdanja
z >
-:i
0
savrsenstva, koje se moze dostici
kao forrnalan nacin ocuv,rnja
<
sarno preko velike nline.
grupne kulture i mita na Z;11ndu
Ci
Mnoge junacke figure
uveliko odumrla, mnogi ljudi jos
istovremeno su i "kulturni
uvck koriste fotografske albume
junaci", pronalazaci tajni prirode
i spomenarc da bi zabelciili
iii ideja i izuma od kojih zavisi
vaine zivotne dogadaje slikom i
civilizacija Primeri ukljucuju
recju. Psiholozi sada prepoznaju
grckog Prorneteja koji je ukrao
ovo kao terapiju za ljude koji su
\·atru bogovima i dao je ljudirna,
izgubili direktan pristup svojoj
i polinezijskog Mauija koji je
proslosti preko porodica, kao
"upecao" kopno od okeana i
sto su usvojena deca iii oni
ukrao vatru iz donjeg sveta
koji su preziveli traumaticne dogadaje.
OPASNE ZENE Zene u mitu
SU
cesto lose,
opasne iii demonske, bilo zbog radoznalosti i neposlusnosti iii
JUNAK GILGAMES Spev o Gilgamesu predstavlja jedan od najstarijih junackih mitova i sadrzi mnoge arhetipske motive.
zbog lepote iii rnagijskih moci .
Gilgames, kralj Uruka u Mesopotamiji, bio je delimicno covek, delimicno bog Postajao je toliko
U grckom mitu, Pandora se
arogantan da su bogovi stvorili ratnika Enkidua da ga izazove. Posle borbe, njih dvojica su postali
ne pokorava bogovirna i pusta
bliski prijatelji i zajedno SU porazili cudoviste Humbabu Odusevljena njegovom hrabroscu i muskom
bolest i zlo u svet, bas kao sto u judejsko-hriscanskoj tradiciji Eva ne slu5a Boga i postaje
lepotom, boginja lnana je pozelela Gilgamesa za ljubavnika. Kada ju je on prezrivo odbio, ona se osvetila tako sto je poslala Nebeskog bika da terorise Uruk, ali su ga udruzeni Enkidu i Gilgames ubili. Bogovi su energicno zahtevali da jedan od junaka mora da plati glavom za ubistvo bika, pa je Enkidu umro Ocajan, Gilgames se otisnuo
odgovorna za proterivanje ljudi
na put da pokusa da sazna zbog cega ljudi moraju da umru Otisao
iz raja. Sirene iz grckog mita,
je u donji svet i preko gorkih voda smrti prevezao ga je Ursanabi,
morske nemani sa nezasitim apetitom za krvlju, mamile su mornare u smrt pretvarajuci se u lepe devojke, dok su u Kini
boianski splavar. U donjem svetu sreo se sa Utnapistimom, besmrtnim pretkom eovecanstva i jedinim eovekom koji je preziveo potop, koji mu je rekao da smrt, poput sna, dolazi nama svima i da ne treba da se plasimo Na povratku kuci Gilgames je nasao biljku koja moze da vrati mladost,
demonski duhovi povezani s
ali kada se zaustavio da se napije na izvoru, zmija je
nasilnom smrcu bili takode
pojela biljku Zato zmije odbacuju kozu i podmlaauju
spremni da se preruse u lepe devojke. U Indiji se govorilo da
se, dok ljudi stare i umiru. Gilgames se tuzno vratio kuci da isprica ovu pricu svom narodu, prisiljen da se pomiri sa sudbinom. Njegova prica sazima vecne
pravi karakterraksasi (zenskog
teme o ljudskoj ambiciji, privrzenosti i gubitku, o
demona) moze da se prepozna
neprestanom preispitivanju postojanja i njegove
po tome kako su joj stopala
svrhe, kao i o neminovnosti smrti
okrenuta prerna natrag. Mitovi
>
z
UMETNOST 74
0
<(
L
Jos od iskona mnogi najdublji
a mnoge su uglavnom zi\·otinjc
000 - 22 000 g p ric ), \'crujc
i najtrajniji sirnboli zapisuju
Ove nuske se cesto po\·ezuju sa
se da je u isto vrcrnc simbol
se kroz umctnost. Bilo kao
sam;inskom praksom, s namerom
plodnosti i arhetip Velikc nujke
pccinskc slikc, figuricc i artefakti.
da prcobraze nosioca i da ga
Druge figuricc iz tog pcriod.1,
prcfinjene kreacije enopske
povc2u s magicnom snagom sveta
sa slicno preuvclieanim polnim
rencs;inse iii kao pokreti poput
duhova, a koriste se u obredima i
karakteristikama, dovcle su do
nadrcalizma, simboli u umetnosti
ccrcmonijanu
razmisljanja o tome da su ov.1
0
se koriste na mnostvo nai:ina
C!J
Umctnost australijskih
da izrazc aktuelna verovanja i
urodenika ostala je vidljiva na
imala matrij.uhalnu svctu
preokupacije. Bilo da to radi
svetim mestima tokom vi5e
tradiciju, obofavajuci majC:inski
svesno iii nc, uloga umctnika je
milenijuma i ima kontinuitet
arhctip Vclike boginje
oduvek da deluje kao instrument
tradicije, koristeci povrsinu
i glasnik duha srng doba,
zcmlje, stene, pecine i koru
dajuci formu prirodi i vrednosti
drvcta, kao i ljudsko telo, da bi
umetnost otkriva zaokupljcnost
\Temena .
izrazila pogled na svct u kojem
drugim svetom, dok su se u
ncma razlike izmedu svetovnog i
srednjo\·ekovnoj hropi koristile
PLEMENSKA UMETNOST
svetog, prirodnog i natprirodnog,
rnrativne slikc sa viscslojnom
Duborezi, slike i kompozicije
proslosti i sada5njosti, iii cak
simbolikom u cilju upoznavanja
urodenickih naroda Afrike,
izmedu vidljivog i nevidljivog
nepismenih masa sa Svetim
irnaju malo zajednickog osirn
RELIGIOZNA
s Boc>om i kosmosom Islamska
sto su se razvili - kao gotovo
SIMBOLIKA
umetnost je nefigurativna -
sve velike umetnicke forme
Maske SU karakteristika plemenske umetnosti, povezane su sa obrednom praksom i nose u sebi mnogo slojeva simbolicnog znacenja
Vilendorfska Vener a, praistorijska Bogorodica SASVIM GORE
u starom Egiptu, pogrebna
· lntimna veza izmedu religije
""
zabranjcno jc predstavljanje zivih stvorcnj.1 zato sto bi to znacilo
- u intimnoj \'ezi s religijom
i simbolike izraiava se u
i magijom. Retko namenjeni
umetnosti i artefaktima svih
predstavljanje jcdnog aspekta
ukrasnoj funkciji, oni su
civilizacija. U praistoriji, za
Alaha, sto prevazilazi ljudske
izraz zajednickog nastojanja
slikovitu Vilendorfsku Veneru,
sposobnosti Zato se umetnost
covecanst\·a da zivi u harmoniji
figuricu nage zene sa velikim
karakterisc ponadjanjem
s prirodom iii da kontrolise
grudima, od krecnjaka, (oko 24
geometrijskih obrazaca i formi
prirodne i natprirodne sile . Uzmite. na primer. monolitne gLwe i polovicne figure Uskrsnjeg ostrva, kipove visoke do l 8m koji su klesani u dugom vremenskom periodu ( 900l 500 g n e) Smatra se da ovi kipovi simbolizuju moc, za koju se verovalo da poglavice sirom ostrva nasleduju od bogova i da je zadrhvaju posle smrti, kada su i sami pretvoreni u bogove
oEsNo Kineska umetnost sadrzi mnoge simbolicne stvari, a veliki deo nje povezuje pejzaz s ljudskim telom iii salje duhovne iii moraine poruke.
Vise hilj;ida godin.1 kasnije,
pismom i izraz;ivanja veze ljudi
Amerike, Australije i Okeanije
GORE
rana cvropska lovacka drustva
Rezbarene i slikane drvene maske karakteristicne su za africku i severnoamericku kulturu . Neke imaju zivotna ljudska lica, druge otelotvoruju zivotinjske forme,
oesNo Dela Maksa Ernsta, kao i dela njegovih kolega nadrealista, puna su frojdovske seksualne simbolike
Njeni jedini religijski elementi su
nevinost Japanska umetnost se,
c
zapisi iz Kurana, koji podsecaju
u vezi sa simbolikom, takode
rn
vernike da je Alah uvek prisutan i
oslanja na prirodu: tre5njin cvat
da ponistava sve sto ljudi stvaraju.
je cest motiv, vesnik proleea i
Nasuprot tome, u budizmu i
znak srece, a zbog prolaznosti
hinduizmu naglasak se stavlja
simbol je srnrtnosti
z 0
na vizuelnu moc sirnbola da podignu svest, pa se figurativna
RENESANSA
simbolika pojavljuje u obe
Pocevsi u XIV veku u Italiji,
tradicije Iako je Buda rekao da
renesansa ("preporod" na
ne zeli da bude obofavan i rnada
francuskom) je predstavljala
se rana budisticka umetnost
obnovljeno interesovanje
ogranicavala na predstavljanje
za umetnost, arhitekturu i
njegovog stopala (da bi se
knjizevnost stare Grcke i Rima .
simbolizovalo njegovo prisustvo)
Mnogi umetnici su trazili
i tocka kao simbola njegovih
inspiraciju u prirodi, u ljudskom
ucenja, zelja ljudi za slikom Bude
telu i grcko-rirnskoj mitologiji
brzo je prevladala Jedan od
Na primer, slika Primavera
najimpresivnijih primera (koji
("Prolece") Sandra Boticelija
datira iz V veka n e.) je kolosalni
(1445-1510) kazuje pricu o
duborez, visok skoro 14m, urezan
nirnfi Hloris, koju vija Zeflr, bog
j,1kim uticajern Frojdovih ideja
u stenu Longmenske pecine u
vetra, pretvarajuci je u Floru,
o seksualnosti, slobodnim
POP
Jungangu, Kina, na mestu hrama
boginju proleea U centru slike
asocijacijama, snovima i
UMETNOST
usecenog u stenu
nalazi se boginja Venera, simbol
podsvesnom Seksualna
plodnosti ovog godi5njeg doba,
simbolika - nosevi u obliku
XX veka, pop
KINESKE TRADICIJE
dok je samo prolece takode
falusa, stidne dlacice na
Visoko stilizovane forrne
metafora za renesansni period,
neocekivanim mestirna
umetnost je koristila slike komercijalne
simbolienog izraza
povratak uvafavanja umetnosti i
- prozima nadrealisticke slike,
karakteristiC:ne su za kinesku
nauke
a slikari kao Maks Ernst ( 1891-
umetnost, koja oduvek nastoji da inspirise i obrazuje gledaoca,
Biblijske terne su takode bile uvijene u klasicnu sirnboliku;
1976), Rene Magrit (18981967) i Salvador Dali ( 1904-89)
prufajuci uvid u odnos izmedu
na primer, na slici Strafoi sud
pokusavali su da predstave i
ljudi i bofanskog Duhovne i
Mikelandelo ( 147 5-1 564) slavi
oslobode delovanje iracionalnog,
Pojavivsi se u Britaniji i SAD sredinom
umetnosti i drugih masmedijskih izvora S podlogom u komercijalnoj umetnosti, Endi Vorhol (1928-97) predstavljao je pop umetnost u njenom najekstremnijem i
moraine poruke su prenosene
Hrista kao blistavog Apolona,
podsvesnog urna, osporavajuCi
preko izvesnih ustaljenih tema,
grckog boga sunca, a ne kao
konvencije artistickog realizrna
najdestruktivnijem
narocito pejzafa i prirodnog
raspetog spasitelja Rafaelo
i pristojnog drustva. Magrit je
aspektu, slaveci
sveta. Na primer, za svaki
( 1483-1520 ), koji je dobio
namerno pogresno obelefavao
mehanicko
deo pejzafa se verovalo da
porudzbinu da oslika Vatikan,
svoja platna, Ernst je stvarao
simbolizuje jedan aspekt
spaja tradicionalniju sirnboliku
cudne pejzaze nastanjene
ljudskog bica: voda je bila krv,
Boga kao sedobradog patrijarha s
izuzetnirn zivotinjarna i
banalnog i povrsnog Njegova platna u
drvece i trava bili su kosa, oblaci
rnitskim satirirna i nirnfarna pod
organskim forrnama, dok je Dali
stilu postera, koja
i magla bili su odeca, a usamljeni
trernorn.
izgradio novi jezik simbolickih
neprestano ponavljaju istu sliku, mogu se
lutajuci mudrac bio je dufa.
slika u obliku C:asovnika koji se
ponavljanje i stvarajuci kult od
sagledavati kao snaZni
Barn bus, koji rnofo da se savije i
NADREALIZAM
tope, stvorenja sa vretenastim
simboli modernog
da ne pukne, predstavljao je duh
Pocevsi kao knjizevni pokret,
nogama, cveca koje se leze iz jaja
potrosackog drustva.
mudraca, dok je nefrit znacio
nadrealizam se nalazio pod
i drugih bizarnih slika
REKLAMIRANJE 76
0
uticala na reklame XX veka.. ·
proizvoda !vfedutirn, seksualnost
U reklamama su poceli da se
je verovatno najcesce koriscen
koriste "podsvesno ubedivanje"
"marnac" i rnnogo se koristi u
i "simbolicna asocijacija" u
rnarketingu, kako suptilno tako i
tolikoj meri da su slika iii naziv
razmetljivo Kod \'ecine reklarna
brenda postajali vafoiji od
koriste se konvencionalni
proizvoda . Autornobil nije vise
seks simboli, pri cemu se zene
samo prevozno sredstvo: dok se
prikazuju kao predmeti po:lude,
dizajnira da bude aerodinarnican
a rnuskarci kao dominantni .
0 c:i
i fonkcionalan, on se takode Stiv Mekvin u Bulitu sa fordom mustangom iz 1968. I ovaj eovek i kola postali su ikone koje predstavljaju buntovnu musku snagu
GORE
neprestano istra:luju i pomeraju
Koriscenje moci ubedivanja
prednjim delom u obliku falusa
granice seksualne eksplicitnosti
za promovisanje proizvoda
da bi se dopao potencijalnim
Seksualne slike uzrokuju najveci
predstavlja staru praksu
rnuskim kupcirna Reklamira se
uticaj, izazivajuci uzbudenje i bes
Simbolika koja se koristi za
kao simbol statusa i zivotnog
kada diraju u moral i tabue date
ubedivanje ljudi i uticaj na
stila
kulture.
njih rnora se obraeati glavnim
Seksualne slike odavno se koriste kao reklama za prodaju proizvoda Slike zena kao seks simbola mogu da pogaoaju i muskarce i zene, kao sto se vidi na ovoj reklami za grudnjak
Dvadesetih godina XX veka Frojdov neeak, Edvard Bernajs,
REKLAME I VEZA SA
U modernoj reklamnoj industriji
iskoristio je ujakove ideje za
BIOSKOPOM
uspesni reklameri govore o
rnanipulaciju arnerickirn javnim
Svetovi reklamiranja i filma
interesima i uverenjima potro5aca
ooLE
I filrnska i reklarnna industrija
pojacava zenstvenim oblinarna iii
onome na sta ljudi reaguju svesno
mnjenjern, pa ga cesto zovu
koriste simboliku da bi pobudili
iii nesvesno iii sa cime zele da se
"ocem odnosa sa javnoscu" On
snafoe emocije koje se obracaju
poveiu, pa dizajniraju i pakuju
je pokazao korporacijama kako
popularnoj kulturi datog
proizvode u skladu sa trendovima
mogu da usklade nesvesne zelje
vrernena Ove dve industrije
kulturnog i licnog ukusa
ljudi sa svojim proizvodirna i
rnnogo posuduju jedna od
da pretvore artikle u simbole
druge u koriscenju sirnbolike
sustinski kvalitet proizvoda i
zivotnog stila: na primer, u
i fanra: filmovi se koriste za
dobar glas njegovog proizvodaca
C:uvenoj akrobaciji iz 1929
prodaju modnih predmeta preko
bili gLwni faktori, masovna
godine za Americku duvansku
plasmana proizvoda, a fllmske
proizvodnja i medunarodna
kompaniju, on je anga:Zovao
ikone se koriste u reklamama
trgovina su udaljile potro5aca
manekenke da paradiraju
tako da ponekad izgleda da se
od proizvoda i proizvodaca, a
ulicama Njujorka, puseci, pod
ove dve stvari malo razlikuju.
reklamiranje se ubacilo da ispuni
zastavorn "baklje slobode"
Dok su u ranom rnarketingu
Do bar primer meduigre filma i
tu prazninu, postajuci samo po
Povezujuci pusenje s pokretom
reklarna jeste film Bulit iz 1968.
sebi industrija. Vecina rnodernih
za oslobodenje :Zena, on je
godine, za koji neki ka:lu da su u
reklarna ima za cilj da promovise
efektno prekrsio tabu protiv
njernu glavne zvezde Stiv Mekvin
ceo brend pre nego neki
pusenja Arnerikanki na javnim
i ford mustang iz 1968, i jedan
individualni proizvod, stvarajuci
mestirna .
osecanje podanicke pokornosti kod rnusterija tako sto pode5ava
i drugi simboli urbane pobune, cvrstine i muske snage Godine
SEKS U REKLAMAMA
2000. originalni film je vesto
Izreka da "seks prodaje"
preraden za reklarnu kompanije
jednako je tacna za sve druge
Ford, stvarajuci iluziju da Mekvin
PSIHOLOGIJA U
slike koje se obracaju ljudskirn
vozi najnoviji model forda purne .
REKLAMIRANJU
ernocijama, kao sto je koriscenje
Posle trideset godina, glumcev
Idejama o nesvesnim 2eljama
instinktivne reakcije ljudi na
imidz ikone jos uvek je imao moc
frojdovska psihologija je
bebe prilikom prodaje nekog
da prodaje kola .
sliku brenda preko sirnbolike .
SIMBOLIKA PRIMERENA ZEMLJI Neki mnogo korisceni simboli i izrazi imaju razlicito znacenje u razlicitim delovima sveta, a koriscenje specificnih slika iii simbolike u mnogim kulturama moze da dovede do problema kada su u pitanju kompanije koje se reklamiraju na globalnom planu Na Zapadu, zelena boja moze da znaci "kreni"
AUTOMOBIL
SIMBOL
77
iii se moze povezivati s prirodom, dok se u drugim delovima sveta ona odnosi na opasnost i ima
::JJ
negativno znacenje U Kini se crvena boja odnosi na srecu i vencanje, dokje na Zapadu ona povezana
INDUSTRIJSKOG DOBA
sa opasnoscu, seksualnoscu iii naredbom "stop" Jedna americka kompanija koristila je simbol sove za
I sam ikona industrijskog doba,
reklamu jednog proizvoda u lndiji, da bi otkrila da je sova u lndiji simbol nesrece
Henri Ford je koristio metode
::0
masovne proizvodnje da bi
se simbolicno izraiava preko
najdragoceniji kapital ove
proizvodio kola koja nece bi ti
logoa i korporativnog stila,
kompanije i da njihove akcije
ogranicena na bogatu elitu
koji se odnosi na ··raison d'etre··
moraju da pojaeaju tu vrednost.
Dzeneral motors je preuzeo
organizacije i na utisak koji ona
uspeh Forda kada su kola postala
zeli da ostavi na spoljasnji svet
MEDUNARODNO
simbol "buenih dvadesetih", a
Mnogi prividno moderni logoi
REKLAMIRANJE
dizajnirala su se i prodavala kao
u stvari irnaju koren u staroj
Ekspanzija globalnih triista
da predstavljaju novootkriveno
simbolici Trodelne sirnbole,
dovela je do novih izazova za
oslobodenje, seksualnu slobodu i
na primer, koji predstavljaju
medunarodno reklamiranje, koje
samoizra:lavanje ··doba dieza"
harmoniju i sansenstvo, koriste
se najvecim delom odnosi na
kompanije kao StO
znacenje i vrednosti koje treba
Tokom tridesetih godina XX
SU
J'.V[icubisi i
p
z
veka, u Sjedinjenirn Dr:lavama,
i'v1ercedes Bene. Drevni suneani
preneti Jedan problem predstavlja
zatvorena kola iii kombiji
krst (krst jednakih krakova unutar
dominacija zapadnih vrednosti
izrafavali su trezveni iii puritanski
kruga) pojavljuje se na oznakama
i ideala koji se prikazuju u
imidz. Medutim, ovaj period
Fijata i BMW-a. Zlatni lukovi
reklamarna, a koji mogu da utieu
je brzo zamenjen eksplozijom
Mekdonalda mogu se turnaciti
na druge kulture iii da ih uvrede
prodaje kola i konkurencijom,
kao dzinovsko M, ali oni takode
Zernlje s razlicitim moralnim
pri cemu su se posleratna kola
odgovaraju starom alhemijskorn
i religijskim stavovima cesto
prodavala kao simbol "arnerickog
znaku za vatru
prilwataju imidz zapadnih reklama
SASVIM GORE Trodelni
kao seksualno eksplicitan, iii ne
Micubisija
sna·· Sada su kola u reklamama prikazivana kao vozila iz sna,
Brendiranje ima za cilj da poistoveti proizvod s
odobravaju uloge koje igraju zene,
pozivajuci potencijalne vlasnike
proizvodacima kojirna se
pa se takvo reklamiranje rnoze
da ispune svoje zelje za seksom,
rnoze verovati Proueavanja
doziveti kao subverzivno
brzinom, bogatstvorn i statusonL
korporativne lienosti su pokazala
Do dana5njeg dana autornobili
efektnost svetlih traka u boji kada
zauzirnaju ono sto bi Arnold
se koriste kao deo imidfa nekog
Mindel rnozda nazvao duhorn
brenda. Jedan takav 5areni logo
vremena progresa i uspeha
pripada kompaniji Eso/Ekson,
Dizajn i reklamiranje modernih
koja takode koristi tigra kao neku
automobila pocinju da se igraju sa
vrstu maskote kompanije - njen
manje stereotipnorn simbolikom
cuveni slogan, ··stavite tigra u
po pi tan ju pola, u kojoj se
rezervoar", pozivao je potro5aca da
istrafoju uniseks i rne5anje polnih
se poistoveti sa snagom i lepotom
uloga Dok je ranije reklamiranje
ove zivotinje.
automobila bilo usmereno
m
lmena kornpanija i brendova
samo na muskarce, sada se ono
imaju va±an uticaj na potro5ace
usmerava i na muskarce i na zene
koji su suoceni sa trzistem
IMIDZ KOMPANIJA
proizvodirna Svake godine
zasicenim konkurentnim lmidz kompanija se srnatra veoma
predsednik izvrsnog odbora
vafoirn u modernom marketingu
Sonija po11a\·lja osoblju ideju da
Identitet neke kompanije cesto
cetiri slova S, 0, N, Y predstavljaju
oesNo Logo Mekdonalda predstavlja adaptaciju alhemijskog znaka za vatru, koji je prikazan ispod
Dvadesetih godina XX veka proizvoaaci automobila predstavljali su svoje proizvode kao simbole bogatstva, osloboaenja i samoizrazavanja DOLE
Fijatov logo koristi stari simbol suncanog krsta
GORE
logo
SIMBOLIIZA I N.AUIZA 78 ::::i
> f>V)
::::i
c::. 0 ::::i <(
"'
_J
0 ro
SAT Kako je blisko povezan sa
MAS INA
Znakovi, simboli i sirnbolika
i drustvene i ekonomske
igraju vainu ulogu u naucnirn
strukture. Kada je jedan
Francuski filozof Rene
istrazivanjima i u razvoju
od pionira hemije, Antoan
De kart ( 1596-1650) bio je
modernim
naucnih teorija Naucni
Loran Lavoazje (1743-94),
kljucna Figura u prelasku sa
poimanjima
koncepti su ukorenjeni u
dokazao da je voda sastavljena
srednjovekovne na modernu
kontrole,
savrernena verovanja u vezi
od razlicitih elemenata,
naucnu rnisao, predlazuci
produktivnosti i
s prirodom, "simbolicne
bio je ozbiljno kritikovan,
analiticki metod traganja za
autonomije, satje
rnodele" ili "paradigme"
narocito od farmaceuta
naucnorn istinom i prihvatajuci
simbol masinskog
(obrasce) koji oblikuju razvoj
Antoana Bornea, za podrivanje
samo stvari koje su nesumnjive .
naucnih teorija zasnovanih na
U kartezijanskoj eri, naucna
2:
vazan funkcionalni
Vl
doba . U XVII i XVIII
razumevanja. Naucne dileme
veku satovi su
se cesto razre5avaju kreativnim
fundamentalnim elementima
istrazivanja su favorizovala
postali dovoljno
ili iracionalnirn procesirna,
vatre, vode, vazduha i zemlje.
mehanicke vrednosti kvantiteta
precizni da mere
eak i simbolikom snova koje
Svaka promena u naucnim
i funkcije u odnosu na
dozivi naucni istrazivac.
shvatanjima pracena je
kvalitativne vrednosti duha,
od toga da budu
Kako se razvija nauka, tako se
sumnjama i otporom, a
estetike, osecanja, cula i same
voaeni simbolikom
razvija i jezik - stenografija
nove paradigme neminovno
prirode, a masina je postala
i ritmovima prirode,
znakova, simbola i formula
podrazumevaju radikalne
simbol moci, organizacije i
jer su se ravnali
koja omogucuje naucnicima da
promene naucnih temelja i
ljudske kontrole nad prirodon1
formulisu i prenesu znanje
sistema ubedenja civilizacije .
minute i sekunde, pa su ljudi odustali
prema casovniku. Jungovski terapeut
KVANTNA ERA
Mari-Luis fon Franc (1915-89)
NAUCNE PARADIGME
NAUCNA REVOLUCIJA
Tokorn XX veka pocela je da
opisao je sat u
SIMBOLIKA
U srednjevekovnom kosmosu
se pojavljuje radikalno nova
postkartezijanskim
Nove naucne ere odvijaju
nebo i zemlja su sagledavani
naucna perspektiva, uvodeci
vremenima kao simbol bezdusnog kosmosa
Kopernikansko viaenje kosmosa. DOLE
se preko "paradigmatskih
kao dva odvojena carstva . Nebo
pogled na svet sacinjen od
promena", koje karakterise
se koncentrisalo oko boga i
tendencija i meduzavisnosti: u
radikalno menjanje
njime je vladao veeni zakon,
kvantnoj zapletenosti postoje
simbolicnog pogleda na svet
dok je zernljom i ljudima vladao
i posrnatrac i posrnatrano, pri
koji na kraju potresa i sustinski
prirodni zakon. Iako je nebo bilo
cernu sam cin posmatranja
reorganizuje tel1!1ologije
hijerarhijski nadredeno, zemlja
utice na stvar koja se posmatra.
se smatrala centrom svemira .
Fiziear Verner Hajzenberg
Ovaj pogled na svet
( 1901 76) konstatovao je
je preokrenut naucnom
da se, kada poku5avamo da
revolucijorn iz XVI veka, koja
objektivno sagledavarno
je, izazvana Kopemikovom
prirodu, mi u stvari susrecemo
astronomijorn i posmatranjima
sa sobom, sugeri5uci tako
Galileovim teleskoporn,
da nauka ima unutra5nje
zastupala stav o mnogo vecem
i arhetipsko poreklo. Da
svemiru koji se koncentrise oko
bi istrazio odnos izrnedu
sunca, ozbiljno osporavajuCi
arhetipske simbolike i naucnih
tvrdnje iznete u Starorn
koncepata, naucnik Volfgang
zavetu. Katolicka crkva
Pauli ( 1900-58) istrazivao
je uzvratila udarac, ali se
je arhetipske snove koje je
pojavio novi pogled na svet
dozivljavao, pa je postavio
koji je sirnbolieno pomerio i
hipotezu o psiholoskom
covecanstvo i zemlju iz centra
jedinstvu, koje je Jung nazvao
dogadaja.
unus mundus ili "du5a sveta"
Galileov heliocentricni · kosmos osporio je simbolicki znai':aj zemlje, ali je naucnika Vatikan prisilio da opovrgne tvrdnju.
oEsNo
SNOVI, SIMBOLIKA I
gradu atoma, video je u snu
NAUCNO OTKRICE
jezgro sa elektronima koji se
Koja je veza izrnedu simbolike
oko njega vrte, pa je za daljnji
i naucnih modcla? Sama nauka
rad dobio Nobelovu nagradu
nije prosto jedan racionalan
za fiziku 1922 godine Albert
proces, jer ima mnogo primera
Ajnstajn pripisao je zasluge za
naucnih otkriea koja su nastala
svoju teoriju relativiteta snu
engleskom jeziku jednako
zahvaljujuci snovirna i drugirn
koji je doziveo kao ucenik, au
zovu, prinL prev.). Srebro je
iracionalnim procesima - kao
kojern se vozio na saonicama
povezivano s mesecom, a kalaj
sto je njutnovska prica
koje su jurile neverovatnom
s planetorn Jupiterom. Gvozde
0
tome
kako je jabuka koja je pala
brzinom, pretvarajuci zvezde
je predstavljano simbolom za
na glavu ser Isaka Njutna
oko njega u zaslepljujucu
planetu Mars, a olovo simbolom
navela naucnika da slwati silu
svetlost dok se priblifavao
za planetu Saturn .
gravitacije lzgleda da nesvesno
brzini svetlosti .
1\mericki astronomi koriste sirnbol kruaa s crticama da
rno:Ze da stvori sirnbole koji
"'
rnogu da oblikuju sledeci korak
NAUCNI ZNAKOVI
bi predstavili grupu galaksija,
u naucnom istrazivanju .
Da bi se prenosilo, formulisalo i
dok krug koji se naginje u
razvijalo naucno znanje, razvio
desnu stranu predstavlja jednu
otkrice benzenskog prstena do
Najpoznatiji prirner je
se stenografski jezik naucnih
galaksiju
kojeg je 1865 . do5ao nemacki
simbola i znakova . Astronomija,
hemicar Fridrih August Kekule.
botanika, biologija, hemija,
MAT EMATICKI
Svojstva benzena nisu se mogla
nuklearna hemija, fizika,
ZNAKOVI
objasniti pomocu linearnih
geologija, matematika i
U matematici dve paralelne
molekularnih struktura Jedne
meteorologija, sve one su
linije znace isto iii jednako
veceri, dremuckajuci pokraj
razvile sopstvenu stenografiju.
necernu, dok grupa od tri
vatre, Kekule je usnio dug niz
Najranije hemijske simbole
paralelne linije pokazuje
atoma '·koji se izvijaju i krecu
koristili su stari Grci, a usvojio
jednakost iii slicnost tamo
kao zmije" dok jedna od tih
ih je Platon da bi predstavio
gde ne postoji stvarna razlika .
zmija ne uhvati svoj rep Kada
svojstva ceti.ri elementa:
Zanimljivo je da se isti ovaj
se probudio, izneo je hipotezu
zemlje, vazduha, vatre i vode.
simbol u meteorologiji odnosi
o prstenastoj strukturi benzena,
Alhemicari su uveli sirnbolicni
na maglu, atmosfersku pojavu
sto je dovelo do novog plodnog
jezik
kada sve izgleda mlecnobelo i
perioda u razvoju organske
astrologije, kosmologije i
hemije Na konvenciji 1890
metalurgije - da bi prikazivali
izvucen iz astronornije,
gubi svoj identitet. Znak plus (koji je rnozda
godine Kekule je savetovao
razne elemente, ukljucujuci
nastao kao skracena froma
kolege naucnike da "nauce da
sedam metala . Bakar je
latinskog et, sto znaci "i") poceo
sanjaju" da bi dosli do istine .
bio povezan sa elernentom
je da se uveliko koristi u XVI
Takode u XIX veku, ruski
zemlje. Zlato, koje predstavlja
veku da bi oznacio sabiranje.
savrsenstvo rnaterije, bilo
Znakovi za mnozenje i deljenje
sanjao je periodni sistem
je simbolizovano suncern.
uvedeni su u XVII veku.
elemenata, eak predskazujuci
Ziva (iii tecno srebro), tekuci
hemicar Dmitrij Mendeljejev,
postojanje tri prethodno
metal koji je povezivao zemlju
"nepostojeca" elernenta, koji su
i nebo, zivot i smrt, bi la je
otkriveni u roku od IS godina.
povezivana sa istoimenom
Pocetkom XX veka, danski
astroloskorn planetom
fizicar Nils Bor, proucavajuci
(Merkurorn, buduci da se na
Alhemijski znakovi za bakar, zlato, srebro, zivu, kalaj, gvozae i o/ovo
DESNO, ODOZGO PREMA DOLE
DRU.GI
D
E
0
SIMBOLI PO I
kao sto
su krst, zrnija, duga i tocak - posebno su izdvojeni i o njirna se detaljnije raspravlja. Iako je nernoguce ukljuciti sve rnoguce nijanse, c:ilj je da se da pregled znacenja koja individualni sirnboli rnogu da nose.
DESNO Krug uspravnih kamenova u Stounhendzu, Engleska,
imao je razlicita simbolicka znacenja tokom vekova.
SvAIZODNEVNI Z1voT l-
ZNAKOVI I SIMBOLI KOJI PROZLMAJU NASU KULTURU CESTO ZAVISE OD ISTORIJSKIH I DRUST·VENIH PRILIKA, ALI Ii'vfA DRUGIH KOJI
>
PREVAZILAZE KULTURU I KOJI SU DALEKO UNIVERZALNIJI.
o
Ovo POGLAVLJE SLEDI ZAJEDNICKE NITI KOJE FOIUv!IRAJU ZNAKOVI KOJE
N
NALAZIMO U SVAKODNEVNOM ZIVOTU.
z > UJ
z 0
0
U NIV.ERZALNE TEME
<(
> Vl
ENERGETSKA PRIRODNA
formama i zasto nemaju nikakvu
SILA
pojedinaenu, ispravnu definiciju.
Jos od najranijih vrernena, ljudi opisuju stanja i polja energije
MIKROKOSMOS I
koja prozimaju i pokrecu svemir.
MAKROKOSMOS
U mnogirn kulturarna se smatra
Pokusaji da se objasni
da svemir, Zemlja i na5a tela
poreklo zivota i docniji odnos
kanali5u suptilnu energiju iii
izmedu zivih stvorenja i
"zivotnu silu" U Indiji se to zove
kosmosa predstavljaju dva
prana, u Kini i Japanu Ci iii ki, u
najfondamentalnija interesovanja
Polineziji je mana, u zapadnoj
covecanstva. Ona se nalaze u
tradiciji etar
u alhemiji se zivotna
i u mnostvu sistema i hipoteza
mudrosti, sa quinta essentia
verovanja koji su formulisani da bi
("petom sustinom") iii "du5om
pruzili obja5njenja. Dominantna
sveta"
terna je shvatanje da mikrokosrnos
Moderna nauka shvata da je materijalni svet, iako izgleda gusto
Zivotna sila i energija prirode prozimaju zivotnu "pricu" u usponima i padovima, raaanju i smrti GORE
Svastika je drevni simbol prirode sa visestrukim znacenjima, primer kako se znacenje simbola moze menjati i prilagoaavati Kada je okrenuta u smeru suprotnom kretanju skazaljke na satu podrazumeva suprotstavljanje prirodnim strujama.
GORE
korenu fl!ozofije, religije, nauke
sila izjednacava sa kamenom
i makrokosrnos postoje paralelno, tako da je zivot pojedinaca
Tokom vremena, razlicite kulture
i cvrsto, u sustini sastavljen od
blisko povezan sa kosrnosorn,
su razvile jedinstvene simbolicke
energije, sa atomima, protonima,
"kako gore, tako dole" Ovaj
jezike poku5avajuCi da izraze
neutronima, elektronima i
koncept je postojao u drevnim
svoje najrnocnije ideje i emotivne
C:esticama koje skupa titraju na
kulturarna zapadne Azije i
i duhovne odgovore na zivot
razlicitim frekvencijama. Svemir
oblikovao je astrologiju, alhemiju,
Simbolizarn prikazuje kulturne
rnoze da se zamisli kao nesto
prorocanske sisteme, mit i sveto
karakteristike koje se odnose na
sto se drzi na okupu nevidljivim
predanje Sirom sveta. Narocito je
istorijske trendove i geografske
energetskim "lepkom" Psiholog
dominirao mistieno-sirnbolicnim
regione u kojima nastaje i
Karl Gustav Jung video je ovu
misljenjern srednjevekovne
razvija se u skladu sa dubljirn
silu u onorne sto je nazvao
Evrope, dovodeci do pojma kao
vrednostima i individualnirn
"kolektivno nesvesno", koje
sto je "kosmicki eovek"
sistemima verovanja svake kulture . Medutim, uprkos kulturnirn
fovek
predstavlja ogroman rezervoar
koji otelotvoruje sve elemente
obrazaca arhetipske energije u
svernira.
razlikarna, izgleda da u osnovi
koji se utapamo i izrafavamo ga
sirokog dijapazona simbolickog
simbolieno - bilo u snovima,
POLARNOST I
izra:Zavanja u svetu leze zajednicke
umetnosti, svetom predanju
CELOVITOST
teme . Mozemo ih srnatrati
iii nauci. Ovo moze doprineti
U okviru mnostva sisterna
"zivirn tokom sna", koji tece
objasnjavanju nase trajne
verovanja moze se izdvojiti
poput nevidljive struje kroz svet
opcinjenosti simbolima, zasto se
jos jedna terna: sirnbolika
svakodnevice.
oni pojavljuju u svirn moguCirn
suprotnosti Cini se da je na
Ova slika Pana, dobrodusnog pretece Satane, pokazuje ga u prvim manifestacijama kao neznog i blagog.
oEsNo
DESNo ooLE Promena blagog boga Pana u zastrasujuce zlog Satanu pokazuje kako se simboiicno znacenje moze promeniti
skoro s\·im ni\'oima egzistencija
prirodom Urodenicki narodi
sastadjena od binarnih parova
shvataju vJ.inost odrzirng odnosa
iii suprotnosti, kao StO SU nebo/
s prirodom. koji se odrJ.Za\'a u
zcmlja, muskarac/Zena, dan/noc
njihornm simbolickom svetu,
U smislu energije magnetskog
koji je t,ikode ziva stnrnost. Oni
cnergetskog polja zemlje, ova
ucestvuju
ll
celoj "'mrezi zivota"',
suprotnost se izraiava kao
sL1\'eci zemlju, nebo, sunce, mesec,
polarnost izmcdu pozitivnog i
pretke, duhove prirode, vile,
negativnog, privlai:enja i odbijanja
zin1tinje i biljke.
iii plime i oseke. Ljudi defini5u apstraktne pojmow na slii:an
PROMENLJIVA
naCin, sagledavajuci s\·et u smislu
SIMBOLIKA
dobra ili zla, uspeha ili neuspcha,
Iako neki sirnboli zadriavaju
lepog ili ruinog Neke tradicije su
tr,ijno znai:enje u kulturarna i
iz ovoga stvorile moralni kosmos
dobima, drugi dobijaju i gube
u kojem jedna strana polarnosti
na vainosti i njihovo znacenje se
ima prednost nad drugom,
razvija tokorn vrernena Odlican
sa dalekoseznim politickim i
primer ovoga jeste kako se
drustvenim implikacijama. Na
simbolika jarca menjala i razvijala
primer, veliki deo civilizacije
vekovima U ranoj Evropi, jarac
sagraden je na patrijarhalnirn
je bio pozitivan sirnbol rasplodne
vrednostima, pri cemu se polofaj
rnoci, libida, plodnosti i zivotne
zene smatra inferiornim.
sile Jar,ic je posebno predstavlj"ao
Medutirn, neke tradicije, iako
svetinju grckim bogovima
priznaju obrazac suprotnosti
Dionisu i Panu Pan, pola covek
u prirodi, shntile su da sve
pola zirntinja, s rogovima jarca,
treba prihvatiti kao organsku
bio je bog S\'ih Stnri, naro(ito
celinu. Orn je znacenje kineskog
rasplodne rnoci.
simbola jin/jang ili alhemijskog znaka za hermafrodita, gde su
Medutim, u starozavetnoj Treeoj knjizi Mojsijevoj, jar,ic
musko i zensko spojeni u jedno
je postao "irtveni jarac .. zbog
telo Slicno slwatanje postoji u
grehova Co\'ecanstva i poslat
razlii:itim granama psihologije
je u di\·ljinu, noseci onj opaki
U teoriji psihoanalize, neuroza
teret. Od ovog trenutka, ova
se jadja kada se delovi lii:nosti
iirntinja je sve \'ise simbolizovala
koji se srnatraju ··1osim"' ili
polni nemoraL pri cernu je njen
nepriln·atljivim ··otkidaju'"
srnrad povezi\'an sa zlom, dok
i odbacuju Kao obrazac za
u Srednjern veku ta svojstva
mentalno zdravlje, svim aspektima
nisu pripisana Davolu. U
psihe potrebna je S\'est, buduci
meduvrernenu je personifikacija
da oni simbolizuju aspekte nase
Pana pretrpela odgovarajucu
fundamentalne celovitosti.
prornenu u Satanu s glavom jarca
Sirnbolika se moze koristiti
lpak, jarac je zadriao pozitivne
za kontrolu i uticaj na ljudski
asocijacije na Mediteranu, gde se
fo·ot ili da nam pomogne da se
srnatra cuvarom koji irna moc d,i
spojimo sa srnjorn najdubljorn
amortizuje zle uticaje
NASTAMBE IZAO SIMBOLI zido1·ima od debla i granja Cln·eea
Sl1\!BOLIC:AN POLOZAJ
>
i krovovinu od lisc,1 Deblo
I RASPORED
dn·et,1 daje cnstinu dok krovic
Polofaj gr.1de1·ine iii zajednice
z
od lisca obezbeduje skloniste
na zemljistu smatra se 1·eoma
"-'
od elemcntarnih nepogoda.
1·<1znim u mnogim kulturama.
0
Kada je unistena suma u kojoj su
Kuce su bile i:esto zidane na
zi1·eli, pripadnici jednog africkog
lokalnim svetim mestim:r, a
pigmejskog plernena su bili
kamen temeljac bio je sliean
potpuno dezorijentis,111i zbog
omfalosu iii "pupcanom
napustanja vertikalnog s1·eta
kamenu" hram:r
dn·eca bez horizon ta, pokazujuci
s1·ctom predmetu koji jc
kako sc osceamo '· kod kuce i
omoguea1·ao komunikaciju s:r
kako smo uklopljeni u :rmbijent,
bogovima Stara graditeljska
sklonist,1 i gr,1devine koji su n:rm
tradicija u Irskoj podrazumevala
poznati
je paljenjc '\·atrc za
0
>
z
0
< > V1
Holmi i prostorije modcrnih zgrada podscc,1ju n:r mrcze odaj:r
Pecina je bila oblik sklonista koje je razvilo iskonski simbolicni znacaj i moze se povezati s majcinom utrobom.
GORE
Kuca je simbol eovekovog ja, a nacin na koji je prikazujemo moze simbolizovati aspekte nase licnosti i ponasanja.
-
Pravougaonost u arhitekturi moze simbolizovati covekovu zelju da se nametne prirodi
uzbunu" trljanjcm prn dva konstrukciona dn eta u obliku
u pecinama Pecin:r iii pecinska
Bridzitorng krsta . Tantra je
n:rstarnba podseea n,1 utrobu
obelefa1·,1la ognjistc oko kojeg ce se koncentris:rti ostatak kuce
Fizicke gr,1devine u kojirna
unutar majke Zemlje, cirne
1-.1dimo i zi1imo imaju i
simbolizuje r:rd,rnje, ponovno
funkcion,1liu i sirnbolicna
rachnje, negovanje i kreatin10st
tradicionalno su postadjali
s1ojst1·a, a obicno su spoj
Kuea kao simbol ·majke
kucc i zajednice tako da njiho1·a
jcdnoga i drugoga N,1se kuce
predstal'lja opsti pojam
teritorij,1 vizuelno prcdst.11 lja
GORE
DOLE
centralnom
i drugc zgrade predst1vlj,1ju
C:ak l S hiljada godina pre
Lo1·ci i skupljaci plodova
kosmii:kog t1·orca iii prctka u
nove ere nonudski lol'Ci Enope
antropomorfoorn obliku. Kuce
,uhetipskc obrascc, 1·ezu s
otkrili su korisnost busenja i
od blata i grado1·i dogonskog
duho1·im,1 i precirna, kao i nas
zernlje z,1 gradnju i izolaciju. Od
naroda, koji zi1·i na reci Niger
indikatore st1tusa i privilegija,
odnos prerna zaj.ednici i prirodi
primitirnih koliba od blata razvili
u Timbuktuu, rasporedeni
kuee ccsto imaju kosmolosko
su sc slozeni nacrti za zcrnljane
su prcma kosmoloskirn i
zn,1cenje, odra:faqjuci odnos
!UStambe sirom sveta Gr:rdcnjc
antropomorfnim principima
prcm:r ccntru, irnajuci u isto
zemljom dcwelo je do koriscenja
Njihova sela su gradena u
1reme licniji zn,1eaj za porodice
ciglc od ilovai:e Prica z,1 dccu o
parovima, oznaeavajuci tako
iii pojcdincc koji u njima zi1·e
tri praseta i vclikom zlom 1·uku
odnos izmedu neba i zernlje
Bogat:r simbolika kuce postaje
pokazuje kako cigle predstadjaju
Dogoni veruju da posle smrti
n,Hocito 1·,1zna kada istrazujemo
sigurnost za n,1su domacu (iii
odlaze u raj koji je identican
ulogu koju on:r igra u psihologiji
svinjsku) prirodu u borbi protiv
njihovim kueama
i tum:rcenju sna.
sile prirode (iii l'Uka) Treee
LI
ziYOtll.
U Kini, gde se pr:rktikuje
prase ostaje bezbedno dok vuk
l'estina feng sui, bagua je model
PRVE KUCE
dm·a i frkce ali ne moze da oduva
za gradevine, sa osam gua koje
Pccine, dn·ece i zemlja bili su
njego\'U ciglenu kucu . J\!edutim,
okruiuju centar.. Svaka od zona
1·azna sklonista za prve ljude i
dok cigle mogu da sirnbolizuju
odgo1·ara jednoj oblasti zivota:
obezbedili su i nadahnuce i gradu
trajnost i sigurnost, one takode
prosperitetu, slavi i ugledu,
za docnije nastarnbe. Nastambe
moau da se koriste kao simboli
srodstl'U, porodici, zdravlju,
mnogih primitivnih naroda
represije prirode preko ljudske
kreativnosti, znanju i vestinama,
posecaju na prirodne senice, sa
snage i surcn·osti
radu i pomagacima Nastamba
"
85
z >
>
;;:
> G
trcba da bude ispbnirana u
koji omogucuje porodici da
zi\·ot.:i i sncn·a. ,1 mogu takodc
pr.1\·orn odnosu sa cetiri strane
bude zajcdno i Lh istonemcno
da
weta i to tako da Ci slobodno
budc ukljuccn.:i u r.:izlicite
genija Gotovo s\·e kulturc cenc
struji r,1Zlicitim zon.:inu na
,1kti\·nosti; on1 jc ,uhetip5ki
ognjiste kao srce kuce. i,1ko
dobrobit st,111,1r,1
obr.:iz.:ic koji je jednako \'Jian z.:i
sc cini da je ono u modernim
U Jndiji, vasta purnsa je duh kuce, opis.:in bo cvrsto
SC
odnose na iskru nuste iJi
one koji stanuju u jurtu k.:io i z.:i
\Tcmcnim,1 z,1mcnjeno
one koji zi\·c u z.:imku
tclc\ izorom, koji t.1kode S\'etli i s\·etluca simbolicnim pric,rnn
sklupcano musko telo. D,1 bi SIMBOLICNA
budc postadjcn.:i u odnosu na to
VREDNOST KU(E
onih koji u njinu borave. Dceija
telo t,1ko da glav,1. srce i udo\i ne
P5iholozi ccsto s.1gled:l\aju
sob,1 moze da prcdst,1dj:1 mesto
budu uznemir:1\·.:ini
kucu bo simbol unutrasnjcg
igrc iii fant,1Zije, dok sp.n-.1ce
l\!ongolski ju rt jc
bica, t.1ko d.:i bd,1 p.1cijcnt
sobe z,1 odr,1slc mogu da ukazuju
crta kucu iii opisuje 5,111 o dclu
na scksu.1lnost i 1u odnos doticne osobe prcm.:i seksu
makroko5mos:1. 5,1 svetirn
kuce. on opisujc s\·oju psihicku
ognjistem na cetntastoj zcrnlji,
gradu Spoljasnjost kuce moze
kruznirn kro\·om kao nebo i
se posnutrati bo spolj.:isnjo5t
psiholoskim tum,1cenjima,
sa ruporn za dim u krovu kao
licnosti, pri i:cmu prozori i nata
nik.1d,1 st\·arno nc postoji
nebe5ko oko kroz koje dopire
pok.:izuju odnos prema drugirna
bilo bk\o fiksno znacenjc
suncana s\·etlost Jurt se deli
i prcrna s\·ctu
na zi\·otne kvadrante, koji se
Potkrodja i podrurni su mest.:i
1\..,10 sto jc sluc,1j 5,1
o\·ih simbob . Najn:Z:nije u odrcdi\ ,rnju znai:,1ja aspckat.:i
gde nc sja s\·ctlost svesti Oni
kucc jesu asocij,1cijc pojedinca u
zajednice
rnogu da simbolizuju duhcnno
odnosu na tc oblasti. Na primer.
Knjigafezik obrazaca
uzdizanjc i ncs\•csno Jung je
Lhoje ljudi mogu da stYCire sliku
u autobiogr.:ifiji opis,10 bko
z,1tvorcnih \ rat,1 s\·oje kuec
!Sik.n-.:i i M.lrej.:i Silverstajna
jc silazio u podrum zgrade u
Ako je pn·a osoba m·ek zi\·ela
( l 97';"), opisuje obrasce koji su
kojem je otkrio primiti\·ni deo
u kuci gde su ulazna n,1t.:i bila
zajednii:ki mnogim gradevinama
sebc Temelji kuce mogu da
otn,rcna i Ctc•dc su oosti m·ek bili i:'
i gradovirna sirom sveta . Au tori
simbolizuju n.15 odnos prema
lepo prirnani, dok je druga osoba
su prO\·eli vise godina u pokusaju
kolektin10m nes\·esnom,
zi\·ela u kuCi gde su zadnj,1 nata
da formulisu jezik obrazaca koji
prema dren1im pocecim.:i i
bi la rnesto odnosa, a gL1nu nata
doprinose dobrobiti pojedinaca,
nei:O\·ecanskim carstvirna.
bi la U\·ek z.:itvorcna, ewe slicne
porodica i zajednica Oni
l(uhinja, gde se kuvaju jela,
5matr.:iju da su mnogi od ovih
predstadja mesto alhemijske
,k'.uce na drvetu simbolizuju odnos izmeou ljudi i prirode i predstavljaju mesta na kojima deca mogu da oslobode mastu
GORE
odnosc na ulogu porodice iii
Kristofer.:i A.leksander,1. Sare
Dogonsko selo sagraoeno u obliku raja kako ga zamisljaju Dogoni.
GORE LEVO
Znac,1j spaL1cih soba z,n-isi od
obezbedila srecu, kuc,1 mora da
mikroko5mick.1 prcdst:l\·a
Mongolski jurtovi su kruzne nastambe sagraoene od drveta i klobucine, a sluze kao nomadske nastambe i simbol kosmosa
GORE
slike
ce se razlicito tumaciti.
Slii:ne razlike u tumai:enju istih
obrazaca ,lrhetipski po svojoj
transformacije gde se odvija
simbola nast<1ce u analizi snova,
prirodi, povezujuCi i:ovei:anstvo
negovanje, tako da ona moie
gde
sa sustinskorn prirodom stvari.
da ,1socira na dobre iii lose
vez
Primer za to je nisa iii rnanji
roditelje. Svetli ugarci iii palaca\·i
koja ju je sanjala
prostor unutar jedne prostorije,
plamenovi na ognjistu izvor su
ce znai:cnje svake slike
ooLE U modernim vremenima, televizija je zamenila ognjiste kao centar paznje i simbolike za porodicu
G
VRATA Postojc mnogi simboli preb.ska,
(Jo\ an, I 0:9) U muslimanskoj
iii zastitna bozanstv,1 rnogu
>
JAN, BOG VRATA
ali su nata iii ulaz arhetipski
tradiciji, razliciti nirni r.1ja dostizu
dobiti z,1cfatak da ih nadgledaju
rnoti\· koji predst,wlja ulaz u drugi
sc kroz niz vrata, sa l 00 stepenika
Kapije kineskih gradova bile su
z
Jedan od najstarijih
s\·ct ( prostoriju, gr,1d, palatu,
koji \·ode do sv,1kog ni\·oa pre
postadjene na cetiri strane S\·et,l,
hr,1111, drustvenu ust.u10vu) iii
nego sto se stigne do poslednjeg,
a (uva]i SU ih Jjuti lavovi koji
vrata i gospodar
u drugo stanjc biea koje moze
sedmog neba Jedno ucenje
privlacili dobre. a odbijali zle
i-
0
>
bogova Rima, Jan
z
je bio cuvar svih
0
0
> Vl
SU
uvooenja LI misterije
da budc ncbesko iii pakleno, raj
na\·odi dJ kljuc za ov;i nata
uticajc, dok su ulazi u \ a\·ilonske
Cesto rezbaren na
iii zatvor Proci kroz nata znaci
ima tri kraka: proglas Alahove
i ,1sirske palate imali za cuv,1rc
dovratcima i na
preci prag, preCi iz poznatog
jedinstnnosti, pokornost Alahu i
gorostasne krilate skulpture
u nepoznato Vrata mogu biti
uzdrzavanje od cinjenja zla.
larnva i ljudi. zvane lamase
vratima, imao je dva lica koja su znacila da istovremeno
U azijskirn hrarno\·ima figure
otH1rena, ali su cesto zatvorena i
moze da vidi one
pod strazom, tako da je putniku
ROElENJE I SMRT
ratnika z\·ane dvarpala igrale
koji dolaze i one koji
n,1rnerniku potreban kljuc
Vrata se cesto povezuju sa smrcu
su istu ulogu Kerber. troglavi
odlaze, da posmatra
iii lozinka, iii rnora da prode
i sa rodenjem. U starom Egiptu,
p.1s iz grckog mi ta, cuva vrata
ncku proveru da bi rnogao da
bog sunca Ra putovao je wake
Hada (donjeg sveta kod Grka), a
ude Otuda su nata i simbol
noCi kroz donji s\·et, prolazeci
njegova sporedna funkcija jeste
kroz l 2 nata koja su predstadjala
da obezbedi da oni koji budu
proslost i buducnost Njegovi simboli bili su kljucevi i koplje Predsedavao je
inicijacije: obicno je rec
pocecima tako da
kapija iii svetova koje treba proci.
l 2 sati mraka, pre nego sto bi
jednom primljeni. nikada \·ise ne
je prvi dan svakog
pri cernu s\·,1ki \·odi do \·ece
se pono\·o rodio snkog jutra.
iz,1du
meseca bio sveti
mudrosti, pre nego sto se dostigne
i\lrt\·acki sanduci u starorn Egiptu
za njega, kao sto je bio slucaj s prvim
0
nizu
st.rnje srece
mesecom LI godini
U starom Rimu svaki deo
ponekad su bili oslikavani s
nata cuv.ilo je rnanje boz,111st\ o
malirn laznim vratima, simbolicno
(numina): bog Forkul je, na
U gregorijanskom
RA.J I PAKAO
omogucujuci dusi (ha) da proleti
primer, nadgledao polja vrata, dok
kalendaru, januar je
lm,1 mnogo primera u religiji gde
U starorn Rimu, pokojnici su
je boginja Kardea pazila na sarke .
dobio ime po njemu..
se u raj iii pakao stize kroz vratJ.
se cesto prikazivali u umetnosti
Bog Jan. sa dva lica, bio je glarno
U jud;iizmu, na primer, \·eruje se
u stojecem poloiaju ispred
boianstrn nata. U Kini je obicaj
da postoje jedna nata za Edenski
poluotvorenih nata Hebrejska
da se za novogodisnje vece na
nt (sirnbol raja), ali 40 hiljada
rec za "vrata"
\Tata za pakao, StO yokazuje
znaci "utroba'', vrata zivota.
koliko je teze naci raj i UCi
Ulaz u ovu peCinu na BalijLI su usta cudovista sa kipovima koji cuvaju prag
DESNO
dalet - takode
kucna nata nalepe slike dva boga vrata, koja se zatim zakljucaju do
LI
njega Za hriseane Isus predstavlja
CUVARI
ubzak u spasenje: 'Ja sam nata;
Kroz nata rnogu da udu i dobri
ko ude kroza me, spasce se"
i Josi uticaji, tako da cuvari
U mitu i prici, mala iii skrivena vrata mogu da predstavljaju tajni ulaz u carobni drugi svet
DOLE
oEsNo Kapija Tori je najveca sintovska kapija u Japanu. Tori je otvorena kapija koja simbolizuje prelazak iz svetovnog u sveto
ponoCi da ne bi usli zli duhovi,
kapiju u Parizu, u ocekivanju
dok se u Japanu na ulazna vrata
pobede do koje nije nikada doslo .
stavlja kadomacu
Kasnije je ova kapija postala
ukrasi od
grancica zimzelenog drveca - da
spomenik posvecen vojnicima
privuku bogove i donesu srecu.
poginulirn u Prvom svetskorn ratu
Sliena tradicija, povezana sa
( 1914-18)
J>
paganskirn obicajima, praktikuje se na Zapadu, gde se o Boiicu i
SKRIVENA VRATA
Novoj godini venci zelenike iii
Vrata ne rnoraju uvek da budu
sveinjevi imele stavljaju na vrata:
velika i ukrasena da bi bila
zelenika se povezuje sa zastitorn
znaeajna Ponekad mala iii
i sreeorn, a imela s rnagijom i
skrivena vrata obezbeduju pristup
medicinom - kod keltskih druida
drugirn vratirna, cesto onima koja vode u magicne svetove Ulaz u
ulaz u sintovska svetilista. One
Zemlju C:uda u pricarna o Alisi
predstavljaju boiansko stanje
C:alkacingu, Meksiko, irna oko
Luisa Kero la ( 1832-98) najpre
stalne otvorenosti i simbolizuju
sebe isklesano lice cudovista,
je niz zeciju rupu a potom kroz
rnesto na kojern putnik prelazi iz
koje simbolizuje i zastitu ulaza i
mala vrata, kroz koja Alisa ne
svakodnevnog zivota u sveti. U
ostave s pirincem,
prelazak iz jednog sveta u drugi.
moie da prode dok se ne smanji
kineskoj tradiciji, otvorena vrata
koji simbolizuje izvor
U hinduskoj tradiciji, vrata
U Lavu, ve5tici i ormanu od
se srnatraju aktivnim, sto znaci
ona je bila sirnbol besrnrtnostL Ulaz u jednu pecinu u
KLJUCEVI U Japanu je kljuc simbol srece zato sto otvara vrata
zivota.
u hriscanskoj
tradiciji Sveti Petar
ponekad takode poprirnaju forrnu
K. S. Luisa (1899-1963) ulaz u
da su jang, a zatvorena vrata se
usta cudovista kroz koja eovek
earobnu zemlju vodi kroz ormar..
srnatraju pasivnim, StO znaci da
mora da prode kada putuje iz
Mnogi carobni vrtovi evropskog
jin. Otvaranje i zatvaranje vrata
je usvojila kljuceve kao
zivota u smrt
folklora dostupni su kroz rnajusna
predstavlja kosrnicki pies izrnedu
simbole autoriteta:
vrata koja su cesto maskiranai
jin i jang, gde oni naizrnenicno
se cesto prikazuje s SU
KAPIJE POBEDE
na primer, u prici o uspavanoj
vladaju U taoizrnu, otvaranje i
Neka vrata se koriste kao simboli
lepotici ulaz u palatu gde princeza
zatvaranje rajskih vrata povezuje
pobede i vlasti, kako svetovne
spava obrastao je trnjem, koje
se s ljudskirn disanjem, tako da
tako i duhovne. Na primer, Kapija
princ junak mora da posece da bi
se zadr:lavanje daha izjednacava
boginje !Star u starom Vavilonu (u
stigao do nje
sa zatvaranjern vrata, a disanje s
kljucevima raja. Crkva
papski grb ima dva kljuca, srebrni i zlatni, koji su prethodno bili amblemi rimskog boga Jana .
njihovim otvaranjem
modernom lraku) sagradena je u slavu majke-boginje !Star i u slavu
OTVORENA !LI
grada Vavilona. Ona je opkoracila
ZATVORENA VRATA
Litijski put i omogucila je ulaz
U Japanu, otvorene kapije
u grad, koji je imao tako debele
poznate kao tori obelefavaju
zidove da su se po njima mogle naporedo voziti dve kocije U Pekingu su kapije Zabranjenog
POLNA SIMBOLIKA
moze takode da se poredi s vratima, jer je istovremeno prolaz u zivot prilikom rodenja i ulaz u
grada predstavljale moc kineskog
Vulva
cara, dok su trijurnfalni lukovi
vaginu za vreme koitusa. U istocnim tradicijama kao sto su taoizam i tantra, polno jedinstvo je samo
starog Rima olicavali drfavnu i
po sebi put u transcedentno, kojim je moguce postici izmenjeno stanje svesti i doziveti "blazenstvo
politicku moc U novije vreme,
tela" Mitski Zuti car, Huang Ci, jedan od osam taoistickih besmrtnika, uspeo
Napoleon ( 1769-1821 ), koji je
zmaja delimicno i zbog vestine u vodenju ljubavi, dok rane kineske "knjige o spavaeoj sobi" govore
opona5ao rimski imperijalizam
o penisu kao o drsci od nefrita, a o vagini kao o vratima od nefrita, pri cemu je nefrit rajski kamen i
kada je postao francuski car,
simbol savrsenstva i besmrtnostL
poceo je da gradi Trjumfalnu
se na nebo na ledima
PUTOVANJA 88 0
>
z >
z
U mnogim kulturanu, ,111ujlije i
pren1ze bozanst\',1 bo sto su
talsimani sc nose na putO\ an ju
\'en era, Jupiter i i\Llrs Kocijc
z,1 srccu i z,1stitu, ,1 putniku se
simbolizuju vodst\O i pobcdc i
pozeli '"dobra brzina (iii '"Bozija
ccsto sc po1·czuju s rato\·,111jcm:
brzina )
kcltsb ratna zapo\ cdnica, Budika, obicno sc prik.:tzuje u
0
0
kociji, dok sc ahcmenidi, Yladari
KONJ
<(
>
en
Zirntinja koja je naj,uhetipskiji
st,uc Pcrsijc, opisuju kako idu u
simbol putmanja \ero\atno
boj praeeni kocijom Hhornog
je konj LT keltskoj kulturi,
bog.1, Ormuzda, koju nice os,1111
beli konji su bili S\eti i rnkli
bclih konja l(ocijc indijskih
su kocije s\estenik.:t i kr,1ljna
boz,111sta1,1, ponckad u obliku
Oni su povezinni sa boginjom
lotosa, n1ku razlicitc zin1tinjc,
Eponom, jednim od nekoliko Krivudavi put simbolizuje zivotne uspone i padove
GORE
Puto\ anja sirnbolizuju traganje
U mitu i prici cipele mogu da poseduju magijska svojstva, omogucujuci putniku da brzo i bezbedno velike udaljenosti
Kocija je simbol sunca i kao takva se u mnogim tradicijama koristi kao prevozno sredsrvo bogova, kraljeva i ratnika
bo sto SU konji za ;\gnija i Suriju i guskc za Bramu. Englesb rec
Rimljani LT X\'l \·eku, hropljani
'juggenuut (ncumolji1,1 sib)
materijalnim bilo duho\·nim,
su u\·eli konja u Se\·ernu Arneriku
poticc od nazi\a za \eliku kociju
iii i jcdnim i drugim Putonti
(iako je mozda ranijc tamo
hinduskog boga Dzag.rnata.
zn,1ci ici (potcncijalno op.1snim)
postojao i izumro), ,1 njcgo\
putcm kroz zi\ot, na kojem
dolazak imao je dubok uticaj na
PLTTO\';\NJE \'ODOil[
kr,1jnjc odrcdiste nijc smrt ncgo
mnoga urodcnicb plcmcna. Oni
JcdrcnjKi, c,1mci i kanui takodc sc
duhon10 proswecnjc, koje je
su konje
pon~ziY,1li
s,1 gromom
- zbog zrnka kopita prilikorn
koriste za sirnboliuciju ~'uto\·anja kroz zivot LT starom Egiptu jedra
( bo sto SU Ostr\J besmrtnib
trcanja, a konj je post,10 simbol
su simbolizcl\ ala\ etar i dah,
u kineskim pricama iii religijska
bogatst\'a i moci
predstavlj:ijuci ncstalne ·1·etrm e
odredista hodoeasnib) iii u
Konji se pojaYljuju u mnogim
sudbine koji mogu da odunju
nckom d1-.1gocenorn predmetu
mitcwima o preyozu 11,1 drugom
putnika sa kursa. LT Egiptu i
(bo sto je S\Cti Gral iii Zlatno
S\'CtU, pri CC!llU (eStO \UkU kocije
kasnijc u Rimu, sY,1ke godine
runo) Ponebd su puto\«111ja
bogova i obdareni su mitskim
se irtnwao jcdan no\ brod da
brakteristikama Slepnir, konj
bi obezbedio pon1ljne \Ctro\·e i
sk.:tndinaYSkog bog.1 Odina, ima
mirno more: sa upisanirn s\·etirn
podzcmna, simbolizujuci ulazak u donji
DOLE
ee sl.iYiti
z,1 licnirn napredoYanjem, bilo
mitski oliceno u obcc,rnoj zemlji
GORE
keltskih bozansta\·,1 koja
S\
et, ,1 ponekad su \·azdusna,
sugcrisuci duhon1a stremljenja
os.1111 nogu, dok u grckom mitu
recirna, nat0\«1l'Cll parfornima i
Pegaz ima krila i rnce kociju koja
kos,uama cvcea, bio je pori\·an u
PLTTNIK
ZeYsu donosi grom i mun ju . Za
more d,1 ga odnesu \·etro\ i
Cizrne iii cipele su simbol
i\luhameda kaiu da se uspco na
Putovanja vodom cesto
putnika i\foc rimske vojske gradila se
11.1
moci pesacenja, koju
nebo jasuci hibridno strnrenje
se powzuju sa smrcu i
zyano Borak (sto u pre\·odu
preobr.1zenjem, a simbolicni
je simboliZOY,1la vojnicka (izma
znaci "munja"), krilatog konja
brodOYi pokojnika CCStO
i\[noge price iz zapadnjackog
sa ljudskom glavom i paunO\·im
se pojavljuju u rnnogim
folklora podrazume\·aju "cizme
rep om
ci\·ilizacijama LT Indoneziji se
KOCIJA
obreda s,rn1an koristi C:arnac da
od sedam mil ja' koje na magii:an nacin omogucuju putniku da
mrtvaci izlaiu u kanuinu, a kod
prclazi \·elike udaljenosti velikom
Kocije iii "trijumfalna kola",
·'putuje kroz vazduh' u potrazi
brzinom, a da se pritom ne
preYozna su sredstn vladara
za du5om pacijenta LT starom
umara, dok je Hermes, grcki bog
i bogova
Egiptu, bog sunca Ra putovao
putoY,rnja, nosio krilate sandale .
umetnosti prikazuju se kako
u renesansnoj
je kroz donji S\'Ct i preko neba
RASKRSCE Raskrsce traclicionalno obelezava vazno mesto odluke, a svetilista su graaena na takvim mestima· na primer, zavetni kamenovi koje
>
<
c
su ostavljali putnici u peruanskim < >
i'.\nclima prerasli su u piramicle Raskrsce je mesto prelaska, simbol
z
opasnosti, sanse, promene, izbora i preobrazenja Kao mesto
>
gcle se sastaju clivergentni putevi, ono je vazno mesto susreta, traclicionalno povezano sa silama sa clrugog sveta (i clobrim i zlim) U mnogim clelovima sveta, raskrsca se povezuju sa duhovima, vesticama i zlim silama u Evropi su kipovi Hekate, "mracne" grcke boginje, poclizani na Camci mogu simbolizovati se verovalo smrt. a u starom cla prevoze duse mrtvih GORE
\!ODER:\N PRE\'OZ
raskrscima, clok u Africi Bambare iz Malija prinose zrtve u
;\utomobili. \OZOYi i J\ioni
obliku alata, pamuka i platna Soba cluhovima za koje se
im,1ju simbolicne ,1socijKijc u ·e:,m1cu od mi lion godin,1,
koje sc obicno sagleda\ ,1ju u
dok sc u l(ini i J.1p.l!lu koristc
psiholoskom smislu. Vo:i:nja
C,lll1Ci od papira kao prC\llZ!l,1
,rntomobila mo±c sc sagled,nati
srcdst\ ,1 duhoYa Hindusi koristc
bo metafora indiYidu,1lnog
rninij,lturnc c,11ncc koji prcn,zc
putoY,rnj,1 kroz zi\ot pri
sn~snoj
smatra cla se mesaju u ljuclske poslove. Raskrsca se takoae uveliko povezuju sa proricanjem suclbine: u Japanu bi ljucli ocllazili tamo u suton, kada bi reci prolaznika otkrile sta
ce suclbina cloneti. Ovo se povezivalo s verovanjem cla su putnici mozcla bozanstva koja clonose srecu, a razvilo se u obicaj proclavanja pirincanih kolacica suclbine na raskrscima
plamcn sto simbL1lic1w zn.ici
kontroli smer,1: pit.inj,1 sigurnosti
da prcnosc sol.irnu cncrgiju iii
i opasnosti, konformizm,1
;\\ion (i s\·emirski brod)
nwlit\ c.
iii pobunc (postcn ,l!lj,1 iii
mogu simbolizoy,1ti duho\ne
krscnj,1 saobr,1cajnih propis,1),
tcznjc, pre\-,1Zilazcnje ljudskih
jun,1ckih puto\ ,rnja bro do, im,1
!nu t,1kodc mnogo opis,1
posedo\ ,l!lje osecaja za smcr iii
ogranicenj,1 prkosenjem
bo sto jc ;\rgos kojim jc_lason
izgubljcnost.
gr.nitaciji, uspinjJ.njcm
tr,1g,10 z,1 ZLltnim runom. iii
ist,1knc. Z.i r.izliku od ,rntomobib,
prociscujuca prostranst\'a neba
PriLhcn. kojim su isli kr,1lj ,--\rtur i
,rntobus jc j,1\110 pn:\ozno
i daljc ;\\ ioni takode mogu
njcgo\ i ljudi na puto\ ,l!ljc u donji
srcdst\ o i mozc da sugcrisc odnos
Lh budu simboli nezayisnosti,
odrcdcnc osobc prcma drustn1,
slobodc i brzine . Nest,rnak gori,-a,
S\
ct. \ll•rc prcdst,l\ lj,1 op.1s1wsti
l'd ncpoznatog. a pored op.1snosti od brodoloma.
~1uto\-,l!ljc
mozc
Lh do\ cdc dL• susrct,1 s,1 mitskim zycrima Lw sto su ncmani i
S\
e to moze da se
t,1ko da pc>tcskocc pri uL1sku ili
sudar iii pJ.d mogu sugerisati
izl.isku mogu da budu znacajnc
""prizemljenje, e\·entualnu bznu
\'ozo\ i radc prcnu c\Tstim pr.1\ iii ma. Kasnjcnje, propust,l!ljc
dcmoni
\Oz.l
Z,1 ostrdj,l!lc su camci 1urocito
LI
iii h\·at,l!ljc u poslednjem
za prcter,111e ambicije, bas kao sto je Ibr pao
LI
grckom mitu
i dozi\·eo smrt posto je leteo
trcnutku. puto\·anje bez brte
oL-h-ec blizu sunca, koje je istopilo
\ azni. 1\:,1 primer, bzu da su ratni
iii u \ agonu nize klase,
njego\',1 rnstana krila
bnui \la\ ,1L1 dari\ ,iii prcstifom
mozc tumaciti
LI
smislu licnog
koji su bili njilio\ i \ lasnici iii
odnos,1 pre ma
S\
etu. i\lnogi
S\C
koji
SU
njima ploYili. StO jc idcj,1
S\'C
to sc
psiholozi \cruju lh je pcron
slicn,1 \ikinskoj \lorske L1dc
simbol nes\esnog, poi:ctna
su t.1kodc simbolicn,1 ploYila i
t,1cb doslo\'11og i metaforii:nog
z1umcnja bczbcdnosti: u judco-
puto\ ,l!lj,1. ,1 prtlj,1g simbol onog,1
hrisc,l!lskom Ycro,·anju Nojc\ ,1
StO
barL1 jc s,1cm al,1 i:o\ cc,l!lstn1
prtljag rnoze da z11.1i:i psiholosb
SC
·nosi'
U
psihi, tako da tefak
od propasti t,1ko sto jc sp,1sla po
optcreecnja, dok lak prtljag moze
jcd,l!l par za r,1zn1110z,1\anjc
da L1bzuje na unutrasnju slobodu.
:i:i\ i h bi ca
S\
ih
Zelj,1 za lctenjem je arhctipsb.
Konj je arhetipski motiv. On simbolizuje zivotoclvalacke ali opasne sile, kao i moc i snagu.
GORE
Crveni automobil simbolizuje musku polnu potenciju i nagon. On takoae sugerise uzbuaenje brzinom i snagom DOLE
BASTA ,, Terna Edena i pada omiljen
Je
spektakularne italijanske baste
knjizevnosti; u ove predstave
u Vila Lante (Banjaja) iii Vila
spada i BaSta zemaljskih slasti
d'Este (Tivoli), sirnbolizujuci
holandskog slikara Hijeronirnusa
ljudsku moc da ukroti prirodu
U svetoj hinduskoj tradiciji, kao i u mnogim drugim, basta je simbol raja
GORE Cesme su simbol zivota u mnogim kulturama, a takoae su znamenje zenstvenosti ooLE Jezera i voda uopste cesto se uklapaju u baste, pri cemu voda u mnogim kulturama simbolizuje zivot
u Meksiku SU baste uzitaka
spev Izgubljeni raj D:Zona
asteckog cara Montezume
Miltona ( 1608-74) I u islamu
spajale funkcije privatne baste sa
se rajska sreca turnaci u kuranu
botanickom bastom i zooloskim
kao basta, dorn za odabrane
ntorn, cuvajuci ne sarno biljke
izvan groba, a Alah se ponekad
nego i ptice i zivotinje, sa oko
pominje kao "Bastovan" U staroj
600 cuvara koji su se starali o
Grckoj, Rajske poljane, mesto
njima Tu
u koje vrli odlaze posle smrti,
ljudi sa neobicnim fizickirn
SU
takode bili srnesteni
takode je predstavljano kao
karakteristikarna (kao patuljci iii
bas ta
albino ljudi)
U Kini, tradicionalna basta GORE
SU
motiv u zapadnoj umetnosti i
Bofa (oko 1450-1516), i epski
Gotovo svuda basta predstavlja
aranzrnanirna, kao StO
Baste se uveliko povezuju sa
na ostrvu iii jezeru izrnisljena
culnim uzivanjern, ljubavlju
sirnbol zernaljskog i nebeskog
je da privuce Osam Besmrtnika
zavodenjem. Na primer, klasiC:ni
raja - rec "paradajz" (raj) dolazi
- grupu taoistickih svetaca koji
arapski erotski tekst o vodenju
od pairidaeza, stare persijske
navodno :live na Misticnim
ljubavi nosi naslov Mirisna
reci za bastu. U sarnoj basti,
ostrvima
baSta, dok se mnogi veliki
raspored i biljke doprinose
Vu Dija iz II veka p. n e. imale su
na zemlju Baste cara
j
ljubavnici iz mita i legende
njenoj sirnbolici Prve baste su
palate i paviljone sagradene na
(kao sto
verovatno uredivane u Kini pre
vestackim planinarna i povezane
cesto prikazuju u bastenskom arnbijentu
otprilike 4 000 godina. Odatle
rnostovirna sa ostrvima koja su
su se prosirile na Mediteran i
se nalazila sred velikog vestackog
Bliski istok, a od tada gotovo
jezera.
SU
Rama i Sita u Indiji)
RAJSKE BASTE U mnogim kulturama, basta
svaka kultura koja opstane iznad nivoa golog odrfavanja zivota
BASTE UZITAKA
postoji kao vrsta sveta iz
neguje baste .
U starom Egiptu, baste su
snova, namenjena bekstvu od
bile mesta za rekreaciju. Slike
"stvarnog" sveta i uznosenju cula
NEBO !LI ZEMLJA
basta s jezercima i cvetnim
od svetovnog ka uzvisenorn.
Baste su sveti sirnboli u rnnogirn
obalama ukrafavale su grobnice,
Sinonirn ovoga je arhetipska
duhovnim tradicijama Judeo-
sugerisuCi radosti na drugom
persijska basta, zasadena
hriscanski Edenski vrt je
svetu, a ukra5avale su i zidove
vockarna i mirisnirn biljkarna
praiskonsko nebo na zemlji,
i podove palata. Rimljani
i ispresecana potocirna. U
koje je Bog stvorio za foveka
su doveli aranziranje basta
vreloj pustinjskoj zemlji i voda
(Adarna) i zenu (Evu) da zive
do veorna suptilnog nivoa,
(simbol zivota) i senka
u njernu Eden sirnbolizuje
uklapajuCi zgrade, kipove,
karakteristike basta
praiskonsko stanje bofanske
stepenista, kolonade, izvore,
Basta je ogradena i u nju se
pecine, bunare, fontane, pa je
obiC:no ulazi kroz velicanstvenu
basta postala jedan od simbola
kapiju, koja je simbol prelaska
nevinosti, kada
SU
Jjudi ziveli
U
harrnoniji s Bogorn, prirodom
SU
vafoe
i medusobno, pre nego sto
civilizacije Ova tema se razvila
iz jednog sveta u drugi. Cesto se
su pali u nemilost posto su
za vrerne evropske renesanse,
prostire oko velikog centralnog
pojeli plod sa Drveta zivota.
sa forrnalnirn sirnetricnirn
bazena, koji je ponekad
BASTE ALHAMBRE Baste palate Alhambre nastale su u XIV veku, sledeci cetvorodelni plan persijske baste. Danas ostaju cetiri dvorista, ukljucujuci Dvoriste mirte, sa mirnim jezercem uz cije obale raste ziva ograda od mirte, i Dvoriste
OJ
>
lavova, sa blistavim fontanama i vitkim stubovima koji usmeravaju pogled ka nebu Svako dvoriste je obasjano suncem, ali muse prilazi tamnim prolazima s kolonadama, sto simbolizuje put u raj - duhovno putovanje iz tame u svetlost
obrubljen pLn·im ciglama da
brao iz baste sn1jih meditacija
talasaste obrasce, dok veliko
bi se stnirio utisak dubine. sa
Aranzmani persijskih basta
kamenje predstavlja zemlju.
cetiri kanab koji iz njega isticu;
uticali su n,1 ncke pozn,1te baste
Kada sc koriste biljke, grmlje
u \·elikim bastama obrazac
u svetu. ukljucujuci palatu
kao StO
resetke moze da se ponavlja,
Alhambra u Spaniji i ve!elepni
i bambusi predstavljaju zemlju,
sa fontan,1m,1 koje obele:la\·aju
Tadz i\lahal u Indiji
dok mahovin,1 predstavlja vodu .
ZEN BASTA
omogueav,1juci duhu prirode da
simbolizuju tok zirnta, dok
Na Istoku postoji izrcka da je
sc krece izrnedu jina i janga
ukrstanj,1 tokova predstavljaju
sveto mesto potpuno samo
ukrst,rnje potoka Osim sto
aza!eje, javori, cetinari
Prostor je sastavni deo zen baste,
SU
hladne i osvehvajuce, fontane
SU
Za razliku od basta na
Dvoriste lavova u palati Alhambra u Granadi bogato je simbolikom, sugerisuci duhovno dostignuce i vodstvo. GORE
BASTE OGRA8ENE ZIOOVIMA U srednjovekovnoj hriscanskoj simbolici,
\ ezu izmedu svakodnen1og i
kada nema nicega sto se iz
Zapadu, ciji je cilj da slave
\·ecnog Geometrijski obrazac
njega moze odneti Prve zcn
promcne godisnjih doba, zen
se ublaz.n-a \·ocem i c\·ecem,
baste uJapanu uredili su
b.1stc odrazav,1ju trajnost uma,
1urocito grozdem i ru:lama - u
budisticki rnonasi kao mesta
t,1ko Lh su manje-vise iste
mesto bekstva od
persijskom jeziku izrazi z,1 c\·et i
kontemplacijc. cij,1 jc snlu
chnas kao i kada su n,1stalc
nevolja zemaljskog
ruiu su isti
bila d,1 dovedu um do tacke
pre\ ise stotina godi1H, pa cak
zivota Njena
smirenja pomocu jednostavnog
je i sljunak r,1sporeden na isti
zatvorena, tajna
meseca bila je vazna akti\·nost
ali dubokog plana U zen basti
n,1cin. On trajnost sirnbolizuje
Ruze su sadene da bi privukle
nista nije prcpusteno slucaju i
transcedentni duh koji nije
slavuje: nocne navike o\·ih
svi elementi su znacajni. Cilj je
okovan nemenom iii prostorom
ptica po\·ezivale su ih sa
da se st\·ori harmonija izmedu
mesecom, dok ih je njihova
dve kosmicke sile jin i jang, rnde
U persijskoj basti, posmatranje
pesma po\·ezi\·a!a s ljubavlju i
i zemlje. Tradicionalno, vodu
ce:lnjom. Doks<1ti u uglovima
simbolizuje sljunak iii pesak,
baste obezbedivali su skloniste
koji su tako zgrnuti da formiraju
onima koji su posmatrali nocno
basta ogradena zidovima bila je utociste duse i
priroda cinila ju je simbolom zenskog principa, a narocito Device Marije Rec "rozarij" (brojanice),
U Srednjem veku je basta ograaena velikim zidovima bila simbol sklonista. Ovde je prikazana Devica Marija okruzena ruzama, simbolima njene nevinosti.
DOLE
koja se koristi za opis niza perli koje se koriste prilikom citanja molitava Devici, najpre je znacila bastu ruza
nebo Rec ··gazebo" ( doksat)
Persijske baste su
potice od persijske reci koja
takode bile okruzene
z1uci "platforrna za posmatranje meseca': tradicionalno. ova gradevina bi imala centralnu
zidovima da bi bile odvojene od zemaljskog sveta, a bile su ispunjene
rupu u krovu kroz koju se moglo
mnostvom mirisnog
videti nebo
cveca, na kojem
Persijske baste su predstavljale oazu inspiracije za poeziju,
se zasniva mnogo simbolike; na primer, jasmin i ruza se
muziku i slikarstvo U zbirci
posmatraju kao kralj
pesama i prica 8ulistan ("Basta
i kraljica cveca, dok
rufa") pesnik iz XIII veka,
je u narcisu uhvacen
Sa'di, uporedi\·ao je svoje misli
miris mladosti
sa ruzinim laticama koje je
IZuCA .\fET L\
SUDO\'!
Skromni deo kucne opreme,
Osim kaz.111.i, postoji rnnogo
metla jc t.:ikode simbol s\·ctc
drugih .uhctipskih sudo1 a.
moci i 1101·ih pocetaka
u nekim
ukljucujuci urne, 1·,12c. krcagc i
se1·erno.1frickim ratarskim
cinijc, kao i burad. s.rnduke. korpe
drustvim,L mctla za ciscenje
i kofere, i s1·i inuju simbolicno
gm na predstadj.:i kultni
znJccnjc U mnogim kulturama.
prcdrnct U starom Rimu, kucc
ens ti sudovi se po1·ezuju s,1
cistile pos]c pogrcba
srnrcu Stari Egipcani SU. kada bi
d.1 bi se otcrali zli duhovi i
mumificirali pokojnike, st.n-lj,1li
simbolizo,·ao no,·i pocct.1k, a
srce i druge unutrasnje organe
SU SC
Kinezi im,1ju sliean obic.1j n.:i
u kanopskc krc.1ge - nugicne
kraju godine, k,1da ciste kucu
sudo1e koji
da bi odstranili svaku nesrecu u
od zlih uticaja . U Enopi sc
pripremama za sledecu godinu
pokojnici obicno st.n-ljJju u
KA.ZA.N
iii kremiranja .•1 njiho1· pepeo
ec z.1stititi sadrzinu
mrtv.1cki s.rnduk pre s.1hranc
ima centralno mesto u kuci kod svih kultura- ono je izvor i svetlosti, ali i simbol sigurnosti, udobnosti i osecanja prpadnosti GORE
Lonac za kunnje koji stoji
moze se st.1\ iti u urnu. U nekim
11J s1·ojim nozicam.1 iii kazan
ju:lnoamerickim zemljarna.
zirnt.1 jc ognjiste, ,uhetipski
prcdstadja jos jedan sn.:lian
razbijcni sud stadjen na grob
simboL ,1li mnogi drugi obicni
.uhctipski simbol u mnostvu
ukazuje !1,1 prcbz,1k iz zin1ta
kultur.:i. U indoevropskim
srnrt
Tr.1dicion:dni cent.u kucnog
kucni prcdmeti uiivaju bogatu simbolicnu tr,1diciju: u njih
misticnc i magijske moci i
zin1ta: rnesopot.unijska boginja
korpe i delovi narncstaja Na
preobrazenja. U keltskorn mitu
!St.1r cesto se prikazujc kako
Z.:ip.1du nekc od cn·ih st\·ari
postoje tri n-ste L1Zana: D.:igdin
nosi urnu u kojoj se nalazi voda
narocito ognjiste - nisu \ise
S\
Kazan je arhetipski simbol magije, misterije i preobrazenja
Metia je simbol odstranjivanja, a koristi se za cisc'enje nesrec'e DOLE
Urne i nze su takode simboli
sp.1daju metb i ogled.:ilo, lonci,
u opstoj upotrebi, ali z.:idri,1,·aju
GORE
- tradicijama. on je instrument
LI
oju simbolicnu moc .
u kabali, 1·aza sirnbolizuje
kaz.:in obilja - vecni iz1·or je!J
zirnt.1
i znJnjJ; k.1z.:in ZJ Zrt\·enu
duhcwno blago - simbolika koja
smrt u koji je potap.rn kralj
se pon,wlja u legend.111u o Gralu
st.ire godine .1 njegov.:i palata
u srednje1 ckoYnoj enopskoj
OGNJISTE
spaljivana: i kazan ponovnog
knjizernosti, gde je Gral putir za
Kao iz1or s1-etlosti. toplote i
rodenja u kojem su mrtvi
koji kazu d.1 sadrzi Hristorn kn·
jel.1. oghjiste predstavlja kucu
ozidjavani.
is njom t.1jnu besmrtnosti. U
i z,1jednicu. toplinu. sigurnost
U Kini, tronoZ:ni kazan
jenejskorn Hramu. zl.:itne cinije
i porodicni iirnt Ono se
je irnao moc da daruje
poj.11·ljuje u mitovim.1 i religijama
proroeansku sposobnost, da
sadrie zi1·ot - koristile su se za
mnogih ci1·ilizacija. U asteckoj
kontrolise ciklus godisnjih doba
obredno prinosenje darova .
tradiciji ono je bilo sveto z.i
i da garantuje besrnrtnost junak
Lhopolnog bog.:i Ometekuhtlij.i,
ju Veliki. osnivac Kineskog
Sudovi se takode powzuju sa zcnskim principorn. I u ju:lnoj
carstva, izlio je devet sntih
i u Severnoj A.merici priC:e o
sredistu s\·emira. dok u Kini i
kazana od bronze za koje se
korpanu i o pradjenju korpa
japanu bogcn·i ognjista privlace
govorilo da kuvaju bez vatre i da
cesto se odnose na zene: 11.1
obilje i srecu u domacinstvo,
SU
pri cemu j.1panski bog ognjista
Govorilo
bora,·i u kuki na kojoj visi lonac
ako se ljudi na Zemlji okrenu od
meseca i z1·ezda. Korpa je simbol
iz1ud \·atre
vrline ka porocima.
majcine utrobe i atribut mnogih
Z:i
kog.1 Se \'Cl'O\·a]o da zivi
sto je metafora za sudove koji
U
ispunjcni nebeskirn rnocima SC
dace kazani nestati
primer, u jednom rnitu plemena Poni, Zena korparka je majka
boginja. ukljucujuci Dijanu
oEsNo Tepisi iz .!\rabije povezuju se s kueom, a boje i sare koje se koriste u njihovom tkanju bogate su simbolikom. Svaki tepih ima neku gresku da bi se ilustrovalo islamsko verovanje da samo Alah moze da stvori savrsenstvo
c
Efesku, cije SU S\'CStenice nosiJe frizuru u obliku korpe Kod Sona u Zirnbal:n·eu. grncarske cinije
Ogled.:ib su simboli duhon1c mudrosti, znanja i pros1·ecenj.:i:
ponekad inuju oblik delo\·a
u tibetanskon1 budizmu mudrost
:i:enskog tela. a postoji izreka da
Velikog ogledala uci da je svet
se mu:i: mora odnositi prema zeni
oblika koji se u njemu odraza1·.:i
s postov.:injern da bi je sprecio
iluzija, dok kod taoist.:i ogledalo
da "okrene ciniju lUOp.:icke ·, i[i
src,1 odrai.1\'a nebo i zemlju .
da mu ne dozvoli pristup njenoj
Povcziv,rnjem s nebeskom
polnosti Slicno tome. u japanskoj
intcligcncijom. ogled.:ilo je cesto
ceremoniji caja. cajnik predsL1Vlja
solarni simbol: j,1panski mit
mesec i jin, iii zensku sustinu
kazuje kako je boginju sunca Amaterasu iz peCine izmamilo
rngo\ arali Zajc\ rcjski n,uod.
OGLEDALA
swto ogled.:ilo da bi njena
porodicni trpez.uijski sto
Latinska rec za ogled:ilo
s1·etlost ob.:isj.:il.:i s\·et. Ogled.:ilo
pl1prim,1 ulogu oltara kada se
glasi "spekulum", a
je t.1kode zenski. lun.:irni
pOS\ ccujc obrcdom i molit\0111
spekulacija (razmisljanje)
simbol i ima veze sa srecom i
za \ rcmc subotnjcg obroka
- sada intelektualna aktin10st
pr,1zno\·erjcm U Kini, ogledalo
Okrugli sto iz legcndi o kr,1lju
- originalno je znacila koriseenje
predstavlja znak harmonije
Arturu predst,1\ lj,10 je odabr.:inu
ogledala za posmatranje neba
i srecnog braka, pri cemu
z,1jcdnicu. idcj.:i koj,1 sc d,llUS
razbijcno ogledalo rugo\·estav.:i
pc>n,n lj,1 u biznisu prilikom
koristila su se i
razcfr,1janje U zap,ldnjackonr
s,1stan,1ka koji se odri.1\ ,1ju za
kod predskazivanja dog,1dJ.ja
folkloru, za razbijeno ogled,1!0
okruglirn stolom
gledanjem u njih dok se ne
kafo da donosi sedarn godina
bi ukazala slika: Asteci su
nesreee osobi koja ga je razbila
S\
NAi\lESTAJ
i dz,1mijom, ,1 koriste sc d,1
i zvezda. Ogledab - narocito zatamnjena
z;i
I tcpisi i z,1\ esc in1J.ju S\cte i ctoYnc asocij,1cijc. Na Bliskom
posvecena bogu Teskatlipoki
U starom Rimu, care\·i su sedeli
ulq1s,1ju i ocrt.1ju donuee i s\·ete
ili Zadirnljenorn Ogledalu U
na Yisokoj stolici. dok je tron bio
pros tore Skupa s,1 par.11 ,rninu
nekirn indijanskim tradicijama
rczen·isan za bogo\·e. Danas u
i 1 clo\ inu. z,l\ csc obczbcduju
ntamnjena \'I'adzbinska cinija
delo\ima Afrike \·isoka stolica
skri\ .:injc i omeduju prostor U
bib bi ispunjena \·odom u cilju
predst.:idja simbole kr.:iljevske
Hr.unu uJcrus,1limu. ZJ\csa jc
dobijJ.nja istog efekta. Ponekad se ogledala
funkcije, dok sc z.:i zbtnu
bil.1 na\ uceru prcko S1etinjc
stolicu As,rntija u Gani vcruje
n,1d
S\
ctinj,1ma. deb
S\
etilista
posmatr.:iju kao nesto sto
da cm·a dusu naroda. K,1ko
u koji jc mog,10 da udc samo
odraiava istinu: u grckom mitu,
podi:i:u onoga ko sedi. stolice se
jcncjski pn OS\ estcnik, dok
Meduza, ciji je pogled rnogao
f'O\'ezuju sa statusom i vbscu
nckim muslim,rnskirn drust\ ima
pretvoriti druge u kamen, sama
U hrisc,rnskoj tradiciji. latinski
za\ cs,un,1 pripada central no
je pret\ orena u kamen kada je
nazi\· za biskupsku stolicu bio
mcsto kod pr,1ktikonnja purde,
\'idela svoj odraz u Persejevom
je 'chatedrum" ( od grcke reci
to jest skri\ ,lJ1j,1 :i:cn,1 od ociju
U
stitu. Kinezi vesaju osmougaona
za stolicu, "kathedra"); zato su
j.:i\ nosti Da bi ncprekidno
ogledala s natpisom Pa Gu.:i
crhe kojima predsedava biskup
odria1ali s\·etu vlast, kineski
iznad ulaza u kucu. uvereni da Ce
nazvane katedrale.
c,ueYi su u\·ek drz.:ili veo izmedu
ogledalo, otkri\'ajuci prirodu zlih uticaja, oterati iste
Ogledalo ima mnogo slozenih znacenja, koja se povezuju i sa suncem i sa mesecom
GORE
istoku tcpisi sc pen ezuju s kucorn
ovu s\'I'hu pravili ogledala od crnog brusenog opsidijana.
L
ljudi okuplj,1ju d.:i bi jeli iii
Sto je centralna tacka, rnesto susreta na kojem se
sebe i gostiju. t,1ko d.:i oni mogu d.:i \ idc a da nc bu du\ ideni
Zavese simbolizuju razdvajanje razlicitih carstava, bilo da ih otvaraju iii skrivaju. GORE
STATUS I BOG·ATSTVO r0
Simboli se mogu koristiti za
>
pokazi\'JlljC moci i dasti
kako
S\'Ctovne tako i duhovne. Sve
z
kulture su raz\·ile sirnbole
>
vlasti i ranga koji su u skladu
u..J
z
s njihovim drustvenim
0
0
\'rednostima, \·erovanjima i
< >
obicajima. l\!nogi su povczani
Vl
s kraljevskirn dostojanstrnm i funkcijom iii sa bogatstrnm i posedima Tradicionalno, GORE Nakit s perlama obelezava status kod mnogih africkih naroda.
dragocene stv,ui su koriscene za oznacavanje bogatstva i ranga Sta predstadjaju specificne stvari ugLl\'nom zavisi od kulturnih nednosti - bog,1tstn1 nomadskih naroda, na primer, moze se meriti brojem kamila ili ovaca
DRAGOCENI ARTIKLI Neki od najdragocenijih ,utikala ccn·e(anst\"a
kao StO SU zlato,
MIROPOMAZANJE ULJEM
srebro i drago kamenje - cene se
U mnogim
cistote i nekvarljirnsti, zlato
kulturama se smatra
se povezuje sa bo:i:anstvom,
da ulje ima posebne moci Narocito
i po lepoti i po retkosti. Simbol
kraljevskim dostojanstnim, suncem i najvisim te:i:njarna
s mesecom, elementom ,·ode,
simbol i duhovne
duha . Zlatne jabuke nordijskog
zenskom energijom i nevinoscu;
moci i prosperiteta
raj a, Asgarda, kao i jJbuke nta
ono je takode simbol bogatst,·a,
U judeo-hriscanskoj
Hesperida u grckoj mitologiji,
koji se koristi kao none i sluzi za
sprecavaju starenje bogova, dok
plJeanje danka.
je maslinovo ulje
tradiciji kraljevi i svestenici bilo su obredno miropomazivani
SU likovi Bude cesto pozlaceni kao znak prosvecenosti i sansenstva.
U staroj l\!ezoamerici ncfrit
Raskosni portret ruske carice Katarine Velike pun je simbola kraljevskog dostojansrva, ukljucujuci krunu, skiptar i zlatnu loptu.
GORE
NOVAC Kako je proizrndnja robe i
jc cenjen vise nego zlato ili
usluga postajala raznovrsnija
uljem, sto je bio znak
Kao tradicionalni simbol
srebro; on je bio simbol cistote
i specijalizovanija, trgovina
Bozijeg blagoslova
bogatstva, zlato se pojavljuje u
i zinita i ocuvanja kraljenkog
obicnom trarnpom prestajala
i vlasti, moci i
obelezjirna monarhije i visokih
dostojanstva. Zirntinje i biljke
je da bude prakticna Opste
funkcija, a koristi se i kao simbol
takode daju dragocene supstance
pril1vaceno znamenje, koje se
slave darovanih od Boga Grcka rec
ljudskih dostignuea - kao sto je
- bisere i slonovacu, mosus i
postepeno razvilo u novae,
rec "mesija" znace
zlatna medalja ili, figurativno,
amber, zacine, smolc i ulja l\laje
resilo je ovaj problem: cim SU SVi
"miropomazani".
pojam '"zlatnog doba'".
SU koristile tecnu eokoladu kao
prihvatili simbolicnu nednost
novae, dok je biber bio tako
nekog znamenja ono je moglo
povezuje sa besmrtnoscu; stari
dragocen zacin da kaZLI da je
da se zamenjuje za bi lo sta. Neka
Egipcani su, na primer, verovali da
Atila Hun u V \·eku trazio l350kg
drustva SU koristila stvari kao StO
njihovi bogovi imaju zlatno telo i
bibera u zrnu na ime otkupnine za
SU skoljke i biseri, ali je metal,
srebrne kosti. Srebro se povezuje
grad Rim
kada ga je bilo na raspolaganju,
"hristos" i hebrejska
One se koriste za lsusa kao simboli njegove kraljevske, prorocanske i svestenicke vlasti
Kao i zlato, srebro se takode
STATUSNI SIMBOLI MODERNOG SVETA Mnogi statusni simboli modernog zapadnog sveta proizvodi su vrhunske tehnologije - elektronska roba kao sto su mobilni telefoni,
bio raznovrsniji i najcesee se koristio. Novcici su originalno predstavljali sustinsku vrednost metala od kojeg su se pravili, ali
kompjuteri i haj-faj oprema, iii skupa kola Gde ljudi zive, nacin na, koji ukrasavaju kuce, sta nose i cak sta jedu, sve su to indikatori drustvenog
>
polozaja. Slavne licnosti, mozda moderan ekvivalent mitskim junacima,
-i
koriste se za reklamiranje narocitih brendova u pokusaju da se podigne
V1
c
status proizvoda. OJ
vrednost modernog kovanog
0 Cl
novca i papirnatih noveanica cisto je simboliena .
Plast kineskog cara irnao je
i zena da bi se ilustrovalo
Crtezi utisnuti na aversu
okrugli okovratnik sa cetvrtastim
monarhovo bogatstvo ljudstvom,
novcica obicno su oznacavali
op5avom, cirne je njegov nosilac
dok sami biseri, euvari kraljevskog
vlast vladajuceg tela (najcesce
poistovecivan sa posrednikom
dostojanstva, simbolizuju njegovo
vladarevu glavu).. Oni su takode
izrnedu neba i zemlje Plast
materijalno bogatstvo
nosili ikonografske znakove
5arnana nosi celo bogatstvo
kulture - kao StO
simbolike: u starirn uralsko-
PECATI
i drvece na mnogim galskim
altajskim kulturarna, na primer,
Drevni simbol identiteta i
novciCima
bio je ukrasen trokrakim
vlasti je pecat, rnali predmet
SU
konji, veprovi
tradicija koja se
nastavlja do danas . Kineski
amblernom poznatim kao znak
izgraviran jedinstvenim crteforn,
novcici
droplje, koja je sirnbolizovala
koji se mogao utisnuti u plocu
SU
imali (etvrtastu rupu
u sredini koja je simbolizovala
komunikaciju izrnedu svetova
od rneke ilovace iii u otopljeni
Zernlju okruzenu krugorn neba, sa
smrti i vaskrsenja Danas se na
vosak. Koristio se kao potpis
natpisom cara, sina neba i zemlje
zapadu jos koristi bela Jasica
da bi garantovao autenticnost
kao ukras za plasteve drfavnih,
dokumenta kao sto je kraljevski
ZNAMENJE FUNKCIJA
sudskih, svestenih i akademskih
dekret, a mogao je i da obezbedi
Jedan nacin razlikovanja cina
dostojanstvenika .
sigurnost dokumenta u tranzitu:
jeste putem sveeane odece i
i_
>
Spolja5nja obelezja vlasti doprinose rnisticnosti onih koji
kojirn je obezbedivan smotani iii
sagledava kao "sediste duse" i kao
zauzirnaju "sediste fonkcije"
papir u rolni, pecat nije rnogao
najplemenitiji deo tela, a fine kape
koja ih izdvaja od obicnog sveta .
da bude provaljen a da se tone
i perjanice obicno oznaeavaju
Ova "stolica" poprirna mnogo
otkrije. Pecati se jos uvek koriste
visok status - voda je "glava"
razlicitih vidova: lice koje na njoj
u zakonskim dokumentima, kao
grupe . One variraju od divnih
sedi predvodi neku organizaciju,
sto
perjanica indijanskih poglavica
dok se u akademskim krugovima
ponekad nosili u obliku prstena,
do krune monarha sa bogatstvom
vlasnik stolice u nekorn narocitorn
a na njima su bila upisana imena
SU
testamenti Pecati
SU
se
dragulja . Mnoge vode nose zlatni
predmetu nalazi na samom vrhu
bofanstava iii odlomci iz svetih
globus ili loptu (deo znamenja
te discipline Presto je specijalna
knjiga, sto je dovelo do njihove
koji su najpre nosili rimski carevi
stolica koja simbolizuje vlast boga
upotrebe kao amajlija .
iii suverena On se cesto nalazi
sveta), i skiptar sliean stapu. U
na podignutoj platformi da bi
Japanu je jedno od znamenja
oznacio vladarev visoki status,
carskog dostojanstva bronzano
a obicno je bogato ukrasen U
ogledalo, koje se povezuje s
Bibliji se presto kralja Solornona
boginjom Amaterasu i koje je
opisuje kao tron od slonovace
preneto na carsku porodicu, koja
prevucen zlatom, a stoji na vrhu
tvrdi da potice od nje.
sest stepenika, izmedu dva zlatna
Glavni deo odece koji cini
lava Prestoli kraljevstva Bamum
deo znamenja obieno je plast iii
u Kamerunu, sa obiljem bisernih
ogrtac.
ukrasa, sadr:Ze figure muskaraca
< 0
kada bi se utisnuo u pecatni vosak
njenih dodataka Glava se cesto
da bi pokazali da su gospodari
-i v; -i
Skiptar iii stap je simbol vlasti i vladarstva
GORE
Presto je sediste moci i vlasti, kako u svetovnom tako i u duhovnom carstvu SASVIM GORE
DOLE Tradicionalno, pecati su bili simbol vlasti i identiteta
PISMA I PISANJE l-
GotO\"O u s\·irn kulturama, pisnu
>
i skwa su zaogrnuta simbolicnim
o
znacenjem U drenu nemen,1
z
ona su bila narocito po\·ezi\ an,1 s
> w
magijom, proroc,rnst\·ima i
z
sn~tim
zn,rnjem. VL1danje cit.injem i
0
0
""'
pisanjem predstadjalo je zn,1k
>
privilegije i izrnr rnoCi - nesto
<(
Vl
sto \·azi i danas, kada polo\·ina svetskog stanon1ist\·a ne ume cfa pise iii to jedva cini. Pisani jezik je takode omogucio sirenje znanja i Runsko pismo se koristilo za pisani, ne za govorni jezik, koji se povezivao s magijom, religijom i prorocanstvima .
GORE
informacija, najpre prcko pisanih dokurnenata i rnnogo kasnije preko stampanih knjiga
PISJ\NJE Komunikacija pisanjern oslanja se na dogo\·oreni repertoar formalnih znakova iii sirnbola
Prvo pismo zasnovano na slovima, koje se cita zdesna ulevo, bilo je verovatno fenicansko, iz kojeg se razvilo hebrejsko, aramejsko i arapsko pismo
GORE
Slikovno klinasto pismo moglo se koristiti za beskrajan niz svrha Ovaj natpis, koji datira iz XIII veka p n e, predstavlja ugovor za prodaju dece
GORE
RANI NATP!Sl
od teksta i gdc se koristio
koji se rnogu koristiti u razlicitirn kombinacijarna da bi
Rimsko slovo A oznacava pvri stepen iii vrhunsku klasu. Takooe simbolizuje i pocetak.
GORE
reprodukovali ideje koje pisac
StanovnistH' l\lesopotamijc
Poput Egipc.rna, Kinezi su
zeli da izrazi . lzgled,1 verovatno
umnogome se sastoj,1lo od
pripisi\·ali pisrnu legendarno
da su se najraniji pisani sisterni
pastira i ratara, a jcdna od pn·ih
poreklo: prema jednoj prici car
- klinasto slikorno pismo
upotreba pisnu izgleda da je bila
Huang Ci ga je otkrio posle
stare Mesopotarnije, egipatski
z,1 rat,uske izvest.1je: 1ujranije
prouca\ ,rnja ncbeskih teb i
hijeroglifi i kineski ideogrami
poznate sumerske glinenc tablice
predmeta u prirodi, n,uocito
- razvili iz znakova i slika iz
na\'C)de d±akove zita i st,1ch stoke
pticijih i zirntinjskih otis,1ka.
Klinasto pismo se z,1sni\Jlo
Iako su hijeroglifi i kli1usto
na piktogramima, tako da je.
pismo na kraju potisnuti od
praistorije Kada su se pisma raZ\'ila (negde
ooLE Vise od obicnog pisanog sistema za prenosenje informacija, kinesko pismo je uzdignuto na nivo pesnicke umetnicke forme.
oko l 000 g p n e.) broj potrebnih
n,1 primer, riacrt kravlje gLffe
razlicitih slova drasticno je
simbolizo\·ao
srnanjen: rirnsko pismo, koje
moglc bi ti predst,n-ljene i ideje i
nepromenjen: piktogrami za reci
koristimo i danas. sadrzi 26
predmeti: ptic,1 i j,1je jcdno pokraj
kao sto su sunce, dn·o, plJ.nin,1,
slm·a dok je za pisanje kineskog
drugoga z1ucili su ··plodnost
polje i \T,ltJ.
potrebno I 000 osnovnih znakova
O\'LI
zivotinju, ,1li
arapskog. sistcm pisJ.nja koji su SU
Slcn·a koja su koristili stari
izmislili Kinezi ostaje
\"COI11.l
LI
sustini
rn,1!0
SU SC
prornenili z,1 3 000 godina
Egipc.rni poznata su kao hijeroglifi, sto dolazi od d\·e
P!Sl\L\
grcke reci koje znace ·s\·eti
Fenieansko pisrno se gencralno
zapisi" Hijeroglifi su stv,u,rni
smatra pn im, a sastojalo se od 22
od stilizovanih crteza
suglasnib i pisalo se s,1 desnc u
ljudskih
glava, ptica, zirntinja, biljaka
lcn1 stranu. lz fenicanskog pisrna
i cveca, kao i nekih vestackih
raZ\·i]a
predmeta - i pis,rni su u
,u,rn1ejsko, hcbrcjsko i ,u,1psko,
raznim smerovima. za\·isno
koja se
SU SC
S\"J
pisma bo StO
SU
citaju zdesn,1 ule\·o,
NEPISMENOST I GOVORNA REC U modernoj zapadnoj kulturi, nepismenost se obicno pogresno uporeduje sa neznanjem Medutim, mnoge velike duhovne vode, ukljucujuci Muhameda, zen ui':itelja Huj Nenga i indijskog mudraca Ramakrisnu, bile su nepismene, sto ukazuje na njihovu neposrednu i intuitivnu percepciju bozanske stvarnosti, koja se ne oslanja na pisanu rec. Na neki nai':in, pisanje se moze sagledavati kao pokvaren oblik govora, simbol gubitka prisustva i nedostajuce govorne reCi Buda, lsus i Sokrat nisu ostavili nikakva pisana dela dok mnogi veliki svetski mitovi i kulture imaju korene vise u usmenoj nego u pisanoj tradiciji Lingvisti su identifikovali oko 3 000 govornih jezika koji se danas koriste u svetu, od kojih se samo oko 100 normal no pise.
V'
>
z nednost. Naucnici su zapazili
u kamenu i predstavljaju slova,
da je u mnogim starim pismima
reci i simbolicne pojmove
\·ecina slova prikazivala neku
Na primer, run,1 Ansuz (koja
zivotinju, neki ljudski gest ili
je ekvivalent slova A) bavila
kao i neki manje poznati sistemi
fizicki predmet dok neka pisma,
se porukarna i signalima i
pisanja, od kojih su neki opstali
ru primer hebrejsko i runsko,
povezivala se sa ustima kao
U njih spada tifnag, pismo koje
predst,1vljaju niz narocitih reci
izvorom bo:l:anskog govora,
koristi tuareski narod severne
pre nego slova. Hebrejsko pismo
kao i uscima reka i nordijskim
Afrike, pisrno koje se istice
pocinje sa alef ( vo), bet (kuea),
prevarantskim bogom Lokijem
naglasenom geometrijskom
gimel (kamila), a ne sa A, B, G.
U antickom svetu, pisari su predstavljali elitnu drustvenu klasu, koja je ponekad imala vise drzavne vlasti i znanja nego sam suveren.
GORE
formorn Ono je neobicno i po
Runsko pismo je bilo povezano s religijskim verovanjima i
tome sto je njegova upotreba
EVROPSKE TRADICIJE
magijskom praksom, a nikada se
ogranicena na zene, buduci da je
Rune su najstariji pisani znakovi
nije koristilo za predstavljanje
tuaresko drustvo matrijarhalno:
starih Gern1ana Rec rnna na
govornog jezika . Nordijske
dobar primer veze izmedu
srednjevisokom nemackom
ekspedicije su prenosile rune u
pismenosti i drustvene moci.
znaCi "tajna", ,1 posudena je od
druge krajeve - anglosaksonsku
U druga pisma spadaju grcko,
finskog runo, sto znaci "pesma"
Englesku, Island, Rusiju i mozda
rimsko (koje cini osnov engleskog
Navodno stvorena od nordijskog
cak u Severnu Ameriku.
alfabet,1), sanskrit i Cirilica. Individualru slova nekog pisma mogu posedovati simbolicnu
boga Odina,
2+ slova runskog
pisma ukljucuju simbole plodnosti sa praistorijskih crte:Za
Tek izd.ileka srodna runama, slova keltskoot't irskoo v iii ogamskog "drvenog .. pisma sastoje se od 25 simbola, od kojih je svaki sastavljen od niza
SLOVO X Slovu X se pripisuju mnoge razlicite asocijacije. U zemljama u kojima se koristilo rimsko pismo, nepismeni ljudi su ga koristili umesto potpisa na zakonskim dokumentima kao sto SU krstenice. Posto bi nacrtali svoj znak, bio je obicaj da ga poljube u znak iskrenosti, sto je
horizontalnih iii dijagonalnih ureza iii linija Originalno su usecani u drvo ili karnen, svaki glifje dobio ime po
razlog zbog kojeg danas koristimo X da predstavimo poljubac Koci
nekorn drvetu Jedna varij.inta
rimskih brojeva, X je brojka 10, dok u matematici oznai':ava mnozenje
ogamskog pisma naziva se po
iii u algebri promenljivu kod funkcije Ovo potonje, oznacavajuci nepoznatu kolii':inu, dovelo je do izraza kao sto je "gospodin X", gde X izrazava pojam anonimnosti. Upotreba X
tri prva slova: bejt (breza), luis (oskorusa) inion (jasen) Za
za garanciju anonimnosti desava se i kod
ogarnske simbole se veronlo da
glasanja. Za razliku od kvacice, koja znaci
spadaju pod zastitu Ogrne, boga
"ispravno·; X se koristi za oznacavanje greske
go\'Cira Kao i rune, ogamsko
Na saobracajnim i drugim znakovima, ono predstavlja upozorenje da je nesto zabranjeno iii je ponisteno, a koriscenje ukrstenih linija za oznacavanje polozaja na karti dovelo je do "X obelezava tacku"
pisrno je prvenstveno bilo metod upisivanja i predskazivanja koji su koristili druidi, proroci i pesnici, pre nego sistem obicnog pisanja
Slovo Z stoji na kraju rimskog alfabeta i simbolizuje kraj
GORE
Portret pisara po imenu Meri, sefa kraljevskih arhiva u Sakarahu, sredinom 4 dinastije (oko 2575-2450 g. p.n.e.), na vratima njegove grobnice Cinjenica da je Meri imao sopstver.u bogato ukrasenu grobnicu pokazuje n1egov visoki status u staroegipatskom drustvu. Ovaj reljef prikazuje Merija na poslu, dok upisuje natpis na tablicu, sa stilusom iza uha. ooLE
Ovi staromesopotamijski piktografi prikazuju razvoj pisma. Najvisi red prikazuje jed nostavne er teze (magarac, vo, urma,jecam, glava), dok sledeca dva reda prikazuju kako se slika razvijala u klinasto pismo. DESNO
0
>
z > w..J
z 0
0
Japan, i u islamu, gde su sc zapisi iz tekston. iz Kurana koristili umcsto religijskih slika.
RELIGIJSKE TRADICIJE Goto\·o S\'uda sc pisanje po\ ezivalo sa
<
S\
ctom tradicijom.
U starom Egiptu se smatr,1lo da jc
>
Vl
pisanje dar co\'ecanstn1 od boga Tota dok se u lndiji Sarasvati. boginja govora zo1 e i boginja :vi ATE RI J A LI Z A PI SAN J E je vazan simbol u mnogim tradicijama, a na razlicite se povezuje s religijom, mudroscu i prorocanstvima. hriscanstvo i is lam su "religije knjige·: zasnovane tekstovima iii pismima koja imaju bogomdani
pisma; njen suprug Brama, bog
Za pisanje su se koristili mnogi
t1·orac, ponckad se prikazuje
razliciti materijali, ukljucujuci
s,1 wncem od 50 slo\'a o natu
papirus (stari Egipat), tablice od
Prema zapisu u Bibliji, Dcsct
pecene ilo\'aCe (iv!esopotamija),
zapovcsti je predsta\ ljeno Mojsiju
mermcr (Grcka), jelenska ko:Za
na kamenim t,1blicrn1a (kojc je
(i\!eksiko), bambus (Polinezija),
Mojsije simbolicno razbio kada
s\'ila (Kina) i dr\'O (Skandin,wija)
sc pouke nisu slusale). skupa s
Svaki rnaterijal je zahte\·ao
Torom, gla1·nim dokumcntom
specijalnom sanduku koji se ceremonijalno zakopava kada se
koriscenjc pogodnog pisaccg
jud,1izma
napuni
pribora, a naj\'ise su korisceni
U vezi sa rukovanjem svetim tekstovima razvili su se ponasanja· muslimani obavljaju obrede ciscenja pre Kurana, koji se nikada ne stavlja na pod; u sinagogama i svici previse izlizani da bi se iznosili na citanje, a papira sa svetim recima ne bacaju se nego se drze u
U Kini su se knjige povezivale sa taoistickim mudracima i bile su simbol velike ucenosti. U antickom svetu, za sibilske knjige se verovalo da sadrze prorocanstva o sudbini
pero i kist U islamskim tradicijama, pero
Za kabaliste. slo\a hebrejskog pisma su pen ezana s brojcYim,1 i smatra sc da imaju moc st1 aranja.
( kalarn) je veonn simbolicno. Sil a
dok u islamskim misticnim
boianskog otkro\ enja, ono je bi lo
prcdanjinu t.ikodc postoji
mo(, pa ako bi se knjiga nasumicno otvorila i na taj list bacilo
sacinjeno od s\'etlosti i stvorio
prcfinjcno proucavanje slova
zrno :Zita, tekst na koji je zrno palo ukazao bi na buduci tok
g,1 jc A!ah da pise po ··knjizi" iii
koje sc zasni\·a na njihovim
dogaaaja iii bi odgovorio na pitanje Reci iz knjiga su se C:ak
tablici U klasicnoj rnitologiji
simbolicnim osobinama. U
stilus i t,1blica su atributi Kaliope.
sufizmu, slo1 ,1 arapskog pisma
Rima i u vreme kriza koristio ih je Rimski senat, dok se u srednjovekovnoj Evropi smatralo da knjige imaju prorocansku
jele kao amajlije koje donose srecu, sto je bio nacin primanja mudrosti i moci pisane reci
muze epskog pesnist\·a, a u
mogu se klasifikovati prema
hriscanskoj ikonografiji cetiri
cetiri elem en ta ( \'atra, vazduh,
jevandelista sc ponekad po\·ezuju
zernlja, rnda), od kojih sv,1ki,
sa guscjim pcrom
kao m,1terijalna predstan bozije
U Kini. kist za pisanje, skupa sa mastilom i mastionicom, vaian
reci. nosi speciflcno znacenje Neke tr,1dicije sagledanju
je simbol Zajedno sa papirorn
vokale i konsonante u smislu
oni cine ··e:etiri riznice ucenja",
"duha" i "materije" U anticko
simbole ucene klase koja je
doba smatr,1lo se da sedam
\'ladala Kin om od II \'eka p n e. a
grckih \'okala simbolizuju sedam
koristili su se u kaligrafiji u kojoj
nebeskih sfora i scdam nizo1·a
je pisanje pretvoreno u umetnicku
zvezda koje se krecu unutar njih
formu koju je praktiko\'ala elita. Kaligrafija se takode slagala
TAJNI KODOVI
sa \'isokirn statusom u drugim
Pisanje je oduvek povezano s
istocnirn zemljama, kao sto je
magijom i okultnim (sto znaci
"skrivenim ") i koristi se simbolima
cuvaju jedan broj pojmon koji
koji su namerno stvoreni da
su bitni za mnoge ezoterijske i
skriju informaciju od svih osim
okultne tradicije - na primer,
posvecenih iii ucenih, narocito
dvojnost rnaterije i duha i ideju
u ezoterijskim tradicijama
da se spasenje maze postici preko
cije ideje se suprotstavljaju
samospoznaje pre nego preko
ustaljenim tokovima misljenja
vere iii verovanja Tokom srednjeg
Na primer, hebrejska slon,
veka, magijske '·knjige recepata'·
latinske reci i kabalisticki znakovi
zvane "maclionicarke" postavile su
ponekad se koriste u magicnim
sistem u kojem se samospoznaja
pecatima sa pet vrhova koji se
moze postici koriscenjem snage
nazivaju pentagrami, a utisnuti
simbola za prizivanje duhova s
na (istom pergamentu iii
kojima se C:arobnjak tada morao
SU
su ugravirani na plernenitim
suociti i sadadati ih. Danas
rnetalirna Oni simbolizuju
psiholozi mogu ova turnaciti
okultne sile i koriste se kod cini i
kao vise lica licnosti C:arobnjaka
magije
Mnogi magijski simboli (poznati
Zapadna okultna iii
ALFA I OMEGA Prvo i poslednje slovo grckog alfabeta simbolizuju ono sto je sveobuhvatno, dva pola kosmosa izmeau kojih se nalazi ukupnost znanja, postojanja, vremena i prostora U hriscanskoj tradiciji ova slova se pripisuju lsusu Hristu, koji u Knjizi otkrovenja kaze: "Ja sam al fa i omega, pocetak i svrsetak. . koji jest, i koji bese, i koji ce doCi'' (1 ·8) U modernom govoru izraz "od A do S" znaci "potpuno, temeljito i detaljno"
VO
>
z
kao "znamenje") izrnisljeni su
.. hermeticka" tradicija vuce
tokom xvi XVI veka, kao sto
poreklo od Hermetika, spisa iz
simboli koje je stvorio dr Dion
SU
I do Ill veka n.e. koji navodno
Di, astrolog na engleskom dvoru
sadrze ucenja Hermesa
Elizabete I. Neka od Dijevih
Trismegistusa (grcki naziv za
znamenja slicna su slovima, kao
egipatsko bofanstvo Tota, boga
sto je naopako L iii Y iii obrnuto
mudrosti i pisanja) Ovi spisi
okrenuto Z
Danas su rune popularne kao prorocansko sredstvo, pri cemu se svaki simbol upisuje na kamen i onda "kupi" GORE
Ova naslovna ilustracija Knjizice ljubavi Dfona Dija prikazuje Veneru sa magicnim znamenjem na svitku i trubi SASVIM LEVO
tEVO Stamparska presa dovela je do revolucije u proizvodnji knjiga, omogucavajuCi tako vecu pristupacnost pisane reci.
GovoR TELA 100
sirom
eta kao znak pobede iii
Telo jc kanal komunikacijc,
Podizanje paled LI SAD zrraci
>
bilo da je informacija koju
··LI redL1', ali je 1·eoma nepristojno
prcnosi s1·esna iii nes1·esna,
u Brazilu, Rusiji i Grckoj. U
medutim. ovaj znak obrne, sa
z
namerna iii nenamerna. Njego1·
Kolumbiji 01aj zn.1k, kada se
dlanom okrenutim prema sebi,
jezik je organizo1·an i kultL1rno
stavi na nos, znaci da je neko
smatra se unedljiYirn
konstruisanim znacenjem i
homoseksualac Gesto1 i koji kod
Gestikulacije su gestovi tela
simbolikom i simbolikom
muskaraca podrazumevaju da je
koji prate i pojacavaju 1erbalnu
f-
0
> w.J
z 0
0
< >
en
nesYesnog iii carst1om snon
neka :Zena lepa mnogo varirajLI: u
kornunikaciju. Koriste se s1lllh,
Te lo je veliki izrnr simbolickog
Americi i Britaniji to je podizanje
ali SU narocito istak11L1te LI Italiji.
izr,1zavanja. komunicirajuci is
obn·a, u arapskorn s1·etu hvatanje
gde je svaki razgovor zacinjen
n.una s,unima, u obliku ··mL1drosti
za bradu. u Italiji ntenje prsta na
tako sirokim spektrom rucnih
teJa, i S drugima lzrazi kao StO SU
obrazu, au Francuskoj ljubljenje
signala da je moguce razumeti
·Nosicu te u srcu·', ··osecam to u
nha prstiju
njihO\o znacenje s.i druge strane
kostima' i mnogi drugi. sugerisu
mnogim kulturama predst,1Ylja
od brade koja kao da pokazuje
bezobrazan, provokati1·an iii
izrastanje brade znaci. ·oosadni
mredlji1· gest i\!edutim, u Tibetu
Ste
se ov.ij gest koristi kao pristojan GESTOVI I
pozdra1 Na NoYom Zelandu ga
JEZIK ZNAKOVA
GESTIKULACIJA
M.i1·ari koriste kao cerernonijalno
Formalni sisterni govora tela rnogL1
Namerni go1·or tela poj,1djuje se
upozorenje. K,1da posetioci
ukljuciti gesto1e koji prikarnju
u gestcn·inl.l i gestikulaciji Kod
dodu, m.narski ratnik im prilazi
predmete i ideje ikonografski
pn·ih ljudi. koriscenje alata i
1u ratnicki naCin, sa izbuljenim
iii prenose kornunikacijLI
simbola postalo je moguce kada
ocima i ispla:i:enim jezikom, sto
izg(waranjem reci. Americki
su poceli da se krecu na dYe noge,
znaci, .. i\li smo spremni da vas
lndijanci Nizije koristili su
kada su oslobodenim rukama
napadnemo ako ne dolazite u
slozen, ugla1 nom sliko1·ni sistem
mogli da fizicki i mentalno
prijateljstrn · Ako na to posetioci
kornL1niciranja izmedu plemena
reaguju pasivno, dobij,1ju toplu
bez zajednickog jezika Godine
dobrodoslicu.
l 755. opat Sari Misel de! Epe
\ilwate iii shnte sYet Gesto1i igrajLI L1!ogL1 kod
Znak CND dobijen je koriscenjem signala pomocu zastavica za slova NiD
stvaranj.1 i prenosenja znacenja.
Znak u obliku slon \~ koji je
U Indiji i Kini, spajanje rukLI LI
popularisao britanski ratni voda
koji je postao temelj mnogih
molitYeni polofaj LI 1·isini grudi
Vinston Cercil, sada se koristi
modernih znakovnih jezika .
zo1e se ··nanuste", a ovaj gest moze se tL1rni:iti kao ··Bog u rneni pozdradj,1 boga u tcbi", ali on isto tako simbolizuje pomirenje drnjnosti u prirodi Neki gestoYi - kao Sto SU nakJon, Smesenje i]i sleganje ramenima - javljaju se
Slovo V kao znak za pobedu, dva prsta podignuta u obliku v; sa otvorenim dlanom, prvi je upotrebio Vinston Cercil, britanski premijer, za vreme Drugog svetskog rata. Danas se koristi kao znak trijumfa Sirom sveta DESNO
trga Na primer, ruka odmaknuta
kanal znaccnjskih i simbolickih GORE
GORE
Plazenje jezika na nekoga u
da nase telo moze da bL1de informacija Ovaj indijski gest, poznat kao namaste, simbolizuje pomirenje dvojnosti u prirodi. On se takooe koristi u Kini kao pozdrav
S\
trijumfa nad nesrecom. Ako se.
kao LlniYerzalni, iako i najcesci znakovi mogu inuti razlicita zn,1cenja LI razlicitim kLllturama. lako LI vecini deJO\'J. S\'Cta kJimanje gJarnm znaci sJaganje, LI Indiji se slaganje prenosi ntenjem glave sa strane na st ran LI ..
razvio je sistem znakcn·a za glm·e,
oEsNo Sari Misel del Epe, francuski pedagog koji je izmislio sistem znakova za gluve, predaje grupi ucenika
teio prenese poruku. ·uopste ne
C';
zelim da te sretnern iii ··Zani ma
<
0 0
me nesto drugo
NEVERBALNA
>
KOMUNIL\CIJA Tcorija komunikacije shnta kornunikaciju kao razrnenu diskretnih delo\·a inforrnacije preko signala i\li ling\·isticki kornunicirarno preko reci i
MUDRE
jezika, Jli i ·nenrbalno preko
Mud re su simbolicni i znacenjski rucni gestovi
tona glasa, poze. kretanja iii
Bude, koji se prikazuju na
post~wljanja tela, smera pogleda
budistickim kipovima od
i dodira
V veka n e Mudra dijana ukazuje na ravnote±u i meditaciju. Mudra ksepana
Nasa tumacenja nenrbalnih signala drugih ljudi mogu biti veorna precizna iii mogu Lh
ignoris
sasvirn prornase nhv<1ljujuci
jc Hrit
oznacava milost i ispunjenje
nasirn predrasudarna,
buljiti
svih zelja. Mudra utarbodi
projekcij.lfna iii kulturnim
predstavlja vrhunsko
\'J.rijacijama. Na primer.
LIC0.'I PROSTOR
pona5anje ociju moze da
Obibji. komcncijc i jczik tcla
znaci skropljenje nektara besmrtnosti. Mudra varada
prosvecenje
LI
LI
zcrnlji kao Sto
nckoga
prenese relati\·an drustveni rang.
postojc da bi dcfinisali licni
dominaciju, podredenost iii
prostor iii prostor Hjcdnicc
zastavica, koji sc najprc razvio
postovanje. Oci takode mogu
S\ <1ka z<1jcdnica in1<1 rnlicitc
za pornorske svrhc. koristi
da signalizuju agresiju, ljubav
sirnbolickc ritu<1lc i mctodc
poloi.:ije ruku i zastavica Lh
i polnu zaintercso\·anost iii
opstcnj<1 s<1 gostin1J iii
bi prcnco slon alfabeta Tako
nez<1intcresovanost. Za crne
ncprij<1tcljirna 1u rubu snijc
se Z
Amerikance nedostatak kontakta
dcfinis
Signalni sistem pomocu
Z.l
nuklearno
razoru:Z:anje koristi simbol CND.
ocima pokazuje postovanje, ali to
poicdinac inu rnlicite potrebc
koji kombinuje signale za slova
mo:Zc biti pogresno protumaeeno
z<1 licnim prostorom. <1 one sc
··N· i Tl: d\·e ruke okrenute nadole u obliku
·v·
za ·N·, i
jedna ruka koja pokazuje pravo gore
druga pravo dole za "D ·
od strane belih Amerikanaca
rncnj<1ju z
koji ocekuju direktan pogled
okolnosti. Na primer. mo1ursi iii
Zadriavanje kontakta ocima kod
politicke \ode obicno izbcga\ aju
razgovora oznacava postovanje
gesto\c u ja\norn zi\·otu
iii ukazuje na cestitost kod
ukoliko sc ne grle iii rukL1ju
DVOSTRUKI SIGNAL!
Arapa, Latinoamerikanaca i
simbolicno s<1 drugim Yodom,
Kada prenosirno dve iii vise
juinoevropljana. dok je kod
iii Llkazuju cast nekorn od
.1
razlicitih stvari u isto vrerne,
istocnoazijaca i Indijanaca
S\ojih podredcnih U drug<1cijoj
tada dajemo dvostruke signale
"periforni pogled" iii
situ<1ciji, s<1 prijatcljim,1 iii
Govor tela rnoze da poremeti
potpuno izbegavanje pogleda
cLrncl\ima porodice, ista
narneravanu kominikaciju, kao
prihvatljivije U Grckoj je
indi\idua ec srnanjiti s\·oj
kada nekome kazerno, '·Lepo je
uobicajeno da ljudi bulje u
licni prostor i doZ\oliec \ecu
sto te vidim'. ali istovremeno se
druge na javnom mes tu, a Grci
intimnost
okrenerno od njega. tako da nase
se rnogu osecati nevidljivirn iii
GORE Kontakt pogledom je vazan deo neverbalne komunikacije
ooLE Rukovanje je dragoceno i za ocuvanje licnog prostora i za probijanje prostornih barijera
UMETNOST NA TELU xx veka bila
l-
Iako sc moda i obiC:aji razlikuju,
sezdesetih godina
>
ljudi svih kLlltura koriste tclo da
mini sL1knja Kod kultura koje ne
purpurni ruz za usne kao nacin
izrazc sopstvcni identitet i da
gledaju na golotinju kao nesto sto
osporavanja dominantne kulture
z
obelde obrcde urniranja. Oni ga
treba skrivati. odeea predstavlja
u Japanu, gde bela sminka
menjaju i ukrasavaju na traj.rn i
ulepsavanje ljudske figure
o
> LU
z
privremen nacin, od tetoviranja,
0
0 :,,;'.
'
Odeea moze da pokaze
koriste beli puder za lice a crni iii
predstavlja tradicionalni ideal lepote i jos je rnaska gej5a. nekad
dekoratirnog pravljenja oziljaka
privrzenost narocitom
je bio obicaj da zene iz vise klase
i pirsinga, do nakita, frizura,
sistemu verovanja iii delu
briju obrve i crne zube da bi tako
srninke i odeee. Urnetnost tela se
drustva. Tinejdzeri na Zapadu
pokazale da su ostarile.
koristi da simbolizuje drustvenLI
biraju odecu koja se slaze s
i kL1itL1rnL1 odanost i razlike, da
prepoznatljivim stilom da bi
<(
>
Oslikavanje tela kanom je stara umetnost koja potice iz Mesopotamije, a jos se praktikuje u delovima lndije, kao na ovom hinduskom vencanju, i na Bliskom istoku. Sama kana simbolizuje ljubav, srecu i zastitu. GORE
U ovoj najranijoj poznatoj slici iz Juzne Amerike, koja datira iz 1599, Ekvadorijanac iz Kitoa nosi evropsku odecu ali ima pirsinge na telu i nakit iz sopstvene plemenske tradicije DOLE
PIRSING TELA
oznaci rang iii moc. da istakne
ukazali na svoju drustvenu
Pirsing tela kao simboliean cin
lepotLI i da saopsti nesto
odanost. U mnogim religijskim
uobieajen je LI mnogirn kulturama .
0
rodu
iii polnoj L1potrebljivosti. Ona
tradicijama odeca monaha iii
U Juinoj Americi, Indijanci iz
takode igra vainu ulogu LI ritualu i
monahinja simbolizuje njihovu
plemena Karafa uvlace tanku
cercmoniji.
neprivr:Zenost materijalnom
trsku u don ju usnu da pokaiu
svetu i nezaintereso\·anost za
da se nalaze u cvetu rnladosti.
ODECA I TABU
individualne karakteristike,
Pirsing jezika praktikovan je
Pored prakticne upotrebe u
L1mesto ceaa se koncentrisu na
u ritualnoj forrni kod Asteb i
smislLI zastite od nepogoda, odeea
boiansko
Maja, kao i kod drugih plernena
"
u mnogim kulturama ima moralni
kao sto
SU
Tlingiti i Kvakiutuli
znacaj . U viktorijanskoj Britaniji
OSLIKAVANJE TELA
snutralo se rizicnim za zenu da
·u rnnogim delovima sveta zene
beduinima Bliskog istoka, alke
pokazc clanak, dok je jedan od
boje kozu kanom.. U delovima
u nosu su veoma uobieajene:
Indije ova praksa, poznata kao
velicina :ilke oznacava bogatstvo
mendi, ima tradiciju od preko
porodice, J. kada se muskarac zeni
simbola ··seksualnc revolucije" iz
Medu Berberima, Bed:i:ama i
5 000 godina Crtanje slozenih
daje supruzi prsten kao zalog ako
sara na rukama i podlakticama
se razvede iii ostane udovica. U
iii stopalima cini deo svadbene
Indiji je uobieajeno da zene nose
svecanosti i smatra se dace
nosne minduse na levoj nosnici;
ljubav bracnog para trajati duze
razlog za to je sto se u ajurvedskoj
ukoliko boja ude dublje u kofo
medicini, tradicionalnom sistemu
U Maroku, kana sirnbolicno
lecenja u !ndiji, veruje da se leva
blagosilja svog nosioca i kaiu da
nosnica povezuje sa zenskim
stiti od zla i pospesuje plodnost
reproduktivnim organirna preko
i bogatstvo U Sudanu, nosenje
tananog energetskog sistema,
kane predstavlja izraz srece i
pa se smatra da pirsing olak5ava
ljubavi supruge prema mu:Zu, dok
menstrualni bol i bolove prilikorn
njeno nenosenje predstavlja bol
porodaja
iii nedostatak ljubavi Sminka se koristi za isticanje
Pirsing tela se takode ravna prema estetskim stJ.ndardima. Na
pozeljnih crta lica, ali i za
primer, zene iz plemena Makololo
preru5avanje. Ona je cesto
iz Malavija nose u gornjoj usni
sredstvo povinovanja tekueoj
plocice zvane pelele da bi istakle
modi i idejama u vezi s tim sta je
lepotu Pirsing tela se takode
lepo, ali danasnji Goti, na primer,
povezuje sa erotikom: Karna
Sutra, indijski tckst o umetnosti
obelcfa\·a lice, r,rn1ena i ruke
\Odcnja ljub,wi, govori o
crteiima koji su im prencti od
apadravji. \·crtiblnom tegu koji
africkih predaka
c
sc ml.lei kroz gb\·ic penisa radi pcwecanog nadr,1zaja, dok su u
TE TO VAZ E
z
XIX \cku Evropljankc iz visokog
B,1lsJ.movana tcla pronaden,1
>
drustvJ. nosile "grudni prsten da
u mnogim delovima svcta,
bi povccalc bradJ.\·ice i driale ih
ukljucujuci Egipat, Juinu
u stanju pobudcnosti Danas na
Ameriku, Afriku, Rusi ju i Evropu,
ZJ.padu pirsing teb. ukljucujuci
sugerisu da je tetoviranje dren1a
usne, jezik, obn·c, nos, pupJ.k,
umetnost povezana sa ritualom i
brada\ ice i usmine, dozidjavJ.
svctom ceremonijorn Telo coveka
preporod Neki ljudi smatraju
iz bronzanog doba sacuvano u
da ll\'O prcdstavlja potrcbu za
ledu J.ustrijskih Alpa irnalo je
pO\'CZiv,ll1jCill S,l ne(im trajnijim
ukupno 7.5 tetovafa, za koje se
od prolaznih stnri potrosackog
smatra
drust\ ,1; pirsing sc takodc
lnuiti i neka indijansb plemena
po\·ezujc SJ. potndivanjem
koriste tetovaze kao zastitu od
primer. u Arncrici jc kribt,1
individualnog i grupnog
bolesti, J. u Sudanu nubijske
lc1b,rnj,1 ,m1blcm motociklistickog
identitcta, sa pobunom protiv
dernjke imaju ··modrice" za koje
ganga Andcli pakla i\!cdu
se smatra dace oj,1cati njihov
pripadnicim,1 hisp,rno,1mcrickih
fetis,1
imuni sistern u toku trudnoce
g.rngo\ ,\ popuLuan jc p.1cuco
PRAVLJENJE OZILJAKA
samoanskih reci ta tau, sto znaci
Z,1 mnoge urodenicke narode
··uravnoteien· i "podesan ·
norm1 drustva i seksualnog
c
cfa su povezane s lecenjem.
Teto1 azc mogu
cfa oznai:a\·,1ju
pripadnost plcmcnima, br,1tst1inu iii g,rngo\ima Na
krst kc1ji sc st,l\ lja izmcdu p,1lc1 i
Rec tetova±J. potice od
Ta
bziprst,1; drug,1 tctcn ,1z,1 sc sastoji od tri tackice u obliku ~oir,1midc,
praksa pradjenja oziljaka
tau se koristi kao znak zrelosti,
sto z1uci mi vida loka iii moj ludi
jc veonia simbolicna Kod
koji odr,1:lava spremnost za ziYCit
zi\ c1t
pripadnib plemena KJ.ro
l\foski ta tau se nanose naroi:itim
u Etiopiji urczana linij,1 na
red om, pocev od donjeg dela
simbolicnu
grudin1J. musbrca pokazujc da
lcda i u\·ek zavrsavajuci na pupku
jc nosi i onoga sto on,1 pribzujc,
jc on ubio ncprij,1telja iz nekog
Samoankc uvek imaju crte:Z u
sto dclujc kao totem. To znaci
drugog plemena, sto jc znak
obliku dijam,rnta ( malu) na
ch tcto\ ,1zc mogu imati z,1i;titnu
postcn·anja. dok zene iz plemena
unutrasnjem delu kolena. Svaki ta
funkciju: nulczijski rib.Hi koristc
K.uo pojac,n·aju svoju lepotu i
tau koji ostane nezavrsen srnatra
tcto\ ,1zu dclfiiu Lh bi izbcgli
scnzualnost duboko zasecajuci
SC
grudi i torzo . Kod cerernonija
na nezavrsenu cerernoniju.
mogu da budu simboli ,1grcsijc:
incijacijc kojc praktikuju Barabezi
U manrskoj kulturi, slozene
11.l Z,1padu crtdi ukljucuju orlo\·e
iz istocnc Afrike, decacima u
tetovaie poznate kao ta moko
s,1 noktinu sprcmnirn za lUpJ.d,
pubcrtetu se brije glan, ,1 u eelo
oznai:avaju uspehe i drustveni
p,rntcrc, skorpione, lobJ.nje iii
se, od uha do uha, urezuju tri crte
status. Linije i spirale nose se na
slike smrti i dcmona. Tetovazc
bo znak njihorng ulaska medu
lieu i zadnjici muskaraca, i na
t,1kodc mogu d,1 sirnbolizuju
muskarce. U zapadnoj Africi,
bradi. usnama i plecima zena. Oni
ljuba1 i odanost. pa je z,1to
mlade devojke imaju oziljke oko
koji pripadaju visokirn krugovima
popularJ.n crtci 11'1 Zapadu srce
pupka kao podsetnik na njihovu
takode imaju ta moko na lieu,
probodcno strclom, sa upisanim
pr,unajku, dok narod Duka iz
pri cemu se leva strana odnosi na
imcnom \oljcne osobc
Holandske Gvajane na Karibima
ocevu liniju, a desna na majcinu
sr,unnim zato StO ukazuje
T cto\ az,1 uspost.wlj,1 \CZU
izrncdu onog,1 ko
n,1p,1d ,1jkuLL Takodc, tctcwazc
Crtezi na plecima mlade devojke iz plemena 8uka prave se zasecanjima koja se popunjavaju pepelom, zatim se ostave da zacele i ponovo se usecaju dok oziljci ne dostignu pravi nivo GORE
ooLE Tetovaze su postale uobicajene u kulturi mladih na Zapadu kao znak identiteta iii u svrhu pojacavanja eroticnosti i lepote
0BRASCI I G·RAFIIZA NH:! OD NAJUBEDLJIVIJIH SIMBOLA OSLANJAJU SE NA OBRAZAC IL! BOJU, LINIJU IL! GEOMET:RIJSKI OBLI1':, TAKO DA CESTO OVI NAJOSNOVNIJI SIMBOLI PREDSTAVLJAJU NAJVELICANSTVENIJE POJMOVE, KAO STO JE VECNOST KOJA SE
<
u Vl
<
a::
PREDSTAVLJAJEDNOSTAVNOM TACKICOM !LI SPIRALOM KOJA PR.ENOS! SAM RIL-\J\l DISANJA I ZIVOT
BROJEVI
CD
0
Slozcna simbolika broje\·a se:le natrag u anticko doba. U mnogirn tradicijann oni su povezani s kosmickim principim,1, vladajuci kretanjcm meseca i planeta, kao i biljnim, zivotinjskim i ljudskirn zivotom. Kafo da je u staroj Grckog Pitagora (oko 569-+75 p. n. e ), koji se ponekad opisuje kao prvi cisti matematic,u, rekao: "Broje\ i \ ladaju svim st\·arima · Numerologija je jedna od najstarijih n,rnka o sirnbolirna Kulturc sirom S\'Cta koriste simbolicki pojedine brojeve i Sestokraka zvezda simbol je ravnoteze i harmonije Ona je takoae amblem judaizma GORE
Broj jedan je simbol pocetka
SASVIM GORE
Kao simbol broja dva, blizanci predstavljaju udvostrucenu silu, ali simbolizuju i zaracene du hove GORE OESNO
onle dajemo neke od glavnih asocijacija za brojeve od jedan do deset
je broj Boga, dok u jungovskoj
nizo\·e od dva, kao StO je slueaj
psihologiji predstavlja sirnbol
sa blizancima, naroCito srecnim.
1 Broj jcdan predstavlja pocetak i
jedinstva U indijanskom
U indijanskom zemaljskom
prauzrok On je simbol stvaranja
zemaljskom kalendaru jedan
kalcndaru dva predstadja
i ljudske vrste, a prikazuje se
predstavlja praoca Sunce i vatru,
pramajku Zemlju, telo, zemlju,
kao stojeci kamen, uspravan
iskru zivota i\[i koristimo izraz
smrt i samospoznaju Za
"broj jedan" kada zelimo da
pitagorejce broj dva predstadja
istaknemo vrednost pojedinca
zenski princip
stap iii falus pod erekcijom
u
monoteistickim religijarna jedan
U pitagorejskoj teoriji jedan
NULA
predstavlja muski princip
3 Broj tri izraian sve aspekte stnranja, ukljucujuci radanje,
Upotreba nule razvila se mnogo kasnije od naseg sistema za predstavljanje brojeva, iako su vavilonski pisari ponekad
2 Kincska numerologija se
zirnt i smrt; proslost, sadafojost
ostavljali prazan prostor gde je ona trebalo da stoji U
zasniva na broju dva, jer u
i buducnost Za Kineze je
starom Egiptu nije bilo hijeroglifskog znaka za nulu. Maje su poznavale pojam nule i predstavljale su je kao spiralu, sugerisuci utrobnu simboliku skoljke i fetusnog zivota. Nula predstavlja prazan prostor beskraja, prazninu iz koje istice zivot i u koju se vraca. Nula je simbol potpune mogucnostL
taoistickom verO\·anju kosmos
on savrscn broj, koji izrafava
se sastoji od polarnosti koja
celO\·itost i ispunjenje spajanjem
se izra±ava komplementarnim
neba, zemlje i foveeanstn. U
silama jin i jang Dva predstadja
pitagorejskoj teoriji on predstavlja
parove i dvojnost, razdvajajuci
savrsenu harmoniju, jedinstvo
tvorca i stvorcno, duh i materiju,
celine ( jcdan) i podeljenosti
muskarca i zenu, svetlost i
(dva) U islamu broj tri
tanm Mnoge kulture smatraju
predstavlja du5u, a kod Indijanaca
--,
DVANAEST U hriscanskoj simbolici dvanaest je broj opsteg ispunjenja, buduci broj Hristovih ucenika kao i broj plemena lzrai!ja Postoji takoae dvanaest kapija
sc povernjc s ,·odom i cmocijanu. Kod Dogona on simbolizuje rnuski princip Simbolika broja tri povczujc sc sa trouglom.
4 Broj ectiri
SC
nebeskog grada Jerusalima, a "Drvo zivota"je nosilo dvanaest plodova U mnogim tradicijama on se
<
odnosi na prostorno-vremensku celinu (sa zodijakom i mesecima godine) i predsravlja zavrsen ciklus
odnosi na glan1e
str,1nc svcta, n,1 godisnja doba,
pitagorejskoj teoriji s pr.1nlom
ruku koje su odgov,H ale osmorici
na clcrncnte i n,1 faze mcscca.
U budizmu postoji nekoliko
cuvara kosmosa. Osmic.1 je t.ikodc
U pitagorejskoj teoriji, kao
grupisanj,1 scstice, ukljucujuci
',1ian broj u africkom ,·cro\ anju:
prvi hadrat on prcdst,wlj.i
sest carsta\ a postoj,rnja. Sest se u
kod Dogona ima os,un junaka-
s.ivrsenstvo, ,1 u indijanskom
Knjizi otkrovcnje Ncnog z.neta
t\ oraca i osam praiskonskih
zcmaljskom kalemfaru
po1czujc s grchom: kao 666 on
pred,1ka, a osmica se pcnezujc s
simbolirnjc harmoniju Njcgova
post,1je broj
\Odom i scmenom
Z\
eri apokalipsc
simbolika powzana i jc i s krstom is kvadr,ltom, sugerisuci
7 Broj scdam im,1 siroka znacenja
9 Devetka se odnosi 1u simboliku
red, stabilnost i tcmeljitost U
u magijskoj i prorocanskoj
trostrukc sile put,1 tri - tri
isl.imu se odnosi na materiju, ,1 u
misteriji. On je broj pLrnet.1 koje
tromesecja trudnocc iii tri trijade
hrisc.instvu n,1 cetiri jevandelista.
su bile poznate u .intici (Su nee,
de\ ct zapcncsti ,rndcl.1 U Kini jc
U hinduskim Veda ma on je
l\fescc, l\!erkur. Vencra, l\!ars,
O\
broj, ,1 s,1me Vede su podeljene na
Jupiter i Saturn) i broj da1u u
prcdstavlj,1 broj ncbcskih sfor,1
cctiri del,1Jap.rnska rec za cetiri,
nedclji Samansko kosmicko drvo
Kod Asteka jc de' ctospr.1tni
S\
eti
,1j broj 'eoma srcc,111 z,1to sto
Si. zn1ci kao rec za srnrt, pa se u
ima scd,1m gran,1, duga ima scdam
hr.mi odr,1za\,10 de,·ct ncbesa
razgornru z,unenjuje sa jo iii jon
boja, ,1 ljudsko telo scdam glarnih
iii faza kroz kojc mora cb prode
cakri. U starom Egiptu bilo jc
dusa. U indij,rnskom zcmaljskom
5 Prema Pitagori, pct jc broj
scdam bogova s\·ctlosti i sedam
kalcnd,1ru broj de\ et oznac,n ,1
ljudskog roch, pri cemu se ectiri
tame, a sedmica jc predstadjala
rnesec, mene i krctanjc
ekstrcmitct,1 i glava uklap.1ju u
simbol \·ecnog zin1t,1.
pentagram iii u petokraku Z\'ezdu.
Nov,1 godi1u pocinjc u scdmom
10 U pitagorejskoj tcoriji desetka
U indijanskom zenuljskom
mesccu jencjskog kalcmhra
prcdstadj,1 boz,rnsku silu. U
kalcndaru pet
Muslimani ycruju da ima sedam
biblijskoj tr,1diciji to je broj
OZI1.1CJ\,l
cowka
Povezivanjem sa trudnoc'om, broj devet se povezuje sa nosenjem i ispunjenjem stvaranja.
GORE
u jud,1izmu
kao sveto bice, premoscujuci j.u
zcmalj,1, sedam paklova i scdam
Bozijih zapowsti, au indijanskoj
izmcdu zemljc i ncb.1, proslosti
zemlji dok jc z,1 hriseane to broj
tradiciji predst,nlja intelckt
i buducnosti i nuterijalnog i
uz,·iscnih nlina i broj smrtnih
duhovnog svcta U Kini, to je broj
grehova
u
anticko doba bilo je Sedam poznatih planeta, a po njima su nazvani dani u nedeljL
SASVIM GORE
harmonicnog jedinstva jin (c·h-a) i jang (tri), dok u Indiji i Kini
8 Gotovo svuda je osmica
on predstavlja elemente
broj kosrnickc ran10te±e . Za
,·atru,
vazduh, zemlju, vodu i etar.
Indijance je to broj svih prirodnih zakon,1. U budizmu se odnosi na
TRINAEST Na Zapadu, broj 13 se uglavnom smatra nesrecnim. Ovo sujeverje verovatno potice od 13 ljudi (Hrist i 12 ucenika) koji
6 U Kini, sest je broj nebeske sile
darmacakru iii na osmopaocni
i dugovecnosti U indijanskom
tocak zivota, a osam latica lotosa
su bili prisutni na kobnoj Poslednjoj veceri. Kabala navodi 13
zemaljskorn kalendaru on sc
predstavljaju osam putanja ka
duhova zla U drugim kulturama ovaj broj se smatra svetim. U
povezuje sa precima. lzrazen kao
duhovnom savrsenstvu Taoisti
staroj Grckoj on je predstavljao Zevsa, trinaesto bozanstvo, a
5estokr,1ka zvezda, on oznaeav.i
obofavaju Osam besmrtnika i
vazan je broj u meksickoj astronomiji, kalendarima i teologijL
harmoniju i r.ivnotefo i povezuje
Osarn dragocenih stvari dok je
U indijanskom zemaljskom kalendaru 13 predstavlja Boginju
se sa uni,·erzalnim ljudskim, au
hinduski bog Visnu imao osarn
TACKICE I LINIJE < <
u Vl
<
1\lozda jc tcsko zami:iliti da tako
pupi:anLI vrpcu koja jc ncrodcno
bazii:ni znakovi bo StO
dcte pm·czinla
SU
tJi:kicc
U hinduskoj tradiciji, tackica iii bindu sveti je simbol i cesto se nosi na mestu treceg oka
GORE
zin1tom. I\..io
i linijc mogu da inuju bilo bkrn
t,1cb na kr,1jL1 iskaza. moze da
simbolicko znaccnjc, p.1 ipak
prcdst,1dja kr,1j, ,iii isto t.1ko
ovi jcdnosta\·ni crtc:li spa(hju
pretpostadja nov pocct,1k
u n.1jranijc i mozda n.1jdubljc
slcdccom rcccnicom.
simbolc Osirn sto su vazni sami
0
SJ
U hindL1skom L1ccnjL1 tai:kica jc
po scbi, oni takodc i:inc intcgr.ilni
poznat.1 kao bindu (od s.111skritskc
dco rnnogih drugih simbolii:kih
rcci koj,1 znaci 'bpljica") i simbol
sistcrn.1, ukljucujuci vizuclnc
jc .1psolutnog Predstadjcna jc
urnctnosti. pisanjc. matcnutiku.
LI j.rntri (Hsti krug.1) t.H'.kom LI
gcornctriju i raznc formc
kojoj sc s.ist.1jLI dva troLlgla koji
prcdskazanj,1. kao i svctc tradicijc
predstadjajLI Sirn i Sakti ( boga i
sirom s1cta.
boginjLI kosmosa) Bindu sc i:csto
TACldC\
i:cla. U hinduskoj i budistii:koj
\·ida kao '"trcfr oko na srcdini K.w
Z\
czda
1u
ncbu. tai:kica iii
tai:ka je pna ernanacija koj.i sc
tradiciji bindu jc izrnr mcditacije i simbol dLihc11ne intcgracije iii
poj,1\ ljuje iz bcskrajne pr.iznine.
pros\·cecnj.1; ccntar jc LI kojem
sitna s\·ctlost iz S\·eta duha Ona
se celokL1pno iskL1st\·o s.ibira LI
simbolizuje centar iii iz1or iz
tot,1lnoj koncentr,1ciji pre nego
kojcg pocinjc
sto
SJ\
zirnt i U koji
SC
unL1tr,1snjom cksplozijom
jednog dan.i mora da sc vrati.
Hati s\·om prapocctkLI - praznini
Sirnbolii:ru jc za pupolj,1k iii
iii tr,111scedcntnom stanjLI svcsti.
scmcnku.
U islamskom misticizrnu simbol
,1
simbolirnje pocetak
no\·og zin1ta. nade u buducnost
je tYorc.1 i \'Ccr10sti. Numericki se
Ona jc pni znak prisustva i iz\·ora
odnosi na simboliku nulc
STAPOVI I KAMENJE ZA BELEZENJE Kost lsanga iz Konga, koja datira oko 25 000 - 20 000 g. p. n. e, smatra se jednim od najranijih primera stapa za belezenje. Zbog niza horizontalnih ureza ugraviranih u ovu kost, ona se smatra lunarnim kalendarom, pri cemu svaki urez predstavlja jedan dan u lunarnom ciklusu Jos starija kost pronaoena u .A.bri Blansaru u Francuskoj, koja datira oko 32 000 - 25 000 g p n. e, prikazuje niz krivudavih crteza sacinjenih od tackica i smatra se da predstavlja dvomesecni lunarni kalendar. Neolitski obluci sa geometrijskim crtezima od linija, kao sto su oni pronaoeni u Susi u lranu, smatraju se kamenovima za belezenje vremena iii kalkulima - rec "kalkulisati" (racunati) potice od latinskog calculus, sto znaci "kamen"
silc - ccntar iz kojeg zrai:i svc ostalo i sustina koj;;t ostaje kada se Obrazac cik-cak jedan je od najstarijih geometrijskih oblika, a smatra se da predstavlja zmije iii vodu ooLE
Horizont je linija koja kao da deli zemlju od neba, iii figurativno, ljudsko i duhovno carstvo
DESNO
s\·c
drL1go odstrani Ona jc zenica
HORIZONTALNE I
horizonta Ona predstavlj.1
VERTIKALNE LINIJE
podelu izrncdu neba i zcmlje,
i cent,u ob i pL1pak na sredini
Kao sto sugerise naziv,
razdelnu linijLI izmcdL1 ljudskog
tcla
horizontalna linija slcdi smer
zivota i carstava bogova, i
\·izuelni podsctnik na
Ravna linija je jedan od pet osnovnih elemenata u zapadnoj ideografiji Ovo je sest najcescih varijacija sleva (1) na desno (6)· 1 osnova; 2 jedinstvo; 3 znak jednakosti; 4 potpuna sustina; 5 slicnost u jednoj dimenziji; 6 isto kao GORE
CIK-CAK L!NIJE Jedan od najr.rnijih poznatih duboreza star jc preko 300 000 godina. Poja\·ljujc se na fragrncntu kosti iz Pcs dcl Aza u Francuskoj. a prikazujc cik-cak iii krivudavi obrazac Niz slicnih
osnov iii tlo na kojem stojimo
simbolickih crtefa st.uosti preko
Kao osa pravc1. horizontalna
-1-0 000 godina pronaden je u
linija simbolizuje kretanje na
Baeo Kirou u Bugarskoj Smatra
zemljinoj ravni: sleva na desno
se da ovahi crteii predstavljaju
(sa zapada na istok) iii zdesna
zmije iii vodu: u starom Egiptu
ulevo ( od istoka na zapad) kao i
cik-cak linija bib je hijeroglif za
kretanje u vremenu. Ona se bavi
vodu dok se paralelne cik-cak
zemaljkim carstvom, materijorn
linije u zapadnoj astrologiji
i supstancom, ravnotezom i
koriste kao znak Vodolijc.
stabilnoscu. Tradicionalno, povezana je sa zenskim ili
PARALELNE L!NIJE
receptivnim elementom. iako
Iduci naporedo i nikada se
je u Kini simbol janga. gde
ne sastajuci, paralelne linije
oznacava aktivnu, musku
simbolizuju suprotnosti kao
snagu U rnatematici je kratka
i ravnotezu i jednakost Kod
horizontalru linija znak za
ranog klinastog pisma paralelne
rninus
linije
Ako se horizontalna linija povezuje s materijorn, onda vertikalna linija obulwata duh
dok
SU
SU
znacile "prijateljstvo.
ukrstene linijc znacile
"neprijateljstvo· Vertikalne paralelne linijc
propadanju. godini na izmaku i klct\ i i Z\ ,lO
SC
_lacin. sto Zil.lCi
izdrz,1cc : dcsni stub. od bclog k.1mcna,
Boaz. sto znaci
Zgrade se grade kombinovanjem horizontalnih i vertikalnih linija iii ravni Horizontalne ravni podova i plafona pruzaju oslonac iii zastitu dok vertikalne ravni predstavljaju rast i ambicije GORE
i obezbecluje \·ezu izmedu
mogu se posrnatrati kod stubova.
viseg i niieg sveta. Povezuje se
koji su se u arhitckturi antickog
·u sn,ui i odgov,uao je suncu.
s muskim principom i opisuje
i klasicnog sveta povezivali sa
godini u usponu i blagoslo\u
kretanje odozgo prema dole.
i sa svetovnom i sa duhovnom
od neba prerna zemlji, od
vlascu Dvostruki stubO\·i
nadira ka zenitu i obrnuto.
se pojavljuju i u ezoterijskoj
Srodni simboli ukljucuju kicmu
simbolici. Na primer. u tarotu,
ljudskog tela, deb lo Drveta
visokosvestenica se prikazuje
tekstova, zansiva se na nizu heksagrama sastavljenih
sveta, stap, precagu, skiptar iii
kako sedi izmedu dva stuba,
od isprekidanih i neisprekidanih horizontalnih linija
earobni stapic. te razne falusne
crnog i belog, koji simbolizuju
Neisprekidana linija je jang i odnosi se na sunce, dan i
simbole Takocle se mnogo
polarnost muskog i zenskog,
nebo, dok je isprekidana linija jin i odnosi se na mesec, noc
koristi u raznirn pismima: u
pozitivnog i negativnog, zivota
rirnskoj abecedi formira slovo
i smrti, stvaranja i razaranja.
'T, gde predstavlja autoritet
Ova simbolika se odrafava
eoveka.
u grckorn pismu formira
u ezoterijskom jevrejskom
slovo "jota", za koje su stari Grci
znanju sa dva stuba na fasadi
smatrali da predstavlja sudbinu
Solornonovog hrama u
Vertikalna linija se numericki
Jerusalimu. Levi stub, od crnog
odnosi na broj jcdan
kamena, odgovarao je mesecu,
Z\'<10 SC
TACKICE I LINIJE KOO PREDSKAZANJA Kineski I Cing. jedan od najstarijih svetskih prorocanskih
i zemlju Obrasci sastavljeni tackicama koristili su se i kod predskazanja, najpre u obliku kamencica, orascica iii semenki, koji su bacani na zemlju i onda tumaceni Ovi obrasci s tackicama kasnije su preneti na kocke iii domine, gde se igru i za proricanje.
l(RST LJ zap.1dnoj kulturi krst jc postao
< <
Ukrstanjc horizont.1lnc i 'crtiblnc linijc osno\ jc ··.::o,·cka
rnlicitih nsta krst.1, njih
,1 u st1 .ui jc jcd,111 od najst,uijih
stapa' jcdnc od n,1josn01 nijih
nckoliko je poscbno znac,1jno.
i najobuh1 ,1tnijih simboLL
prcdst,11«1 ljLidskc figure koja sc
Urczi1 ,rn u bmcn iii dno iii
n.1Lui na praistorijskirn slibma
GRCKI IL!
izradi1,rn u mct.1lu iii kosti,
LI stcni i na dccijirn crtd:im,1 LI
RAVNOSTRANI KRST
bog.1tL1 ukr.1s,11,rn iii jcdnostanw
ccloj istoriji KaLh sc spoji s.1
R.1n10strani krst je jcdan od
CCtiri g!JnlC Str,rnc S\'Cta, krst
n.1jj,:dnost,11·nijih. Kada sc
postajc simbol orijcntacije LI
zatniri LI krug postaje solarni
u Vl
<
crt.1n, krst
0
SC
poj,1djujc sirom
s1 eta l(amcni disk s,1 ugr.ll"ir.rnim
egipatska verzija krsta i jedna je od njegovih najstarijih predstava
GORE
krstorn. pronadcn u pccini T.1t,1
odnosLI na zcmaljske pr.l\TC
krst iii sLincani disk, sirnbol
u i\ladarskoj, star jc, po proccni,
sc1·cr. jug. istok i zapad, sto
slic.111 onomc koji su LISl'Ojili
oko 100 000 godina dok krstovi
sa svojc stranc cini simbolikLI
Asirci da bi predst,11·ili boga
ugr,11irani 1u statuici mamuta iz
nadzbinskog tocb Indij,rnac.1
sLinca S.1rnasa LJ O\'oj frirmi,
Fogclhcrd.1 u Ncnuckoj datir.1ju
Krst unLitar kruga prcdst.11lja
krLig nagi.is;isa cikliean braktcr
od pre 1 isc od 30 000 godin,1. Krst
1·ezu izrnedLI kndrata i kruga,
godisnjih doba dok eetrnrostrani
se naL1Zi u drcn1im civilizacij,1111,1
isticLici vczLI izmcdLI neb.1 i
krst prcdstadj.1 senkc kojc baca
Kine, Egipta i Srcdnjc Amcrikc, ,1
zcmljc KahI da ectiri krab
izLuecc i zalazcec sLincc na dva
ccst jc moti1 u africkoj umctnosti
krsta prcdst,n·ljajLI cetiri faze
solsticija Orn mozd,1 objasnjava
i pojavljujc sc na kcltskim
ITlCSCCJ. k,10 i cctiri elcmcnta,
zbog ecg.1 SC krst pojavljLije
grnc,uskim proiz1odima, 1ukitu
cctiri \ etra i cetiri godisnjJ dob,1.
mnogo primcr.1 megalitskih
i no1cicima. Smatr.1 se jednim od
Skup.1 sa b·adratom, krst se
crteza LI steni Neolitsb
cctiri osno1 na simbola. skupa sa
blisko p01·czuje sa sirnbolikom
gradcvina LI L1kruLI LI lrskoj
t.1ckom. krugom i kndr.1tom, s
. broja cctiri, broj.1 koji oznac,1\'a
Ravnostrani iii grcki krst cini tlocrt mnogih ranih grckih crkava i amblem je organizacije Crvenog krsta
U
napradjcn.1 jc u oblikLI krsta, s.i
kojima jc takodc po1·czan.
cclovitost i univcrz.1lnost, iako je
ccntralnim prolazorn LI pra,·cu
LI Kini broj krsta pet, savrscn broj
chinocijskog izl.iska sur1c.1.
OBUHVATANJE CELINE
ljLidskog bica bo mikrokosmosa
l(rst cini cclo1itost. Ukrst,rnic
To jc zbog toga sto se racLina
su kombino1·ali krst i krLig
i\!nogo wkon bsnije, Kclti
Lhc linijc kod njcg.1 rnoze sc
ccntr,1lna tacka (gde se dve linijc
LI jcdinstvcn obr,1z,1c koji je
saglcLhvati bo sjcdinj,1nnjc
prcsccajLI)
bio pcll·czan sa plodnoscu
muskog (vcrtiblna) i zcnskog
iz1or s kojirn jc
isticLici ccntar iii S\'C
povezano
- krst jc simbolizovao mLiskLI
regcnerativnu snagu, .1 krug
(horizont,1ln,1) principa Ovc GORE
bko ima buhalno na stotinc
goto\o ncodn1jiv od hriscanst1,1,
d1 c osc takodc prcdst,ffljaju
SVETSKI SIMBOL
zcnskLI. Vrcmcnom SC keltski krst
dimcnzijc ncmcna i prostora,
U Kini se rana sirnbolika krsta
pocco koristiti bo hriscanski
matcrijc i dLiha. tcla i dLisc, bo i
izra±a,·ala ideogramom koji je
sirnbol koji prcdstavlja jedinst\'O
cb·inocij.1 i solsticij.1.
znacio "Zernlja": ravnostran
neba i zcmlje
krst Linutar kvadrata . Prema
KRST I ISCELJENJE Zbog raznih duhovnih i ezote:ijskih asocijacija, krst se povezuje sa isceljenjem i cudesnim silama Nekad se smatralo da krst pruza zastitu protiv poreme(aja kao StO SU epilepti(ki napadi iii da ima moc da odbija natprirodne pojave kao
tradicionalnoj kineskoj izrcci,
SVASTIKA
Bog je obliko\·ao zemlju LI oblikLI
Na sanskritLI svastika znaci
krsta. Slicno gledanje se javlja u
"blagostanjc·, a LI Indiji je svastika
staroj meksickoj mitskoj tradiciji,
sirnbol plodnosti i srece. Ona se
gde krst sirnbolizLijc svet u
mnogo pojadjLije sirom Azije,
njegol'Oj ukupnosti: hriseanski
kako LI svetovnom tako i u
sto su vampiri i oavoli Danas se povezuje s medicinom i
teolog iz I veka, sveti Jeronim,
religijskom kontekstLI Rec je o
negovanjem preko Crvenog krsta, koji pruza negu zrtvama
dosao je do istog zakljucka kada
drevnoj i mnogo koriscenoj formi
je zapisao, "Sta je on nego oblik
solarnog krsta. Neki od najranijih
sveta u cetiri smera?"
e1Topskih primera pojadjLijLI se
rata i gladi
Levo U centralnoj Australiji domoroci koriste formu krsta za kontrolu kompozicija mnogih svetih umetnickih dela
i st,1r simbol boga sunca, a ispost,1\ lj,1 se Lh je falocentric,111, jer njcgo\ oblik oz1ucJ\«1 tcstise i penis Cini osno\· egip.itskog .inb, kod kojeg sc gornja strana zamenjujc omcom. Simbol besmrtnosti u starom Egiptu, ank je usrnjcn kod Koptske crhc kao jedinst\ ena form.i hrisc.rnskog krsta . Krst
SJ
ruckom jadja
SC
i u Americi, gde je pro1uden ugra\ ir,111 11.1 spomcnike u na grncarskim proiZ\odima iz
ruscvinanu P.1lcnb, u J\!eksiku,
bronzanog doba. a pron,1deni su
kao i na komadima grnearijc
u Anadoliji. centralna Tursb, datir,1juci ncgdc oko 3000 g p
L\TINSKI KRST
ll e Snstika sc takode pojadjuje
Postoji nesl.1g.rnje u \·czi sa krstom
na bronzanim predmetima
koji je koriscen za raspece Hrista.
plemena Asanti u 1\frici, a koristili
Tek sredinom II \·eka pre\·odioci
su je Indijanci iz redov,1 J\{aja i
jevandclj.1 su prvi put upotrebili
plemen,1 N.11 aho
'krst u opisima smrti r.ispecem
S\JStib jc u sustini krst
Mnoge slikc prikazju Hrista bko
koji se nti, pri cernu uglo\ i
\ isi sa strukture u obliku slO\·a
n,1 kraju
Y (racva) iii s.1 krst.1 u obliku T,
S\
.ikc strane sugcrisu
lUizmenicno strujanje
S\
etlosti,
bas k.10 sto suncani zraci
bo i sa poznatijcg latinskog krsta, gde sc poprecna precag.1 l1Jlazi
LOREI'\SI..:.l k.RST
obasjJ\Jju zemlju Kalh se
otprilike n.i d\ e trccinc prcnu
_kd1u \ crtibla ukrstcna sa Lfrc
okrcce u smeru suprotnom od
gore Vremenom je L1tinski krst
horizont.1lc (gornj,1 kr.1ca od
krct,rnja bzaljki na s,1tu, bzu
postao glan1i simbol hriscanstva
donjc) f'OZI1Jt,1 jc bo drnstruki iii
d,1 prcdst,nlj,1 zenski princip. au
Neki veruju da sc ovo poklopilo
lorcnski krst. L1Lh sc doda trcc,1,
smeru bz,1ljki na satu predstadja
s postepenorn tendencijom kod
nunja horizont,1lna prccag,1, onda
muski princip Svastib u srneru
rane crhe da r,udniji duho\·no
dobij,m10 trostruki krst, koji sc
suprotnom od bzaljki 11.1 s,1tu
i materijalno carstn1 u skladu s
pon~zujc sa p.1pst\ om. Za lorcnski
pojadjuje se u budizmu, taoizmu i
Hristcl\'im rccima. "J\loje carstvo
krst sc \ crujc da prcdst.1\ lj,1
indij.rnskim kulturama J\!edutim,
nije od o\'l1ga s\·cta.· O\·aj sta\· je
1«1spcec. s,1 gornjom prccagom
u modernom zapadnom s\·ctu,
prcodadao idejama o duhon1osti
koj,1 jc dodata da sc upisc lutpis
ovaj simbol se ugl.1n10m pO\·czujc
u \ clikom delu hrisCJ.nskog sveta,
sa antisemitizmom zato sto ga
gde se zemaljski zi\'ot (ukljucujuci
z,1 lsus od N,12,ucta, kralj
je u XX veku prisrnjila ne1nacb
prirodu), svet i telo saglcdav,1ju
JCYrcja ), a prikuc.10 ju jc iznad
N.icisticb p.utija
KRST U OBLIKU T
INRI (sto jc L1tinsb skraecnic.1
bo sile kojc treba prcvladati, a ne
Hrist,1 Pontijc Pilat. Lorenski krst
bo delovi organske celine.
jc bio ,m1bkm srcdnje\·ekon10g
Za hriseane je raspeee iskonski
Krst je postao najrasprostranjenija verzija u prikazivanju raspinjanja Hrista i kao takav je mozda najprepoznatljiviji simbol hriscanstva
GORE
\ oj\ ode Aniujskog, bsnije
TJ.u iii krst u obliku slcn-a T
simbol, koji predstadja Hristorn
\ oj\ ode Lorenskog, a u Drugom
predst,1\·lja jos jedan veoma star
smrt, vaskrsenje, pobedu duha
S\ etskom r.1tu
simboL Verov,1tno se razyio iz
nad materijom i iskupljenje
simbol Slobodnc Francuske, kao
sekire, koj,1 je bila rasprostranjen
co\·ecanstva
suprotnost n,1cistickoj S\'JStici.
O\
aj krst je postao
ooLE Za rane hriscane, tri smera krsta tau povezivali su ga sa Svetim trojstvom
SPIRALE I IZRUG-ov·1 <
I spirala i krug pojavljuju se u
zmija iii prepletena stabljika ·
L
<
c::
u V)
<
c::
prirodi i u umetnosti, u mitu i
biljke Vetar i rnda takode prave
u svetirn predanjima . Najranija
spirale i krugove kod tornada,
poznata upotreba ovih oblika
\ irova, mreskanja na jezeru
bila je u doba paleolita, kad,1 su
iii kod okeanskih talasa. Sama
gravirani u kost iii karnen iii su
priroda kruzi kroz prornenljiva
crtani na zido\·ima pecina Palice
godisnja doba i kroz beskonacan
od jelenskih rogova pronadene
ritam dana i noci.
CJ
0
u pecini kod lsturica, Francuska, datirajLI negde od 25000
Zbog kruznog oblika, prstenovi mogu da simbolizuju vecnost pa otuda njihovo koriscenje kao ljubavno znamenje GORE
l
SASVIM GORE
Za OVU trostruku spiralu na groblju iz kamenog doba U Njugrendzu, lrska, veruje se da simbolizuje keltsku trostruku boginju. GORE DESNO
Megalitski spomenici su C:esto postavljan i u obliku kruga, sto se slagalo s kretanjem sunca nebom. ooLE
10000
SPIRAL\
godina pre n.e, a na sebi imajLI
Pocev sa jednom tackicom,
reljefkoji sadrzi slozene !;are od
spirab se razvija od pocetne
koncentricnih lukova i spirala
sernenke i krecc se napred
Jedan disk iz istog perioda,
u smeru kazaljke na satLI iii
oko kaduceusa (Hermesove
pronaden LI BrnLI, C:eska, ima
u obrnutom smeru; na taj
pal ice), iii kod drnstruke loze oko
vertikalnu liniju koja je usecena
nacin je po\·ezana s kretanjem,
Brahmanorng stapa U asteckoj
od ruln prema centru i srnatra se
energijom i rastorn. Od najranijih
mitologiji, obrnuto rotirajuca
apstraktnom predstavom vulve,
vremena ona je omiljeni ukrasni
dupla spirala u obliku slova S
sto sugcrise vezLI sa obofavanjem
motiv povezan sa sirnbolikorn
simbol je grmljavine i mesece1·ih
boginje karaktcristicnim za ovaj
rneseca i sa ciklicnirn tokom,
me1u Spiralne oci se pojavljuju
period
uvijanjem i razvijanjern,
na ulazima u s\·ctilista sirom
vaskrsenjem i obno\·orn. Ona
Evrope i smatra se da se po1·ezuju
PRIRODNI SVET
se takode povezuje sa erotskom
Sa eb·inocijima, kada
Sunce, mesec i planete pojavljuju
simbolikom nilve, sa zenskom
iste duzine
SU
dan i
llOC
sc LI kru±nom obliku dok spiralne
seksL1alnoscu i plodnoscu, dok
galaksije forrnirajLI neke od
se u mnogim kulturama veruje
TROSTRUKE SPIRALE
najdi\·nijih obrazaca u svemiru.
da spirala predstavlja putovanje
Trostruka spirala se cesto
u biljnom i zivotinjskom svetLI
duse posle snuti. Onj motiv
pominje kao spirala zirnta i
spirale i krugovi se pojavljuju u
se mnogo koristi u oekanijskoj
konstantno je koriscena u keltskoj
mnogo razliCitih vidova, kao sto
umetnosti, gde se spirala gravira
umetnosti skoro 3 000 godina.
je koncentricni obrazac godova
LI hake vrata iii u pramce kanua,
Jedan od 1ujpoznatijih prirnera
drvefa oblik pticjeg gnezda,
iii se tetovira na telo Za Mavare
pojavljuje se u ·matericnoj"'
spirala pub iii skoljke, sklLlpeana
spirala predatsvlja stvaranje, a
odaji rnegalitske gradevine u
u Polineziji se smatra da je ona
Njugrendiu, Irska (oko 3200.
kljuc za besmrtnost
g p n e ), gde sunce1· snop
DVOSTRUKA SPIRALA
u toku zimskog solsticija. Ona
Spirale se cesto pojavljuju u
predstavlja trostruku boginju
pada na nju jednom godisnje,
parovima iii po tri. Za duplu
devicu, majku i staricu - koja
spiralu kaiu da simbolizuje
se sa svoje strane povezuje
dvojnost i ravnoteiu. Ona se
sa mesece\·im rnenama i sa
takode pomera istovremeno
ciklusom rodenje-smrt-ponovno
u dva smera - prema uvijanju
rodenje Kazu da bi trostruke
i prema razvijanju, iii prema
spirale mogle biti povezane i
rodenju i smrti. Ovaj motiv se
sa tri tromesecja trudnoce kod
vidi kod preplitanja zrnija blizanki
ljudskog roda
111
SVET! PLESOV!
neprcstani ciklus godisnjih doba
Obredi inicijacije i sveti pleso,·i
i bcskonacno puto\·,rnjc sunca
cesto slede spiralni obrazac
nebom. On se cesto koristi kao
koji predstavlja smrt i ponon10
simbol za sunce (koje je i samo
rodenje Pleso\·i u obliku spirale
simbol sa\Tsenstva) kao i za pun
mogu biti nacin posto,·anja
mesec
V'•
rel="nofollow">
c
i s\;l\ ljenja iiYotnog obrasca
0
prornene i evolucije Na primer.
SIL\ SVETA
za Novu godinu lndij.rnci iz
U indijanskim tr.1dicijama
plemena Pueblo skandiraju
krug je rnozda naj\ azniji oblik,
··spiralne · pesmc i plesu spiralne
pen czan sa svetim obrucem ili
plesove Jedna od najpoznatijih
n.1dzbinskim tockorn: saman
normi S\'etog spiralnog ples.1 je
L1kotskih Sijuksa Crni Vapit
ona koju praktikuju mevlevi iii
( l 863-19 50) tvrdio je da sila
"vihorni dervisi" u Turskoj, koji
svct.1 deluje u krugovim.1 i da
sc \Ttc do bes,·esti kao
krug sadrzi
\TIL
Bas
S\'C
st\ ari.
U drust,·enom i politickorn
kao centar zantclog nha, telo plesaca simbolizuje mirnu tacku
zivotu, krug je omiljeni oblik
srcd dinamicnog kretanja, oko
za skup jednakih: krug oko
u centru oluje kruzni plcso,·i
logorske vatre, okrugli sto iz
takode simbolizuju obr.1zac
lcgende o kr.1lju Arturu On jc
zi\'Cita prorncna i toka.
<
najL1ksi geomctrijski oblik za precizno Crtanje, SJ Staporn i
STEPEN!CE ZA RAJ
Lrnapom. a moze predstavljati
U staro doba se srn.1tralo d.1 se
pojarn kuce iii nastambc. koja
od ncgatirnih psihickih sil.i, ,1
u raj stile pcnjuci se spiralnom
se u ranim drustvima cesto
z.1stitini krug moze t.1kodc da
putanjom koj.1 sc uzdize ka
gr.idila prcma kruznom tlocrtu.
sc nosi
z\·ezdama. koje se vrte u krug.
U .iustralijskoj urodenickoj
n.ll'ubica, poj.1s ili krun.1
Duse su se pele u raj ovirn
umetnosti u podrucju Zap.1dne
putem, koji se odraza,·ao na
pustinje koncentricni krugO\·i su
zcmlji kao spiralni put uz s\·etu
cesto korisceni za predstadjanje
planinu iii kao spiralne stepenice
S\
etilista iii logorista, dok su
kao prstcn. ogrlic.i.
DUHOVNE H!JERA.RHIJE Crtezi konccntricnih krugo\J
oko gradevine kao sto je
linije izmcdu njih bile stazc i
sc koristc k.10 n.ist.1\ no sredst\ o
stepenasta piramida
tr.igo,·i ljudi ili mitoloskih bica
kojc simbolizuje r.lZne faze
Ovdc krugo,·i sugerisu mesta na
dul10\ nog r,1z\ oj.1 kod zen
kojima predacka moc rnoze da
budizrn.1, kao i u ezoterijskim
Bez pocetka i kraja, krug se
izroni na ponsinu zemlje i da se
hrisc.1nskim skol.inu kao sto jc
koristi da oznaci vecnost i
ponovo Hati
rozenkrojciz.1111. U hriscanskoj
KRUG
celovitost, nebo, kosmos,
simbolici. hijcrarhije andcl.i se
apsolutno i savrsenstvo. U
l\!OC I ZASTITA
ponekad prikazuju poredane
islamu se krug sagledava kao
Buduci zatvoren i sveobuh\'atan,
LI
savrsena forma, a pesnici slave
krug se povezuje sa zastitom,
dok
krug koji formiraju usne kao
dajuci sigurnost S\'ima koji se
it.1lij.1nski pesnik D.inte ( 1265-
jednu od njegovih najlepsih
smeste unutar njegovih granica
1321) opisL1je raj, cistiliste i
manifostacija. U mnogim
C:arobni krua se koristi u
pakao tako sto ih deli na razlicite
kulturama, krug predstavlja
okultnim tradicijarna kao cuvar
krugove i nivoe
"
krugo\ c oko Boga iii Hrista, LI
Boz,rnstn?noj komediji
GORE U staroj tradiciji raj je sagledavan kao spirala, odrazavajuc'i spiralne obrasce prirode, sto je posluzilo Vilijamu Blejku da naslika Jakovljeve meredevine (XVIII vek)
Spirala simbolizuje kretanje, energiju i vezu s prirodorn.
DOLE
TROUG·LOVI I IZVADRATI U hrisc,rnstvu je on si1nbo"l <
u VJ
< c:o
0
GORE Trougao
se cesm povezuje sa svetim planinama
Trougao i kvadrat su univerzalno
su koristili obrnuti trougao da bi
Svetog trojst\·a, dok u islarnskoj
predsLwili zcnu, a on je zenski
urnetnosti simbolizuje ljudsku
simbol i u Kini U staroj Grckoj,
svest i princip harmonije
Rimu i lndiji trouglovi su sc
Trougao se pojavljuje u mnogim
cesto koristili kao dekorativni
pismima. On je stari hijeroglif
motivi kod frize\·a lzgleda da
kod Maja za sunc,rni zrak, au
u s\·im sluc,1jevima znace isto:
grckom pismu predstavlja slorn
,1ko su okrenuti prema gore,
·'delta, koje je z,1 st,ue Grke
predst,1vljaju \"<1tru i muske
simbolizovalo cetiri elementa i
polne organe U opstijern srnislu,
otuda se po\·ezuje sa potpunoscu
trougao okrenut prema gore
i celovitoscu. Danas se rec
moic simbolizovati dohvatanjc
·'delta· koristi u engleskorn jeziku
neba, pa
da opise trougaono podrucje
sa ambicijarna, sa postizanjem
zemljista na uscu reke (kao
ciljeva is novim mogucnostima.
SC
rnoze povezivati
vazni motivi. Oni su povez,rni sa
sto je delt,1 Nila), koje je cesto
Pol'czuje se i sa glavanu streb i
simbolikom brojeva tri i cetiri
veoma plodno Povezanost
s temom duhovnog traganja S
i s\·ega na sta se ovi brojevi
trougla sa cetiri elementa takode
druge strane, troug.10 okrenut
PITAGOREJSKI TROUGAO
odnose, a mogu se od njih
se pojavljuje u ,1lhemiji, gde sc
prema dole, povezuje se sa
odvojiti samo u smislu odnosa sa
koristi u raznim formacijama da
receptivnoscu, sa kretanjem
Pitagorejski trougao
drugim geomctrijskim likovima.
ih simbolizuje
prenu unutra a ne napolje, pa
bio je vazan simbol kod Egipcana, koji su smatrali vertikalnu
Trougao se cesto pojavljuje u
zato cesto sluzi kao simbo[ za
svakodnen1om zivotu, na primer
TROUGLOVI SA
meditaciju
na saobracajnim znakovima iii na
VRHOM PREJ\lA GORE I
stranu kao musku
uputstvima za pranje ve5a, dok
TROUGLOV! SA VRHOM
SPOJEN! TROUGLOVI
i zensku silu, a
jc, posle kruga. b·adrat najcesCi
PREMA DOLE
Kada se dodiruju nhovi
hipotenuzu kao
geometrijski oblik koji se stampa
Maje su uporedivale oblik
trouglc11·a, jedan okrcnut prema
njihovo "cedo" Ovaj
1u tekstilu J\[noge zgr,1de imaju
trougla sa vrhom prema
gore a drugi prema dole, to moze
i horizontalnu
trougao simbolizuje izgradnju i razvoj
Egipatske piramide bile su simboli stvaralacke snage sunca i iskonskih humki
DOLE
badratni plan, ,1 u gradovima je
gore sa mladicom kukuruza
da oz1ucava polno spaj,rnje,
centr,1lni trg u obliku hadrata
koja izbija na povrsinu tla,
dok preklap,1jl1ci trouglovi
cesto centar aktin10sti.
povezujuci ga sa plodnoscu i sa
predstavljaju sintezu Kada su
muskim principo1n (falus pod
dva trougla postavlje1u tako
TROUGAO
erekcijom) . Za stare Hetite,
da im se dodiruju baze, rnogu
Ravnostrani trougao ima
trougao sa vrhom prema gore
da predstavljaju nadobzenje iii
tri stLrne jednake duiine
bio je simbol kralja i zdr,1vlja
iscezavanje rnesecevih faza
Kod ple1nena Pueblo na jugozapadu Sjedinjenih Driava
Sestokraka zvezda sc dobija preklapanjem dva ravnostrM1a
on predstavlja svetu planinu, dok
trougb i tako se odnosi na
troug,10 sa vrhom pren1a dole
simboliku trougla Ona je
predst,wlj,1 oblake .
alhemijski simbol za vezivanje,
Obrnuti trougao se takode
odnoseci se na jedinst\·o
povezuje sa zenskom plodnoscu,
cetiri elementa. Kao Davidova
jer lici na stidno podrucje zene
zvezda ona je istaknuti simbol
i na njene unutrasnje polne
judaizma, dok kao Solomonov
organe - trougao koji formiraju
pecat u judejskom misticizmu
dva jajnika i materica Sumerci
predstavlja sveti broj sedam,
koji je predstavljen sa sest krakova plus prostor u sredini, mesto preobrazenja. U Indiji je sestokraka zvezda poznata kao Laksrnina zvezda (tj zvezda boginje napretka i izobilja) i cesto se crta u prahu na vratima ili seoskim pragovima da odbije neprijateljske duhove KVADRAT
i sustinu zivota: cetiri elementa,
je u islamskom rnisticizmu
Starogrcki filozof Platon srnatrao
cetiri godi5nja doba, cetiri faze
on simbol pet elernenata
je da, skupa sa krugom, kvadrat
zivota (detinjstvo, adolescencija,
(vatra, voda, zernlja, vazduh i
olicava lepotu i savrsenstvo
zrelo doba, starost) i C:etiri
etar) i pet cula. Heksagon se
dok je u starom Egiptu on
strane sveta.
predstavljao uspeh Kvadrat je
U staroj Kini, prostor
takode povezuje sa islarnskim ezoterijskim ucenjirna,
jedan od najcescih apstraktnih
se merio sa cetiri janga iii
simbolizujuci sest srnerova
simbola, koji predstavlja
kvadratna pravca; bog zemlje
kretanja (gore, dole, napred,
Zemlju, rnaterijalno postojanje i
je predstavljan kvadratnom
natrag, levo i desno)
svemir.. Oblik kvadrata sugerise
hurnkom, a glavni grad i
strukturu, red i stabilnost, ali i
caraska palata irnali su oblik
cvrsto telo koje predstavlja
ogranicenja - olicena izrazom
kvadrata, sa carom u sredini
trodimenzionalni fizicki svet
"blokiran" On se cesto sagledava
U hinduizrnu je kvadrat sidro
Ona takode sirnbolizuje sest
u odnosu na i kao suprotnost
koje obezbeduje red u kosrnosu,
smerova kretanja. U islamu
krugu neba iii kao ograniceno
dok se u islarnu ljudsko srce
predstavlja savrsenstvo: Caba u
Mozda najpoznatiji gradski trg u istoriji, prostrani rimski Forum nalazio se u sredistu gradskog religijskog, trgovackog i ceremonijalnog javnog zivota.
GORE
Kocka je sestostrano
GORE $est strana kocke Cine od nje simbol stabilnosti i istine
nasuprot neogranicenorn, kao
prikazuje simbolicno kao
Meki, za koju kaiu da je centar
materija nasuprot duhu, statika
kvadrat, jer se srnatra otvorenirn
sveta, u stvari je crna kocka . U
nasuprot dinarnike .
za cetiri moguea izvora uticaja:
masoneriji, kamena glatka kocka
bofanskorn, andeoskorn,
(aslar) predstavlja usavrseno
se koristi za prostore odvojene
ljudskorn ili davolskom.
ljudsko bice
zbog svetih iii drugih razloga,
Nasuprot tome, srce proroka je
Sa cetiri trougaone strane i
kao StO
trougaono zato sto je imuno na
kvadratnom bazom, piramida
deset je sveti broj
davolske napade
sintetizuje simboliku oba oblika,
koji predstavlja
C:etvorougaona forma C:esto
SU
oltari, hrarnovi,
zamkovi ili vojni logori. Gradski trgovi se tradicionalno nalaze u
TETRAKTIS Zbir brojeva
1+2+3+4=10. u pitagorejskoj teoriji,
kao i brojeve tri, cetiri i pet,
bo2ansku moc i sustinu savrsenstva
sredistu gradskog zivota. Forum
SRODNI OBLICI
povezujuci se sa pitagorejskim
u starorn Rirnu bio je pijaca u
Simbolicno znacenje nekoj
"tetraktisorn" Kvadratna baza
srcu glavnog grada kroz koju je
geometrijskoj fonni daje broj
predstavlja ravan zemlje, a C:etiri
po cetiri sa svake
vodio Sveti put do Kapitola i
strana Druge vazne forrne
trougla s vrhovirna prerna gore
strane i jedna u
Jupiterovog hrarna; starogrcki
su pentagon (sa pet strana) i
sastaju se i forrniraju petu tacku,
sredini, koji se zove
pandan bila je Agora, trgovacki
heksagon (sa sest strana), kao i
koja ukazuje na peti element:
tetraktis
centar Atine okru:Zen hramovirna
trodimenzionalni oblici kao sto
ctar. Kako piramida strerni
i javnim zgradama.
su kocka i piramida U rnisticnoj
ka nebu, njen vrh predstavlja
kabali, pentagon se odnosi na
ljudsku dusu koja tezi da se sjedini s kosmickirn Jednirn.
MISTICNA SIMBOLIKA
petu sefiru na drvetu zivota,
Sirnbolika kvadrata povezana je
koja se povezuje s pravdorn,
sa cetiri ugla, sto sugerise ternelje
ratom i planetom Mars, dok
Moze da se predstavi kao trougao tackica,
BOJA <
c::::
u V\
<
c::::
iii "bez boje" (oseeati se lose)
Crvena boja se povezujc sa
Tokom XX veka, crvena boja
opasnoscu, gne\·om i agrcsijom
se po\·cziv.1la s Komunistickom
(1·czujc se za ,\!arsa, rimskog boga
partijom dok zcleni pokret ima
rata) iii sa poharcnoscu i zlom
za cilj pokretanje ekoloskih
U starom Egiptu cnTna boja
pitanja u ob·iru politickog
je bila boja klct1·e, po1·eziy,111a
programa Slicno tome, boja se
sa rusilackim bogom Sctom, a
koristi z.:i oznac:l\·anje rasc, pa
"uCiniti cn·eno" znacilo jc ubiti
"crna" i "bcla" nose drustvena i
nekoga 0 zlim delima se gornrilo
politicka znacenja u za\·isnosti od
kao o "cn·cnim poslo\·ima", a pisari
konteksta
su koristili specijalno cn·eno
c::i
0
mastilo kada su ispisiYali rcci zlog CRVENA
znamcnja
Kao boja kn·i i vatre, cn·ena se !TlllOgo povezuje
SJ.
zivotom i
toplinom U paleolitsko doba, Crvena boja je boja polne i romanticne ljubavi i simbolizuje silnu strast
GORE
NARANDZASTA SOJA Na pola puta izmeau
cn·cni oker se vadio i mleo u
zlata, iuta boja sc pLwezuje
Skupa sa formom, boja jc jedan
~,r,1h
sa suncem i njego\·im
narandzasta boja ravnoteze izmeau libida i duha: u lndiji
lzgleda da je on posedovao
od temelj.:i vizuclnih simbola
zivotodavabcke sile, a njegovo
zi\·otoda1·aL1ckim silanu U
Ona je takode blisko povezana
prisust\·o u neolitskim grobovima
asteckom panteonu, Huicilopoctli,
sa mentalnim i emotivnim
\Crcn·.:itno jc trebalo da pomognc
pobedonosni ratnicki bog
stanjima i moze mnogo da utice
mrtvima na drugom svetlL
podnevnog sun ca, prikazivan je u
na njih. Sedam boja u spektru
Hiljadarna godina kasnije, u
plavom i iutom, a u meksikanskoj
dugc odgovar.1ju misticnom
anglosaksonsko neme, za crvenu
kosmologiji ··nova kofa zcmljc
broju sedam i drugirn grupama
boju se verO\·alo da cuva od
(pre nego sto dodu kisc i pretrnre
od sedam, bo sto je broj nota na
zla, pa su predmeti, dn·eee i
je u zelenu) bila jc zlatnozuta
rnuzickoj skali iii broj cakra na
eak zivotinje bojeni u crveno. a
telu
U Kini, iuta boja je pcn·ezinna
ratnici su bojili sekire i koplja
sa centrorn s\·emira, a jcdan mit
u crvcno da bi oruzje dobilo
o stvaranju sveta opisuje da su
STENOGRAFIJA BOJA
earobnu snagu - obicaj koji
pn·i ljudi bili napravljeni od iute
Razne bojc se ccsto koriste
postoji i kod nekih australijskih
ilovace. Bila je to s\·eta boja cara
bo stenografSki znaci za op is
urodenika .
Australijski urodenici koriste zuti
crvene i zute, predstavlja tacku
ZUTA Blisko pcn·czana sa simbolikom
Crvena boja se povezuje
oker kao sirnbol smrti
je to boja druge cakre,
emotirnih st.:inja, pola iii
koja se dovodi u vezu
drustvenog i politickog statusa
s ljubadju i plodnoscu U
sa polnom energijom
Na Zapadu se boje tradicionalno
starorn Rimu, neveste su bile
razlicitih nijansi Z:ute boje: u
i emotivnom
koriste za pravljenje razlike
umotavane u vatreni crveni veo
islamu zlatnoiuta simbolizuje
srodnoscu. Preko veze
Ponekad se pravi razlib izmedu
izmedu polm·a - roze za devojcice
(flameum ), sto je obieaj koji
mudros,t dok bledozuta
boja simbolizuje i
i plava za decake - a boje se biraju
jos postoji u delovima Grcke,
ukazuje na izdaju U Egiptu i
plodnost i izobilje
radi razlikovanja sportskih ekipa
Albanije i Jermenije, dok su u
srednjevekon10j Evropi. h!ta je
Kini vencanica i veo crvene boje
bila boja za\·isti; ona je takode
izrazima koji opisuju stanja
Crvena jaja se daju bracnom paru
oznaca\·ala sramotu, a jos u\·ek se
oseeanja pomocu boja nalaze se
kada dete dode na svet. Crvena
povezuje sa kuLl\'iclukorn.
"u pink boji" (sreean), "zelen od
boja se koristi da sugerise strast
sa vocem, narandzasta
Medu kolohijalnim engleskirn
za\·isti", "u crnom raspolozenju",
i erotiku u indijskoj i zapadnoj
ZELE NA
"oseeati se plavo (jadno)", "videti
tradiciji iii sugerise veliku
Boja biljnog sveta, zelena rnoze da
crveno" (smrknuti se pred ocima)
energiju i brzinu.
predstavlja budenje, novi pocetak
0
i rast: u Kini i Japanu ova boja se
Sarnoposrnatranjem i (eznjonL LJ
odnosi na prolece Keltski Zeleni
delovirna arapskog sveta srnatra
covek vafan je bog vegetacije i
se da plava prufa zastitu od
plodnosti, a ima mnogo primera
urokljivih ociju, a stari engleski
u kojima se zeleno povezuje sa
obieaj da neveste nose ··nesto
natprirodnim silama U starom
plavo" irna za cilj da obezbedi
Egiptu vladao je strah od macaka
vernost
zelenih ociju, au srednjevekovnoj Evropi zeleno se povezivalo sa
PURPURNA
davolom i srnatralo se da nosenje
lstorijski, na Zapadu, purpurnu
zelene odece donosi nesrecu
boju je bilo najteze dobiti zato sto
"Zeleni zrak .. je krajnje retka
se pravila od meku5aca koji su bili
manifestacija svetlosti koja moze
retki, a i proces dobijanja ove boje
ponekad da se primeti pri izlasku
bio je skup. Sarno bogati su mogli
iii zalasku sunca, au alherniji je
da nose purpurnu odecu, pa
tajna \'atra ili zivi duh zarniSljana
otuda sirnbolicna povezanost ove
kao prozirni zeleni kamen.
boje sa kraljevskim i svestenickirn
U islamu je zelena najvainija
dostojanstvom. Ova boja je
vlasti i autoriteta: ona je postala
boja: Muhamedov zeleni plast
bila omiljena kod vizantijskih i
znamenje Kalifata u I veku
predstavljao je raj, obnovu i
rimskih careva.
n e. Sm rt i zalost se na Zapadu
U Kini, purpurna je bila boja
duhovno osvezenje .
simbolizuju crnom bojom, a na
Plavo simbolizuje bozanstvo i mir
GORE LEVO
zvezde Severnjace, sredista
Istoku belorn U Africi je bela
PL AVA
raja i mesta ··purpurne palate"
boja mrtvih, ali se takode veruje
Bi lo da je nebesko ili morsko,
nebeskog cara Da bi se zernaljski
da tera smrt i povezuje se sa
plavo asocira na sirinu, na
car identifikovao kao Sin neba,
isceljenjem
otvorena prostranstva, i povezano
njegovo carsko zdanje u Pekingu
je sa beskrajem i praiskonskorn
nazvano je Purpurni zabranjeni
bojJ vaskrsenja i vecnog :i:ivota,
prazninom.. Plava boja neba
grad Budisti srnatraju purpur
moida zato sto se smatralo da
S !VA
povezuje se s muskim principom,
svetom bojom, a na Tajlandu
ncn·i zivot dolazi iz tame. Crno
daljinorn i bogovima. U starom
ga nose udovice koje :Zale za
se povezuje sa bogomajkom
Egiptu, bogovi i kraljevi
muzevirna.
Tradicionalno, siva se povezuje sa staroscu i sa planetom Saturnom Saturn iii Hronos bio je bog vremena u grckorimskom panteonu, a mudrost je bila jedan od njegovih atributa Na kabalistickom drvetu zivota, siva se povezuje i sa mudroscu.
SU
cesto
prikazivani sa plavim bradarna i
L
Bernisa (oko 273-21 g. pre n e ), kraljica Kirene i Egipta, nosi purpurnu togu kao simbol carskog statusa GORE
U stJrom Egiptu, crnJ je bila
i plodnoscu kada se ponekad vezuje za crvenu, za boju krvi.
perikama, a hindusko bofanstvo
CRNA I BELA
U Kini, crna predstavlja zenski
Kri5na prikazuje se u plavom S
U nekirn delovima arapskog
princip (jin), a njena suprotnost
druge strane, rnirna duboka voda
sveta srnatra se da crne zivotinje
je :luta
takode asocira na zenski princip
donose nesrecu: crni psi donose
Kao simbol rnira i nevinosti,
srnrt u porodici, a crne kokosi
duhovnu cistotu i nevinost, a
plava je boja Device Marije
se koriste kod vradzbina. Bela,
boja je kojJ se tradicionalno
Plava se povezuje sa snolikim
boja svetlosti, smatra se srecnom
koristi za odecu za krstenja i za
stanjirna, konternplacijom,
Medutim, crna je, takode, simbol
vencanice.
Na Zapadu bela simbolizuje
u SREDINI Na Zapadu, belo simbolizuje nevinost i cistotu
GORE
MIT I IZOSMOS RAZNOLIKA SIMBOLIKA SE KO RIST! ZA OPIS POREKLA KOSMOSA MITOLOGIJA VEZANA ZA STVARANJE SVETA OBICNO ODRAZAVA 0
2
GEOGRAFIJU, KULTURU I VEROVANJAJEDNOG DRUSTVA I SLUZI DA s NJIM POVEZE PRIRODU I PREDUSLOVE ZIVOTA. POSTOJI
V)
0
NEKOLIKO ARHETIPSKIH TEiv!A KOJE SE PREPLICU U MITOLOGIJAivL.\ 0 STVARANJU SVETA
f-
TOK STVARANJA ooLe Ova slika o Bozijem stvaranju sveta bogata je hriscanskom simbolikom, ukljucujuci globus, simbol snage i celovitosti koji drzi Adam, grcka slova alfa i omega na prednjem delu Bozije knjige koja predstavljaju ulogu Boga kao pocetka i kraja, i zivotinje i biljke koje simbolizuju obilje i raznolikost sveta koji je stvorio Bog
Stvaranje svcta se mozc opisati
tokom nemcna, prvi muskarac
kao krupan kosrnicki dogadaj
i zena m·ek su glavni simboli
iii proces u fazama u kojirna
iskonskog coveeanstva
duboko postovanje prirode Knjiga Postanja opisuje Boga kako sarn stvara ceo svet On je
se stvari sve vise razlikuju,
zavrsio svoje de lo sestog dana
ponekad dorndeci do prirodne
BOGOVI TVORCI
stvaranjem ljudi, koji ce '"irnati
hijerarhije, a ponekad do svetog
Stvaranje sveta se cesto
vlast'" nad celim zivotom.. Tako
mcduodnosa izmedu svih
ostvaruje delovanjcm, snovirna
judeo-hriscanska kosrnologija
aspekata prirode Bilo da se
iii razmiSljanjima bo:Zanskih
daje ljudskom rodu narocito
mitolosko stvaranje ljudskih biea
bica. Upani5ade, hinduska sveta
rnesto pod Bogom u hijerarhiji
podudara sa stvarnim stvaranjern
pisma iz IX veka pre n e, opisuju
prirode
sveta iii dado njega dolazi polako
Bo2ansko iii Vrhovno bice koje je strnrilo svet razmisljajuci
STVARANJE SVETA IZ
nistavilu i nasavsi samo
HAOSA ILi PRAZNINE
0
sebe . Onj fundamentalni cin
Grcka rec ··haos .. odnosi se na
samospoznaje doveo je do prvih
pocetnu tamu, na bezoblicni
reci: '·To sarn ja .. U samoanskoj
s\·emir lz njega je iskocio Eros,
mitologiji, nhorni bog Tangaroa
bog plodnosti koji je kasnije
stvorio je svet iz nista\·ila
povezan sa erotskom ljubavlju, ali
razmisljajuci o njemu
je u pocetku bio stvaralacka rnoc
Price australi jskih urodenika
iza zivota i prirode Sa Erosom
koje su stare prcko l 50 hiljada
je dosla Gea, boginja zernlje, i
godina pripisuju stvaranje s\•eta
Tartar, bog donjeg sveta Geu
precirna koji
SU
ziveJi
LI
mitskom
prostoru i vremcnu poznatom
je obremenio njen sin Uran, stvorivsi tako titane i kiklope,
kao "vreme sna .. Ova biea su
a zatim more, kopno i druge
zivela slicno svojim ljudskirn
prirodne pojave.
kopijama, putujuCi, loveCi, voleci
Kako okeani okruiuju svet, u
se i ratujuci i oblikujuci pejzaz
rnnogim mitovirna o stvaranju
svojim "lutanjima" U snu su preci
svemir nastaje iz haoticnog tela
sanjali dogadaje iz sledeceg dana,
vode. Stvaranje egipatskog sveta
sanjajuci sva ziva biea, sunce,
iz vode prikladno je u zernlji koja
me sec i zvezde. Australijski
je zavisila od periodicnih poplava
urodenici veruju da sva bica
reke Nila: iz Nua, prve vode,
dele sustinsku vezu sa izvorom
izronilo je brdo suve zemlje, a za
stvaranja, odra±avajuci tako
njim je usledio prvi izlazak sunca
Egipatska boginja neba, Nut, cije se telo izvija iznad zemlje, razdvaja se od Geba, boga Zemlje.
LEVO
umiranja, ni scksa Oncb:je doslo do vclikog kosmickog plesa, tokom kojeg je jedini plesac bio
Prica o Adamu i Evi
zgnjecen i raskomadan
koji zive u Edenskom
0
< >
Vreme je pocclo ovim ubistvorr1
vrtu predstavlja ih
na novorn horizon tu, a posle je
Tane 1'vLlhuta, bog surne, uspeo
i odmah je doslo do razdvajanja
u stanju nevinosti
> z
usledilo stvaranje svega ostalog
da ih rastavi. pa su svetlost i
polova Tako jc prva smrt
u kojem ne postoji
>
\·azduh usli izmedu nelu i zemlje.
istonemeno do\·cla do pocetka
lzJ.nami uzburkali su praiskonske
U slicnom egipatskom mitu,
vremena, rasta i radanja
rnde kopljem, a kapi sa koplja
boginju neba Nut i boga zemlje
slile su se u ostrvo Onokoro
Geb,1 r.istavila su njihova deca.
Japanskibogovi lznagi i
Pripadnici plemena Arunta u centr,1lnoj Australiji pricaju o
STVARANJE
svest o razlici u seksualnosti, o dobru iii zlu Jeduci voce sa drveta
PRVI COVEK I ZENA
znanja, sto je Bog
Poreklo ljudskog roda
zabranio, oni postaju
simbolizuje se sirom sveta
svesni moralnog osecanja i odgovorni
svetu koji je pokriven slanom
KOI\IADANJEJ\l
slikarna .. pn·og co\·eka· i .. prve
vodom koju su postepeno
C::esta tema je stvaranje sveta iz
zcne .., koji predstadjaju obrazac
ljudske prirode
povukli ljudi sa severa,
smrti i komad,rnja praiskonskog
co\·eeanstva . Medutirn, sa
Kao zabranjeno
otkrivajuci pn·o kopno Mit
bica. Takvi mito\·i mogu pomoci
ljudima dolazi do stvaranja zlih
voce najcesce se
alt.1jakih fam,rn,1 centrJ.lne Azije
ljudinu da se porn ire sa teskim
sila s kojima moraju da se bore.
kazuje o vremenu pre postanja
zivotnim uslovinu i potrebom za
u kojem nije bilo zemlje, samo
smrcu da bi se zivot odriao.
beskrajru rnda nad kojom je leteo beli gusan, bog Karahan.
Prenu skandinavskoj mitologiji o stvaranju s\·et~1. Odin, Viii i Ve ubili
SU
div,1 [mira, iz cijeg tela
je nastao svet Njego\·o meso
ST VARANJE
U sumerskoj mitologiji iz treceg milenijuma pre nove ere. Enki, \·cseli bog mudrosti,
dvanacst drugih boginja, izvajao je prve ljude od ilO\·ace uzetc iz korita reke Eufrat. Posto su
porcklo zirntJ. pomocu rJ.zbijanja
kosti su postale planine, a drvece
stvorili sansene ljude, imali su
praiskonskog stanja jedinst\·a To
jc izr,1slo iz njego\·e kose. lmirova
takmicenje da stvore ljudc za
obicno podrazumeva razdvajanje
\ clika lobanja postala je nebo
kojc drugi nece moci
muskog boga neb,1 i zenske
Slicno ornme, kada je umrlo
ulogu, sto je do\·elo do ljudske
boginje zemlje, iako se u nekim
kincsko pr,1iskonsko biee, Pan
nesavrsenosti
kulturanu rnusko povezuje sa
Ku. njegov c!.:ih se pret\·orio u
zemljom, a zensko s nebom
vetrovc, glas u grmljavinu, kn· u
( cijc ime znaci .. sacinjen od
U mavarskim i drugim
vodu, ,1 misici u plodnu zemlju.
ilovace·) stvara od zernaljskog
Od njegcn·e radosti zasjalo je
praha Bog tvorac, Jehova, koji
U biblijskom opisu, Adama
sunce, a njegov gnev je stvorio
mu udahne zivot. On zatirn
noci i tame. Na kraju
grom i munju . Vavilonski spev
dobija zensku saputnicu, Evu,
otac nebo, i Papa, majka zemlja,
Enuma Elis, nastao u XII veku pre
koja ce postati majka celog
sjedinili i stvorili zemlju i mnoge
nove ere, prica o bogu Marduku
covecanstva .
bofanske potomke Oni
koji ubija i r,1seca na dva dela
Iako se u oba mita ]judi
u rnraku dok nije odlueeno da se
telo Tijanute, boginje mora. D\·e
stvaraju od zemljc, medu njima
roditelji rastave. Tu Matuenga,
polovine njenog tela postalc su
postoji razlika. Sumerski ljudi su
bog rata, presekao je tetive koje
nebo i zernlja
su povezivale njegove roditelje,
Indonezijska mitologija govori
Hebrejski uceni ljudi daju prednost naru u odnosu na jabuku
ch nadu
se u pocetku sastojao od vecne
ziveli
vremena, kada su nastala umetnicka
formiralo je zemlju, more i reke
SU
iz srednjevekovnih a ne iz biblijskih
tumacenja Pada.
su istekli iz njegove krvi, njegove
se Rangi.
prikazuje jabuka, ali to verovatno datira
boginjom zemlje Ninursag, i sa
RAZDVAJANJEM
SU
za kvarenje
skupa sa majkom 1 ljubavnicom,
Terna razdvajanja obja5njan
polinezijskitn mitovima, svemir
L
ZABRANJENO VOCE
stvoreni da bi bili robovi bogova. Adama i Evu stvorio je jedan
siknula je krv svetom bojom
o vremenu pre postanja u kojem
Bog i dao im je moc da "pokore ..
crvenog okera. Medutim, tek je
nije bilo vremena, ni radanja ni
prirodu
ooLE ldeja o prvim ljudskim bicima, 0 jednom eoveku i jednoj zeni, zajednicka je mnogim svestkim mitologijama
SUN CE 0
;;;;
Kao nas jedini izvor S\'etlosti
pri cemu mu je jedno oko bilo
ZEMALJSKA VLAST
i toplotc, sunce jc kljui:no za
dovoljno da vidi, a drugo je
Mnoge kulture i njihovi vladari
0
zivot na zemlji i predstavlja
davalo svetlost i toplotu. U
polagali su pravo na poreklo od
jcdan od najvaznijih simbola
mnogim tradicijama sunce se
sunca, ukljucujuci Inke, faraone
f-
u svirn sntskim kulturarna
pesnii:ki naziva "oko dana"
starog Egipta, Kineze i Japance
Vl
Obicno se povezuje sa snagom,
U mnogim kulturama zalazak sunca simbolizuje starost, kraj i smrt GORE
Za japansku carsku porodicu kaiu
manifestujuci se i kao vrhunsko
BOZANSTVA SUNCA
da potii:e direktno od boginje
bo2:anstrn i kao carevi iii
Veza izmedu sunca i bofanstva je
sunca Amaterasu, a izlazece sunce
kraljcvi Njegova aktivna
arhetipska i mnoge kulture slave
(predstavljeno crvenim diskom)
energija se obicno (mada
bofanstva sunca. ukljui:ujuci
nije sarno japanski nacionalni
ne uvek) sm.1tra muskom, a
Sama5a (Vavilon), Raa (Egipat),
amblem, nego i ime ove zemlje
povezuje se sa neposrednim,
Mitru (Persija) i Apolona (Greb
(Nihon).
intuitivnim znanjern iii
i Rim) U istocnim tradicijama
kosmickim intelektom. Suncev
sunce je sirnbol hinduskog boga
simbolom nade i novog pocetka.
pandan na nebu je mesec (koji
Visnua i Bude, koga neki kineski
nasuprot suncu sa zracima koje
se i:esto sagledava kao zensko),
pisci pominju kao "Suncani
znaci prosvetljenje U Kini je
a simbolika sunca i meseca
Buda" iii "Zlatni covek" Jevrejski
sunce bilo simbol cara koji je
suprotstavljena je u skoro svirn
prvosvestenik je nosio zlatni
nosio amblern sun ca (krug sa
kulturama . Suncani princip se
disk na grudima kao sirnbol
tronoznom vranorn) na odori .
bofanskog sunca, a Hrist se
Simbolika sun ca je uobicajen
ponekad uporeduje sa duhovnim
motiv na znamenju kraljevskog
suncokret), sa zlatom i sa bojama
suncern u srcu sveta i naziva se
dostojanstva. Ono se pojavljuje
kao sto su fota, narandfasta i
Sol_Justitiae (Sunce pravde) iii
na prestolu Kubua u jufooj
crvena. Su nee je vafan simbol u
Sol lnvictus (Nepobedivo sunce),
Africi dok A5anti iz zapadne
astrologiji. alhemiji i psihologiji,
sa dvanaest ucenika koji se
Afrike koriste zlatni suni:ani
gde predstavlja nepodeljenu
uporeduju sa suni:evim zracima
disk za predstavljanje kraljeve
Jako se sunce obicno smatra
duse Oblikujuci sebe prema
pOl·ezuje sa zivotinjama, pticama j
bi/jkama (kao StO
SU
!av, Orao
j
lii:nost.
muskim, u nekim kulturama
bogu sun ca Apolonu, francuski
OKO SVETA
(africka, indijanska, rnavarska,
kralj Luj XIV ( l 638- l 7 l 5) bio
U mnogim kulturama sunce
australijskih urodenika, japanska
je poznat kao '·Kralj sunce", a
se uporeduje sa svevideCim
i germanska) bofanstvo
dvorski zivot se vrteo oko
bo:Zanskim okom. Ono je bilo
sunca je zensko, jer se zenski
njega kao planete oko sunca u
··oko" grckoa boaa Zevsa (i
princip sagleda\·a kao aktivan
rasko5noj palati u Versaju
~
Horovo oko bilo je simbol kraljevskog dostojanstva i besmrtnosti, kao i amajlija za zastitu
Izlazece sunce se obicno smatra
"
"
rimskogJupitera), egipatskog
zahvaljujuci zivotodavalackim
boga Hora, hinduskog Varune,
silarna. Japanska boginja sun ca,
IZLAZAK I ZALAZAK
skandinavskog Odina i islamskog
Amaterasu, povlaci se u pecinu
SUN CA
Alaha. Samojedi sa podrucja
u znak protesta zbog toga sto
Nestanak sun ca svake veceri
GORE
Arktika smatraju sunce i mesec
njen brat. bog oluje, zanemaruje
i njegovo prividno ponovno
ocima Nurne (neba), pri i:emu
svoje obaveze, a drugi bogovi je
radanje sledeceg jutra cine
u SREDINI Sunce je
je sunce dobro a mesec zlo oko.
izvlaee napolje uz mnogo buke.
ga mocnim simbolom smrti,
arhetipski simbol, postovano kod mnogih naroda kao bozanstvo
Prerna rnitu Fulanija iz zapadne
U kosmologiji Dogona u Maliju
vaskrsenja i besmrtnosti Qyo
Afrike, kada je Gveno ( vrhunsko
sunce se opisuje kao usijani
cini osnov mnogih mitova i
bofanstvo) zavrsio sa stvaranjem
zemljani lonac (sirnbol majcinske
svetih obreda U starom Egiptu,
sveta, izvadio je sunce iz svoje
utrobe) okruzen spiralom
bog sun ca Ra je svake noci
oi:ne duplje i sta\·io ga na nebo.
usijanog bakra, koji predstavlja
obavljao zastrasujui:a putovanja
Zatirn je postao jednooki kralj,
seme koje ce ga oploditi
kroz donji svet, susrecuci se
SASVIM GORE Lav je solarni simbol, znak snage i voostva
oesNo Apolon, bog sunca iz klasicne antike, vozi nebom svoju suncanu kociju
sa najljucim neprijatcljcm, monstruoznorn zmijom Apofis, pre ponovnog izlaska na istoku; ,1ko bi Apofis ikad.1 porazila Raa, suncc nc bi granulo i zemlja bi utonub u tamlL U prcdanjima Indijan,1c1 iz plcmen,1 Ciroki suncc jc zensko, a kada njena kci umrc od ujcd,1 zrnije, sunce od bola prckrijc lice i svet ostane u tami Da bi utesili suncc, ljudi igraju i pc\ aju, na sta ona otkrije lice i svct ponon1 postane os\·etljcn Suncani pies nizijskih Indij.111aca pcn·ezan je sa ovom simbolikom CRNO SUNCE Nckc kulture uovorc o crnom
"'
suncu. Asteci su ga prikazivali
z,l\ r,;,11 ,1: 11,1 primc'r u trcnutku
na ledima boga donjeg svcta
Hri>tL>\ L'g r,1Sf1inj,rnj,1 rnncc
koji ga nosi na ledima, a l\faje
jc pl1t.1m11cl L' L' ,11 h cm i ji
su ga prikazinle kao jaguara.
crnc1 q1ncc prcdst,nlj,1 siron1
u --lstroncqniji i --1:.;trci\cit:ili
Kao antitcza podnevnom
I>komku nutcriju kuju trd1,1
s p.1ocim,1 ( kclt>ki si111bc1l 1 1
suncu na vrhuncu stvaralackih,
l>br.1diti:
zivotodavalackih sila, crno
simlwl i>kc•nskog ncs1·cqwg
Z.l
f1Silwlog,1
t.1cb unut.ir krug.11 kc11,1 ,c kc>ri,ri
lH\ll
jc
i
tL1c,1k
h1cij.1 - LI 1111wgi111 prc,Lrnrirn.t (ukljul:LijLI(i 1wrdij,kc
sunce je povezano sa smrcu i unistenjem, nagm·est.wajuci
PS I H (\I() Sk\ SI\ I B (\LI k .\
SC
nczaustavljivu nesrecu . Zato
Sun cc sc ccstll poi czujc s,1
sc ncbo111 n1zi u h•C:·iji Su11CL'
sc pornracenja sunca srnatraju
f11'incipl11ll ,1lltl>i itct,1. CijC ic pn L)
zr.1cinu >Ligcri,;c f'IL"' c'tli,'nlc:
rdavim znamenjem, koje
L'liccnic ot,1c. (\no jc pL•1cz.rno
l:c:;t gr.1ficki :;irnbc•l jc kru:; ,,1
nagovestava kataklizrnicne
s,1indi1idu,1lnoscu.1oljom
zr.1ci111,1 kuji su prcdst.n liL'lli
dogadaje kojima se ciklus
cg,1111 i r1crson,1l1wscu kL1ji n,1
n.1izmcnicno Lw r.11 nc i uL1q,tc
n,1j1 iscm 11i1 c•u tczc b psihickL1j
linijc sugcrisuc'i sunc·L'\ LI nwL·
cck11itc>sti iii prL•s1ctljcnju iii
d,1 St\ L>ri
sc n,1 11iiL'll1 ni1 DU prcpust,1ju
Tr.1dicion,1liw jc bi IL' ,c,Lim
U rnnogim tradicijarna, pornracenje sunca je sa uzasorn i strahorn sagledavano kao sirnbol nesrece
GORE
s.1glcd.11 ,1 k,w bL1z,111,t1 L' kLlJC
>I
,,l
ctlo:;t i tor1IL>tLI
cgurn,1niji prctcr.rnoj gL•rLfoqi i
zr.1LJ. z,1 scst pr.11 .1c.1 u kc>Si11L"LI
.1utc1rit.mwsti .Suncc jc t.ikodc
i scdmi jc kosmicb dirncn;ij,i
f'O\c'z,11w s,1 stqr,1L1cko111
.Suncc sc pL>nckad r1rib!llic
cncrgiic•m zdr.11ljcrni1 it.1lnDscu.
s liccm
kod i11dij,1mkL1:;.
uticuci i n,1 fizicki i 11,1 r1sihicki
plcmcn.1 Hopi 11,1 prilllL'I Lw
r.1z1 oi k,w olicc11jc mus kc
i LI z.1p.1dnoj ikonogr.1t'i ii l
c11crgijc rnozc sc s.1glcd.11 .iti Lio
kdtskom mitLI suncc ic c1lic,l\',11w
r1rcd:;t.11 ,1 duh,1 i mozc sc
u Lugu ( s1 ctlosti l ,1 f'OilL'bd
j,n lj.1ti u
sno1 im.1 i mite>\ i111.1 Lw car kr.1lj
sc porninj.ilo Lw Cri,rn,1jnch
bc>g iii jLin,1k
( .Sunc.1110 lice l
L
\j I
MES EC 0
2 Vl
0 "'='.
I-
2
PLAVI M ESEC Dva puna meseca unutar istog kalendarskog meseca cine plavi mesec, fenomen koji se desava svake druge iii trece godine . Zato izraz "jednom za plavog meseca" (s mene na us tap) znaci skoro nikad. U vikanskoj tradiciji slavi se esbat (mesecev praznik) povrh uobicajenih 12 u toku godine, kada se smatra da obredi i prizivanja imaju dvostruku mac
Za kamenove Stounhendfa se veruje da su sluzili za astronomsko merenje mesecevih faza ooLE
NalazeCi se na priblifooj
iskljucivo) povezana sa zenskim.
boginja Sofija iii Gospojina od
udaljenosti od 400 hiljada
Mesec se povezuje s mastom,
Mudrosti, boginja je meseca i
kilometara od Zemlje, mesec vrsi
intuicijorn, psihickom snagom i
personifikuje bofansku mudrost
snaino gravitaciono delovanje i
snovirna, a narocito se povezuje
Sing Mu, kineska boginja meseca,
na kopno i na more . Njegov uticaj
sa zenarna, plodnoscu i radanjem
naziva se boginjorn savrsene
je najprimetniji kod rnorskih
Stare civilizacije su praktikovale
inteligencije, a za Devicu Mariju,
plima, ali rnnogi smatraju da
obrede plodnosti i slavile su
ponekad zvanu Mesecom crkve,
deluje i na biljke i zivotinje,
rnesec na godisnjim svecanostirna
kaiu da poseduje savrsenu
ukljueujuCi ljude . Posle sunca,
posvecenim boginji, tra:Zeci njenu
mudrost.
mesec je najocitije nebesko telo,
pomoc kod zaceca. Smatralo
a njegova periodicnost bila je od
se da se vreme ovulacije kod
najvece vafoosti za sva poimanja
zena de5ava u periodu punog
Kako mesec utice na plimu i
vremena . Cinjenica da njegovi
meseca i verovalo se da je moc
oseku, tako se moze razumeti i
ritmovi odgovaraju gotovo tacno
percepcije kod zena veca tokom
da utice na nase emocije, koje
rnenstrualnom ciklusu kod
menstruacije.
se cesto povezuju s vodom Iako
:Zena, kao i godifojirn dobirna i
Boginje meseca postoje u
MESEC I DUSA
se mesec ponekad povezuje
godisnjern ciklusu, dovela je do
rnnogim starim kulturarna . Mesec
sa usvajanjem znanja, cesce
ocitih asocijacija u odnosu na
se slavi kao rnajka svih sa mnogo
se povezuje sa osecanjima, sa
zensko i na zernlju ili prirodu.
dojki, kao tvorac zivota na zernlji.
iracionalnoscu i sa nesvesnirn
Mesec ne emituje sopstvenu
Grcka boginja Arternida (rimska
ili skrivenirn Biti "pod uticajem
svetlost, nego odraiava svetlost
Dijana) prikazuje se sa mnogo
rneseca" znaci gubiti razurn,
sunca: osobine ove svetlosti
dojki i sa zivotinjarna i biljkarna
biti ponet raspolozenjima i
veliki su izvor religijske i pesnicke
koje joj iskacu iz glave, udova i
osecanjirna, u vlasti nesvesnog,
inspiraci je
grudi Kineska boginja rneseca
sto se u najekstremnijoj
rodila je sve stvari posle potopa;
formi rnanifestuje kao ludilo .
MESEC I ZENSKO
slicno tome, boginje meseca
(Uprkos njihovorn folklornom
Simbolika koja se pripisuje
u zapadnoj Aziji i Evropi bile
povezivanju, postoji veoma malo
rnesecu pretefoo je (ali ne
SU
izvor svih zivih StVOren ja.
Verovanja Inka u vezi sa rnesecorn menjala su se vremenom: najpre boginja bez ikakve veze
naucnih dokaza da su rnesec i ludilo povezani). U ranoj japanskoj mitologiji svetlost Cukujornija, sintovskog
sa suncem, kasnije je postala
boga meseca, rnogla je da izazove
supruga sunca i boginja braka.
halucinacije i razocaranja .
Njena deca bila su zvezde . Najzad,
Hekata, grcka boginja tarnnog
smatrali su je nevestom svog brata
rneseca, darivala je vizije ali
sun ca.
je takode znala da unisti ljude ludilom Isto vazi i za vecinu
UNUTRASNJA MU DROST
mesecevih bofanstava, pri
Mesec je veliko ogledalo i olicava
cernu je tanka linija koja deli
osobine receptivnosti koje su
isnpiraciju od ludila. Postoje
neophodne za intuitivni proces
price o pobesnelirn demonirna
i za dozivljavanje osecanja. Ova
koji se nalaze pod jakirn uticajern
receptivnost je jos jedan aspekt
rneseca. Sloveni pricaju o
boianstava rneseca .
vukodlacima - ljudima koji se
Mesec se cesto povezuje sa mudroscu. Grcka i egipatska
pod svetloseu punog rneseca pretvaraju u vukove. Oni su
STVORENJA NA MESECU Krateri i senke na mesecu omogucili su ljudima da projektuju svakojake slike stvorenja na njemu Uobicajena zapadnjacka slika jeste slika eoveka na mesecu U Kini je rec o zabi iii zecu. Altajski samani vide starog kanibala koji je tamo zatvoren da bi postedeo ljudski rod. Jakuti iz Sibira vide devojku sa jarmom na ramenima na kojem nosi kofe . U Peruu vide lisicu iii jaguara lnke su videle lice za koje su verovali da je ljubomorno sunce u njega bacilo prasinu da bi mu potamnelo sjaj.
velika opasnost za ljude i
Arternida (ili rimska Dijana)
neranjivi su bilo kojirn oruzjem
obicno se prikazuje kako drzi
osim onoga koje je napravljeno
polumesec u ruci ili ga nosi na
od srebra, rnesecevog rnetala .
glavi Izvrnuti polumesec atribut je egipatske boginje lzide, au
MESECEVE MENE
hriscanskoj ikonografiji Devica
Mesec odrafava ritrnove zivota,
Marija, koja je nasledila deo
prolazeci kroz beskrajan tok
lzidine sirnbolike, takode se
srnrti i ponovnog radanja u
ponekad prikazuje na izvrnutom
ciklusu od 28 dana; zato on
polumesecu On je atribut
cesto predstavlja prelaz i obnovu
prvosvestenice tarota, koja
i sirnbolizuje ciklieno vrerne .
se povezuje sa misterijom,
Mesec, u stvari, irna 28 mena u
intuicijom i silarna nesvesnog U
toku dnevnog izlaska i zalaska,
hinduizmu je polurnesec sirnbol
tokorn kojih prolazi kroz ceo
Sive, boga preobrazenja
zodijak.. Medutirn, cesce se
Polumesec je veorna vafan
GORE Od srednjevekovnog vremena Devica Marija se povezivala sa polumesecom, i to u ulozi ogledala Hristove svetlosti
pribliz,1\ aL1 zemlji da bi s\·etlost mogb d,1 ima \ cci uticaj
1ia
one
dole Jednom prilikom, i\[ani jc
sirnbol u islamskom svetu,
zgr.1bio d\ ,1 dcc,1ka koj,1 su nosila
meseca: rnlad mesec, pun mesec,
sirnbolizujuci otvorenost i
\Odu, Hiukija i BiL1, d.:i budu
tri cetvrti i tarnni rnesec.
koncentraciju Obicno pracen
njegcn i drug.ui, tako d,1 su oni
govori
0
C:etiri rnene ili cetvrti
jednorn zvezdorn, on je simbol
post,1li ml.:idi mcsec i tri cetnti
sa narastajueom energijorn
raja i vaskrsenja, cesto ugraviran
mcscc.1. i\Lrnij,1 jc cesto progonio
- odrafavajuci trudnocu - i cesto
ili naslikan na minaretima
\ uk Ha ti
se smatra da je do bro vreme
ili grobnicama. U arapskorn
,1trnosfcra jc post,1jaL1 J\etinjska,
za pocinjanje novih projekata.
pisrnu slovo "n .., oblikovano
,1 kaLh bi uspco d,1 g.1 b,1ci n.:i tlo,
Mesec je najjaci kada je pun:
kao polumesec sa tackorn
n,1st,1lo bi pomracenje.
tada predstavlja punocu 2enske
iznad, slovo je vaskrsenja, a za
energije i odrafava simboliku
upokojene rnolitve se pisu tako
Mladi mesec se povezuje
kruga, oznaeavajuci celovitost
da se rirnuju s njirn; ovo slovo
Tri cetvrti rneseca predstavlja
se izgovara kao "nan .., sto je u
vreme opadanja, odustajanja od
isto vrerne arapska rec za ribu,
stvari. Tamni mesec se povezuje
a riba je sirnbol vecnog zivota u
sa mirorn i pocetkorn uspenja iz
Kuranu
donjeg sveta ili srnrti
kad.:i bi g.:i uh\'atio.
mesec simbolizuje tacku mirovanja zivotnog ciklusa GORE Tri
cetvrti meseca predstavlja 'odustajanje od stvari' i 'opadanje'
(OVEK NA MESECU 20 jula 1969. Nil Amstrong je
MITOVI 0 MESECU
SASVIM GORE Tamni
simbolicno ostvario prvi fizicki
POLUMESEC
U nordijskom mitu, Mani, mesec,
kontakt sa mesecom, govoreci:
Kao znarnenje, polumesec se
i Sol, sunce, stvorili su bogovi i
"Mali korak za eoveka, ogroman
prvenstveno povezuje sa zenskirn
stavili su ih u koCije da putuju
korak za covecanstvo"
bofanstvima Boginja devica
nebom.. Manijeva koCija se C:esto
Kao t.1ckicc s\·ctlosti kojc obasjavaju tamu, z\·ezde sc 0
odm·ek posm,1traju bo raj ski
""
simboli, oznacitclji boz,rnskog prisust\•a One su arhctipski simboli koji se pojadjuju u svetim i sckularnim tr,1dicij,rnu sirom sveta. Prcma j.1kutskim Zvezde SU povezane sa duhovnim prosvetljenjem i bozanskim prisustvom
samanima iz Sibir,1 nezde su
GORE
oEsNo U hriscanskoj
tradiciji, zvezda je vodila mudrace do novorooenceta lsusa, kome su dali poklone od zlata, mira i tamjana.
bile prozori svemira. Njihovo kr,1tkotr,1jno ot\·aranje i z,1t\ ,1ranje omogubvalo jc iii sprec,walo ulazak u gornji svet U r,rnim drustvinu posmatranjc
ncba bi lo je vJ.zJ.n dco zivota, ,1 ,1strologija i J.stronornija bile su jedno Nebcske pojave bile su od velikog pr.1kticnog zn,1c,1ja. obc!czavajuci sezonske prornene i dajuCi kalendar za lov i sctrn L1ko su ljudi zap.1iali da sc iZ\'esn.:i dogadanja na ncbu pokLlp.1ju sa dogadJ.jima na zemlji. te p.lralele su se spajale u zn.irncnjc - kn-.wi rnescc, na
Petokraka zvezda bila je amblem asirske boginje lstar (kasnije lzide, Venere) Petokraka je postal a rasprostranjen simbol duhovnog i vojnog uspona
primer, prcdsbzino je prirodnu
GORE
bt,1strofu iii rat i\!ITOVI 0 ZVEZDAMA lsprcd.:iju su mnoge price o
Medu Astecima. Mlecni put
drnjnik S\J.kog bica na zemlji,
simbolici zvczda. Prema KalevJ.!i,
se zvao mikskoatl ('°zrnija od
koji jc odgcn·or,111 za r,1danjc i
finskom nacion,1lnom spevu,
oblaka") i po tome je dobio
rast bib na zemlji U hriscanskoj
Z\'Czde
ime MikskoatL bog zvezde
tradiciji rocicnjc Hrista najadjcno
SU
sacinjenc od dclova
ljuskc kadJ. se razbilo Jajc sveta .
Sc\·crnjace i !ova. za kogJ. se
jc poj,1rnm Vitlcjemske Z\czde.
smatralo da stanuje na zvezdama
OJ.nas se z\·ezde pm·ezuju sa
U rnajanskim hijeroglifima
snovima i zcljama i postoji
ZVEZDE PADALICE
zvezde se cesto pribzuju sa
\·ercffanje da
Obicno posmatrane kao prorocansko znamenje, zvezde padalice se tu mace kao iskre rajske vatre iii semenke bozanske sustine Za njih kazu da igraju slicnu funkciju za anoele, delujuci kao glasnici izmeau raja i zemlje i podsecajuci ljudska bica na njihovu vezu sa du horn.
zracirna svetlosti koji izbijaju iz
ako jc pozelite kada Yidite zyezdu
njilL Prema narodnorn verovanju
padalicu
ee se ispuniti zelja
u Gvaten1ali i Pcruu, zvezde predstavljaju duse pran•dnih
ZORNJACA
pokojnib, dok se rnedu Inkama
Kako orbita Venere leZ.i unutar
kosmicka simbolika zvezda
orbite Zemljc, ona se na ncbu
prosiruje ne samo na ljudc
pojavljuje prilicno blizu sunca,
nego i na zivotinje i ptice: oni
a zavisno od ciklusJ. \·idi sc
su verovali da sc na nebu nalazi
blizu sunc,1 na izlasku iii na
oEsNo U indijanskim predanjima zvezde se smatraju logorskim vatrama predaka
N
zalasku. Zato se zove zornjaea
<
i vecernjaC:a. U vavilonskoj i
N
:::J
asirskoj mitologiji !Star, boginja
rn
ljubavi koja se povezuje s Venerom, silazila je u donji svet u potrazi za ljubavnikom i onda Se vracala
LI
zin1t, bas kao StO
je vecernjaca nestajala neko vreme pre nego sto bi se pojavila ponovo da najavi izlazeec sunce Kod nizijskih Indijanaca, zornjaca je simbol zivotnog
pLrnine, pC1bzujuci n,1 bor,1\·istc
principa - zato sto najavljuje
S\ C\
isnjeg bog.1 n,1 ncbu; shodno
sirnbol kosmickog coveka, au
zoru i ponovno radanje dana
tome. olt.ui u
- dok lndijanci iz plemena
obicno sc post,1\ lj,1ju na SC\crnu
HristO\·og 'alfa i omega, poectka
Kora, sa jugozapada Sjedinjenih
stranLI hr,un,1
i kr,1ja
O\
im kr,1jc\·inu
gore z,1 pcntagr.1111 kazu da jc
hriseanskoj tradiciji on je simbol
Driava, daju zornjaci jednak
Simbolib sc\crnjal:c kao
znaeaj kao suncu i mesecu, s
Hha ncb,1 odraz,n a ljLidskLI
su pcnt,1gram kao znak
kojirna ona formira ncbesko
hijcr,uhijLI U Kini, na primer,
idcntifikacijc, a on se ccsto
trojstvo. Medutim, u meksickoj
ncbo, s,1 ostatkom
poj,nljujc i kao ,1mblem kod
Z\
czd,1
Slcdbcnici Pitagorc koristili
tradiciji za zornjacu sc smatralo
r.1sporcdcnih z,\\ isno od odnos,1
nusona, cija istorija datira iz
da donosi bolest, pa su se vrata
prcm,1 sc\crnj,1ci, saglcd,l\,1 se
Hcmena pitagorejac,1
i prozori zatvarali pred svitanje
LI smislu strnkture drLISt\a, LI
da bi se sprecio ulazak opasne
kojcm su car i \l1dajuca klas,1
pentagram sc koristio kao
svetlosti; u rneksickoj narodnoj
bili stoicrn,1 tacb oko koje su se
,un,1jlija protiv zb za odbijanje
urnetnosti ona se cesto prikazujc
Hteli
dcmonskih sila. J\Icdutim,
sa lukorn i strelom, a nosi masku
mcstu. U lndiji sc sc,·crnjaca
okrcnut n.wpako, Sd cfra nha
od lobanje U hriseanskoj
prizi\a LI' cdskim S\ ,1dbcnim
prema gore, pent,1gram sc
tradiciji jedno irne za davola je
'cscljima, prcdstadj,1juci
pO\·eziv,10 s,1 davolom, pri cemu
mladozenjLI kao stozernu t,1cku
su Hhcn·i ,·ideni kao roocn i
Lucifer, sto znaci zornjaea
S\
i drugi. s\·,1ko 1u sYom
U srednje\·ekovnoj Evropi
"'
odnos,1 SEVERNJACA
GORE Dve verzije osmokrake zvezde boginje lstar, koriscene sirom Bliskog istoka mnogo vekova pre Hrista Gornja zvezda predstavlja vavilonsku verziju, a donja fenicansku
PENTAGRAM
Severnjaea simbolizuje cvrstu
ZVEZDANI Sli\!SOLI
U zapadnoj okultnoj tradiciji zvezde
i vecnu tacku u centru oko
ZYezda pctokr,1ka jc poznat.1 kao
petokrake su se urezivale na diskove
koje se vrti kosmos. U rnnogim
pent,1gr.11n i predst,1vlj;i dreYni
plemenitih metala kao sto su srebro iii zlato da bi se dobio carobni pecat
delovima Evrope i Azije ona
m,1gijski zn,1k To jc forma koja
se razlicito porninje kao stozer,
sc j,wlja u umctnosti i u klasicnoj
glavcina, pupak, centar zivota
,uhitekturi, kao i u prirodi
slova, latinske reci i kabalisticki znakovi
iii kapija raja. U turkmenskoj
(morska zvczda i ncke \TSte
Ovaj pecat je simbolizovao moc
tradiciji ona se opisuje kao
c\·ecd) Linije kojc sp.1jaju njcnih
okultnog i za njega se verovalo da moze
"fatorski kolac .. neba; Mongoli
FCt nhova dcle jcdn,1 drugu u
da uzrokuje zemljotrese, da inspirise ljubav, uzrokuje nesrece
je porninju kao zlatni stub, a
sr,1Zmcri pozn.itoj kao zlatna
Sarni iz severne Skandinavije
sredina iii bozanska srazrnera,
zovu je stub sveta. U vecini
cineci je L1ko simbolorn
pola krozjezgro, otkriva se oblik pentagrama: evropski Romi
severnoazijskih predanja
celcn·itosti i s,1nscnstva
ovo zovu zvezda znanja
ona se nalazi na vrhu Svetske
Kada se crt,1 s nhom prcma
poznat kao pentagram Ponekad su unutar ove forme upisivana hebrejska
i baca cini, kao i da pruza zastitu od zla Znak pentagrama pojavljuje se na zidovima starih hramova, urezan u kamenje crkava i kao crtez na staklu u boji Kada se jabuka presece na
ZODIJAK 0
2'
Simbol sam po sebi i zbirka
BIK(21
APRIL-21
simbola, zodijak je pojas
MAJ)
zvezda sa obe strane "ekliptike ..,
Drerni simbol muskosti i
prividne putanje kojorn preko
plodnosti Bikovi su lojalni,
LAV (24 JUL - 23
neba prolaze sunce, mesec i
prakticni, mirni, plemeniti,
AVG UST)
planete Deli se na 12 sazvezda
uvidarni i strpljivi Uzivaju u
Kada sunce ude u sazveide
iii znakova "Zodijak" dolazi
culnirn uzicima,ali znaju da budu
Lava, njegova snaga (na
od grcke reci i znaci krug zivih
tvrdoglavi i strogi Vladar Bika
severnoj hemisferi) nalazi se u
stvari. Rec je o pojmu koji je
je Venera; anatornski se odnosi
zenitu i ovaj znak se pO\·ezuje
nastao u vrerne kada su ljudi
na grlo i vrat, njegov element je
sa toplinorn, plemenitoscu,
verovali da je svako nebesko
zemlja, svojstvo fiksno i dragi
kreativnoscu, hrabroscu i
telo naseljeno nekirn astralnim
kamen smaragd. Praznik u slavu
vodstvorn, iako zna da bude
grudi i stornak, a njegov dragi kamen je foldspat
Vl
0
Ovan lici na glavu ovna, ali i na izvor zivota.
GORE
Bik lici na glavu i rogove vola.
GORE
duhom, a izvire iz stava koji
Budinog rodenja dolazi pojavorn
egoistican, gord i autokratskL
sagledava stvaranje sveta kao
prvog punog meseca posto sunce
Njegov vladar je sunce,
ogrornnu rnrezu medusobno
ude u sazve:lde Bika
element vatra a svojstvo fiksno Anatomski, Lw se odnosi na srce,
povezanih sila, odrafavajuci iii
GORE Blizanci simbolizuju dvojnost.
Rak sugerise klesta raka, a moze da predstavlja i promenu smera GORE
cak uticuci na zivot i dogadaje
BLIZANCI (22
MAJ - 21
na Zemlji. Sazve:lda su se
JUN)
pcwezala s razlicitim zivotnim
Blizanci znace suprotnost i
forrnarna i predrnetima,
dvojnost U nekim tradicijama,
poprimajuci rnisticna znacenja
ovaj znak se prikazuje kao
Devica (u srnislu .. neza\·isne
kod obja5njavanja ljudske
muskarac i zena iii kao
:Zene"), dolazi u vreme zetve
sudbine i zamrsenosti koje cine
i:iar ljubavnika. Blizanci se
Povezuje se sa veCinorn glavnih
SEPTEMBAR)
povezuju s ljudskim kontaktorn,
zapadnih boginja, ukljueujuCi
komunikacijorn i intelektom.
lzidu, Demetru i Devicu 1\fariju,
dobija tri "svojstva .. : glavno
Njihov element je vazduh,
(stvaranje iii inicijacija), fiksno
svojstvo prornenljivo, a vladar je
(trajno) i promenljivo. Svakim
Merkur. Anatomski, ovaj znak se
znakom "vlada" jedno nebesko
odnosi na pluca, ruke i rarnena,
telo
a dragi kamen je ahat U Indiji se MART - 20
boginjorn majkom iz Veda
APRIL) Astroloska godina pocinje na
RAK (22 JUN
23JUL)
prolecni ekvinocij (na severnoj
Rakovi
hemisferi) kada sunce ulazi u
rnastoviti, romanticni, zastitnicki
saZ\e:lde Ovna . Ovan se cesto
nastrojeni i neini, ali znaju
SU
osetljivi, cudljivi,
prikazuje kako trci napred
da budu sebieni i preterano
a gleda natrag Ovaj znak je
ernotivni Rak se povezuje sa
tvrdoglav, zanet, nezavisan,
arhetipom rnajke; njegov vladar
arnbiciozan i lako padne u
je rnesec, element voda a svojstvo
dosadu . Vladar Ovna je Mars;
glavno. Anatomski se odnosi na
anatomski se odnosi na glavu Devica bi mogla da bude nebeska krila, zena koja drzi snop zita iii zmija
23
(2-+ AVGUST
ljudski karakter Znakovi se dele
ovo sazve:lde povezuje sa Adi ti,
Lav predstavlja lavlju grivu iii stvaralacku energiju slicnu zmijskoj.
DEVICA
izmedu cetiri elementa, a svaki
OVAN (21
GORE
a njegov dragi karnen je rubin
i lice, njegov element je vatra,
GORE
njegovo svojstvo glavno, a dragi kamen dijamant
DESNO Krug zodijaka je simbol koji predstavlja cikluse, faze razvoja i aspekte muskog i zenskog
Device su prakticne, pronicljive,
N
analiticne i precizne, ali znaju
0
0
da budu cepidlake U vlasti
>
Merkura, Devica se odnosi na creva, slezinu i pleksus Njen
Vaga prikazuje kantar, ali i zalazak sunca .
GORE
element je zemlja, svojstvo prornenljirn, a dragi kamen je kornalin.
VAGA (2+ SEPTEMBAR
23 OKTOBAR) Kada sunce ude u sazveide Vage, nalazi se u sredini
i bozanske moci. Obicno se
astronornske godine kada su dani
prikazuje kao kentaur koji nosi
i noci jednake duzine. Vage
SU
Zodijak predstavlja savrseni ciklus i zbog toga se njegova simbolika odnosi na tocak i na krug.
GORE
luk i strelu; njegov glif predstavlja
urnetnicki nadarene, prefinjene
strelu, sirnbol coveeanstva koje
idealima, slobodom,
i dobri mirotvorci, ah znaju da
strcmi ka zvezdama. Strelac je
ekscentricnoseu i originalnim
budu neodlucne. Vladajuca
simbol vise mudrosti, duhovnog
razmisljanjem, vladaju Saturn i
planeta Vage je Venera, njen
traganj,1, filozofije, nauke i
Uran Anatomski, ona se odnosi
element je vazduh, a svojstvo
puto,·anja, ali Strelac moze da
na donji deo nogu i na krv. Njen
glavno; dragi karnen je safir a
bude i ncrealan i nepouzd,rn.
element je vazduh, svojstvo
anatornski se odnosi na kicmu,
Njegova ,\adajuea planeta jc
fiksno, a dragi karnen arnetist
bubrege i jetru.
Jupiter, element v,1tra, svojst\'O prornenljivo, dragi karnen topaz
RIBE (20
SKORPIJA (2+ OK.TOBAR
Anatomski.st1elacd,1dajetrorn,
MART)
22
NOVEMBAR)
butinama i karlicnom zonom
Otrornom Skorpijom vladaju Mars i Pluton. U mnogim
Skorpija se zasniva na hebrejskom slovu mem, a strela predstavlja ubod skorpijinog repa. GORE
Strelac znaci projekciju
GORE
FEBRUAR - 20.
D,·anaesti znak su Ribe. a sirnbolizuje ih par spojenih
JARAC (22
DECEi'v!BAR
riba koje plinju u suprotnim
kulturamaonasepovezujesa
- 20 JANUAR)
smerovima, pri cemu glif
propadanjem i srnreu. Skorpije su
Jarccm dada Saturn, ,1 wsnik
predstavlja ovaj kontradiktorni
odlucne, energicne i radoznale,
jc kulmi1ucije zime . Njegov
aspekt Ribe cesto oseeaju da
sa silnom polnom energijom i
clement je zemlja, S\ojstvo
ih vuku dva smera i obicno su
Jarac povezuje kozije rogove sa ribljim repom.
GORE
strascu, iako su sklone ljubomori.
gbn10, dragi kamen granat;
sanjalacke. intuitivne, darovite i
Anatomski, Skorpija vlada
anatomski vlada kolenima,
lako se odusevljavaju, a psihicka
bubrezirna i genitalijama, njen
zubima i kostirna . Jarac
osetljivost oteia\'a im zivot
dragi kamen je opal. element
predsta\·[ja red, cnstinu i
svakodnevnorn svetu Ribama
voda i svojstvo fiksno. Ovaj znak
stabilnost, kao i arnbiciju i
vladaju Jupiter i Neptun, bog
Ll
ponekad predstavlja orao, feniks
pregoran rad . Njegov naziv sc
mora, njihov element je voda a
iii zmija.
\·ezuje za mitoloski cipalj, a glif
svojstvo promenljivo. Anatornski,
odra:Za,·a i ribu i rocTcn-e v
vladaju limfnim sisternom
STRELAC (23 NOVEMBAR - 21. DECEMBAR)
Glif vodolije predstavlja vodu i prenosi ideju pasivnog dualizma.
GORE
i stopalirna, dragi kamen je VODOLIJA (21
JANUAR
19 FEBRUAR)
hematit Kao poslednji znak zodijaka, Ribe predstavljaju
Deveti znak, Strelac, predstavlja
Glif rndolije predstadja vodu i
rastvaranje, povratak vodnjikavog
savrsenog eoveka, spoj
kornunikaciju. Vodolijom, koja je
arnbisa pre nego sto ponovo
zivotinjske i duhovne snage
obicno povezana sa covecanskim
zapocne stvaralacki ciklus.
Glif riba predstavlja dve ribe koje odlaze u suprotnim smerovima .
GORE
BOGOVI I BOGINJE bo:i:anstava sveta, sto ih cini
.
0
.:?: Vl
0
spadaju Kecalkoatl (Asteci),
snaznirn .uhetipskim simbolima
Visnu (Indija) i Tangaroa
koji istraiuju neke od najdubljih
(Polinezija) .
ideja covecanstva .
Medutim, nisu sva vrhovna bo:i:anstva muska. Kineska
VRHOVNI BOGOVI
boginja Nu Gua, ciji je donji
!deja o vrhovnom bogu tvorcu
deo tela bio zmijski ili riblji,
je univerzalna, sirnbolizujuci
stvorila je sve :live stvari kada se
praiskonsku silu od koje pocinje
preobrazila u mnostvo oblika,
sav zivot U mnogim tradicijama
dok je u predanju Navaho
to bozanst\'O se samo stvara i
Indijanaca Zena pauk stvorila
pojavljuje se na earoban nacin:
svet tkajuci obrasce sudbine bas
na primer, u starorn Egiptu,
kao sto pauk tka svoju mreiu
Aturn (cije irne znaCi ··ceo svet"')
Japanska tvoracka bofanstva,
izronio je kao humka ili breg
Izanagi i Izanami, bili su
iz haosa YC1dnjikavog arnbisa,
blizanci, brat i sestra, koji su
dok jc zulucn·ski Unkulunkulu
stvorili zernlju rne5ajuci vode
stvorio sam sebe od prostrane
praiskonskog okeana kopljem
mocvare obrasle trskorn u boji koja je postojala na pocetku
VELIKA BOGINJA
sveta
Pojam svemocne boginje je
Vrhovni bog cesto sirnbolizuje
Zevs sedi na trijumfalnom sudu sa ostatkom olimpijaca i progoni poslednje titane u Tartar (podzemni svet) Kao vrhovni bog, Zevs je simbolizovao musku snagu i vlast nad bozanskim i ljudskim svetom
GORE
veoma star Slavljena kao velika
musku snagu i vlast i povezan
boginja ili kao boginja majka,
je sa arhetipcn·ima oca, kralja i
ona se obicno identifikuje s
Sve kulture su stvorile
ratnickog vode. On se srnatra
prirodom iii zernljom U Ju:i:noj
sopst,·enu rnitologiju, teologiju
svemocnirn i sveprisutnim,
Arnerici boginja plodne zemlje
i svete obrede u traganju za
nseci vlast nad prirodom,
bila je Paeamarna (njen kult
pomirenjem sa misterijama
zirntinjarna i ljudskim bicima
je u kolonijalnom periodu
svemira . Iako su rnisterije
Odin, ratnicki bog iz nordijskog
prilagoden Devici Mariji), a kod
utkane u kulturu u kojoj nastaju,
panteona, bio je poznat kao
Mavara je bila Papatuanuku (iii
s\·ejedno irna zapanjujucih
'"sveotac .. Keltski Dagda, cije
Papa), boginja zemlje i stena i
slicnosti kod razlicitih
ime znaci '"svemocni bog ..,
majka naroda
kontrolisao je vreme i useve i
Boginja nije samo stvoriteljka
prufao je svom narodu zastitu
cija bezgranicna plodnost i
i blagoslov. I Odin i Dagda
plemenito obilje radaju, hrane
asteckog panteona,
su bili poznati po mudrosti,
i odrfavaju zivot, nego je i
Kecalkoatl je stvorio ljude
sto jc jos jedna karakteristika
unistiteljka koja trazi danak
od mrtvih iz prethodnog
nhovnih bogova Ponekad
kao deo obnoviteljskog ciklusa
stvaranja sopstvenom
vrhovni bog olieava pravicni
radanja, rasta, srnrti i ponovnog
KECALKOATL Jed no od glavnih bozanstava
krvlju On je bio i gospodar
gne\' zbog ljudskih grehova:
radanja u prirodi Ona se
munja kojom je bog vitlao kada
cesto povezuje sa mesecom,
je milosrdno bozanstvo koje
bi se razbesneo, bi la je atribut i
odrafavajuci njego\'ll ciklicnu
je ucilo miru i bilo sila dobra.
Zevsa, starogrckog vladara neba
prirodu i svetle i tamne atribute .
Njegovi amblemi bili su zmija
i zernlje, i boga tvorca kod Inka,
U nekim ranim drustvima,
Virakoce ("gospodara sveta'} U
ona je predstavljana kao kupa
druge primere vrhovnih bogova
iii kameni stub, ponekad beo
znanja, bog vetra i zodijaka, vegetacije i umetnosti Bio
tirkizne koze i plast
BOGINJA IZIDA lzida je bila jedno od najvaznijih bozanstava starog sveta Njeno ime
J ponckad crn, sto odgO\'Jfa
Demetra je boginja plodova
znaci 'sediste" iii "tron"
njcnim svctlim i tamnim
zemlje. a njcni Jtributi su snop
i ponekad se prikazuje
aspcktimJ. U H,1ldeji, Va\·ilon
:Zita. srp i rog izobilja. Hekata.
(dJnasnji lrak), ova boginja jc
boginja noCi, tame i smrti,
sladjena u obliku s\·etog crnog
poneL1d sc prikazuje s,1 tri tela
kamena, za koji ncki 1uucnici
0 Cl
0
kako nosi presto na glavi
<
Takoae je prikazana sa kravljim rogovima na
w
glavi izmeau kojih se
0
ili liec1 koja simbolizuju njenu
nalazi suncev disk, sto
Cl
\·czu SJ mcsccom Povezana je sa
je povezuje sa Hator,
jc postao glavni za islamsku
rnestima prelaz,1 kao CLl\'Jr kJpija
boginjom ljubavi i
\'eru, Caba u J\!eki
Hada i kao boginjJ rJskrsca
vcruju da jc onaj isti kamcn koji
Prcdstavc Vclike boginje
HekJta se povczujc s magijon1
ukljucuju Selcnu (grcko-
i vradzbinJma u okultnim
rimsb), lzidu (starocgipatska)
tr,1dicijama
plodnosti lzida je povezivana sa magijskim majcinstvom i prirodom Koci Grka je prutala zastitu mornarima, a u starom Rimu njen auibut su bile
i !Star (vJvilonsb) U Indiji jc Velika boginja poznJta kao
MANJA BOZANSTVA
S,1kti - krJjnjJ stvaralacka
Postoje bogo\·i i boginjc
snaga - De,·i iii i\!alu-Dcvi
povczani prakticno sa s\·im
("\·clika De,·i ) i smatra sc
dimenzijamJ zi\·ota - kako
ruze
riba, ncmena i divljih neri. U
pcrsonifikacijom zenskog
u prirodnom s\·etu, tako i u
primere o\·ih bogova prirode
principa i majke svih stvJri
ljudskom drustn1 Bogovi
sp,1daju hindusb boginja
U svojim tamnim Jspcktima
prirode ukljucuju boianstn
PJrnti, supruga Sive, cije ime
poprima suron~ forme,
nebJ, mora i vegetacijc Na
zn,1ci "kci planinc": Pelc, ha\·Jjski
ukljucujuci Durgu, ratnicku
prirner. Ur,rn (starogrcki) i
bog ndkanske vatrc: C:ak,
boginju, i Kali, boginju smrti .
Rangi (mavarski) su bogovi
majanski bog kise; Tor, nordijski
Durga se obicno prikazuje
neba, Posejdon ili Neptun
bog groma: Sedna. inuitsb
bko j,1se tigra i u svakoj od
(grcko-rirnski) i Susanovo
boginja morskih stvorenja; i
dcset ruku nosi oruzje kojirn
(japanski) \·,1ladaju morima,
indijanska Selu iii Kukuruzna
ubija neprijatelje, dok se Kali
dok su Tamuz (sumerski) i
zena. koja svom narodu donosi
prikazuje okicena lobanjamJ,
Zcleni eovek (keltski) bogo\·i
d,ir poznav,rnja gajenja kukuruza
\·itlajuCi sabljom u jednoj ruci i
plodnosti pcn•ezani s prirodom i
odsccenom glavon1 u drugoj
obnadjanjcm zivota u prolece
TROST RUKA BOGINJA
obicno po\·ezuju sa zenskin1
Llko se zcmlja i mesec
U Africi, zemlja i voda su neizostavno boginje: kodJoruba u zapadnoj Africi, Ili je boginjJ rnajka zemlje, aJemodh je
U mnogim prcdanjima boginja
bozanstvima. u nekim
boginja vode Jemodzini glasnici
se deli na 'ise celina, nJjce5cc
tr,1dicijama oni SU muski bogovi
su nilski konj i krokodil, a njena
nJ tri - devica, majka, starica
Mcdu lnuitima. !gJluk, duh
kci je Adzi, boginja reke Niger
- sto odgov,lra rncsccevim
mcseca i snaian i vest lovac, je
mcnama. U grcko-rimskom
musko. dok jc u starom Egiptu
panteonu, Arternida (rimska
zcrnlju personifikovao Geb,
Mnoge kulture slave bo±anstva
Dijana), Demetra ( Cerera) i
koji se obicno prikazuje sa
povezana SJ drustvom i ljudskirn
HckatJ predstavljaju tri aspektJ
zelenim tclom da bi predstavio
vrednostima. Postoje bogovi
Trostrukc boginje ApolonovJ
vegctaciju, i sa dignutim falusom
ljubavi i udnranja kao sto jc
BOGOVI I LJUDSKI ROD
scstra, koja se po\·ezuje sa
koji pokazuje njegovu zelju cfa
grcki Eros (rimski Kupid) i
suncem, nevina boginja lo\·a
stigne Nut, boginju neba .
Jstecki Ksocikecal, i boginje
Artemida cesto se prikazuje kako
z rn
Postoje i boianstvJ ratarstva
udaje i majcinstva kao StO SU
nosi srebrni luk i strelu, koje
i ribolova, planina i suma,
hinduska Laksmi i kineska
koristi za zastitu ali i za ubijanje
ndkana i zernljotresa, reka i
Kuan-Jin, boginja rnilosti
Hinduska boginja, majka lv\ahadevi, ovde je prikazana u svom dobrom aspektu, kao Parvati (supruga Sive), dok ruke s oruzjem simbolizuju ratnicku boginju, Durgu.
DOLE
0 ~ VO
0
i-
GORE Prema legendi, Venera, boginja ljubavi, roaena je iz mora Ovde je prikazana sa bujnom, dugom kosom koja simbolizuje njeno devojastvo
Domovoj u Rusiji i Lari i Penati
stepen bofanstva preko figura
nordijska boginja plodnosti,
u starorn Rimu su kucni duhovi
kao sto
culnosti i erotske ljubavi; i
koji cuvaju kucu i porodicu
grcko-rimska boginja mudrosti
Bastet, staroegipatska boginja
Bo:Zanstva umetnosti i zanata
i ratovanja; Mat. staroegipatska
koja se povezuje sa uzivanjem
SU
Atena/ Minerva,
ukljucuju Benten, japansku
boginja istine i pravde; i Brigid,
i polnom ljubavi. Bastet je
boginju rnuzike; Ven Cenga,
kcltska boginja ucenja .
volela muziku i ples, a njen sveti simbol bila je cegrtaljka ili
kineskog boga knjizevnosti; Laksmi, hinduska boginja bogatstva, povezuje se sa slonom (znak kraljevskog dostojanstva) i cvetom lotosa, simbolom nevinosti ooLE
Tane-Mahutu, mavarskog
BOGOVI LJUBAVI
zvecka. Spektakularna godisnja
boga drvodeljstva i rezbarenja;
Potreba za ljubavlju i bliskoscu
sveC:anost odrfavana u njeno
i Hefesta/Vulkana, grcko-
sustinska je za ljudski rod. Ona
ime privlacila je velike gomile
rimskog boga kovaea. Apstraktni
je sila integrisanja i razresenja
ljudi, a tada bi se popilo vise
pojrnovi kao stO
sukoba; \'erorn i predajom
vina nego u ostalom delu
partneru u ljubavi mogu se
godine
SU
pravda, istina
i rnudrost takode se uzdizu na
prevaziCi suprotnosti, sto dovodi do jedinstva i celovitosti
BOGOVI RATA
i jedne i druge individue
Iako rat prvenstveno
Medutim, kada se izopaci, ona
simbolizuje agresiju, rusilacku
postaje princip deobe i smrti
snagu i trijumf surove sile,
Ljubav moze da poprimi mnoge
ratnicke vrednosti kao sto je
razlicite forme - od polne
hrabrost i cast podrfavaju se
ljubavi i strasti na jednoj strani
u mnogim drustvima i svetim
kantara do duhovne ljubavi na
predanjirna C:ak i u budizrnu,
drugoj - a u mnogim aspektima
religiji poznatoj po pacifizrnu,
predstavlja je mnostvo bogova
Buda se porninje kao "ratnik
i boginja . Medu njirna se nalaze
sa sjajnim oklopom". Rat se
Kama, indijski bog ljubavi;
rnoze sagledavati i simbolicki
Afrodita/Venera, boginja
kao unutra5nja borba, kao
ljubavi u grcko-rimskoj tradiciji,
prelazna faza u kretanju iz
koja se navodno rodila iz
tame u svetlost, iz ropstva u
morske pene; Jarilo, slovenski
slobodu. U primere bogova i
bog ljubavi i obnove; Freja,
boginja rata spadaju Ahajuta
BOGOVI VARALICE MIMI Prema jednom mitu australijskih urooenika iz Arnem Landa u Severnoj teritoriji Australije, Mimiji nastanjuju pukotine u padinama ovog kraja Ponekad se prikazuju na slikama u kori
Aci, mocni bogovi rata blizanci
drveca kao tanke, avetinjske ngure, a kazu da se nocu cu ju kako
se\"tcrnoamerickcw v naroda Zuni
pevaju i udaraju u stene. Mimiji imaju dvojnu prirodu: s jedne
0
;::,
Pueblo, i 1\[origan, boginja rata
strane SU velikodusni i predusretljivi, uceci ljude kako da love, ali
kod Kelta
ako budu uznemireni znaju da nanesu pustos, donoseci bolest
0
<
i nesrecu Zbog toga se lovci dozivaju da bi upozorili Mimije na
Ahajuta Aci su bili deca
0
svoje prisustvo i izbegli da povrede bilo kojeg kengura koji deluje
sunca i pokazali su vcliku
pitomo, jer bi on mogao da bude miljenik Mimija, koji
hrabrost kada su ukr.1li pribor
ce usmrtiti
z
svakoga ko ga povredi
za pravljenje kise od jedne svirepe ratnicke grupe Bili su hrabri r,1tnici i zestoko
prvenst\·eno bofanstn1 sinto
mrzo,·oljni saboter. .1 ponekad
narod Zuni, ubijajuci cudovista
vcre, priznato je i u budizmu,
njegovi poduln·ati pom.1zu
FR EJ A
i zlotvore u njihon1 ime. Oni
gde sc n.uiva Dajbosacu (",·eliki
ccl\'eC~Ulstni. Nordijski Loki, n.:i
Nordijska boginja
su takode bili oLfoovorni za v
pros,·etitelj ). Njegcl\'i .:itributi
primer, bio je i prijatelj bogova i
pribadjanje oruda i znanja za
SU
lov. Morigan, koja se ponekad
mir koji prati njegove akcije
dok je amcricki Kojot i junak i
zene prilikom udaje
pominje kao kraljica demona,
On ima funkciju da stiti r.:itnike
hulja. Kod N.1Yaho Indij.Hlaca,
i porooaja, nego i
cesto se pojadjivala kao
i zajednicu koja je na slobodi.
Kojot je sustvaralac sa prvirn
ratnike i kraljeve.
trostruka boginja, a njcna tri
Drugi zastitnicki bog koji
ccn·ekorn i prvorn zenorn,
Ona je bila veorna
aspekta predst.:ivljala su rat,
mir je kineski Gu.111-Di, bog
dobzi iz donjeg S\eta noseci
klanicu i smrt Vest,1 u magiji i
r;ita. odanosti i pr.:ivde
seme z.1 bilje koje deli razlicitim
je mogucnost da menja oblik, noseci
plemenirna; ipak, Apaci g.1
plast od perja i
na bojnom polju u obliku nana
BOGOVI VARALICE
srnatraju odgon1rnirn za
pretvarajuci se u
iii gavranova (njeni simboli),
Bog v;ir,1lica je buntovna,
dolazak Enopljana, a Majdu iz
sokola da bi letela
casteci se lesevima Koristila
arnoralna i anarhicna figura,
Kalifornije za donosenje bolcsti,
kroz podzemni svet
je rnogucnosti rnenjanja forme
antijunak koji uzi\·a da remeti
Zillosti i srnrti covecanstvu. U
SU
branili
stap i golub, koji simbo]izuje
CU\"J
proroeanstvima, pojavljivala se
!open· koji je kr.10 njiho,·o bbgo,
J.
da zavede muskarce i zadovolji
st,1tus b o - bilo d.:i su u
drugc prirncre bogova varalic.1
sniju polnu pozudu, a usla je
pit.:inju bogovi iii smrtnici. On
spadaju Esu, iz zapadno.1fricke
u spektakularan polni sudar sa
j e cesto mesovitog karaktera
Jorube; polinezijski l\Lrnji,
Dagdom, nhovnim keltskim
SJ.
zirntinjskir)l, [judskim i
donosilac vatre covecanstvu; i
bogom..
bozanskim karakteristikama.
l\limiji australijskih urodenika.
Ponekad se bocrovi rata v
Njegova pob·arenost se
povezuju s mirom Jap.rnsko
posm.:itra .:imbivalentno
bofanstvo H.1ciman. iako
ponekad se pojavljujc kao
BOG TANE-MAHUTA U mavarskoj tradiciji, Tane-Mahuta je bio sin Rangija, boga neba, i Pape, boginje zemlje. On je bio odgovoran za stvaranje carstva svetlosti tako sto je stopalima rastavio svoje roditelje, razdvojivsi tako nebo i zemlju. Kako su njegovi roditelji bili goli, on je stvorio drvece i biljke da pokrije majku, a oca je posuo zvezdama Tane je postao gospodar sume i svih stvorenja koja su zivela u njoj (ukljucujuci ljude) i svih stvari napravljenih od drveca Shodno tome, postao je bog svih koji rade s drvetom Graditelji kanua ostavljaju sekire u njegov hram i mole muse noc uoci sece drveta za pravljenje kanua.
plodnosti, culnosti i erotske ljubavi, Freja je stitila ne samo
vesta u magiji i irnala
DOLE Ovaj stari duborez pokazuje kovrdzavog Lokija, nordijskog boga varalicu
RAJ
I PAKAO Dumuzi ne zali za njom, lnaru ga progoni u donji S\et umesto sebc, a ona sc n,1ca u zi\·ot po
0
sest mescci svake godinc. ln,rna je boginja plodnosti, pa
i-
ova pric,1 simbolizuje sezonski ciklus plodnosti u kojcm biljni svet raste, dozrcva i umire, a zatim se obnavlja Ov,1 prica takode predstavlja psiholosko putovanjc u kojem se cm ck suoC:ava sa snljim celirn biecm irtn1juci ego. STAR! EGIPAT Teksto\·i u piramidarna su dugi stupci hijeroglifa upisani na zidove pogrebnih odaja . Smatra se da su napisani ch bi pomogli faraonu da se uspnc na nebo da bi \'eCito ziveo pokr,1j S\'Og OCJ., Ra, vrhovnog boga. Prvi vladar egipatskog donjeg s\·eta bio je Anubis. prikazinn kao covek sa glavom 5akah 1'.ao Biblija kaze da ce se dusama suditi na Sudnji dan. Spaseni ce ici u raj, prokleti ce ici u pakao
GORE
Podela na gore i dole
SUMER
bog raspadanja i balsamo\·anja,
uobicajena je mitska terna, a
Najraniji opis donjeg sveta
Anubis je nadgledao sudenje
sirnbolizuje fondamentalnu
nalazi se u sumerskoj mitologiji
mrtvima i stitio ih
Ll
zagrobnom
dvojnost svemira, Ovim d\·ema
negde oko 2 700. g pre n e,
zin1tu. Na kraju je Oziris. u
polarnostima pripisuju se
kada boginja Inana silazi u donji
pocetku bog vegetacije. preuzeo
razlicite vrednosti i znacenja, pri
s\·et i dozivljan simbolicno
ulogu sudije mrtvirna. Da bi stigao u donji svet, i sarn jc
DEVET PAKLOVA
cernu se gornja povezuje najvise
preobrazenje Ona napusta
sa boravistem besmrtnika,
"veliko gore .. i odlazi u "ndiko
umro i bio balsamo\·an od
U asteckoj mitologiji
mestom srece, dok je donja
dole .. da bi se suocila sa sestrom
Anubisa: za Egipcane je njego\·o
boraviste d<wola i bofanstava
blizankom Ereskigal, boginjom
balsarnon.nje simbolizo\·alo
gde se rnuce duse pokojnika Na
vladarkorn donjeg sveta Kako
novo i trajno verovanje u
bazi kontrasta, u animistickoj i
lnana silazi, moze da prode kroz
zagrobni zivot
deo pogrebnog
5amanskoj tradiciji gore i dole se
sedam kapija neidljivosti san10
obreda. Njihove
posmatraju u mecluzavisnosti;
skidanjem zi\·ota i plodnosti
GRCKA I RIM
duse su se doslovno
u perspektivi koja slavi zivot i
u obliku svoje blistave odece i
Starogrcki donji svet nazvan
smrt i vrednuje prirodne cikluse
dragulja, dok ne stigne gola pred
je po s\·om vladaru, bogu
bilo je devet paklova kroz koje je duse umrlih vodio pas, koji je zrtvovan kao
vracale na zemlju sa koje su potekli. Posle prolaska kroz osmi pakao, dusa je
zivota U raznim kulturama i u
Ereskigal Ona postaje !es, ali
Hadu, cije irne znaci "nevideni·:.
bog varalica Enki pronalazi za
Rirnljani su ga poznavali kao
uranjana u deveti, u
raznim vrernenima, raj i pakao se
nju nacin da se vrati na zemlju
Plutona, "bogatog", a prikazinli
vecnu kucu mrtvih
slwataju i kao doslovna mesta i
ako uspe da pronade rezervnu
SU
kao razlicite metafore.
dusu Otkrivsi da njen ljubavnik
odrafavalo njegovo upravljanje
ga kako dr:li rog izobilja, StO je
zemaljskim bogatstvima. Grcki junaci, mudraci i posvecenici odlazili su na svetlo i srecno mesto u donjem svetu
jos mozda veruju u njegovo
>
fizicko postojanje u nekoj drugoj dirnenziji >
Originalno biblijsko
koje se zvalo Rajske poljane,
prikazivanje pakla predstavljala
a koje je Horner srnestio na
je podzernna pecina u koju su
najzapadniju tacku zemlje
duse pokojnika, i dobrih i losih,
Mnogo vekova kasnije, rimski
odlazile na vecna vrernena.
pesnik Vergilije (70-19. g pre
Kasnije knjige Biblije opisuju ga
> 0
n e ) opisao je Rajske poljane
kao mesto ponistavanja ili vecne
kao mesto vecitog proleca sa
kazne, a rnodernija hriscanska
sopstvenim suncanim sistemorn
predstava pakla je stanje teske
gde vlada vecita glad
patnje
Zivotinjsko carstvo je mesto
Najdublji deo Hada bio je Tartar,
u kojem nema rnoci razuma
zatvor za titane i one koji su ISLAM
Najzad, carstvo pakla je mesto
Kuran opisuje raj i pakao veoma
velike patnje i bola. Neko ko se
JUDAIZAM
slikovito. Raj se sagledava
oslobodi vezanosti i ko upozna
U judaizmu ne postoji jasna
kao blazenstvo a pakao kao
svoju istinsku prirodu na kraju
predstava pakla Gehena,
rnesto ognjenih rnuka, iako
postize stanje budanstva.
koja se opisuje kao tesko i
kod rnuslimana postoje
osudeni na vecitu kaznu
neprijatno rnesto, rno±e se
razrnimoilazenja da Ii ove
slwatiti kao rnesto na kojem se
opise treba smatrati doslovno
du5a prociscava ili duhovno
iii rnetaforicki U islamskorn-
preobra:lava da bi na kraju
verovanju svakom coveku se
mogla da se uspne u Gan Eden
sudi prema tome da li je ziveo u
ili u raj. Gehena je originalno
sto je bolje rnogao u skladu sa
bio naziv za gomilu dubreta
istinom. Nevernici koji odbacuju
do samih zidinaJerusalirna,
istinu islarna ne dobijaju milost
gde je vatra neprestano gorela
i oni ce pas\i u D:Zahanam iii
zalwaljujuci dodavanju surnpora
pakao, dok ce dobri ziveti u raju
za spaljivanje otpadaka Tela pogubljenih zloCinaca bacana su
BUDIZAM
ta mo
U budizmu ima !;est carstava postojanja, koja predstavljaju
HRISCANSTVO
stanja duse, a kroz koja ljudi
U hriscanskoj tradiciji raj je
neprestano prolaze u ciklicnirn
mesto povezano sa svetloscu,
reinkarnacijama, dok se ne
dok je pakao rnracan, bez
oslobode fizickog stanja . Deva
svetlosti Bozijeg prisustva
ili nebesko carstvo rnesto je
zbog grehova fovecanstva.
prijatnih stvari, ali je isto tako
Rani hriscani su verovali da je
nepostojano stanje. Carstvo
raj fizicko mesto iznad oblaka,
ljudi je mesto koje moze biti
ali je ova predstava osporena
veselo i tuzno . C arstvo asura
novim idejama o prirodi
(ljubomornih bogova i demona)
svemira. Moderni hriscani ne
je rnesto borbe . Svet gladnih
vide raj kao fizicko mesto, ali
duhova je mesto nezadovoljstva,
Anubis sa glavom sakala, prvi egipatski vladar donjeg sveta, balsamuje telo na lezaju koji ima oblik lava
GORE
ooLe Raj /paradajz/ (od staropersijske reci pairidaeza) je ograaena basta u kojoj zive pravednici u prisutsvu Boga.
DEMON! I ANDEL! 0
2 Vl
0 :L
8AVOLAK Manji iii slabiji
I Jndeli i demoni su bica sa
moraju prozi\•cti 1u zemlji. ·
,·idcli dcmone kao ,·azdusastc1
bozanskorn snagom, postojeci
Sudbina moze da SC odlozi
St\Ol'Cnja bcz fizickog tela, sto
ncgdc izmedu bogova i
i da se izbegne, ali demon je
jc dc1vclo do vclike rc1spr;:l\e
ponasanjem koje je
ljudskih bica. Andcle i demone
ncumoljiv i nikada ne odlazi,
o tome da Ii oni jesu iii nisu
vise nestasno nego
pn enst\·eno Luakterisu
trazeci da se sudbina zivi iii
bozc111St\·a U XI I ,·cku crb·a
naopako 8avolci
S\'Ojst\·"1 svetlosti i scnke. a
opsedajuci covcka, postajuci
je prihvatiL1 dc1 demoni, kao
su mala, tamna i
mogu se po,·ezivati sa svetloscu
tako unutrc1snji demon. Kako
i andeli, inuju duhcwno
demon povezan sa
senasta stvorenja Mogu da menjaju oblik, postajuci
i senkom unutar ljudskog
SU mogli dJ predvidc neciju
telo ponh kojeg sc nalazi
nes\·esnog Jung je primetio da
sudbinu, sn1c1tralo sc da demoni
materijc1lno tclo.
lasice iii paukovi,
neke religije odbacuju demonski
predstavljJju bljeskove intuicije
a povezuju se sa
aspekt, konccntrisuci se samo
v.:in racionalnog misljenja, koji
na svetlost. i istakao je da se i
deluju kao unutrasnji nidici.
manjim nezgodama.
··boiJnstvo" simbolizujc unutar carstava senke . Kada je ilustrovao epski spev D:Zona Miltona, lzgubljeni raj, Vilijam Blejkje rekao da je Milton, ne shvatajuci to, preuzeo ulogu Satane i prikazao je oavola kao junaka DOLE DESNO
DOLE Tradicionalnija
slika oavola prikazuje ga vise kao zver nego kao eoveka
Demon je zi,·otni poziv pojcdinca, pandan rirnskom
Kako su paganske i politcisticke religije sn' ,·isc zamcnji,·anc monotcistickim, dernoni su svc 1·isc postajc1li unutrasnji glaso\·i koji su
geniju, slobodna dusa,
sugerisc1li ludilo iii uticaj
DEMON!
zivotinjska dusa iii dusa
cfavola, cl nisu bili bozansko
U grckoj mitologiji, demoni
daha lnuita, nagval Navaho
\'odstvo. Pali andcli iii dcrnoni
su bili bozanska biea koja
Indijanaca i sova Kvakiutla na
poprimili su fizicke i mcntalnc
su spro,·odila volju bogova
se\·erozapJdu Kan.:ide. U nekim
mane i bili su prikazi\·ani Sc1
nad ljudima u formi sudbine.
kulturama dcmoni se poimaju
crnom kosorn i ko:i:om nalik
Demon je dodcljivan svakoj
kao narocitc1 zivotinjska \'fStJ .
ljudskoj premc1Zc1!10111 crvcnom,
osobi pre rodenja, a nosio je
Cesto se povezuju s vatrom, a
crnom iii belom bojom Dok
sudbinu doticne osobe kao
genij je opisivan kao vatreni
su andeli irnali bofanska krila i
niz slika iii obrazaca koji se
nimbus iii oreol. ZaJunga jc
pretdno ljudskc karc1ktcristikc,
termin "demonski" opisivao svestan odnos sa arhetipskim figurama ljudske psihe Poreklo pojrna andela, i andela i demona kao oliccnja dobra i zla, lezi u intcrakciji izmedu persijskog zaratustrizma i judaizrna. Zaratustrovci opisuju borbu izmcdu dva bo±anstva: Ormuzda, ··mudrog gospodarc1" i boga svetlosti i Arimana, "duha zla· i boga t;:une, sred cijeg ±estokog boja se sudi dusarna ljudi Judaizam, kao monoteisticka religija, zamislja samo jednog boga Tako je Satana, bog tame, simbolicno izbacen iz raja . Hriscanstvo je nasledilo idcju demona kao andela koji su pali s ncba kada se Satana pobunio protiv Boga Rani hriscani su
Nebesko lllilOStVO anaela sprerna se za boj. f1/\noge religije govore 0 borbi izrneau anoeoskih sila dobra i dernonskih sila zla DESNO
OAK! NI lndijanski pandan anaelirna, dakini iii "nebeski setaci''. nose duse rnrtvih u nebo Posrnatrani kao Cista duhovna
ili polm idlji\·a bic,1 koj,1 dcluju
energija, oni su besrnrtni,
kao \odici dusc, pornaiuci joj da
deluju van vrernena i nernaju
r.1stc i d,1 sc ranija. Takodc sc
rnaterijalnu supstancu
rn
0
z
\·crujc d,1 oni organizuju svcmir u samim tcmcljim,1, drzcci
dcmoni su
u skladu s,1 judco-
hrisc.1nskim st.1\ om o nadmoci nad :i:i\·otinj,1111,1 i prirodom olic,n-,1li izuzctna S\ojstYa
z
r.nvoj :i:i\ot,1 na zcrnlji R.rnohriscanske slikc andcla
bile su Ycoma slicnc grckirn i
ziH1tinjskog C.lrSt\".l, S,l krilima
mcsopot,1mijskim boianstvima.
slcpih miscv,1, Lrndzanu,
Imali su kriL1, koja su odrahv,1la
rogoYima i rcpo\·ima. povczujuci
njihovo ncbcsko sYojst\·o
njihovo zlo sa paganskim
Andcli su jcdnako vazni i za
bo:lanstYima prirodc
>
planctc na kursu i kontrolisuci
islam, a Ycrujc sc da je arhandel Canilo diktirao Kuran proroku Muhamcdu.
DAVO :\rim,111, opako zar,1tustrovsko bo:i:anstvo, i sam je t\·orac
ANDEOSKA
,\[cdutim, u hrisbnstn1 da\·ola
HlJERARHIJA
st\·,1r.1 Bog . N,1ziv potiec od
SrednjcYckovni teolozi opisali
grckc rcci diabolos, sto znaci
su ncbcsku hijcrarhiju andela
"klnctnik. ,1li da\·o ima mnogo
U prYoj sferi nalaze sc nebeski
drugih ime1u, ukljucujuci
s,n-etnici: serafimi, hcruvimi
i ljudskog carstva, da bi zJ.stitio
S.1t,rnu. Lucifera, ,\[efistofcla,
i prestonici U drugoj sferi su
dno :i:i\Ot.l c1gnjcnim s,1blj,1ma
METATRON Ognjeni duh,
Bclzcbuba i naziw kao sto je
andcli koji radc kao ncbeski
antihrist iii princ tame . Nazi\·
namcsnici: upradjaci, vrline
"gospoLhrinU ognja Z,ltO StO
Satana dolazi od hcbrejske rcci
i silc I najnizi redoYi andcla,
n,1st.1ju od ciste s\ctlosti iii
z,1 "ncprijatclj.1 iii "prepreku.
koji su ljudima najpoznatiji. su
cncrgijc, ,Hh,111dcli su posrcdnici
buduci da jc on ncprijatclj Boga
ncbcski glasnici, cije je mesto
prcko kojih sc Hsi Bozij,1
smrtnik korne je
Satana sc pobunio protiY Boga i
u treeoj sfrri: principalci,
\ olj,1 Oni donosc prij,1tr1.1
sopstvena dobrota
prognan je u pakao U Kuranu je
.uhandcli i andcli
uputst\ ,1, z,1i;titu i Bozijc porukc
donela Boziju
dan1 poznat kao iblis ili scjtan Tokorn r.rnog Srcdnjeg \·cb
Scrafirni, cije ime na
U st.uirn tcbto\ ima 1uzi\ ,rni
co\ ccanstn1 lmcna ,uh,111dcla
Metatron je "kralj anaela''. vrhovni anoeo srnrti On je bio prorok Enoh,
11agradu tako sto je primljen u najvisi red
hcbrejskom znaci '"goreti",
su: Urijcl. C1dkijcl. K,1mcl,
Lucifer jc snutr.rn pokvarenim
su andeli koji doslovno gore
FbL1cl. H.rnijcl, J\!ilujlo i
pisar, Metatron za
,1li nc i zastrasujuCim. Kako se
strascu za tvorca, umotavajuci
G.1nilo .
sirnbol irna svitak
hriscanska ikonografija razvijala,
Boga krilirna i nikada ne
on jc wc \·ise priL1zi\·an kao
otkrivajuci njegovo prisustvo
zastrasujuCJ. Z\'cr sa rogovima.
Oni stalno pe\·aju u slan1 Boga
rasccpljenirn kozijim papcima,
i dcwode u red nebcsa muzikom
krilima i siljatirn rcpon1
sfora. Heruvimi, cije ime rnozda
anoela. Kao anoeo
DEVA-LO KA
u tibetanskorn budizrnu pandan anaelirna SU deve
Prerna
Tibetanskoj knjizi mrtvih, dusa posle srnrti prolazi kroz
dolazi od asirskc rcci koja znaci
sedam bardo carstava Prvog dana drugog bardoa dusa
ANDEL!
'"biti
nailazi na vrhovno bozanstvo. Ako je eovek za zivota sakupio
U ovoj ili onoj forrni, andeli
koja sja sa nebcsa i obasjava
SC
pojavljuju
U
vecini velikih
U
blizini", CUV.lri SU SYetlosti
zivot ljudi Kaiu da je Bog posle
rcligija kao posrednici izrncdu
Pada smestio heruvirne istocno
Boga i ljudi Oni su ncvidljiva
od Edenskog vrta, izmedu njcga
losu karrnu, bozanstvo
ce svojom jarkorn svetloscu saterati ce biti odvucen na blazu svetlost
strah u njegovo srce i on
deve-loke, sto je pandan hriscanskorn anaelu
VILE I DU. Hov·r PRIRODE Zamisao paralelnog sveta
prirodi, vile iii duhovi prirode'
koji nastanjuju osetljiva bica
cesto predstavljaju sile sudbine
i od ljudi, pa je tu dern ucinio
u sukobu je sa savremenim
koje uticu na ljudski svet, bilo
nevidlji\·om. Ovo povernje
zapadnjackirn pogledorn na
u zlonamerne ili dobronamerne
razdvajanje vilinskog carstva
prirodu, pa su vile i duhovi
svrhe . Vilinsko carstvo se cesto
sa patrijarhalnom kulturom u
prirode preseljeni u carstvo
opisuje kao nesto sto odrafava
kojoj su iene, deca i priroda
prica. U narodnom verovanju,
ljudsku hijerarhijsku strukturu,
degradirani
vile gube na znai:aju od XVII
sa kraljem i kraljicorn na vrhu,
veka zalwaljujuci urbanizaciji i
a daje i sliku strukture same
PALI ANDEL!
nadmoci nauke, ali jos ima ljudi
prirode
Jos jedan hristijanizovani stav u
koji veruju da je prirodni svet ispunjen duhovnom svescu Zavisno od perspektive iz koje posmatrarno, vile i duhovi
GORE Hamadrijada iii sum ska nimfa otkriva se drvoseci kao duh cuvar drveta
jeste da su andeli isterani iz raja
Vile se cesto povezuju sa decorn,
sa Luciferom Kada su pali na
za koju kazu da su sposobnija
zemlju postali su duhovi zemlje,
prirode mogu da simbolizuju
da ih vide, a ponekad im lice
vazduha, vode, vatre i biljaka.
Vile se ponekad zovu "mali
Sidhi u Skotskoj i Irskoj su
na prirodu iii da se sagledavaju
ljudi'" U Ju2:noj Americi krilati
takvi duhovi, poznati po lepoti i
kao nezavisna biea sa sopstvenirn
duhovi prirode, poznati kao
muzickim sposobnostirna Visoki
osobinama u sopstvenoj
himaninjos i himaninjas, lice
SU kao ljudi i zive U podzernnim
stvarnosti
dobro uhranjenoj deci; za njih
\•ilinskirn palatarna
Verovanje u duho\•e prirode iii vile naji:esce je tamo gde se veruje da duh pokrece prirodu
kazu da se vide na meksikanske Zadu5nice Za siCusne abatve . iz Afrike kaiu da zive
LI
Tuata de Danan u lrskoj je vilinski narod boginje rnajke Dane Legenda kaze da su oni
U lrskoj, gde jos postoji veza
mravinjacirna i da ih vide samo
sagradili irske megalite kao
sa keltskim korenima, i na
trudnice i deca .
kapije vilinskog sveta i da su
Hristijanizovana islandska
bili prvi euvari blaga Svetog
prirodorn, jos buja postovanje
legenda karnje da su vile najpre
Grala . Finvara, kralj vila, bio
prema vilinskom svetu .
bile Evina deca. Ona ih je prala
je opsednut smrtnirn zenama i
Starofranrnska r~c '"faerie .. iii
kada ju je pozvao Bog, pa je
rnamio ih je u vilinsku zemlju
sakrila decu koja nisu bila cista.
earobnorn rnuzikonL Kada je
na stanje opcinjenosti, sjaj ili
Bog ju je kaznio za ovu prevaru,
neko opcinjen muzikorn sidhija
uticaj U sustini amoralni po
govoreci da ono sto je skriveno
tada upadne u trans - sto je
'"feyerie"' originalno se odnosila Vile se cesto opisuju kako igraju LI carobnom kolu
odnosu na vile, ovaj put keltski, DEC\ I VILE
ljudska stanovista projektovana
Islandu, koji je okruzen divljom
DOLE
od Boga treba da bude skriveno
verovatno dovelo do izraza "odnele ga vile"
DUHOVI DRVECA U klasienom svetu, hamadrijade (fomske nimfe) SU bile zenski duhovi koji SU zive]i U drve(U kao cuvari i koji su urnirali kada bi drvo bilo poseceno "Drijade" je opstiji naziv za vile drveca koje se nalaze u earobnim lugovirna Cesto prikazivane kao pramenovi svetlosti, drijade su vesela stvorenja, koja rnogu da
oesNo Ova ilustracija iz Hiljad1_1 i jedne noci prikazuje duhove ("Dzine") kako nose svoju princezu i njenog ljubavnika
ponl.lzu. da omctaju ili da gnj.we
zclenim hrJ.sto,·im lisecm On se
ljudc, a posebno su aktin1c z.1
pojadjujc kao simbol u n.1jveecm
ncme punog mesecJ..
delu Enope. gdc se povezuje
U japanskom folkloru Uku-
sa prolccnim svetkovinam.1
No-C:i jc boz.rnstrn kojc :i:i\ i
plodnosti i rnoci ch doncsc kisu.
u deblim.1 drveca, .1 Hamori je
Duborezi Zelcnog covcka u
z.1stitnik lisCJ. i\fajke zo\·e su
k.1mcnu i drvetu korisecni su za
skandin.wske vile drveca kojc
z..1stitu ljudi od zla
zive u zovama, za koje se vcruje
<
<
Vodcni dul10\·i koje jc
da poseduju \·coma veliku
Paracelzus nazvao undinJ.ma zive
rnagijsku moc Lepa svedska
u podvodnim pecinama mora.
sumska nimfa Skogsr.1 cuvar je
jezcrJ., moC\·.irJ. i rccnih ob.1la
suma i ch·ljih zirntinj.1. Gili Du
Oni poseduju s\·ojstva osuncane
jc usamljcna vil.1 drveCJ. koja zivi
\ode, tako da ritmicno svetlucaju.
u brezanu u Skotskoj
Brodarice su \·odeni duhovi reka, izvorJ., jezera i mocvara koji se
ISKONSKI DUHOVI
cesto pojadjuju kao lepe device.
Iskonski duhovi su duho\·i
Vole muziku i pies i poseduju
'atr.1111.i. Im.1ju pJ.bc,1\'c jczike
cctiri osnovna elementa. zemlje.
proroc.insku moC. Llko mogu da
i mcnj.1ju oblik kJ.o i s.un.1
vode, v.uduha i vatre, koji su
donose darove ljudim.i, zn.iju i
\,1tr.1. Obicno sc pO\ezuju s.1
skupa sa mesecom, zvczd.ima i
d.i budu stetne, ponek.id d.1\'eci
snJ.gom.
ljude
procisecnjem i krcJ.ti\ noscu
suncem bili izniri celokupnog stvJ.rJ.nja sveta u starogrckoj
Vodeni element se \'ezuje ·
S\
ctloscu, inspiracijorn.
U isbmskoj trJ.diciji vatreni duhc\\ i sc n.izi\ .1ju "dzini
PORODAJNE VILE Za porodajne vile kazu da su prisutne kada se rada dete, pri cemu daruju talente koji
ce
mitologiji Svajcarski alhemicar
za putir. koji u zapadnjackoj
i filozof P.iracelzus ( 1493-
magijskoj tradiciji simbolizuje
N.1stanjuju pl.mine koje t•kru:luju
15-t I) naziv.io ih je gnomim.i
intuiciju i emocije, a povczuje
S\Ct i pozn.1ti su po ogromnoj
(zemlja), sabmanderima (v.itra),
se i SJ. stvarinu kao i;to su ljubav,
sn.izi i po sposobnosti da mcnj,1ju
lepotica, trinaesta vila
silfin1a (vazduh) i undinanu
seks, srodstn1 i deca . S ,·odenim
oblik. ponekad sc poj.1djujuci
baca kletvu umesto
( rnd.1) koji naseljavaju carstrn
duhovima rnoiemo se savetovati
kao gorostasni ljudi . Dzini iz
davanja blagoslova
smestcno izmedu duhovne i
glcdanjcm u vodu u potrazi zJ.
:\bdino\c brnpc jc t.1kav duh.
nl.lterij.1lnc ravni Za njih kaiu da
simbolicnim slikama .
dadaju prirodnom i magijskom
Silfovi
SU
vecita, krilata
usmeriti novorodence na narocit zivotni put. U bajci Uspavana
ZEMALJSKA SVETLA
cnergijom koja utice na ljudske
iskonska bica vazduha, koja
Varke iii deciji fenjeri su bili zemaljska svetla koja su lebdela
misli i zelje
:live na vrl10,·ima planina.
u grupama i za koja se smatralo da su vile koje cuvaju
Gnomi su duhovi zemlje,
Obicno se po,·ezuju s logikorn,
a pojavljuju se u mitologiji
komunikacijom, ucenjern i
i folkloru severne Evrope.
putovanjenL Silfovi se prizivaju
Prikazivani kao patuljasta biea
paljenjem tamjana iii aromatskih
koja :live pod zemljom, ovi
ulja, a povezuju se s ritualnim
iskonski duhovi se povezuju
noiem iii macern, carobnim
sa magijom zemlje. lecenjem
orudern komandovanja,
tra\·ania, zastitom, plodnoscu i napretkom Zeleni eovek je arhetipski duh
Salamanderi su iskonski duhovi vatre, nastali od vatrenog gustera bliskoistocnih pustinja
zclcne prirode, koji se obicno
Salamanderi :live u livenim
prikazuje potpuno pokriven
jezerirna, vulkanima i sumskim
izgubljeno blago, s namerom da zavedu putnika. Ova svetlost je, u stvari, bio upaljeni mocvarski gas
FANTASTICNA STVORENJA V1
0
0
ISKONSKE ZVERI
prccfanjima, stv,ir.ili, a mogu ch
F.rnt,1sticna stYorenja obicno
predstal'ijaju oliccnjc prirodnih
nastanjuju dirncnziju koj.1
sila . U Kini, dncec i rekc su sc
obuh1·,1t,1 i s1·akodnc,·ni sYct i
poj,l\ili iz tcla di,,1 Pan Kua, au
drugc, nngijske s1·eton. dclujuci
J.1p.rnu su prirodne k.uakteristikc
bo korisni glasnici iii ucitclji, iii
bo sto
bo rnonstruoznc prcprcke kojc sc
st1·ar,1li dim' i zy.ini kajodiini U
moraju pre1azici da bi sc dostigao
nordijskoj tr,1diciji s1·ct jc st\·orcn od tcl.i dil'a mraz.i lmir,1, koga
dclom zi,·otinj,1m,1 dclorn ljudima,
jc ubio Odin sa s1·ojom bracorn
iii
bogo1·irna lmiro1 c kosti su
0
spoju r.ulicitih zirntinj.1,
kojc z,1jcdno cbju simbolicn.i
postalc pLrninc, njcgc11·,1 lob.inj.i
s1ojst1·,1 z,1 st1·,u,rnjc ncecg no1og
ncbcski Sl'od, ,1 njcgol'a kn more
Obicno su obdarcni natprirodnim
kojc je potopilo Sl'C drugc dil'C11·c
mocim,1 i pcwczani s jednirn
mraza izuzc1· Bcrgclmira i njego1 c
od cetiri elcmcnt,1
suprugc. koj,1 jc bsnijc rodil.1 rasu
zcmljom, iako
su ncki po1·czani s.i 1 isc od jednog Divovi se pojavljuju u mitologiji mnogih kultura i cesto se posmatraju sa strahom, ali u nekim mitovirna o stvaranju sveta oni su simboli stvaranja
"'
Di1·0, i su obicno surol'i
m.1sta i st\ ,1rnost nisu bili
riba s,1 ljudskim torzom. sto jc
ncprijatelji bogcw,1 i ljudi. bo
r.1zdrnjcni onako bko jc to
plwezujc i sa 1 odom i s.i zemljom
StO
uobicajcno u modernoj misli
K.10 bica s1·ctlosti i tame, takodc
rimskc tradicije, iako ljudi mogu
One su tad,1 prcdstadj,1lc d1·e
simbolizuju borbu izmcdu dobr,1
d,1 ih nadmudrc
jedn.1ko ncdne dimenzijc
i zla i duhon10 putonnje dusc
u Starom zal'ctu slucaj borbe
postoj,111ja, unutrasnjcg i spoljnog
pri suocaY,rnju sa strahoYima i
D,ffida i Golijat.L Ponekad
eta, od kojih jc s1 aki posedoY,10
njiho1·om prcobrazayanju
SU
jcdnooki kiklopi iz grckokao sto je
din11·i koristc srnju nadljudsku sn,1gu ch pomognu ljudima:
stn1rcnj.1 su izumi ljudskc m,1stc i
DIVOVI
Dchotgozgajch kod indijanskog
j,11 lj,1ju sc u mnogirn tradicijama
Nazvani po grckoj reci gigantes,
plcmcna lrokcz,1 pruza z.1stitu od
Rec jc o pokusajima d,1 sc
oni koji su porazcni u borbi
zLi.
objasni neobjasnjin1, da se uhnti
sa bogoYima Olimpa, dirnvi
dimcnzij,1 iskust1·.1 koja se opire
(gig.rnti) su humanoidn,1 bica
DIVLJI COVEK
objcktirnoj .rnalizi i da sc istra:le
ogromnc Yelicine. Oni su ostatak
i\lnoga prcdanja kazuju price
\.lzna ljudsb pit.111j.1 putem
predasnjeg doba, postojali su na
o didjem coveku koji sc nabzi
simbolikc.
pocetku sveta iii su ga, u nekim
LI
KENTAUR HIRON Neke mitske zveri imaju pozitivnu simboliku U grckom mitu, kentaur Hiron bio je izuzetno plemenit i mudar Njega su ucili Apolon i Artemida, a on je zauzvrat ucio nekoliko junaka, ukljucujuc'i Ahila Kada ga je ranio Herakle, odustao je od besmrtnosti da ne bi nastavio da zivi u strasnim mukama On je primer "ranjenog iscelitelja" - olicenje ideje da je patnja deo ljudskog stanja i da njen dozivljaj moze da se iskoristi za pomoc' drugima
boacwima
clcment,1: na primer, sircn,1 jc
S\
Himera, CUciO'liSte iz klasicnog mita bljuje imalo je lavlju telo i rep
z.nn·ck suprotstadjcnu nordijskim
Izglcch da u ranirn kulturam,1
sopstn'nu mudrost. F.111tasticn.1
GORE
planinc i jczcra
cilj Cesto jc rec o hibridima -
1·azduhom, Yatrom i 1·odom
GORE
SU
cvrstom
SJ.\'CZU S
prirodonL
Tibct.rnski Jcti jc zastrasujuee,
kentauri su pokusali da otmu
di\·ovsko st\·orcnjc od sncga i
nevestu, silov,1li su zenske
z
leda. ,1 u indij,rnskoj tradiciji
S\
ato\'C i 11apali su nji\10,·e
>
Vcliko Stop,1!0 iii Saskrnc ("divlji
domacine drvcnim trupcima
surnski fo\·ek ) postujc sc kao
i bmenjcm. U nastaloj tuci
11,ltprirodno duhon10 biee. U
Lapiti su porazili kc11taurc,
enopskom folkloru divlji covek
sirnbolizujuci pobedu r,numa
koji zivi u sumi obic110 je dL1ka\"
nad nagonima i zi,·otinjskom
inu vclike zube i ponckad rogm·e
strascu - koja je u ovoj prici
U Srednjem \·cku je bio poznat
dovela do v.uvarskog haos,1
kao "sumarac i, poput keltskog
T,un11u, Z\·ersku stranu
Zelcnog cm·cka, predst,l\'lja prirodne silc Didji covek inu veze sa grcko-
>
n
z > < 0
z >
ljudskog roda u grcko-rirnskom mitu predstavlj.1 Minotaur, covek sa glannn i repom bika.
rimskim satirom - stYCirenjem
Zatvoren u Ll\'irintu ispod palate
sum,1 i pLrnina kojc jc imalo
kritskog kr,1lja Minosa, on je
gornji deo teb co\·eka, s
snke godine jeo sedam de,·ica i
rogo\·ima, i zad11je 11oge jarca.
sedan1 momab koji su dcffodcni
Sbdostr,1sni i nagoL1sti. ali
iz Atine na ime danb. Tezej, koji
ugLl\110111 dobrodus11i, satiri
jc bio deo ovog d,rnka, ubio je
SU prcdstavlj,1!i cuJ11e instinkte
cudoviste i iskoristio je konac
(narocito oluja i \ulka11skih
ljudi: bog plod11osti Pan
koji mu je dala Minosova keer
crupcija). Grcki junak Belerofont
bio je glan1i s,1tir.. Kasnije, u
Arijadna (simbol bofanskog·
ubio je ovo cudo\·iste. srucivsi
hrisc,rnskoj tradiciji. satir je
\·odst\·a) da ga izvede iz lavirinta.
sc na 11jeg,1 n,1 krilatom konju
poistovecen sa Satanom
KRO(ENJE ZVERI
Klasicni rnit daje mnogo
Pegazu i gurnm·si komad olm·a
primera zastrasujucih stvorenja
medu njegcl\·e ccljusti. Zver
s kojima se 11,1 kraju sukobljava
je pL1menom otopib olcl\·o i ugusib sc njime
Lepi beli, krilati konj Pegaz i hrabri junak Belerofont simbolizuju trijumf dobra nad zlom, jer zajedno ubijaju monstruoznu himeru GORE
i\!itsb St\'Orcnja CCStO
junak i ubija ih Hidra j e bib
sirnbolizuju napetost izmedu
st\orenjc mocvare sa telom zmije
rugona i r,numa, prirode i
i sa ,·ise glava (izmedu sedam
BAZILISK
ci,·ilizacije koja jc deo ljudskog
i sto) Ako bi jedna glava bi la
Takode poznat kao
zivota. lzgleda da ljudi, kako
odsecena, iz nje bi narasle d\'e
aZdaja, pustinjski
postaju civilizovaniji, sve
da je zamene . Hidru je konacno
vise podle:Zu strahu od s,·oje
ubio Heraklc odsecajuCi koren
"zivotinjskc: prirode, koja se
svakog od njenih vratova, nakon
posmatra kao zver koju treba
odsecanja glava
ukrotiti U grcko-rimskoj
bazilisk ima krila, trostruku krestu i kandze petla na telu zmije Cuvar blaga, bazilisk je imao otrovan
Drugo zastrasujuce eudclYiste
smrtonosan dah i
mitologiji to se simbolizuje
bila je himera, koja je imala lavlju
mogao je da ubije
sukobom izmedu kentaura
glavu i bljuvala je vatru, a telo
pogledom - jedini
i tesalijskih Lapita . Pohot11i
joj je bilo kozije i rep od zmaja
kentaur je im.10 ljudsku
iii zmije: himera je ponebd
glavu i torzo na telu konja,
prikazivana sa glavama koje rastu
a predstavljao je divlju,
iz svakog dela tela Ona je bi la
iii zmija. U hriscanskoj tradiciji, bazilisk je postao simbol antihrista i u Srednjem veku je povezivan sa grehovima kao
neobuzdanu instinktivnu stranu
dete cudovista Tifona i Ehidne i
ljudske prirode Na svadbenoj
predstavljala je simbol iskonskog
svecanosti lapitskog kralja
haosa i prirodnih katastrofa
nacin na koji je mogao da bude savladan bio je da se natera da pogleda svoj odraz u ogledalu Za njega se govorilo da se leze iz jajeta bez zumanca koje petao polozi u aubre, a na njemu lezi zaba
Sto SU pozuda, prevara i bolest (narocito Sifilis)
oesNo Rospije iii 'grabljivice" iz grckog mita bile su zastrasujuce vestice sa pticijim krilima i kandzama i predstavljale su simbol smrti
0
:2 Vl
0 L
ZENSKI HIBR!Dl
LEVIJATAN Verovatno zasnovan na krokodilu, levijatan iz
Ima mnogo primera zenskih hibrida, koji su listom opasni i destrukti\·ni na neki nacin O\·i
mesopotamijskog
hibridi predstavljaju muske
folklora je
straho\·e od zenskog principa
praiskonsko morsko
ili •mime, koji je povez,rn sa
ribi U grckom mitu rnorski
prcdstavljaju visu svcst i pruhju
instinktom i iracionalnoscu
ljudi nastanjuju Posejdonovo
z.1stitu Pcgaz, kribti konj iz
cudoviste koje se pominje u Starom
U klasicnom mi tu Scila je bila
poLhodno carstvo. Posejdoncw
grckog mi ta, sirnbolizuje moc
zmija" U judaizmu se
cudovisno, sestoglavo stvorenje
sin Triton, pola co\·ek i pola
prctvar.rnja zla u dobro. U Kini
smatrao antipodom
sa tri reda zuba u s\·im ustirna .
delfin, upravljao je \'Odom
i japanu, lann·i-psi
Nazvana je po steni u kojoj je
dm·ajuci u rog ili u skoljku (sto
post,1\ ljaju isprcd hramova i
zivela, nasuprot viru Haribdi u
su ljudi culi kao huk okeana) i
p.1lata u z1uk z,1stite od zlih
Medinskorn rnoreuzu. Ona je
bio je pozitivan sirnbol rnoci i
sila i da oznacc ulaz u svcto iii
koristila svoje duge vratove da
kontrole.
n.u-ocito mcsto . U budistickoj
zavetu kao "grdna
hipopotamu, praiskonskom zemaljskom cudovistu koje ce ga na kraju unistiti Njegove
dolwati i zgrabi rnornare koji su
OCi SU obasjavale
prolazili izmedu dve prepreke
tamna mora, a
U enopskom folkloru, sirenc su predstavljale
tradiciji
O\J.
SC
CCStO
StH1rcnja cm·aju
budisticka uccnja, a muski
Sirene su bile krilata biea sa
nedokucin1 :i:ensku lepotu kao
lanivi-psi sc ponckad prikazuju
glavom i grudima zene i telom
i nepostojanost i tastinu (koje
s.1 sapom n,1 globusu. sto
zmije ili ptice. Slicne morskirn
simbolizuje ogledalo). One su
oznacan si11tama11i iii svcti
U hriscanstvu,
nimfama, bile poznate po moci
imale magijsku i prorocansku
dragulj budizma
levijatan predstavlja
s\·og pevanja, koju su koristile
njegov smrdljivi dah dovodio je vodu do kljucanja
zemaljsku silu dok njegove razjapljene celjusti simbolizuju ulaz u pakao.
da od\·uku mornare u smrt. Evropljani su nekad verovali za amazonske kitm·e da su sirene.
U grckoj legendi rospije
GORGONE U grckom mitu gorgone su bile tri
moc i volele su muziku, a cesto . SU prikazivane kako dr:Ze CeSalj
Popularan rncdu Persijancirna, Vaviloncima i
koji su koristile za kontrolu
Asircirna, grifon ima gLwu, krila
oluja na morn Obicno opasne
i kandze orla (sto simbolizuje
za ljude (narocito za muskarce),
budnost i ostrovidost) i telo lan
su bile besne i prlja\•e letece
sircnc kao sto jc nemacL1
(simbol snage) U st.uoj Grckoj
vestice, koje su rnogle da
Lorelaj moglc su da odvedu
on je bio svetinja za Apolona
izazovu oluje na kopnu i virove
smrtnike u srnrt utapanjem..
(boga sunca), Atenu (boginju mudrosti) i Nemezidu (boginju
na rnoru; slali su ih bogovi da kazne smrtnike. One su
BOZANSKA STVORENJA
osvete) U srednjevekovnoj
- Meduza, Evrijala
sirnbolizovale iznenadnu i
Kao i opasna cudovista,
Evropi grifon je predstavljao
rnnoga fantasticna stvorenja
snagu, zastitu i moc sunc.1, pa
zastrasujuce sestre i Steno - koje su
preranu smrt, a bile su i glasnici
imale ljuspastu
donjeg sveta u koji su prenosile
ko:Zu, ocnjake i zmije
duse pokojnika. U obicnom
umesto kose. Kao kod baziliska, njihova snaga lezala je u
fargonu '·rospija" je okrutna zena
ocima: pogledom su pretvarale ljude u kamen
MORSKA STVORENJA Sirene i njihovi muski pandani pojavljuju se u mnogim mitologijarna Haldejski bog
oesNo Ovde je prikazan hinduski bog Visnu kako leti na Garudi, gorostasnoj snaznoj ptici i simbolu sun ca
mora Ea bio je morski jarac dok je filistinski bog Dagon, inace stari bog kukuruza, imao donju polovinu tela nalik
JEDNOROG Obicno beo, sa rogom koji raste iz eel a, jednorog je simbol nevinosti. On ima telo konja, rep lava i noge antilope, iako se ponekad prikazuje kao jelen iii
je tako postao simbol Hrista i
jarac Jednorozi su bili divlja stvorenja koja su mogla
vaskrsnuca.
da uhvate samo device, pa su se zato povezivali sa
MOCNE PTICE
je bio svet za Artemidu i Dijanu i povezivan je s
Mnoga predanja imaju primere
mesecom, dok u judaizmu rog oznacava jedinstvo
>
z
-i
>
zenstvenoscu i nevinoscu U grckom mitu, jednorog
mocnih ptica
u hinduskoj
i
budistickoj mitologiji, garuda je kralj ptica i simbol duhovne
en -i
z
du ha U hriscanskoj tradiciji jednorog je ponekad
>
predstavljao Devicu Mariju, a ponekad Hrista - njegov rog bio je simbol jevanoelja U heraldici ga veza s mesecom cini pandanom lavu, simbolu sunca. Jednorog akooe postoji u Kini kao kilin (u Japanu kirin), stvorenje sa telom jelena i belim iii zutim krznom. Ovo stvorenje je bilo toliko nezno da nije
moCi i pobede. Pola orao i
htelo da gazi ni na sta zivo. Njegova pojava najavljivala je vremena mira i napretka i postao je simbol
pola C:ovek, garuda je simbol
mud re carske vladavine.
jase na njemu Garuda je izafao potpuno forrniran iz kosmickog
se vraca svakih I 400 godina da
i kornjaC:om) koja donose
jajeta i zivi na drvetu koje
bi seo na sveti kamen hen hen
mir i napredak, a njegovo
ispunjava zelje On je ljuti
u Heliopolisu ("gradu sunca")
pojavljivanje najadjuje dolazak
neprijatelj Naga - legendarne
U najpoznatijern rnitu o feniksu
naprednog cara iii proroka
rase mnogoglavih zmija koje
ova ptica se spaljuje na lomaci
Poznat i kao "skerletna ptica",
nastanjuju podzernni svet i
upaljenoj suncevim zracima, da
feniks se povezuje s letom,
simbolizuju vodu i plodnost.
bi se digla iz pepela kao rnlada
jugorn i crvenorn bojorn; on je
ptica U jevrejskoj tradiciji
i kineski svadbeni amlbem koji
gromovnica je rnocan duh
feniks se srnezura posle I 000
oznacava jedinst\·o kroz brak
prirode Neverovatno je velika
godina, pretvarajuci se u jaje
(obicno se prikazuje kao orao)
iz kojeg izlazi podmladen U
i popularan je sirnbol u cistorn
sa munjama koje sevaju iz
persijskoj rnitologiji naziva se
zemaljskorn budizrnu koji istice
oC:iju iii iz kljuna i gromovitirn
simurg i sirnbol je bofanstva
reinkarnaciju duha. Popularan
lepetorn strahovitih krila . Nutke
i rnisticnog putovanja duse
je kao motiv u sin to svetilistirna
sa Vankuverskog ostrva veruju
prema svetlosti
(rnikosi) i, poput zmaja, sirnbol
da ova ptica vlada nebeskim
U Kini je feniks poznat kao
carstvom, dok plemena oko
feng-huang; u aspektu fenga
Velikih jezera veruju da se
je rnuski, sunccv sirnbol, dok
ona nalazi u stalnoj borbi sa
je kao huang zenski i rnesecev
podvodnim panterom, zbog
simbol, cime predstavlja
cega dolazi do oluja koje
olicenje jedinstva jin i jang
SU
opasne za ljude u kanuima.
Prikazuje se kao slozena ptica 5arenog perja, sa glavorn petla
_I
FENIKS
nalik suncu i sa ledima lastavice
Mitska ptica koja se povezuje sa
koja upucuju na polumesec
slavljenjem vatre i sunca, feniks
Njegova krila znace vetar,
je jedan od najvafoijih simbola
repovi predstavljaju biljni svet
preobrazenja, vaskrsenja i
a noge zernlju Sa delovima tela
besmrtnosti Cesto se povezuje
feniksa povezuju se i ljudska
sa orlom i ima vatreno crvena
svojstva, tako da grudi znace
iii zlatna krila, sto upucuje na
C:ovecnost, a glava vrlinu.
sunce koje se rada . U starom
Smatra se carem ptica i jedno
Egiptu feniks je bio poznat kao
je od cetiri sveta stvorenja
henu i govorilo se za njega da
(skupa sa zmajern, jednorogorn
0 rn
z >
hinduskog boga Vi5nua koji
U indijanskoj tradiciji,
<
U Japanu, feniks se zove ho-o
j e carske vlasti.
GORE Feniks je arhetipski simbol preobrazenja i besmrtnosti . U mnogim kulturama, kao simbol sunca, povezuje se sa smrcu i ponovnim raoanjem
Grifon ima glavu, kljun i krila orla, telo lava i ponekad rep zmije iii skorpije . U hriscanskoj simbolici cesto predstavlja Satanu
DOLE
ZMAJ (AZDAJA) Vl
0
:?: Vl
0
""
Ovde je prikazan sveti Georgije kako ubija azdaju u simbolicnom cinu oslobaoanja od ugnjetavanja. DESNo
ZrnajcYi
SC
pojaYljuju sirom
sYcL1 k.10 sirnboli silnc snagc. s.1 ccntr.1lnim z1uccnjcm za kulturc u kojinu sc prieaju lcgcndc o njirna N.ui,· poticc od grcb: rcci drakon (cnglcski "dr.1gon ), sto znaci ··zrnija' i\[itoYi o zmajc,·inu ecsto sc bavc tcmanu haosa i ncsrccc, plodnosti, ponO\·nog radanja i ciklusa kosmos.1. i\!nogc drcn1c kulturc inuju zrr1J.jC\C iii zrnijc
lstocnjacki zmaj je dobrodusno sveto iii carobno stvorenje sa zmijskim telom, lavljom glavom i pticijim kandzama GORE
s.1 kosrnoloskirn znaccnjcm, kao sto jc grcki Uroboros, zrnija koja guta sopstYcni rep i prcdstavlj.-i unistav.rnjc i ,·ccno obruvljanjc S\'Clll i r J. . Istocnjacki zmajevi cesee sirnbolizuju pozitin1c osobine, kao sto je mudrost i snaga, dok ru Z.1p.1du zrnaj ccsto olicava negati\·nc silc iii prcprekc koje junak treba da s.wlada u svorn trag.rnju Slozcna zinltinja, zmaj
Zapadnjacki zmaj, bljuvac vatre i cesto zelene boje, predstavlja silu na koju treba racunati. On nema nista od plemenite i napredne simbolike istocnjackog zmaja.
ooLE
spajJ. razliC:itu snagu i osobinc
orlcn·skim nogHna i raC\·astim
Hvergelrnir. gloduci korenjc
zin1tinjskog C.HSt\',l
jezikorn. K.1da ju jc ubio bog
Igdrazib. Dn·cta s\·cta kojc drzi emir, u st.11110111 n.1stoj.111ju da
1\farduk. njeno prcscccno telo
S\
STVARALACKI I
postalo jc ncbo i zcmlja, a
gJ uniSti,
RUSILAC!(l Z7YIAJEVI
1\farduk je od njcnc kni st\orio
Najranija prciiYcla lcgcnda
ljudc.
o zmaju jcste lcgenda o Zuu
U Bibliji sc zmaj i zmija
ZAPADNJACl'-I ZJ\IA.J U z.1padnjackoj lcgcndi. borbe
(iii Asagu), sumcrskorn zmaju
koristc naizrncnicno kao sirnbol
sa z111,1jeYima ccsto prcdst,1vljaju
koji je ukrao od vclikog boga
politickog suprotstavljanja
borbu izmcdu dobra i zb
Enlina Tablicc zakona koje su
Bogu i njcgoYom narodu.
Z,1p.1dnj.1cki znl.lje,·i takode
drfalc red u svcrniru . Zu je ubio
PredstadjajuCi pitanjc zla.
predstadjaju pohlcpu. buduci
Ninurta, bog sunca. koji je tako
sustinu davol.1 i ncprij.1telj.1
da ecsto cm aju go mi le blaga
sprecio prclazak s\·emira u haos.
ljudskog roda. zmaj ne postoji
U psiholoskom smislu. borba
Vavilonski mit o st\·aran ju sveta
u prirodnom svetu ncgo
sa zrnajern moze d.1 prcdst.wlja
govori o velikom pocetku u
ostajc rnetafrlra zla u mnogim
unutrasnju borbu sa gramzi,·om
kojern nije postojalo nist.1 osim
njegcn·irn formama. Slicno
prirodorn iii sa otporom raz\oju.
dve praiskonske sile: Apsu,
tome, u persijskom rnitu aii iii
Znuj moze da prcdst~w lja
muski duh slatke vode i arnbisa.
zmaj nije irnao nikaknlg obzira
\ cliku psiholosku b.lrijeru
i Tjamat, zenski duh slane \'Ode
prerna ljudima, bio jc protin1ik
dobijanja pristup.1 bogatst,·ima
i haosa. Tjamat je bi la zrnaj
dobra i prezren od bogova
unutrasnjeg bica.
sa lavljom glavom, ljuspastim
Skandinavski mitovi pricaju
telom, perjanim krilirna,
o zmaju koji se skriva u jarni
C:esta mitska tcma je tema junaka koji napusta sYoju
oesNo Dva zmaja na jednom zidu u Kini odrazavaju verovanje da su zmajevi sposobni da rese sukob suprotnosti.
okolinu i nailazi na cudo\·istc
u dugom, zdran.im zi\·otu i
iii zmaj.1 na rubu pozn.1tog
\·clikom bog.1tstvu Kincski
svcta. On sc suoc.:n-a sa snagon1
n.uod naziv,1 scbc Lung Tik
mracnih sila i ubijajuci zrnaja
C:uan Ren, .. potomci zmaja'.
>
uspen. da sc pono\·o po\"CZe
k:incski zmaj, Lung. bofansko
>
sa zivotorn i sa licnim snag.un.1
jc st\aralacko biec, sirnbol car.1
>
kojc jc stckao Lcgcnda o
i c.uskog zakona i od kljucnog
s\·ctom Gcorgiju priea o
je uticaja n.1 kincsku kulturu
njcgovoj borbi Sa mocnim
Lung simbolizujc velicinu, moc,
s: >
N
0
zrnajcrn (.1hhjom) koji jc
dobrotu i bl.woslov i sadadace
dobrodusne figure \'clike vcstine
pustosio K.1padokiju ( L-Lrnasnja
s\·e prcprckc da bi postigao
i mudrosti koji ucc ljudc, dok su
Turska) U nastoj.rnju da sc
uspeh Intcligcntan jc, hrabar,
drugi rusilacka sib .
otarasi ovog cudovista, narod
plcmcnit, istrajan i pun cncrgije.
bcsc ponudio ncvinu princczu.
Tao is ta C:uang Cu ( 399-2 9 S g
"'
ASTECKI ZMAJ Kecalkoatl je bio
Pjaz.1 iii .. ptica koj.1 jede ljude· plcmcna Ilini licib jc zmaju,
dobrodusni bog Asteka i Tolteka Tvorac ljudskog
Gcorgijc jc n.1pao zmaja, ubivsi
p . n c) ucio jc
g.1 kopljcm, spasao jc princczu i
mocim.1 zmaja da resi sukobc
koj.1 jc jcla
oslobodio n.uod od ugnjctaca
suprotnosti, cineci ga simbolom
pccini pokraj rckc Scjala je
pisu i upoznajuci ih
Njcgov primer hrabrosti koju jc
jedinstva
strah i napaL-bla je z.rt,·e koje
sa poljoprivredom
Zmajevi na lstoku imaju
bi sc pre\ ise priblizilc Pjaw
Takoae je uveo
andeoske osobinc, lcpi su,
jc 1u kraju izmarnio iz pecinc
kalendar, muziku i pies. Bio je
pokazao u odbrani sbbih snazno sc podudarao s.1 hriscanskirn
0
tajanstvenim
buduci \ clika krilatJ zirntinja 111CSO
i ziveb
LI
qcdnostin1a, pa jc u XIV \·cku
dobrodusni i mudri. Za njih se
F'ogl.n ic.:t
on progbscn svctim zastitnikom
grade hramovi, obicno pokraj
ju jc ubio otron1im strclanu
Z\
ani l(.\,1tonga, koji
rnora ili reka, buduci da zmajevi
Ci pc\ c i Kvil.1jutc pricaju o
zi,·e u ,·odi i dadaju njom. Oni
\Clikoj ptici gron10\nici koja je
Vcls.rna. i'vlabinogion. zbirka
st\·araju teskc oblake punc
lepctom krila sh-.HaL:i vetron: i
Engles kc Crvcni zmaj jc amblcrn
\·clskih lcgcndi iz XII vcka,
oplodujuec kise. a povezuju
ciji poglcd jc palio rnunje . Njena
sadrzi pricu o borbi izmedu
sci s munjom i gromom,
omiljen.1 hr.ma bio je kit. koji
cn·cnog i bclog zmaja, koji
sjedinjujuci nebcsku kisu i
je bio prisiljen da bezi mnogo
simboliwje napadacke
zernlju
puta, da bi se n.:t kraju pon1kao
snagc Saksonaca. Zm.1je\·i su
Carska japanska porodica
sahranjeni u kamcni mrtvacki
n1di poreklo od kceri zmajskog
sanduk, sto prcdstavlja
kralja mora poznate kao
zauzdavanjc d\·e sile: \·ero\·alo
princeza Plodni Dragulj, od pre
d,1 njihovo z.1drz•n-anje stiti
12.5 gcnerJ.cijJ., a za careve se
Britaniju od invazije, a ova prica
\·erovalo da imaju sposobnost
simboliwjc spajanjc sudbinc
da se prct\·orc u zmajcve. Bi lo
SC
Kelt.1 i Saksonac.1
preko prcdacke loze, bilo preko sadasnjcg srodstva sa figurorn
!STOCNJAC!(l ZJ\!AJ
zmaja, zmajeve osobine snagc
S\·e sto na Dalckom istoku
i mudrosti pristupacne su
irna nekc vczc sa zmajcvima,
ljudirna
bbgoskn·eno je. Godina zmaja, koj.1 se dci;ava svake
Ai\.!ERICKI ZMAJEVI
Lh-anaestc godine po kincskorn
U indijanskim legcndama
kalcndaru, vcoma je naprcdna
postoje mnoga mitska stvorenja .
i oni koji se rode u njoj uzi\·aec
Neki arnericki zmajevi su
u rnorske dubinc
roda, civilizovao je ljude uceci ih da
poznat Majama i Kulkulkanima, kao i peruanskim Kviceima kao Gukumac
ooLE Kecalkoatl (levo), bog ucenosti, u borbi sa orlovskim bogom obnove, Kuauhtlijem
POVEZIVANJE SA DUHOVIMA SVA DRUSTVA SU RAZVILA RAZUMEVANJE LJUDSKOG ZIVOTA I NJEGOVOG ODNOSA SA KOSMOSOM I UVELA SU NEKU VRSTU
> 0
DUHOVNE PRAKSE, MORALNOG KODEKSA !LI SISTEiV!A VEROVANJA DA BI NAPRAVILA VEZU SIMBOLI KAO STO SU LAVIRINT IL! iV!ANDALE POSiV!ATRAJU SE KAO PUTEVI Kr\ PROSVECENOSTI, A SVETI PREDMETI DELUJU KAO GLASNICI DUSE.
w
z < > N
w
> 0 c..
Sve svete tradicije imaju
ali na drugorn nivou oznacava
cerernonijalnog mesta ili se
sopstveni nacin povezivanja sa
ropstvo ljudske duse.
stavljaju u snopovima unutar
duhom i koriste razne sirnbolicke predmete u svojim ritualima i
Mnoge svete tradicije koriste brojanice kao porno( pri molitvi iii meditaciji
Za muslirnane, 99 bisera sirnbolizuju 99 imena Alaha
njega. Mavarski svestenici koriste boziji stap za prizivanje
ceremonijama Oni se obicno
(stoto ime poznato je samo
i odriavanje sustine boga ili
smatraju predrnetima moci i
Alahu) Molitveni konac je
duha. Stap drii svestenik ili se
ponekad su toliko sveti da su
poznat kao mi5aba ili suba,
pobode u zemlju . Kada ljudi zele
nevidljivi i nedodirljivi
a osim toga sto se koristi
da ispostave zahtev, sveti konac
za citanje Alahovih irnena i
se zakaci za boziji stap i vuce se
BROJANICE
atributa, predstavlja sredstvo
da bi skrenuo painju duha koji u
Uobii:ajene u mnogim religijarna,
koje pomaze parncenje
njernu pociva .
GORE
Budisticki molitveni tocak je, u stvari, rotirajuci bubanj koji sadrzi sveto pismo. Stavljanje tocka u pokret je simbolican cin.
DOLE
brojanice imaju bisere ili cvorove
molitava Hindusi i budisti
i sluie kao pomoc pri molitvi ili
koriste rnolitveni konac poznat
MOLITVENI TOCKOVI,
meditaciji. Broj bisera obicno
kao ma/a prilikorn kazivanja
ZASTAVE I KAMENJE
irna simbolicko znacenje, a konac
mantri ili svetih bajalica, u toku
Mnogo koriscen u tibetanskom
iii lancic takode je simboliean:
rnolitve ili rneditacije l 08 bisera
budizmu, molitveni tocak ili
na jednom nivou on predstavlja
budistickog konca odrafavaju
horlo, u stvari je rotirajuci
razlicite faze razvoja sveta
bubanj na kojern su ispisane
vezu izmedu ljudi i boianskog,
Katolicke brojanice obicno imaju
ili u njemu sadrfane molitve,
l 65 bisera koji se de le na l S
odlomci iz neke svete knjige i]i
nizova sastavljenih od po deset
ceo svitak. Kao sredstvo svete
rnalih i jednog velikog bisera .
sile, stavljanje tocka u pokret
Broje se izgovaranjem rnolitava:
uspostavlja kontakt izrnedu lica
svaki rnali biser predstavlja
koje se rnoli i nebeskih bifa On
Zdravomariju, a svaki veliki
se okrece u srneru kazaljki na
Ocenas.
satu dok se citaju rnolitve. Velike
SVETI STAPOVI
ispred budistickih svetilista vrte
rnolitvene tockove postavljene Neke kulture koriste stapove
hodocasnici dok obilaze sveto
za povezivanje sa bofanskim
mes to
U indijanskoj tradiciji prave
Kamenje i zastave takode se
se specijalni stapovi za citanje
koriste za citanje molitava, a
molitava od obojenog drveta
ispisano karnenje je uobicajena
i ukraseni perjem, koncern
slika duz hodoeasnickih puteva
i drugirn stvarima. Oni se
na Tibetu . Molitvene zastave
ponekad postavljaju oko granica
nastale su u Kini i Indiji, ali su
DESNO Tablica
Od kamena mani", na Tibetu, u koju je upisano, "Svi pozdravite dragulj u lotosu'; sto se odnosi na cistu savest
postale i sliko\·ita karakteristika
obezbedi\·ale plodnost svetog
tibetanskog krajolika. Ljudi
duvana, pa tako i napredJ.k celog
ispisuju s\ojc muke na p.ucicima
plemcna VranJ.
platna kojJ. bee na drveee iii ih \·esaju o konopac da bi vetar
SVECNJACI
0 $
odu\·J.o ncvoljc
Svccc i s\·ccnj;ici su svcti
rn
I-.:.ao dco prirodnog pcjzaz,1,
predmeti u mnogim tradicijJ.ma .
kamenje se Ln-eliko smatra
Oni su osvetlja\•,1li grcke i
svctim prcdmetima i ccsto je
rimskc hramo\·e, pojadjujuCi
pcn·ezano s mitom i folklororn:
se u k!J.sicnoj umctnosti da
u Kini i J.1p.111u se sm,1tralo da
bi predstavljali poboinost
SC
lepo rccno kamcnje iz[d:e u
i sveti obred. J. koriste se
zmaje\·e, ,1 specijalni kamcnovi
nJ. hriseasnkim oltarima i u
su se koristili d,1 prizon1 kisu iii
budistickom obredu U l\!eksiku,
da doncsu sinovc icni. U Ncpalu
svccnjaci ''drveta zivota" spajaju
i Tibetu kamcnje mani, sa
prcthriseansku simboliku sa
molitvanu ispisJ.nim na njemu,
slikama A.dama i Eve i zmijom
ugraduje se u hramove i kuce i
znanjJ., dok se smrt moze pojaviti
duz stJ.z.1 i prolaza. a \·erovatno
kao skelet u "granam,1" MenorJ.
ih imJ. na hiljadc
jc sedmokraki svecnjak koji
U zapadnoj Africi s\·cstcnici
simbolizuje jcnejsku \·eru
boga grmljavine,Jorube, nose s\·eto kamenje za koje se
AMAJLIJE I TALISl\!ANl
t,1lism,rni sc ponekad ispisuju
smatra cfa je iust:ilo od munja
Anujlija je mali predmet iii
ne\·idljivim nustilom iii "pismorn
U kcltskoj tr.idiciji, okruglo
komad nakita za koji se \'eruje da
duhova. tako da mogu da ih vide
L1mcnje s rupom u srcdini
poseduje magijsku iii bofansku
s,uno duho\i U Jap.rnu, talismani
(poznato kao sveto kamenje)
moc; predmet na kojem je
pozn,lti kao
korisceno jc u obredima
ispisano. neka baj,1lica poznat je
s n,1111erom cb donesu srecu,
isceljenja i plodnosti - smatralo
kao talisnun Smatra sc da obe
prnchju sc iii chju u hramo\·im,1
stvari povezuju ljude sa silama
sin to\ ere: obicno su u pitanju
drugoga sveta koje predstadjaju
kom,1dici papira sa imenom
se dace rupa zarobiti zlc duho\·e.
l\!EDICINSKI SVEZANJ
L
olicavaju duh te zivotinje, U Kini,
U starom Egiptu. mumije su
gofu, koji se izraduju
bozanstva U isLunskoj tradiciji
lndijanci koriste specijalni
pokrivane ,11najlijama izradenim
uobic,1jen talisman je taviz,
fisek u kojem se nalaze sveti
od zlata, bronze iii kamena
kamcn,1 iii mctJ.lna plocica SJ.
prcdmeti kao sto je kamenje,
da bi obezbedile besmrtnost
z.1pisom iz Kurana.
trave i ,unajlije Poznat kao
pokojnika; balegar, Horovo
medicinski sveianj, moze biti
oko, lzidin pojas i ank (simbol
za licnu upotrebu iii ga moze
zivota) pojavljiv,1li
koristiti samJ.n. Ponekad je onj
amajlijama koriseenim zo. zastitu
svehnj kolektirno predstavljanje
iii za sticanje osobina kao sto su
dul10\·ne snage i kohczije
\'italnost iii mudrosL Popularna
plemena Tokom ceremonija
hinduska amajlija je vifoupada,
bacio Mojsije. Njegovih sedam
plemena Vrana, medicinski
slika otiska stopalo. boga
krakova simbolizuje planete,
svehnj se otvarao i iene su
Visnua, U indijanskoj tro.diciji,
dane u nedelji i sedam nivoa
plesale s koiama lasice da bi se
za zivotinjske amajlije kao sto
stekle natprirodne moci koje su
su medvede sape smatra se da
SU
SC na
MENORA Sedmokraka menora (svecnjak) datira iz vremena izgona Jevreja iz Egipta Prema predanju, on je nastao od zlata koje je u vatru
raj a
lndijanski medicinski svezanj je fisek koji sadrzi svete predmete moc:i Ovaj fisek sadrzi duvan
GORE
0LTARI I SVETA MESTA Rec "oltar" dolazi od latinske
svete aktivnosti: u hrisc,rnskoj
reci ,1ltus. sto zn,1ci "visok",
tradiciji prelazne s\·ecanosti
i opisuje podignuto mesto
ili prosLn-e kao sto
So se moze koristiti za zrtvu kao simbol zemlje, a isto tako i kao simbol sopstvenih osobina ocuvanja zivota.
Paljenje tamjana stari je obredni cin posvecenja, pri cemu dim cesto simbolizuje putovanje duse prema nebu
svadbe
kojc cini ccntar svetog obreda
i sahrane, odvijaju se pred
i bogosluzenja Obicno se
oltarom Tradicionalno, oltari su bili
podize unutar gradevine ili
GORE
SU
TRPEZA BOGOVA Hiljadama godina traje tradicija ostavljanja hrane i pica na oltaru za bogove. Ponekad se hrana i pice blagosiljaju pred oltarom, a
prostora posvecenog nekom
mesto ±rtvon.nja Najraniji oltari
bohnstvu, iako neki oltari
su bili otvoreni prema nebu, pa
zatim se daju narodu u cinu bogosluzenja. U hriscanstvu je rec o hlebu i vi nu svetog
nisu t!ksni nego se postadjaju
se dim sp.1ljenih irtava dizao
pricesca, koji se daju prilikom
za narocite cerernonije i onda
prema bogovima; tek kasnije su
liturgije posvecene uspomeni na Poslednju veceru U
se razmontiraju. Svetilista
zatvoreni u hramo\·e saaradene
takode obezbeduju farista svete
u cast narocitih bo:bnstava,
akti\·nosti, J. variraju od malog
ali \'CZJ. s ntrom i dalje ostaje
udubljenja koje sadrii neku vrstu
Na Filipinima se kao ht\·e
"
hinduskoj veri, zrtva je poznata kao prasad i obicno je neka vrsta slatkisa. Druge tradicije koriste stvari kao sto su venci cveca, novae, upaljene svece, zapaljeni
svetog predmeta (kao sto je kip)
koriste knjige od palminog
do mesta hodocasca Sva sveta
lisca, a pale se na kamenim
mesta, bilo da su prirodna ili
oltarima (batong buhaj), dok
izgradenJ., simbolizuju nacine
se svece i tamjan stavljaju rJJ.
po\·ezivanja sa duhom i irnaju
oltar u mnogim tradicijarna,
Kini se bofanstva predaka
duboko znacenje i rnoc.
simbolizujuCi pros\·etiteljska i
pojadjuju
onostrana svojstva vatre i dima .
Hriscanski grob, s,1 nadgrobnim
SIMBOLIKA. OLTARA
Indijanci cesto koriste duvan (za
spomenikom i zrt\·ama cveea,
Oltar na malom planu
koji veruju da je s\·eta trava), J.
takode je jedna nsta svetilista
reprodukuje cclokupnu svetu
ponekad i so. kao :lrtvu na oltaru
tamjan iii molitve
tradiciju koju predstavlja. a
flJ
kucnim skrinjama.
SVETINJE U PRIRODI
moze se cak posnutrati kao
SVETILISTA
U tradicioiulnim drust\·ima u
rnikrokosmos s\·emira . Ponekad
U mnogim kulturama s\·etilista
kojinu su ljudi blisko povezani
se o njemu razmislja kao o
SU
duhovnorn centru sveta, pa je
pojavljuju se pokraj puteva,
da budu u samoj prirodi
njegovo sirnbolicno znacenje
u kucama, u prodan1icama i
Prakticno sve karakteristike
svakodnevni deo zivotJ.,
J.
s prirodom. sveta mesta te±e
SASVIM GORE
srodno drvetu sveta ili kosmickoj
kancelarijama, kao i u svetirn
prirodnog pejzafa povezuju se
planini Oltar moze simbolizovati
oradevinama U rnnoaim D D
s nekom vrstom svete tr,1dicije
vrerne i mesto na kojem je nek,1
hriscanskim zemljama
Postoje S\'ete planine, reke i
licnost postala s\·eta ili je izvela
uobieajeno je videti svetilista
jezera, pecine, kanjoni i krateri,
sveti cin. Kao sto je ognjiste
pokraj puta posvecena Devici
kao i drvece i surne Pbninu
centar kuce, oltar je hri5na tacka
Mariji iii nekim s\·ecima, dok
Fudzi, ugaseni vulkan i najvecu
su u Indiji, Kini i Japanu kucna
japansku planinu, slave i budisti i
s\·etilista posvecena raznim
sintoisti, pa je ona mesto rnnogih
bofanstvima da bi se dobio
liramo\·a i svetilista
njihov blagoslov. Na slican
dnu svog kratera. U starom
nacin, lari i penati, kucni bogo\·i
Egiptu Nil je bio s\·etinja, a to je i
primeri To mogu biti i licne stvari, kao sto SU mirisi i slatkisi
starog Rima, bili su slavljeni
danas kod nekih africkih naroda,
Na zapadnoafrickoj obali, svetilista Mama Vate, vodenog
svakodnevnim molit\·ama i
dok je jezero Titikaka. naj\·eee
du ha, obojena su zelenkasto-plavo i ukrasena su ogledalima i
:Zrtvama.
UKRASI OLTARA I SVETILISTA Slike iii simboli bozanstva obicno se postavljaju na oltar iii iznad njega, a svaki predmet postavljen na oltar ima simbolicko znacenje - svece, cvece i tamjan su tipicni
stvarima koje su vezane za vodu, kao sto su ribe i vesla.
C:ak i na
slatkorndno jezero u Juznoj
Svetiliste moze da slavi
Americi, bilo sveto za Inke, koji
uspomenu na pokojnike: u
su verovali da se bog Virakoea
SVETE PLANINE Planine SU znacajne U taoizmu kao sredstvo preko kojeg ljudi mogu komunicirati sa besmrtnicima i sa praiskonskim silama zemlje Taoizam ima cetiri svete planine· Tajsan, Hengsan, Huasan i Songsan
digao iz njega da bi stvorio sunce, mesec i zvezde. Za australijske urodenike, Uluru - mozda najpoznatiji monolit na svetu - predstavlja sveto mesto Vremena sna Ogromno Zmijsko brdo Ohaja je svetiliste koje su izgradili Indijanci; ima oblik zmije i verovatno je povezano sa
gr.1dc
S\
etc grade\ inc oko kojih
tibct,rnskih budist.1. Njcn nazi\,
slavljenjem zemlje kao bozije
su izrast.1li gr.1do\ i V.u.l!usi
koji zruci "i:ista zemlj.1·. poticc
majke
n.1 ob.1Lm1a G.111g.1 n.1jsn~tiji
od mitskog brda Pot,1!.i u lndiji.
U Evropi, mesto na kojem se
je indijski gr.1d, s.1 hr.rn10\ inu
rncst.1 kojc otprilikc odgcn .n.1
i f"11at.111u koji se prostirn
r.ljLI i bor.l\·istu Bodisat\c
je bilo sveta foma, kao sto je
LIZ rekLI LI duzini od 6km Na
:\\a lo kites\ arc, L:ija jc [hL1j
slucaj sa Apolonovim hrarnorn
ccntr.1lnoj \isiji_l,l\c, koj.1 sc
Larn.1 inkarn.lcij,1. U ll\Oj p.1lati
u Delflma u Grckoj, a hrastovi
zo\e Borobudm (sto zn.1ci hr.lm
sc n.1lazc grobnice prcdasnjih
lugovi bili su sveti za Druide .
bczbrojnih Rmb ) mlazi sc
D.1!J.j Lm1.1, od kojih jcdna od
nalazi Sartrska katedrala nekad
Adfantske pecine u Indiji su
n.1j\cec budisticko S\ ctilistc n.1
n.1jvclii:,rnstvcnijih im.1 rnasi\ni
hrarnovi u steni useceni gotovo
S\Ctu . Put prcma \rhu n.1pr.1\ ljcn
zlatni spomenik i divnu rn.1mhlu
vertikalno iznad fomovite urvine
jc kao hodobsnicka stn,1 koj.1
oblozcnu sa prcko 20 hilj,1cb
sa stepenastim vodopadima; ove
sc krcfr u smeru kaz,1ljki s.lt.1. pri
biscra
pecine imaju pet budistickih
ccrnLI s\,1ka 1,1\,111 predsta\lj.1 \isi
hramova i 24 manastira.
niYo dL1ho\l10g iskust\ a
Meteorski krater kod Flegstafa,
Ima mnogo prirncr.1 Lb su S\·ct.1
Velicanstvena palata na Tibetu, Potala u mesto je hodocasca tibetanskih budista i nalazi se na jednoj od tacaka sveta
GORE
ogromni metemski krater kod (Arizona) sveto je mesto i\Javaho
GORE LEVO
CRKVE USECENE
Arizona, koji je dovoljno
rncsta jedne kulturc prisn1jcn.1
U STEi\IE
dubok da moze da se izgradi
od nckc drugc kultme . Efes u
Jedno od
pedesetospratnica, smatra se
Turskoj jc nckad bio poznat
hriscanskih mesta
svetilistem plemena Navaho, kod
kao ccnt.H magijskih i okultnih
hodocasca je Lalibela u
cijih pripadnika vlada uverenje
\ estin.1, .1 njcgcn hr.1rn Artcrnidi,
da je ovaj krater stvorio plameni
boginji mcscca, n,1\ odno jc bio
XIII veka, crkve usecene
zmijski bog. Kanjon C:ako u
rujYccc od scdam cuda st.uog.1
u stene ukopavaju se duboko i,
Nju Meksiku bio je boraviste
S\ eta Posto su hrisc.111i razorili
Anasazija iii "staraca", predaka
hr.un,
O\
iz XII i
o mes to jc Ycz.1110 za
i tunele,
naroda Hopi i Zuni . Sadrii
Dc\icu I\[ariju: i S\Ctiliste jc \CC
1
kruine odaje poznate kao kive.
\ cko\ im.1
u brda, dovodeci
SVETE GRADEVINE
Potala u Ljasi, S\eta jc rezidcncija
Ova mreza svetih
Kako su drustva postajala
( trcnutno prognanog) D.1l.1j
je osmo svetsko
slozenija, ljudi su pocinjali da
Lune, i mcsto hodocasc.1
Vclika p.11.ita zbtnog krcn .1,
1ijugavo se
taj11ih kripta i
---"!'
ALHEMIJSKO PRETVARANJE > 0
alhemija - narocito teorijska
gde se sastaju telo, dus,1 i
veza sa zlatom i dugovecnoscu
duh. direktno po\ez;rn sa
bila je poznata u staroj
:::::i
0
< w
z
elemcntima, zvezdama.
Kini i Indiji Ovaj proces sc
planctama, mcsccom i sunccm,
opisuje koriscenjem celog
koji sc svi sh\·,1taju tako da se
bogatst\'a simbolike koja potice
oglcdaju unut,lr sv,1kog co\ck.1
od astrologije, astronomije.
kao ··kosmicke duse ·
mitologije i rane nauke.
< >
S L\fB 0 LI(: KA KART A
N w
> 0
Alhemicari na poslu, u rukopisu iz XIV veka Procesi pretvaranja koje su oni koristili u svojoj naucnoj praksi (ovde je rec 0 destilaciji) postali su simboli psiholoskog i duhovnog napretka GORE
K,ul Gusta\· Jung jc snutrao
MU DROST
alhcmiju korisnom simbolickom
Filozofija iz,1 alhemije direktno
kartom unutrasnjih iskusta\a
je pcn-czana sa ucenjima
On je dovodio u
\"CZL1
rnlicite
Herrnesa Trisrnegistusa
faze alhcmijskog postupka sa
(""Hermes Triput-naj\·eci ),
fazama kroz koje prolazi co\ ck
koji je opisan kao vcliki ucitclj
kada dobija analiticku tcr,1piju.
i davalac mudrosti. lspostJvlja
Jung jc cesto koristio terrnin
se da je on pokusaj ujedinjenja
unus mundus koji jc posudio od
grckog boga Hermesa, koji je
srednjcveko\"11ih ,1lhemicara. To
vodio duse u podzemni s\·et
je opis dozivljaja ··jednog sveta"
i prenosio poruke bogo\·a, sa
u kojcm se tclo, dusa i duh
egipatskim bo:Zanstvorn Totom,
pojcdinca svesno sjcdinjuju sa
zastitnikorn ucenja i magije
kosrnickom dusom.
Alhernija je filozofija i praksa
Hermes je predstavljan sa
koja obuhvata i nauku i
kriL1tom kapom i sandalama,
:\.LHEMIJSKO
misticizam. Ona je uticala na
noseci krilati stap omotan sa
P RET VAR:\NJE
raznij moderne hemije, pa i
che zrnije Njego\·i atributi
Alhcmijski proccs, t,1kode
na razvoj rnoderne dubinske
su simbolizovali povezi\·anje
poznJt kao opus magnurn iii
psihologije Alhemicar uocava
donjeg sveta sa materijalnom
"\·eliko delo". u sustini je proces
direktnu vezu izmedu rnaterije
stvarnoscu i nadpersonalnim
promene iii pretvaranj,1. koji
i duha i izrnedu organske i
"krilatim letom": on je, u sustini,
moze da bude fizicki, psiholoski
neorganske prirode Najpre zaceta kao proces
bio posrednik izmedu svetova
iii duhovni Cilj alhemije je
Za Hermesa Trismegistusa se
prctvaranje osnovne supstance
slican formentaciji, u kojem
govorilo da je au tor \'ise hiljada
u visu. To sc moze slwatiti
obicni metali mogu da se
tekstova o nauci, filozofiji,
kao promcna osnovnih metala
pret\·ore u zlato iii srebro,
okultnirn i drugim temama koji
u zlato ili kao pretvaranje
alhemijski proces je postao
su sazimali sn1 mudrost starog
najosnovnije ljudske svesti i
analogija psiholoskog i
S\'Cta.
iskustva u duboki uvid .
duhovnog preobrazenja
Hermeticka filozofija
Rezultat alhemicareve
koncentrise se na meduodnos
posvecenosti
nalaze se u zapisima iz starog
rnikrokosmosa i makrokosmosa,
Egipta Ova vestina se raz\•ila
koji je sadrzan u ideji "kako
bio je izrazen kao lapis philosoplzorum iii ··filozofcn·
Najranija pominjanja alhemije
GORE Alhemijski simboli za zivu (sasvim gore) i za sumpor (gore)
HERMET!CKA
O\'Om
proccsu
u staroj Grckoj i u arapskom
gore tako dole", i na tome da
kamen", "unutrasnje blago"
svetu, vracajuci se u hriscansku
sve stvari poticu od "jednog"
iii stanje savrsene harmonije
Evropu preko ma\·arske Spanije
Primenjeno na alhemiju, ovo
simbolizovano ispravnim
tokom XII veka . Medutim,
znaci da je ljudski rnikrokosmos,
mesanjem sumpora i zive (za
Svi alati, sastojci i naucr1i procesi u alhemiji imaju sopstveni znak iii simbol DESNO
koje su alhemicari verovali da
suocava sa osecanjem krivice,
su glavni sastojci svih metala).
beznacajnosti i bespomocnosti
Alhemija je takode povezana
Kako se eliskir zagreva, sledeca
sa procesorn produfavanja
faza je albedo ili "beljenje",
iivota i teinjom za besmrtnoscu
tokom koje rastopljeni metali
stvaranjem "eliksira zivota" ili
pocinju da se prespajaju u
"pijaceg zlata".
cistiju formu
)>
r
:::r:: m
en 7'
0
u psiholoskom
smislu, ovo predstavlja svitanje
< )>
FAZE RADA
tokom kojeg se depresija povlaci
:0
Prima materia je sirovina
i zivot pocinje da se vraca .
z
alhemijskog procesa, prvobitna
Zavri;na faza velikog rada naziva
m
materija koja prethodi podeli na
se rubedo ili "crvenjenje", a
)>
cetiri elementa - vodu, vazduh,
analogna je izlasku sunca . Ovo
zemlju i vatru. U ovom sirovom
je tacka velikog intenziteta
Herrnesa, boga intelekta i
Stan ju prisutne SU SVe zivotne
u kojoj suprotnosti pocinju
komunikacije, i Afrodite,
suprotnosti. Prima materia
da se sjedinjuju u coniunctio
boginje culnosti i ljubavi. Ovo
odgovara psiholoskom stanju
oppositorum ili "svetom
herrnafroditsko jedinstvo
minimalne svestL
vencanju", koje rezultira
predstavlja praiskonsko stanje
filozofovim kamenom.
ljudskog roda, pre pada u svet
Osnovna sirovina se drzi u atanoru ili pecnici koja se sastoji od jajolike staklene posude koja
suprotnosti. Ono se olicava u SVETO VENCANJE
filozofovorn kamenu, nekoj vrsti duhovne cvrstine.
se zagreva na vatri . Ova pecnica
Glavni simbol alhemije je
simbolizuje eoveka u cijem se
sjedinjenje kralja i kraljice u ·
telu povezuju dui;a i kosmos.
vatri ljubavi Ovo sjedinjavanje
Ona moze da predstavlja i
simbolizuje vencanje sumpora
ritualizovani prostor u kojem
(musko) i zive (zensko) ili sunca
su sadrfani svi preobrazenjski
(duh) i meseca (du5a). Alhemija
procesi. Vatra predstavlja
pretpostavlja da se ljudi nalaze
oplodujucu silu koja stoji iza
u stanju haasa i nesloge, buduCi
procesa pretvaranja Vazduh iz
da su izgubili vezu sa "Edenom",
mehova alhemicara potreban je
praiskonskim stanjem
za paljenje plamena i za sirenje
zadovoljstva. Slika svetog
procesa. Toplota u posudi
vencanja odnosi se na obnovu
odgovara prirodnoj vitalnoj
ove celovite prirode spajanjem
energiji za koju kaiu da postoji
glavnih sila u narna.
u svim stvarima. Faza nigreda ili "crnjenja"
Vencanje kralja i kraljice odgovara i predaji nafoj
je faza u kojoj se sirovina
hermafroditskoj prirodi, koja
rastapa u crnu tecnost Ovo
je predstavljena figurorn
simbolizuje rano budenje
po la musko pola zensko .
svesti, a vezuje se i za arhetip
Hermafrodit sirnbolizuje
ranjenog iscelitelja i za pocetak
postizanje intuitivnog uvida,
isceliteljske snage Nigredo
nasuprot jednostranoj
moze da predstavlja depresiju
snazi racionalne spoznaje i
kroz koju eovek pocinje da
diskursa. Termin hermafrodit
preispituje svoj zivot i da se
je spoj imena dva bofanstva;
ooLE Alhemijska nauka poseduje celo bogatstvo sopstvene simbolike, gde svaki element i proces dobija sopstveni znak, ali ona ima i veliku tematsku simboliku, koja je ukorenjena u nacinu na koji su alhemicari gledali svet i istrazivali mogucnosti njegovog menjanja
LAVIRINTI < 2
>
Lavirint je simbol zivota koji
svet. Druga cngleska rec za
SREDNJOEVEKOVNI
se tumaci na razlicite nacine
lavirint. "rnaze" (meiz), potice
CRTEZI
0
kao ncsto sto predstavlja glavne
od staroengleskog ameizan sto
RimljJ.ni su razradili nstu
::::J
duhovne i psiholoske brige
znaci "zbLlniti"
sa krivudavim, spiralnim i
0
OBLICI LAVIRINTA
radeci ih kao mozaike na
kreativno iii obredno rnesto koje
Lavirint je "jednosmeran": ima
zidovima i podovima Kasnije
odraiava nase osecanje neznanja
samo jedan put koji se s,wija
je on1 nstu Ln·irinta us,·ojib
i dezorijentacije dok prolazimo
i naea, ali na kraju do,·odi u
crkva: najstariji poznati primer
kroz izazove i prepreke LI ziVOtLI.
centar.. "Visesmerni" lavirint
datira iz IV veka i nalazi se
Lavirint graficki predstavlja vezu
moze da ima vise pute\·a, a zbog
nJ. podu bazilike Reparatus
izmedu svakodnevnog zivota
toga i slepih ulica. Pn·i primer
LI Orleans,·ilu, Alzir Crkvcni
i donjeg s\·eta, naseg svesnog
lavirinta dezorijentise, ali drugi
la,·irinti su postali uobieajeni
biea i nesvesnog iii kolektivnog
dezorijcntise i tcra vas da se
u IX veku, a crtezi su bili
nesvesnog, i na.Se s\·esti u
osecate potpuno izgubljeni.
dovoljno veliki dJ. se po njima
Kao simbol "prolaska", on jc
w
z < >
serpentinskim obrascima,
svih kultura koje ga koriste
< t/)
GORE
Klasican oblik lavirinta
N w
> 0 0..
budenju i proccsa snevanja
Labris, sekira koju zakrivljene ostrice povezuju sa mesecom i sa korenom reci "lavirint"
GORE
lavirinta jeste "trokruzni"
hodocasea iii pokajanja bili
majcinu utrobu i grobnicu, a nit
crtez, ali arhetipski obrazac
izlo±eni u ladama francuskih
koja nam pornaze da pronademo
je "kritski ·iii "sedmokru:Zni
katedrala: najpoznatiji la\·irint je
put predstavlja svest koja jc
Ia,·irint. On ima sarno jedan ulaz
konstruisan u Sartru oko l 230.
potrebna da prodemo kroz zivot.
i jed.rn put do centrJ. l\[oze da
godine. Sestolaticni cvet LI svom
bL1de kvadratni iii kru:lni i irna
sredistu predsta,·lja rascwtano
Stari koren "lavirintJ. .. je ··Ia', sto znaci "karnen", odnoseci
Ova moderna slika prikazuje savremeni kosmopolitski zivot kao lavirint (a deluje i kao kola komjuterskog cipa)
DOLE DESNO
Ovaj klasicni italijanski crtez lavirinta primer je jednosmernog lavirinta
hoda, bL1dL1ci da su predmeti
Najjednostan1iji oblik
Clvaj stJ.ri simbol predstavlja i
· ga u Enopi. severnoj Africi,
i isceliteljsko jedinstvo muske
se na nesto cnsto i na zernlji.
Indiji, Indoneziji i u Severnoj i
(Hrist) i zenske (i\!arija)
Labris je dvostruka sekira sa
Juinoj Americi. Gotovo svaki
energije.
!(rita, cije dve zakrivljene ostrice
drevni lavirint sledi ovaj plan
Krajern Srednjcg veka
simbolizuju mladi i opadajL1ci
Pronadeni su i klasicni lavirinti
razvio se novi oblik lavirinta
mescc, a u sredini svake ostrice
sa 11 do 15 krugova, kao sto
LI bastama i palatarna Evrope.
slika je cetvorokrakog krsta .
je jedanaestokru2:ni lavirint
Nju cesto dr:Zi boginja koja
sacinjen od \•clikih oblutaka
CLIVJ. u!az
Vizbiju, Svedska
Chi lavirinti, sacinjeni vestirn
DOLE
LI
lavirint iii
ll
donji
ll
potkresivanjem biljaka, imali su mnogo pogresnih skretanja i slepih Lllica. "Jednostavno povczan" lavirint. iako je slozen, ima ncprekidan zid i moguce je hodati drzeCi se stalno jednom rukorn za zid U XIX veku formirani su "visestruko po,·czani .. lavirinti sa ostrvima u sebi, koje nije bilo rnogucc resiti rnetodom "ruka na zidu"
SVETO PUTOVANJE U DONJI SVET Rani lavirinti su bili mape koje su pomagale prelasku duse u donji svet posle smrti . Stari
l..wirintski plcso\·i i obrcdi
>
<
prikazivali su krctanjc izmedu zi\·ota i smrti, kroz vrata groba
z
u rnajku zcmlju Najstariji zabelc:Zcni lavirint opisao je Hero dot u V veku pre n c, a sagradilo ga jc 12 egipatskih kraljcva kao spomenik scbi pokraj velikog vcstackog jezera lz jcdnog zida la\ irinta dizala se piramida, koja je imala nadzemni
u HcUJO\cru, Ncmack;i, i LI trista
i podzemni nivo Ona je cuvab
godina stcuom la\·irintu u Safron
krugovcl koristi se bo rnotiv na
tela dvanaest krc1ljcva i grobnice
Vc1ldonu. EnglcsL1, od1L1\'an je
korpcrnu koje su tbli pripadnici
svetih krokodila
obrcd u kojem jc u sredini stc1jala
nc1roda Pima u Arizoni, a on
dcrnjb, a ch cl mladica
prcdstadja i pccat pinunskog
JUNACJ(O PUTOVANJE
SU
juril.1
ch jc pro1udu
plcmenskog sa\·etcl. Onj model obicno ima L1laz na vrhu i
Najcuwniji lavirint jc la\·irint kralja !v[inosa u Knososu na
Petostruki Ll\·irint sa devet
PUTEVI SPASENJA
snutra se cL priknuje junacko puto\ anjc LI utrobu
GORETezej drzi konac kojim je odrzavao vezu sa spoljnim svetom, a koji mu je dala Arijadna. Ovaj mit prikazuje Tezeja kao simbolicnog junakaspasitelja koji savlaauje zverske aspekte sopstvene prirode kao i prirode Minotaura. Zato lavirint posiaje simbol inicijacije i ponovnog roaenja
Kritu, koji se povezuje Scl mi tom
Us1 c1janjc Ll\ irintc1 od stranc
o Tezeju i cudcn·istu s gLl\'om
hrisccrna den clo je do promcnc
bib znnorn Minotaur Tezej, sin
simbolickog nucenja. Ccntcu
piedstcl\ lja
atinskog krc1lja Egeja, zavetovao
nijc vise prcdsta\ ljao susrct Scl
formc i nalazi sc u Indiji Zasnin
se dace ubiti ovo cudo\·iste da bi
smrcu ili sa cm1ovistem nego
sc na trostrukom centru pre
okoncao placanje prisilnog danka
jc prcdstc1\ljao spc1senjc, pri
nego na L1obicc1jcnom krstu, sa
kralju l\!inosu. Minosova kcer
ccmu je Lffirint bio put kroz
spiralom u sredini, i smatra se da
Arijadna zaljubila se u Tezeja i
zamrscnost gresnc ljudske
simbolizL1je rad.:inje, trasiranje
dala mu je klupko zlatnog konca,
prirode Simbolicno hodocascc
pL1tc1 za ncrodcno detc kroz
Dodavanje
ciji je krclj
ili pobjnicko puto\ mje kroz
l.:i\ irint matericc. U indijskom
trece dimenzije
sibzio u lavirint. Tezej se sL1ocio
lavirint moglo se propisati za
spevu l\L1hablnratc1, cc1kr
donosi nove
s Minotaurom u centru L:n·irinta,
grcsnikc koji su bili prcsbbi
Lffirint je ncizost.:in10 kru:lna
nivoe slozenosti
ubio g~1 i natio se Arijadni
ch krcnu
forrn.:icijc1 stojecih ratnika kojLI je
prateci konac.
srednjevekovni monasi mogli
OIU
drza\a dok je On
Ovaj mit ima nekoliko simbolickih brakteristika:
JU
dLIZC hodocasce, cl
su hochti crkvenim lavirintinu tokom kontemplacije .
"prodor" u lavirint, dozivljaj
C1kra\ijuski Livirint C\
olucijLI klasicne
izmislio carobnjak Drona. Hopijski lavirinti iz XII nka,
VISESTRUKE OIMENZIJE
plana lavirinta, omogucujuci kretanje izmeau nivoa preko mostova
koji sc nalazc u Arizoni, javljaju
iii stepenista.
se u dve forme. Forrna Tapu'at
Teorijski je moguce neprestano dodavati
OPLODNJA I RODENJE
asocira na bcbu savijcnu u utrobi
Llnutrasnjim cudovistem i
ULiz u la\ irint moze predstavljc1ti
ili novorodence smesteno u
njegm·o ubist\·o i re5enje lavirinta
n1h-u, a njegov centar zensku
majcinom krilu; ulazni i izlazni
izbacuje iz carstva
koje simbolizuje konac, a koji je,
jc1jnu cclijLI ili nutericu,
put sugerisu pL1pcanu vrpcu
svakodnevnog
u stvari, zivotna nit koja spaja dva
sugerisuci oplodujL1ce pL1tovanje
i rodni bnal. Druga forrna
zivota. Programeri
S\'Cta, gornji i donji, Sa
110\'C nade, zivOtcl i mogucnost
je okruglija i simbolizuje oca
kompjuterskih
ponovnog rodenja Ova tema je
sunce, koji daje zivot. Ova forma
principa predstavlja jos jednu
po1·ezana s puto1·anjem u majku
predstavlja putonnje kroz zivot,
temu. Mit o TezejLI i Arijadni
zemljLI i LI donji s\·et, povczujuci
cl moze da prikazuje granice
"junacko putovanje"
opisuje zlatnu nit izrnedu
t~1ko teme zivota, smrti. plodnosti
hopijskih teritorija
u kuci igraca
muskarca i zene U lavirintu Rad
i rodenja
dezorijentacije, sL1sret sa
S\'CSCU
Odnos izmedL1 muskog i zenskog
dimenzije lavirintu, ali ih to onda
igrica koriste visedimenzionalne lavirinte da bi stvorili
MANDALE I JANTRE Sanskritske reci "mandala"
se sve vraca. Iako su simboli koji
pahulja snega iii suncokret. Cak
i "jantra" znace "krug" i
se koriste na rnandali specifkni
se i prirodne formacije u pejzazu
0
"instrument", a opisuju sematske
u zavisnosti od kulture, njena
uporeduju sa rnandalama
I ::J
slike cija je svrha da predstave
prvenstvena svrha je da dovede
Planina Kajlas, jedan od najvisih
i da doprinesu duhovnom
misao do rnesta tisine i praznine,
vrhova Himalaja, irna cetiri
iskustvu. Iako ukorenjene u
oslobadajuci je iluzija trajnosti
izrazite strane okrenute prema
sveta predanja lstoka, mnogi
u svakodnevnom svetu da bi
severu, jugu, istoku i zapadu,
aspekti n jihove simbolike deluju
iskusila nadpojavnost.
>
0
< Vl LU
z < >
arhetipski, a imaju razliCito
N LU
> 0 CL
Tradicionalna hinduska
ruho sirom sveta Obrasci
mandala je kvadrat koji je
mandalom, svetim krugom iz
nalik rnandalarna pojavljuju
podeljen na manje kvadrate
kojeg izviru cetiri svete reke
Kao sto predstavlja sliku
(Ind, Satledz, Bramapu tra i
konternplacije, ona je i model
Gang) kao cetiri paoca vecitog
indijanska, keltska i hriscanska.
za tlocrt hinduskih hramova:
tocka
Oni se takode pojavljuju
centralni kvadrat je Brarnino
u snovima i u spontanim
mesto i sadrzi odaju koja
se u prirodi kao i u tako razlicitirn tradicijarna kao StO
GORE TalasiCi
koji nastanu kada se baci kamen u vodu cine jednu vrstu mandale.
Obrasci mandala javljaju se u prirodi, kao sto je slucaj sa koncentricnim krugovima na ovom deblu drveta
SASVIM GORE
Mandale su sredstva meditacije u duhovnim tradicijama kao sto je budizam Ova mandala iz Tibeta koristi se kod vadzrajanskog dragulja iii tocka munje DOLE
i uporeduje se sa ogromnirn dijamantom. Budisti je smatraju
SU
I na nivou makrokosrnosa i na nivou rnikrokosrnosa, mandale
zvrljanjirna i crtezima, sto je
predstavlja majcinu utrobu, sveti
kao da predstavljaju univerzalni
navelo Junga da kaze da je rec
deo hrarna
obrazac zivota: Zemlja se vrti
o poku5aju ocuvanja psihickog
altar..
reda i o sirnbolici procesa individualizacije UCENJA MANDALE
ll
kojern je srnesten
oko Mlecnog puta dok se celije
Tibetanski budisti prave
elektrona svih zivih biea vrte
rnandale na srnotanirn platnirna
oko centralnog jezgra C:ak je i
zvanim tang-ka Ove rnandale
ljudsko oko jedna vrsta mandale .
- su obicno pravougaone slike
Bas kao sto se duga stvara sarno
na kojirna se prikazuju Budina
PESCANE MANDALE
kada se spoje kapljice kise,
ucenja, tocak zivota, kosmicko
Man dale nisu uvek naslikane
svetlost i vid posrnatraca, tako
drvo,sveciidrugiduhovni
U tibetanskom budizmu,
su i vizuelni efekti rnandale
vodici na bogato obojenirn
kalacakra iii ·'tocak vremena",
takvi da nista ne postoji izuzev
slikarna. Kruzne mandale zvane
ravna predstava svih krugova
susreta izmedu razlicitih polja i
kjil-hor takode se koriste
svemira, pravi se obojenim
obrazaca energije Red kosrnosa
za rneditaciju. Sirnboli se
peskorn kao sirnbolicni rituaL
se prikazuje kroz uravnotezen
razrnatraju po redu, krecuci
Pocinje ceremonijom prizivanja
aranzrnan geornetrijskih oblika
se s ruba prema unutrasnjosti.
boginje stvaranja i posvecenja
(prvenstveno kruga, kvadrata
Meditirajuce Bude, zastitnicka
mesta . Zatirn se mandala pravi
i trougla), boje i simbola kao
i destruktivna stvorenja, oblaci,
od centra napolje, simbolizujuCi
StO
bo2:anstva iii duhovna
planine i munje uobicajene
razvoj zivota iz jednog jajeta u
biea. Unutar spoljnog kruga iii
su ikone tibetanskih mandala,
svemir.. Na cetiri strane sveta
SU
kvadrata, koncentricni elernenti
simbolizujuCi prepreke s kojima
nalazi se po jedan monah koji
crtefa zrace iz i prema svetom
se rnoramo suociti pre nego
sipa pesak iz metalne cevi zvane
prostoru u sredini, simbolizujuci
stignemo u centar..
boiansko prisustvo. U
cak-pur Kada mandala bude gotova, njena uloga je zavrsena,
hinduizmu je ovaj prostor 5unja
MANDALE U PRIRODI
a zavrsna ceremonija izvodi se
("apsolutna praznina") i bindu
Mnogi obrasci nalik mandalama
da bi se njene isceliteljske moCi
("kosmicko serne"), kreativnost
pojavljuju se u prirodi, kao
oslobodile u svet Pesak se cisti
i duhovno ispunjenje koji
StO
spolja prema centru i stavlja u
proisticu iz nistavila, prostora iz
deblu drveca, mreskanja vode
urnu. Ona se nosi u svecanoj
kojeg se radaju sve stvari i u koji
na povrsini, paukova mrefa,
litiji do oblifoje reke, gde se
SU
koncentricni godovi na
Ovde tibetanski monasi prave pescanu mandalu Svi aspekti mandale, ukljucujuc'i obrede koji okruzuju njeno pravljenje i uklanjanje, simbolicni su
LEVO
On prcdst,wlj,1 fizicki sn:t i stiti i z,1tnr.1 unutrasnjost Konccntricni kruc>ovi
"'
Prethriscanski keltski krst, koji simbolizuje C:etiri godisnja doba i C:etiri strane sveta, postavljan je iznad kruga koji je simbolizovao zemlju.
s.11no na osarn povrsina: na
Hrisc'anska tradicija
zlatu, srcbru. bakru, kristalu,
ima sopstvenu verziju obrazovanja mandala,
isp1«1zni, t,1ko ch iscclitcljski
dircktnom kontaktu s njcgovim
brczi, kosti, kozi (L1kljucujuci
pcsak odL1zi u okc,rn cfa doncsc
tclom ch bi otcr,1lc bolcst tako
papir) i na specijalnom kamcnu
mir i h,irmoniju ccloj plancti
ch p.Hinc LI nunchlLI Zatim sc
zvanom ··visnu ·,po zastitnickom
pcsak ritmlno L1kLrnja
bozanstn1 Samo ovi materijali,
kao sto su rozete sa urezanim ukrasima koji ukrasavaju katedrale i crkve.
u kombinaciji sa pravim bojama
koristc slikc kod iscclitcljskih ritu,1L1. lscclitclj iii iscclitcljb
_IANTRE
inodi ccrcmoniju 11,1 pcscanoj
K,10 \ arijant,1 m,111dalc, jantra
icnsko iii belom koja
slici u obliku m,1nchlc zyanoj
sc koristi LI hindL1izmL1 i
sirnbolizujc musko
iikaah ('mcsto n,1 kojc doLuc
budizmLI U pitanju jc slozena
potrebnu ran10tdu i harmoniju
duho\i )
geomctrijsb figura koja
encrgija
ec proci korisni dL1ho\ i bcb
vizuclno izraz,1\'a mantru iii
sc pozon1 tokom obrcda Ch,1
rnolitnL Ponekad sc mantra
ccrcmonija pocinjc LI zoru i
ispisujc da je ··ucnsti", ,1li se
ochij,1 sc LI hog.1nu, s\ctoj lozi
11.1j\·isc korist.c geomctrijski
koj,1 jc bL1goslO\CJ1,1 Z,1
simboli LI rnisticnorn prcdstavljanjLI st\·aranja sveta i intcrakcije kosmickih sila . Sile
rnarkcr,1, jcr poloz,1ji figura
koje poCi\·aju LI jantri ozivljaVJ.jll
du ho\ ,1 mor,1ju bi ti prccizni da
SC
bi sc st\orilo mcsto harmonijc
sto jc bdcnje i citanjc molitve
l:Lua slikc sc prc1\i od pcsb,
1ud njom
prcko ritualnih (inova, kao
kL1kurL1za i polcn,1 iii mlc\cnih
Sri-jantra, koja sc smatra
Lltic,1, a z,1tim sc p.1zlji\O sip.1ju
jcdnim od najmocnijih crtd:a
ugljcn i mlc\ cni L1mcn d,1 bi
jantrc, koristi sc u hinduskom
sc do bi Ii obrisi 0Yc figure su
t,rntristickom obredu. Ona
cnstc konturc, s tclom kojc sc
sc s.1stoji od jcdnog kvadrata,
sip.1 t,1ko ch u potpunosti budc
koncentricnih krugova i devet
prisL1tno LI krugu. U sL1ton. co\ ck
trouglova koji se medusobno
komc jc potrebno isccljcnjc
prcsecaju Spoljni hadrat
doLizi u hog,111 i scda LI sredinLI
funkcionise kao gradski zid, sa
nun chic sa prilibma du ho\ ,1 u
L1pijama na cetiri strane svcta
cncnom koja simbolizuje
St\·oriec
z
>
isceliteljskim tockom
mandala sveta sna
Sri-jantra moic da sc gravira
korisccnjcm \rpc.1 i drL1gih
CJ
linge (falusa), prcdst,1djenog
igru boz,rnskog para, Sive i Sakti.
O\Ll
>
mandalama, kao sto je
i hvatacem snova, pri
okrcnL1tim prcma dole, iii polnu
s
uporeouju s
C:emu je ova poslednja
prcdstavljenom trouglom
ccanost. J\L1mhL:i sc pr.n i
i lavirimi, svi se
trouglo\·i prcdstavljaju spajanjc
gore, s,1 joni (matericom),
S\
pogrebne humke
i kosmicko jcdinstvo, dok
trouglom okrcnutim prcma
1u Hatinu kroz koj,1
Kameni krugovi,
slucaj i sa indijanskim
prcdstavljaju duhovno sircnjc
N,1\ ,1ho Indijanci takodc
ME8UKULTURNE VARIJACIJE
DOLE Jantre koriste apstraktne geometrijske oblike u svom planu, obicno trouglove, kvadrate i krugove.
>
z
PROROCANSTVA I PREDSKAZANJA Govoreci sirnbolickim jezikom, prorocanstva i predska.zanja
Paradoksalno je da je jedina
koja su temelj celog stvaranja.
izvesnost u zivotu promena.
Moguee je osam razlicitih
nevidenirn uticajima koji su
Mcdutim, kod svih promena
rasporeda, a trigrami simbolizuju
van dosega obicnog sveta. lz
postoje obrasci, tako da su
osam faza u ciklusu razyoja i
psiholoske perspektive, ona
5amani stare Kine oovorili o
propadanja. iii plirne i oseke,
rnogu da se sagledavaju kao
" ornj prcdvidljirnsti kada bi bili
sto se ocituje u svim oblastima
nacin prodora
zamoljeni da daju savete u vezi sa
zivota Svaki ima naziv uzet iz
nastupajucim dogadajima. Najpre
prirode: nebo, zernlja, grom, voda,
je odgonir na pitanje pogadan iz
planina, vetar / drvo, vatra i jezero
Nad ulazom
LI
dublje s\ojeve
LI
rnozda
najcuvenije prorociste staroga
obrazaca na zivotinjskim kostima
Trigrami su nekada ukra5avali
sveta, u grckim Delfona,
iii na oklopu kornjace Ovo
odecu svetovnih i duhornih voda,
uklesan je natpis, "Upoznaj
se razvilo u Icing iii u "knjigu
a mogu se koristiti kao amajlije
sebe·· Proricanje nije metod
promena·', koja je postala mnogo
Spojeni
LI
parove, trigrami cine
predskazivanja buducnosti
vise od prorocanskog sredstva:
64 heksagrama I cinga, s nazivirna
- to bi podrazumevalo
sirnbolizovala je funkcionisanje
kao sto
da je zivot gotov program
celoo svernira
··receptivan", ··porodica··, od kojih
nego se najbolje razume kao nesto fluidno, kao proces
oesNo U srednjevekovnom ilustrovanom rukopisu klasicni grcki astronomi posmatraju zvezde sa Svete Gore (Atosa) Oni su verovali dace im citanje ovih obrazaca pomoci da predskazu buduce dogaaaje
jang dva suprostavljena principa
su nacin odrfavanja veze sa
nesvesnog
Gone Tarot i kristalna kugla su dva metoda koji se jos koriste kod predskazanja
ICING
"
Osnov I Cinga je trigram,
SU
'"kreativan", "smanjenje",
se izvode turnacenja ljudskih
raspored tri linije koje su cele iii
situacija. Ona se dalje produbljuju
koji ukljucuje tekuci dijalog
isprekidane Cela linija predstavlja
'"izrnenom redova··, sto povecava
sa duhovnom ili mitskom
energiju janga, a isprekidana
moguci broj permutacija na preko
dimenzijom Preko ovab·og
energiju jina, pri cernu su jin i
10 000
odnosa moguce je citati izvesne znakove koji bi inace ostali skriveni, pojacavajuci tako sarnosvest
PROROCANSKA SREDSTVA Proricanje koristi slucaj da bi otvorilo vrata duhu da se izrazi preko simbolickih obrazaca. To moze biti bilo sta, od nasumicnih 5ara listova eaja,
URIM I TUMIN Tradicionalno, visoki svestenik starih Hebreja nosio je na
kostiju ili stapova, formacija zvezda i komunikacija planeta i zivotinja, do prefinjenih
grudima plocicu
simbo\ickih Sistema kao StO SU
sa draguljima
tarot iii I cing Za citanje ovih
koja je sadrzavala
obrazaca i izvlacenje znacenja
urim ("sjajni") i tumin ("savrseni"), dva kamena koji
potreban je intuitivni skok vere, jer proroeanstva nece shvatiti
su se bacali za
racionalna misao, koja te:li
proricanje sudbine i
ka tome da odbaci ili previdi
ispunjavanje zelje.
znacenje informacija koje dolaze slucajem.
,· l
oesNo Publika pomno slusa
prorocanstvo, jer je ispravno tumacenje poruke bilo jednako vazno kao i same reci TA.ROT
smatralc ljudskirn glasnicima
Tacno poreklo i snha tarota
Prcdskazanje je jedan od
0
nisu poznati, ali se on u
najstJ.rijih oblika proricanja
0
XIV veku koristio za igru i
Opisi iz Kine, lndije, Persije i
proricanjc sudbine u ltaliji,
mnogih drugih kraje\·a pokazuju
Francuskoj i Nemackoj, iako
da je n.uod pomno pratio ptice
su ga srednjevekovni crkveni
u prorocanske snhe - njihovo
< >
ljudi optuzi\·ali kao "davolsku
pe\·anje, kretJ.nje, obrJ.scc !eta,
slikovnicu·· Tarot je spil karata
ponasanje, pa cak i jaja, kao i
ilustro\·anih veoma simbolicnirn
narocite pticje nste . Na primer,
slikama. Mozda je on predstaYljao
Kakadhrita, tibetanski tekst iz
>
nacin skrivanja duhon1ih
IX veka, daje detaljna uputstva
>
ucenja koja su se suprotstavljala
za tumacenje znacenja graktanja
preovladujucirn crkvenirn
vrana
doktrinama, ali takode izgleda
z
>
Predskazanje, medutirn, ne
verovatno da je cinio deo sistema
zahteva organizo\·an sistem
pamcenja Tokom renesanse, ars
znakova U pocetku jc verovatno
memorativa (slikovni sisterni
zavisilo na bliskom odnosu
izgo\ ,uali ncpoznati ljudi, dcca
pamcenja) postala je vezana za
izmedu ptic.1 i ljudi, pri cernu su
iii proLunici K.10 sto jc slueaj
GAVRAN
rnagijske talsimane ili arnajlije za
ljudi ulazili u misticno iskustvo
sa svim drugim prorocanst\·ima,
prizi\·anje narocite sile .
pticje s\·esti . Rirnska drzava se
uspch oYog mctoda zavisi
uvek obracala predskazivacu pre
jednako od ot\orenosti primaoca
22 karte velikih tajni i na 56
donosenja neke va:Zne odluke,
prem.1 poruci i od sposobnosti da
karata malih tajni To je razlog
dok je prema predanju mesto
je rnume k.10 prorocanstvo, pri
sto se tarot ponekad naziva
za astecki grad Tenoctitlan bilo
C:cmu je proricanje intcraktivan proces
Cesto predskazujuci smrt, gavran se obicno posmtra kao ptica koja donosi zao glas, ali moze da donese i dobre vesti U Knjizi postanja Noje ga je poslao da odredi velicinu potopa, ali se gavran nije nikada vratio. Gavran se takoae pojavljuje u pricama o potopu kod algonkinskih lndijanaca U Skandinaviji se smatra da su gavranovi duhovi ubijenih ljudi, dok prema jednom kineskom predanju dusa sunca poprima formu vrane iii gavrana
Tarot se deli na dva dela: na
Knjigorn tajnL Velike tajne
izabrano kada je na kaktusu viden
bave se arhetipskim temarna
orao sa zrnijom u ustima, sto je
koje odraiavaju prekretnice u
bio povoljan znak od bogova
DODONSl'-1 HRAST
zivotu, a sirnbolizuju ih karte kao
Tajvanski Bununi oslanjaju se na
Jed no od najpostO\ anijih
StO
cnkutanje ptica i nacin njihovog
proroeanstn u antickorn s\·etu
ljubavnici, obeseni eovek i
!eta kao na znarnenje u vezi sa
bio je hrast koji je rastao u
svet Male tajne se dalje dele
lo\·om: cnkutanje sleva smatra se
Dodoni na
na cetiri garniture, koje se
losirn zn.1kom i lo\'Ci se obavezno
\'ekovinl.l su hodoeasnici
odnose na cetiri elernenta kao i
Hacaju kuci .
puto\ .1li u potr.ui za drvetom
SU
bmfala, prvosvestenica,
SC\
eroz.1padu Grckt::
koje cc ih rnditi U 11.ljr.lllijirn
na svakodnevne brige: carobni KLEDONSKA TRADICIJA
pricam.1 o Dodoni. prorocanstva
(vazduh i ideje), pehari (voda i
Prorocanstva mogu da deluju na
jc dav.10 sarn hr.1st, .:iii u
emocije) i pentagrarni (zemaljski
vise nacina. U klasicnom svetu,
HomerO\ o doba, oko 800 g
stapiCi (vatra i ambicija), sablje
reci koje se cuju nasurnice ili \·an
pre n.e, grup.1 tumaca z\·anih
konteksta, a koje bi rnogle da
seloi - koji su, prerna Ilijadi, bili
PREDSKAZANJE
uticu na slu5aoca smatrale su se
.. neopr.lllih nogu i sp.1vali n.1
Danas se termin "predskazanje ..
prorocanskim porukarna. Poznate
zemlji. - be5c se smestil.1 kod
odnosi na sve oblike proricanja
kao kledoni, ove simbolicne
O\
i materijalni resursi)
og hrast.1 Za komade dn·eta
Medutim, u pocetku je on
fragmente govora koji kao da
koji su uzimani sa hrasta govorilo
zn.acio turnacenje proroeanskih
su odgovarali na pitanje ili
se da imaju istu prorocansku
poruka ptica, koje
davali savet, obicno su nesvesno
moC..
SU
se (esto
--.........
ZIVOTNI IZRUG 154 NACIN NA KOJI LJUDI VIDE SVOJE TELO, SVOJ FIZICKI POLOZAJ U SVETU I VLASTITI ZIVOTNI VE!(, USLOVLJAVA BOGATU SL\IBOL!l(U KOJA OKRUZUJE RODENJE I SMRT, LJUBAV I SRODSTVO, RITUAL I KREATIVNOST 5LIKO\'ITI SL\IBOLI KAO STO SU SRCE I TOCAK
z
ZAUZIMAJU CENTRALNO \!ESTO, ALIJE TO SLUCAJ I SA TEi\L.\TSKI\! Sli\IBOL!i\L.\ KAO STO SU VENCANJE I IZLAZAJ( SUNCA.
0
>
LJUDSKO TELO G L :\ \!:\
Ljudsko telo je bogat izvor simbolickih znacenja. Zenska figura moze predstavljati razlicite aspekte zene, kao sto je plodnost i zenska seksual nost. GORE
kalske z,1jednicc Sika pustaju
Gotovo s\·ud,1 gla\ a se snutra
kosu i br,1du z,1to sto vcruju da
centrom uecnj,1, instrumcntom
su one simbol Bozijc ljub,n-i U
razurna i duhovnih i drust\ cnih
Kini jc obrij,11u glav.:i bila jcdnaka
sposobnosti koje izdizu ljude
kastrir.rnju i mogl.1 jc lisiti Co\cka
iznad zirntinja . Simboli \las ti
jarne sluzbe. Obrijan,1 glan rno±c
kao sto jc kruna nose se na gLn-i.
takodc uk,12i\·ati
,1 s.1ginj,rnjc glan~ oznaca1 a
pokornost: monasi i mon,1hinje sisaju kosu kada stupaju
mnogim ,1frickim plcmcnskim
mo1uski zirnt. Z,1 CJlc i druge
kulturam,1 izduzena glava jc
keltske narodc duga kos,1 je bib simbol kraljcvskc vlasti iii simbol
i vodstv.:i, a diH1c frizure i
slobodc i ncz,n-isnosti
perjanicc sluze da 1uglase on1
su ljudsko tclo kao rnikrokosmos
osobinu
Duga rasplete1u kos.:i kod zena nekad je bila simbol rnl.:idosti i
GLn-.:i je svctinja z.:i m.:ivarsku
nevinosti. J pletenicc iii m·ez,rn.:i
sadrzi sve faze stvaranja s\·eta u
tradiciju, a keltski kult gla1·c
kosa sirnbo]izcn·aie
minij,1turnoj forrni. 1'.inezi su telo
kao swtinje ilustruju brojni
iii, nasuprot tome, kurtiz,rnu U
posm,1trali kao jin i jang, sto znaci
mito\·i . U rnnogim tradicijam.:i,
hriscanskoj umctnosti iskupljena
SU
Lllhtu
ZCl1U
kao simbol sanscne ran10te:Ze i
odsecanjc gla1·e neprijatelju
i posveeena Marija Magdalena
celcn itosti. U nckim tr.1dicijama
srnatra sc ponizenjem pojedinca.
eesto se prikazujc s,1 veoma
telo se pos111,1tra kao ·· twarn dusc·,
Hinduska boginja Durg,1 cesto
dugorn, raspletenom kosom kao
koji je posrednik izmcdu raja i
se prikazuje kako drzi sopstvenu
simbolorn svoje ne\·inosti, ljubavi i poniznosti
zemlje, pom.:izuCi S\'akorn coveku
odsecenu glavu dok u hriscanskoj
da shvati S\ oju bozansku svrhu i
ikonografiji ima mnogo primcrJ.
Frizurc
SU
cesto oznacitclji
jedinst\·cne mogucnosti Druge
svetaca koji nose sopstvenu glavu,
drustvenih iii religijskih
tradicije s.:igledav.:iju telo kao
sto znaci da snag.1 duha pobeduje
razlika, kao sto jc slucaj sa
neprijatelja kojeg treba savladati,
smrt
rastafarijanskim plctenicama
KOSA
Jencja. U hinduskoj i budistickoj
strasti koji prete da s\·edu ljudski
Glava se povezuje sa ljudskim sposobnostima razmisljanja Ona maze takooe da se koristi za opis odgovornog eoveka
LI
zn,1k dobrog kar,1ktera, mudrosti
kao skladiste niskih nagona i
GORE
zrtvov,rnjc iii
pokornost nckom viscm bicu U
,\[noge stare tradicije saglcdavalc ( doslorno ··mali s\·et 1 koji
11.1
iii dugirn loknama hasidskih
rod na ni\·o zivotinjskog swta.
Kosa cesto predstavlja rnuskost
tradiciji, za cuperak na nhu
Pored sirnbolikc tela kao celine,
i snagu, kao StO je sJueaj
glave se veruje da pokriva mesto
LI
prakticno s\·aki pojedinacni
starozavetnoj prici o Samsonu
nJ kojern bofanski duh ulazi
deo ima sopstvene simbolicke
koji je izgubio snagu kada mu je
u tclo prilikom rodenja i izlazi
asocijacije
Dalila odrezala kosu. Pripadnici
prilikorn smrti: on se po\·ezuje
Otvoreno oko u trouglu je masonski simbol Ono simbolizuje duhovnu svest.
LEVO
simbolizuje govor, ali se isto
c
tako povczujc sa surovoscu:
0
talasasti jezici su crtani na starim 0
kineskim grobovima d.:i bi otcrali zle duhovc Na Tibetu, plazenje jczika se smatra prijateljskim
0
pozdravom, dok je u manrskoj kulturi to prkosan, provokativan sa svetim narodom. Dlake na
irnalo je isceliteljsku i zastitinicku
(ali i zastitnicki) gest
telu se povezuju sa muskoscu
funkciju. Jedan od masonskih
iii zivotinjskim stremljenjima:
sirnbol.i. je jedno otvorcno oko
SRCE
u hriscanskoj urnetnosti one se
(simbol bo±anskog znanja)
Na Zapadu se srce povezujc
koriste kao simbol davola
smesteno unutar trougla
slika
s romanticnom ljubavlju od
koja se pojavljuje nJ. pozadini
Srednjeg veka. Medutim, u
OCI
americke ncwc,rnice od jednog
antickom dobu ono je bilo simbol
Kao sto se i ocekuje, simbolika
dol.1ra. Fraza '"sirom otnirene oci ..
centra i cesto se smatralo mestom
oka se po\·ezuje sa percepcijom
znaci st.rnje budnosti
na kojem se nalazi du5a U Kini se
i vidom, sa sposobnoscu da se
takode smatralo da se srce nalazi
sen iii duh, i bilo je
vidi dalje od cisto fizickog sveta,
USTA
tamo gde je
u carstva duse i duha; shodno
Kao organ gcwora i disanja,
izvor inteligencije. Srce sc takode
tome, slepilo se cesto koristi
usta oliea\·,1ju sn,1gu duha i
povezuje sa moralnom hrabroscu
kao rnetafora za nesposobnost
inspiraciju duse, uzviseno stanje
i istinom..
sagledavanja duhon1e i moraine
s\·esti i sposobnost rezonovanja
istine . Medutim, slepilo moze
i komuniciranja. Preko veze s
takode da se poveze sa mudroscu
jelom, usta su takode povezana
i duhovnim darovima
sa destrukcijom, kao sto je
U nekirn tradicijarna,
slucaj sa ustima cudovista: u
ukljucujuci hindusku, taoisticku
hriscanskoj ikonografiji ulaz u
i sintovsku, oci se identifikuju
pakao su zub;it,1 usta demona.
sa suncem i mesecom, pri cemu
Srednjevekon1i umetnici su
dcsno oko odgovara aktivnom
prikazinli male demone kako
i buducem (suncu) a levo
izlecu iz usta neke osobe, sto je
pasivnom i proslom (mesecu)
zna(i]o da
Da bi ujedinile percepciju, neke
iii lazi
kulture veruju u postojanje
SU U
pitanju opake reci
Jezik i zubi irnaju sopst\·enu
'"treceg oka'" koje se nalazi na
simboliku Na africkirn
sredini cela. I hinduski bog Siva
skulpturama, zubi mogu da
i Buda prikazuju se sa trecim
ukazuju na zastrasujucu snagu
okorn, sredstvorn percepcije
zveri da pojede, ali rnogu i da se
koja je kod meditacije usmerena
poveiu sa snagom i mudroscu U
prema unutra
persijskoj i evropskoj ljubavnoj
U staroj Grckoj simbol oka je irnao magijska svojstva, a oci
poeziji, zubi se cesto uporeduju sa biserima. Jezik se ponekad
naslikane na pramcima ratnih
uporeduje sa plamenom, au
brodova imaJe
hriseanskoj tradiciji jezici ognja
SU f!10C
da ih vode.
U starom Egiptu, Horovo oko
sirnbolizuju Sveti duh Jezik
Srce nije samo simbol ljubavi, nego i istine
GORE
ooLE Marija Magdalena se cesto prikazuje sa dugom, raspletenom kosom kao simbolom svoje nevinosti i aluzijom na vreme kada je prala lsusove noge
Cinom pranja stopala svog ucenika Petra, lsus je pokazao svoju poniznost i ukazao na to da je on pre sluga ljudskog roda nego njegov LEVO
Kada jc Hrist prao stopala srnjih ui:cnika, koristio je onj cin da simbolicki pokazc s\oju ulogu
,_z
kao sluga, gcst koji su kasnije
0
oponasali cnglcski kraljc\·i koji
>
su pr.1li nogc sirornasnih da bi pokazali woju poniznost U Republici Benin, bog rat,1 se obicno prikazujc s,1 velikim stop.1linu, sto simbolizujc njegm u sposobnost da zg,1zi neprijatclje
DAH I KRV I d,1h i kn· se powzuju sa zi\ otnorn silom i bozanskom snagorn Indijanci koristc dah da prcnesu snagu izrnedu ljudi, a on je irnao nugijska svosjt\·a za l(elte: druid Mog Ruit mogao jc cbhorn cfa pret\·ori neprijatelje u L1rnen.
PU PAK
Mnoge kulture smatraju kn
Osim sto jc \izuclni podsetnik
Tradicionalno. s.1ka je simbol
svetom zato sto ona olicava
n,1
J.ktin1c bohnskc moci Otisci
dusu: u zapadnoafrickoj rndu
\CZU
te[a s,1 ziH1tom prcko
pupl:.lllC Hpcc, pup.1k Simbolika pupka povezana je sa centrom sveta, zivota i stvaranja DOLE
SAKE I STOPALA
SC
CCStO
s,1kc SC CCStO poj,1\·[juju
nugiji sveti kipm·i se mazu
LI
koristi k.10 simbol ccntrJ. S\ct,1
pccinskoj umctnosti austrJ.lijskih
iz kojcg jc 1ust,1lo st\ ,HJ.njc
urodcnib. prcdstadjajuci
,1 slicnu pr.1ksu su sprorndili
i\[uslim,rni opisuju i\[uh,1mclfovo
umctnikcn duhon1i otisJ.k i
Skandinavci koji su mazali
rodno mcsto bo ·pup.1k s\ct,1.
potpis U hinduizmu i budizmu
s\'C1jc s\·ete rune \·olovskom
au stuoj Crckoj Delfi su bili
s,1ka jc
CU\.lf
krdju da bi ih t.1ko aktivirali .
mes to S\ etog omfalosa iii
dusc. ,1
LI
· pupc.rnog brncn,1. cilindricnog
11,1 zidu, n,1tinH iii drugim
L1rncn,1 SJ. z,wbljcnim Hhom
prcdmctinu znace zastitu
i deo uni\·erz,1lnc
pilceom krdju da bi ozi\·eli,
Krv se koristila da bi zapecatila
Indiji otisci s.1ka
zakletve, a japanski ratnici iz XIV
u
\·ek,1 umakali su prste u kn· da
koji jc simbolizcn·ao \CZu izmcdu
hrisc,rnskoj ikonografiji saka
overe ugm·or Hriseani ritualno
tri S\ct,1 (r,1j,1, zcmlje i donjcg
predstay[ja Boziji blagoslcn· i
pi ju Hriston1 kn· u obliku vina
eta)
in ten enciju, a "rukopolaganjc"
prilikom pricesea
Z\czd,1 sc\crnj,1ca ponckad
sc koristi u crkYJ.ma kod
S\
sc pominjc k,10 pupc.111.1 Z\
czcb. oko kojc nebcsa kao
(_h sc Htc. U z.1p.1dnoj Africi.
J\!cdutim, u nekim tradicijama
iscclitcljskih obre(.fa i obrelfa
krv takode ima moc da otruje
z,uedenja.
u sinto religiji izraz za krv (ci)
Stopalo jc deo tcla koji
je tabu, dok ni Jevrejima ni
pupak sc posnHtr.1 kao prc(_facki
jc n,1jbliskije povczan sa
muslimanima nije dozvoljcno da
matrij,1rh,1lni simbol koji sc
zcmljorn Ono se povezuje i sa
jedu meso koje inu bilo kakav
odnosi na plodnost; oziljci
st,1bilnoscu i sa pokrctorn Bose
ostatak kn i Jevreji smatraju
se ritu,1lno pra\·c oko pupka
noge tradicionalno ukazuju na
menstrualnu krv kao necistu,
dc\'Cijcice u pubertctu
poniznost, a bile
iako se ona povezivala i sa
SU
i znak za[osti
CETIRI TEMPERAMENTA Grcki lekar Hipokrat (oko 460-380 p n e) doveo je u vezu cetiri telesne tecnosti sa cetiri temperamema, pri cemu svaka tecnosT upravlja posebnim aspektom zdravlja i karaktera i povezuje se sa elementima i bojom. Krv se povezivala sa sangvinii':nim temperamentom (optimistii':kim, prijatnim
p!odnOSCL!, kao sto je bi!o
LI
i plemenitim); boja koja se povezivala sa krvlju bila je crvena, a njen elemem je bio vazduh Zuc se s vatrom i sa kolericnim temperamentom (ljucim, prgavim i osvetoljubivim). Crna Z:uc je
st.uom Egiptu.
c
bi la melanholii':na (depresivan, lenj i prozdrljiv Temperament); njen element je bila zemlja. Sluz se
POLNI ORGAN!
povezivala s vodom i sa zelenom bojom; njen temperament bio je flegmatik (dosadan, spor, kukavica)
0
Teorija o cetiri temperamema bila je glavna za srednjevekovnu zapadnjacku medicinu
Polni i rcproduktin1i organi muskaraca i ±ena nose duboku
0
simboliku. Osim sto jc pO\"CZJ.na
i kanab zin1tnc silc. On se slavi
i cmocionalnu potistcnost
sa plodnoscu, matcrica
u rnnogim kultur.inu kao izvor
sa ncur.n·notdenoscu
se povezuje sa zastitom i
zivot.i U hinduizmu se po\ ezujc
tclcsnog cncrgctskog polja
taj.rnstvcnim skrivenim silama.
sa bogom Si\"lrn1 i simbolizujc
U hinduistickoj i budistickoj
Posude pretvar.inja, kao sto
gJ linga, uspr.:n·an kamcn koji se
misli, suptilna cnergija ulazi u
su lonac za t.1ljenje i kazan,
obicno prikazuje spojcn s•1 joni.
telo i napusta ga preko cakri iii
povezuju se sa simbolikom
simbolizujuci jedinstvo duh.1
encrgctskih ccntara, koji su \Tata
majcine utrobc, kao sto jc slueaj
i matcrijc, muskog i zenskog
izmedu fizickog i nem.iterijalnog
SJ prirodnim karakteristikama u
princip.i L1lusni prcdmcti su
c.ustva Gl.in1e C:.1kre su
pejzazu poput pccina J\[atcrica
sLwljcni u st,1foj Kini, .i japanski
porcdane duz centralnog
SC cesto povezuje SJ boginjom
bog braka se prikazujc u obliku
meridijana koji idc od baze
mJjkom: Delfi u staroj Grckoj,
falusa. Bogcn·i plodnosti kao
kiC:rnc do terncna gla\·e
mcsto prorocista i s\·ctinjJ \·elike
sto jc rirnski Prijap ccsto se
rnajke zemlje, mor.i i ncba,
prikazuju sa falusom pod
naZ\".lllO jc po grckoj rcci de/fas,
crckcijorn, a s.1tiri su prikaziv,rni
Hinduski linga kamenovi prikazuju se kako se gnezde u okruglim joni udubljenjima. Unga i joni simbolizuju muski i zenski reproduktivni organ i muski i zenski princip ooLE
sto znaci ''materica Vuh·a se takodc obicno
s.1 ogromnom erekcijom
k.10
simbolom nji ho\·e pohotljive ·
povezuje sa boginjama majkama.
prirodc U kabalistickoj misli
U hinduizrnu nju simbolizujc
falus je bio odgo,·oran za
joni, predstadjena kao plitki
odrza\anje ravnotezc; preko
bJsen u obliku vuh·e i grafickim
ukruci\·anj.1 ili umeks.i\·anja u
simbolom trougla. Bambarc
prisustn1 iii odsustn1 cncrgijc,
iz Malija o njoj govore kao o
on prcdstadi.1 uran10tdujuci
"divnoj velikoj rnajci· i srnatraju
agcns cija jc uloga ch odrz.1\"J.
je H.1tima koja vode do
S\'Ct
skrivenog bl.iga i znanja Vuh·a simbolizuje mrak, prozdrljivi
ENERCETSI..:.O TELO
aspekt boginje, ljubomornc,
J\!noge tradicije \·eruju u
posesivne majke kojJ. ne zeli da
zi\·otod.l\"abcku silu koj.1 protice
pusti decu ili zenu ljubavnicu
kroz s\·e zi\ e st\·ari, ukljucujuci i
Pojam zubate ngine (vagina
ljudsko telo. Poznata po r.nnim
dentata) moze Se povezati SJ.
nazivima (kao sto je Ci
ovim aspektom, a moze takode
ili prana u lndiji), zirntna sila
da predstavlja kastracionu
protice mrezom energctskih
uznemirenost muskarca - da
putcva poznatih kao mcridijani
LI
Kini
kada jednom ude u telo zene
(Kina) iii nadi (lndija)
neee vise moci da izade - i strah
Ezotcrijski i isceliteljski sistemi,
od predaje instinktima Falus je simbol muskosti, aktivnog principa, moci stvaranja
kao StO
SU
joga, refleksologija
i akupunktura su zasnovani na O\'om sistemu i povezuju fizicku
·-·-----
RoDENJE 1 SMRT I rodenje i smrt donose strah i
Mnogi znakovi i simboli i.J
uloge - i odlazi u sveto mesto
radost u svim kulturarna, buduCi
prirodi uzimaju se kao znamenje
za porodaj, podvrgavajuci se
da s\·ako od njih predstavlja
rodenja i smrti. Mozda zato
obredirna prociscenja Trudovi
pocetak i kraj Roderljc~ je
sto je simbol preobrazenja,
rnnogo podsecaju na pocetnu
poi:etak zivota, ali moze se
leptir se razlicito uzima kao
fazu inicijacije kod koje se i:esto
snutrati i krajcm prethodnog
predskazanje jednog iii drugog
javlja veliki bol i rnisterioznost,
zivota iii puto\·anja duse i krajcm
Na Orknijevskim ostrvima
a u rnnogim kulturama
trudnoCe. Smrt je kraj, ali je
duga predskazuje rodenje, a
postporodajna krv srnatra se
z,1 neke i pocetak znacajnog
jedna stara engleska narodna
jakom i necistorn, verovatno
novog putovanja u donji svet,
pesma povezuje pojavu snaka
zato StO predstav]ja snaznu
\'CZU
raj iii u sledecu inkarnaciju Oba
sa rodenjern: tri svrake za
sa svetom duhova. Cesto se
dogadaja poseduju tajanstvenu
devojcicu i cetiri za decaka .
smatra da bogovi i duhovi imaju
lepotu, ulivaju strahopostovanje i
U Evropi se smatralo da leptir
veliki uticaj za vreme porodaja.
izvori su nadahnuca i sujeverja za
mrtvacka glava predskazuje smrt
Anglosaksonci su se za vreme
ogrornnu oblast simbolike koja
zbog crtefa lobanje na ledirna.
radanja molili boginji Freji.
formira religiju, kulturu i nauku.
Samoanci su verovali da ce
Keltske kulture su ponekad
umreti ako ulwate leptira Kelti
skrivale radanje od natprirodnih
PREDSKAZIVANJE
su verovali da nailazak na leptira
stvorenja koja su inace mogla da
RODENJA I SMRTI
koji leti u noci znaci smrt, au
naprave neku pakost
Veliki deo sirnbolike koncentrise
hriscanskoj umetnosti caurica je
se oko rodenja i smrti, mozda
simbol smrti.
zato StO
SU
0\'i dogadaji toliko
tajanstveni, nepred\·idivi i
Stari Rimljani su rnrzeli sove zato sto su ih smatrali
POSTELJICA Posteljica se postuje u mnogim delovima sveta, simbolizujuci
uzbudljivi. Astrologija predvida
\'esnicirna smrti Za mnoge ptice
zivot, duh i individualnost. Ona
verO\·atno neme rodenja i srnrti,
lesinarke, narocito gavrane,
se cesto zakopava na teritoriji
GORE Rasireno je verovanje da zavijanje psa iii vuka nagovestava dolazak smrti
neobicni nebeski znaci cesto su
smatra se da mogu da namirisu
predaka da bi obezbedila svetu
se tumacili kao ukazi\·anje na
smrt pre nego sto se desi. pa
vezu izmedu deteta i zemlje:
dolazak i odlazak va:lnih liC:nosti
su zato znamenje zle kobi, ali
Mavari nazivaju posteljicu
Leptir koji leti nocu bio je simbol smrti kod Kelta
U stara vremena.nastanak nO\'e
u africkoj i indijanskoj kulturi
venua, sto znaci i "zemlja""
Hezde bio je znak za rodenje
ganan je koristan vodic rnrtvih
Ajrnari i Kvece u Boliviji
novog kralja; tako je Hristovo
na putovanju. Zavijanje psa ili
smatraju da posteljica irna duh .
rodenje predvideno po ovom
nailazak na avetinjski crnog psa
Nju pere i tajno zakopava muz
osnovu, verovatno kada se
moze da nagovesti srnrt. Psi se
da se ne bi razbolela majka ili
Jupiter (poznat kod Jevreja kao
takode pojavljuju u 5amanskorn
beba . Pripadnici plemena Ibo
SASVIM GORE
"kraljeva zvezda") spojio sa
ucenju kao i:uvari i vodici u
u Nigeriji i Gani prireduju
Saturn om, stvarajuci "Davidovu
donji svet
pravu sahranu za posteljicu zato
zvezdu"
BA BICA
sto srnatraju da je ona mrtvo SIMBOLIKA RADANJA
blizance novorodenceta, a
Mnoge kulture smatraju
pripadnici plernena Hmong u
porodaj mocnom i prirodnom
jugoistoC:noj Aziji smatraju je
inicijacijom i daju veliki znacaj
"ko5uljom" - prvom odecom
vise takav status, ali babice stite i pomazu majku i dete U
raznirn fazama i za rnajku i za
deteta Oni je sahranjuju u
Britanskoj Kolumbiji rec babica kod naroda Nuu-ca-nult znaci
dete. Proces radanja odrafava
uverenju da ce se posle smrti
"ona moze sve'; a kod saliskog naroda ima znacenje "paziti,
proces inicijacije . Tradicionalno,
du5a vratiti da nade svoju
negovati" Grcka boginja Hekata bila je bozanska babica
rnajka se odvaja od drustva -
odecu.
Tradicionalno, babice su imale slican status samanima i svestenicima. U modernom drustvu babica mozda nema
ostavljajuci iza sebe uobicajene
0 0
z
D R l' C 0 R 0 D E NJ E
simbolc smrti spalhju IL1b,111j,1 iii
\ od,1 jc odu'.ck simbolicno
grob iii 11,1dgrobni bmcn, ,1 od
koji podr,1zumcYa razlh,1j,rnjc
\ ,1/11,1 z,1 L1brcdc rodcnj,1.
bilj,1b nuk, zlatogL11 i ccmprcs
dusc
od
Hrisc.rnskL' krstcnjc kL1jc 111ozc
Lide smrti iii b,irzc simboliwju
duho1110 biec pomno sp,1j,1 s,1
puto\ ,rnjc 1u drngi s1 ct, narol:ito
prccim,1 u sni1,111ju, da sc 11,1
dctct,1 iii L'clr,1slL1g u pos\ cecnu
kL1d surih Egipc,111,1
iz1cstan 11acin n,1(,1 kuci Poslc smrti z,1jcd11ic,1 pc1 a pcsmc
rndcnjc prcdst,1\ lj,1juci smrt i
0 H R E D I S .-\ H R .-\ N E
kojc s,llirzc simbolc smrti.
\ ,1skrscnjc Hrist.1 i ol:isccnjc od
kRL\L-\CIJ E
Lw
grclu S111,1tr,1 sc Lh jc o\ ,1j ob red
Pogrcbni obrcdi sc \Com,1
koji prcdst,11 lj,1 mrt1 o tclo iii
!Llst,\ll
[ndiji gdc
CStclliCi
sto su cr1 otocni m.111gro\
1111wgo r,1zlikuju u z,1\ isnosti od
plinu koj,1 sc odnosi n,1 proccs
j(1s p1.1ktikuju slic,rn ob1·cd Sur,1
kulturnih st,1101,1 i \Cro1,rnj,1 i
prol:iscc11j,1 i odstr,l!ljcnjc
irsk,1 t1.1dicij,1 biL1 jc ur.rnj,rnjc
L'd kL1mbin,1cijc str,du i sL1\ cs
fizickog bic,1. \!rtncki sanduk jc
dctct,1 u mlckc1 Sto jc z,1Sll(l\,ll1L1
kojinu ljudi pristup.1ju smrti
obojcni t,1lisman kojim sc mole
LI
S\
n,1 1 cr(l\ ,rnju ch jc njcgo1
Pozn.1to jc ch pr.1ks,1 s,1!11,111,1
duho1 i Lh pomognu pokojniku
duh formir,111 prckL1 dojcnj,1
Lhtir,1 od pre 80 hilj,1d,1 godiru.
n,1 putcn ,l!lju
k,1tL1lieb crh ,1 z,1br,111iL1 jc 01 u
,1 uobicajcn,1 jc u drnst1 im,1
pr.1ksu 11-2 godinc
L1 st.ire indo-ir,rnskc narndc
u k(1ji11u jc popularno uccnjc
i z,1 narodc sirom Eq·opc,
o tclcsnom 1 ,1skrsc11ju N,1
od bronzanog dob,1 na Lhljc,
S I ,\ I B 0 L I k _-\ S \I RT I
11,1L1ziStinu Lw Sto su S.111idarsb
krcnucij,1 jc simboliz0\·,1Li
Sm rt im,1 m11ogL1 simboL1 od
pcci11,1 u lr.1ku, Tcsik-T,1s u lr,111u
prncisccnjc, oplcrncnji1,111jc
kL1jih jc \ CCill,l LIZllCllliruju(,l
i Dccijc pccinc u Fr,111cuskoj,
i uspcnjc 5,rnu 1 atr.1 jc
i,1ko -;c simbolib nadc i str,1h,1
pro11,1dc11,1 su tcLi koj,1 su
zrul:iLi oslobad,111jc dusc dok
pl1ncbd j,11 lj,1ju i-;to1 rcmcno
s,1hrcrnjc1u s,1 ,1L1tom i 11,1kitom,
jc dim simbolizo1 .10 njcno
l' umctnosti n,1jccsci pribz
,1 ccsto su ukr,1scn,1 er\ cnim
uspcnjc. Rimski pogrcbi su
srnrti jc u L1bliku groznog
okcrom
kL1sec1 skclcu u crnom pL1sru s
zcmljc
kL1-;om. trozupccm m,1l:cm iii
Lw
simbolc1m kni
Pogrcbni obrcdi ,1ustr,1lijskih
Crna skeletna prilika Smrti bila je cesta srednjevekovna slika
GORE
tcL1. S11utr,1 sc Lh sc
ukljul:iti pl1tpu1w ur,rnj,rnjc
\Odu. simbc1lizujc drugo
L
sh1 ,\t,1 bo dog.1d,1j prcobrazcnj,1
podrazumc1·,1li litiju do groba iii lorn.1cc, s,1 b!iskim rod,1cima koji su nosili m.1skc umrlog
lukom i strcL111u, ,1 poncL1d i s,1
urodcnib slozcni su i r.1zlikuju
prctL1 De\ ct chn,1 kasnijc
pcsc,rnim s,1to1n kL1ji koristi z,1
sc L'd br,1tst1 ,1 do br,1tSt\ ,1 i od
d.1L1n,1 jc gozba i pcpco jc
mcrcnjc zin1t11og 1 cb. U drugc
kr,1j,1 do kr,1j.1 l' sustini, smrt sc
st,11 lj,rn u grob
Prvo krstenje, krstenje Hrisra koje je obavio Jovan Krstitelj, simbolizuje Boziju milost i ponovno rooenje GORE LEVO
ooLE Nadgrobna ploca, Grozni kosac i pescani sat simbolizuju negativno smrti
SEIZS I PLODNOST 160
Ljudska biea su prvenst\'eno polna biea, a da bi se obczbedio nastavak vrste priroda je
z l-
obezbedila da seks bude prijatna,
>
zdrava aktivnost Mnoge tradicije
o
prepoznaju
\'CZU
izmedu seksa
i duha, sagledavajuci seks kao sredstvo srece i preobrazenja
OBREDI PLODNOSTI U mnogim tradicijama postoji veza izrnedu sirnbolike zemlje
I
i seksa. Mongoli i stari Kinezi videli su kisu kao '"serne" koje se 5alje sa neba da oplodi zemlju; slicna verovanja postoje i danas Voda je iskonski simbol plodnosti, narocito u obliku kise
GORE
Seks i plodnost imaju mnogo simbolickih asocijacija, od svakodnevnih do svetih
SASVIM GORE
Na ovom prikazu borbe ljubavi i nevinosti, simboli nevinosti - pojas i stit koji odbija strelu - sasvim su uocljivi
GORE DESNO
u delovima Afrike i i\ustralije, gde zene legnu na kisu da im pomogne da zatrudne. U
!star Mit o Tamuzu odnosi se
zbog mlecnog soka koji se rnoze
mitovima lovackih drustava,
na putovanje boginje u donji
dobiti od krupnijih sorti. Adami
znanje i snaga, pa cak i s.im
s\·et da u njemu potr,1zi mrtvog
Eva su se sklonili iza smokvinog
ljudski zirnt, poticu od zirntinja,
ljubavnika. Dok je ona odsutna.
liSea kada su pojeli rnce sa drveta
a nije neobicno da su se ovi
zemlja je jalov.i, ali kada se vrati,
saznanja. Smokva kao plod se
darovi dobijali preko seksa Na
plodnost se vraea na zemlju.
povezuje sa zenskim genitalijama,
primer, opstanak Mandana iz
Ovaj arhetipski mit odnanja u
ali voce koje se najcesce vezuje za
severnoamerickih nizija zavisio je
staroegipatskorn opisu lzide i
seks i plodnost je jabuka, koja se
od bizona. Smatralo se da ljudsko
Ozirisa iii u starogrckoj prici o
gotorn svuda u Evropi pojavljuje
drustvo potice od seksualnog
Demetri i Persefoni
kao simbol ljubavi, braka i
prenosenja snage izmedu bizona i zene, a sveti bizonski pies
SIMBOLI PLODNOSTI
polne srece i plodnosti zbog
kod ovog naroda odrafava ovaj
Luk kao simbol sabijene energije
mnostn ikre, simbola plodnosti
praiskonski cin.
u obrednom
pcn·ezuje se sa dinarnicnorn
vode, i zbog analogije ribe sa
plesu indijanskih plemena iz
polnom napetoscu i atribut
penisom.
Montane, Alberte i Saskecuana,
je boga Apolona, sirnbol
Zito je simbol plodnosti zemlje, a koristi se i kao simbol ljudske plodnosti
Lutkice od kukuruza su
muskarac se okiti perjem i
oplodujuce snage sunca. Slike
tr.idicionalni p.iganski talism.ini
oponasa parenje prerijskog petla
boga ljuba\'i s lukovima cesto
plodnosti koji se prave u vreme
da bi se obezbedila dobra zetva
sirnbolizuju napetost zudnje.
Plodnost i medusobna
GORE
plodnosti Riba je falusni simbol
Kao sveto drvo zivota, smokva
zetve . Ponekad se ukra5avaju cn'enim vrpcama, koje
privlacnost rnuskarca i zene
takode poseduje seksualnu
simbolizuju krv i vitalnost, a
smatraju se darovima boginje,
simboliku Za Grke je smokva
ostavljaju se iznad ognjista do
povezanim sa sezonskirn
bila atribut Prijapa i Dionisa. U
proleca Dolazak proleea slavi
ciklusima Zemlje U starom
Egiptu i Indiji ona se povezuje
se obrednim plesom oko majske
Vavilonu kralj i provosvestenica
sa rasplodnorn moCi, narocito
motke Ova motka, ukrasena
izvodi]i obredni poJni cin,
Sive i Visnua. Graficka \'eza
vrpcama, istovremeno je simbol
simbolizujuci rnisticno venC:anje
izmedu smokvinog lista i muskih
falusa i prikaz osovine sveta iii
Tamuza, sina i ljubavnika boginje
genitalija verovatno je nastala
kosmickog drveta .
SU
-
NEPLODNOST
perunika i ljilj.ini Lasica se
Bas kao sto su usevi znako\·i
po\·czi\·ala sa cestitoscu zato
zernljinog obilj,1, tako su deca
sto ju jc belo zimsko krzno
"plodovi' polnog sjedinjavanja
poveziv,1lo sa nevinoscu.
simbol neiscrpne plodnosti Neprestano punjen raskosnim
bracnog p.ira. Tradicionalno, ncrnogucnost radanj.i pripisivana
ROG IZOBILJA Rog izobilja je klasicni
cvecem i vocem, njegov falusni
TANTRA
z
c
suplji oblik predstavlja plodno
je '}1lornsti · zene, pa se cesto
Ponekad opisi\·ana kao "tehnika
prizivala bozija porno( Orn
ekstaze ',tantra n.i sanskritu znaci
je podr.izumev,1lo upuCiv;inje
"mrefa ·iii "tkanje Iako ova
molitJ\«1 boginjam.i plodnosti
filozofija ima mnogo razlicitih
je on predstavljao bozansku i netrazenu nagradu Vremenom
jedinstvo muskog i zenskog Za Zevsa/Jupitera se govorilo da je stvorio rog izobilja od razbijenog roga Amalteje, koze koja ga je othranila, tako da
b.o sto su sumerska Inan.i ili
skola, z.ijednicka je tema da
je rog izobilja dobio znacenje plemenitosti, napretka i
grcka Artemida, ili itifalusnim
svakodnevni svet (sarns.ira)
bogatstva, kao i sezone zetve
(uvek napetim) bogovim;i
sadrii seme onoga sto je vecno
b.o sto je Legba, boianstvo
i nepromenljivo (nirvana iii
zapadnoafrickih Fona . F.ilusni
proswcenje): slicno tome,
Sledbenici tantre cesto
SU
zivcli
simboli su cesti i kao amajlije
telo-rnisao je ogledalo svemira.
na grobljirna, koja su sirnbolicno
plodnosti
Otuda se prosvecenje moze
podsecanje na prolaznost sveta
postici svesnim ucestvo\·anjem u
i na :Zudnju za oplernenjivanjem
APSTINENCIJA,
svakodnevnorn zivotu pre nego
i prevazilazenjem smrti . Ucenja
UZDRZAVANJE,
njegcl\·im negiranjem, a telo je
tantre su se cesto smatrala
CESTITOST
sredstrn preobrazenja.
pretnjom drust\·enom poretku,
Dok neke kulture veruju da
Uobicajena tema tantrizma
a njihovo upra±njavanje je bilo
trosenje polne energije moze
je ideja o kosmickoj
naroCito namenjeno razbijanju
da inspirise slicnu aktin10st
seksualnosti Preko po:Zude i
kastinskih barijera i tabua.
u prirocli, clruge srn.1traju da
igre praiskonskog para, Si\·e i
to rnoze da omete plodnost
Sakti, dolazi do s\·eobulwatnog
zemlje: Akani iz Gane veruju
stv,uanja sveta; o\·aj parse
dace par koji bude vodio ljubav
u hinduskoj ikonografiji
n.1polju biti pogoden ludilom i da
cc boginja plodnosti
uciniti tlo na kojem
SU
Je:Zali
ponekad prikazuje kao hermafroditski Ardanarisvara . Preko ritualizovanog polnog
neplodnim Drugo verovanje je
cina dolazi do reaktiviranja
da se .ipstiniranjem od seksualne
muskog i ±cnskog principa, pri
,1ktin1osti stvaraju zalihe energije
cemu svaki partner irna za cilj
koje ce pomoCi zemlji da popuni
da akti\·ira energiju suprotnog
svoje rezerve. C::estitost cesto predstavlja
pol.i da bi se postigla energetska i psihicka celovitost Polnu
personifib.ciju neprijatelja
energiju simbolizuje sklupc':ana
erotske ljubavi, u liku zene
zmija (ili kundalini), koja spava
koja nosi stit kao odbranu od
u prvoj cakri, u bazi kicme
strela ljubavi ili pozude. Druga
Upra:lnjavanjem seksa ona
uobieajena personifikacija
se budi i prociseava na sve
cestitosti je jednorog, dok u
suptilnijirn nivoima dok se
druge simbole spadaju plava
konacno ne stopi s kosmickom
i bela boja, pcele, kestenje,
energijom, kada dolazi do stanja
golubice, pojasevi, trnje,
blazenog zanosa
ooLE Ardanarisvara, hinduska spojena hermafroditska figura Sive i Parvati, simbolizuje pomirenje suprotnosti i postizanje jedinstva.
LJUBAV I SRODSTVO simbolicki sistemi i rituali
ljubav koju su sLwili trubaduri,
ljubavi i srodstva razliciti su i
pesnici i muzicari srednjovekovne
promenljivi, kao i znacenja koja se
hrope.
s njima po\•ezuju. Eros, koji je nastao kao iskonska stvaralacka snaga, postao jc grcki
ROMANTICNA LJUBAV Otmena ljubav je bila licni
bog ljubavi i sin Afrodite, boginje
i romanticni oblik koji je
ljubavi. Njegov rimski pandan je
podrazumevao dvoje ljudi
Kupidon (iii Amor), sin Venere,
zaljubljenih vise u medusobne
heruvimski krilati rnornak koji
vrline ncgo u ideal.. Od viteza
izbacuje strele poiudc iz srng
se ocekivalo da pokaze duboko
Iuka. U hinduskoj mitologiji to
postovanjc prema dami u koju
je Karna, koji izbacuje slatke ali
je bio zaljubljen i morao je da
bolne strele poiude na ljude i
bude spreman da pati zbog svoje
bogove, sugerisuci patnju koja ide
ljuba,·i Veliki deo renesansne
s ljubavlju - njcgovih pet cvetnih
knjizevnosti odnosi se na
strela rnogu da obraduju srce,
zajednicke motive ljubavi kao
da dovedu dovelike ljubavi, da
"rnuke" iii·· bolesti'', pri cemu se
uzrokuju zaludenost, da iscrpe
ljubavnici razbole iii ne mogu
iii da ubiju na prijatan nacin. U
da spavaju iii jedu . Zene su
psihologiji. terrnin ··eros ·· odnosi
poprimale gotovo boz,rnsku
se na libido i nagon za zivotom, ali
simboliku: njihove OCi
·je za Grke to bila strasna i stihijska nsta ljubavi. Platon je shv,1tao
SU
dobile
centralni znaeaj kao kanali emocija, dok su stopala, idealno
eros kao iudnju koja trazi duboko
bela i uska, sa visokim lukom.
svojstvo lepote, kao ideal na koji
postala mocan seksualni simbol.
nas osoba pred nama podseca, pa otuda termin ··piatonska ljubav··. Grcki izraz "agape·· odnosi Alegorijska slika srecnog braka, na kojoj su upotrebljeni simboli ljubavi i plodnosti roga izobilja, lovorov venac, maslinova grancica, Venera, pojasevi i lanci. GORE
LJUBAVNI SIMBOLI Cvece cesto simbolizuje ljubav
Veze koje nas privlace mogu
se na neku nstu duhovne iii
Za Hinduse je to beli procvali
biti polna privlacnost, osecanje
nesebicne ljubavi, na ljubav Boga
jasmin. u Kini bozur: za Rimljane
zajdnicke svrhe iii znacenja,
prema ljudskom rodu i ljudskog
su crvene ruze bile Venerino
posvecenost braku iii porodica
roda prema Bogu, koja takode
cvece i ostale su na Zapadu
i zajednica. Kako se ljubav ne
podrazumeva i ljubav prema
snazan simbol ljubavi U lranu
povinuje uvek drustvenim
drugim ljudima. Agape svecanosti
ljubav simbolizuju divlje rnasline
formama i konvencijama,
su bili rituali na kojima su hriscani
i jabuke Za Kineze par pataka
shwili pricesee, a Jevreji Pashu
prcdstavlja trajnu i iskrenu ljubav,
Drugi grcki izraz, "filia", odnosi
a golubovi obicno predstavljaju
se na postovanje drugog i blizi je
ljubavnike, bilo zato sto se pare
onome sto nazivamo platonskom
celog zivota iii sto gucu gledajuCi
ljubavlju, oznacavajuci
se u oci Ptice ljubavi, mali
prijateljstvo i odanost
fareni papagaji iz Afrike, takode
LJUBAVNI SIMBOL ADINKRA Narod Gane tka simbolicne crteze na brokatu koji se zovu adinkra. Ljubavni simbol se zove osram ne nsoroma, a prikazuje zvezdu (zena)
"Amor'', rec nastala od imena
iznad meseca (muskarac); koristi se
rirnskog boga ljubavi, opisivala je
kao simbol verne, harmonicne ljubavi
novi pristup ljubavi kao visokom duhovnom iskustvu: otmenu
I
I
predstavljaju ljubavnike zato sto sede pripijeni u parovima Drago kamenje predstavlja znacajne simbole ljubavi, najpre
j
I
Crvene ruze su mnogo koriscen simbol ljubavi, udvaranja i romanse .
GORE
Neunistivost dijamanta Cini ga simbolom trajne ljubavi
GORE
zato sto je "dragoceno", a drugo
S\·adbeni prsten datira iz
Predmeti u obliku srca koriste se izuzetno mnogo i u svim kulturama kao simbol romanse.
GORE
Prstenje simbolizuje vecnost i mozda je glavni simbol ljubavi
GORE
egipatskog doba, kada su neveste
postoje i druge uspesne forme,
svojstva Dijamant, zato sto je
dobijale vence konoplje iii site
kao sto je brak osoba istog po la,
KELTSKA BRATS TVA
neunistiv, predstavlja trajnu
Anglosaksonci su koristili prsten
poligarnija i brak iz interesa Brak
Rec "klan" na
ljubav Crveni rubin simbolizuje
kao znamenje obecane ljubavi, a
sluzi kao temelj zajednickog
strast, polnu zudnju i moc. C:ipka
zlatni svadbeni prsten postao je
zivota, rada i opstanka, kao
je postala simbol romanse zato
simbol vecne ljubavi i jedinstva.
osnov reprodukcije i odrfanja
sto icna moie da ispusti cipkanu
Egipcani i Rimljani su verovali
porodice
maramicu da bi je za nju podigao
da je zila na trecem prstu ( vena
pravi eovek . Medutim, najtrajniji
amoris) povezana sa srcem; tako
kultura preovlaclujuca forma je
klana zivotinja, onda
i najprisutniji simbol ljubavi je
nosenje prstena na torn prstu
dogovoren brak, kada roditelji
je rec 0 totemskom
ljudsko srce: celo, ranjeno iii
simbolizuje povezivanje srca
iii stariji odrede ko ce se skim
klanu . U velskom
probodeno ljubavnim strelama,
para Hriscanski svestenici
uzeti U zapadnom svetu posle
srednjevekovnom
srce oseea strast i bol ljubavi .
brojali Sveto trojstvo od palca
SU
Srednjeg veka postajalo je
drustvu broj devet je simbolizovao
sve prihvatljivije da se parovi
koristeci sna±nu objedinjujucu
vencavaju iz ljubavi. Sarno
simboliku. lrski svadbeni prsten
vencanje je simbolican (in
sistem simbola kojim oznacava
je kladag, sa dve ruke koje drze
kojem partneri postaju dve
srodstveni status . Tako Menoniti
srce i krunu simbolizujuci ljubav,
polovine simbolicne celine koja
farbaju vrata u zeleno ako je
vernost i prijateljstvo
se zove "mi" Ono se ocituje u
celinu, pa se zato LI
simbolici prstenova, "vezivanju BRAK I SRODSTVO
od sedam boja da bi prikazali
Srodstvo je ··porodieni" odnos
status neke osobe: na primer, beli
koji je bitan za efikasno
biser (koji predstavlja nevinost i
funkcionisaBje drustva.
duhovnu ljubav) do plavog bisera
Struktura i pravila srodstva
(koji predstavlja vernost) obicno
razlikuju se od kulture do
se upotrebljava da pokaze da se
kulture, ali se sistemi srodstva
neko verio, dok plavi, beli i crni
cesto grade na instituciji braka
biser ukazuju na vencanje .
lako je to obicno formalizovana
za grupu koja ima smatra da je predak
i zavr5avali su na prstenjaku,
juga Afrike upotrebljavaju bisere
Klan je drugi izraz isto poreklo; ako se
u vecini tradicionalnih
Ono takode predstavlja toplinu i
njihova kcer za udaju, a Zului sa
galskom znaci porodica iii deca
otvorenost prema "drugome".
I BEK
smatralo da je deveta generacija granica srodstva. U Irskoj se srodstvo priznavalo do 16. iii 17 generacije
cvora·· i deljenju imanja i miraza.
Jedan od hinduskih ljubavnih simbola je beli procvali jasmin, a ljubavnici ga razmenjuju kao znak odanosti. LEVO
DAN ZALJUBLJENIH
Znamenje Zulua kao cestitka za Dan
Poreklo Dana Zaljubljenih verovatno lezi u paganskom
Zaljubljenih, ibek, nosi se oko vrata.
obredu u cast Junone, rimske boginje zena i braka
Plavi trougao okrenut prema dole,
Praznik Luperkalija slavio se 15. februara. Uoci tog dana
unutar crvene trake koja se nalazi u
devojacka imena su ispisivana na papiru i mladici su ih
beloj, ako ga nosi devojka, znaci nesto kao, "Hoces Iida budes moja ljubav?" Zahtev momka prema devoci bio bi isti, ali bi trougao bio okrenut prema gore kao simbol za "devojku"
OJ )>
<
veza izmeclu muskarca i zene,
zato sto poseduje individualna
Svaka kultura ima sopstveni
c
izvlacili kao lutriju, uspostavljajuci tako partnerstvo za vreme svecanosti Uobicajeni valentinovski simboli su slike Kupidona, ljubavnih strela i ranjenih srca pogodenih ljubavlju
sve simboli
0 0 v;
-I
< 0
0BREDI G-LAV.NIH ZIV-OTNIH PROMENA v
promeni odeec. kosc iii zuba, iii
tcb i ki-vi lsuso\c u obliku hlcb,1
St\-,lranjc ozilj,1ka i tctovir,rnje.
i \"i 11.l
Drugi v,1zan faktor jc priprcma obrednog prostor.1, crtanjcm
PUBERTET
krug.1, podizanjcm gradcvinc
Vrcmc pubcrtcta oznaca\·J.
iii putovanjcm nJ. drugo rncsto
prclazJ.k iz detinjstva u odraslo
kao sto jc peCina iii planina
doba. ukljucujuci dL1maticnc
Crkva, d:lamija i nadzbinski
fizickc i emocionalne
tocak. s\·c su to primcri obrednih
promenc. k.10 i promcne ulog.1
prostora koji omogucuju ljudim,1-
i odgonirnosti Obrcdno
da sc odvojc od snkodncvne
m·odenje u pubertet razlikuje
stvarnosti da bi se po\·ezali
sc od kulturc do kulturc, ali u
sa boianskim. i\laticni urcd u
sustini sL:n-i i obclezaYa on1
kojem se parcn·i vencavaju po
Ycliku zi\·otnu promcnu U
zakonu primer je zakonskog
rnuslirnanskoj tradiciji, dccaci
obrednog prostora
izmedu I 0 i l 2 godina koji
Prclazna iii "lirninalna Lua· Muslimanka daje skiptre trojici decaka u beloj odeci za njihovo obrezivanje u jednoj istanbulskoj dzamiji Na dan obrezivanja, muslimanski decaci postaju princevi na jedan dan
GORE
podrazumcva podngavanje
paradiraju kao prinee\·i taj clan.
oznaeavaju prolaz,1k pojedinca
izvesnim provcrama. iskusenjirna
ponekad na konjima, i cesto
iii grupe kroz glavnc zivotne
iii obrednim radnjarna, koje u
budu zasipani poklonima.
promcnc, k.to StO
sustini znace mctaforicku smrt
Prip.1dnici naroda Luisenjo u
i ponon10 rodcnje. Prethodni
jufooj Kaliforniji ponosno slaw
SU
rodenje,
pubertet, vcneanje i smrt. Drugi obelei;l\"aju vaznc drustvene
ima staro poreklo Rooendanska rorta verovatno je nastala od kolaca u obliku meseca koji su prinoseni kao hramovske zrtve Artemidi Svece verovatno asociraju na sjaj meseca, dok u Nemackoj velika centralna sveca predstavlja "svetlost zivota"
- idcntitct se rusi, otvarajuci put
prYu menstruaciju s\·ojih kceri,
promene i sl.1ve prirodu Svi oni
za novi identitet koji tek treba
koje sc dclimicno zakopav"ljL1
su snazni sirnbolicki procesi
da dode . Polaganje zakletve
u topao pcs,1k, \·cro\·atno zbog
primer je ove faze, kao kada se
simbolike jake \·czc sa zemljom
OBREDI INICIJACIJE
ncko lice koje postaje driavljanin
R08ENDAN Mnogo simbolike koja je povezana sa rooendanima
sc podnga\·aju obrczivanju
Formalizovani obredi simbolicno
Jenejski dccak postaje bar
Mnoge kulture cenc ceremonije
Sjcdinjenih Drzan zaklinje
micv.1h ('"sin zapo\·esti ) sa
inicijacije kao deo kretanja
na vernost prcd nacionalnirn
13 godina Pn-e subote posle
kroz zivotne promene. Svc one
simbolima amcricke zastave.
svoa rodendana on cita iz Tore
podr,uumevaju prepoznavanje
Uklapanje znaci nacanje
u sinagogi i moze da vodi dco
LI
"
ulogc iii statusa u koji osoba
sastav zajednice iii obn<wljanje
bogosluzenja Kod pripremanja
ulazi i koji odbacuje. Vecina
licnosti sa no\•im ulogama,
mora da uci jevrejsku istoriju,
ceremonija inicijacije utemcljena
svescu i odgovornostima
starohebrejski i svoje duhovne
je u pricama i simbolici.
Zvonjenje zvona poslc
korenc, razgovarajuci s rabinorn
Francuski antropolog, Arnold van
krunisanja monarha sirnbolicno
i sYojom porodicom kako ono
Genep ( 18 7 3-195 7) posmatrao
slavi njegovu non1 ulogu Posle
sto jc naucio ima veze s njegovim
je obred prclaska kao sustinski
velikih sportskih dogadaja, kao
zivotom i predstojecirn zrelirn
proces u podmladivanju kulture
sto
dobom
i opisao je faze uvodenja kao
prvenstni, uspe5ni timovi cesto
odvajanje, prelazak i uklapanjc.
se vracaju kuci i pobedonsono
KRSTENJE
pro laze ulicarna. Jelo i post
Jevrejska i hriseanska praksa uvodenje ljudi u veru uranjanjern
Odvajanje podrazumeva da se
SU
Olimpijske igre iii Svctsko
osoba (iii sveti predmet) udalji
su uobicajena simbolika za
od prethodne situacijc iii statusa
fazu uklapanja. Hriscansko
u vodu predstavlja prociscenje
Ono
sveto pricesce podrazumeva
duha. Rani hriscanski spisi
simbolicno uklapanje iii jedenje
opisuju obrok od mleka i meda
ITlOZe
da znaci odbacivanje
identiteta, kao da je rec
0
oEsNo Vencanja su znacajan obred u zivotu u vecini kultura Ma kako da se slave, giavna tema je ova veiika promena
koji prati krstcnjc. prcdstavlj.:ijuci
\esti, z,1 koja l\.inezi \erujLI Lh su
ulazak lzrailj,1ca u obcc,rnu
povcz.:ina s.:i bcsmrtnoscu. dugim
zemlju Ha1un RimoLHolicko
zivotom. prolcecm. mladoscu
krstenjc takodc podr.uume\a
i br.:ikom. ,1 on.:i su i sirnbol
isterivanje dan1b i pomaz,rnjc
ne\ inosti.
nuslino,·im uljcrn, sto je simbol
Simboli plodnosti su nckad
d,uova s,·etog duha
bili gL1\·ni za ccrcmonijLI ,·cneanja, au modcrnom dobu ih z.:imenjuje pirinac (iii konfotc
VENC:\NJE Znacenjc i simbolika ,·cnc,rnja
od pirinc,rne hartijc) koji sc baca
odr,1zav,1 sustinska n!rovanja
prcko para. Svadbcni kolac jc
kultL1re. ,1li ugl.:in10m mirisu na
nekad bio simbol plodnosti. jcr
st,HLI simbolikLI kod kojc par
je hr.:ina scksu,1lni simbol ,1 njcno
postizc polL1bozansko stanjc
formalno deljcnje tokom gozbc
cclovitosti koja jc potrcbna za
simbol je spajanja c-h-c porodice
st\·ar.:inje i z.:istitu nonlg Zi\·ota.
Dcvcruse su simbol magijc
r.is~•rostr.rnjcnc'
o,·,1 idcja jedinstva ljudskog
plodnosti, .:i cvece koje nose
smrcu i z.1loscu L chi 11,1
i bohnskog odr.:ifan se LI
sirnbol je zenstvenosti i bericet.:i .
ncmc11.1 tclo P''kojnik.1 m,iz.1110
monahinje nazi,·aju ·Hristovim
OBREDI VEZ:\Nl Z:\
si111bolikc kn ii 1cze s,1 zcrnljc,m.
nevest,1111a'
Si\[ RT
L>rugi Lll'bil:.1jcni sirnb,•I z.ilc)Sti
Smrt coveka prcdst.:ivlja znaeajnu
jc brij.rnjc iii z.ipust.rnjc kosc
je u \·czi s,1
jc cncnirn ,,kcr(1m u zn.1k
hriscanskoj tr.1diciji LI kojoj sc
Jedan od najznacajnijih sirnbola veneanja koji je i da1us
N,,senjc crnine
prorncnu i za pojedinca i ZJ.
kulturnc 1 rcdnosti sc j.1sno
upotrcbi jc prsten, kruzni simbol
porodicu i z.:ijednicLI oko njih.
c'c1r.1z.11 ,1ju n.1 f'Ogrcbnirn
\·ccnosti, jcdinstv.:i i potpunosti
Pokojnik sc ritu,1!110 priprema
,,brc'dim.1. C.1k i izr.1i..11 anjc
ll
Ovo se odrazava u hriscanskoj
da krenc dalje, ,·crovatno kao
cnwcij.1 odr.1z.11 .1 kulturnc
ccrernoniji kada s\·estcnik spaja
deo putovanja u drugL1 stvarnost.
q,110\C: u nekim kultur.1111,1
ruke mladenaca, au hinduskoj
a proces hlosti podrazumcvJ.
stL• ic kod Sika n.uic.rnjc sc ne
ccrernoniji kada mladozenja ve2e
mnogo sirn~lolickih rituala
cfoZ1c1lj.11 ,\ duk sc u drugim.1
npcu oko vrata mlade U druge
kojima treba izraziti i kanalisati
ol:ckujc
simbole ,·encanja spadaju znlna
emocije izazvanc gubitkom
kao sredstvo objavljivanja dobrc
voljene osobe.
S pokojnicim,1 PL'Stup.1
SC
k.w
cestc1
k.w d.1 idu 11.1 puto1 .rnjc:
ubl.icc sc u n.1rncitu odccu is nji111.1 idu nc'ki licni i GORE_.
"" 1 ~ ~
rcligijski prcdmcti iii ulisrn.rni Z.1h1p.11 .rnjc tcl.1 rnozc zn.1citi po11.1t.1k upokc1jcnog rn,ijci zcmlji iii 1nrt1 i111 prccim.1. 1'rc111.1cij.1 predst.11lj,1 oslob.1d,rnjc duh,1 i r.1Zrcsenjc c1d zc111ljc Z.1 Hind use pL1111c110\ i simbolizuju Hr.1h111u f\Ja hinduskom pogrebu boja zaiosti je beta. pa su mrtvacki sanduk, pokojnik i ozalosceni svi u belom
LEVO
SASVIM GORE "
DETINJSTVO I IGRE
z 0
>
dominiraju logika, intelekt i
dobra i zla dobija kreativan
linearno razmisljanje, zivot
izraz u modernorn drustvu u
\'eka, kada su deca uveliko
postaje vise problem koji treba
obliku kompjuterskih igara.Jung
potcenjivana, Bari je st\'Orio
resavati nego misterija u kojoj
je verovao da kreativni nagon
Petra Pana kao arhetipski
treba uzivati . lpak, kreativnost
moze da bude kompenzacija
obrazac deteta u nama. Petar uci
i igra su bitni za ljudski razvoj i
za jednostranost sadasnjosti,
drugu decu da veruju u svoju
prirodne su aktivnosti u koje se
tako da je deo uloge umetnika
mastu, u rnogucnost da lete i
deca spontano ukljucuju. Preko
da komentarise iii da osporava
da putuju u Nedodiju Petar je
kreativnosti i igre mi putujemo
preovladujuce norme . I urnetnik
prirner vecitog deteta, detinje
u arhetipska iii mitska carstva,
i dete inspirise kreativni impuls,
maste koja zivi
eksperimentisemo sa ulogama,
zalwaljujuci kojem oni stvaraju
Deca koriste slaganje kockica za istrazivanje stvaranja i razaranja
SASVIM GORE
Deca vole da se oblace kao odrasli. Ovde je grupa decaka obucena kao muzicari na indijskom prolecnom festivalu u Bahag Bihu. DOLE
Iako je pisao krajem XIX
ll
S\'ima nama.
rodbinskirn i drustvenim
jezik iii metaforu za izrafavanje
IGRA
strukturama, i ukljucujemo se u
onoga sto ih je pokrenulo.
U modernom drustvu
tokovirna. Slikanje omogucuje detetu da mesa svetove simbolike sa svakodnevnim zivotom.
nevinost i iskrenost.
tema kao sto je borln izmedu
simbolicni dijalog sa istorijskim
GORE
mudraca
U kulturarna u kojima
nastojimo da poveierno igru DETE
sa detinjstvom i smatramo
U rnnogim kulturama dete je
je neC:im sto ljudi prestaju da
KREATIVNA
simbol nevinosti i spontanosti
rade kada ··odrastu'' Medutirn,
SIMBOLIKA
U hinduskoj tradiciji, detinjstrn
u drugim delovima sveta igra
Rec kreativnost dolazi od
je rajsko stanje nevinosti koje
ostaje na visokoj ceni i u zrelo
latinskog creare, sto znaci
prethodi svakorn saznanju o
doba, cesto
"stvarati. proizvoditi i dovesti
dobru iii zlu.
do rasta·· Ona je oplodujuca
U hriseanskoj tradiciji,
ll
formi ritualnog
promovisanja U Burkini Faso i Mali ju, rnaskare koje prave
sila u samom korenu simbolike.
lsus je rekao da odrasli nece
iskljucivo deca smatraju se
Jung ju je opisao kao proces koji
uci u carstvo nebesko ako ne
veoma vaznim za do bro cele
nas povezuje sa arhetipskirn
postanu deca, sto odrafava i
zajednice. Ribarska sela na
ternama, izrazenirn na jeziku
odnos izmedu deteta i raja. U
istocnoj obali Koreje izvode
koji je relevantan za sadasnje
taoistickoj knjizevnosti, dete
zajednicke 5amanske rituale
vrerne . Na primer, ad1etipska
ovaplocuje svojstva svetog
poznate kao kut - me5avina molitve, smeha i igre za koju se srnatra da svodi bogove na nivo ljuskih biea, pornaiuci im da se rvu sa snaznim emocijarna koje okruzuju velike krize
ll
zivotu.
Ovde je rec o isceliteljskim ritualima koji podrazurnevaju veselo i sirnbolicno ucesce pozorisnih predstava bola, lepote i misterije zivota. U hopijskom drustvu "sveti klovnovi" pornaiu stvaranju ravnoteze izvrgavanjern ruglu krajnosti u pona5anju, dovodeci time do uspostavljanja i uravnotezenja rnoralnih standarda .
---------------------"""--~------
Igra i veselje prctpostavljaju udaljavanjc od svakodnevnog
magiji i moCi Ona istraiuju
koristio za kockanje Njegcwe
""z]o"
cetiri strane predstavljaju
L1
smis]u cudovista. diVO\'a
idcntiteta i zaintercsovanost
i vestica, igraju se silama dobra,
'"uzmi nista", "uzmi sve", '"uzmi
n ulazak u eksperimentisanje
rnagije i preobrazenja kroz uloge
pola··, '\doff' Druga simbolicka
sa drugim ulogarna i
vila, dobrih vestica i carobnjaka
karakteristika cigre ne odnosi se
mogucnostirna."
Deca eksperimentisu statusom i
na to kako ona slucajno padne,
moci igrajuci kraljeve i kraljice,
nego na to kako stoji dok se
dcca sc ukljucuju u "igru
poznate vode i bogate i slavne
vrti, sto je lep simbol zivota i
ovaplocenja", istrazujuci culima,
licnosti, ona istraiuju junacke
svemira
U wojim ranim godinama
Univerzalna igra "5uge"
proizvodeci zvukove, ritmove,
teme kao super junaci vojnicima
znakove i pokrete, pocinjuCi
igrackama
podrazumeva prenosenje ovog
IGRACKE I IGRE
osobe na drugu. Jedno dete
Lh opona5aju i da se obracaju igrackama i predmetima
simbolickog svojstva sa jedne
oko sebe. da izmisljaju
Igre su modeli za arhetipske
se odabere da bude ··suga" i
price. U ovon1 trenutku, ona
forme odnosa i interakcija,
onda ono juri drugo dete da
raZ\"ijaju ve5tinu simbolickog
ukljucujuci razlicite kombinacije
ga dodirne i na njega prenese
Drajdel, C:etvorostrana cigra kojom se igraju jevrejska deca, smatra se simbolom zivota i svemira GORE
medudelovanja i pocinju da
slucaja, vestine i kreativnosti
"sugu" To drugo dete juri nekog
slwataju eksperirnent sa raznim
U partiji 5aha kretanje kraljeva,
drugog i tako se igra nastavlja
ulogarna i odnosima, a predmeti
kraljica i pe5aka mofo se shvatiti
Sirnbolika ove iare moze 0
mogu da imaju znacenje i
kao metafora za promene
predstavljati autoritet, zarazu iii
znac
nadmoci u ratu iii u sukobu
bilo koju drugu karakteristiku
Nije neobicno za malu dern
na raznim nivoima kosmosa.
koja nekoga izdvaja. Car ove
da zavole neku igracku ili cebe,
j\[noge igre odrafavaju kreativne
igre le±i u izazovu lwatanja,
sirnbol sigurnosti, ljubavi i
impulse S\'emira, kao StO je
u uzbudenju i napetosti koji
prijateljstva
bacanju kocke i drugim igrama
se javljaju u prilazenju iii
na srecu, koje su vero\·atno
dodirivanju deteta koje je '"5uga"
LI
FANTAZIJA
nastale iz drevne prakse
Za decu se svakodnevni svet
proricanja u Mesopotamiji,
preplice sa s\·etom fantazije i
Indiji i istocnoj Aziji" Prutici
rnaste Deca vole da igraju razne
poznati kao '"spilikini". koji se
uloge oblaceci se kao omiljeni
bace na gomilu i onda jedan po
likovi i vole da srnisljaju
jedan isteruju kukom tako da se
drarnaticne price u vezi sa njima.
drugi ne poremete, verovatno
Putem igre dete uci, raste i
poticu od budisticke prakse
razvija se.
proricanja koja se zvala Cijen
Mnoge arhetipske iii mitske
Tung, au kojoj se sudbina
figure pojavljuju se u decijoj
prorice tako sto se trese kutija
igri Stari Kinezi su verovali
prutica dok jedan ne izade .
da su vesele pesme koje su
Poreklo cigre iii drajdela
deca pevala spontano blisko
potpuno je nepoznato, ali se
po\"ezane sa bofanskim, pa
ona koristi kao igracka iii za
ih cak s]ufa]i da ih vode
kockanje sirom sveta. Sam
u drfavnim pitanjima Preko
drajdel je simbol jevrejske
fantazije i igre deca istraiuju
svecanosti Hanuka, kada su
velike teme i duh vremena,
rabini dozvoljavali igre na srecu
price o dobru i zlu, o ljubavi,
tako da se cetvorostrani drajdel
SU
DOLE lgra SUQe ima mnogo varijanti i igraju je deca Sirom sveta
ToCAIZ z
Kao arhetipski rnotiv, zn.:i.caj ·
u litiji sa b.:i.klj.1ma n.:i. lctnji
tocb se odnosi n.:i. njegcn· oblik
solsticij i kotrlj.rnjc tockcffa niz
- krug koji s.1drzi p.1occ koji
brdo ru zimski solsticij.
izl.:i.zc iz centralnc abvcinc - i
i-
"'
0
>
na njegovu pokretljiYost On
SVETA TRADIC!JA
sp.:i.ja sirnboliku kruga i krcLrnja,
Tocak iii c.1kL1 je VJ.Zall simbol
predst.wlj.:i.juci kosmos bo vcciti
i u hinduskoj i u budistickoj
krug st\·.:i.r.:i.nja i r.1stv.:i.r.:i.nj.1
tradiciji U hinduizmu toc.1k
U mnogim kulturama on se
predst.n·lj.:i. jedinst\·o vremena i
pojavljujc bo simbol sunca,
prostor.:i. i simbol je potpunosti:
sa bezbroj \'Crovanja koja ga
tocak SJ sest paoca jc jcdan
povczuju sa mitovima o suncu,
od simbob boga Visnu.1 U
iako neki tnde d.:i. jc tocak
budizmu, darmac.:i.kra sa os.:i.rr1
prvenstvcno simbol meseca,
paoca predstadja tocak zakona
oznaca\·.:i.jud neprekidan ciklus
iii istine (darma) Ona SC ecsto
meseca.
poj.:i.vljuje na duborezirna koji
SIMBOLIKA SUNCA
stopala i simbolizuje moc
predstadjaju otiske Budinih i\! ESE CA
njcgO\·ih ucenjJ. d.:i. pregazc
Tocak inn asocijacije i
laZi Kao i ljudska sudbina,
SJ. suncern i SJ. rnesecom
bda sc toc.:i.k jednom pokrene,
Najjcdnosun1ija forma
nema snage koj.:i. moze d.:i.
. ima cetiri paoca, koji mogu
GORE Tradicionalno oblikovan tocak, kao na ovoj slici budistickog osmopaocnog tocka, predstavlja simboliku sunca i kosmosa Tocak je takooe trajan simbol ljudskih pregnuca i napretka
g.:i. zaustavi iii da ga vrati u
odrafa\"ati cetiri str.:i.ne sveta i
suprotnom smeru . Osam p.:i.oca
cetiri godisnja doba (kao kod
predst.:i.Ylj.:i.ju osmostruki put
YL1dzbinskog tocka), kao i
budizma, glavcina predstadja
Simbolib tocka odnosi se na
cetiri faze mescceYog ciklusa.
rnoralno sidro Budinih ucenja,
probzenjc vrcmena, na S\"et
Arijanrod, vclska boginj.:i. tbnja
<1 u nepokrctnom centru
i n.1 jedinst\"O koje postoji
i predenja, bila je povezana
stoji cakravarti ("'onaj koji
sred raznolikosti. Tocak se
s mesecorr1; njeno ime znaCi
okrece toc.:i.k ) , s.:i.m Buda .
povezuje SJ. zodijakom i s.:i.
'·srebrni tocak"
Njegova keltska \·arijanta je
Zi\"Otnim usponima i padovima (kao toc.:i.k sudbine); bo
Tockovi sa l 2 paoca cesto se pojavljuju u indijskoj
M.:i.g Ruit, mitski druid koji je bio inkarnacija vrhovnog
indijanski nadzbinski toCJ.k,
knjizevnosti i umetnosti,
bog.1, Dagde. Mag Ruit je bio
on predstavlja kopiju zivota
asocirajud na kretanje sunca
magus rotarum iii "carobnjak
kroz zodijak, dok tradicionalni
tockova··, a uz pomoc tockova
kineski toeak ima 30 paoca,
on je govorio svoja druidsb
oznacavajud mesecev ciklus
prorobnstv.1
TOCAK SVETE KATARINE Kao amblem Svete Katarine Aleksandrijske, ovaj tocak se povezuje s mucenjem Za nju se govorilo da je hriscanska
U klasienoj antici tocak je bio
preobracenica s pocetka IV veka, koja se u viziji misticno
povezan sa bogom Apolonom
U Starom zavetu,Jezekilj uporeduje Boziji presto sa
udala za Hrista. Rimski car Maksentije zeleo je da se ozeni
(pa tako i sa suncem), kao i sa
kocijonl sa cetiri tocb, pri cemu
njom, a kada ga je ona odbila, naredio je da je muce na tocku
munjama i paljenjem vatre
svaki tocak predstavlja jednog
sa siljcima Ovaj tocak se nekim cudom slomio kada ga je ona dotakla, ali je na kraju mucena macem Ona se obicno prikazuje s tockom, koji je kasnije dao svoje ime rotacionom vatrometu
Tocak kao simbol sunca
od cetiri ziva stvora i godi5nja
opstaje u evropskom folkloru .
doba, dok se u Danilovoj viziji
Postojala je tradicija iznosenja
plameni tockovi pojavljuju
plamtecih tockova na brdo
oko Bozije glave. Na prvim
VATRENI TOCKOVI Vatreni suncevi tockovi pojavljuju se u mnogim tradicijama Alhemicarima je bilo potrebno da vatra gori stalno na istoj temperaturi da bi mogli destilovati filozofski kamen; ova vatra je bi la poznata kao "vatra tocka" U keltskoj tradiciji, vatreni tocak se vrteo riaizmenicno u oba smera, sto je pripisivario drevnoj simbolici duple spirale
hrisc
oesNo Fortuna zavezanih ociju, boginja sudbine, vrti svoj tocak nasumicno i bez milosti prema krunisanim kraljevima.
TOCAK ZIVOTA
mogucnost svJ.kog trcnutka za
U hinduskoj iilozofiji sirnbolika
srecu iii nesrecu, jer okretanje
tocka se odnosila na samsaru,
njcnog tocka nekirna donosi
neprekidni ciklus zivota, srnrti
uspeh a nekirna propast na
i ponovnog radanja U kineskoj
prividno nasumican nacin. Ona
simbolici gbvcina se odnosi
sc cesto prikazuje kao slepa iii sa
na ncbo, a rub na zemlju, pri
zavezanirn ocima, jer je sudbina
cemu je ljudski rod predstavljen
rnoralno slepa Njen toeak uci
paocirna koji povczuju ovo
nas da ono sto ide gore mora da
drnje. Kineska norija (vodeni
side dole i obrnuto - tako da
tocak) i grnearski toeak
uspeh i neuspeh dolaze jedan za
t<10sitickog mudraca Cuang
drugirn, bas kao sto kruie zivot i
Cua predstadjaju neprekidan
srnrt U tarotu je toeak sudbine
\·ir stvaranja i beskrajni ciklus
deseta kart<1 Velike arkane i
zi\·ota i srnrti. Tacka oslobodenja
predstavlja nznu prekretnicu
nalazi se u glavcini, koja ukazuje na duhovno putovanje
VRADZBINSKI TOCAK
kao nJ. kretanje od periferije
U rnnogim tradicijama tocak je
premJ. ccntru, od aktivnosti
simbol sveta Ovo Cini osno\'
ka mirovanju, sto je smisao
indijanskog vradzbinskog tocka
meditacije U keltskoj tradiciji
krsta unutar kruga koji zraci iz
godina se posmatra kao tocak,
ccntralne gl~\·cine Ovaj tocak
pri cemu letnji i zimski solsticij
je nacrtan na tlu, a cetiri paoca
i prolecni i jesenji ekvinocij
prcdstavljaju cetiri godisnja
obcle:l:avaju cetiri prelazne tacke
doba, cetiri elementa i cetiri
zavisno od toga kako se snagJ.
strane sveta Godisnja doba
suno povecava i srnanjuje s
sirnbolizuju vreme, a strane s\·eta
promenom godi5njih doba
prostor Peta i sesta strana (iznad i ispod tocka) predstavljaju oca
TOCAK SUDBINE
nebo i rnajku zemlju Svako
Svojstvo tocka da se vrti
mesto na tocku povezuje se s
cesto se pm·ezuje sa srecom i
narocitorn bojorn, zivotinjskirn
sudbinom, koje su nepouzdane
totemom i svojstvorn, a ceo
i neocekivane. On se cesto
toeak predstavlja putovanjc kroz
pojavljuje kao motiv u
zivot
srednjevekovnoj evropskoj umetnosti, a bio je atribut Fortune, rimske boginje sudbine. Fortuna predstavlja
oesNo lndijanski simbol vradzbinskog tocka, krug podeljen krstom, ovde je reprodukovan u kamenu
SIMBOLIKA DRVECA, BILJA, CVECA I ZIVOTINJA SUSTINSKAJE ZA SIMBOLICKU KONCEPTUALIZACIJU JOS OD PRAISTORIJSKOG DOBA. ZIVOTINJE SU U TOME NAROCITO ZNACAJNE, OBOZAVANE KAO BOGOVI !LI DUHOVI ZASTITINICI I BITNE ZA ZIVOT !..::AO VOCE I POVRCE, U SMISLU HRANE KOJU OBEZBEDUJU
< 0
U davna vremena sveti lugovi su bili prava svetilista.
LEVO
Drvo sYeta obicno se predstavlja vrstom koja je narocito vazna u doticnom kraju Skandinavska mitologija priea o jasenu Igdrazilu koji je rastao izmedu Azgarda, carst,·a bogova, l\!idgarda, carstva ljudi. i Hela, podzemnog sveta Stari Egipeani su verovali da sveti javor raste na pragu izmedu ziYota i srnrti; u Mesopotamiji je osa sveta prolazila kroz palmLL Hindusi smatraju banijan svetim dn·etom dok su Maje verovale u Jaksci, Drvo banijan je sveto za hinduske bogove· smatra se da zalivanje njegovog korenja i prinosenje zrtava donosi srecu i plodnost GORE
Drvo je centralni arhetipski
svet, glamo je u mnogim
SVeto dl'\'O Cije grane drie nebo.
simbol u vecini delova sveta
mito\·ima o stvaranju sveta Ono
Kinesko sveto drvo raslo je iz
Na Zapadu se drvece duboko
cesto predstavlja osu svemira,
centra sveta, ne odbijajuci jeku
povezuje s vremenom i istorijskim
povezujuci vise carstava: njegove
(eho) i ne bac.1juci senku Drvo
trajanjem Drugde ima jace
grane dde nebo, deb lo stoji u
sakaki se slavi se kao "rajsko
nze sa zi,·otom, zdravljem i
zemaljskom carstvu. a korenje
drvo" japanske mitologije, a
snagom Stari narodi su obavljali
silazi u podzernni svet Drugi
jedna grana se zabija u zemlju
bogosluzenja u S\'etim lugovima,
simboli koji se s njim povezuju
kao sveto srediste oko kojeg se
s njihovirn deblima i baldahinom
su gmizavci koji gmi±u u korenju
gradi dneni sinto hram .
od krosnji, koji su se kasnije
i ptice u granju koje simbolizuju
odrazili u izgledu crkava Engleske
famanski let
Drvece takode predstavlja snazne simbole zivotnih veza i
reci za "istinu" i "veru" nastale su od staroengleske reci za "drvo"
MAJSKO DRVO DRVO SVETA Evropski hrast je simbol snage, stabilnosti, cvrstine i trajnosti
Kosmicko drvo, koje simbolizuje
GORE
krajnje uporiste zivotnih sila koje neprestano obnavljaju
U Evropi se na 1 maj odr2:ava prolecni obred plodnosti plesom oko majskog drveta, koji simbolizuje vencanje boga vegetacije sa majskom kraljicom Drveni direk, koji predstavlja duh drveta (sa ocitom falusnom simbolikom), podizan je i ukrasavan i oko njega se igralo do besvestL
oesNo U mnogim duhovnim i mitoloskim sistemima verovanja drvo se smatra vezom izmeau ovog i drugog sveta
DUD U Kini, dud predstavlja zivotne cikluse. Njegovi
ekologije Indijanski pogla\·ica
plodovi su najpre
CJ
Crni Vapit video je u viziji "s\·eti
beli, sto predstavlja
<
mladost, zatim u
prsten"' svog naroda kako sa
srednjem dobu
rnnogim drugim pravi veci prsten
postaju crveni, da
unutar kojeg raste sveto drvo
bi na kraju sazreli
zastite. Drvo sveta u podrucju
i postali crni, sto
Amazona je cejba iii jucan:
asocira na mudrost,
huaoranski mit o stvaranju sveta
starost i smrt
prica o gorostasnoj cejbi zvanoj Bobue, koja sadrzi sve oblike zivota. Ona tako predstavlja ceo ekosistem znacajan za zivot na
JELKA
zemlji, sto mozda nije daleko od
boginja neba, Nut, prikazivana
hinduski obred u kojem se drvo
istine
je kako izbzi iz ploda javora da
u centru sela maze maslacem i
ukrasenog drveca
bi ponudila hleb i vodu vecnosti
ukrasava rumenilom, 5afranom
za Bozic nastala
mrt\·ima.
i vencima, posle cega :l:ene
je u XVI veku u
DRVECE I POREKLO
Serafirni koji vitlaju macevima
LJUDI
igraju sa nevenom u kosi U
Moderna varijanta
Nemackoj, gde su se jelke ukrasavale
Drvo sveta se obicno povezuje
ognja cuvaju biblijsko drvo
Africi se drvece shwi kao centar
sa poreklom ljudi Sibirski Jakuti
zivot,1
u taoistickoj
zi\'Ota i plodnosti, a ukra5ava se
u boji Ova tradicija
veruju u drvo sa osam grana,
bozanska bresb·a prenosi dar
zbog povezivanja sa duhovima
je postala hriscanski
koje stoji unutar zlatnog pupka
bcsmrtnosti, dok su jabuke
predaka U hriseanskirn
tradiciji
sveta, rastuci u praiskonski raj
boginje Idun izvor sruge
kulturama, zimzeleno drvece se
gde je roden prvi eo\•ek i gde se
skandinavskih bogon
ukra5ava za Bozic kao simbol
hranio mlekom zene, koja je i
Sama bila deo drveta Prvi eovek
jabukama i papirom
obred, verovatno asocirajuci na rajsko drvo, ali su njeni koreni stariji, jer ovaj
zivota
simbol ponovnog
Muhamed dolazi preko drveta
roaenja datira barem
Kuran opisuje kako prorok
u staroj indijskoj mitologiji,
Tube koje stoji u centru raja,
DR VE CE SM RT I
u rimska vremena
Jama, pio je sa bogovirna pokraj
blist.:ijuci smar.:igdinu, rubinima
Zirnzeleno drvece je stari simbol
kada su slavljenici
jednog velieanstvenog drveta
i s,1firima: iz njegovog korenja
smrti i mogucnosti vecnog
tckli su mlcko, med i vino
zivota, ali cempres simbolizuje
C:esta indoevropska mitska
konacnost smrti zato sto iz
tema opisuje apokalipsu tokom koje oluje, poiari ili poplave
OBRNUTO DRVO
njegovog panja nece nikada izbiti
pustose zemlju, ostavljajuci kao
Simbol obrnutog dn'eta 1ulazi
nova mladica. Slike patrljaka i
jedine pre:Zivele pretke ljudskog
se u jcnejskoj Kabali i u
panjeva nalaze se na heraldickim
roda koji su napravljeni od
hinduskoj Baga\ .:id Giti. O\·o
amblemima koji predstavljaju
dn 0 zivota in1a korenje u nebu
smrt i ponovno radanje
drveta
,1 gr.:ine na dole, predstavljajuci
U Britaniji se tisa usko
DRVECE ZIVOTA I
Boga na ncbu kao izvor svih
povezuje sa srnrcu. Druidi su je
BE SMRTN OST!
st\·ari. Slika obrnutog dn·eta
smatrali besmrtnom, a obicno se
U jednom od svojih aspekata,
moze se povezati sa ljudskim
nalazi na grobljima ili drevnim
drvo sveta je drvo zivota ili
nervnirn i cakralnim sistemom,
svetilistima. Za njeno korenje
besrnrtnosti . Ono se cesto
isticuci vezu izmedu ljudskog
se veronlo da upija duhove
povezuje sa zivotodavalackim i
mikrokosrnosa i rnakrokosmosa .
predaka i da ih preko grana
zastitnickim svemirom iz kojeg
oslobada i predaje vetrovima.
se mogu do bi ti eliksir ili darovi
UKRASAVANJE
zirnta
Praksa ukra5avanja drveca
stanje milosti iz kojeg
rnogu da padnu ljudi Egipatska
postoji sirom sveta . Karan je
Saturnalija koristili zimzeleno drvece da proslave roaenje Nove godine .
::0
BILJEJ TRAVE I ZACINI <
z
:::>
<
nemackog obubra cija je
jencjskoj tradiciji mandr,1gora
filozofij,1 formir,11u rnisticnom
sc po,czujc sa plodnoscu
vizijorn u kojoj je \·ideo odnos
i ljub,1dju - njcn nazi\· 11,1
izmedu Boga i ljudi O\·o nacelo
<
SC
0
primenilo
11.1
IllOCi bilja za
hcbrcjskom znaci . biljka ljubavi
medicinske snhe. Na prirner, srcoliki listovi purpurnog
TRAVE
bcsnika koristili su sc kao lck za
Vcorna raznonsna simbolick.1
srce (digitalis), dok su purpurnc
znacenja vezuju sc za obicne
zilice i zuta pega \"idea, kojc
trave. U staroj Grckoj ucenici
asocir,1ju na bolesno oko,
su nosili mladicc ruzmarina
pokazivale da jc ova biljka lek z,1
da bi poboljsali pamecnjc i
ocna oboljenja
koncentr,1ciju, a oYa biljka jc
Zbog slicnosti ljudskoj
U evropskom folkloru mandragora se povezivala sa smrcu, ludilom, vradzbinama i magijom Govorilo se da ispusta vrisak nalik ljudskom kada se bere GORE
na kraju post,1la simbol secanja.
konturi, mandragori su u
Poveziv,1la se i sa ljubadju i
evropskorn folkloru pripisivana
,-ernoscu i post,1la jc simbol
ljudska i nadljudska svojst\·a
besmrtnosti na pogrebnim
Za nju sc govorilo da buja oko
obredima . Zalfija sc takodc
\·csala, Lh se hrani izrnctom i
po\·czi\·ala sa bcsmrtnoscu,
urinom koji padaju iz obesenih
a stari Grci su smatrali da
i da nisti kad,1 se uznemira\·a:
podstice mudrost. !me joj
ovaj krik je dorndio do glurnec
potice od latinskog salnrc, sto
i ludila kod ljudi koji su imali
znaci "spasiti", au e\ropskorn
nesrecu da ga cu ju. Mandragora
travarst\·u smatralo se da ona
se povezivala sa vradzbinama i
lcCi sve. Indijanci smatr;1ju
koristila se u ljubavnoj magiji,
da je ialfija trava koja leci i
Simbolika bilja powzuje
a za njen koren se go\·orilo da
prociscava, posebno bela ±aliija:
se blisko sa njegovirn
ima moc da S\'Og \·lasnika ucini
njeno suvo lisce cesto se formira
pre tp os ta v Ijen im .rn agi jski rr1
ne\·idljivim Medicinski, ona je
u zaveiljaje za spaljivanje, pri
svojstvima da utice na ljude
koriscena i za lecenje artitisa,
cemu se dim ritualno rasteruje
n,1 rnnogo nivoa
fizickom,
cireva i zapaljenja, za izazivanje
da procisti atmosfcru U starorn
mentalnom i duhovnorn U
rnenstruacije, ublaiavanje
Rirnu, nana se povezivala sa
sirnbolickon1 smislu bilje se
trudcn·a i pomoc pri zacecu
u
bistrirn rnislirna i inspiracijom i
povezuje sa idejarna ravnoteie i kosmickog reda, sto se cesto odrazava u teorijama o prirodi zdravlja i bolestL
NACELO POTPISA Prema "nacelu potpisa", sve u prirodi je obeleieno obrascem ili znakom koji ukazuje na Safran se u budizmu smatra svetom tr avom U Evropi se povezuje sa kraljevskim dostojanstvom GORE
potencijalna svojstva. Ovaj naziv je nastao od dela Signatura Rerurn (Potpis svih stvari) Jakoba Berna (1575-162-1-),
U evropskom predanju ruzmarin je simbol secanja, ljubavi i vernostL
DOLE
DOLE Zallija je sveta biljka u indijanskoj tradiciji, gde se koristi za prociscavanje.
KON 0 P LJ A Rastafarijanci, koji je poznaju kao gandzu, smatraju konoplju svetom
koristila sc b.o okrcpljinc
karanfilici prcdstavlj<1ju slast i
uavom koja se pominje u Bibliji, gde
rnozga, a u ar.1pskom s\·ctu za
uk1vljc, au jJpanskoj umctnosti
vrsi pricesnu funkciju, dovodeci do
nju sc \·crovalo da stimulisc
oni su sc povezivJ!i SJ scdam
izmenjenog stanja svesti preko kojeg
!l1LISkost i vckcwima SC pijc
bo2:anstavJ i sa srccorn
m --i
je moguce nazreti bozansko List konoplje postao je simbol )>
kao osvei:,n-,1juCi cJj koji sc
rastafarijanizma, a predstavlja i pobunu protiv vladajuceg
DUVAN
nudi gostima kao simbol gostoljubivosti.
U Indiji, tulsi ili slatki bosiljak svcta jc biljka za Visnua, a za
Oll\·an je zavicajna biljka
nezakonitim. U danasnjem zapadnom svetu mnogi tinejdzeri
Sc\·crne Amerikc, a za Indijance
gledaju na list konoplje kao na simbol pobune protiv
pogrcbni obicaj st
Oni srnatrJju duvan svctom
bosiljka na grudi pokojnika
biljkom. pa zato onJ kod
autoriteta odraslih i drustvenog establismenta
smatralo sc da otv,ua \Tata
njih ima rasirenu ritualnu
Dja za putnika; u tjudorovskoj
i cercrnonij,1lnu upotrcbu
BELi LUK
Englcskoj gosti su na odlasku
Macigucnge iz PcruJ koriste
Na jednom staroegipatskom
dobijali minijaturnu saksiju
tennin seripegari, sto znaci "onaj
medicinskom papirusu ima preko
bosiljkJ da im pomogne na
ko koristi duvan", da bi opisali
200 recepata za beli luk. On se
putu U centralnom Kongu
5amana; pcceni listovi duvana
koristio za lecenje glavobolje,
listcwi bosiljka stitc od zlih
(scri) koristc se u samanskirn
fizicke iscrpljenosti i infekcija, a
duhO\·a i nesrccc, dok su u staroj
obredima Za mnoge pripadnike
sirovi beli luk bio je ukljucen u
Grckoj oni bili protirntrov
naroda Pueblo duvan je bio
ishranu egipatskih radnika zbog
smrtonosnom otrovu baziliska.
dar kolibrija, koji je doneo
odrzavanja snage. U staroj Grckoj
Il.C\'Crcn·atnog stvorcnja ciji je
dim samanirna da bi rnogli da
i Rimu beli lukje bio simbol
procistc zemljLL
snage, a trkaci su ga zvakali da bi povecali sanse na pobedu
dobila imc od grckog basilikon, sto zn,1ci "'kraljevski
ZAC!Nl Mnogi zacini
SU
IlJ slican
U Evropi sc pusenjc duvana
u trci. U mnogim tradicijama za beli luk se veruje ne samo da
u pocetku pcn·czi\·alo sa
pruza fizicku nego i mental nu zastitu, pa otuda popularno
razuzdanim rnladicima i
verovanje u evropskom folkloru da beli luk
vojnicima, pa je prva pojava
vukodlake i vampire, iii u staroj Kini da
2:cna pusaca krajern XIX veka
urokljivog oka
nacin bogati sirnbolikorn Crni
dclovala kao sok . Danas
bibcr. jcdan od n,1jstarijih
sirnbolicne asocijacije vezane
poznJtih zJcina, u anticko
za dll\·an ambivalentne S jedne
dajuCi joj carobna sn1jst\·a, a
doba se srnatrao afrodizijakom
stranc on je postao sinonim za
obred je zahtevao da druid u
Prasnik safrana luci duboku
smrtonosne bolcsti kao sto je
belom plastu secc irnelu posle
rak i sreana oboljenja, a s druge
zirnskog solsticija zlatnim
koristila za bojenjc plasteva
zadrfa\·a element prefinjenosti i
srpom (koji je simbol sunca i
budistickih monaha, a ovJ boja
pobune
sc povczala sa budistickirn raj em
meseca) Ova biljka je morala da se ulwati u belo platno zato
i sa mudroscu . U Evropi se
!MELA
sto se verovalo da ne sme da
5afran povezivao s kraljevskim
Kelti su povezivali imelu
dotakne tlo. Imela se koristila za
dostojanstvom i zlatom zbog
(Viscum album) sa magijom
lccenje mnogih bolesnih stanja.
i rnedicinom. Za druide je
a bila je i simbol plodnosti.
sernenke korijandera se vero\·alo
ona bi la simbol besmrtnosti i
Obieaj ljubljenja za Bozic pod
da poseduju moc besmrtnosti,
dusa njihovog wetog drveta,
imelom ima korene u drevnim
a mahune kardarnona delc
hrasta, na kojem je rasla. Kelti
asocijacijama ove biljke
Z<J.
moze da odbije moze da zastiti od
SU
zutu boju Tradicionalno sc
skupocc i boje. U staroj !(ini,
rn
drustvenog poretka koji je njeno koriscenje smatrao
se govori da su jc pn·i koristili
poglcd bio koban. Ova biljb. jc
<
slicnu simboliku u lndiji i na
su verovali da je imela stvorena
Bliskom istoku. U Kini i Japanu,
kada je munja pogodila hrast,
lmela je simbol besmrtnosti i kod Kelta je povezivana s magijom i medicinom
DOLE
z
CvECE ljudskih iskustava i utkano fe u
u minimalistickoj formi
mit i svetu tradiciju.
aranzmana. Tradicionalno,
Opste uzev, cvece predstavlja vrhunac ciklusa rasta i krunu
aranzmani ikebane slede trojni plan, pri cemu gornja
uspeha Rastuci iz zernlje i
grancica predstavlja nebo,
prirnajuei sunce i kisu, cvece se
srednja ljudski rod, a donja
povezuje sa snagorn pasivnog,
zemlju
ienskog principa, rnanifestujuei
svega sto zivi, sa ljudirna kao
simbolican obrazac
lepotu doslovno, duhovno
posrednicima izmedu neba i
i rnetaforicki. U hinduskom
zemlje U '·talasastorn" stilu,
obredu cvece odgovara
obesene grancice sugeri5u
elernentu etra (ili duha);
propadanje u ambis dok
u taoistickom tekstu Tajna
"uspravni" ili rika stil te:Zi prema
zlatnog cveta ono predstavlja
gore, simbolizujuei vernost
dostizanje duhovnog stanja.
izmedu mufa i zene, earn i
KAZITE TO CVECEM
su asimetricni i sugeri5u neki
bofanstvu . Aranzmani rika Kulture sirom sveta koriste vence cveca kao nacin odavanja poste pokojnicima.
GORE
Dok estetska lepota cveca vekovima inspirise umetnike,
Mnoge kulture, ukljucujuci
aspekt prirode, kao sto je igra
ono takode ima dugu tradiciju
kinesku, egipatsku i indijsku,
svetla i senke.
koriscenja kod isceljenja i
razvile su sopstveni "jezik
obreda
cveca". Savremena publika
LOTOS
koja je gledala drame Vilijarna
Na Istoku je lotos cvet koji se
pre vise od 100
hiljada godina neandertalci su
Hinduska boginja Laksmi sedi na lotosu, simbolu prosvecenja i uzvisenosti duha Hinduska bozanstva se cesto prikazuju sa ovim cvetom.
DOLE
prinosili zrtve cveca svojim
Sekspira ( 1564-1616) svakako
najcesce povezuje sa uzvisenoscu
pokojnicima I danas se cvece
je bila upoznata sa skrivenim
duha. Brahma, hinduski bog
poklanja kao znamenje ljubavi
znai:enjirna sadrfanim u
tvorac, rod en je iz zlatnog lotosa
i zahvalnosti, kao nagrada za
odlomcima o cvecu: na primer,
koji izbija iz Vii>nuovog pupka
uspeh i postovanje mrtvih i kao
rnaji:ina dusica je simbolizovala
(koji je simbol centra sveta)
znak raznih vaznih promena
nepokvarenost, jaglika je znacila
Lotos sa hiljadu latica simbol
Cvece je postalo sirnbol raznih
ljupkost, ljubicica "ljubav u
je duhovnog prosvecenja
dokolici'', sipak ili orlovi nokti
Sanskritski nazivi za lotos su
znai::ili su "sjedinjeni u ljubavi",
padma ili kamala, koji takode
a dan-i-noc su predstavljali
opisuju vaginu, a cvet lotosa
misli. Viktorijanski pesnici su
predstavlja vaginu i u Kini.
razvili ovaj jezik u popularnu umetnost, ulivajuci znacenje
LJILJANI
u boju, aranzman, vrste i
U hriscanskoj tradiciji ljiljan se
predstavljanje cveca .
povezuje s pokajanjem: ka±u da je on izrastao iz Evinih suza
IKE BAN A
kada je napustala Edenski vrt
Majstori ikebane, japanske
To je cvet Device Marije: beli
umetnosti aranziranja cveca,
ljiljan simbolizuje nevinost i
razvili su slozenu simboliku
cestitost; on takode predstavlja
da bi odrazili pouke zen
cistotu u alhemiji. U Australiji
budizma Ideal zena vabi
se gimejski ljiljan povezuje sa
(namerni eufernizam),
hrabroscu i upornoscu: u jednoj
na primer, odrafava se
urodenickoj prici o snu rnladic
Na Zapadu, bele ruze se povezuju sa cistotom i duhovnosc'u i omiljeni su cvet za vencanja
DESNO
Kajmija spasao je pripadnike
poeziji kao jedan od c\·etova
kada ju je oteo Had - u k:ojem
svog plemena iako je bio ranjen,
koji se nalaze u rajskim bastama
je postao simbol godisnje smrti
a tamo gde je pala njegov,1 krv
Za vreme Otomanskog carstva
prirode Od Prvog svetskog rata
izrasli su ljiljani U Kini i Japanu
turska rec za lalu pisala se
crveni makovi podsecaju na pale
se veronlo da dnerni ljiljan
istim slovima kao i rec 'Alah",
vojnike: ovi C\'eto,·i su izrasli na
(Hemerocal/is) ima moc da
pa je ovaj C\'et postao simbol
bojistima Flandrije U Britaniji
otera patnju, pa su ga icne nosilc
bo:i:anst\'a, a zatim amblem
crveni makovi obeleiavaju
u pojasu da bi zaboravile na tugu
otomanskih vladara. Lale su
Nedelju secanja, dan kada se
zbog izgubljcne ljubavL
se sredinom XVI veka izvozile
bude uspomene na poginule
iz Turske u Evropu, a stvarane
vojnike u svirn ratovirna.
RUZE
su i hibridne vrste koje su bile
U klasicnoj antici se gornrilo
retke i izuzetno lepe Njihova
SUNCOKRETI
da jc prvu ruzu stvorila
vrednost je dostigla fantasticne
Suncokret je do5ao u Evropu iz
Hlorida, boginja cvcea (ciji je
visine tridesetih godina XVII
Arnerike, gde su ga Spanci zvali
rirnski pandan Flora), od tela
veka u Holandiji, kada su postale
hirasol iii suncokret zbog nacina
lepe nirnfc Ruia je bila sveta
simboli bogatstva i lepote Lala
kako se okretao prema suncu. U
Afroditi/Vencri, boginji ljubavi
je simbol Holandije
Kini je suncokret bio povezan sa
U arapskoj tradiciji prvu rufo su oziveli zr:ici izlazeceg sunca u
besmrtnoscu, a smatralo se da HRIZANTEME
Vclikoj persijskoj basti, prosirivsi
U Kini i Japanu, hrizantema se
njeno seme u sve druge zemlje,
vezuje za jesen i simbol je dugog
a bila je simbol plodnosti, lepote
zivota, srece i bogatstva. Rasirene
i cistote . Slavuj je zapevao kada
btice cine je simbolom sunca;
SU
procva[e prve bele ruze, aJi je
n
<
VIKTORIJANSKI JEZIK CVE(A Neke od simbolickih asocijacija za cvec'e
konzumiranje njegovih semenki
bile SU: zutilovka
produ:i:ava zivot.
vatrenost; karanfil cista ljubav; kamelija savrsenstvo; gorusica ravnodusnost; detelina = srec'a; narcis
sto je dovelo do toga da je ona
srdacan pozdrav;
bio toliko ornamljen njihovirn
postala arnblem japanske carske
lincura = nepravedan
mirisom da je pao na zernlju, a
porodice i japanski nacionalni
si; beli glog = nada;
njegova krv je obojila njihove
cvet.. Sa sljivom, orhidejom i
latice u crveno.
U islamu rufa je sveta za
bambusom, hrizantema spada u grupu koja .se zove Cetiri
Muhameda; za misticnu
viteza, za koju se veruje da
sufijsku sektu ru:i:a je povezana
predstavlja vrline slcdbenika
sa uzi,·anjem, ali je zbog trnja
Konfucija u jednostavnosti,
povezana i s boloni
cestitosti i marlji,·osti. Na
U hriseanstvu crvene ruze
Zapadu se hrizantema vezuje za
simbolizuju krv mucenika i zivot
jesen i koristi se u umetnosti da
posle smrti, dok se bele ruze
predstavi dekadenciju i smrt.
povezuju sa Devicom Marijom. Rozenkrojcansko bratstvo,
MAKO VI
hriscanska sekta osnonna u
Kako stvara narkotik opijum,
Evropi u XV veku, spojilo je
mak se u staroj Grckoj
sirnbol ruze sa krstom da bi
povezivao sa snom i smrcu,
dobilo amblem drustva .
a bio je posvecen Hipnosu i Morfeju, bogovima spavanja
LALE
i snivanja . Bio je povezan is
U staroj Persiji !ala je bila sirnbol
mitom o Demetri i Persefoni
savrsene ljubavi, slavljena u
- ova potonja je brala makove
zelenika U Japanu, umetnost ikebane je razvila sopstveni simbolicki jezik i ritual, a odrazava jednostavnost zen budizma DOLE
ambicija;
Hristov venac = vera; seboj
uvek odan
Vo CE <
mitu o zlatnim jabukarna na
;;:)
Hesperidi ( ostn·u blazcnih)
Bot,rnicki nazi\· biljke banane,
Kelti su jabuku posmatrali kao
i\lusa sapientum, zn,1ci ··\·oce
z
< <
drnl "drugog sveta', kao nata
mudraca", a dao ga je Lineus,
u vilinski wet Keltski kraljevi
s\·edski botanicar, koji je
i junaci, kao sto je kralj Artur,
C:uo da je Aleksandar Veliki
sklanjali su se na lcgendarno
sreo rnudr,1cc u Indiji koji su
ostrvo Avalon, ··jabucnjak"
uglavnom zi\·eli od banana.
0 -'
BANANE
U Kini behar jabuke sirnbolizuje :i:ensku lepotu, a
Prema Kuranu, banan,:i je bila zabranjeno voce u raju Za Budu
jabuke su simbol mira. Medutim,
jc drvo banane sirnbolizovalo
kako je kineska rec za "jabuku"
prolazni karakter i slabost
veoma slicna reci za "bolest'',
materije i mentalne konstrukcije
smatra se ko bnirn davati jabuku
U hinduskoj tradiciji ona je
invalidu.
simbol plodnosti i napretka
Oko jabuke se razvila nova
zahvaljujuci teznji da redorno
simbolika krajem XIX veka,
rada, pa se tako banane mogu
kada je D:Zoni Eplsid ("Jabukovo
ostaviti ispred kuce u kojoj traje
seme") sledio svoj san o zernlji
S\·,:idba
procvalog drveca u kojoj niko nije gladan, sejuci semenke
TRESNJE
jabukc sirom Amerike Svetska
Boja tresnje na usnama
metropola, Njujork, poznata je
Kineskinje srnatra se
kao "Velika jabuka"
svojst\·cnn velike lepote, a izraz "konzumiranje tresanja ..
Na ovoj alegoriji Zemlje slikar koristi obilje voca da bi simbolicno predstavio bogatstvo i napredak, rog izobilja sugerise obilje, a lepa, mlada :Zena puna oblina pojacava simboliku plodnosti GORE
Najveci deo simbolike voea
Drvo smokve i plod pun sernenki
Ninos. Na Zapadu se tresnja
culima . Uzivanjc u
simboli su obilja i plodnosti koji
povezuje sa himenorn, a fraza
VOCU
lako
prizove asocijacije na erotiku
se cesto povezuju sa :i:enskim
"gubitak tresnje .. odnosi se na
i culnost, a takve slike se
osobinarna. Za smob·u u
gubitak ne\·inosti . Tresnjin
nrnogo koriste u urnetnosti
Palatinskom hramu u Rimu
c\·et je nacionalni c\·et Japana .
Voce takode sugerise obilje i
govorilo se da je drvo pod kojim
Samurajski ratnici rneditirali su
plodnost: ono se prosipa iz roga
je vucica dojila Romula i Rema
0
izobilja u klasicnoj mitologiji,
Rimljani su smatrali srnokve
jer na vrhuncu be hara cvet bi
predstavljajuci velikodu5nost
srecnim iii nesrecnim, zavisno od
graciozno pao na zemlju i umro,
bouova i dobru zetvu Voce
toga da li su bile svetle iii tamne.
sto je odgovaralo spremnosti
"'
Osim uloge "voca saznanja'; jabuka se koristi i kao simbol ljubavi, vencanja, mladosti, plodnosti i dugovecnosti
predstadja eufernizam za polni
obraca se dircktno i sn•1:i:no
drveta :i:ivota predstavlja hranu
GORE
SMOKVE
U Knjizi postanja, Adami ha
besmrtnika, a sadrzi seme za
su koristili srnokvino lisce da se
reprodukciju i rast.
pokriju kada su postali svesni
zivotu i snuti ispod tresnje,
sarnuraja da se suoci sa srnrcu u cvetu mladosti .
svoje golotinje, a zabranjeno
SLJIVE
JABUKE
VOCe koje
Na Dalekorn istoku, sljiva kao
Jabuka se identifikuje sa
smokva nego jabuka U Africi,
drvo je simbol proleca, kao i
"vocem saznanja'', bilo dobrim
narod Kokoto iz Cada povezuje
simbol kraja zime: kako ona
iii zlim, kao sto je u Edenskom
smokvu sa trudnocom, a smatra
cveta izmedu dva godisnja
vrtu iii u :i:ivotu, sa mudroscu
se da njen mlecni sok povecava
doba, predstavlja obno\'U
i besmrtnoscu, kao u grckom
stvaranje rnleka .
mladosti. Takode se smatralo
SU
je\i pre je biJa
oesNo Ova slika boga Dionisa tazvija pol nu simboliku jabuke, smokve i vinove laze da bi se istakla njena eroticnost
da se besmrtnici hrane sljivinirn
Narovi su ostavljani kao lnana
cvetorn, pa je ovo drvo
u egipatske grobnice da prate
povezivano sa besrnrtnoscu l u
mrtve na putovanju U Grekoj,
japanskoj i u hriseanskoj tradiciji
na vencanjima i za Novu godinu,
ona je simbol vernosti
nar se razbija na tlu kao sirnbol plodnosti i obilja.
BRESKVE Breskva potice iz Kine, gde je
URME
srnatrana svetirn drvetorn zivota,
Urrna potice iz Persijskog zaliva
dajuci eliksir besrnrtnosti.
i oduvek bogato rada u lraku. Za
Taoisti su povezivali breskvin
Egipeane je ovo voce bilo sirnbol
cvat sa nevinoscu i sa zenskim
plodnosti Urmu Arapi pominju
genitalijama ("'Tao" je kineska
kao "kraljicu oaze" i kao "drvo
rec za .. breskvu'')
u staroj
zivota" i ka:Zu da je ovorn drvetu
Evropi breskva se zvala
najbolje kada su mu noge u vodi,
"Venerinim vocem" i bila je sveta
a glava u nebeskorn plamenu
S\·,1dbcni111 S\ CC,l!ll'Stinl.l zbL1g Yczc s.1 plod1wscu ..1 t.1 tr.1dicij.1
za Himena, rirnskog boga braka.
L!Cl I MANGO
pL1stoji i d,l11.1s U hrisc,lllskL>j
breskva u ruci bogomladenca
Lici je sitno voce sa juga Kine
ikonogr.1fiji. ponwr.1ndz.1 u ruci
Hrista simbolizuje spasenje.
sa grubom crvenkasto-braon
bogomL1denc.1 Hrist.1 prcdst,1\ lj,1
U hriscanskoj ikonografiji,
korom i velikom sjajnorn braon
p]odnost i SICCLI:
KAJSIJE
kosticom Stavljanje licija ispod
Eno pc L'\ l' \OCC jc prcdst.1\ lj,1IL1
/,l
\Cqicc
U Kini se kajsija povezuje sa
kreveta bracnog para izrafava
srcc U 1'.ini sc pl1mc,r.rndz.1 il'S
lepotom i seksualnoscu iene.
nadu dace biti blagosloveni
jcdc
Crvene kajsije simbolizuju udatu
de com.
dan No\c gc,dinc
ienu koja je nasla ljubavnika, a
Lw
simbol srccc n.1 drugi
Mango, sa socnim
oci lepe zene cesto se uporeduju
narandfastim mesom, zaviC:ajno
CROZDE
sa kosticama kajsije Ovo voce
je voce istocne lndije i Burrne
Vinu1
se koristi i kao simbol ienskih
U Indiji se s.rnatra svetim vocem,
poj.n ]juju u rimskL>j umct1wsti.
genitalija.
,l
k1z,1 i grozdc ccsto SC
predstavljajuci plodnost i srecu .
sugcrisuci bog.1tst\ L' i uzi\ ,1njc
Legenda kaie da je Buda dobio
.1
NAROVI
lug manga u kojem je mogao da
rimskim p.llld,uwm grckom
Rastuci u mediteranskoj
se odmara.
Dionisu. bogom \ ino\c IL1zc
klirni, narovi krajem leta
f'O\CZUjU SC
S,l
F\.1hL1Sl1Ill
plodnosti i L1slub,HLnj,1 i
postanu jedre crvenkaste
POMORANDZE
izr,1z,1\ ,rnj.1 str.1sti Crnzdc iz
kugle koje iznutra blistaju
Latinski naziv drveta
Obcc,rnc zcrnljc prcdst,1\ lj.1!0
od socnih crvenih semenki
pornorandze, Fructus aurantia,
jc n1oguCnost no,·og Zi\
nalik draguljirna Njihovo
odnosi se na zlatnu boju
Izr.1iljcc Z,1 hrisc,lllc. \ ino jc
irne znaci "jabuka sa rnnogo
pomorandze, dok naranha, izraz
simbol Hristo\ c kn i
semenki" Nar je bio jedan od
za plod na spanskom, dolazi od
Alahovih darova u Kuranu,
persijske reC:i narang koja znaci
a za Izrailjce je predstavljao
'\mutra5nji miris" Pomorandfa
cari njihove zernlje i mudrost
sugerise i nevinost i rodnost,
naroda Cesto se povezuje sa
jer se cvet i plodovi pojavljuju
plodnoscu - simbolizujuci
istovrerneno. Cvet pomorandie
majcinu utrobu - ali i sa smrcu .
je bio prisutan u starim
(1tL1 zL1
simbolizovali Sok nara korist c , __
v
ZIVOTINJE <(
z ::)
Kerber je cuvao podzemni sn~t
SU
Maje su sahranji\·,1le psc sa
simbolom duhovne pred.:inosti i
njiho\'im gospodarima da bi ih
prosveecnja.
pO\'CZi\·ani
S
laH1rn, cineci ga
<(
vodili na drugom svetu.
Za Kineze je tigar, pre nego la\·,
<(
Duz se\·erozapadne obale 0 _J
kralj Z\'eri Duh cm·ar, u pocetku
Amcrike vuk je mocru
!ova a kasnije ratarstva, on je
duhovna Zi\'Otinja koja moze
treci znak kineskog zodijaka. Beli
da obdari s,unana natprirodnim
tigar se povezuje sa mcsecom, a
sposobnostima, a mnoge
bko vidi u mraku, simbolizuje
famanisticke kulture govore o
prosvecenje. U hinduizmu, tigar
tome kako earobnjaci dobijaju
predstavlja neobuzd.:inu strast
moci od zene prerusene u
i gubit,1k kontrole - bofanstva
vuka. U hriscanskoj tradiciji,
Siva i Durg,1 jasu tigrove bda
vuk sc obicno prikazuje kao
unistavaju demone, pokazujuci
suprotnost jagnjetu, pri cemu
njihon1 surovost i neustrasivost U pretkolumbo\·skim
jagnje simbolizuje \'ernike
Macke su bile svete zivotinje za stare Egipcane i pojavljivale su se kroz njihovu celu kulturu u vajarstvu i slikarstvu.
GORE
a vuk mod koje prete da ih
civilizacijama Srednje i Ju:Zne
Kroz celu istoriju zivotinje igraju
uniste. Kolob·ijalni izraz "vuk
Arnerike. jaguar je bio car
vaznu ulogu u simbolickom
u jagnjecoj kozi · odnosi se na
d:Zungle i govorilo se za njega da
jeziku mnogih kultura. Slavljene
laznu nevinost, dok indijanska
je podario ljudima dar za vatru
su kao bogovi i smatrane su
plernena u americkirn nizijama
i lov l\[aje su ga smatralc bicem
izvorom rnudrosti i snage,
smatraju prerijskog vuka, ili
podzemnog s\·eta koje poznajc
vesnicima srece i nesreee,
kojota, velikom nralicom. Ova
tajne zemlje: sm.:itralo se da jc
duhovima zastitnicirna i
ideja se poja\·ljuje i u evropskom
gledanjern
vodicima u druge svetove, kao
folkloru u prici o Crvenkapici, u
moguce videti buducnost Danas
i simbolicnim predstavama
kojoj \'Uk simbolizuje grabljivo
mnoga plernena u podrucju
ljudskih karakteristika
rnusko
Arnazona slave jaguara kao
VELIKE MACKE
izvor isceljenja, povezujuci ga
lekove, odecu i kozmetiku, kao i
Zbog grive, zlatnog krzna i
sa plodnoscu, vodom i ki5om:
radi zadovoljenja ljudske tastine
carskog drfanja, la\· je stari
pripadnici naroda ivlace veruju
Simbolicno, one doticu sve
simbol sunca i ovaploeenje
da jaguari jedu duse pokojnika
nivoe svemira - nebo, zernlju i
zemaljske snage. U starorn
irtvovanjima i love se za hranu,
Egiptu faraon je cesto pribzivan
DOMACE 1\!ACKE
kao lav, a africki kraljevi su
Stari Egipeani su obofavali i
PSI I VUKOVI
koristili slike lava bo licne
balsamovali macke, a ubijanje
Pas je verovatno najstarija
simbole U alhemiji, lav je
ili povreda macke bili
pripitomljena zivotinja i
predstavljao polnu strast, dok je
smrtni greh Nasuprot tome,
oznacava odanost, zastitu
zeleni lav povezivan sa divljim
U
i drugarstvo Psi se uveliko
silama prirode Lw je takode
bile proklinjane zato sto nisu
podzemni svct
se ponekad povezuje sa hrabroscu i pobedom, a ponekad sa surovoscu, lukavoscu i pohlepom.
u Kini, tigar (kao i leopard) je car zveri i cuva vrata raja
SASVIM GORE
njegove oci bilo
naguala (cm·ara duha) i kao
Zivotinje se koriste u obrednim
GORE Vuk
Ll
SU
budizmu, macke i zmije
SU
povezuju sa smrcu i svetom
po\'ezivan s boginjom majkom
plakale kada je Buda umro
duhova: Ajnui u Japanu su
- bio je jedan od simbola
- iako iz drugacije perspektive
verovali da psi imaju psihicku
vavilonske boginje !Star. U
ovo moze da se shvati kao
moc da otkriju duho\'e; za Inke
klasicnom svetu, on je bio C:uvar
znak duhovne mudrosti . Stari
je zavijanje psa moglo da najavi
podzernnog sveta i simbol
Jeneji nisu voleli macke jer su
smrt rodaka: au grckorn mitu
bofanske zastite I Buda i Hrist
prljave dok su srednjevekovni
hriscani povezh·ali crne macke sa
sveta zivotinja i ne sme se ubijati;
vradzbinarna.
ove zivotinje se slobodno kreeu
< 0
ulicarna indijskih gradova.
z
Za razliku od krave, koja je
KUNICI I ZECEVI
retko irtvovana, irtvovanje
I kunic i zec se povezuju s mesecom i prcdstavljaju simbole
bikova je veoma rasireno. U
plodnosti u mnogim kulturarna.
starom Rimu, bik je irtvovan
Eostra, saksonska boginja proleca
jednorn godisnje zato sto
sa zecijom gLworn, donela je
se verovalo da njegova krv
zoru i novi zivot. U Kini zec
obogacuje zemlju i prenosi
predstadja reproduktivnu moc
muskost; odjeci tahih \'erovanja
i dugovecnost I zec i kunic
pre:livljavaju danas u spanskoj
se pojavljuju kao prevaranti,
koridi. Zbog rike, bik je bio
narocito u pricarna o zecu Breru,
zivotinja bogova grmljavine,
tradicionalnirn africkim prieama
kao sto je nordijski Tor Apis,
koje su na americke plantaze
bik u starom Egiptu, bio je
doneli robovi.
simbol stvaranja sveta i cesto je
Dakote ga vide kao manifestaciju
prikazivan kako nosi suncev disk
nhon1og tvorca, pa on igra
SLONOVI
boga Ra medu rogovima: pa ipak
glan1u ulogu u ceremonijamJ.
I Afriku i Indiju cesto simbolizuje
bio je sveta zivotinja i Ozirisa,
traganja za vizijorn.
slon. On je simbol snage,
boga podzemnog sveta
dugovecnosti, mudrosti i srece; i
J\!EDVEDI
kad ga jasu vladari, on predstavlja
BIZONI I BUFALA
moc i autoritet U mitologiji
Dokazi iz pecinske umetnosti
tradicijama med\·ed se povezuje
Indije i Tibeta, slon drzi svet
( kao sto je u Laskou, Francuska)
s medicinom, isceljenjem i
i simbolizuje nepromenljivu
otkrivaju centralnu ulogu
rnagijskorn mudroscu U severnoj
stabilnost. Ganes, hinduski bog
bizona u fizickom i duhovnom
Evropi. med\·ed je kralj zivotinja
sa s!onovskom g(avom, rusi
Car Mugal je prikazan kako jase belog slona, simbol carskog dostojanstva, moci i mudrosti u lndiji
GORE
U rnnogim Samanistickirn
MAJMUNI Pavijanskom bogu Totu u Egiptu
zivotu prvih lovackih drustava
i povezuje se s ratnicima:
prepreke U budizmu, beli slon je
Slicni bizonjma i ponekad
zastrasujuci nordijski ·· berserkeri"
sveta zivotinja: Budina majka je
poistovecivani s njirna, bufala su
isli su u boj obuceni samo u
Maje su verovale da
sanjala slona prilikom zaceca U
takode bila obofavana.
medvede krzno. U hriscanskoj
je majmun stvorio
simbolici, rnedved je smatran
umetnost, brojeve i
S\'C
Tajlandu, Laosu i Kambodzi ka±u da slon daje kisu i bogatu letinu
Pripadnici plemena Zulu \'Cruju da bufalo moze da
okrutnom, opakom i davolskorn
poseduje du5u C:oveka, a Sijuksi iz
slikom culnosti.
pripisivao se izum brojeva i pisma .
pismo
BIKO\!! I KRAVE Tradicionalno, bik je simbol muskosti, krava majcinstva
KONJ
i plodnosti Zbog toga sto
Stari simbol zivotinja, konj se povezuje sa
njeni zakrivljeni rogovi lice na
suncem i bogovima neba . On predstavlja
polurnesec, krava je nebeski
snagu vetra, oluje, vatre i tekuce vode. Smrt se
simbol rnajke boginje (kao StO
SU
staroegipatska bofanstva lzida i
prikazuje kako jase crnog konja dok je beli konj simbol svetlosti, zivota i duhovnog prosvecenja.. Za Budu kazu da je napustio zemaljski zivot na
Hator) U nordijskoj mitologiji,
belom konju Konji su vukli suncane kocije u
praiskonska krava - Hraniteljka
klasicnom, iranskom, indijskom, nordijskom i
- lizala je led da bi stvorila prvog
vavilonskom mitu
C:oveka . Za Hind use, krava je
PTICE ganan je mracna suprotnost
Zato sto mogu da lete, ptice se cesto smatraju posrednicima izmedu neba i zemlje, delujuci kao glasnici visih iii rnoci sa
<
a: 0
drugog sveta . One se takode smatraju ovaplocenjern duha i duse, jer let simbolizuje slobodu od fizickih ogranicenja sveta prikovanog za zemlju i cesto se Pecat predsednika Sjedinjenih Americkih Drzava, koji je promenio predsednik Truman 1945 godine u odnosu na originalnu verziju iz 1880; okretanje glave or la sa desne u levu stranu (prema maslinovoj grancici, simbolu mira) tada se smatralo da znaci promenu od rata u mir
GORE
i
koristi kao metafora za misticno iskustvo.
DOLE DESNO
U
zapadnjackom folkloru, za rodu kazu da donosi bebe majkama, a u mnogim delovima sveta ona je donosilac dobrih vestL
dvoglavi orao se pojavio u Mesopotamiji pre vise od cetiri hiljade godina Smatra se da njegova simbolika povezuje bogove blizance moci i sveprisustva, iii zemaljsku vladavinu sa
kasnije, ovaj simbol su usvojili
PTICE GRABLJIVICE Ratnici i plemiCi povezuju
Sveto rimsko, Prusko cartsvo i predrevolucionarna carska Rusija
golubici; takode se vercn·alo da je on duh blizak vesticama
u
grcko-rirnskoj tradiciji nane su bile svete ptice z,1 Ate nu I i\[incrvu, boginju r.1ta, ali su bile sprec;n·,rne da se spuste 1u krm·cn·c njenih hramova zato sto je to predskazivalo smrt !me starovelskog kralja, Bran, znaci "gavran"; za njegovu gla\·u kazu da je z,1kop.111a ispod londonske Kule. ,1 t,rn10 se drze gavranovi u skladu sa popubrnim rnitom
se sa pticama grabljivicama,
dace Englezi pasti ako oni ikada
narocito sa orlom, jastrebom
odu
i sokolom. Sokolovi, koje je
soko je oznacavao zlo, ali je
Neka indijanska plernena su
za lov koristila aristokratija u
pripitomljeni soko predstavljao
\'crovala da je gavran doneo vatru
Kini, Japanu i hropi, postali
preobracenog paganina, a soko s
i svetlost svetu lnuiti iz Sibira i sa
su simbol plemstva; u Kini,
cubom nadu u prosvecenje.
Aljaske dele slicno verovanje - da
Orao se uveliko povezuje
je ova ptica dosla iz praiskonskc
nosili su slike sokolove alave
sa vodstvom i usvojile su ga u
tame i da jc ostala da nauci prve
U starom Egiptu, soko je bio
raznim vidovirna ambiciozne,
ljude kako da prcfo·e Shodno
"
U grckom mitu govorilo se da belezi na repu pauna predstavljaju oci ubijenog diva Argosa
Stari simbol sunca,
bozanstvima. Mnogo vekova
barjaci gospodara \'isokog ranga
DOLE
DVOGLAVI ORAO
kralj ptica, a hijeroglif za so kola
ekspanzionisticke civilizacije
tome, ganan je predstadjao
znaCio je .. bog"; on je takode
(ukljucujuci stari Rimi SAD)
boga trnrca i gornrilo se da
bio simbol boga neba Hora.
kao simbol nacionalnog
ubijanje gavr,rna donosi nesrecu
Indijanska plemena smatraju
identiteta i suvereniteta. U
i lose Heme. Vran.:i je ptica
jastreba glasnikom predaka dok
Kini, orao simbolizuje snagu, a
proroeanstva u kini.
se u Polineziji ova ptica povezuje
u keltskorn folkloru je sirnbol
sa isceliteljskim i prorocanskim
dugovecnosti i podmladivanja.
GOLUBOVI
mocima. U Kini, jastreb oznacava
Za hriseane orao simbolizuje
rat, a istovremeno je i simbol
svemoc i sveprisustvo Boga, kao
Danas se vc>olub mnoao v koristi kao simbol svetskoa rnira. U
sunca Za ranohriseansku crkvu
i Hrista i svetogJovana apostola.
Stamm zavetu, to je bila ptica
U mnogim hriscanskim crb·ama
koja se vratila na Nojevu barku
Biblija se stavlja na naslon u
noseci maslinov list, ukazujuci
obliku orla, simbolizujuci moc i
na pomirenje Boga i ljudskog
inspiraciju Bozije reci .
"
roda, dok je u Japanu golub s macem najavljivao kraj rata.
GAVRANOVI I VRANE
Golub je takode simbol cistote
Mnoge kulture ne prave razliku
duse; u hriseanskoj tradiciji on
izmedu gavrana i vrane i ove
predstavlja Sveti duh; u lcgendi
ptice dele slicnu simboliku I
o kralju Arturu on se povezuje
jedna i druga ptica srnatraju
sa svetim Gralom.. Za Rimljane,
se zloslutnicama, vesnicirna
golub je bio sveta ptica Venere, a
rata, srnrti i natprirodnog U
u Kini je povezivan sa plodnoscu
judeo-hriscanskoj tradiciji
i dugovecnoscu.
PTICIJE PERJE lndijanci iz Severne, Srednje i Juzne Amerike koriste perje kao ukras na spektakularnim perjanicama Asteci su koristili zeleno perje iz repa kecala za vladare (ova ptica je simbol njihovog vrhovnog boga, Kecalkoatla), dok za sve lndijance perje sadrzi moc iii "lek" ptice od koje oni poticu, pri cemu je najcenjenije perje orla.
PA.UNOVI
LABUDOVI I GUSKE
sto je predskazivalo dace
Zbog
I guska i labud su velike
neko umreti i da grob treba
paun prcdstavlja bo:l:.1nst\·o,
\ odenc ptice koje u mnogirn
da bude pripremljen Sovin
kr,1ljc\ sko dostojanst\ o, ljub,l\
kulturarna imaju asocijacije
izuzetno dobar nocni vid
i lcpotu U Pcrsiji je on boravio
s,1 drugirn svetorn U Sibiru
stv•ua tradicionalnu vezu sa
S\
ojc \ clic,rnstvcnosti,
u r,1jskim b.1st.rnu, ,1 dnir sc
bbud simbolizuje samansko
proric.rnjem Medu indijanskim
okrct,10 oko ··p.rnno\ og prcstob
uranjanje u podzemni svet, a
plemenima arncricke nizije
U hinduskoj tr,1diciji ov.1 ptic,1
po rnisljenju Tunguza on je bio
sovina pera su se nosila kao
jc kosmicka planina !(,rnu, bog
duh nidic prvog sarnana. Guska
magicni talismani, dok je za
]jub,ffi i S\ct,1 ptica z,1 S.uasvati,
selica sc takode smatra duhom
Poni plemena iz Nebraske
boginju rnudrosti i umetnosti
pornagacem, noseci sarnana u
sova predstavljala nocnog
Cudcsni bclczi na p.1uno\om
ncbeske ;n·anture
zastitnika U staroj Atini, ova
rcpu od,1n10 sc poisto\·ccuju sa ocim,1 i uporcduju sa Z\·czd,1111,1,
U hinduizmu, ove dve ptice
ptica je bila sveta za Atenu,
su mitski zamcnljive, tako da
boginju mudrosti: slicno tome,
,1 prcdsLl\ lj,1ju i sirnbolc sunc.1
Hamsa - jcdna ptica sastavljena
u alherniji. sova se smatra
U budizrnu paun oznac,1\a
od Lh-e - moze da se poja\·i
najmudrijorn od svih ptica, a
saosccajnu budnost
kao guska iii kao labud, a
takode je i simbol istinskog
simbolizuje s,wrscno
alhemicara.
RODE
jedinst\·o i ravnotcZlL Kako
U rnnogirn kultur,rnu roda jc
iabudo\·i CCStO zive
gL1snik dobrih \Csti K,10 ptica
ceo zinit, u zapadnim
U predanju australijskih
sclic.1, on,1 jc sirnbol putnika,
tradicijama se pcn·ezuju sa
urodenika snake se povezuju
au zemlji u koju sc dosclj,n·,1
vcrnoscu
sa srecom i ushicenjem dok u
LI
paru
u
grcko-rimskoj tradiciji labud je bio sveta ptica za AfrodituNeneru; on se takoae pojavljuje u mitu o Ledi, koju zavodi Zevs kada se pretvori u labuda
GORE LEVO
U mnogim tradicijama sova se povezuje s magijom, sa drugim zivotom, mudroscu i prorocanstvom
GORE
SVRAKE
Kini naziv O\'C ptice znaci '·ptica
predst.n·lja doL1nk prolcca i otuda no\ og zi\ ota. U staroj
SOVE
radosti'" Kada se prikazuju
Grckoj
Zbog srnjih noenih letova,
kako nose kineski novcic,
U Kini i Japanu
z,1 Hcru, boginju braka i
jezivog hub i ogromnih ociju,
one predstavljaju zelju za
zdralovi SU
zastitnicu porodaj.1 [zrcka da
so\·a se ccsto povezuje sa
svetskim mironL Ivledutim, u
rode donosc dccu u \·ezi je sa
natprirodnim silarna. Bila je
evropskom folkloru svrake se
idcjom d,1 dusc ncrodcne dece
ptica smrti u starom Egiptu,
srnatraju lopovima i pticarna
zi\·c u mocv,uama i b.lrama
lndiji, Kini i Japanu: u Kini
zloslutnicama .
- prirodnom stanistu roda - i
se smatralo da njen huk
rode ih otkrivaju trazcci ribu
zrnci kao reci .. kopaj, kopaj",
O\
,1 ptic,1 je bib
S\
eta
ZDRALOVI
tradicionalni simboli dugovecnosti, mudrosti i vernosti. U zapadnjackoj umetnosti oni olicavaju budnost
v --i
n rn
VoDENA STVORENJA KITOVI, AJKULE I
duho\·a i kao prorocista vodcnih
DELFIN!
boianstan. U mnogim dclovima
U J1panu, kit je bio jedno od
zapadne Afrikc jetri i utrobi
sedam boianstava sreee i slavljen
krokodila pripisuje se mocna
jc kao bog ribolova i hrane. U
rnagija, a ponckad ih 5amani
mavarskoj tradiciji on simbolizuje
koriste za bacanje destruktirnih
izobilje; figura pakake
cini
- stilizovani kit sa velikim spiralarna za celjusti - popLllaran
bili svete zivotinje i ponekad
je motiv.
su balsamovani. Kultni centar
U judeo-hriscanskoj tradiciji,
Stari Grci su postovali delfine kao simbole mudrosti i proroi':anstva. GORE
staroza\·etni opis Jone i kita
gde su pitomi krokodili bili
povezivao ga je sa smrcu i
ukras.wani zlatnim rnindL1sama
ponovnim roclenjem Ponekad
i ritL1alno hranjcni u slan1
se tndi da se ova prica odnosi
boga krokodila, Sobeka Ovaj
delimicno je LI vczi sa stanistem,
na ajkulu ljudozdera pre nego
bog jc bio pm·ezivan i sa zlim
delimicno LI vezi s njihovim
na kita, a hinduski bog Visnu
i destruktivnim silarna Seta,
izgledom i ponafanjem i
ponekad se prikazuje kako izlazi
boga podzernnog sveta, koji je
delimicno LI vezi sa znacenjem
iz Lista ajkule. Kitovi su simbol
poprimio krokodilski oblik posle
koje imajLI za ljL1dsko drustvo
prirodnih opasnosti.
ubistva svog bra ta, Ozirisa, i sa
postL1jL1 kao boianstva, sejLI strah Staroegipatski bog sa glavom krokodila, Sobek, povezan sa davolom, simbol je destrukcije.
je postojao u Krokodilopolisu,
Simbolika vodenih stvorenja
Vodena stvorenja se razlicito
DOLE
U starom Egiptu krokodili su
U staroj Grckoj delfini su povezivani sa Apolonorn i
dobrodusnim bogorn sunca Ra. Za australijske urodenike koji
kao cL1dovista i love se zbog mesa,
njegovim darovima rnudrosti
zive na Senrnoj teritoriji. veliki
Lilja, jaja, ko±e i kostijLI Ona igrajLI
i prorocanstva i sa boginjorn
krokodili ovaplocuju duhove
znacajnu ulogu u mitu, fokloru i
ljubavi roclenom iz vode,
znaC:tjnih ljudi i povezujL1 se sa
religiji
Afroditorn, oznacavajuci
mudroscu, dok narodi Madarpa
jedinstni muskog, solarnog sveta
iz severoistocne Arnemske zemlje
RIBE
i zenskog, vodenog carstva; naziv
veruju da je C:ovek krokodil
Mnoge tradicije koriste ribe
delfina na grckorn, delfis, odnosi
stvorio vatru. U Kini, aligator iii
kao simbol dL1hovne mL1drosti
se na rnatericu, po kojoj je dobilo
krokodil bio je izumitelj pev;rnja i
U hriscanstvu je riba sirnbol
irne sveto prorociSte DelfL U
bubnja, a igra L1!ogu u ritmu sveta.
Hrista, au hinduizmu se Vi5nu
mnogim indijanskirn kulturann
U ranohriscanskom verovanjLI,
pojavio kao riba Macja da spase
delfin je i bofanski izaslanik
osoba koju pojede krokodil odlazila je LI pakao
C:oveeanstvo od potopa i otkrije
i oblik Velikog duha, dok su
Vede iii Sveto pisrno Zbog
navatejski arapski rnoreplovci
ogromnog broja jaja koja polafo,
verovali da delfini prate duse
ZABE
ribe se uveliko povezuju i sa
pokojnika u podzernni sveL
Tradicionalno, fabe su lunarne
plodnoscu. U Kini su one simbol srece
zivotinje, a njihove radikalne faze KROKDILI I ALIGATORI
Narocite nste se izdvajaju zbog
rasta povezivale su se sa fazama
Krokodili nastanjuju dva sveta
meseca One se takode povezuju
svojih simbolickih svojstava .
- kopno i vodu - sto ih cini
sa plodnoscu, vodenirn tokovima
Na primer, u Japanu 5aran
sirnbolirna fundamentalnih
raclanja i kise i sa preobrazenjem
simbolizuje ljubav, hrabrost,
suprotnosti. Neka africka
i besmrtnoscu
plernena slave krokodile
pretvaranja u princeve u
povezivali lososa sa rnudroscu,
kao posrednike izmec!L1
zapadnjackom folklom Za Kelte
prorocanstvom i inspiracijom
svakodnevnog sveta i sveta
je iaba bila gospodar kopna
dostojanstvo i srecu, dok
SU
Ke Iti
otuda motiv
SKOLJKE Buduci da je struktura koja stiti zivot, simbolika skoljke cesto se povezuje sa majcinom \.)trobom,
< 0
radanjem i stvaranjem sveta. U
0
grcko-rimskom mitu, Afrodita/
z
Venera pojavila se iz ogromne
>
ljusture skoljke kapice, a u
''-" -j
hinduizmu skoljka simbolizuje izvor postojanja, pri cemu njen U bajci Se zabac pretvara u princa kada dobije poljubac od princeze, sto simbolizuje preobrazenje
GORE
i iscelitcljske moci rnde, a za
Kornjaca je u mnogim tradicijama sveta zivotinja. indijanskim tradicijama ona je simbol zemlje
u
tacke. Skoljke se koriste kao ceremonijalni rogovi kod Maja i Asteka, a predstavljaju i jedan od simbola budizma. U Beninu, skoljcice kauri su se nekad koristile kao novae i povezuju se sa bogatstvom, kraljevskim dostojanstvom i ugledom U
U hinduskom mitu kornjaea C:ub·a predstadj.:i jednu od
boianstvo cije je kreketanje
desct inkarnacija Visnua . Ona
predskazivalo i stnr,1!0 kisu
je sirnbol meditacije i duhovne
U starom Egiptu, boginja ±ab,1
hriscanskoj ikonografiji, Devica Marija se ponekad uporeduje sa ostrigom, a Hrist sa biserom.
mudrosti U rnitu .:iustralijskih
povlacc se za vreme oseke), ona
Hekat,1 povezivan,1 je s magijom
urodcnika za kornjacu sc govorilo
se cesto povezuje s,1 mesecom. U
KORAL
i porodajcm, ,1 u Kini i Japanu
da se rach iz \·oda koje su nastalc
tradiciji Inka ona je bib aspekt
Prem a
z.:ibc
otapanjem praiskonske planine
velike rnajke koja je progutala i
povezi\·ane
S
m.:igijorn U
Jap.rnu, zab.:i je bila povezi\·ana sa
leda, do kojeg je dove la boginj.:i
pornr.:icenjim.:i rnesec.:i, au Kini
sunca, dok u Polineziji kornjaca
s.:i booatst\•om i duoovecnoscu. 0 v
ovaplocujc moc rnorskih
vreme i mladi mesec
starokineskom verovanju, koral je nastao iz d rveta koje raste na dnu
HOBOTNICE
mora U alhemiji je
U srednjevekovnoj Enopi :labe
bozanstava Medu africkim
U klasicnoj antici hobotnica je
bio poznat kao drvo
su po\·czivane s magijorn i
plcmenirn.:i kornja(e
posmatrana kao cudoviste koje
zivota, ispunjeno
nadzbinama . U Bibliji su iabe
svete zivotinje vodenih bogova
SU
eesto·
KORNJAC:E
napada nasukane mornare i kida ih na komade. Kao i kraba,
bile jedna od deset napasti Egipt.1
supstancom nalik krvi (zbog boje). U budizmu, za koralno
FOKE I MORSKI KONJI
hobotnica je povezivana sa
drvece se govori da
U nekim inuitskim pricama, ova
mesecom i letnjim solsticijem.
raste u raju
stn1rcnja slove kao praiskonski
Hobotnica se mnogo koristila u
Zbog cnstoce i oblika oklopa.
preci, sposobni da poprime
rninojskoj i mikenskoj civilizaciji
kornjaea je u mnogim kulturama
ljudski oblik i da uce ljude da
na Mediteranu, gde se ponekad
simbol sveta . Ona je najstariji
plivaju i lo\·c ribu: ona su takodc
j;:ivlja zajcdno sa spiralom ili
indijanski sirnbol Zemlje iii
glasnici, koji se krecu izmedu
svastikom. Krakcn·i je povczuju
nujke zernlje - dok zemljotresi i
sveta duhova (rnde) i materije
sa stvar;:injern sveta koji se
gnnljavine nast.:iju kada kosmicka
(kopna). lnuitski obicaj diktira
razvija iz centra.
kornjaca trese srnj zernaljski
da se prilikom ubijanja ovih
oklop Maje su takode shvatale
iivotinja njihove besike bacaju
Zernlju kao ogromnu kornjacu,
natrag u more, jcr se veruje da
sto je bio slucaj i sa Kinezima,
ce se one tada ponovo roditi kao
koji su pege na oklopu kornjace
zive foke i morski konji Morski
smatrali kartorn sazvezda i
konj je jos poznat i kao rnorski
koristili su ih kod proricanja. Od
slon.
cetiri sveta kineska stvorenja, kornjaea je jedina prava zirntinja
0
oblik formira visestruku spiralu koja nastaje iz jedne centralne
GORE
i\[aje i Asteke on.:i je bila vodeno
SU
<
KRASE
(preostala tri su zrnaj, feniks
S obzirorn na to da se kretanje
i jednorog), a bila je simbol
krabe ravna prerna rnesecevim
dugovecnosti
rnenarna (love za neme plime, a
DOLE Foke igraju vaznu ulogu u mitu i obicajima lnuita, gde se cesto posmatraju kao praiskonski ljudski preci.
L
>
lNSEIZTI pokojnika koje posecuju zen11ju, a slicno verovanje postoji u Gvatemali . gde se oni povezuju sa zvezdama. Kao i kod drugih zivotinja, simbolicke asocijacije
0
insekata zasnivaju se na
_J
njihovom ponafanju i fizickim karakteristikama i usac!eni su u
VILIN KONJIC U nekim indijanskim kulturama vilini konjici simbolizuju snove, promenu i prosvetljenje i povezuju se sa samanskim mocima . Za Kineze vilin konjic predstavlja leto, a zbog ostrog nepredvidljivog kretanja u isto vreme je simbol nepouzdanostL
kulturu i vreme
MUVE
Na ovom portretu Napoleona koristi se motiv pcele, koji je izvezen ne samo na carevom plastu nego i na podijumu na kojem on stoji. Rec je o simbolu jednakih pod jednim vodom GORE
Leptir je simbol duhovnog razvoja i preobrazenja . U Latinskoj Americi on se koristi i za opis prostitutke, koja se seli od jednog muskarca do drugog DOLE DESNO
napora, pccle se cesto koriste kao
!me Belzebub, glavni davo koji
rnodeli ljudskog drustva Kosnica
se pominje u Bibliji, potice
je postala metafora za sreden
od hebrejske reci koja znaci
i milosrdan zivot hriseanskih
"gospodar muva", ukazujuci na
rnonaskih zajednica. Peele se
prilicno cesto verovanje da su
odavno visoko cene i zbog saca,
rnuve vesnici bolesti i c!avolskih
izvora ne samo secera nego i
nesreca; one su bile trece od
voska koji se koristi za pravljenje
deset napasti u Egiptu Mec!utim,
sveca Tako
SU
pcele povezane i
u staroegipatskom Novom
sa slascu i sa svetloscu. U starom
kraljevstvu ( 1550-1100. p n
Egiptu one su bile simbol sunca,
e. ), rnuve su bile poznate po
nastale od suza boga sunca Ra.
Iz perspektive koja sagledava
istrajnosti i hrabrosti i usvojene
svemir kao mec!usobno
su kao simboli ratnika: iz ovog
oko matice (pcelinje kraljice),
prepletenu rnre:lu postojanja,
perioda
pee la je bila kraljevski sirnbol:
svaki deo prirode je znacajan, bez
stapici ukraseni arnajlijama od
usvojili su je srednjevekovni
SU
otkriveni earobni
Kako je kosnica organizovana
obzira koliko malen iii obican
muva Kod Navaho Indijanaca,
francuski kraljevi, a oziveo
bio. Shodno tome, cak i najsitniji
Dclflco ("velika muva") je
Napoleon kao sirnbol jednakih
insekti imaju bogate simbolicke
duhovni glasnik povezan sa
pod jednim voc!om.. U kineskoj
asocijacije, cesto se povezujuCi
isceljenjem
umetnosti, pee la iii leptir koji
sa bogovima, duhovima i drugim
lete oko cveta (simbola za ienu)
svctom . Na prirner, u mitologiji
PCELE
predstavljali su asocijaciju na
Srednje Amerike, mali leteci
Zbog marljivosti, drustvene
iarku :Zudnju U staroj Grckoj
insekti su se smatrali dufama
organizacije i zajednickih
med je povezivan sa recitoscu,
MRAVINJAK U kosmologijama mnogih africkih naroda (narocito kod Dogona i Bambara Malija) mravinjak igra znacajnu ulogu. On se povezuje s jezikom i umetnoscu tkanja, sa zenskim polnim organima i sa stvaranjem sveta; obicaj je da :Zena sedi na mravinjaku zbog plodnosti Tradicionalni model dogonskih koliba zasniva se na planu mravinjaka, a verovanje da mravi znaju gde se nalaze podzemni potoci znaci da se bunari cesto kopaju u blizini mravinjaka. U tibetanskom budizmu mravinjak je simbol aktivnog zivota
dok se u keltskom svetu,
sa posteljicom, dok se Iscel,
(carobnica i isceliteljka)' bi la
medovina (formentisano pice
majanska boginja babinstva,
jedna od Cetiri boginje koje
od med a i vode) smatrala picem
pojadjuje kao pauk U Japanu se
cm·ale mrtvog Ozirisa. Usled
bogova
smatra da iene paukovi zavode
veze sa pustinjom, skorpija moze
putnike, a na Zapadu se iene
da predstavlja susu i bedu Neki
i vrlinu, a Japanci su
LEPTIRI
grabljivice ponekad uporeduju
amazonski narodi veruju da je
verovali da su one
Zbog metamorfnog zivotnog
s pauko\·irna, jer koriste svoja
nju poslao neki ljubomorni bog
nastale sjedinjenjem
ciklusa leptir je ar hetipski
ienska lukavstva da namame
da kazni muskarce zbog toga sto
SU
SVILENE BUBE U starom Japanu i Kini svilene bu be su predstavljale cistotu
boga vatre i boginje zemlje. Kinezi su
simbol preobrazenja, misticnog
muskarce u rnrezu Kod Afantija
su vodili ljubav sa zenama koje je
u prolece prinosili
ponovnog rodenja i nadculne
u zapadnoj Africi paukovi se
on zeleo. U jednoj verziji grcko-
obredne zrtve od
duse . Ncki australijski urodenici
povezuju sa Anansijern, bogom
rimskog mita o lovcu Orionu, on
svilenih buba i
smatraju leptire duhovirna
prepredenjakom, koji je ljude
je umro kada ga je skorpija ubola
dudovog lisca. Svila
pokojnika koji se vraeaju na
ucio umetnosti tkanja U nekim
u petu, pa su oboje pretvoreni
zernlju, au grckom rnitu, Psiha
indijanskim mitovima za pauka
u sazvezda koja se nalaze na
(dufa) cesto se predstavlja kao
se kaze da je naucio ljude da pisu
suprotnim stranama neba
leptir Elegancija i lepota ovog
prateci oblike slova u njegovoj
stvorenja cine ga simbolorn
rnrezi.
iene u Japanu, gde dva leptira koji zajedno plesu simbolizuju
Zbog cvrstine i gotovo
Simbolika Cr\'a povezuje novi zivot sa raspadanjem i srnrcu
bracnu srecu, au Kini se on
ratnici su sebe ukrafavali
Prema kineskorn mitu, ljudski
povezuje sa zivotnim uzivanjima
sararna po uzoru na njLL
rod potice od crva koji su se
i radoscu Neko ko prelazi
Za Kelte je paukova mrefa
hranili lesinom praiskonskog
s jedne stvari na drugu i ko
nevidljiva struktura koja sadrzi
bica, a slicno verovanje postoji
nije nikada zadovoljan moie
velieanstveni obrazac zivota Za
u islandskoj tradiciji, gde crvi
se opisati kao leptir, dok u
Hinduse i budiste paukova mrefa
koji se hrane mraznirn divom
Latinskoj Americi spanska rec
predstavlja iluzije sveta, dok
lmirorn ( od cijeg tel a je stvorena
za leptira ( mariposa) moze da
ona u hriscanstvu predstavlja
zernlja) poprirnaju ljudski oblik
se odnosi na prostitutku, jer ona
Sataninu zamku Medutim, u
Za legendarnog irskog keltskog
ide od rnuskarca do muskarca
evropskorn folkloru ubistvo
junaka Kukulejna govorilo se da
Asteci su povezivali leptira sa
pauka donosi nesrecu, jer se on
je roden iz crva. U psiholoskom
ienarna koje su umrle prilikom
povezuje sa novcem i srecom
smislu, crvi se mogu povezivati sa destruktivnim procesima koji
on bio simbol "crnog sun ca" koje
SKORPIJE
prolazi kroz podzemni svet u
Zbog otrovnog uboda i zbog
toku nocnog putovanja
toga StO je Staino sprernna na
raskos i obilje
CRVI
nevidljivosti mreie, indijanski
porodaja, dok je za Meksikance
se tradicionalno vezuje za plemstvo
nagrizaju licnost
Skorpija se uveliko povezuje sa smrcu i destrukcijom U nekim delovima Afrike mnogi ljudi ne izgovaraju ni njeno ime zbog verovanja da bi to donelo zlo svetu.
GORE
PAUKOVI
sa smrcu i destrukcijom: u
ZRIKAVCI I SKAKAVCI
U kulturarna australijskih
Africi mnogi ljudi koriste
U Japanu se zrikavci
urodenika veliki pauk je suneani
eufemizrne za ovo stvorenje, jer
junak, ali u drugim tradicijama
bi cak i izgovaranje njegovog
on je zenska sila, personifikacija
imena pustilo zlo u sveL
Velike majke u njenom i
Skorpija ima mnogo veza sa
stvaralackom i rusilackom
podzernnim svetom: zodijackim
aspektu Kod amazonskog
znakorn skorpije vlada Pluton,
uniste letinu, skakavci se obicno povezuju sa prozdrljivoscu i
naroda Tukano, na primer,
gospodar donjeg sveta, dok je
unistenjem
paukova mreh se uporeduje
staroegipatska boginja Selket
napad, skorpija se povezuje
povezuju s mesecom, a u Kini su simboli smrti i vaskrsenja U Kini i nekim mediteranskim zemljama smatra se sreeom ako se zrikavac naae u kuci Zbog sposobnosti da
z
-ZMIJA Od svih zirntinjskih simbola
rnitologiji Buto je bila boginja
zmija je \'Cro\·atno najznacajniji
zmija, ccsto prikazivana kao
i najslozeniji lzglcda da su od
kobra. Njena slika na celu
najranijih vremena zmijc bile
faraona predstavlj.1la jc zastitu
po\·ezanc sa vecnoscu, kao tvorci
od ncprijatelja Matrijarhatski
i rusitclji swmira. i povezivane
kult u Delfima bio je simbolicno
0
su sa isccljenjcrn i mudroscu;
unistcn kada jc Apolon ubio
one su takodc demonizov.111c i
zmiju Piton, a Ilijada kazuje
svrstane uz iskusenje. nemoral i
o torne kako Kalh,111t tumaci
Satanu
cinjcnicu da orao nosi ranjenu zmiju u kand:Zarna kao znak da
Zi\IIJE I ZENSKI
ce patrijarhalna Grcka prevladati
PRINCIP
matrijarhalne tradicije Azije.
Zrnija jc cesto po\·ezivana
Boginja zmija je kritska Majka zemlja, ovde prikazana kako drzi zmije smrti i ponovnog roaenja GORE
sa bobnstvirna, narocito sa
OD GLAVNOG BOGA
rnajkama boginjama i Majkom
DO ZLE Zi\IIJE
zernljorn Starofcnicanska
U mnogim delovima sveta zmije,
boginja plodnosti Tani ta, koja se
skupa sa ostalirn grnizavcima i
povezuje sa Evom, dovodila se
ribama, koriste se da predst~n·e
"zmiju") su bozanske vodene
u vezu sa zrnijama U egipatskoj
prirodu u njenim najiskonskijirn
zmije, dobrodusne i mudre,
ili najfundarnentalnijim
prikazane s ljudskim licem i
aspektima Kako zrnija odbacuje kofo i onda pocinje :fo·ot iznova, ona ovaplocuje ciklus smrti i vaskrsenja. Zmija je bila glavni
NAGE I MUOROST U indijskoj mitologiji, nage (od sanskritske reci za
kapuljaeom kobre lndijska alhemija, nagajuna, ima za cilj da ujedini energije tela na putovanju samospoznaje da bi se sacuvao eliksir zivota
bog. postojeci u korenima zivota, a ima jaku vezu sa podzernnim svetom buduci da
Kada
dolazi iz dubina Majke zemlje.
boga u Hanan. zensko bo±anstvo
a psiholoski iz kolektivnog
i zrnija su prognani i povezani
SU
Hebreji uveli muskog
nesvesnog. On je bio gospodar
su sa zlom Zrnija u prici o
drveta zivota, gde se sastaju
Edenskom Htu in1a satanskc
vreme i vecnost Sumerski pecati
karakteristike, jer uvodi Evu u
iz 3500. godine p
11
e. prikazuju
greh neposlusnosti prema Bogu,
zmiju sa drvetom i boginjom
dok su nasenski anostici slavili
kako daje
zmiju u obliku sumerskog boga
\'OCe
zivota muskarcu
koji je do5ao kao gost Hananejsko bofanstvo bila
"'
Enkija, koji je doprineo tome da Adami ha postanu do kraja
je rnajka boginja, koja je bila
ljudi upoznavsi ih sa drvetorn
jako povezana sa zmijom i
saznanja.
predstavljala je tajne zivota .
Za Junga su zrnije sirnbolizovale
0110
sto je
potpuno nesvesno i instinktivno, Eva naslikana sa zmijomaavolom i sa zabranjenim vocem koje zmija koristi da je navede na greh LEVO
a ipak poseduje skoro natprirodnu i jedinstvenu mudrost. koja moze doci u sukob
sa svesnim stavovima Zmija
LECENJE I SMRT
moie zato da simbolizuje i zlo
Zmije se odavno pO\·ezuju
i mudrost, lako da prevazide
s lecenjem i posredovanjem
ljudska moralna naccla Ako
izmedu zivota i smrti U
se zmija sanja, znaci da postoji
grckoj mitologiji, Eskulap. sin
veliki jaz izmedu svesnog i
Apolona i srnrtne Koronide,
N
>
nesvesnog i da se nesvesno
mogao je da se pret\•ori u zmiju
objavljuje n,1 opsesivan i
i da vrati pokojnika u :i:ivot,
povratan nacin. Zmija u snovima
cime je razgnevio Hada, boga
rnoze takode da znaci da smo
podzemnog sveta Jedna prica
Homcopatski princip d,1 se "klin
zalutali sa krivudavog puta ka
govori da je on postao zmija da bi
kJinom izbija' SUStinski je
okoncao kugu u Rirnu, a Rimljani
otrovnu isceliteljsku prirodu
su poceli da ga slave kao boga
zmije
inividualizaciji.
ZMIJA KAO TVORAC I
medicine i lecenja Eskulapovski
RUSITELJ
nacin lecenja, nazvan inkubacija,
ZJ.
TUKANSKA ANAKONDA
U mnogim mitovima zmije
podrazumevao je da pacijent
Narod Tukano iz podrucja
SC pojavJjuju kao izvor zivota .
mora da provede noc na nekorn
Am,nona pripisuje slozenu
iako one rnogu da budu i
S\'etorn mestu Tada bi pacijente
rusitelji Sumerci i Akadijci
LI Sflll
Mesopotamije opisali su
protumacio svei;tenik i to bi
ITIOrlStruozne ,1nakonde zive
me5anje voda Apsu i Tijamat,
rezultiralo lekom.
sumskim bgun.lma i u dubokim
iz kojih su izronile Lahmu i
posetio bog, Ciju bi poruku
Eskulapovski simbol zmije
i kontekstualnu simboliku .:inakondi. Oni \·ernju da LI
\ irovinu ispod vodopada. Oni
Lahamu, dve cudovisne zmije
obavijene oko stapa predstavlja
takode uporeduju kret.:inje
koje su stvorile nebo i zernlju.
lecenje, a danas se koristi
Mlecnog puta sa preplit.:injem
Zmija duginih boja pojavljuje
kao medicinski simbol. On
dveju anakonda koje se pare,
se u urodenickirn crtezirna u
se cesto brka sa Merkurovim
odrafavajuci sezonske periode
steni u Arnemlandu, Australija,
"krilatim Stapom", na kojern SU
osemenj;l\·anj.i, klijanja i r.idanja.
pre sest do osam hiljada godina
bile prepletene dve zmije. Ove
/\n.ikonda je put koji vijuga
Predak iz vremena sna je
zrnije su bile ume5ane u borbu
kroz sumu kao reka, a kada
zivotodavalacko bice povezano
u kojoj je intervenisao Merkur,
putuje uzrndno ona predstavlja
sa plodnoscu, obiljern i kisom,
otkrivajuci srnju prirodu vodica
putovanje inicijacije
a cesto je i tvorac ljudskih bica
dusa izmedu svetova.
Njegova destruktivna strana
Povezanost zrnije s leC:enjem,
podrazumeva kaznjavanje
zivotom i smrcu nalazi se
onih koji se suprotstavljaju
pagansko-hriscanskoj slovenskoj
L1
prirodnom zakonu tako sto ih
prici o Bogatiru Potoku, koji
proguta
se, posle smrti svoje mlade
LI
potopima i StO izbaci
njihove kosti
neveste, dao zakopati pokraj nje,
Stara germanska mitologija
pod punom ratnom opremom
povezuje zmiju sa smrcu i
i na konju, u duboku grobnicu
stalnirn podrivanjem korenja
U ponoc su se pojavili mnogi
dn·eta sveta . Nordijska tradicija
grozni gmizavci, ukljucujuci
je predskazi\·ala potop koji
ce
veliku zmiju koja je bljuvala
unistiti svet kada se probudi
vatru. Potok je odsekao njenu
Jormangand, zmija u boravistu
glavu i vratio je suprugu u
ljudi
zivot mafoCi njome njeno telo.
GORE Dve zmije prepletene na Merkurovom "krilatom stapu" predstavljaju preobrazensku moc promene muskog u zesnko i obrnuto Eskulapovski stap sa jednom zmijom bio je originalni medicinski simbol; meautim, verovatno greskom, i "krilati stap" se koristi u ovu svrhu
Slikarstvo australijskih uroaenika cesto prikazuje zmiju i njenu vezu sa plodnoscu i obiljem. ooLE
"""
ZIVA PLANETA <
NEMINOVNO JE DA VELIKI DEO KULTURNE SIMBOLIKE DOLAZI OD ZEl\!LJE I OD NACINA NASEG ZIVOTA NA OVOJ PLANETL GODISNJA
f--
w
DOBA I CIKLUSI, VREME, UDALJENOST, ELEMENT! I SAMO TLO, SVE TO JE DALO POVODA NASTANKU NAJSTARIJIH ZNAKOVA I SIMBOLA COVECANSTVA, KOJI OSTAJU TRAJNI UPRKOS NACINU NA KOJI NAUKA SIR! NASE SPOZNAJE 0 PLANET! NA KOJOJ ZIVIMO.
<
>
GODISNJA DOBA I VREME oEsNo Kameni duborez, poznat kao Loselska Venera, star 22 hiljade godina Smatra se da je rog koji drzi obelezen godinom od trinaest lunarnih ciklusa
Ljudski rod oduvek koristi simboliku i ritual da bi kazi,·ao 0
ritmovima i ciklusima zivota
Priroda obelefava postojanje iivotnim dogadajima - trenuci zaceea, rodenja i smrti - a zivot se nastavlja u medusobno
VLASJ(I Sazvezae Vlasici ima mnoge simbolicke asocijacije. Ove
zavisnim ciklusima Faze zivota oduvek zaokupljaju coveka i one su dobile sopstveni uni\·erzalni simbolicki jezik
zvezde su u starom Egiptu predstavljale
KALENDARI I VREME
boginju majku Net,
Prvi kalendari zasnivali su se na
a u Kini su one bile
mesecevim fazama. PeCinske slike
behar iii cvetne
u Laskou, Francuska, pokazuju
zvezde . Pleme
da su mene racunate pre otprilike
Hojhoj iz juzne Afrike naziva ih Huseti, sto znaci kisonosne zvezde U hinduskoj tradiciji one su plamenovi Agnija, boga vatre
l 7 hiljada godina,
22 hiljade godina, pokazuje da
ciklusom, a preovladuje u
Venera drzi rag sa trinaest belega,
civilizacijama koje obofavaju
koji predstavljaju godinu lunarnih
boginju. Britanski Stounhendz
radanjem i obnovom prirode,
ciklusa. Lunarni kalendar se
je sirnbolican spomenik
simbolizov.rnim krugom i
povezuje sa rnenstrualnim
TIRANSKI CASOVNIK U romanu Carisa Dikensa "Dombi i sin" iz 1848. godine, casovnik je tir an ska figura koja se cuje
Iako se vreme original no povezivalo sa ritrnom, ponovnim
koji je P°''ezan i sa suncern
ienskim genitalijarna, uticaj
i sa mesecom.. Lunisolarni i
judeo-hriscanstva doveo je do
solarni kalendari pojavili su se
osnivanja linearnog vremena. U
prornenom sa :Zenskih na muske
XIV veku Evropljani su poimali
vrednosti .
kosmos u srnislu rnehanizrna
Jevreji i rnuslimani i danas
casornika, au XVI I veku Isak
koriste lunarne kalendare Kineski
Njutn je okarakterisao vrerne kao
bez emocija, radi sve prema
kalendar, jos jedan primer
apsolutno i jedinstveno.
casovniku Ovde je casovnik
lunisolarnog kalendara, jos se
i oseca svuda G Dombi, lik
Tehnoloska dostignuca su narn
simbol mehanickog nacina zivota, pokazujuci kako je vreme
koristi za utvrdivanje praznika i
omogucila dJ. ignoriserno "vreme
zavladalo svescu industrijskog drustva
svecanosti i vafan je za kineske
prirode", da uzgajamo useve nn
ratare koji jos seju prema mesecu.
sezone i da doslovno produzimo
r MAJANSKI KALENDAR Majanska civilizacija je razvila veoma precizan kalendar, prateci i kombinujuc'i cikluse meseca, sunca, planete Venere i Vlasic'a. Ovaj kalendar su kasnije usvojili Tolteci i Asteci Za Maje je voaenje kalendara bilo i sveti i politicki cin, a njihovi vladari su se povezivali sa simbolima voaenja vremena
smatra rodendanom mes-eca i
Cl
0
slavi se gozbom i specijalnim
0
"mesecevim kolacima", koji su
z
simboli zajednistva dnevno vreme u noc. Tek u
sopstvenu simboliku koja se
novije vreme, posle Ajnstajnove
oseca i danas. Zora je bila
teorije relativiteta, posvecuje se paznja vremenu i prostoru
0
koja pocinje I+. januara. Njen
>
mladosti, dok je podne bilo
naziv znaci "kipljenje" - sto se
<
cas otkrovenja
odnosi na bogatstva prirode i
rn rn
opsti simbol nade, radosti i
LI
jevrejskoj i
muslimanskoj tradiciji. Suton se
na slatko jelo od pirinea Ova
GODINE
C:esto povezivao sa nein·esnim
svecanost traje tri dana, a prinose
U keltskoj tradiciji. simbolicki
vremenom propadanja i zato sa
se zrtve bogovima kise i sunca,
krug vremena predstavlja
smrcu.
koji su zalivali pirinac i doveli do
Samhain, zimski solsticij; Imbolk,
Ponovo inspirisana ciklusima meseca i zalaskom i izlaskom
bitna za naprednu zajednicu Bajsaki, svecanost Sika, slavi
sunca, C:etiri godisnja doba bila su
letnji solsticij: Lugnasada,
univerzalni simboli radanja, rasta,
se na severu Indije 13 aprila,
jesenji ekvinocij Tocak godine
smrti i ponovnog radanja U
prvog dana solarne godine Sika,
opisujc cikluse snirti, rodenja,
zapadnjackoj umetnosti prolece
kada igraci i bubnjari oponasaju
mladosti, zrelosti i obnavljanja
se prikazuje kao mlada :Zena,
prizore sejanja, zetve, vejanja i
zirnta, a s\·aka t•1cka je obeleiena
ponekad kao dete, a ponekad se
skupljanja letine.
sezonskim proslavama
povezuje sa beharom, jagnjetom iii jaretom i sa grckom boginjom
- I novembar) je istovremeno
Afroditom Leto je ponovo zena,
Praznik mrtvih, kada se smatra
sa klipovima kukuruza na glavi i
da je veo izmedu zivih i mrtvih
ponekad sa srpom u ruci. Jesen se
nJ.jtanji GodinJ. pocinje u
povezuje sa Dionisom i zetvom,
umiruccm i propadajucem delu
ali i sa zecom Zima se ponekad
tocka. odrafavajuci keltsko
prikazuje ka9 starica iii kao zena;
razumevanje vaznosti starenja i
bog kovaca Hefest povezuje se
smrti da bi zivot mogao da buja
sa ovim godisnjim dobom, kao i
Ovo vreme simbolizuje figura
salamander i patka
st<1rice, koja je u isto vreme i staresina. l\Iladost, lepota,
2ETVENESVECANOSTI
razrnj i produktivnost kasnije
Svecanosti zalwalnosti u vreme
su simbolizovani u keltskoj
ietve uobicajeni su u svim
godini devojkom i majkom, koje
ratarskim kulturama. To je vreme
su druga dva aspekta trostruke
kada se slave prirodne sile i preci,
boginje
kada se zajednica okuplja da podeli ideje i iskustva, da prica
SEZO NSKA SIMS 0 LI KA Prva merenja vremena zasnivala
price i jaca drustvene veze . Proslava zetvenog meseca u
su se na pojavljivanjima i
Koreji, zvana C:usok, odvija se na
iscezavanjima i na promenljivim
petnaesti dan osmog lunarnog
putanjama sunca i meseca .
meseca Istog dana u Kini i
Glavne faze dana imale su
Vijetnamu je Cung C:uj, koji se
OJ
njegovog zrenja, i stoci koja je
prolecni ekvinocij; Beltane,
Samhain (31 oktobar
0
hinduska zetvena svecanost,
KELTSKI TOCAK
prclazne tacke u toku godine:
>
Pongal je juZlloindijska
Litija Sika na svecanosti Bajsaki, kojom se slavi pocetak zetve kukuruza, a odvija se prvog dana solarne godine. DOLE
BOG
VREMENA Grci su razmisljali o dve vrste vremena: Hronos (prikazan gore, sa zmijom oko tela koja simbolizuje vecnost), bio je bog apsolutnog, linearnog i merljivog vremena, dok je Kairos bio bog vremena prave prilike i sanse.
ZEMLJA <
z
_, < >
oesNo Pogled na planetu Zemlju iz svemira promenio je nacin gledanja na nas svet i simbolizuje celovitost i meousobnu povezanost zivota
Ono sto nam Zemlja znaci
Klasicni, hinduisticki, budisticki i
vremenom se znatno promenilo.
jainski tekstovi slagali su se da je
Njcna simbolika snazno je
Zernlja, u stvari. ravan disk, iako
poYczana s nJ.sim kolektiYnim
su jc neki indijski mitovi smatrali
stJ.njem svesti i odrahva
loptastom
promene u ljudskim nednostin1J. i nasem odnosu prema prirodi
Stari Hebreji, Egipeani i V.1Vilonci imali su kosrnologije u kojima je Zemlja bi la ravna.
oote Psaltirska karta, sa Jerusalimom u sredini, najstarija je prezivela karta koja simbolizuje Hristovu ulogu cuvara sveta.
RAVNA ZE.MLJA
Prema hebrejskoj knjizi o Enohu,
Vecina ranil1 drustavJ. zamisljala
andeo Urijel vodio je Enoha
je Zemlju kao ravnu, kao
do kraja Zemljc, gde je video
Eratosten izracunao je precnik
ogroman toeak iii disk. Stari
ogromne zveri i ptice, a iza
Zcmlje koristeci trigonometriju
Kinezi su opisivali Zemlju kao
cega je video nebo kako pociva
tako sto je izmerio duzinu senke
raYan kvadrat na nhu krnje,
na rubu Zemlje. Egipcani su
vertikalnog tornja u Aleksandriji,
cetvorostrane piramide ispod
zarnisljali prarnugaonu Zernlju,
kada se sunce nalazilo tacno
kruznog neba U Indiji, Rig Veda
sa boginjom neba Nut koja se
iznad Asuana, udaljenog 800
je opisivala Zemlju i nebo kao
telom nadvila iznad zemlje poput
kilometara
dva tocka na kraje\·irna osovine.
kupole Vavilonci su zamisljali ravno kopno okru:Zeno morem, sa
i\ledutim, paradigmaticna promenJ. iz ra\•ne u okruglu
nebeskim svodom oslonjenim na
Zemlju dogodila se pre vise
more iii na stubove Na Zapadu
stotina godina Kristofor
se najraniji opis Zemlje nalazi u
Kolumbo je, 1+92, ploveci
Ilijadi, gde je Homer opisao nebo
delimicno oko sveta, iskust\·eno
kao cinijastu hemisferu koja
dokazao
pokriva ravnu, kruZI1u Zemlju.
pretpostavljalo raznirn
0110
sto se do tada
proracunima: da je Zemlja zaista OKRUGLA ZEMLJA
lopta Izgleda da su Galilej i
Iako je vecina starih naroda
Kopernik bili veoma ohrabreni
smatrala da je Zernlja ravna, bi lo
KolumboYim iskustvom, pa su
je izuzetaka. Japanski urodenicki
brzo usledile dramaticne nove
narod, Ainu, zamisljao ju je
teorije koncentrisane na Sunce,
kao lop tu koja pliva u rnoru,
oko kojeg se okrugla Zemlja i
ali njiho\· izraz za Zemlju
Mesec vrte.
znaci "plivajuce kopno", sto znaci da je to bila lokalizovana
ZEMLJA KAO
percepcija jednog ostrvskog
BOZANSTVO
naroda . Godine 375. p n. e.
Zemlja je u starom veku bila
Platon je opisao Zernlju kao
slavljena kao vrhovna boginja
globus, u kontekstu svemira
majka i verovalo se da je i ziva i
ciji je centar Zemlja, a Aristotel
boianska. Majka Zemlja bila je
(384-322 pne) je govorio da
licnost velike samilosti i izrnr
je ona lopta, sto se zasnivalo na
celokupnog zivota i plodnosti
njegovim zapafanjima kruZI1ih
Paleolitske slike boginje majke.
senki koje su padale na mesec
koje datiraju izmedu 22 i 18
za vreme njegovog pomracenja
hiljada godina pre nove ere,
Godine 200. p. n. e. Egipeanin
ukljucuju Loselsku Veneru,
oesNo Devica u ulozi neke vrste· majke zemlje posreduje kod Boga u ime ljudskog roda
duborcz u stcni iz Dordona
nad Zemljom i prirodorn Ovo su
u Fr~mcuskoj, i male kipo,·e
mnogi tumacili kao opravdavanje
poznate kao Lcspiska boginja,
slike Zemlje kao sredstva
pronadene u Ot-Garonu,
za ljudsku upotrebu Kako
Francuska, i Vilendorfsku
bofansko nije vise bilo sinonim
boginju pronadenu u Austriji Sve
za prirodu, Zemlja je mogla !J.ko
one su priLuJ.ne sa obesenim
postati predmct interesovanja
grudima i punim, zaobljenirn
i eksploatacije. Frcnsis Bekon
trbuhom.
( 1561-1626) govorio je o
Na Zapadu je poslednja
N
rn
>
prirodi u zenskom smislu i
boginja Zemlje bila Gea, ne vise
zJ.lagao se za \·ladanje njom
vrhovna majka, ali svejedno
covecanstvu na korist Govorio
svcsno i zivo bofanstvo
je da prirodu treba "obavezati da
Na grckom njeno ime znaci
sluzi", "oblikO\·ati .. je rnasinama i
"zemlja" Ona je bila trostruka
pretvoriti u "roba .. - istovrerneno
boginja, kao devica je bila
odra:laVJ.juCi preovladujuce
Persefon,1, kao rnajka Demetra
stavove prema zenama i prirodi.
i kao starica Hekata U toku klJ.sicnog perioda doslo je
ZIVA ZEMLJA
do pomeranja interesovanja
Kach je 1969 godine naucnik
sa Gee na njcnog praunuka
Dzcjms Ladok zamislio snlju
ze,·sa, sto je odrafavalo zamenu
hipotezu o Gei, opisao je da
slike bozanske majke mnogo
se oseea kao J.stronaut koji
ZJ. narod Kono u Sijera Leoneu
udaljenijim rnuskirn bogorn,
posmatra Zemlju stojeCi na
Zemlj,1 je z,1ista zi\·o bice: ona
SUPLJA ZEMLJA Od naucne revolucije
prosiri\'Si se Evropom, Bliskirn
mesecu, i da ponekad oseca da
jc suFrug,1 Boga i zato je tako
istokom, se,·ernorn Afrikorn i
cela plan eta ucestn1je u necemu
produktivna i plodn,1 Naglas.1k
Indijom, dobi\•si narocit znacaj u
nJ.lik "s\·etom obredu .. Njegovo
nacina zi\·ota kod 1uroda Kono
judeo-hriseanskom Bogu
videnje Zemlje kao slozenog
le2:i, kao kod rnnogih urodenickih
zatvorenog sis.tema koji se sam
nJ.roch, na odrza\·anju harmonije
1829) verovao je da se ona sastoji
U hriseansko doba Marija,
naucnici iznose hipoteze da je zemlja mozda suplja Dfon Kievis Sims (1779-
Hristova majka, ovaplocuje iii
regulise, koji se pona5a kao
prirode prcko ljudskih odnosa i
odrafava neke osobine boginja
da je zin1 bice - pragmatiCJ.n
zajednice, i preko odnosa sa tlom
majki i deluje kao posrednik
i naucni stav - podstaklo je
i nc\ idenim silarna
izmedu neba i zernlje U
mnoga razmisljanja u vezi sa
rnedunemenu, muski Bog
njenim potencijalom modernog
NOVA SIMBOLIKA
postoji na nebu, van zemaljske
religijskog simbola . Koriscenje
Slika Zcmlje kako se vidi iz
unutrasnjoj i spoljasnjoj povrsini
od cetiri supije koncentricne lopte, sa meouprostorom, koje su verovatno nastanjive na
sfore, simbolizujuci razdvajanje
imena grcke boginje Zemlje,
S\emira nudi znacajnu simboliku
Zcmlje i bofanstva.
Gee, verovatno je doprinelo
ZJ. sanemenog coveka Tc) je
moCi ovog naucnog modcla i
Zernlja kako se vidi sa "ncba·',
HIJERARHIJA NEBA I
simbolickih slika.. Za mnoge Gea
,1 ovo izmenjeno videnje
ZEMLJE
predstavlja zamisao "zive Zemlje ..,
pokazuje nam da su rJ.zlike koje
poiu i predlagao je ekspediciju u
Judeo-hriseansko poimanje
uprkos naglasku ove teorije na
dozivljavamo izmedu raznih
sveta naglasava hijerarhijski
tome da se Zemlja ponasa "kao ..
kulturJ., izmedu nas i prirode,
On je verovao da postoje dve ogromne rupe na Severnom i Juznom
unutrasnje lopte "Simsova rupa"je
odnos izmedu neba i zemlje,
zivi sistem Za Lavloka, Gea
beznJ.cJ.jne kada se sJ.gledavaju iz
smestajuci ljudski rod bli:Ze
je nesto sa cim ljudi mogu da
chljine Zemlja Yidena iz svemira
dvadesetih godina XIX
Bogu od ostalih zivih bica, sa
se ponovo spoje zadrfavajuci
nudi simbol obnoYljenog odnosa
veka
odgovornoscu da preuzme vlast
osecanje divljenja prema prirodi.
izrnedu co\·eeanstva i prirode
postaia izraz sprdnje
IZARTE I SMER CRTANJE KARATA PREMA STIHOVIMA I P RI CI Australijski urodenici veruju < >
da je topografija njihove
N
zernlje stvorena putovanjima ili "stihovima pesme" predaka. Ovi stihovi presecaju Australiju i urodenici ih pevaju dok prate svete puteve.
u lovackoj kulturi kao sto je sluC:aj sa Nunamiutima na Aljasci, mladic mora detaljno da upozna loviste pre nego sto se prikljuci lovcima On stvara simbolicku kartu lokalne topografije sluSJ.juCi mitove o duhovima i junacima koji nastanjuju lovista . Karta lslanda koju je nacrtao Abraham Ortelius krajem XVI veka pokazuje mnostvo morskih cudovista, polarne medvede, lednike i vulkan pod erupocijom Hekla GORE
Kameni disk koji sadrzi crtez putanja kojima su se uz pesmu kretali preci australijskih urooenika. Australijski urooenici veruju da ove putanje privlace razlicite grupe u zajednicki sanjalacki odnos sa zemljom DOLE
Simbolika orijentacije i smera
je uobiC:ajena do kraja srednjeg
KOMPAS
odnosi se na to kako se ljudi
veka Ove karte su delile svet
Za neke ljude kompas je
krecu kroz zivot i svet, sta znaci
po trojnorn osnovu, jer broj
neutralan simbol koji ujedinjuje
biti na nekom mestu u neko
tri predstavlja Sveto trojstvo:
ljude na Zemlji, jer svi mi delimo
vreme, i na odnos sa mestima van
Jerusalim se obicno nalazi na
smerove severa, juga, istoka
naseg svakodnen10g iskustva
presecistu, pri cemu je Eden na
i zapada Medutim, kompas
vrhu ili na istoku, a ostatak sveta
je takode simbol istrazivanja,
CRTANJE KARATA
se deli na Aziju, Afriku i Evropu
orijentacije, ekspanzije i cak
Kako se crta karta zavisi od
Kako se za vreme renesanse
osvajanja prirode Fraza "moralni
stava prema svetu i uverenja
povlacilo srednjevekovno videnje
kornpas" sada se mnogo koristi
kartografa, od toga sta se smatra
S\'eta, Jerusalim i Eden nisu vise
u Sjedinjenim Drfavama u
glavnirn ili perifernim, sta je
crtani kao glavne karakteristike,
vezi sa rnoralno '"ispravnim" postupcima.
poznato, tajanstveno ili pretece
a rubovi karata su poceli da
za kulturu Prva mappa mundi
prikazuju neistraiena podrucja,
ili karta sveta, bi la je sirnbolicna
sa cudnim hibridnirn stvorenjima
umeca feng sui (sto znaci
predstava poznatog sveta prozeta
na rubovima poznatog sveta.
··vetar i voda") koriste krufoi
sa imago mundi ili slikom sveta
Ivlorska karta (Carta Marina),
magnetni kompas, poznat kao
kao sredenog kosmosa. Prve
svedskog nadbiskupa Olausa
luo pan, da bi locirali kuce i
karte su bile jednako kosmoloske
Magnusa, prvi put stampana
grobnice gde se energije nalaze
i mitske koliko i sredstvo
l 539 . u Veneciji, prikazivala je
u ravnotezi za ostvarenje srece .
praktiene orijentacije Beatusova
Severno more oko Skandinavije
Linije ili struje zmaja, za koje se
Prakticari geomantijskog
karta, koju je 787 godine nacrtao
ispunjeno zastrasujucirn morskim
smatra da pro laze kroz zernlju,
jedan benediktinski monah,
cudovistima. Bila je to prva
sastoje se od negativne struje
prikazuje svet kao pravougaonik
karta nordijskih podrucja, koja
jin, koju simbolizuje beli tigar,
okruzen svetskim morem. Ova
su ranije smatrana nepoznatom
i pozitivne struje jang, koju
forma, nazvana "T-karta", bila
zernljom ( terra incognita)
sirnbolizuje plavi zmaj . Jin reljef
STA JE GORE?
STA JE HLADNO
Simbolika "sever a" i "juga" se menja zavisno od toga da Ii zivimo iznad iii ispod ekvatora. Za ljude koji zive na juinoj polulopti, jug se povezuje sa hladnoeom a sever sa toplinom, sto je suprotno njihovom znacenju na severnoj polulopti Kako su veliki deo globusa najpre crtaii Evropljani,
religijsku posveeenost,
karte tradicionalno imaju Severni pol na vrhu. Da bi se suprotstavili
isccljenje i obnovu - kroz
nesvesnoj dominaciji ovog pogleda na svet, neki ljudi iz zemalja "dole"
sveti iii znacajan krajolik
- Novi Zeland i Australija
napravili su karte sa Juznim polom na vrhu.
> --1
Fizicko hodoeasee je granicni cin, sto
Ce imati blago zatalasane zenskc
Sunce na horizontu najavljuje
znaci da u nekoj tacki
karaktcristike, a jang reljef ce
zoru novog dana, sveta iii ere,
hodocasnik prelazi
os)fe ili brdovite muske
i ukazuje na rnogucnost novih
prag, ostavljajuci svoj
poeetaka i svetle buducnosti
svakodnevni zivot iza
irnati
karakteristike .
sebe i putujuci ka svetom ORIJENTACIJA
SVETA PUTOVANJA
Putnici i istrazivaci na kopnu i
Mitovi i legnde su puni prica o
odredistu. U islamu je hadziluk
moru, jos od prastarih vremena,
putovanjim;L Price o seobama,
hodocasce u sveti grad Meku.
orijentisali su se prema polofaju
istrazivanjima, osvajanjima,
Stari Grci su putovali da dobiju
zvezda na nocnom nebu
junackim podvizima i
uputstva od prorocista u Delfima
Orijentacija je potrebna i u
hodoeascima sluze za obracanje
iii da se izlece u Eskulapovom
svakodnevnom zivotu, da znamo
painje i obnovu identiteta
hramu u Epidaurusu U Evropi
gde smo i kuda idemo, i za licni i
naroda, zajednice s bogovirna i
IX veka mnogi hodocasnici
kulturni oseeaj smisla i identiteta
duhovirna, i za slavljenje veze sa
su putovali u Santjago de
Mnoge kulture smatraju da
zemljom
je njihovo sveto mesto centar
Hebrejska priea o lzgonu
Kompostela na severoistoku Spanije, na spoljni rub poznatog
sveta, a ono moze da bude
opisuje kako je Mojsije izveo
sveta, da posete cudotvorne
predstavljeno svetorn planinom,
lzrailjce iz ropstva ka zemlji koju
ostatke svetogJakova.
drvetom sveta iii svetilistem;
im je obecao Bog Astecka seoba
ljudi cc se .. koncentrisati" u
u XII veku bila je putovanje
vezi s njim, u cinu obnove iii
kulturne obnove, u kojoj je
rnanifostacija planine Meru,
uravnoteienja prirode i du ha
Meksike vodio bog Huicilopoctli
centra sveta. Putovanje na
na putovanjima sa ostrva Astlan
Sinajsku goru, gde je Mosjije
diamije, hrarnovi i crkve, i groblja
do Tenoctitlana, buduceg
dobio tablice zakona, kao mnoga
i ukopista, cesto slede osu istok-
glavnog grada .
hodoeasea, odra:Zava duhovno,
Mesta bogosluzenja kao sto su
zapad, srnerove izlaska i zalaska
Hodocasce je simbolicno
sunca. Ma gde da se nalaze u
putovanje - predstavljajuci
svetu, muslimani se u dnevnim
duhovnu preorijentaciju,
molitvama okrecu prema svorn svetom centru, Meki Indijanci se cesto mole okrecuci se prema cetiri kosrnicka pravca, pocinjuci obicno sa istokom, gde izlazi sunce.
HORIZONT Vaian simbol orijentacije, horizont predstavlja najdalju tacku do koje oko vidi ravan zemlje . To je mesto vizije, istrazivanja i novih otkriea.
Kompas luo pan iii feng SUi, koristili SU starokineski carevi i mudraci kao izvor orijentacije Prisutni simboli, kao StO SU 24 planinske zvezde, 64 heksagrama, 60 korena i ogranaka i 12 planinskih zmajeva, koristili su se kao porno( za smestaj i okretanje zgrada i za prorocanstva.
GORE
Hindusi odlaze na hodocasce na goru Kajlas, koja je fizicka
kao i fizicko, putovanje sarnog Mojsija .
Muslimanska molitva podrazumeva stajanje i zatim klanjanje u smeru Meke
LEVO DOLE
Horizont CeStO simbolizuje nase zemaljske granice, kraj i pocetak novih mogucnosti i istrazivanja
DOLE
Bilo dJ smatramo dJ posedujemo
smatraju zemlju Bozijim darom,
PLUG
zemlju iii da smo je posudili iii
a vlasnistvo se dodeljuje precima
U stara vremena
da je delimo s,1 bogovima, ona
i duhovima prirode Oni zemlju
oranje se smaualo
ima vaino rnseto u simbolici.
cuvaju kao deponovanu .
duhovnim cinom, jer je oplooivalo
Iz perspektive posedovanja,
od zivotodavalacke plodnosti tla Tio iz narocitih oblasti iii regija moze posedovati specijalna svojstva Finsko-ugarski narod poznat kao C::uvasi obadja ritual
zemlju. Plug je
polaganje prava na zemlju
ZEMLJOTRESI
u kojem kradu" grumen zernlje
tako~predstavljao
simboliean je cin vlasti, bogatstva,
Sasvim je razumljivo da su se
iz obli:Znjeg plodnog polja da bi unapredili sopstveno zemljiste
muski aktivni princip
nacionalnog iii individualnog
udar i komesanje uzrokovani
u odnosu na pasivni
identiteta "Otkrice'', osvajanje i
zemljotresima cesto povezivali
Moderni biodinamicni uzgajivaci
kolonizacija drugih zemalja cesto
sa gnennn bogova zbog
vrse specijalne pripreme. kao
se simbolizuje stupanjem nogom
izopacenosti ljudi Japanci su
sto je trpanje tra1·a u kravlji rog
na tlo, postavljanjem nacionalne
smatrali da seizmicka aktivnost
tokom astroloski znacajnog
zastave iii pisanjern pravnih akata
dolazi od boga oluje Susano-
vremena, a zatirn homeopatski
kojima se \·lasnistvo prenosL
0, a Grci su verovali da je bog
jacaju smesu me5ajuci je u vodi i
zenski princip Zemlje oranje je tako simbolizovalo cin koitusa.
Za rnnoge urodenicke narode zernlju ne poseduju pojedinci,
oluje Posejdon, takode poznat
bacaju6i je po zernljistu Za ovo
kao Enosihton ("zernljotresac"),
se kaze da koncentrise kosmicke
nego se ona slwata kao ziva
uzrok zemljotresa. Prema
sile u tlu, podizuci tako vitalnost
celina iii bozanski dar. sto
Platonu, zemljotresi i poplave su
biljaka i onih koji se njima hrane
garantuje postovanje i srodstvo
progutali legendarnu civilizaciju
Urodenici Filipina, na primer,
Atlantide za samo jedan darL Zemljotresi mogu da se uzmu
Obred plodnosti kod kojeg se polni cin odvija u polju uobicajen je u paganskim tradicij.:ima On
kao znamenje koje predskazuje
se takode nalazi u grckorn mi tu o
velike promene u religiji iii
Demetri, boginji tla Ona i kritski
politici: Novi zavet opisuje
mladic Jasion vodili su ljubav u
podrhtavanje Zemlje u vreme
polju koje je bilo preorano tri
Hristove smrti . Kao druge
puta, usled cega je ona rodila
prirodne katastrofe, zemljotresi
sina, Pluta ("bogatstvo")
cesto simbolizuju ranjive osobine ljudskog roda u odnosu na
PLANINE
prirodne sile Zemlje.
Prirodno simbolicko svojstvo planina jeste da su one deo
TLO
Zernlje koji je najblizi nebu,
Najbitnije za proizvodnju hrane,
gde ljudi mogu da razgovaraju
tlo se u ratarskim drustvima
s bogovima. Visoki vrh se cesto
smatra "crnim zlatom" Burrnanci
srnatra svetirn u lokalnoj kul turi
smatraju da je ono dragoceno
zato sto se veruje da je on osa
kao metali poput zlata, srebra,
sveta, koja povezuje Zemlju
gvozda, olova i kalaja . Mnogi
s nebom Mosjije se popeo
mitovi o stvaranju sveta kazuju
na Sinajsku goru da bi primio
kako su ljudi oblikovani od
Deset zapovesti, a lsus se uspeo
ilovace, a svi mi delimo zavisnost
na nebo sa Maslinove gore.
U starom veku zem/jotresi su smatrani znakom bo2:anskog gneva, a ni rano hriscanstvo nije razmisljalo drugacije: ovde anoeoske trube tresu zemlju.
budiste mitska planina Meru
Za Hind use, Jaine i tibetanske LEVO
je centar svemira, sa bazom u donjem svetu i vrhovima na nebu. Njena zemaljska
0 u
z 0
rnanifestacija je planina Kajlas u Hirnalajirna
obezbedivanja dobrog !ova. Tunguzi veruju da gospodar
Ponekad se planine srnatraju
surne, zastrasujuci sumski duh,
doslovno telorn boianstava . U
rnoze da poprimi fornrn stene,
sin to tradiciji, japanska planina
pa oni zato izbegavaju stene koje
Fudzi je fizicka rnanifestacija
irnaju zivotinjski iii ljudski oblik.
kosmosa Stounhendz je postao
bogova Indijanci iz plernena
U Vijetnamu je kamen obdaren
glan1i obredni centar na jugu
Navaho veruju da narocite
zivim svojstvirna i smatra se da
Engleske negde oko 2100. godine
planine ovaplocuju rnuske i
krvari kad bude udaren .
p.
zenske duhove prirode Muski
Za razliku od simbola
11
e. i verovatno je koriscen
za sladjenje sunca. Falusni
duh se pruia preko lanaca Cuska
drveta, koje olicava zivotne
ka.menovi Bretanje povezivani su
i Kariso, pri cemu se glava nalazi
cikluse, karnen znaci vecito i.
sa orgijskim ritualima i k njima
na vr hu Cuska, dok se zenski duh
nepromenljivo. Greb omfalos
SU
prostire dolinom, sa glavorn na
iii pupcani kamen predstavljao
da zatrudne, pa su trljale trbuhe
je rodno rnesto kosmosa
prasinorn i vodom sa povrsine
Za drevno stojece karnenje
tih kamenova Za kamenje s
planini Navaho
dolazile zene koje
SU
zelele
KAMEN I STENE
u severnoj Francuskoj i na
ruporn takode se veruje da irna
Stene su sirnbol vecnosti i
Britanskirn pstrvirna srnatra se da
oplodujuea svojstva, a prolazak
nepornicnosti, pa se cesto vezuju
je korisceno u ranim ratarskim
kroz rupu, moze sirnbolizovati
za boianstva - za rnnoge od
drustvirna za zadrfavanje i
radanje putern zenskog principa.
njih se srnatra da su nastanjene
obuzdavanje silnih energija
U delovima Afrike za veliko
narocitirn bogo,·irna i duhovima
zemlje, a obicno je bilo okretano
kamenje se srnatra da sadr:li duse
Stene cuvaju toplotu, hladnocu
prerna ciklicnirn kretanjirna
predaka
i vodu, a kristali odbijaju i lome svetlost - sve svojstva koja naginju sirnbolici - a astrologija povezuje mrioge vrste
PUSTINJA Simbolii':no, pustinja moze da se shvati na dva nai':ina . Ona predstavlja praiskonsko
dragog kamenja sa planetarnim
stanje pre pojave zivota, ali moze da
uticajirna
prikazuje i povrsnost zivota ispod koje lezi
Pripadnici naroda Sarni u severoistocnoj Rusiji veruju da su neke stene nastanjene duhovima koji kontrolisu okolni zivotinjski svet, tako da se na tirn stenama izvode rituali radi
stvarnost Pustinja je jalova i neplodna, pa ipak u hriscanskoj misli moze da simbolizuje i najbozanskiju milost kada se natopi Bozijim prisustvom, i bi la je odabrana kuca prvih hriscanskih monaha, "pustinjskih otaca"
GORE Tibetanski
budistii':ki hodoi':asnici zaobilaze podnozje planine Kajlas, svete planine i za budiste i za Hinduse, za koju se veruje da je boraviste bog ova
Stounhendz je naji':uveniji kameni krug u Engleskoj, a smatra se da je sagraaen da bude uklopljen u kretanje planeta. GORE LEVO
VODA
Morski talasi simbolizuju kreranje zivota od njegovih najneznijih do najburnijih aspekata GORE
ELDORADO Pomisao na izvor iii cesmu koji mogu da prenesu vecitu mladost javlja se u
Kao i druc"i osnon1i clementi b
ljuba\· i sa boginj,1ma i sa smrtnim
ziYot.1, \·oda igra v.1fou ulogu
ZC!l,1Jl1.1,
u svetu simbolikc i u mi tu o
jun.ikc, p.1 cak i lcgcndarnog
kojc SU r,1d.:dc cudo\·jstJ,
stYaranju svet,1. Ona cesto
O\'Ila sa zlatnim runom. Njcgcl\e
predstavlja .izvor zivota, ali takode
S\'etC
zivotinjc bile SU konj,
tome, i\[rtYo more, kojc jc prczasiecno solju, bczinitno jc i opisujc sc u hcbrcjskoj simbolici kao duhO\·na pustos Za izopacenc gradon~ Sodornu i Gomoru
neminoYno dovodi do smrti i do
simbol siklj,1jucih izvorJ, i bik,
smatra sc da su sc n.ilazili 1u
podzemnog s\·cta Voda se kreee
koji jc predsudj,10 Poscjdonorn
jLIZnoj ob,1li i\[rtrng rnora
odozgo prema dole, uvek birajuci
oplodLljucu rnoc REKE
najbksi put. pa jc zbog toga snaz,rns simbol menjanja oblika
OKEANI
Reka koja tei:e obicno predst,1\lja
Voda je i dinamicna i haoticna.
Prostranstn1 okc,rna s\ eta
Heme, istoriju iii ljudski \ck
krecuci se LI t,1lasima i spir.ilarna
objasnjaYJ. bko jc beskrajna
Njcn iznir rnoze prcdstadj,1ti
i nikada ne iduci pravo Svete
ponsina \'Ode Ccsto bila
z,1ccee i rodenjc dok njeno
silc vode su Llnivcrzalne; bo
prcduslov za stvar.rnjc mnogih
uli\·anjc u more cesto simbolizuje
psiholoski simbol powzuje sc sa
mitologija kao nosioci
smrt i zagrobni zin1t. Islamsb.
nes\·esnim, sa dusom, osceanjima
celokupnog zivota, okcani
jcncjska, hriscansb, hinduska
i tokom zivota .
su obdareni majcinskim i
i budisticka tradicija gon11c o
zivotodaYaiackim S\'OjSt\'illlJ.,
cetiri reke ziYota kojc teku iz r.1j,1
mnogim legendama
i mitovima. Kada su
POSEJDON
hr,rncci one koji ziyc od njcnih
na cctiri str,rne svcta, simbolicno
se Spanci iskrcali na
Grcki bog Posejdon bio je vladar
plodoYJ i\fcdLltim, mora su
dcleci zemlju na cctvrtine. One
danasnju Floridu,
\'Oda i zemljotresa . Bio jc besan
u isto ncmc ncprcdvidi\·a,
sc po\·czuju sa prosvctljcnjcm,
i plaho\·it bog koji je izazi\·ao
predst,1\·ljajuci izncn.idnu
duho\ nom snagom, ishranom i
(pozlaceni) sa
silan strah i posedovao sile za
opasnost, skrivena cL1do\·ista,
smrcu
cesmom iz koje je
budcnje zi\·ota, koristeci trozubac
oluje i donji svet
tekao eliksir zivota
da uskornesa gromove, velike
trazili su grad koji se zvao Eldorado
talase i munje . Posejdon je vodio
Za rane jenejske piscc more je bilo simbol stvar,rnja Nasuprot
Zivotod.ivalai:b priroda rcka Yero\·atno ,sc odnosi 1u plodnost njihm ih obab, kojc su na\clc ranc ci\·ilizacijc da sc raZ\'iiu oko Nila u EgotLI, Inda u Indiji i Tigra i Eufr,1ta u Mesopot,rn1iji Rcke su t,1kode prirodnc granice. a mitskc rckc ecsto razchajaju mrtve od zivih, kao sto jc sveti Stiks koji jc poskakivao kroz Had, i jap.rnska Sanzunohl\'a Jorubc iz zapadnc Afrike verujLI da se boginja Jernodh preobr,uila LI reku Ogun U Rusiji Vodaci bacajLI stvari u reku da bi smirili duha rnde posle proslave Bogojavljenske noci. Reka Gang se takodc slavi kao boginja Ganga
LEVO Slika koja prikazuje Posejdona iii Neptuna kako stvara konja, jednu od svojih najsvetijih zivotinja, i simbol prirodnih izvora
oesNo Ova slika potopa snazno ilustruje simboliku poplava kao nosioca ali i mogucnost prociscenja i ob11ove zivota
<
Hodocasnici uzim,1ju 1odu iz njcgcl\ c fokti iii zcnskog izrnr.1 u
>
Himalajinu i njom prsbju ling,1m (falus) u sclu R,uncsvar,1m, mhljcnom
3 200km, sjcdinjujuci
boginju rckc S,l Simm, muskim bogom plodnosti
IZVORI. VREL\ I VODOP,-\Dl \'oLh koja izbij,1 iz tla ima spccij,1lnu \·ezu sa donjim sYctom i s,1 izYorom zi\ot,i. VrcL1 i izYori sc obicno po\·czuju sa utrobom zcrnljc i smatralo sc da im,1ju mo( da ispunc zcljc, prcdvidc
\I RO\ I
kaznu z,1 ljudskc grchove Nojc,
buducnost i izleec . U hropi,
Delo\ ,injc suprotnih struj,1 u
CO\
S\cta ncla izbij,1ju ru svctim
\ clikim \ odcnim ponsina111,1
i prdi\ i po top, d:i bi 1u kraju
mcstima, gdc su s\·cci muccni,
do\odi do \Ttlog,1 koji nwgu ch
pono\O n,1mnozio ljude U
zmajc\i ubijani iii sc pojavljivala
budu tL1likL• sn,1zni Lh od\ uku
\",1\ ilonskom spcn1 o Gilg:imcsu,
Dcvica i\larija. Za ncla pozruta
brod u dubinc. l 1 Odiscji, \ ir koji
l'tnapistim pric,1 Gilg,1mcsu o
bo ·· b.1pska \·crovalo sc da
pokus,n,1 ch prL•gut,1 OdiscjcY
scdmodnC\nom potopu koji jc
pomal:u plodnost i pri porocfaju, a
brod
zatn1reno nclo simbolizovalo jc
Haribde. f'Otomb bogo\ ,1 Gee
srnju porodicu, sluge i zivotinjc;
i Poscjdon,1 Odiscj l'SLljC zil
brod sc
s,1mo z,1to Sto sc uln atio z,1
pLrninc. poslc ccg,1 su bogo\·i
nc\·inost. ProrocanstY,1 su se ecsto
0\
,1ploccnjc jc cud cl\ ist,1
ck pun \Tlin:i, s,1gradi barku
na kraju z.iust,n-io n,1 \Thu
citaLi na nclima iii jezercima
gr,HlLI jcd1wg dnct,1. U pocmi
n:igr,1dili Utnapistima i njcgoYu
Pust,1 zcrnlja koj,1 istr,1zujc tcmu
suprugu bcsmrtnoscu
Yodcnoj ponsini, obr.uaca kojc
gubitb T S. Eliot koristi \ ir da
praYi plut,1jucc lisee iii ribe i
simbolirnje smrt i unistenje.
Priec o popl.:n ,una su prisutnc u rnnogim drngim kultur,1ma N,Hod Kimberli u upadnoj
jcguljc kojc pli\·aju u dubini. U Glastonbcriju, Samcrsct,
POTO PI
Austr,1liji im,1 mesto kojc sc
Engleska,
S\c price o potopima mogu sc
zo\c Vulungn,1ri, gde tri kamena
rnde Putirskog
nela go\·orilo se
da
su obojene
Hristornm krdju, koja je doneta
sh\ ,ititi
Lw simbol haos,1 koji
opisuju potop iz Vremcna sn:i
nast,1jc k,1da sc ljudski rod nc
koji jc s\c unistio, postede\·si
pon,1s,1 u skladu s,1 duhon1im
s,1rno momb i dc\·ojku koji su sc
z,1konim,1 prirodc Biblijskc
uh\ atili z,1 rep kengura i dokopali
simbolizuju izrnr zirnta
price o potopu koji jc izbris,10
sc \iscg tl,1 Njih drnjc postali su
Prip,1dnici naroda Sunji u Nju
ljudski rod\ erc1\ ,1tno su n,1stale
preci
Mcksiku vcruju da su se prvi ljudi
u juznoj i\!csopot,uniji (da1usnji
poja\·ili preko izrnr<1 iz donjeg
lr,1k) gdc sc s,1st,1ju rckc Tigar
sveta, a pric,1ju i o pern,1toj zmiji
i Eufr,1t
koja ziYi u vodama njihovih svetih
podloznom tcskim popLl\ anu.
inora. Sunji zato izbcgavaju
h•jc jc mozda bilo i mcsto
ubijanjc zmija da bi zastitili svoje
Edcnskog nta. Biblijsb pric,1 o
rezen·c Yode.
Noju opisujc potop bo Boziju
u Englcsku u svetom Gralu lzvori i nela obicno
Nordijski bog Odin zrtvovao je jedno oko za gutljaj vode sa izvora du ha prirode Mimira koji daje mudrost
on prc2:i1co izgradiYsi brod za
posmatranjcm krctanja na
z.i
GUTLJAJ MUDROSTI
plodnom podrncju
S\
ih ljudskih bi ea
GORE Virovi
mogu da predstavljaju promenu iz jednog u drugo stanje, na primer iz Z:ivota u smrt Mnoge animisticke kulture verovale su da duhovi borave u virovima
VODA I ISLAM U islamskoj tradiciji voda se pojavljuje kao izvor i odrzanje zivota i kao sredstvo prociscenja. Kisa, reke i izvori su simboli plemenitosti i milosti Alaha, za koga se kaze da voli one koji se prociscavaju vodom.
VAZDUH I NEBO 198
<
i-
w
z < _J
< >
VE TAR
pokazuju kako ce \'etar (iii
Obicno se vetar povezuje sa
du5a) napustiti telo posle srnrti.
cetiri strane sveta. Svaki vetar
Za vetar se uveliko smatra da
predstavlja razlicito bo:Zanstvo
kornunicira s ljudirna: kod
iii razlicita svojstva, a on je
Navaho Indijanaca Detc \'etra
vesnik drugacijih vrernenskih
SJ.puce junacirna njiho\·ih
prilika, zavisno od lokalne
prica Inace, vetar moze da
klime Cirnsijani koji zive duz
"govori" kroz neki instrument: u
severozapadne obale Arnerike
prirnere spadaju okretaljka koju
veruju da su cetiri velika vetra
koriste australijski urodenici
bili velike poglavice cetiri strane
i indijanski 5amani, te eolska
sveta; posle rasprave kako da
harfa kod starih Grka. Razna
rasporede snagu, osnovana
"raspolozenja" vetrova opisuju se
SU
cetiri godifoja doba. Stari
kao '·rika'', "uzdisanje" iii "SJ.pat"
Grci su posmatrali vetrovc kao U misticnom islamu oblaci su simbol praiskonskog, nespoznatljivog stanja Alaha pre stvaranja
GORE
GORE DESNO
u mnogim
kulturama grom i munja su smboli bozanske moCi
Nebesa su boraviste bogova koji
plahovite i buntovne bogove
OBLACI
kontrolisu iskonske sile koje
koji su zatvoreni u pecine
Zbog pokrovnog karaktera
uticu na ljudski zivot na zemlji,
glavnog boga vetrova, Eo]a; oni
i veze sa neborn, oblaci se u
iz.lziv.ijuci i strah i cudenje
su se zvali Borej (severni vetar),
mnogim tradicijama pO\·ezuju sa
Otuch su se obi.lei, vetar i oluja,
Auster (juzni vetar), Eurej
tajnama bofanskog U judeo-
grom i munja, sJgledavali kao
(istocni i jutarnji vetar) i Zefir
hriscanskoj tradiciji oblaci
bo:Zanske manifostacije pune
(zapadni i vecernji vetar)
ponekad ukazuju na prisustvo
simbolickih Jsocijacija Vazduh
Poznavanje \·azdusnih struja
Boga: u Starom zavetu on se
ispunjava prostor izmedu zemlje
i njihovog uticaja najbitnija je
pojavio kao stub oblaka da
i neb,1 i u simbolicnorn smislu
stvar u kineskoj vestini fong Sui
povede svoj narod kroz pustinju
povezan je s vetrom, dahorn
Kinezi poznaju osam vetrova,
u toku lzgona, a u hriseanskoj
i duhom On je nevidljiva,
koji odgovaraju broju trigrarna
ikonografiji ponekad se
pokretacka sila koja po\·ezuje
koji formiraju I cing Prema
predstavlja kao ruka koja se
pojedinca sa kosmosorn, a vrlo
jednoj legendi, vetar je stvorio
pojavljuje iz oblaka, dok za
cesto je sredstrn kojirn bogovi
beli zapadni tigar dok druga
Hrista kaiu da se uspeo na nebo
kornuniciraju sa ljudskirn rodorn
prica kaze da su vetrovi pusteni
na oblaku. Taoisticki besmrtnici
\i,uduh se obicno odnosi na
iz dfaka. Za japanskog boga
digli su se na nebo na oblacima,
Fudina takode se govorilo da
au nordijskoj mitologiji, Valkire
muski arhetip
dr:Zi vetrove u dfaku Kelti su
(zenski duhovi i Odinove sluge)
koristili poznavanje vetrova
su jahale na oblacima
VETROKAZ
za predvidanje vremena dok
Vetar je simbol promene
je natprirodni "druidski vetar",
su povezani sa plodnoscu i
Kao donosioci kise, oblaci
- novi smer vetra ukazuje na
stvoren po volji izdasima druida,
obiljem prirode U Kini izraz
promenu vremenskih prilika
oznacavao vlast nad elementima
za oblak zvuci kao "sreea",
Na crkvama je tradicionalni
i udruzio je dah s vetrom kao
povezujuci tako oblake sa
vetrokaz petao na vrhu krsta
sredstvo magije
srecom Takode se govori
koji pokazuje na cetiri strane.
Medu Apacirna za linije
Ovaj petlic simbolizuje oprez
na vrhovima prstiju ruke se
da su paperjasti oblaci zore doneli pet kineskih elemenata
prema zlu koje bi mogao
kaze da pokazuju putanju
( vatru, vodu, vazduh, zemlju i
"uduvati" vetar.
vetra koji ulazi u telo u vreme
metal) sa pet svetih planinskih
stvaranja, dok linije na tabanirna
vrhova, i da su oblaci nastali
oesNo Nordijski bog groma, for, zamahuje svojim mocnim cekicem, Mjelnirom, u borbi protiv divova
bogom oluje iVfavari ka:Zu da
VETAR DUSE U nekim tradicijama se smatra da se vitalna energija kosmosa prenosi vazduhom, pa ljudi kada disu, udisu zivotnu silu, poznatu kod Kineza kao ci, a kod Hindusa kao prana. lnuiti imaju slican koncept. poznat kao sila, sveprozimajuci
<
>
bucne vetrove i oluje stvara
N
bog vetra, Taviri-Matea, da
c
0
bi kaznio neposlusnog brata Tane-Mahutu (boga ljudskog
z
roda i suma), koji je razdvojio
OJ
0
njihove roditelje, zemlju i nebo, da bi stvorio svetlost Na Zapadu su se oluje sagledavale kao davolsko delo U nekim
zivotodavalacki duh koji
indijanskim tradicijama nocni
povezuje sva ziva bica s
leptiri se povezuju sa vrtlo:Znim
ritmovima svemira. Kada neko nije u kontaktu sa silom, odvojen je od svog du ha
vetrovima zbog zavojite caure i zbog zujanja njihovih krila. Oluje se cesto povezuju sa bogovima rata i sa vrhovnirn
sjedinjavanjem jina i janga U
rnuskim bofanstvirna: Indra,
taoizmu su oni simboli stanja
hinduski bog rata, bio je poznat
kroz koje ljudi moraju proci pre
kao Vadziri ("vitlac munja"),
nego sto dodu do prosvetljenja
a grorn i rnunja su bili glavno
- mentalne rnagle koja postoji
oruzje vrhornog grckog boga,
pre nego sto se dostigne
Zevsa.
bistrina. Kolokvijalni izraz"glava
U Bibliji, grorn je glas
ptica gromo\·nica, surov.1 Z\'er
u oblacima·· sugerise da se neko
•gnevnog Boga Kelti su turnacili
.1li i zastitnica ljudskog roda:
gubi u sanjarskim idejama bez
grrnljavinu kao kosmicko
z.1 grmlja\ inu se \·eruje dJ je
osecaja za stvamost, dok "zivot
kome5anje, kao kaznu bogova
zn1k njcnih bit;ika protiv bica iz
pod oblacima" asocira na teret
koji su prizivali gnev elernenata
donjeg svcta.
iii srarnotu Mavarski naziv za
U Africi, grom i munja se
Novi Zeland - Aotearoa
povezuju i sa zemaljskirn
znaci
"Zernlja dugog belog oblaka".
OLUJE Snazni vetrovi kao sto
CEK!CI GROJ\lA
vladarima. Jo rube iz zapadne
U rnnogim kulturarna cekic
Afrike veruju da je Sango,
ili sckira predstadjaju sirnbol
veliki bog grmljavine, bio
groma i munje. Sirnbol Sanga.
najveci kralj ratnik, au Beninu
boga groma kod Joruba, je
uragani, vrtlozni vetrovi ili
su rnunje sirnboli kraljevskog
drnglava sekira, koja predstadja
tomada, sirnboli su stihijske i
dostojanstva, ponekad
kamene rnunjc koje bog pusta
bofanske snage Bofanstva oluja
prikazane kao bronzani pitoni
sa neba . U nordijskoj mitologiji,
SU
su figure zastrasujuce rnoci
koji silaze sa kulica visokih
Mjelnir je bio cekic boga groma
koje ovaplocuju sile nereda
zgrada
Tora. Mjclnir je stvarao mun ju
i korne5anja; u njih spadaju
U hinduizmu i budizmu,
kada bi udario o karnen, a
japanski Susano-0, starogrcki
rnunja u obliku dijamanta
rnogao se pretvoriti u munju
Posejdon i rnajanski bog oluje,
( vadira) sirnbolizuje
kada bi bio baccn. On je takode
Hurakan, od kojeg je nastala
destruktivne i kreativne snage
bio sirnbol Torove plemenitosti
rec "uragan" Kao donosioci
- unistavajuci iluzije i cinjenje
i koriscen je na ccremonijarna za
kise, mogu se povezivati i sa
zla da bi pobedili jasnoea i
blagoslo\· deci i mladarna
plodnoscu, kao sto je slucaj
dobro U indijanskorn mitu,
sa Valom, starofenicanskim
duh groma i munje simbolizuje
oote Ovaj reljef fenicanskog boga Vala pokazuje njegov status kao boga oluja, prikazujuc'i ga kako drzi munju, ali Val se povezivao i sa plodnoscu zbog toga sto je donosio kisu
VATRA 200
< iw
z < < >
Vatra maze da ima mnogo asocijacija i znacenja: mesto mastanja; iskonska vatra ognjista; iii mesto preobrazenja gde se spaljuju obiicja, iii gde se izvode obredi vezani za znacajne dogaoaje u zivotu. DESNO
snovc . Ona je bitan clement' prcobrazcnja kod obreda
koja im nijc dostupna Mito\·i
kuvanja, inicijacijc i pogrcb,1,
,rnstralijskih urodcnika govorc
a podstice fizickc i spiritualne
o tajni kradc vatrc od ptica iii
procese u alhemiji i nauci .
zivotinja.
Kinczi povczuju vatru koja se
lukavi Prornetej je ukrao vatru
dize prema gore sa jangom iii
za ljudski rod od vrhovnog
muskim svojstvima. Ona jc
boga ze,·sa Da bi
SC
osvetio,
J.ktivan element koji sc povczuje
Zevs jc naredio stvaranje prve zene, Pandore, i predstavio ju
naprcd i nikada se ne odrnara
jc Prometcjevom bratu Ona je
dok nc potrosi ono cimc se
sa sobom donela kutiju punu
Vatra se ccsto povezuje sa
vclikih zala, koja su se rasirila po svetu
Simbolika vatre ima sirok
snainim emocijarna, konfliktom
spcktar, iako se ona neprestano
i rJ.tom. Konflikt moze da bude
VULKANI
pojavljujc kao glavni motiv
izvor velike emotivne energije
Svaki vulkan na S\'etu ima
zivotrie sile. Ona moie da bude
i, kao i vatra, moze da dovede
poseban karakter iii licnost, od
intirnna i licna sila ljubavi,
do topline, vreline, motivacije
uspavanih divovJ. koji naglo
strasti i topline iii agresivno
i svctlosti, ali ona rnoze i da
provale posle dugih vremenskih
s,1bijcna u obliku mrfoje iii
spaljuje, ostccuje i unistava.
periodJ., do zadimljenih planinJ.
osvctc . Medutim, vatra je i opsti
U alhemijskom smislu, vatra
koje se nikadJ. potpuno ne ugase
simbol bohnske moCi, gneva
konflikta moze zaista da dovede
Ma kakvog da su karakterJ.,
iii istine, i nekontrolisanih sila
do preobra:lenja, ukoliko ne
vulkani izazivaju i postovanje
prirode koje donose propast i
dobije previse vazduha iii ne
i strah. Psiholoski gledano, oni
dovode do obnove U mnogim
bude liscna vazduha iii svesti .
simbolizuju snagu, promenljivost
kosmologijama ,;atra se povezuje Otopljena lava· prokljucali gnev i strasti bogova, izvor svetlosti, doma i plodnosti iii psiholoski simbol snage i moCi.
u grckoj mitologiji,
sa kreativnoscu i strcmljenjern
napaja.
DOLE
od zivotinja u obuzdavanju sile
i sa stvaranjcm i sa apokalipsom,
i krckajuci iii sabijeni gncv, posle
KRADA VATRE
kojeg slede izlivi silovite agresije
svctlcci u raju i przeci u paklu
Krada vatre je simbolicna tema
Vulkan je bilo irne malog
Vatru su ljudi obuzdali zbog
koja ukazuje na njen nastanak i
ostrva u blizini Sicilije, kao i
zastite, svetlosti i topline i
na vrednost koju ima za ljudski
dimnjaka kovacnice Vulkana,
kao mesto za price, zanos i
rod. Cin krade vatre odvaja ljude
rimskog boga kovaca. Vulkan je
FEN I KS Mitska ptica iz Arabije, feniks je bio velicine aria sa velicanstvenim purpurno-zlatnim perjem. Na kraju zivota zapalio je vatru od sopstvenog gnezda i izgoreo je u plamenu, a zatim se ponovo radio iz pepela Stari Egipcani su gledali na feniksa kao na simbol besmrtnosti, dok su hriscani ovaj mit doveli u vezu sa vaskrsenjem, a za Rimljane je on predstavljao veciti karakter Rima Kinezi SU sagledavali feniksa kao nezno stvorenje koje se hrani kapljicama rose i koje preko jedinstva energija jina i janga ovaplocuje svojstva vrline, milosti, bogatstva i moci
VATROMETI
MAJANSKE VATRENE SVECANOSTI
Smatra se da je barut izmisljen
Maje su verovale da stvaranjem vrtloga energije mogu da
u Kini iii u lndiji. Prve petarde su pravljene za vreme kineske dinastije Han (206 g. p n
e. -
220 g. n. e) i sluzile su u pocetku za teranje zlih duhova Kasnije su se povezivale sa sreeom i
otvore vrata sveta duhova svojih predaka, kroz koja mogu da odaju postovanje i dobiju isceljenje. Oni su pravili svetu vatru crtajuci krug od secera na tlu, zatim stavljajuci na njega smolu, kedar, zalfiju, ruzmarin, duvan, lavandu, cvece i na kraju cokoladu i med, sto je predstavljalo zivotnu slast Taj krug bi se zapalio sa uverenjem da ce na zrtve biti odgovoreno blagoslovom
napretkom U Americi su prvi doseljenici slavili praznike paleci crni barut Danas, kada su se
sa Orrnuzdom, gospodarom
mnogi obredi izgubili, vatromet
mudrosti
se koristi kod dramaticnog obeletavanja vaznih dogaaaja kao sto je Nova godina iii Dan nezavisnosti Sjedinjenih Drzava.
Judaizarn smatra vatru osnovnim elementom koji treba da prati sve irtve koje se prinose
GOMA Jamabusijevski monasi u Japanu, sledbenici tendaj budizma, izvode
Bogu, a vecna vatra je gorela pred
vatrene ceremonije
oltarom Hrarna . Slika andela
zvane goma 12
u svojoj kovacnici kovao munje
Britanskoj Kolumbiji, pripadnici
Gospodnjeg koja se pojavila
vekova, s ciljem da
zaJupitera i oruzje za Marsa,
naroda Cimsijan \'eruju da je
Mojsiju kroz zapaljeni grm
smire gnev Fudo
boga rata. Vezuv u ltaliji je
luka\•i Gavran doneo svetlost
ilustruje hebrejsko verovanje da
poznat po tome sto je potpuno
ljudskom rodu iz vulkana
vatra znaci istinsku komunikaciju
je rat, zemljotresi
od Boga U hriseanstvu su svece
i razorni pozari.
kuce i plodnosti bi la je takode
podseeanje na prisustvo Boga,
Skandira se sutra
boginja vulkana. Ona je bila
a predstavljaju i nadu i zivot
zatrp,10 pcpelom rimske gradove Pornpeju i Stabiju 79 . godine nove ere. Rimski pesnik Vergilijc
Astecka boginja ognjista,
Mio-oa, gospodara nesreca kao sto
srca uz ritam dobosa, koje prati
( 70. p. n. c. - l 9. n. e) opisao
simbol i uzivanja i bola i vladarka
Vatra je snaian simbol obnove
je njegove kratere kako cure
bogatstva i dragog kamenja
i krstenja, ona spaljuje gresnost
kn·lju divova, a napisao je da div
Vulkan Ta! na Filipinima, koji
tako da ostane samo istina Bozija.
zvani Alikonej leii ispod njega
zanosno plovi u jezeru Ta!, jedan
Budizarn cesto koristi vatru
U \Teme erupcija poja\·ile su se
je od najrnanjih vulkana, pa ipak
kao simbol sila koje udaljuju
semenki i kedrovine
price o divovima koji iskacu kroz
se smatra smrtonosnim Kazu da
C:oveka od prosvetljenja, kao
da bi stvorio dim koji
dim i ccpaju planinske padine na
on simbolizuje neustrasivu snagu
StO SU fodnja, poh!epa, rnrfoja i
komadice
naroda iz provincije Batangas,
neznanje, pa zato gasenje tih vatri
koja se skriva pod njihovom
simbolizuje nirvanu iv1edutim,
prividnom smirenoscu.
budizam takode korsti unutrasnji
Na Havajirna su ostrva formirana stalnom aktivnoscu
plamen koji predstavlja
nilkana, a legende govore o Pele, jcdnoj od najlepsih
VATRA I RELIGIJA
boginja vulkana, koja je sklona
U mnogirn religijskim
povremenim izlivima gneva Ona
tradicijama, vatra se povezuje
je uzrokovala zemljotrese besno
sa istinama i iluzijama
lupajuci nogama, a dovodila je
organizovanja duhovnog
do erupcije vulkana ceprkajuci
dozivljaja Zaratustrovci vatru
po zemlji S\'Ojim earobnim
smatraju izvorom celokupnog
stapom, koji se zvao pa'oa
stvaranja, a svako domaCinstvo
Kilauea je najaktirniji vulkan
ima svetu vatru, cije je paljenje
na zemlji i smatra se Peleinim
povezano sa blagoslovom
domom.
Zaratustrovski hramovi vatre
Vulkani se cesto povezuju sa
su mesta zajednickog slavljenja
gnevom bogova, ali su isto tako
bogova, koja vode svestenici
izvori svetlosti, snage i ogromne
dodajuci tamjan u svetu vatru .
plodnosti vulkanskog pepela. U
Ove vatre simbolizuju sadejstvo
prosvetljenje.
duvanje u rogove od skoljki Svestenik odrzava vatru dodavanjem ulja,
nosi molitve Fudo Mio-ou.
Jevreji su verovali da je Bozija pojava u vatri znak prave bozanske komunikacije"
DOLE
201
< > :0
>
II
I Pi
':j
;;(
DUG·A <
se govorilo da je veoma jak i
f-
z <
da je sagraden vestije od bilo
JEOINSTVO I RAZLICITOST
koje druge gradevine na svetu
Za neke lndijance duga
Hajrndal, cuvar Azgarda, ziveo
simbolizuje udruzivanje
>
je pokraj njega da bi upozorio
mnogo plemena kao "duginog
N
bogove na neprijateljske
<
napadace Pripadnici indijanskog plemena Navaho 1·eruju da je
Duga se na razne nacine povezivala sa isceljenjem i sreeom, sa snovima i svetovima iz maste, sa plodnoscu i poroaajem, pa cak i sa iskustvom promene pola
GORE
U nekim folklornim tradicijama - kao sto je srpska, albanska,
sa promenom pola Kada se na nebu
duga most izrnedu sveta ljudi
raznolikost svetih puteva,
i sveta duhova, dok 5amanske
duhovnog preobrazenja
veruju da natprirodna putovanja
u rnitu i folkloru, u svetoj
u zemlju mrtvih podrazumevaju
tradiciji, umetnosti i nauci,
prelazak duginog mosta. Burjatski
rata, ispalji1·ao je rnunje iz duge,
kao i u savrernenoj zapadnoj
5amani iz Sibira pen ju se u svet
au Kambodzi i nekirn delovima
kulturi, sa nizom znacenja koja se
duhova dugom. koju simbolizuju
lndije duga je poznata kao "lndrin
medusobno razlikuju kao njene
parom crvene i plave trake koji
luk"' Tjermes, bog grmljavine kod
je privezan za cerernonijalnu
skandinavskih Laponaca, koristio
duga se postovala kao bog iii
brezu. Neki dugini mostovi
je dugu za ispaljivanje strela na zle
boginja, sejala je strah kao demon
su vestai::ki: ovaj naziv je dat
du hove
kineskim rnostovima sai::injenirn ·od tkanja, koji premoscuju potoke
hriscanskoj tradiciji duga je
zaveta i rnira i kao znamenje
koji su bili presiroki iii prebrzi
znak mira i samilosti, simbol
rata i odmazde. Lucni oblik je
za konvencionalne rnostove na
Bozijeg obecanja posle potopa
sirnbolicno povezuje sa krugom,
stubovima - jedan takav most iz
da nece unistiti eovei'anstvo.
rnostorn i lukorn, dok se u nekirn
XIII veka jos sluzi za saobracaj.
Hrist se ponekad prikazuje kako
tradicijama povezuje i sa zrnijom
Postoje i dugini mostovi preko
sedi na prestolu od duge na
reke Nijagare i u Tokijskom
dan Stra5nog suda, pokazujuci
DUGIN MOST
zalivu
Most je arhetipski sirnbol
Duga se i::esto tumaci kao
razlikuju po rodu:
neba i zemlje iii vezu izmedu
bo±anski atribut i kao znak
Kinezi nazivaju
razlicitih svetova U japanskom
bofanskog prisustva. !Star,
glavnu dugu, a tamniji sporedni luk nazivaju zenskim. Berberi iz severne
mitu o stvaranju sveta, blizanacka
vavilonska boginja ljubavi i
bofanstva Izanagi i Izanami
rata, nosila je ogrlicu u duginim
stoje na plutajucem Nebeskom
bojama, a Inke su verovale da
mostu da stvore svet, a verovanje
su duge kruna boga groma i
Afrike nazivaju dugu
u juinom Gabonu navodi da
kise, Ilape. Luk - koji je oruzje
"nevestom kise"ili
su ljudski preci stigli na zernlju
strelca - mo2e da predstavlja
"nevestom neba':
si5avsi sa duge. U nordijskom
boziji gnev Indra, hinduski bog
dok je Jamani u Tjera del Fuego (Ognjena zemlja) nazivaju "muzem meseca".
Nasuprot tome, u judeo-
optirnizma i nade, boianskog
predstavlja putanju izmedu
muskom svetliju,
sistemom cakri
boje U razlicitim tradicijama
BOZANSKO PRISUSTVO
neke kulture ih
i isceljenja preko veze sa
duga se pojavljuje sirnbolii'no
prolaznosti, au torn obliku duga
pojave dve duge,
simbol zapadnjackog pokreta "Novo doba': koji ukazuje na
tradicije sirorn Severne Amerike
maaarska i francuska - duga se povezuje
Duga je takoae istaknuti
Nedokuciva, etericna i trenutna,
i kuga, srnatrana je simbolom
POL I ROD
naroda': a ovaj termin se na isti nacin koristi u Juznoj Africi
mitu, Bifrost je bio dugin most koji je povezivao Azgard, zemlju bogova, sa Midgardom, zernaljskirn carstvom. Za Bifrost
oesNo Bogovi Vikinga silazili su sa neba na zemlju koristeci dugin most koji je nordijska legenda nazvala Bi frost
oesNo Ne postoji slaganje u vezi sa bojama duge. Prema Dogonima, ima ih cetiri:. crna, crvena, zuta, i zelena. U budistickoj ikonograliji, ima ih pet· plava, bela, zelena, crvena i zuta. Zapadnjacka nauka govori o sedam boja· crvenoj, narandzastoj, zutoj, zelenoj, plavoj indigo plavoj i ljubicastoj
Ci
c
>
svoju nebesku moc i rnilost Na Tibetu, gde se duge jadjaju u prelaznim periodima godine i najadjuju promenu vrernena, one se povezuju sa blagoslon1m
nezamrsenog klupka konca u
bodisatva tibetanskog budizma..
duginim bojam.1, kojim bi se
Postoji rasireno verovanje
ponistili losi uticaji duge Idejc
kod centralr10.1frickih Pigmeja
o bolestima koje uzrokuje duga
da je duga instrument bo:lanske
pojadjuju se sirorn Afrike, Azijc
komunikacije, au nekim
i Australije: za Senoje Malezije,
kulturama ona obele:Zava mesto
prolazak ispod duge uzrokuje
boianstn iii eoveka visokog roda:
fat,1lnu groznicu, ,1 .rnstralijski
u havajskom folkloru plemkinja
urodenici povezuju dugu sa
Hoamakejkekula je uhvaeena
gubom Upiranje prsta u dugu
praeenjem duge. Duga je
smatra sc ludoscu u mnogim
dccu u kolibc da bi ih sprecili
povezivana sa lridom, zlatokrilom
delovima sveta: rnadarsko
d.1 pokazuju iii gledaju dugu
glasnicorn grckih bogova, koja
rurodno \'erovanje kaze dace prst
Dobij,111je zutice. gubitak oka,
se cesto prikazuje sa stapom na
kojim se upire u dugu uvenuti.
ud.u groma iii cak nestaj,rnje
kojem su se preplele zmije Maje
dok pripadnici naroda Sumu u
su ncke od opasnosti kojc su se
su prinosile :lrtve u zlatu i srebru
Hondurasu i Nikaragvi skrivaju
\ ezi\ ale z.1 dugu
Kada se Hrist prikazuje sa dugom, u hriscanskoj umetnosti to je obicno simbol milosrdnog aspekta njegovih bozanskih mod
GORE
zastitnici zena, [scel. koja je bi la boginja medicine, plodnosti i duge i koja je kontrolisala ki5u.
DUGI NO TELO Srodno sistemu cakri, dugino telo moze se zamisljati kao energetska polja koja okru2:uju ljudsko telo,
LEGENDE 0 DUGI
svako sa razlicitim svojstvima.
Postoje rnnoge legende i obicaji
Nivo
Boja
Telo
Svojstva
vezani za dugu Sijuksi kaiu da
1 spoljasnji krug iii sloj
crvena
fizicko (prolazno)
temelj na kojem se grade svi drugi nivoi
2. spoljasnji krug iii sloj
narandzasta
etarsko (prolazno)
rani emocionalni i formativni uticaji okruzenja; energetski obrazac tela
3. spoljasnji krug iii sloj
2:uta
astral no (prelazno)
uticaji kulture i drustva, kao StO SU religiozne i obrazovne institucije i kako one oblikuju misao i delovanje
4 spoljasnji krug iii sloj
zelena
mental no (prelazno)
postizanje smisla zivota kroz odnos sa drugima; spona izmeau prolaznog i vecnog
5 spoljasnji krug iii sloj
plava
uzrocno (transpersonalno)
usklaaeno sa dusom; skladiste secanja duse, podstice njeno putovanje
6. spoljasnji krug iii sloj
indigo
dijamantsko (telo blazenstva) (transpersonalno)
razmisljanje potisnuto intuitivno stecenim znanjem
7. unutr asnji sloj iii jezgro
ljubicasta
nebesko (vecno)
prosvetljenje; individualna dusa stapa se s kosmosom, sjedinjavanje sa bozanskim
je duga tarno gde je srnesteno S\'O CVCCe
jarkih boja, pre i posJe
kratkog perioda cvetanja na
···············································
zernlji U irskom folkloru, kucni duh je nesta5ni davolak koji dr±i zlatni kreag na kraju duge; u keltskoj tradiciji, novcici s dugom nalazili su se tamo, zakopani u zernlji, ali otkrivani posle velikih oluja.
·························•············································································•···•···•·····························•··•····•·············•···•·•·······
Medutim, duga se ne povezuje uvek sa lepotom i srecom Stari Peruanci
SU
tvrdili dace se
osoba razboleti ako duga ude u njeno telo; lek je bio nalazenje
T R E
1
C
I
D
E
0
l(NJIGA ZNAI
1000 ideograma, grafickih motiva, simbola i crteia. Svaki znak iii sirnbol irna kratko objafojenje znacenja iii upotrebe. Neki od najprirnitivnijih simbola imaju visestruka znacenja iii znacenja koja su sada izgubljena, a drugi, kao spirala, imaju univerzalno dosledno znacenje. 0 mnogim znakovima na ovirn stranicama raspravlja se dublje u drugirn delovima knjige. Znakovi kao krst ili alhemijski sirnboli kao sto je Ziva, imaju zapanjujuCi broj varijacija, a mnogi od njih su ukljuceni da pokazu tu fascinantnu raznolikost simbola koje ljudsko drustvo koristi da bi prenelo i ono sto je opipljivo i ono sto je apstraktno.
oesNo Pecinske slike ljudske ruke pronaaene su u juznoj Africi, Juznoj Americi i AustralijL Da Ii su te ruke imale istu va:Znost za one koji su ih crtali, da Ii je trebalo da predstavljaju potpise? Nikada necemo saznati, ali univerzalni znakovi poput ovih tkaju neprekidno platno komunikacije u svim nasim kulturama.
u stene u Uksmalu, Srednja Amerika, 1000 godina p. n . e Usvojio ga je Rudolf Stajner i povezuje se sa Stajnerovom antroposofijom
A Prvo slovo alfabeta koristi se da oznaci najbolje, prvo
AKOMA NTOSO VAZDUH Element
Kabalisticki znak.
Ganski adinkra simbol koji znaci razumevanje i dogovor
Zapadnjacka umetnost cesto prikazuje Mariju i lsusa u oreolu bademastog oblika. ALGORAB
Nepomicna zvezda koja se koristi na kabalistickim magijskim pecatima
ALFA Prvo slovo grckog alfabeta, povezano sa
ALKOHOL
Alhemijski znak
AKTIVNI INTELEKT
Nepoznatog porekla, takooe jedan od znakova za vodu
VAZDUH Element
Stari hemijski simbol
ADINKRAHEN
Najvazniji ganski adinkra simbol, koji oznacava vaznost igranja vodece uloge.
~~\\l\1hliltk,?k
~
~
~
~~~-.,~
~
~
,.
-:
~·
[
ALHEMIJA, umece. Znak Sunca je u sredini, okruzen sa cetiri osnovna trougla, krunisana hriscanskim krstom, a zatim stavljena u krug koji predstavlja vecnu iii duhovnu dimenziju.
ALKOHOL Stari
hemijski znak..
~ ~"' /1flffJlll\1\\~~'
AooN1 Hebrejski
izraz koji oznacava gospodara koji nije Bog
Osnov avionskog kodeksa u vezi s nepredvioenim dogaoajima .
ALHEMUA, umece
PRETAKACA
menjanja Koriscen u XVII veku, ovaj znak je nastao pod uticajem pitagorejskog geometrijskog misticizma
Alhemijski znak za sud iii kazan za destilovanje Koristio se i u nekadasnjoj hemiji
l 1 ollll
AKO KO NAN
"Kokosija noga': ganski adinkra simbol koji oznacava milost, negovanje lnspirisan je navikom kokoske da gazi pilice a da ih ne povredi, ponasajuci se kao roditelj zastitinik i vaspitac
LL 5VEJE U REDU
adinkra simbol koji oznacava budnost i oprez. Akoben je rog koji se koristi da oznaci bojni poklic
~
ambicija i prevazilazenje ljudskih ogranicenja
oo,og toke rni,li
AKOBEN Ganski
~
Av10N Duhovna
ALINEJA Tipografski znak koji se koristi u stampanim tekstovima, a oznacava pocetak
ALHEMIJA, umece
menjanja. Ovaj simbol je uklesan i
ALGOL Nepomicna zvezda koja se u Kabali koristi u nekim misticistickim kontekstima na magijskim pecatima.
pocecima. Vezuje se za Boga, za koga kazu da je alfa i omega - pocetak i kraj Nekad je ovo bio tajni znak hriscanske vere
~
ALFEKA Nepomicna zvezda koja se koristi kao kabalisticki magijski pecat
STIPSA Alhemijski BADEMVazan
simbol sa paganskim i hriscanskim korenima, povezan sa nevinoscu i bezgresnim zacecem Njegov sokje u starom veku povezivan sa muskim semenom Biblijsko predanje kaze da se Aronov svestenicki status otkrio time sto je njegov stap procvetao i radio bademe.
znak
AMALGAM
Alhemijski znak.
AMALGAMISANJE
Alhemijski znak
u jevrejskoj, hriscanskoj i islamskoj tradiciji; smatra se da se razvio iz semitskih i egipatskih krilatih bozanstava Andeli se smatraju glasnicima, ratnicima, cuvarima i zastitnicima
AFRODITA Znak
boginje KAJSIJA U Kini je kajsija simbol za lepu zenu; Japanska sljiva (ume) ponekad se zove kajsija
MRAvMarljiv
rad, organizovana zajednica . U tibetanskom budizmu mravinjak je simbol trudoljubivog zivota; u delovima Afrike povezuje se sa plodnoscu i kreativnoscu.
SPIRALA SUPROTNA KRETANJU SKAZAUKI SATA Dinamican
simbol zivotne sile, kosmicke i zemaljske . APOLONOvaj
simbol boga zasniva se na obliku lire, koja je bila Apolonov instrument
AMPERSAND
Tipografski znak sa znacenjem "i"
ZIVOTINJSKO CARSTVO Simbol iz
oaf f10
AKVA REGIA
Alhemijski znak za "carsku vodu"
XVIII veka ANTARES
Nepomicna zvezda, kabalisticki magijski
peeat
HD
ANTI MON
Alhemijski, a koristi se i u medicini. ANARHIZAM
AKVA REGIA
Sinonim za politicki pokret.
JABUKA Simbol
srece, narocito polne; amblem ljubavi, braka, proleca, mladosti, plodnosti i
ANK Krst sa
S10Ro
U ranom
hriscanstvu tajni znak za krst, nadu, spasenje Takode simbol mora, postojanosti i sigurnosti; i vlastitog bi ca
alkom na vrhu; staroegipatski simbol besmrtnog zivota Kasnije usvojen kao simbol Egipatske koptske crkve.
ANTILOPA
U
Africi povezana s mesecom i plodnoscu; za Bambare (iz Malija) ovu zivotinju je poslao bog tvorac da nauci ljude da se bave ratarstvom
NAKOVANJ
U
Polineziji i delovima Afrike povezan sa zenskim principom i plodnoscu; u skotskom folkloru povezan sa magijskim mocima kovaca
besmrtnosti. Povezan sa zabranjenim vocem u Edenskom vrtu, pa je tako hriscanski simbol iskusenja i prvog greha.
• • PRIBLIZNO JEDNAK
Matematicki znak ANSUR Runa za
A
ANTINUKLEARNA
Kus1 MAJMUN
KAMP ANJA
Postovan u starom Egiptu, Africi, lndiji i Kini, ali omrazen u hriscanskoj tradiciji, gde je simbol poroka i pohote.
Amblem kampanje ANE>EO Simbol
bozanske volje u nekoliko tradicija, nebeskih stvorenja
za nuklearno razoruzanje, sastavljen od semaforskih znakova za"N"i"D"
Alhemijski znak za "carsku vodu''. varijacija
VooowA Zodijacki
znak.
ARATRON Plane.ta,
misticni kabalisticki znak za pr vi Olimpijski duh.
OvAN Zodijacki LuKTrijumf
slozenost i moc Podignuta ruka moze da znaci pretnju iii blagoslov Ruka takoae ima zastitnicke konotacije
STRELA, TALASASTA Marske
struje ARSENIK Alhemijski znak, varijacija.
znak
i pobeda; velicanstveno ljudsko dostignuce.
))))
ATOM, manje
uobicajena varijanta od prethodne
STRELA, ORUZJE
ZAVETNI KOVCEG ARKTUR
Nepomicna zvezda, kabalisticki magijski pecat
Jedan od simbola jevrejske vere, kovceg koji je bio Bozije jamstvo zastite Kovceg se drzao u drugom simbolu judaizma, senici.
0KLOP
U
sred njevekovnoj Evropi oklop je simbolizovao viteske vrline hrabrosti, zastite, casti i snage; simbol ratnicke klase u Kini i Japanu
U islamu oznacava Alahov gnev, a u hriscanstvu mucenistvo i smrt Koci lndijanaca, uvezane u snop iii polomljene, strele predstavljaju simbol mira.
Auo1Amblem
As Bog, kasnije os, runa za brzake iii vodopad
proizvoaaca automobila, simbol jedinstva i zajednistva.
ARSENIK Alhemijski ARES Znak ovog
boga.
STRELA Znak za 8ARKA Ill LADA
znak.
smer
Simbol spasenja i ocuvanja prisutan u mitologiji naroda Sirom sveta. U
ARES Znak ovog boga, varijacija
hriscanstvu barka predstavlja crkvu, Mariju iii Hrista; u svetovnoj simbolici ona je simbol Zemlje koja pluta svemirom
STRELE Prodor - svetlosti, smrti, ljubavi iii spoznaje. Povezana sa simbolima sunca i ostrim ubodima ljubavi
evropski bizon) Runa Ur, znak za ovu zivotinju
ARSENIK Alhemijski znak, varijacija
0
boga, varijacija ARSENIK Alhemijski znak, varijacija STRELA,
i snage; mnostvo ruku koje imaju hinduski bogovi simbolizuje njihovu
TuR (primitivni
(Asterisk) Tipografski znak za fusnotu.
STRELA/GLAVA
ARES Znak ovog
RUKA Simbol moci
ZvEzo1cA
JESEN AToMTakoae
uranijum, nuklearni reaktor (na kartama), nuklearno istrazivanje, nuklearna fizika
Starogermanski vremenski znak.
~
v
ZAKRIVUENA
JESEN
Stari znak prisutan u praistor ijskoj peCinskoj umetnosti zapadne Evrope.
Starogermanski vremenski znak, varijacija.
medved je okrutan i pohotljiv.
i duhovnu istinu; japanski simbol istine i poboznosti
SLEPI MIS Povezan
SEKIRA Gotovo
univerzalni simbol odlucne moci i autoriteta . Povezan sa kreativnom silom groma U vezi sa starim bogovima sunca i oluje . U zapadnoj Afr ici koristi se za prizivanje grmljavine i kise; simbol jedinstva porodice u kineskom braku
BANANA Frojdovski
falusni simboL
sa smrcu, simbol straha i sujeverja, u zapadnjackom folkloru povezan sa vradzbinama i okultnim. U Africi i staroj Grckoj bio je simbol razumljivosti Moze da znaci i ludilo . Bozanstvo donjeg sveta u srednjeamerickoj i brazilskoj mitologiji
BRADA Vazan aspekt muske simbolike, koji predstavlja dostojanstvo, muskost i mudrost Znak kralja; u starom Egiptu su vladari bez brade, ukljucujuci zene, bili prikazivani s laznim bradama da bi ukazali na status koji im pripada
BAZILISK
Srednjevekovni simbol pofode i bolesti
KADA Povezana s kupanjem i prociscenjem, kako duhovnim tako i iizickim.
JAZAVAC U Kini
povezan sa radoscu igre; u keltskoj tradiciji sa lukavoscu, prevarom
LoPTA Simbol decijih igara; u Kini povezana sa suncem i sa simbolom jin/jang
PC:ELA
KoRPA Simbol
PAsuu Simbol
majcine utrobe; u Americi se price o korpama i pravljenju korpa odnose na zene.
plodnosti. u lndiji se koristi za ljubavne cini, au Japanu za teranje zlih duhova
• • BAs Kuuc Muzicko obelezavanje
BAMBUS
Kineski simbol za elasticnost, dugovecnost, srecu
I
KOSNICA
Drustvo, radinost i zajednicki napori; u evropskoj, kineskoj i hinduskoj tradiciji pcele se takooe povezuju sa romanticnom ljubavlju . U evropskom folkloru one se povezuju sa smrcu i drugim svetom
kosmicku harmoniju Praporci mogu predstavljati srecu i polno uzivanje Na hebrejskim haljinama nosi se kao znak nevi nostL Povezano sa zenskim principom predstavlja zastitu. Obelezava prolazenje vremena i oglasava dobre vesti, upozorava na opasnost i zvoni povodom smrti
PoJAS Ill TKANICA
Zenska cednost. bracna vernost iii zavodljivost Magijski pojasevi se pojavljuju u mitu kao amblem snage, a u Engleskoj su postali simbol casti Monaski pojasevi u obliku konopca aludiraju na bicevanje Hrista Hinduski pojas je amblem vremenskih ciklusa
BIO HAZARD
Upozorenje, SAD.
BREZA Blagotvorna, zastitnicka, sveta germanskim bogovima Kosmicko drvo centralne Azije U samanskim obredima simbolizovala je ljudsko uspenje u svet duhova
PTICE Simbol ljudske duse, predstavlja dobrotu i radost, mudrost, inteligenciju i brzi tok misli U prii':ama australijskih urooenika one nose informacije U zapadnjackoj umetnosti ptice mogu simbolizovati vazduh i dodir
BEoRK Runa za
slovo B MEDVED Simbol muske hrabrosti i praiskonske sile; dok medvedice simbolizuju brigu i toplinu, iako ih je
Jung povezao sa opasnim aspektima nesvesnog U hriscanskoj i islamskoj tradiciji
ZvoNo Glas koji
oglasava istinu, narocito u budizmu, hinduizmu, islamu i hriscanstvu.. U Kini ono simbolizuje poslusnost i
BETOR Planeta; misticki kabalistii':ki znak za drugi Olimpijski duh
KARTA RODENJA
Elizabetanska Engleska, XVII vek
simbol sunca Li lranu i simbol meseca u Japanu. Postao je hriscanski simbol za tiraniju i pozudu BIZON
I
BUFALO
Zivotinja visokog ranga u lndiji i jugoistocnoj Aziji. U Kini se domaci bufalo povezuje sa kontemplativnim zivotom Za lndijance on simbolizuje snagu, napredak, obilje i natprirodne sile
BoRAKS BLAGOSLOV
I
BEZAZLENOST
CAMAC Simbol
Varijacija papinog krsta
zastite nalik majcinoj utrobi, takoae povezan sa simbolikom spasenja i obnove Nojeve barke
Alhemijski znak
drustvima simbol moguce reinkarnacije iii telesnog vaskrsenja Stara verovanja su smatrala da se sustina C:oveka nalazi u kostima, veza se vidi u frazi "osecati nesto u kostima"
MA5NA Simbol
sabijene energije, snage volje, bozanske moci i napetosti. Amblem rata i lova U istocnjackoj misli predstavljao je i duhovnu disciplinu.
PovEz NA oc1MA
BJARKAN Runa koja
se povezuje s novim zivotom i rastom
Duhovno slepilo; u masonskom obredu skidanje poveza simbolizuje prosvetljenje U klasicnoj antici, Fortuna (boginja srece) je zavezanih ociju da bi se znalo da ona nikoga ne favorizuje.
CIR
I
BLAGOSLOVENI ZNAK Jedan od
blagoslovenih znakova koji se, izmeou ostalog, pojavljuje u lndiji u ranoj simbolici otiska Budinih stopala Na Zapadu ovaj simbol predstavlja heksakord i harmoniju uopste .
KuucATI
Starogermanski
KNJIGA Simbol znanja i mudrosti u mnogim svetim tradicijama (judejskoj, hriscanskoj, islamskoj); u starom Egiptu, Knjiga mrtvih bila je zbirka svetih zapisa koji su sahranjivani s pokojnicima da bi im pomogli na drugom svetu.
BMWAmblem proizvooaca automobila, varijacija suncanog krsta, starog sklopa za suncevu energiju
Alhemijski znak BoRAKS Alhemijski
znak i keltskom svetu iskonski simbol snage, agresivnosti i hrabrosti Sveti
u CINIJA
I
SUD
Alhemijski znak.
HLEB Glavni zivotni artikal, u
hebrejskoj trad iciji, povezana s nadom, pogaca simbolizuje prociscenje i zrtvu Hriscanska metafora za duhovnu hranu i za Hristovo telo
.KUTIJA Simbol
KuucATI
VEPAR U severnom
MESING Alhemijski
znak
APSCES
Alhemijski znak.
oO.o o~o 0
I TINKAL
KosT1 U starim
NARUKVICA Kao nakit moze da oznacava rang. Moze se koristiti i kao plocica identiteta.
majcine utrobe i zenskog nesvesnog, povezan sa tajnama i skrivanjem. U klasicnom mitu, _Pandorina kutija je simbol onoga sto ne sme da se otvori
MosTSpaja dva razlicita carstva (nebo i zemlju, materiju i duh, vidljivo i nevidljivo); simbol preobrazenja, prelaska izjednog stanja u drugo
IZIDINA KOPCA
Staroegipatski znak zastite.
UzoE u klasicnoj antici se govorilo da ih je izmislila Atena, boginja mira i rata; povezane sa umerenoscu i uzdrzanoscu, kao kod "obuzdavanja" strasti
uroaenickih naroda (Amerika, Australija); kada se zavrti u vazduhu, on proizvodi nezemaljsku riku, koja podseca na grmljavinu. Koristi se u samanskim ritualima radi uspostavljanja komunikacije sa svetom duhova i precima
Merkura, simbolizuje posredovanje izmeau suprotstavljenih sila i tumaci se kao amblem homeopatske medicine. Osim toga, simbol je trgovine.
kamila povezuje sa poniznoscu i pokornoscu.
je konoplja "sveta biljka'; cije koriscenje je utemeljeno u svetom pismu; simbol pobune protiv belog drustva; takoae simbol kulture mladih u zapadnom drustvu
l
u
II
0KSIDACIJA
Alhemijski znak.
ToP U staroj hemiji i
BuoASedeci
Buda je simbol prosvetljenja. Bu FA LO
gvozae
R0Gov1 BIKA
Povezuju se sa polumesecom
RAK Zodijacki znak.
Vidi bizon TELE Povezuje
se sa gozbom, gostoljubivoscu i proslavama, ali i sa zrtvovanjem (judaizam)
METLAOd
prastarih vremena povezana je sa magijskim mocima . Simbol ciscenja Zapadnjacki folklor povezuje metlu sa vesticama zahvaljujuci verovanju da zli duhovi mogu da omaaijaju sredstvo koje se koristi za njihovo isterivanje
81K Visestruko
simbolicna zivotinja, koja predstavlja mesec, sunce, zemlju, nebo, kisu, toplinu, zensku plodnost, muski :Zar, matrijarhat i patrijarhat, smrt, obnovu. U pecinskoj umetnosti bikje simbol zivotne energije Energija bika sabijena u riku i topot nogama povezuje se sa grmljavinom i zemljotresima, naroi':ito na Kritu.
MEHURIC Simbol iluzije (budizam, taoizam) i prolaznosti .
RAK Zodijacki znak, varijacija
LEPTIR Simbol
duse i vaskrsenja u meausobno veoma udaljenim zemljama, kao sto su Kongo, Meksiko i Polinezija. Takoae simbol zivota i njegovog ciklusa; u :zapadnjai':koj umetnosti Hrist se ponekad prikazuje s leptirom u ruci
BALDAHIN Senka
i zastita, takooe povezan sa kraljevskom vlascu, simbol nebeske zastite
S1uc1 Heraldii':ki znak, u poi':etku predmeti sa siljcima koji su se koristili u boju za obaranje konja .
SvEcA Simbol
duhovnog prosvetljenja, svedoi':enja i radosti. Njen kratkotrajni plamen je metafora za usamljenu, i':eznutljivu ljudsku dusu.
JARAC Zodijai':ki
znak
KAMILA Na Bliskom istoku tradicionalni simbol MERKUROVA PALICA Zmijin stap, 0KRETAUKA
Muzii':ki instrument i kultni predmet
atribut gri':kog boga Hermesa i njegovog rimskog pandana
bogatstva i statusa; u srednjevekovnoj Evropi simbol umerenosti; u hriscanstvu se
JARAC Zodijai':ki LIST KONOPUE
Simbol rastafarijanizma, i':iji sledbenici veruju da
znak, varijacija
JARAc Zodijacki znak, varijacija
i ulepsa sveti i porodicni prostor U Evropi tepisi imaju simbolican status, pri cemu crveni tepih ima ritualnu upotrebu u javnim svecanostima na kojima se pojavljuju visoki dostojanstvenici i slavne licnosti
duhovima, a u Japanu sa nesreeom Na Zapadu povezana sa vradzbinama i oavolom
GUSENICA U lndiji simbol seobe dusa; za stare Rimljane bila je simbol pohlepe i ruznoce
JARAc Zodijacki
GE rel="nofollow">
PECINA Veoma star ideogram za pecinu, imanje, selo iii tvroavu, takooe koriscen na savremenim kartama za pecinu
KENTAUR Mitsko hibridno stvorenje, pola eovek pola konj, postalo je simbol dvojnosti, foveka zarobljenog fizickim iii culnim porivima, narocito pozudom i gnevom
LANAC Simbol privrzenosti i veze, odnosa izmeou dve stvari. Zlatni lanci oznacavaju cast i status Savremeni simbol ropstva. Pokidani lanci simbolizuju borbu za slobodu i oslobaoanje od ugnjetavanja
znak, varijacija. ZAMAK
l
U Evropi i Aziji povezane s igranjem, kockanjem i proricanjem sudbine Same karte sadrze simbolicne slike i brojeve
SARAN
u
Kini simbol dugovecnosti, muskosti i naucnog uspeha. Slike sarana koristile su se na jarbolima.brodova iii krovovima da stite od pozara
I
TVRDAVA
Arhetipski simbol zastite i utociste (duhovno i zemaljsko); mesto koje je odvojeno i u koje se tesko ulazi, za kojim srce zudi
svetovna upotreba na Bliskom istoku; koristi se da obelezi
KERBER Cuvar ulaza u grcki donji svet, simbol strasnih neizvesnosti smrti
KAZAN Povezan sa
MACKA Simbol preobrazenja, vidovitosti, hitrine, budnosti, culne lepote, misterije i zenske zlobe. U Rimu se smatra simbolom slobode Nocne navike macaka i moc preobrazenja bili su omrazeni
magijom, simbol preobrazenja, klijanja, obilja i mogucnosti ponovnog rooenja i podmlaoivanja Takooe povezan sa mucenjem, suoenjem iii kaznjavanjem
LJ
U keltskom svetu povezana sa opakim lukavstvom, u islamu sa zlim
STOLi CA
Univerzalni simbol vlasti i nadreoenog polozaja, povezan sa tronom Kod Svahilija (Zanzibar) "stolica vlasti" rezervisana je za goste i za najvaznije clanove porodice.
KELTSKA HARFA
Simbol bardske tradicije, ali ima veza i sa donjim svetom. Koristi se kao simbol za lrsku .
CERERA Asteroid
KELTSKI CVOR
Simbol kosmosa, jer je nacrtan neprekinutom linijom, pa se zato koristi kao zastitni znak
••
z
PECINA Najiskonskiji
simbol utocista, povezan s majcinom utrobom, ponovnim rooenjem, izvorom i centrom. Tamnija znacenja ukljucuju ulazak u pakao iii u nesvesno MACKA, CRNA
TEPIH Sveta i
KEDAR Simbol snage i besmrtnosti
CAI Hebrejska rec za "zivot': obicno koriscena na ogrlicama i drugim ukrasima
PUTIR I PEHAR Sud obilja i besmrtnosti; u hr iscanstvu je putir ritualna 5olja koja se koristi prilikom pricesca; u srednjovekovnoj Evropi, ovaj pehar je povezivan sa svetim Gralom U Japanu, razmena solja predstavlja simbol vernosti i cini deo svadbene ceremonije.
krsta iznad slova alfa i omega, sto znaci da je Hrist prvi i poslednji KotuA Dinamicni simbol vladanja u staroj ikonografiji; simbol duhovnog autoriteta i vlasti bogova i junaka Hinduski misticizam povezuje vo:Znju kocije sa Bicem, a u moralnoj alegoriji to
je slika trijumfalnog putovanja duha
HERUVIM Vrsta
anaeoskog bica u islamskoj, judejskoj i hriscanskoj tradiciji; u hriscanskoj umetnosti, heruvimi su prikazani kao kr ilata deca koja predstavljaju nevinost, sa plavim krilima koja simbolizuju nebo.
PoRoE rel="nofollow">AJ Raaanje deteta, rodoslov
HtMERA Mitoloska hibridna zivotinja, sastavljena od zmije, lava i jarca, simbol pobede duha nad materijom
EPOLETE Simbol ranga u vojnickom i heraldickom kontekstu CER Runa za zetvu Poznata jos kao D:Zara
HRIST Monogram dobijen inicijalima Hrista u njihovoj grckoj fromi, PX U ovoj varijanti, X je okrenuto za 45 stepeni da bi formirao krst
HRIST Monogram, varijacija; u kombinaciji sa grckim slovima alfa i omega, prvim i poslednjim slovom grckog alfabeta,
da bi simbolizovao Hrista kao prvog i poslednjeg
HRIST Monogram, varijacija
HRoNos Bog,
varijacija HRIST Monogram, varijacija; trougao u bazi je simbol bozanstva, sto znaci da je Hrist centar Svete trojice
DtMNJAK Falusni simbol frojdovske psihologije
EPOLETE Heraldicka
HRIST Monogram, varijacija
varijacija
HRONOS Bog,
KINA Ovaj simbol TRESNJA Samurajski
amblem u Japanu, ovo voce je u Kini simbol nevinosti, a njen cvat predskazuje srecu U hriscanskoj ikonografiji, tresnja je alternativa jabuci kao rajskom vocu.
KoKOSKAU
delovima Juzne Amerike (kult makumba), na Karibima (vudu) i u Africi, kultna zivotinja; vodic dusa pri obredima inicijacije, zrtvena zivotinja Deseti znak u kineskom zodijaku
HRoNos Bog
Kinezi koriste od najranijih spisa ion odrazava njihovo sagledavanje svoje civilizacije, a to znaci da je rec 0 "carstvu u sredini'; smestenom izmeau neba i zemlje, i u sredini inace necivilizovanog sveta
varijacija.
HRIST Monogram, varijacija
HRIST Monogram, varijacija .
HRIZANTEMA
HRIST Jos jedan monogram koji simbolizuje Hrista, sacinjen pomocu
Suncani i carski simbol u Japanu, povezan sa dugovecnoscu i radoscu; kineski taoisticki simbol; au zapadnjackoj umetnosti koristi se kao simbol jesenL
predstavlja sunce iii mesec, kao i otvore za oci iii usta. Koristi se u ideografskom pisanju oko pet hil,jada godina KRAJSLER Amblem
KRUG Presecen
proizvoaaca automobila, varijanta petougla u kombinaciji sa pentagramom.
dijagonalnom linijom, grcko slovo fi, koje se u kompjuterskim programima obicno koristi za nulu. U drugim kontekstima oznacava precnik iii prosecan broj
CRKVA
0
u
hriscanstvu slika sveta; takoae povezana sa Hristovom nevestom i majkom hriscana, a otuda i sa majcinstvom
CINOBER Alhemijski
znak
KRUG Presecen dijagonalnim krstom, savremeni znak za nulti polozaj masina
KRUG I STRELA
Jedan od najcesCih ideograma u zapadnoj kulturi. Znak za planetu Mars. Takoae znak za gvozae i cink, te za jutro.
KRUG Sa vertikalnom linijom koja se nastavlja prema dole, jedan od najstarijih ideograma, takoae se pojavljivao u runskom pismu, gde je neko vreme predstavljao glas "m"
KRUG lspunjen, mozda najcesci stari ideogram prisutan u mnogim starim kulturama.
KRuGov1 Mali,
povezani pravim linijama, veoma stara struktura pronaaena u kineskim i nordijskim crtezima u steni. U kabalistickim misticnim kontekstima slicni znakovi se koriste za zvezde i zvukove.
KRUG Na KRUG Presecen
horizontalnom linijom, jos jedan od najranijih ideograma ljudskog roda, pronaaen na slikama u steni u srcu Sahare i u mnogim ranim sistemima pisanja U savremenim kontekstima koristi se kao znak za otvoreno . Na brodovima je glavni deo Plimsolove linije
KRUG Presecen uspravnim krstom, redak znak koji se ponekad koristi u alhemiji za ulje iii vosak U muzickom obelezavanju znaci "treba ponoviti"
horizontalnoj liniji, stari ideogram koji mozda oznacava velicinu iii moc
0 -KRUG Na nekoliko horizontalnih linija koje se skracuju, sa znacenjem nepoznato; pojavljuje se u nekoliko praistorijskih evropskih peCina .
KRUG Podeljen horizontalnom linijom, cesto prisutan na slikama u steni. U ranoj kineskoj kaligrafiji oznacavao je sunce; u grckom pismu predstavlja slovo teta
KRUG Podeljen vertikalnom linijom, stari znak u prvim pismima Bliskog istoka. Alhemijski znak za azot
KRUG Na vertikalnoj
liniji, stari ideogram; u staroj Grckoj bio je znak za Afroditu; u alhemiji je znak za noc
KRUG Prazan, jedan od najstarijih ideograma Ponekad
KRUGOVI Tri,
KRUG Polukrug na vertikalnoj liniji, znak za izlazece sunce, u meteorologiji se koristi za rosu.
KRUG Jos jedan veoma star ideogram, povezan sa bozanskim iii mocnim U budistickoj i hriscanskoj umetnosti koristi se da oznaci harizmu iii oreol
ispunjena, poznata kao rupe u ciniji, pronaaeni u nordijskim crtezima u steni; koriste se na savremenim kartama da oznace rusevine iii znamenitosti koje vredi posetiti U meteorologiji se koriste za kisu . U matematici i geometriji ovaj znak znaci "sledi" Ako se okrene naopako, ima znacenje zato sto
S1TROEN Amblem
proizvoaaca automobila, inspirisan simbolom pobede i vojne nadmoci (V)
Vceb °'V'°
um Skupa sa kvadratom jedan je od najvaznijih masonskih simbola
O"AKS;mbol
ILOVACA Alhemijski
znak.
plodnost1 1 otkrovenja; u Kini su ljubicasti oblaci znakovi srece Broj devet u oblaku predstavlja misticno blazenstvo U modernom dobu vezuje se za turobnost, povucenost iii depresiju
ZALEPITI Alhemijski
znak
KoBRA U lndiji
PLAST Njegova simbolika metamorfoze i skrivanja proistice iz trenutne promene koju cini za izgled nosioca . U tevtonskim i keltskim legendama carobni plast se povezuje sa nevidljivoscu i zaboravom. Plast takoae simbolizuje intrige i svet spijunaze
l
U Japanu i Kini predstavljaju zdravlje i slast; u japanskoj umetnosti pripadali su Mnostvu blaga koja je nosilo Sedam bozanstava srece
bozanstva kobre, (nage) su bile simboli zastite, uglavnom blagonaklonL Hinduska kobra ima dragulj u kapuljaci i simbolizuje duhovno blago. Uspravljena kobra s kapuljafom zastitini je znak kraljevske moci, koji SU faraonikoristili kao amblem za pobedu nad neprijateljem. lzmeou zmija i mudrosti iii prorocanstva postoji opsta veza
PETAO Obicno pozitivna simbolicka veza sa zorom, suncem i prosvetljenjem U Kini je petao bio pogrebni znak koji je odbijao zlo. U Japanu je sveto stvorenje. U islamu je Muha med ugledao petla u prvom raju Petlovi takooe simbolizuju pozudu
CE5Au Svet i zasticen u mavarskoj tradiciji SASTAVITI
Alhemijski znak.
KoMETA Promena
na nebu; u mnogim kulturama nagovestaj rata i nesrece Takoae simbol nade i novih pocetaka
KoKosov ORAH
Mnogo se koristi u hinduistickim obredima; "zrtvuje se" kao kopija ljudske glave i povezuje se sa Sivom, jer njegova tri "oka" simbolizuju oci Sive. Povezuje se i sa plodnoscu
KoMETA Varijacija
KAPICA (SKOUKA)
Budisti, Maje i Asteci koristili su kapicu kao ceremonijalni rog . Oblik je povezuje sa simbolikom spirale U hinduizmu, zvuk kapice simbolizuje izvor postojanja. Visnuov amblem.
KoMETA Varijacija
SATSimbol
vremena i prolaznosti zivota; zasutavljeni casovnik moze da znaci smrt, a u Juznoj Americi satovi se postavljaju na grobove da oznace prelazak iz zivota u smrt
PALICA Ima dvostruku ulogu, predstavljajuci primitivnu brutalnost iii junastvo u umetnosti.
KoNooR u Juznoj Americi simbol sunca
KosRANa
staroegipatskim kapama kobra je bila zastitini znak i simbol kraljevske moCi.
TREF Soja igracih
karata .
STUB Simbo\ zemaljske i duhovne moci; Bog se pred lzrailjcima pojavio u pustinji kao vatreni stub. Dva stuba se pojavljuju pred masonskim hramovima, predstavljajuCi silu i formu.
SKUPSTINA SESTAR U toku
renesanse povezivan sa arhitekturom; u evropskoj umetnosti moze simbolizovati racionalan
Savremeni znak, slican starijim znakovima koji znace zajednistvo.
personifikovana kab majka zemlja i kao mesec Za Hinduse i budiste kravlji tihi, strpljivi zivotni ritmovi jednaki su svetosti. KLAS U evropskim SMUSENO MENTALNO STANJE Koristi
kulturama povezan sa letom, zetvom i plodnoscu
se u modernim stripovima.
KRAVA Hinduska, RoG IZOBIUA SAZVEZE rel="nofollow">E NEPOMICNIH ZVEZDA Kineski
znak
SIMBOL ZABRANE REPRODUKOVANJA
Koristi se da oznaci zakonsko pravo vlasnistva nad tekstom iii slikama
Rimski rog izobilja koji se ne moze isprazniti; u zapadnoj umetnosti kor is ti se da oznaci obilje i napredak i predstavlja zenski simbol majcinske nege i ljubavi Atribut Dionisa, boga vina, Demetre i Prijapa, kao i alegorijskih figura Zemlje, Jeseni, Gostoljubivosti, Mira, Srece i Sloge u zapadnoj umetnosti
simbolika krave dostize najvecu vrednost kod Hindusa, koji je smatraju svetom zivotinjom. Njena slika svuda predstavlja srecu
KoLEVKA Simbol majcine utrobe; povezan sa bezbednoscu, zastitom i sigurnoscu Tradicionalni oblik poput camca povezuje je i s
putovanjem; simbol sigurnog puta kroz zivot
kazne i arhetipski prozdrljivac Sa strahopostovanjem se smatra bicem iskonske i okultne vlasti r;iad vodom, zemljom i donjim svetom. Stari Egipcani su imali krokodilskog boga plodnosti koji se zvao Sebek . U nekim delovima Azije ima pozitivnija znacenja, gde se pojavljuje kao izumitelj bubnja i pesme
LORENSKI KRST
Koristi se u heraldici
ZDRAL Kinezi
KAURI {SKOUKICA)
Simbol bogatstva i ranga u nekim delovima Afrike, pojavljuje se na odeci i ukrasima; frojdovski simbol zenskih polnih organa, povezuje se i sa plodnoscu i sreeom.
LAZAREV KRST
Stari simbol svetosti i prorocanstva
ga povezuju sa besmrtnoscu; u Africi se povezuje s darom govora i sa sposobnoscu komuniciranja s bogovima hriscanskoj simbolici ponekad se povezuje sa vaskrsenjem
HRISTOV KRST
++ ++ PALESTINSKI KRsT Koristio
se kao simbol
u
Jerusalimskog kraljevstva posto su grad zauzeli krstasi
KRST BESKONACNOSTI
Simbol vecnosti
KosMICKO oRvo
KoRAL Crvena
boja ga u mnogim tradicijama povezuje sa krvlju· za hriscane simbolizuje Hristove muke; u grckom mitu, nastao je od kapi Meduzine krvL U starom Rimu su se nosile koralne ogrlice da odbiju bolest
"Drvo zivota" okrenuto naopako tako da njegovo korenje izvlaci duhovnu snagu iz neba
CvRCAK U Kini
povezan sa smrcu i vaskrsenjem; takooe predstavlja simbol srece
PETROV KRST
KRsT GoLGOTE KoJOT U Severnoj
KRAvAStari
simbol majcinske nege, cesto
Americi i Africi simbol prorocanstva iii kulturni junak
Slican krstaskom krstu KROKODIL Glavni
simbol destruktivne prozdrljivosti, donosilac bofanske
Naopako okrenut latinski krst koji podseca na mucenistvo svetog Petra, koji je bio raspet naopacke.
flLIPOV KRST
Povezuje se s nordijskim zemljama, meou kojima ga neke koriste u zastavama
KRsT sv. E>oRDA KRST SA KRST SVETIH
PAPIN KRST
STRELICAMA
Varijacija.
ARHANflELA
Varijacija
znak prisutan jos u praistorijskim pecinama Egipatski hijeroglif koji oznacava deljenje kao matematicku operaciju Znaci mnozenje, sukobljavanje, ponistenje, suprotstavljanje, opstrukciju i neodlucnost.
KRST SVETOG JovANA Takooe KRST sv. ANDRIJE
Nazvan po apostolu Andriji, koji je raspet na dijagonalnom krstu.
magijski ideogram iz vikinskog doba, verovatno koriscen i u kabalizmu
KRST PUACKASA KRST, KELTSKI KRST
KRST, PRIKRIVENI
JEVANflELISTA
Varijacija kamuflirane forme krsta koju su koristili rani hriscani
KRST SA SIDROM
KRST SVETOG KRST sv.
JovANA
ANTONIJA Nazvan
KRST SVETE CRKVE
po pustinjaku u Egiptu, za koga se pricalo da je oterao grupu demona ovakvim krstom Poznat i kao tau krst, kao krst u obliku slova T, egipatski krst i krst pljackasa.
Koriscen i u alhemiji kao simbol lonca za taljenje
Jedan od kamufliranih krstova koji su koristili prvi hriscani.
KRST, KELTSKI
Varijacija KRST, PRIKRIVENI
Varijacija, takooe koriscen na pecatu princa Biblosa, fenicanskog grada, 2000. godine pre nove ere
/X KRST, UGAONI
KRST SVETIH ARHANflELA Poznat
KRST, KOPTSKI
i kao krst Golgote PATRIJARHOV KRST
KRST SA KRST sv. BIRGITE
STRELICAMA
KRST, ISTOCNO-
Ukrasen sa pet dragih kamenova, predstavlja pet Hristovih rana.
Oznacava sirenje u svim pravcima i zato je omiljeni simbol fasista
PRAVOSLAVNI KRST, DIJAGONALNI Krst
jednakih kraka, izuzetno star
KRST, EGIPATSKI/
KRST, SIUATI
KRST, BARJACNI/
KOPTSKI
Nastao u doba krstasa kada su vitezovi nosili sa sobom krstove koji su se mogli pobosti
KSl-RO Monogram sastavljen od pocetnih grckih slova za rec Hrist
KRST Otvoren s zatvorenim kracima, stari simbol koji je, izgleda, bio povezan s vremenom, sa cetiri vetra iii sa cetiri strane sveta.
KRST, TAU
I
KRSTTOCKA,
EGIPATSKI
DIJAGONALNI
Sugerise neutralizujucu karakteristiku
u zemlju za vreme molitve na bojistu iii u logoru
KRST Sa jednakim kracima, stari ideogram u vecini kultura, koji je prisutan u celom svetu, cesto povezan sa cetiri elementa. matematici se koristi kao znak sabiranja
KRsT, TAU Varijacija
sa zmijom
•
KRST CEDNOSTI
u
•
•
•
•
KRST, SVETI RIMSKI Ima svastiku KRsT Sa ispunjenim iii zatvorenim kratkim kracima, cest u staroj Grckoj, pretkol u mbovskoj Americi i na Bliskom istoku do 1 000 godina pre nove ere, povezan sa suncem i moci
KRST, SA ODECOM
KRsT Smesten
KRST, GRCKI
u sredini, sto je moguca aluzija na Hristov povratak.
Simbolizuje raspece
na globusu. Znak za jevanaelizaciju sveta.
KRST, MALTESKI
KRST, KVADRATNI
Takoae poznat kao krst obecanja. Koristi se kao amblem reda Svetog Jovana, zasnovan na staroasirskim simbolima .
Predstavlja Zemlju sa cetiri ugla
KRST, SA KRUZNOM PUTANJOM Simbol konacnog trijumfa Hrista nad svetom
KRST, PORTALNI
KRST TOCKA
I
SUNCA Prvi put
KRSTI MALTESKI
Varijacija.
KRST, OBNOVITEUSKI
KRST, GVOZDENI/ MANTOVSKI KRST Koristi se kao nemacko odlikovanje.
Koristio se u heraldici XV veka i na evropskim novcicima. Koci lnka predstavlja znak za sunce
se pojavio u osvit bronzanog doba, u starom Egiptu, Kini, pretkolumbovskoj Americi i na Bliskom istoku Povezuje se s tockom.
>
RASKRSCE Simbol donosenja odluka, zivotnih promena i putovanja
<
i sa zracima sunca; takooe sveti cvet Freje, germanske boginje neba .
KRISTAL Savremeni
simbol VRANA U Evropi i
lndiji simbol rata, smrti, samoce, zla i nesrece, ali u Americi i Australiji ima pozitivnu simboliku kao ptica sunca koja je kreativna.
Q KRUNA
PoistovecuJe se sa vlascu, slavom i posvecenjem Nastale kao venci, krune se oslanjaju na simboliku kruga predstavljajuci savrsenstvo i prstena - predstavljajuci
CEMPRES
Zapadnjacki simbol smrti i zalosti, ali u Aziji i drugde simbol dugovecnosti i istr ajnosti.
SKIPTAR Nastao
kao muski simbol plodnosti, podrazumeva kraljevsku i duhovnu moc za vrsenje pravde Povezuje se sa stapom i palicom Jedan od znakova episkopskog autoriteta je skiptar
v LONACZA TAUENJE Alhemijski
i starohemijski znak
0PASNOST
sa simbolikom kvadrata, otuda u vezi sa fizickom manifestacijom sveta. Simbol mudrosti i savrsenstva; kod masona, na primer, glatka kocka predstavlja usavrsenog eoveka; jedna od islamskih najsvetijih struktura, Caba, ima oblik kocke
KUPIDON
LONAC ZA
I
EROS
S lukom i strelama zudnje, Kupidon je simbol ljubavi i romantike
Starohemijski znak, varijacija KRUNA OD TRNJA
Originalno sprdnja sa simbolikom krune (od strane rimskih vojnika koji su razapeli Hrista), sada je postala simbol zrtvovanja i posvecenja sama po sebi
KRST, PRIKRIVENI
Hriscanski simbol nade
Energija, simbol vreline, u kombinaciji sa strelom.
KocKA Povezana
neprekidnost
TAUENJE
SMRTTrenutak
izdisaja, koristi se u modernim stripovima
DAEG Runa za D KUVANJE
Alhemijski znak
0PASNOST
Energija, vrelina, varijacija
BooE:Z I NOZ Sveti simbol religijski simbol kod budista i Sika Koci Sika simbolizuje hrabrost i dostojanstvo U tibetanskom budizmu, ritualni noz sa trostranom ostricom koristi se kod zastite svetih gradevina . U evropskom folkloru, nozje povezan sa izdajom
JELEN Opsti
0PASNOST Od
blagotvorni znak povezan sa zorom, svetloscu, cistotom, obnovom, kreativnoscu i magijom
otrova, koristi se u botanici. Takooe simbol sah-mata u sahu
ZAKRIVUENA
DENEB ALGEDI
LINIJA Deo
Magijski pecat
kruga, pojavljuje se u mnogim ideografskim sistemima, starim i savremenim. BELA RADA
DAN Runa
Hriscanski simbol nevinosti povezan sa Devicom Marijom
povezana sa svetloscu i uspehom
DENKJEM, Krokodil,
ganski adinkra simbol koji oznacava sposobnost prilagoaavanja prilikama, bas kao sto se krokodil prilagoaava sa vode na kopno
PRESLICA Koristi se za pripremu vune za predenje, simbol Atene/Minerve, grcko-rimske boginje mudrosti i izumiteljke predenja i tkanja; takoae povezana sa prolazenjem vremena
t
0ARMACAKRA
Budisticki tocak sa osam paoca
+ DAUINA Savremeni
tehnicki simbol
BozANSKA Moc
PAsSimbol
Staronordijski/ anglosaksonski znak; takoae logo za Micubisi grup
odanosti; u keltskoj i hriscanskoj tradiciji zastitnicka budnost; u antickoj misli povezan sa donjim svetom, gde je bio vodic i cuvar Psi su zastitnicki simboli u Japanu i Kini, ali u Kini imaju i veze sa demonima
OEUENJE
Matematicki znak.
••
KuPOLA Simbol neba, cesto se pojavljuje na svetim iii vaznim svetovnim graoevinama, kao StO SU dzamije, vizantijske crkve iii Rimski panteon
DozA LEKA Velika tableta iii pilula, stara farmakologija; takooe u japanskom budizmu i u alhemiji znak za rastvor
od najcescih starozapadnih ideograma, koji postoji jos iz doba pecinskog slikarstva i duboreza u steni.
LuTKA Koristi se
u religiji, ritualu i magiji kao zamena za ljude i bozanstva.
DEUENJE
MAGARAC
Matematicki znak,
Savremeni simbol gluposti, ali su preoasnje konotacije bile mnogo pozitivnije (poniznost, siromastvo i strpljenje) iii negativnije, kako u egipatskoj tako i u indijskoj mitologiji
PoG1Nuo u BOJU
0ESTILACIJA
Alhemijski znak
kao prilika za dobre iii zle sile da uou iii da izaou, pa je to razlog da se vrata uglavnom cuvaju
TACKAJedan
varijacija.
Vojnicki izraz koji se koristi i na kartama da oznaci bojno polje
nosilac dusa na Ostrvo blazenih Atribut Posejdona, Afrodite, Erosa, Demetre i Dionisa Prepleten sa sidrom, dellin moze da simbolizuje razboritost.
0ZNAKA ZA DOLAR
Valuta SAD RAZVEDENI
Rodoslov
e e TACKE, TRI u TROUGLU Moderan
znak za dakle
---
TACKE U REDU DELfiN Rasireni
STAP ZA KOPANJE
Tradicionalno oruae auswtralijskih uroaenika za skupljanje korenja i povrca, sada se u modernoj umetnosti koristi da oznaci pretka
simbol spasenja, preobrazenja i ljubavL Amblem
0ESTILOVANO UUE
Alhemijski znak.
RAZVEDENI
Rodoslov, varijacija
Hr ista kao spasitelja U starogrckoj mitologiji, dellin je nosilac bogova, spasitelj junaka i
VRATA
I
ULAZ
Mesto promene, koje se u mnogim kulturama sagledava
Moderan znak za nesto sto je izostavljeno Nekoliko tacaka u redu bio je znak za kisu kod Anglosaksonaca.
crkvama, obicno na krstionicama i propovedaonicama, kao jedan od atributa svetog Jovana BusANJ GowsOpsti
simbol mira, narocito sa maslinovom grancicom - ovo je aluzija na pricu o Noju, kada je potop poceo da se povlaci i da se ukazuje kopno Golub je takooe personifikacija Svetog duha i simbol krstenja.
lskonsko sredstvo komunikacije, simbol kreativne moci u lndiji, glas neba u Kini, sluzi za izazivanje transa i zanosa u samanistickim drustvima. U modernoj zapadnoj simbolici, bubanj se povezuje s ratom i uzbunom
Uvo Prijemcivost; u Africi usi simbolizuju zivotinjsku prirodu ljudi Na lstoku SU klempave usi simbol mudrosti i dugovecnosti Busenje usiju je tradicionalno bilo stari znak za zavet.
ZEMUA Planeta, znak koriscen jos 500 godine p. n e Danas se koristi na kartama kao znak za kapelu Alhemijski znak za protivrei':nost
JAJE Opsti simbol
ELEKTRICITET
za stvaranje, cesto stvar iz koje je nastao zivot, bilo vegetativni, bozanski iii iskonski Simbol naklonosti Sirom sveta, simbolizuje srecu, bogatstvo, zdravlje, rooenje i vaskrsenje Takooe povezan sa prolecem U jevrejskoj tradiciji jaje je simbol obecanja
Grom, munja .
ZEMLJA Planeta,
savremeni znak
PATKA Simbol srece
! Znak narodnog neslaganja, dobijen od znaka "viva!" okrenutog DoLE
naopacke
u Japanu i Kini, pri cemu par pataka simbolizuje brak i kucnu harmoniju
D
EHVAZ Runa za E
ZEMUA Element
BoRAv1sTE
ZEMUA Planeta,
Egipatski hijeroglif
savremena varijacija
0SAMSimbol ZEMUA Element, ZMAJ Blagotvoran
simbol na lstoku, zlokoban na Zapadu, sa obiljem simbolike i za jedno i za drugo.
kabalistii':ki
ZEMUA Planeta,
varijacija
SLON Stari simbol suverene vlasti u lndiji, Kini i Africi, a po asocijaciji povezan sa dostojanstvom, inteligencijom, razboritoscu i mirom Jahaca zivotinja indijskih vladara i boga groma i munje, lndre. Stari Rimljani su povezivali slona s pobedom. Srednjevekovna
Evropa je verovala da se slon uzdrzava od seksa sa svojom partnerkom tokom njene trudnoce, sto ga je ucinilo simbolom cednosti, vernosti i ljubavi Beli slon Burme, Tajlanda i Kambodze simbol je plodnosti i kise
kosmicke ravnoteze i obnove Srecan broj u Kini
0RAO
Nedvosmislen i opsti simbol moci, brzine i zapazanja. Atribut najvecih bogova, koji je mnogo kasnije usvojen kao simbol carske mod Pojavljuje se i na duborezima u hriscanskim
JEDANAESTA KUCA
Astrologija
PoMRACENJE
OsMA KUCA
MESECA
Astrologija
Astronomija
D ZATVOREN PROSTOR Cisterna iii EMPEDOKLOVI ELEMENTI, VATRA ELHAZ Runa za Z, u
znacenju vapit
Predsokr atovski starogrcki geometrijski simboli elemenata
zatvorena prostorija, takoae sahranjeni, u rodoslovu
• ••
!
LASICA Heraldika.
0Ko, TRECE
0KO VATRE
Starogermanski znak, u alhemiji cetiri elementa.
EMPEDOKLOVI
ENEAGRAM
ES EN CUA
HoRovo oKo
ELIPSA Nista, nula,
ELEMENTI, VODA
Alhemijski znak
odsustvo.
Predsokratovski starogrcki geometrijski simboli elemenata
Devetokraka zvezda, hriscanska, devet darova duha
Simbol kosmicke celovitosti i svevidece moci staroegipatskog boga Hora. Takoae poznato kao Vedjat
ULAZ
VidiVrata
ETERICNO UUE
Alhemijski znak
EMPEDOKLOVI ELEMENTI, VAZDUH
Predsokratovski starogrcki geometrijski simboli elemenata.
CAR lsus, pr vi, jedini, sustina EoH Runa za Y, u znacenju tisa
,SSS,
Takoae zvano "oko srca'; simbol oka duhovne percepcije u hinduizmu, a vidovitosti u islamu. Masoni su ga usvojili kao jedan od znakova svog drustva
VERA
Ranohriscanski simbol, jedan od onih koji su upisani u katakombama u kojima su se hriscani skrivali od rimskog progona U hebrejskoj tradiciji, ribe se povezuju s nadom
ZMAJEVO OKO
Starogermanski znak za pretnju, opasnost
ISPARAVANJE
Moderan znak
0KO EMU Pojavljuje se u EMPEDOKLOVI ELEMENTI, ZEMUA
Predsokratovski starogrcki geometrijski simboli elemenata.
pricama australijskih uroaenika 0 stvaranju sveta; zato se ubijanje emua povezuje s nesrecom.
EPA Ganski adinkra simbol u znacenju lisice, simbol
ropstva .
•
ZNAK UZVIKA
Moderan znak koji obelezava iznenaaenje iii isticanje u tekstu
I
OBRVA
Sposobnost vida, vizije (doslovno i metaforicki), u mnogim tradicijama povezana sa magijskom iii duhovnom moCi U kineskom budizmu, duge obrve su znak mudrosti i starosti
SoKo Suncani simbol pobede, superiornosti, ambicije, duha, svetlosti i slobode. Mnogi egipatski bogovi prikazuju se sa glavom sokola. Sokolovo oko simbolizuje ostar vid. U zapadnjackoj tradiciji soko je simbol lovca, a u nordijskoj mitologiji boga neba, Vodena
PORODICA Znak koji spaja znak za zenu, za muskarca i za zenu sa detetom
LEPEZA Simbol dobrote (kineski); atribut jednog od japasnskih Sedam bozanstava srece i Visnua (hinduskog boga). U Africi, Aziji i na Dalekom istoku simbol kraljevske vlasti
FE Runa u znacenju
PAPRAT Polinezijski
stoke, takoae vikinski simbol za pokretnu imovinu
znak
SMOKVA Simbol plodnosti, u budizmu takoae simbol moralnog ucenja i besmrtnosti
PRVA KUCA VATRA Muski
simbol stvaranja, destru kcije, prociscenja, otkrovenja, preobrazenja, obnove i duhovnog iii polnog :Zara
FrATAmblem PERO Simbol Mat, staroegipatske boginje pravde U indijanskim tradicijama, perje sadrzi duh ptice i na visokoj je ceni
proizvoaaca automobila, dobijen od suncanog krsta
PRECISTITI
Alhemijski znak VATRA Alhemijski
znak
PETI ELEMENT
Peta, nematerijalna materija iii etar. Najbolje
SNOPIC PRUCA
Slikarsko predstavljanje sekire umotane prucem i uvezane ko:Zom, koju su nosili rimski cinovnici kao simbol svoje vlasti. Kasnije je ovo postalo kazneni znak rimske drzavne vlasti, da bi na kraju bilo usvojeno od fasizma.
BRZO KRETANJE
Moderan znak.
ZENSKO
FEOH Runa za F
PRSTI I NOKTI Veza sa duhovnom mod (lndija) i sa ucenjima islama Dugi nokti su tradicionalno znak bogatstva i statusa; dugi kandzasti nokti su atributi kraljeva Dahomeja u Africi.
KAMIN Vidi ognjiste
RIBA
Pojednostavljen znak koji su koristili rani hriscani kao prvi Hristov amblem.
PETA KUCA
VATROMET
U modernom svetu povezan sa festivalima i proslavama, sto je raskosniji spektakl to je bolja prilika; povezuje se i sa drugom simbolikom, na primer s raketom, tockom, zvezdom, spiralom.
ideogram, koji se koristi i za mesecev krug
RIBA Falusni simbol srece i plodnosti. U Kini je riba amblem obilja i srece Slova grcke reci za ribu ichtus - cine akronim za lsusa Hrista, pa je zato riba postala rani tajni hriscanski znak. U hebrejskoj tradiciji, ribe predstavljaju iskrene i verne U hinduskom mitu, one se pojavljuju kao spasitelji..
VATRA Kabalizam
Astrologija. VATRA Veoma star
Astrologija.
UorcA Simbol ribolova i klopke iz koje se ne moze izbaviti.
PET ELEMENATA ZAPADNE IDEOGRAFIJE, TACKA Gotovo
sva zapadna ideografija zasniva se na pet osnovnih oblika, tacki, liniji, polukrugu i dve spirale
PET ELEMENATA ZAPADNE
PET Povezano sa ljudskim mikrokosmosom i rukom; vazan simbol ukupnosti u Kini, Japanu i u keltskoj tradiciji. Povezano i sa ljubavlju, zdravljem, culnoscu, meditacijom, analizom, kritikom i srcem.
FLASA
I
BOCA
Alhemijski znak za flasu koja nije prozirna
IDEOGRAFIJE, LINIJA
MLATILICA ZA
CETIRI ELEMENTA
CvET Najveci
MUVE U mnogim
Srednjevekovni znak.
uspeh; zenska lepota; takoae znak za nestalnost i prolaznost. Posebne vrste cveca imaju sopstvenu simboliku, a u nekim kulturama i jezik Uveliko se koristi u obredima Sirom sveta (roaenje, vencanje, smrt, proslave) .
kulturama simbol kraljevskog dostojanstva, u Polineziji znak ranga, za budiste znak samilosti.
FLASA Alhemijski znak za flasu napravljenu od stakla
PET ELEMENATA ZAP AD NE IDEOGRAFIJE,
UC:VRSCIVANJE
POLUKRUG Poznat i
Alhemijski PANOVA FRULA
kao presek
Povezana s Panom (grcki bog suma i polja), otuda njena WIUAN Stilizovani
ljiljan sa tri cveta koristi se kao amblem Francuske PET ELEMENATA ZAP AD NE
ZASTAVA Amblem
IDEOGRAFIJE,
vladanja i identiteta na mnogim nivoima (meaunarodnom, nacionalnom, lokalnom); u ratu simbol vojne casti, pri cemu bela zastava predstavlja predaju; zastava koja se vijori moze predstavljati novi pocetak.
SPIRALA Prikazivana
i obrnuto
PET ELEMENATA ZAPADNE IDEOGRAFIJE, SPIRALA Varijacija
L~ STOPALO Bose noge su cesto znak poniznosti. Na lstoku je pranje nogu cin gosrnljubivosti i znak ljubavi; Hristovo pranje nogu svojim ucenicima bio je simbolican gest njegove ljubavi i sluzenja .
CETIRI JEVANE>ELISTA
CETIRI JEVANE>ELISTA
Varijacija.
veza sa prirodom i seksualnoscu; frule od bambusa povezuju se sa monasima zen budizma
CETIRI Cvrstina,
ISTICANJE
I
TAUENJE Alhemijski
znak
MuvA U mnogim tradicijama povezana sa bolescu, smrcu i aavolom
CESMA lzvor
organizacija, moc, intelekt, pravda i svemoc
vode, sto znaci zivota Pijenje vode sa cesme moze simbolizovati duhovno osvezenje iii besmrtnost U islamskoj tradiciji, cesme predstavljaju vezu izmeau ljudi i Boga
CETVRTA KUCA
Astrologija.
L1s1cA U evropskoj tradiciji povezana sa lukavoscu, a u srednjevekovnoj umetnosti pojavljuje se kao simbol davola. U Kini i Japanu, lisica je donosilac bogatstva .
duhova . U anticko doba povezivan je s mesecom i magijom i smatrao se mocnim afrodizijakom ISPARENJA
pre 10 hiljada godina, koristi se u nordijskom runskom pismu kao znak za divove iii titane Takode se korsti kao izraz mod
Alhemijski znak
0-0 STAKLO KAPUA Prelazni
fUNTUNFUNEFU
ZABASimbol
zacetka, narocito u Egiptu, povezan s magijom, klijanjem, evolucijom, mesecevim menama, vodom i ki5om. U Japanu amblem srece.
destruktivnost kod muskih i plodnost i negu kod zenskih Jedan od znakova u zodijaku. U rimskom mitu rog izobilja potice od roga koze, Amalteje, ugledne Zevsove dojilje
Adinkra simbol iz Gane koji oznacava sijamske krokodile koji imaju zajednicki stomak, a ipak se tuku zbog hrane . Upozorenje na unutrasnji sukob u plemenu
simbol koji oznacava kretanje izjednog mesta, vremena, duhovnog iii psiholoskog stanja u drugo Kapije mogu takode da simbolizuju duhvonu i/ili svetovnu vlast
I
ZLATO Alhemijski znak, varijacija
ARSENIK
Alhemijski znak, u rodoslovu onaj ko nije u braku. ZLATO Alhemijski
znak, varijacija BoGINJA Jutra
iii veceri, grcka i vizantijska.
GLOBUS
I
ZLATO Alhemijski znak, varijacija.
ORBITA
Amblem moCi bogova iii carskih vladara, simbol ukupnosti
BOG I NJ A
BLIZANCI Zodijacki
znak. USTA OLUKA
Fu Autoritet, kineski znak
Obicno na olucima crkava iii na ogradama katedrala Tokom srednjeg veka, usta oluka su bila uglavnom groteskna iii demonska, simbolizujuci moc crkve da ispere zlo .
GeoFU Runa za G
RUKAVICA Snazan simbol ranga koji se koristi kao priznanje superiornosti iii vernosti vazala, te kao zavet ljubavi.
ZLATNI BROJ GoHEJI Sveti
carobni stapici sa trakama bele hartije rasporedenim u cik-cak obrascu, koji se koriste u sinto obredima.
17
lz srednjevekovnih almanaha za izracunavanje mesecevih mena
FULFUT Svedska varijanta svastike
BELi LUK
u
mnogim tradicijama povezan sa snagom i zastitom od zlih
D1vov1 Prastari
ideogram koji je verovatno prvi put nacrtan
18
JARAC
ZLATNI BROJ
Ambivalentan simbol koji znaci muskost, pozudu, lukavstvo i
lz srednjevekovnih almanaha za izracunavanje mesecevih mena.
ZLATNI LIST
I
ZLATNA FOLIJA
Alhemijski znak.
lstaknuti simbol za mnoga tradicionalna africka drustva, gde se pojavljuje u mitovima o stvaranju sveta, predstavljajuci jaje sveta iii majcinsku utrobu. TIKVA
GoNGMnogo
se upotrebljava u svetim obredima u Kini i Japanu. U kineskim hramovima udara se u gong da bi se privukla painja duhova, a zen budisti kor iste gong kao deo liturgijskog skandiranja i meditacije . Udarac u gong maze da oznaci dolazak iii odlazak.
,.,
Srednjevekovne zbirke basni uporeaivale su guske sa poboznima, iako su bele guske povezivane sa cudnim oblacenjem i zlobnim ogovaranjem. Domaca guska je simbol kuce, zena, ver nos ti i bracnog zivota. Divlja guska se povezuje sa saradnjom, meauzavisnoscu i budnoscu. Za divlje guske kazu da ostaju sa bolesnom guskom, pa su zato simboli odanosti.
GORGONE
Mitoloske hibridne krilate zene iz stare Grcke, sa zmijama umesto kose ovaplocenja zla.
Hibrid lava i orla, simbol vlasti nad zemljom i nebom, razvio se iz agresivnog amblema za mac u zastitnicki simbol GRIFON
••
GRAL U evropskoj tradiciji gral je sveti predmet (obicno putir iii kamen) cije cudesne moci prenose eliksir zivota i vecnu mladost; u srednjevekovnoj legendi, narocito povezan sa kraljem Arturom i njegovim vitezovima, za njega se verovalo da je pehar iz kojeg je Hrist pio na Poslednjoj veceri i da je upotrebljen za hvatanje njegove krvi prilikom raspeca
HAGAL
Runa za H..
HAGIT Kabalizam
a
GusKA
Slozeni stari simbol plodnosti prirode i duhovnog zivota i kod pagana i kod hriscana GROZ£>E
Pobeda nad jalovoscu, plodna zemlja; kao simbol sna maze da predstavlja nov razvoj, nave ideje i nave poduhvate . TRAVA
MLETI
I
DROBITI
Alhemijski znak
I do,10,co i
simbolicno odnosi se na boraviste mrtvih i na mesto na kojem se mozemo secati mrtvih Kao humka, maze biti simbolicna aluzija na svete planine .
Runa povezana s nesrecnim slucajevima i bed om HEIL
...I y GROB
Simbol bozanstva iii svetosti, originalno zasnovan na prstenu koji okru:Zuje sunce. Narocito koriscen u hriscanskoj umetnosti, za oreol se smatra da je najpre koriscen na paganskim bogovima sunca, kao sto je Mitra . Oreoli se pojavljuju i u budistickim duhovnim tradicijama 0REOL
J A\..,
CEKIC Kao oruzje, cekic je simbol muske snage, povezan sa snagom sunca i sa bogovima rata Kao oruae, maze se pojaviti kao simbol zastite iii bozanske vestine .
RAsTTakoae
ponovno roaenje i postanje, egipatski hijeroglifi za zenu i zenski pol Slozen simbol sa mnogo znai':enja, najvise povezan sa zivotnom silom; maze da bude znak svetosti i snage, kraljevske moCi, slobode, muskosti, nevinosti iii popustljivosti. KosA
PsENICA Jedan od glavnih simbola rasta, ponovnog roaenja i plodnosti, skupa s pirincem, kukuruzom i jecmom Cesto atribut bogova i boginja zemlje Stari simbol plodnosti, koristi se kod vencanja za posipanje mladog bracnog para
+ • ••
• • • •••• SuuNAK
I
PESAK
Alhemijski znak.
GAJ NIAME
Sveprisutni ganski adinkra simbol, koji znaci "osim Boga", daleko je najpopularniji kao deo ukrasa
CEKIC I SRP
Komunisticki simbol jedinstva radnicke klase, koji spaja srp kao simbol poljoprivrednih radnika, i cekic kao simbol industrijskih radnika
OGNJISTE Simbol RuKASimbol
zemaljske i duhovne vlasti, akcije, snage i zastite.
fATIMINA RUKA
Simbol Bozije ruke i pet osnovnih nacela islama'. vere, molitve, hodocasca, pasta i milosraa. U islamskim zemljama mnogo se koristi kao amajlija zastite i srece
HARFA Mnogo
GLAVA U nekim
se koristi u obrednim i svetim ceremonijama; u Starom zavetu povezana sa
tradicijama boraviste duse, povezana sa plodnoscu i falusnom simbolikom, instrument razuma i mislL
jevrejskom nacijom Carobna harfa Dagda (keltska) mogla je da svira muziku za svaku priliku i imala je moc da uspava neprijatelje. Harfa sa tr i st rune koja je koriscena u starom Egiptu simbolizovala je tri godisnja doba, poplava, rasta i suse.
JAsTREB Suncani
simbol pobede, superiornosti, ambicije, duha, svetlosti i slobode
doma, udobnosti, sigurnosti i ljudske komunikacije . Za Rimljane je bilo mesto kucnih duhova cuvara (lari), za Asteke sveto mesto Ometekuhtlija, za koga se verovalo da zivi u srcu svemira i u srcu svih ljudi
HERMES Znak boga . HAMSINA RUKA (RUKA SUDBINE)
Jevrejska varijanta Fatimine ruke sa slicnom zastitnickom simbolikom.
HERMES Znak boga,
varijacija.
HEPTAGRAM
I
JEZ: U Kini i Japanu
SEDMOKRAKA
SRCE Prastari simbol cije originalno poreklo nije poznato. Graficki srodno vatri. Znaci ljubav; pojavljuje se i u religijskom smislu · kod Asteka, Hindusa, budista, muslimana,
simbol bogatstva; u srednjevekovnoj Evropi povezan sa pohlepom i nezajazljivoscu nekim delovima centralne Azije i Afrike povezuje se sa suncem (zbog
ZVEZDA Ova zvezda
Jevreja, Kelta i taoista .
zrakastog obrasca bodlji) i sa izumom vat re
sadrzi svu simboliku broja 7
u
HERMES Znak boga,
varijacija
HERALDICKI BODEZ Koristi se
u stampanom tekstu kao znak za napomenu.
SRECA Runa
CAPUA Amblem jutarnjeg sunca 5RCE U PLAMENU
KUNIC Lunarni
simbol povezan sa bozanstvom, menstruacijom i plodnosfo Zbog veza sa bozanstvom nekadje bio zabranjena hrana.
LESKA Simbol bozanstva, mudrosti, plodnosti i kise Leskov carobni stapic bio je instrument severnoevropskih carobnjaka i mudraca .
Simbol vatrenog hriscanina, ali u umetnosti i atribut milosraa i profane ljubavi
SLEM Simbol zastite, ali je povezan i sa nevidljivom mod
HERMAFRODIT
Koristi se u botanici za dvopolne biljke
SESTOUGAONIK
Geometrijski oblik, vazan u islamu kao orijentir.
indijskog kralja svestenika ucrtan je tri hiljade godina
p. n. e
HeKSAGRAM
SveTI ZNAK lz
PovRATAK
Zasnovan na trouglu, stari znak za Jevrejsko kraljevstvo.
lndije, pre otprilike cetiri hiljade godina Nalazimo ga i na japanskim kipovima Bude izVlll veka.
KUCI Znak Hopi
HrNDUIZAM
SveTo TROJSTVO
Trouglasta varijacija
lndijanaca iz Arizone, takooe simbolizuje nekoliko povrataka iii seoba plemena
Meo Alhemijski znak, varijacija.
HoMoseKSUALAC SveT1 DUH Prema N1LsK1 KONJ
HueROGLIF
Simbolizuje ujedinjenje Egipta
u
starom Egiptu, zenka nilskog konja bila je simbol plodnosti i slavljena je kao prava boginja. U Starom zavetu, nilski konj je simbol sirove sile
nekim izvorima ovaj hriscanski znak potice od stilizovanog goluba Koristio se i u alhemiji da oznaci duh neke materije
Vidi Muskarac
l<APUUACA
Povezana s magijom i moci da ucini nosioca nevidljivim Frojdovski falusni simbol
SveTO TROJSTVO
Jos jedna trouglasta varijacija
Meo Povezan sa
bogovima, cistotom, inspiracijom, recitoscu i obiljem SveT1 DUH VRHUNAC Duhovno dostojanstvo
HNeFATAFL Tabla za igru koju su koristili Vikinzi
Ranohriscanski simbol, jedan od onih koje nalazimo nacrtane u katakombama rlmske Palestine iz vremena progona hriscana.
SveTA TROJICA
Varijacija
Meo Alhemijski
znak
0
RoG Simbol moci i snage povezan sa rogatim zivotinjama . Rog bika je zenski lunarni simbol (polumesec ima oblik rogova), i povezuje se sa plodnoscu; rog ovna je muski, solarni simbol, povezan sa muskoscu.
SveTo TROJSTVO
Spanska varijacija. HrozAB lslamski deo odece koji nosi razna simbolicka tumacenja, ukljucujuci osloboaenje i ugnjetavanje. Za mnoge od onih koji ga nose predstavlja izraz njihove ljubavi prema Bogu
ZeLeNIKA Simbol
SveTO TROJSTVO
nade i radosti.
Ova forma, koja oznacava trojno jedinstvo, koristi se mnogo u arhitekturi crkava i katedrala Meoutim, sam znak je mnogo stariji i na kipu jednog
Meo Alhemijski znak, varijacija
KoNJSimbol
zivotinjske vitalnosti, brzine i lepote, takooe povezan sa moci vetra, oluje, vatre, talasa i tekuce vode.
PoTKOVICA Stari
zastitnicki simbol, sa petom okrenutom prema gore koristi se u magiji za prizivanje meseceve zastite
PESCANI SAT Simbol vremena i njegovog neminovnog proticanja
sto je nemoguce spaliti" Ovaj simbol dobija znacenje od tradicionalnih svestenika koji SU mogli da hodaju po vatri a da se ne oprze, sto je inspiracija drugima da istraju i prevaziau poteskoce
~
l\l t\.J
HoR Staroegipatski
bog sunca, sirnbol kosmicke celovitosti.
00 BESKONACNOST
Odnosi se na vreme, udaljenost iii brojeve BRSLIAN Simbol besmrtnosti i prijateljstva; u klasicnom svetu se povezuje i sa biljnim obiljem i sa senzualnoscu, pa se otuda Dionis/Bahus (bog vina) cesto prikazuje sa krunom od brsljana.
Is Runa za "ja"
ING Runa za Ng !STAR Boginja,
kraljica neba kod Vavilonaca i Asiraca, takoae boginja poroaaja
IBIS Sveti simbol HvEMUDUA Stap
za merenje, ganski adinkra znak koji oznacava potrebu za stremljenjem prema najboljem kvalitetu, bilo da je rec 0 pitanju proizvodnje robe iii o ljudskim poduhvatima.
mudrosti kod starih Egipcana.
SAKAL
INGZ Runa, povezana sa plodnoscu. ZRNCA LEDA Grad, lsLAM Simbol
meteorologija
u
lndiji simbol destruktivnosti iii zla, ali u starom Egiptu je bio slavljen kao Anubis, bog balsamovanja
sastavljen od zvezde zornjace i jutarnjeg meseca
JAGUAR Povezan Gvo:Zf>E Alhemijski
znak.
H10RAZmaj
SAT Vremenski znak, alhemijski.
iz grckog mita sa mnostvom glava simbolizuje poteskoce u pokoravanju sopstvenih mana
IGLO lnuitski simbol njihove kulture i nacina zivota OsTRVO Simbol vannebeskog raja, magicno mesto odvojeno od stvarnog sveta.
CD
sa prorocanstvima, svetom duhova, zemljom, mesecom i plodnoscu Vazna ikona u samanskim tradicijama
8ESKONACNO
Savremeni matematicki znak za beskonacno veliku sumu iii broj iii neodreaen broj..
SAT Vremenski
znak, alhemijski, predstava pescanog sata.
HAJ VAN HAJ
Ganski adinkra znak sa znacenjem "ono
Gvoi:E>E Alhernijski
znak, varijacija IZOMORFAN
I
PODUDARAN
U
matematickim i geometrijskim sistemima
JARA Runa za
J.
lsus HRIST JuNONA Asteroid.
KENGUR Simbol savremene Australije, tradicionalno povezivan sa snaznim majcinskim instinktima (nosi mlade u svojoj torbi i zestok je borac) i sa duhovima predaka
a u Afr ici je svefanj kljuceva na alci deo dvorskih obelezja, koji simbolizuje bogatstvo drzave. U Japanu je kljui': simbol srece zbog moci da otkljuca ostavu sa pirincem
MLADA BRETANJA
K1NTINKANTAN
Keltski separatisticki pokret u Bretanji, Francuska . Ovaj simbol je original no bio povezivan sa keltskim seobama
Ganski adinkra znak za uobrazenu velicinu.
JuNONA Asteroid,
bio je simbol zivota i besmrtnosti. Cvorovi se mogu koristiti kao simboli ljubavi i braka. Cest motiv u keltskoj umetnosti, njegova simbolika povezuje se sa stalnim kretanjem i spajanjem ljudskih i kosmickih aktivnosti. Labavi prepleteni C:vor simbolizuje beskraj i dugovecnost C:vrsti cvorovi simbolizuju jedinstvo, ali i blokadu iii zastitu
'
~
'
'
MERDEVINE SEOBE DUSA
Srednjevekovni hriscanski znak za putovanje duse iz zemaljskog postojanja u raj.
arhaicna varijanta.
KAuN Runa sa znacenjem cir iii gnojnica
KJu KwKs KLAN ZMAJ U Kini i
DRAGUUI Simboli cistote, finoce i superiornosti U istocnim tradicijama, dragulji olii':avaju duhovno znanje.
JuNONA Asteroid,
varijacija.
KEN Runa za
K.
Japanu koristi se kao prorocansko sredstvo; Japanci su pustali zmajeve za dobro zdravlje i zetvu.. Kineski zmajevi ukraseni leptirima simbolizovali su molitve za duse pokojnika i za zive
Simbol rasisticke organizacije u SAD.
JAGNJE Jedan od
JUPITER Planeta MERDEVINE Jedna od simbolickih veza s planinama, takooe simbol ambicije i uspeha
KuucSvojom
SoK Alhemijski znak.
moci da zakljucava i otkljucava vrata, kljuc je simbol duhovne i svetovne vlasti, pristupa svetom izemaljskom bogatstvu.. U hriscanstvu, na primer, Hristje dao kljuceve neba i zemlje svetom Petru,
CvoR U umetnosti, knjizevnosti i svetoj tradiciji, cvorovi simbolizuju moc vezivanja i oslobaoanja; u starom Egiptu, lzidin cvor (vrsta anka sa spustenim kracima)
LAGU Runa za L, u znacenju voda iii more.
najranijih simbola za Hrista, amblem C:istote, zrtvovanja, obnove, iskupljenja, nevinosti i neznosti Vazan zrtveni i iskupiteljski simbol u islamu i judaizmu
SVETIUKA
I
FENJER
Simbol duha, istine i zivota. u hramovima iii na oltarima, simbol poboi:nosti i prisustva bozanstva U umetnosti personifikacija budnosti Kineski fenjer je simbol plod nosti, a kor isti se na kineskim ijapanskim svecanostima za privlacenje dusa umrlih predaka
OLOVO Alhemijski
0LOVNI SULFAT
znak.
Alhemijski znak
LAZURNI KAMEN
Alhemijski znak
OLOvo Alhemijski KAMEN MUDROSTI
znak, varijacija
Alhemijski znak
LIMUN Simbol gorcine, neuspeha iii razocaranja, u hriscanskoj umetnosti moze da predstavlja vernost.
LEOPARD Cesto se povezuje sa divljinom, agresivnoscu i borbom; u starom veku bio je simbol snage i plodnosti i atribut Dionisa; simbol vrhovne sudske vlasti kraljeva Benina (zapadna Afrika) LEZBIJSTVO
MUNJA Savremeni zapadnjacki znak za munju sastavljen od dva znaka za opasnost, vrelina skupa sa strelom za usmereno kretanje .
Vidi
Ljubav izmeau zena
VAGA Zodijacki
znak. 0Lovo Rana
MUNJA Varijacija,
hemija
povezana sa fasizmom, takoae runa za 's'.
LovoR Listovi
KoPuE Povezano sa Hristovim mukama, ali i sa vitestvom, simbol muske, falusne, zemaljske snage Slomljeno koplje simbolizuje iskusnog vojnika
lovora bili su za grcko-rimski svet simboli pobede, mira, prociscenja, prorocanstva i besmrtnosti. Lovor je u severnoj Africi imao amajlijsku vrednost, au Kini je drvo pod kojim mesecev zec stvara eliksir besmrtnosti
LAV Zodijacki znak
OLOvo Stari apotekarski znak.
LAV Zodijacki znak,
varijacija.
ZEMUA EGIPAT
Znak povezan sa simbolom povratka kuci
SVETILJKA Vidi Fenjer
LovoRov VENAC Povezan
sa Apolonom, grcko-rimska kruna pobede za ratnike i pesnike
0Lovo Alhemijski znak, varijacija, takoae muzicki znak za podizanje polutona U staroj farmakologiji koristio se u znacenju "uzmi za ime Boga" U modernom dobu koristi se na telefonima.
SvETIONIK Simbol sigurnosti i zastite pri suocavanju sa opasnoscu; u ranohriscanskoj umetnosti povezan sa Hristom, takoae nebeska Iuka u koju uplovljava dusa posle opasnog putovanja kroz zivot Frojdovski falusni simbol
LIIUAN
Poistovecuje se sa hriscanskom poboznoscu, cistotom i nevinoscu U starijim tradicijama, povezan sa plodnoscu i erotskom ljubavlju i plodnoscu boginje zemlje . Simbol plodnosti u staroj Grckoj i Egiptu .
VAPNO Alhemijski
znak
osnovnih elemenata zapadne ideogratije. Oznacava jedinstvo, celinu, bice, autoritet, vlast Takooe simbol za jang, aktivnu, snaznu, toplu, otvorenu dimenziju svemira
i vertikalne linije, simbol za jin, pasivnu, receptivnu, materijalnu dimenziju svemira
povezuje se sa samanskim moCima, vizijama i snagom (nizijska Dakota) Za australijske urooenike gusterica nabranog vrata (kendi) donosi kisu . Za Bananke iz Kameruna gusterica je simbol mirnog domacinstva
CE£> Alhemijski znak.
CVET LOTOSA
Staroegipatski misticni simbol koji je oznacavao Zemlju VAPNO Rana hemija L1N1JE Tri identii':ne paralelne i vertikalne linije oznacavaju tri jedinice, kao i aktivni intelekt.
LINIJA Prava,
dijagonalna, u modernoj ikonogratiji oznacava zabranjeno iii prebrisano kada se stavi povrh drugog znaka
LINIJA Prava, horizontalna, predstavlja bazu, zemlju iii kopno Moze da znaci i povezivati, povecavati iii smanjivati, kada se stavi iznad iii ispod nekog drugog znaka.
LINIJA Prava, vertikalna, jedan od
LINGA lzvajani uspravni falus prisutan u celoj lndiji Kultna slika i simbol muskog, kreativnog principa (kod Hindusa), povezana sa Sivom, bozanskom moci stvaranja i sa "osom sveta" Zenski
poodoo lioge je joo;
LoGR Runa za crni luk iii vodu, za potok iii more
~~
LIUBAV IZMEE>U ZENA Lezbijstvo,
moderan ideogram L1N1JE Tri identicne,
paralelne i horizontalne linije, slicnost u jednoj dimenziji, koristi se u meteorologiji kao znak za maglu
LINIJE Dve identicne, paralelne i horizontalne linije predstavljaju dupliranje ujedinjujuceg i povezujuceg svojstva jedne horizontalne linije
LINIJE Dve identicne, paralelne
-~
LAV Solarna zivotinja obdarena bofanskim svojstvima; simbol kraljevske vlasti, vojne pobede, hrabrosti, budnosti i postojanosti Kraljevski amblem Engleske i Skotske i britanske carske vlasti u XIX veku U Kini i Japanu lav je zastitnik
GUSTER Simbol zla (grcko-rimski, hriscanski, mavarski) U indijanskim plemenima
POPUSTITI
I
ODVITI
Moderan znak
LIRA Simbol bozanske harmonije, muzicke inspiracije i prorocanstva Povezan sa Orfejem U mitu je liru izmislio Hermes, koji ju je ciao Apolonu, ciji atribut je postala
<> RoMB Jed no od kineskih Osam blaga, sa znacenjem bogatstvo
MADR Runa za M, u znacenju eovek Takooe poznata kao man. CVET LOTOSA Star i veoma rasiren simbol u Egiptu, lndiji, Kini i Japanu Simbol raoanja, kosmickog zivota, bofanskog, ljudskog duhovnog razvoja i mogucnosti duse da postigne savrsenstvo
LAUTA U Kini simbol ucenosti, harmonije u braku i uprave U renesansnoj umetnosti popular an amblem ljubavnika; ako je prikazana sa prekinutim strunama, moze da simbolizuje neslogu.
MAGNEZIJUM Rana
hemija
MUSKA HOMOSEKSUALNA
l
UUBAV Moderan
Ideogram iz srednjeg veka, vertikalna linija je oznacavala Sredozemno more, horizontalna linija levo predstavljala je Nil, a desno reku Don, gornji desni deo bila je Evropa, levi Afrika, a donja polovina bi la je Azija. Tacka u Aziji predstavljala je Jerusalim.
znak.
MusKARAcNe
postoji nijedan simbol koji predstavlja muski princip, ali je ovo simbolican motiv koji se nalazi u vecini svetskih kultura· princip glavara. Danas manje mocan, ali jos uvek vazan, sadrzi asocijacije kao sto su sunce, zakon, autoritet i ratnicki duh
MARKASIT
I ZLATO
MARS Planeta, varijacija, takoae znak za gvozae
MASKA Dramsko sredstvo projektovanja simbolike u religiji, obredu i pozoristu . Simbol skrivanja iii iluzije, u zapadnjackoj umetnosti atribut personifikovane prevare, poroka i noci
LAVIRINT Verovatno se vezuje za pecinske sisteme u kojima je ljudski rod nekad ziveo; ambivalentna simbolika podrazumeva zastitu, inicijaciju, smrt iii ponovno roaenje, izbor zivotnog puta i smera
_....5. . -
MANDRAGORA
U
Z1vA Alhemijski znak, varijacija
MERKUR Znak za planetu, varijacija.
Pee ZA TAUENJE
MERKUR Znak za
planetu
ZA BUDALE Takoae
gvozdeni sulfat, alhemijski znak.
MERKUR Znak za planetu, varijacija MENORA Svecnjak za devet sveca u judaizmu, simbol izrailjske drzave .
MARS Planeta, nazvana po rimskom bogu rata, koji je u Grckoj poznat kao Ares. Postao je znak za gvozae (metal koji se koristi za izradu oruzja) zahvaljujuci Marsovoj vezi sa ratom
MERKUR Znak za planetu, starogrcka varijanta
Alhemijski znak.
Evropski folklorni falusni simbol, prolecni amblem plodnosti i obnove sunca, povezan sa klasicnim prolecnim obredima .
MoRSKA NIMFA
Vidi sirena
MERKUR Znak za planetu, varijacija; takoae znak za zivu i u ranoj hemiji znak za otrov.
MAJSKO DRVO
srednjem veku se verovalo da ima magijske moci; simbol magije i vradzbina
Z1vA Alhemijski znak, varijacija
Z1vA Alhemijski
METAL Alhemijski
znak
znak.
SEOBAZnak
Hopi lndijanaca koncentrisan oko ideje nekoliko povrataka iii dolazaka kuci
sa islamskom d:Zamijom. Poreklom od arapske reci koja znaci "oslobaaati svetlost'; minaret deluje kao kula prosvetljenja za okolnu zajednicu sa ovog mesta mujezin poziva vernike na molitvu
ILUZIJA
starim kamenim graaevinama u Svedskoj
MICUBISI Amblem japanske kompanije. MESEC, MLADI
U astrologiji simbolizuje ljudsku prijemcivost, instinkt, podsvest, emotivni :Zivot i
SMESA Alhemijski
znak
sposobnost reakcije Takoae se koristi kao simbol za majku iii za :Zenu uopste. Alhemijski znak za srebro
PLANINA Simbol transcendencije, vecnosti, cistote i duhovnog uspenja Povezuje se sa besmrtnicima, junacima, posvecenim prorocima i bogovima
SEOBA Varijacija, keltska, u novije vreme prihvacena od Mlade Bretanje, separatistickog pokreta u Francuskoj 0GLEDALO
MIHRAB
u islamu,
udubljenje u zidu d:Zamije koje pokazuje pravac Meke, ukraseno geometrijskim motivima i tekstom iz Kurana.
Simbol istinitosti, samospoznaje, cistote, prosvetljenja Ponekad u zapadnjackoj umetnosti predstavlja simbol gordosti, tastine iii po:Zude. Povezanoje s magijom, narocito sa prorocanstvom
SMESA Alhemijski znak, varijacija. PoLUMESEC Skupa sa zvezdom koristio se kao simbol za rimsku provinciju llirijum, a zatim za Carigrad. Kasnije se razvio u znak za islamsku veru
MAJ MUN
lmitatorske sposobnosti cine ga sim.bolom ljudske tastine i drugih ludosti.
MAJKA I DETE
IMELA Sveto drvo za
MINARETTanki
toranj spojen
keltske druide kao simbol plodnosti i obnove, povezuje se s vatrom, munjom i ponovnim roaenjem Bobicama imele nekad su se pripisivala isceljujuca svojstva
destruktivne sile, stvari koje se "jedu" i "pro:Zdiru"
MESEC Egipatski hijeroglif
MESEC
I
MESEC
DANA Hetitski
hijeroglifski sistem.
Pojavljuje se na pretkolumbovskim duborezima i slikama u steni u Arizoni, kao i na jednoj etrurskoj vazi oko 550 g. p. n e Ovaj znakje takoae prisutan u srednjevekovnim crkvama sirom Evrope, kao i na
Mis Povezan sa :Zenskom seksualnoscu, pohotom i pro:Zdrljivoscu (stara Grcka i Rim), iako je beli mis simbol srece (kod Rimljana) . U srednjevekovnom evropskom folkloru takoae povezan sa destruktivnim, mracnim silama, kraaom i lukavstvom; misevi su bili povezivani sa vesticama i dusama mrtvih; najezda miseva smatrala se bo:Zijom kaznom
PECURKA U Kini, simbol :Zivota koji nastaje iz smrti, dugovecnosti i srece; u nekim delovima centralne Evrope i Afrike predstavlja duse ponovo roaenih . Folklor je povezuje sa natprirodnim
MUZICKA NOTA
U srednjem veku, takoae (i kao obrnutu) kor istili su Sumerci oko 3000. g p. n. e.
NANANVeoma
UsTA Otvorena usta povezuju se sa moci duha da govori, sa inspiracijom duse; alternativno, mogu da simbolizuju
star znak za boga meseca, kasnije poznatog kao Sin u podrucju reka Eufrat i Tigar. Za Vavilonce je ovaj znak bio povezan sa Venerom i suncem.
NAJK Zastitni znak
kompanije.
MREZA Simbol NAUD Runa za D, u znacenju potreba, bed a
G
lova i okupljanja; na lstoku se ponekad prikazuju bozanstva sa mrefom koju koriste da bi sebi privukli ljude; u hr iscanstvu se mre:Za povezuje sa apostolima kao "ribarima ljudi" U jungovskoj psihologiji, hvatanje ribe mrefom moze da znaci povezivanje sa nesvesnim.
PuPAK Centar stvaralacke i psihicke energije, izvor zivota, povezan sa plodnosfo
OMC:A Masonski
DEVET Kao trostruko trojstvo, devet je neverovatno mocan broj, najsrecniji kineski broj, najmocniji broj janga U misticizmu, on predstavlja trostruku sintezu uma, tela i duha. Hebrejski simbol istine, hriscanski simbol reda unutar red a.
N1KL Oksidirani
bakar, alhemijski znak.
NACISTICKO
SS
Obelezje specijalne jedinice nacisticke policije, poznate kao Sue Stafeln iii SS
NKONSONKONSON
NIO Runa za N
Lancane veze, ganski adinkra simbol koji oznacava snagu unutar jedinstva, koristi se kao podsetnik da treba doprineti zajednici
simbol vrpce koja vezuje eoveka za zivot, a u obredima inicijacije za ponovno roaenje Kao dzelatova omca, simbol je smrti i kraja zivota.
NsoROMA Dete nebesa, ganski adinkra simbol koji se koristi kao podsecanje da je Bog otac i da posmatra sve ljude
NJAME BIRIBI VO SORO Bog je na
nebesima. Ganski adinkra simbol.
Nos Povezan sa intuitivnom spoznajom, otuda izrazi poput "nanjusiti istinu" U mavarskoj kulturi, trljanje nosevima nije samo nacin ljubljenja, nego simbolizuje bozije udahnjivanje zivota u ljude i predstavlja znak za mir. U Japanu, ljudi pokazuju na nos a ne na srce da bi pokazali sebe
BROJ U modemim zapadnim sistemima Koci muzickog obelezavanja naziva se ostrim i predstavlja u putstvo za podizanje za pola tona. Koristio se i u ranoj hemiji kao oznaka za vazduh
BRoJ 10 lz srednjovekovnih almanaha za izracunavanje mesecevih mena
NEPTUNZnak
za planetu, retka varijanta
Noc Vremenski znak, alhemijski
tradiciji, orah je simbol ucenosti i predstavlja vrlinu time StO SU pocetak i kraj, seme i plod jedno te isto. Rimljani su smatrali orah simbolom plodnosti i kod ljudi i kod zivotinja.
NsoRAN Zalost iii lament, ganski adinkra simbol.
0RAHVeoma
simbolican u jevrejskoj
NJAME NNVU NA MAVU Bog nikad
ne umire, dakle ne mogu ni ja da umrem. Ganski adinkra simbol koji podseca ljude na besmrtnost
HRAsT Povezan sa plemstvom i istrajnoscu, sveto drvo za bogove Kelta, Grka i germanskih plemena, simbol muske snage i mudrosti, ali povezan sa majkama boginjama i sa drijadama iii sumskim nimfama
0LIMPIJSKE IGRE
OBELISK
Pet povezanih krugova simbolizuju pet kontinenata koji ucestvuju na ovom sportskom dogaaaju
Pravougaoni, kupasti stub, egipatski simbol boga sunca Ra, s piramidom na vrhu koja je hvatala svetlost
0KTAGON ( OSMOUGAONIK)
Oslanja se na simboliku broja osam, simbol obnove, spaja simboliku kvadrata i kruga
VoOpsti
JEDAN Rimski
broj, jednina, pojedinac, car, lsus. U engleskom jeziku oznacava prvo lice jednine
OTEL Runa za 0
VroRACesto
0MSIMBOL
0PELZa
Pozdravljanje mira u lndiji . Ovaj simbol predstavlja cetiri stanja svesti" bud no, spavanje sa snovima, spavanje bez snova i transcendentalno stanje
zastitni znak, ovaj proizvooac automobila uzeo je starnski znak za pobedu
se povezuje sa simbolikom meseca zahvaljujuci periodicnom uranjanju i izranjanju iz vode. Jedna rumunska narodna pesma govori o vidrama koje predvode duse mrtvih. Vidra cesto simbolizuje smeh i vragolasto ponasanje
blagonakloni simbol snage, strpljenja, popustljivosti i truda. Hriscanski simbol zrtvujuceg Hr ista Zrtvena zivotinja u starom svetu Taoisticki i budisticki simbol mudraca
l '/ SU NCO BRAN
I PACUKO KRST Znak
prepoznavanja, cesto se koristi kao tetovaza kod hispanoamerickih ulicnih bandi.
POMORANDZA OMEGA Poslednje slovo grckog alfabeta .
Najcesce simbol plodnosti. 0RBITA
Vidi Globus
0KTAGRAM STVARANJA
Gnosticko i nordijsko prizivanje magije i zastite
UROBOROS Zmija savijena u krug s repom u ustima, simbol ciklicnog vremena, vecnosti i nedeljivog, samoodrzivog karaktera Prirode.
PANTER Obicno predstavlja pozudu i snagu. Meoutim, u staroj hriscanskoj simbolici panter je bio jedna od tri zivotinje koje su predstavljale cednost. Crni panter je zenski simbol noci, smrti i ponovnog rooenja
KISOBRAN
PAGODA Sveta graoevina u budistickoj tradiciji, smanjujuci nizovi simbolizuju duhovno uspenje.
PAPAGAJ
UuE Alhemijski
znak.
JEDAN Simbol Boga,
NoJ U starom
znak praiskonskog jedinstva, moze da predstavlja sunce iii svetlost i izvor zivota. Konfucijevska savrsena celina Simbol pocetka, bica i samoce
Egiptu, nojevo pero je bilo simbol pravde i istine . Nojevo zatrpavanje glave u pesak predstavlja savremen simbol za izbegavanje istine.
SovA U mnogim tradicijama povezana s magijom, drugim svetom, mudroscu i prorocanstvom.
u
staroj Kini simbol nebeskog svoda Suncobran je bio Visnuov simbol i amblem samog Bude Suncobran je cesto solarni simbol koji ukazuje na rang, autoritet, pa cak i na oreol kralja kojeg zaklanja U svakodnevnom smislu suncobran predstavlja zastitu
PALASZnak
asteroida.
u
indijanskom predanju simbol sunca i dolaska sezone kisa U hinduizmu, Kama - bog ljubavi - jase na papagaju kroz tri sveta sireci ljubav i pozudu
II II
univerzalnu inteligenciju..
FALEK
PARZ Vrlo stara
runa, kasnije je u anglosaksonskoj knjizevnosti predstavljala tajnu, misteriju, inicijaciju
u
kabalistic':kom misticizmu znak za Mars
KRusKA Kruska
je simbol majke iii ljubavi sa erotskim asocijacijama, verovatno zbog svog oblika U klasic':noj mitologiji povezuje se sa Afroditom i Herom U Kini, simbol dugovec':nosti
I
PETOUGAONIK (PENTAGON)
Povezan s planetom Venerom, koristi se u nekoliko zapadnjackih ideografskih sistema
VLASICI Magijski LULA U indijanskoj
savezima. PLIMSOLOVA LINUA Nazvana po
izumitelju, stavljana na bokove teretnih brodova kao oznaka za bezbednost tereta, zavisno od toga kojim vodama je brad plovio
KAMEN MUDROSTI
Alhemijski znak
I
ZALAGAONICA
PENTAGRAM
Originalno deo grba porodice Medici, bogatih zajmodavaca.
PETOKRAKA Koristi
PELIKAN
Hriscanski simbol samozrtvujuce ljubavi, zasnovan na srednjevekovnoj zabludi da ove ptice kidaju
M1R Hriscanski
znak.
sopstvene grudi da bi nahranile ptice Ovo povezivanje sa prolivanjem sopstvene krvi doveloje do koriscenja pelikana za predstavljanje Hrista
pecat
kulturi duvan je bio sveta trava. Pusenje zajednicke lule bilo je drustvena aktivnost zasnovana na religijskoj ceremoniji iii na plemenskim
se od cetiri hiljade godina pre nase ere sa nepoznatim znacenjem, narocito kod Sumeraca, dok u pitagorejskom misticizmu nije definisan kao simbol ljudskog bica. U srednjevekovnom jevrejskom misticizmu poznat kao Solomonov pec':at
R1sE Zodijac':ki znak.
FENIKS Legendarna ptica koja se obnavlja u vatri postala je najpoznatiji simbol ponovnog roaenja, simbol vaskrsenja i na kraju simbol neukrotivog ljudskog duha
R1sE Zodijac':ki znak, starogrc':ka varijanta
PLETER Nordijska
PLUG Simbol mira, takooe simbol muske plodnosti, jer muski plug ulazi u zensku zemlju . Takooe simbol ratarstva, krc':enja divljine i njenog pretvaranja u zemljiste za proizvodnju hrane Plug se suprotstavlja mac':u kao antiratni pojam
sara
PEORT Runa za P BRESKVA Veoma vaian simbol u kineskoj kulturi sa mnogo znacenja; povezuje se sa besmrtnoscu, simbol braka i plodnosti
NALIV-PERO
Frojdovski falusni simbol, takooe povezano sa izvrsnom funkcijom i snagom razuma U sufistic':koj tradiciji, Vrhovno pero predstavlja
0
0
PosTO Savremeni
znak
Sv1NJA Dvosmislen simbol prozdrljivosti, sebic':nosti, pozude, tvrdog lavosti i neznanja, ali i majc':instva, plodnosti, napretka i srece
PLATINA Metal otkriven sredinom
XIX veka, njegov znak je kombinacija znakova za zlato i srebro
PLUTON Znak za
planetu, najcesca varijanta.
KVINKUNKS
BROJANICE Koriste PLUTON Znak za
planetu, varijacija.
PosEJDON Znak
bog a
se u religijskom kontekstu, kao kod katolicizma i budizma, kao pomocno sredstvo pri pamcenju narocitih molitava iii nizova molitava. Broj zrnaca obicno ima simbolicko znacenje
TALOG Alhemijski
PROCISCENJE
znak
Alhemijski znak.
PROCION Astroloski znak za istoimenu zvezdu.
PIRAMIDA Ima
(PETA,
istu simboliku kao trougao i spada u najmocnije i najraznovrsnije geometrijske simbo\e.
NEMATERIJALNA
SODA Alhemijski
znak PLUTON Znak za
planetu, varijacija
MOLITVENI STAP
SEVERNJACA
l
Nepomicna zvezda,
Kasnoalhemijski i ranohemijski znak
magijski pecat u kabalizmu .
Pomocno sredstvo pri molitvama u samanskim tradicijama i veza sa Bog om.
KVINTESENCIJA
ZASTITA Primer za nekoliko slicnih znakova koji su se crtali na ambarima i kucama radi zastite iii srece
fUNTA STERLINGA
MOLITVENI
poistovecen sa polnim iskusenjem, kao i s jedinstvom, plodnoscu, Jjubavlju i brakom
Britanska valuta .
TOCAK Na Tibetu,
pomocno sredstvo za budiste i Hinduse koje se odmotava kako molitva tece Okretanje ovog tocka je samo po sebi simbol ciklusa roaenja, smrti i ponovnog roaenja.
Alhemijski znak.
PoDELA NA PET
Astroloski znak PREPELICA Kineski simbol svet\osti, topline, .Zara i hrabrosti. U grckoj i hinduskoj tradiciji, prepelica je simbol obnove zivota i povratka sunca.
feng sui-ju bundeva simbolizuje napredak i obilje Fenjer od bundeve simbol je Dana vestica .
MATERIJA)
KATEGORIJA
Zee Snafoo povezan sa mesecom i otuda u vecini tradicija u vezi sa menstruacijom i plodnoscu Folklorni simbol bezopasnog \ukavstva.
BuNDEVA U Kini i u
NARSnafoo
Astroloski znak: ugao od 150 stepeni izmeau planeta viaenih sa Zemlje.
• ZNAK PITANJA
Savremeni znak koji obelezava pitanje u pisanom tekstu
RAD Runa za
R.
239
-
-
RADIJACIJA Od davnina se koristi za sirenje svetlosti, u modernoj upotrebi oznacava oslobaoanje energije iii zracenje,
u stripovima pesnicenje i eksplozije .
kao prvi znak zodijaka predstavlja obnovu plodnosti i povratak proleca Takooe simbolizuje muskost, revnost i tvrdoglavost
RAFAEL Simbol
arhanaela
simbol gubitka, smrti i rata, ali drugde postovan kao simbol sunca i prorocanstva; ptica glasnik boga Apolona kod Grka, povezana s rimskim kultom Mitre. U Africi je gavran vodiC, au indijanskoj kulturi junak. lnuiti imaju boga tvorca koji se zove Otac Gavran i oni su verovali da ubijanje gavrana donosi lose vreme
PAcov Simbol
Rruoo Runa povezana sa upadima, putovanjem.
plodnosti, ali i destruktivnosti i zavisti Uglavnom negativnih asocijacija, ali u folklornim tradicijama predstavlja simbol znanja, dok se u azijskim tradicijama povezuje sa bogovima mudrosti, uspeha i napretka .
PRERADA
bog je napretka i pirinca
REGULUS Zvezda, srednjevekovni magijski pecat
IRVAS U kulturama dalekog severa, irvasi imaju lunarni znacaj kao pogrebni simboli i za njih se kaze da su vodici mrtvih dusa. Let irvasa o Bozicu povezuje se sa letom laponskog samana
Savremeni znak za preradu otpada
•• •• PoNAVUANJE TRSKA Japanski
K1sA Vitalni simbol plodnosti povezan sa bozanskim blagoslovom iii kaznom Znak nevinosti.
ZVECKA Koristi
se u samanskim obredima, simbol je samana licno i njihovog polozaja posrednika izmeou zemlje i drugog sveta
OvANSimbol
GAVRANU
suncane energije,
zapadnoj Evropi
i keltski simbol prociscenja u Mezoamerici, simbol plodnosti U klasicnoj tradiciji ona je obelezje Pana (on je pravio svrale od trske), a u hriscanskoj simbolici povezuje se sa Hristovim mukama, od sunoera umocenog u sirce koji mu je ponuaen na kraju trske. U zapadnjackoj folklornoj tradiciji, za trsku se verovalo da stiti od vradzbina
Muzicko obelezavanje
0BRNUTA CETVORKA Stari
i rasprostranjeni crtez pronaoen u praistorijskim pecinama zapadne Evrope, sa znacenjem nepoznato.
No~oRoG
Astroloski znak u starom hinduskom kalendaru (3100. g p. n . e ), nosorog je jedna od cetiri zivotinje koje okruzuju Bramu, hinduskog boga tvorca
PRSTEN Kruzni simbol vecnosti i zato iskonski simbol vezivanja, takooe simbol potpunosti,
neprekidnosti, snage i zastite. Koristi se kao amblem vlasti, okultne zastitne moci i kao znak licnog zaloga.
TRAKA Simbolika trake zavisi vise od boje iii od konteksta. Trake se cesto nose kao znak narocitog uzroka iii secanja STENA Stena obicno simbolizuje ono sto je nepromenljivo, trajno i nepomicno
P1RINAC Glavni simbol rasta, ponovnog roaenja i plodnosti Osnovna namirnica u lndiji i Kini i zato u ovim kulturama ima poseban znacaj, povezujuci se sa bo2:anskom negom U Aziji se pirinac koristi kao simbol plodnosti na indijskim svadbama i pojavljuje se u mitologiji kao dar bogova prvim ljudima . U Kini je vino od pirinca bilo sveto pice, a zrna pirinca su se stavljala u usta pokojnika. Japanski bog, lnari,
U kineskoj taoistickoj misli, stene, kako se vide na slikama pejzaza, povezuju se sa svojstvima aktivnog principa, janga. Slicno tome, u hinduskoj tradiciji stene su prozete ovim istim aktivnim principom Sizifov kamen je simbol zemaljskih zelja ljudi.
KAMENA 50
Alhemijski znak
i
'
PALICA
I
STAPIC
Stari simbol natprirodne moci povezan sa drvetom, falusom i zmijom
SLANA VODA SAFRAN Alhemijski
SAUVASTIKA
znak SATURN Znak za
boga.
STRELAC Zodijacki
znak
RuzA Misticni simbol srca; centar kosmickog tocka; svete, romanticne i culne ljubavi, kao i savrsenstva .
Losos Simbol muskosti, plodnosti, hrabrosti, mudrosti i predviaanja. Za Kelte je losos bio povezan sa preobrazenjem i muskoscu. Kod naroda severne
RozETA Osmolista rozeta je stari i opsti simbol koji predstavlja roaenje, smrt i ponovno rodenje, narocito u odnosu na sunce iii planetu Veneru U modernom dobu, rozete od traka koriste se za obelezavanje pobede
SKIPTAR
Alhemijski znak
SANDALA lzuvanje sandala predstavlja vezu izmedu ljudi i zemlje; to se uocava u masonskom obredu izuvanja sandala i u Mojsijevom kontaktu sa svetim tlom na Sinajskoj gori. Za stare taoiste krilate sandale su omogucavale besmrtnicima da se krecu vazduhom, a ova simbolika se vidi i u krilatim sandalama Hermesa i Perseja .
Evrope, seoba lososa uzvodno ucinila ga je totemom darezljivosti i mudrosti prirode
Obrnuta svastika, povezana s nesreeom
I
STAP
Originalno muski simbol plodnosti, podrazumeva kraljevsku iii bozansku vlast i koristi se kao simbol carskog iii kraljevskog polozaja, narocito u zapadnjackoj umetnosti
TERAZIJE
SATURN Znak za boga, varijacija.
SATURN Znak za
planetu
Uobicajeno predstavljanje pravde, istine, ravnoteze i razboritosti; odmeravanje odluka i akcija U staroegipatskoj mitologiji, terazije su se koristile za merenje dusa pokojnika, a u hriscanskoj ikonografiji andeli se cesto prikazuju s terazijama kao
Ceremonijalna alatka cije secenje oznacava kulminaciju i otvaranje nekog novog projekta . Makaze su se povezivale sa Atropom, Sudbinom
simbolom bozanske pravde
koja je presecala zivotnu nit
MAKAZE
l<APICA (SKOUKA) SANFOKA Ganski
adinkra simbol sa znacenjem "vrati se i shvati'; sto oznacava vafoost ucenja iz proslosti
SAUVASTIKA
Obrnuta svastika, grcka varijanta oko
Povezana sa Afroditom, a zato i sa ljubavlju
SKORPUA Zodijacki
znak
500 g p. n e
So Alhemijski znak
BALEGAR BRISAC Alhemijski
znak
Staroegipatski solarni simbol
SKoRPIJA Zodijacki znak, varijacija
SKoRPUA Zodijacki znak, varijacija.
PECAT LAO-
CuA (taoistickog mudraca)
zmije; u africkim mitovima dugina zmija povezuje zemlju s nebom; astecko bozanstvo Kecalkoatl, ptica i zmija, cini to isto, a u Egiptu barka koja prevozi mrtve ulazi u zmiju Zmija ima i polnu i poljoprivrednu simboliku.
Apolona, Ozirisa, Mitru i Budu Za islam simbol savrsenstva .
PoLNA uusAv
SNOP ZITA Simbol plodnosti, takoae povezan sa obiljem, hlebom i zetvom.
Moderan znak, sastavljen od srca i Erosove strele, jedna od najvise koriscenih savremenih ikona.
Simbol ucenosti i zakona.
Sv1TAK
Ratarska alatka za kosenje, povezuje se sa rimskim bogom Saturnom. U srednjevekovnoj ikonografiji atribut Groznog kosca (smrti)
Krotkost i ocajnicka potreba za voaenjem i zastitom OvcA
SoLoMoNov PECATTakoae
poznat kao pentagram i Davidova zvezda.
ZMUA OMOTANA OKO JAJETA
Ponekad nazivano kosmicko jaje, grcki simbol sveta koji stiti kosmicka zmija
KosA
SEME SVEMIRA Ova je tibetanski znak za poreklo svemira, takoae prisutan na grbu asteckog boga Kecalkoatla
Amblem lrske, verovatno iz vremena kada je sveti Patrik, zastitnik lrske, koristio detelinu da objasni vernicima tri elementa Svetog trojstva DETELINA
5ESA VORUBAN
Ganski adinkra simbol, u znacenju sposobnost menjanja i preobrazavanja zivota Moderne asocijacije sa terorom i nasiljem. A.lKULA
MoRSKI KONJ
Maze da simbolizuje musku ulogu u procesu raaanja, kao muska zivotinja koja nosi mlade u sopstvenom telu
ZMUA Veoma znacajna i slozena zivotinja, simbol iskonske zivotne snage i bofanske samodovoljnosti Cesto deo mitova o stvaranju sveta; Visnu, hinduski bog tvorac, odmara se na klupku velike
STIT Simbol zastite i spasenja. u srednjevekovnom viteskom periodu, st it je bio deo viteske znacke casti i identiteta. u mitu australijskih uroaenika, stit se povezuje s mesecom.
PASTIR Simbol zastite i brige lsus Hrist je prikazan u Bibliji kao dobri pastir, a ta slika se mnogo koristi u zapadnjackoj umetnosti
CIPELA Cipela je obicno simbol posedovanja . U islamu je obicaj da se izuva obuca kada se prelazi prag necije kuce, cime se pokazuje da doticno lice ne polaze pravo na imovinu. Cipele mogu takoae da pokafo da je neko lice sopstveni gospodar.
OvNUJSKI ROG
SEDAM Sveti, misticni i magijski broj; simbol kosmickog i duhovnog reda; sveti znak za
Simbol jevrejske vere kojim se svira kao trubom na jevrejsku Novu godinu..
simbolom zaceca, trudnoce i roaenja
KoPUE Simbol
Su Kinesko slovo
S1GRUN Runa
PRACKA lz biblijske
koje znaci dug zivot. koristi se pri ukrasavanju keramike i teksrila
povezana s po bed om.
price o Davidu i Golijatu, pracka se koristi kao simbol trijumfa slabih.
SIKIZAM Znak za SRP Jedna od
SIRENA
Ovaplocenje polne strane zenskog bica, simbol iskusenja, lepote i drugoga
veru Sika
S1Ruus Zvezda, magijski pecat u kabalizmu
alatki Groznog kosca, povezana sa smrcu, zetvom i poljoprivredom. Jedan od delova znaka za komunizam
SNEG Sestokraki kristal; moderan znak za zamrzavanje
PoMRACENJE SMA Egipatski znak
SUNCA Simbol
za jedinstvo
kosmicke opasnosti; u starim kulturama bio je simbol straha
SREBRO Alhemijski
D1MSimbol
znak
SEsTSimbol jedinstva i ravnoteze
S1ToObicno simbolizuje razdvajanje dobra i zla. Sito se takoae koristi kao pribor za prosejavanje bozanske pravde iii aavolskog suda.
muske, falusne i zemaljske snage. Povezano sa vitestvom i sa Hristovim mukama buduci da ga je probolo. Slomljeno koplje je atribut svetog 8oraa, sveca zastitnika Engleske, i simbolizuje iskusnog vojnika
uspenja; za lndijance sredstvo komunikacije na kosmickom i zemaljskom nivou Takoae simbol skrivanja tajne
SvEMIRSKA RAKETA Simbol
SfiNGA U starom
Egiptu, spomenik lava sa ljudskom glavom, simbol sunca . U staroj Grckoj, zagonetna hibridna zivotinja s krilima, zenskom glavom i grudima, koju je Jung video kao simbol prozdrljive majke
ljudskog poduhvata i ogromne ambicije.
SREBRO Alhemijski znak, varijacija KLASZnak
SIGEL Runa za S.
LoBANJA Snazan
Puz Obicno lunarni
simbol smrti, koisti se kao znak upozorenja da je neka supstanca otrovna Kao deo motiva lobanje sa ukrstenim kostima predstavlja simbol gusarstva.
simbol, povezan sa ciklicnim iii periodicnim procesima u prirodi lzlazenjem i vracanjem u oklop, puz ukazuje na vecno vracanje kud Puz se takoae povezuje sa polnom simbolikom vulve; Asteci su ga smatrali
istoimene zvezde
P1K Boja karata, povezana sa borbom, sudbinom, logickim razmisljanjem i smrcu Originalno znak za mac
PAUK Foklorne veze sa nastupajueom kisom i sa nebeskim darovima
j' j
D SPIRALA Spirala okrenuta u smeru kazaljki sata pocinje iz sredine, simbolizuje vodu, snagu, samostalno kretanje i seobu Jedan od najva:Znijih i najstarijih simbola; najcesci ukrasni motiv u svim kulturama Kao otvorena, tecna linija sugerise sirenje, evoluciju i kontinuitet
KVADRAT UNUTAR
u kineskoj
PROCEP Pojavljuje
KRUGA
se u najranijim kineskim i drugim starim sistemima pisanja
simbolici, ovaj znak predstavlja Zemlju U Pekingu je hram Zemlje sagraaen na ovom principu, dokje hram neba predstavljen krugom u kvadratu.
KVADRAT U KVADRATU Cuvaj,
zadrzi, cuvaj unutra iii zatvori. Moderan znak za kanalizacioni otvor. STAP
JUPITEROV
I
Vidi Skiptar
JELEN Solarni
OOINOV STAP PROLECE Alhemijski
znak vremena KVADRAT SA KRSTOM
U
Kini i Japanu simbolizuje polje iii zemljiste, nije cest u zapadnjackoj ideografiji SPIRALA Mavarski znak Koru,
polinezijska spirala ima polnu simboliku i zasniva se na listu paprati ciji se uvojci otvaraju Pokazuje blisku povezanost izmeau motiva spirale i prirodnih fenomena
PROLECE Ger man ski
•
vremenski znak
APOLONOV STAP Poznat jos
kao latinski krst; u prethriscansko vreme predstavljao je boga Apolona i pojavljivao se na starim novcicima Kor istio se i u pretkolumbovskoj Americi i u podrucju reka Eufrat i Tigar kao znak sunca
KVADRATSA
STEPENISTE
TACKOM Selo u
Simbol uspenja i silaska; sticanje bozanskog znanja prilikom penjanja iii nesvesnog i okultnog prilikom silazenja.
STAP EgipatskL
Prisutan u bronzanom dobu u lrskoj, ovaj znak se crta jednom linijom bez pocetka i kraja .
KvADRAT lzraz dve dimenzije koje cine povrsinu; simbol tla, polja iii elementa zemlje Smatra se da u egipatskim hijeroglifima znaci ostvarenje iii materijalizaciju
simbol plodnosti ciji rogovi simbolizuju drvo zivota, sunceve zrake, dugovecnost i ponovno rooenje Rogovi su korisceni za ukrasavanje glave bozanstava; na keltskom bogu Serunu predstavljali su prolece i plodnost
PosEJooNov STAP
kineskom pismu; urin u alhemiji; vlazno tlo u meteorologiji.
SPIRALA ZIVOTA
STAP Fenicanski
ZEVSOV STAP
f rel="nofollow">AVOLSKI STAP
ZVEZDA Trokraka,
poznata kao etiopski amblem, veoma redak simbol
l
LAKSMINA ZVEZDA
I
OBLUCI
Alhemijski znak
Osmokraka, stari simbol boginje iii planete Venere, kao zornjace i vecernjace
UsPEH Zastita od zla, sumerski znak; i vikinski
SuNCE Varijacija, u prethriscanskoj Grckoj, takooe, znak za zlato.
SuMPOR Alhemijski ZvezoA
Cetvorokraka, takooe poznata kao zvezda sunca, oznacava ozbiljno i svecano upozorenje
znak
VENERINA ZVEZDA RooASimbol
dugovecnosti i odanosti sinova i kceri. Sveta ptica grcke boginje Here. Koci hriscana povezana sa cistotom, poboznoscu i vaskrsenjem
ZvezoA, ISTOCNA
Znak za planetu Veneru. Uobicajen meou plemenskim narodima u Africi i Americi.
SuNCE Najstariji ideogram za sunce, izgleda da se koristio u svim kulturnim sferama na svetu SuMPOR Alhemijski znak, varijacija.
VENERINA ZVEZDA
Fenicanska varijanta ZvezoA Petokraka, jedan od najcescih i najvaznijih
zapadnjackih ideograma; koristi se na 35 nacionalnih zastava; mnogo se koristi u vojsci Oznacava Vitlejemsku zvezdu . Koristi se da oznaci vrhunski kvalitet.
ZvezoA Gnosticka. LETO Vremenski znak, alhemijski
Mo RS KA ZVEZDAZbog
STUPA (BUDISTICKI
svoje petostruke simetrije, zvezda je ezoterijski simbol koji se povezuje sa petokrakom i sa spiralom zivota
SPOMENIK) Graficka
DAVIDOVA ZVEZDA
ZvezoA Sestokraka;
retka u zapadnjackoj ideografiji, ali se koristi u SAD kao policijska znacka
SuNcE lz bronzanog doba, nordijski zna k, takooe, praistorijski egipatski.
Najpoznatiji jevrejski simbol, pretpostavlja se da se zasniva na obliku stita kralja Davida, ali je gotovo sigurno modernija. Poznata i kao Solomonov pecat, a u misticnim tradicijama kao pentagram
predstava stupe koja simbolizuje organizaciju svemira· kvadrat predstavlja zemlju, krug vodu, trougao vatru, polumesec vazduh i kapljica etar
CeuK Alhemijski
znak. SUBLIMAT
Alhemijski znak.
SuNCE Dominantni simbol stvaralacke energije u vecini tradicija; simbol vitalnosti, strasti, hrabrosti i vecno obnavljane mladosti, znanja, intelekta i istine Amblem kraljevskog dostojanstva i carskog sjaja
SUNCANI KRST
Danski znak iz bronzanog doba
SuNCANI KRST
Varijanta pronaaena prilikom iskopavanja kritskog grada Troje starog 4 000 godina
BoG
suNCA
Arhetipski staroegipatski znak, poznat kao Horovo oko i kao vedjat. Simbol kosmicke celovitosti i svevidece moci boga Hora.
SuNC:ANI TOCAK
Koristio se u Galiji, takoae znak Taranisa, keltskog boga grmljavine.
su sva pozitivna; ukljucujuci je i kao jedan od simbola Bude Svastika se obicno povezuje sa suncem i moc'i, sa zivotnom silom i ciklicnom obnovom - cesto prosirenom na znacenje Vrhovnog bica U modernom dobu, svastiku je monopolizovao Hitler kao znak Nacisticke partije tridesetih godina XX veka.
simbol, koji je hiljadama godina bio pozitivan znak kosmicke obnove, degradiran u politicki amblem represije i nasilja.
DAIRE
I
MALI
BUBANJ Vazan TARTARAT
TAMFOA BEBRE
RESE U Francuskoj XVII veka rese su pocele da predstavljaju bogatstvo, prestiz i moc. Kao masonski znak, cetiri rese predstavljaju glavne vrline U katolicizmu i drugim religijskim tradicijama, nosenje resa moze da oznaci rang
Alhemijski znak.
Pretkolumbovska americka varijanta
IZLAZAK SUNCA
Novi dan, najraniji kineski sistemi pisanja
Ganski adinkra simbol koji oznacava vaznost ucenja od proslosti SVASTIKA
Starogrcka varijanta. SVASTIKA Vikinska
5UNCANE ZVEZDE
VINSKE KISELINE)
SvASTIKA
varijanta
Japanski znak
(so
ritualni predmet za lzrailjce i jevrejski simbol pobede i radosti
LABUD Romantican i dvosmislen simbol muske svetlosti i zenske lepote u zapadnjackoj muzici i baletu . Atribut Afrodite i Apolona
META Moderan
znak.
SVASTIKA Keltska
varijanta
5UNCANI TOCAK
Takoae poznat kao prstenasti krst; uobicajen u nordijskim zemljama, pretkolumbovskoj Americi i sirom Mediterana pre oko 3 500 godina
SvASTIKA Stari
ideogram koji je najpre pronaaen u Sumeru oko 3000. g. p. n e. Naziv mu potice od sansritskih reci su, koja znaci "izvor''. i asti, koja znaci "bice" Koristi se u lndiji, Japanu i juznoj Evropi sa raznim znacenjima, od kojih
SVASTIKA
Hriscanska varijanta
SvASTIKA
Nacisticka varijanta, u kojoj je stari
MAC: Vazan i stari simbol autoriteta, pravde, intelekta i svetlosti. Amblem magije. Povezan sa izuzetnim vrlinama i kultovima maca, narocito u Japanu i u religijskim obredima krstasa. Ima ceremonijalnu ulogu, narocito kod dodeljivanja vitestva Simbol postojanosti i personifikovanog
gneva, u religijskoj misli cesto se izjednacuje sa mudroscu i znanjem.
TAURUS (BIK)
Zodijacki znak. TARTAR Alhemijski
znak, pronaaen na juznoamerickim pecinskim crtezima.
SuzE Simboli bola iii tuge.
Zus1 lskonski
znak.
veku, koje postoji i danas, a ciji je glavni cilj opste bratstvo zasnovano na ideji da je zivot sa svim svojim oblicima nedeljivo Jedno
simboli agresivnodefanzivne snage.
TRON Tradicionalni
TODRUNA Runa
simbol kraljevskog dostojanstva, bozanske vlasti i
smrti.
moci
C1cAK Simbol 0ZIRISOV STUB TEf'iuN Jevrejska
kozna torba koja sadrzi citate iz Tore, privezana za ruku i glavu
DESET Simbol savrsenstva, narocito u jevrejskoj tradiciji; simbol za celovitost stvaranja kod pitagorejaca; i za savrsenu ravnotezu kod Kineza
,
~
T
:::i
to
,
n .,
l
Poznat i kao f)edov stub, u stvari je stilizovano drvo koje simbolizuje tamarisku, koja je drzala Ozirisovo telo Simbolizuje cvrstocu, stabilnost i sposobnost duha da raskine zemaljske okove i da se uzdigne ka nebu.. lzjednacuje se sa kicmom, a verovatno i sa penisom.
TETRAGRAMATON (CETIRI SUGLASNIKA)
Cetiri hebrejska slova koja se koriste da predstave ime Boga, Jahve, ime koje se u jevrejskoj veri ne sme izgovarati naglas
n
0ESET ZAPOVESTI
Jevrejski znak
TEOZOFSKO DRUSTVO Drustvo
osnovano u XIX
odmazde; takooe isceliteljske moCi. Amblem mucenistva i Skotske
TRNObicno
povezan sa blokadama i barijerama, kako unutrasnjim tako i spoljasnjim. Hristova kruna od trnja moze se shvatiti kao kruna patnje iii kao solarni simbol trnja koje predstavlja sunceve zrake, koji zrace napolje Letece trnje u Kini bilo je oruzje koje je isterivalo zlo. "Zemlja cicka i trnja" u jevrejskoj i hriscanskoj tradiciji odnosila se na tlo koje nije bilo obraoivano i koje je zato bilo neokaljano (devicansko).
KoNAC Vezivni simbol koji povezuje mnoga razlicita stanja bica meousobno i sa objedinjujucim izvorom. Arijadnin konac povezao je Tezeja izmeou donjeg sveta i svakodnevnog zivota. Konci lutaka povezuju lutke sa lutkarom
TODRUNA Runa
smrti, varijacija. MuNJA Povezuje se s nacizmom i s runom za tisovinu, vikinski znak
SEKI RICA (TOMAHAVK) TIGAR U Aziji i lndiji,
tigar zamenjuje lava kao simbol svega sto je veliko i strasno u prirodi
Sekirice s lulom su se koristile za pecacenje ugovora izmeou raznih indijanskih grupa Algonkinska sekirica bi la je ceremonijalna i simbol liderstva.
TRI Najpozitivniji broj u simbolici, religijskoj misli, legendi, mitologiji i fokloru. Srecni broj tri je veoma stara zamisao U hriscanskoj misli, on ima centralnu vaznost u ucenju o Svetom trojstvu, Bogu Ocu, Sinu i Svetom duhu, u teologiji koja ima poreklo u klasicnoj, keltskoj i hinduskoj tradiciji.
ZABA (KRASTACA)
Simbol smrti; u evropskim tradicijama povezana sa vradZbinama; u Kini lunarni simbol srece; povezana s kisom i bogatstvom
PARADAJZ Bambare (iz Malija) povezuju sok od paradajza sa krvlju, pa se tako smatra da paradajz sadrzi krv zivota i da je nosilac zametka.
ravnoteze ali konflikta. U Kini se smatra nesrecnim brojem
TJUDORSKA RUZA TRoUGAO Sa DRVO ZIVOTA BAKUA Simbol
prosvetljenja. Njena svetlost nastaje da bi osvetlila put na putovanju Pojam vecne vatre je veoma mocan
Opsti simbol stvaranja, drvo zivota ima korenje u vodi donjeg sveta, deblo u zemaljskom svetu i granje na nebu Posmatra se kao sredstvo pristupa drugim svetovima
horizontalnom linijom; element vatre u Srednjem veku
TROZUBAC Simbol
morske snage; Neptunov amblem; amblem minojske civilizacije i kasnije civilizacije Britanije.
Amblem kraljevske dinastije Tjudor, koji je nastao spajanjem bele ruze Jorka sa crvenom ru:Zom Lankastera
T1R Runa zaT
KISOBRAN
Vidi
Suncobran
TROUGAO Okrenut
naopacke, element vode. Takoae, negativan spektar znacenja.
TROUGAO
TOTEMS Kl STUB Simbolicki izrezbareni stub koji predstavlja totemsku zivotinju i du hove cuvare pojedinca iii bratstva
Jednakostranicni, povezuje se sa bozanskim brojem tri; simbol moci, uspeha, napretka i sigurnosti. Heteti su ga koristili da oznace izvor, dobro iii zdravlje.
TROLUCNI UKRAS
Trodelni simbol sastavljen od tri ribe u mehuru, uglavnom koriscen za Sveto trojstvo, ali prethodi hriscanstvu i verovatno je bio keltski simbol trostruke boginje iii Odina.
naopacke, sa horizontalnom linijom, element zemlje u Srednjem veku
TROUGAO BLAGO Veliko
bogatstvo, pre naaeno nego zaraaeno, oduvek je simbol uspeha i pojavljuje se u mitologiji kao nagrada za pravednike iii kao sredstvo kaznjavanja gresnika
TROUGAO
Pitagorejski
DoNJI svET
Egipatski hijeroglif
TROUGAO Okrenut
JEDNOROG lzvorni
TRISKELION
Jednakokraki, varijacija jednakostranicnog trougla.
KoRNJACA Simbol celog svemira, pri cemu oklop predstavlja nebo, a ravna baza zemlju Kineska i indijanska tradicija povezuju erekciju penisa s nacinom na koji glava kornjace izlazi iz oklopa
TROUGAOS
vertikalnom linijom, u hetitskim hijeroglifima ovaj znakje predstavljao kralja, pri C:emu vertikalna linija oznacava jedinstveno bice unutar trougla, koje je predstavljalo vlast i bozanstvo
Grcki izraz za tronozni, ovaj znak je pronaaen na jednom atinskom stitu koji je bio nagrada na takmicenju 500. g p.n e
BLIZANCI Kao zodijacki znak, blizanci su uglavnom simbol prirode dualizma
simbol cednosti, dvorski simbol sublimirane zudnje, hriscanski simbol inkarnacije
_.,; HJ=r TRUBA Instrument
zle kobi, znacajne vesti iii akcije, koji se koristi u vojnim, ritualnim iii drzavnim svecanostima
I URUZ Runa u znacenju snaga, zrtvena zivotinja UR
DvASimbol dvojnosti: podele ali sinteze, privlacnosti ali odbijanja,
OcAT
Alhemijski
znak. URAN
Planeta
VENERA
Planeta,
GALICA Alhemijski
VooA U svim vremenima i u svim kulturama; meau najranijim egipatskim hijeroglifima; takoae usvojen sa znacenjem otpor.
znak
Simbolika bunara obicno se povezuje sa svojstvima svetog iii nesvesnog; bunari su mesta znanja; izvor zivota; mesta isceljenja; zelja iii srece BuNAR
varijacija
VooA
Kabalizam
VooA
Ranohemijski
GALICA
Ranohemijski znak. DEVICA MARIJA
Planeta, varijacija; takoae, jutro. URAN
URNA /VAZA
Zenski simbol, cesto se pojavljuje kao simbol vecnog zivota u umetnosti iii na pogrebnim obredima
RIBUA BESIKA
Znak poznat i kao misticni badem, koji su hriscani usvojili iz paganskih izvora kao simbol cistote i nevinostL
u Suo
I
Simbol koji koristi hriscanska crkva da bi predstavila Hristovu majku
znak. ELEMENT VODE
K1T Simbol barke iii majcine utrobe, u Africi i Polineziji povezan sa inicijacijom.
FoLKSVAGEN DEv1cA Zodijacki
znak.
Amblem proizvodaca automobila
VooA Cest znak
u staroj Grckoj koji se pojavljuje kao ukras
CINIJA
Alhemijski znak; takoae starogermanski vremenski znak za leto.
TocAK Solarna
Hinduski bog drzi ovaj znak u jednoj od cetiri ruke kao simbol celog svemira
PoeEDA
Planeta.
Vidi Dole!
VidiTrougao, okrenut naopacke
V1sNu
VENERA
V1vA!
0RAH Judeo-
VosAK
hriscanski simbol plodnosti i dugovecnosti
znak
STAPI<'.'.
Alhemijski
Vidi Palica
Hriscanski
znak Alhemijski, ali i moderni znak.
VooA
NEDEUA Vremenski znak u alhemiji
slika kosmicke sile, neprestane promene i ciklicnog ponavljanja; kasnije snage i vlasti. Povezan sa napretkom eovecanstva. Hinduski i budisticki amblem reinkarnacije. Zapadnjacka slika srece i sudbine .
249
B1cSimbol vladavine, pravde i plodnosti; u Egiptu je mlatilica zamenila bic, a u Africi, Kini i lndiji lopatica za muve .
Prva kruna - simbol duhovne i svetovne vlasti oslanja se na simboliku kruga (savrsenstvo) i prstena (kontnuitet) VENAC
Ambivalentan simbol okrutnosti, lukavosti i pohlepe, ali u drugim kulturama simbol hrabrosti, pobede i nege (Rim) Sveta zivotinja za Apolona i Odina. VuK
DRvo
Alhemijski
znak
Kineski simbol za dvojnost svemira
J1N JANG
ZEvs Znak boga, varijacija
ZEvs Znak boga, varijacija.
Alhemijski znak, varijacija. DRvo
Najraniji ideogram za jin jang. Na zapadu ideogram za broj 10 od latinskog X; oznacava i pescani sat J1N JANG
BELi ARSENIK
Alhemijski znak
VIN
Runa zaW
Cest znak i u starim i u modernim sistemima.
ZENA BELO OLOVO
Ranohemijski znak
PEC SA PROMAJOM
y .A
Alhemijski znak. ZENA
••• •••
I
ZENSKI POL
Egipatski hijeroglifi; takoae mnogo prisutni u pecinskoj umetnosti; povezani sa rastom i postanjem, podrazumevajuci da je :Zena zacetnik zivota
C1K-CAK SvET Tibetanki
znak. Simbol ugnjetavanja od rimskog doba.
JARAM
-
JANTRA lndijski znak, javlja se i
o kornpjotmkoj upotrebi
VAU FORO ADOBE
Ganski adinkra simbol za istrajnost i razboritost
m
v
CINK
Alhemijski
znak
Budisticki simbol za vulvu
JoN1
GODINA Alhemijski vremenski znak..
ZoDIJAK Takoae
poznat kao ekliptika,
via so/is iii put sunca.
ZIMA
Starogermanski vremenski znak. ZEvs
Znak boga
I ~
i
ZAHVALNOST
11*.
-~ I.
Tm ART ARClllH: p I Warburg Institute
Beetles. London UK: p70br Private .
Collection/Bonhams. London. UK: p203tr
V rel="nofollow">
London/Eileen Tweedy: p2tl British
Collection/Chris Beetles . London. UK;
Musce de la Chartreuse. France/Giraudon.
0
Library: p2ml Sydney Parkinson . Bntish
p72t Bristol City Museum and An Gallery.
_;
Libra!) p4m tomb of Ncfenari . Dagli
CORBI>: p20b Richard T Nowitz; p22bl: p22br Charles & Joscue Lcnars; p23t
Om: plOt Musec des Antiquites St Germain en L1ydDagli Om: pl2t British
UK: p73t Muscc Gustave Moreau. Paris . France: p83b Pri,·ate Collection/Archives
DiMaggio/Kalish; p23m Kevin Fleming:
Charmct: p92t Pm ate Collection; plOOb
p24 Paul Almasy: p251 Charles & josene
<
~!uscum!Dagli
The lllus1rated London News Picture
N
Lou\Te. Pans/Dagli Oni: pl 3t Musec du Louwc Paris/Dagli Oni: p I 3m Abbey of
Lenars: p25r Margaret Counney.Clarke; p28t Wolfgang Kaehler: p28b Chris
!-
z <
> I
Oni: p I 2b Musee du
Libra!): London. UK; plOltl Private Collection/Paul Freeman: p I0 ltr lnstitUI National des Jeunes Sourds. Paris. France/ Archi,·es Charmct: p I 02b Musco de
NLl\acdla or Ncustift/Dagli Oni: pl4tm Luxor Museum. Egypt/Dagli Oni: pl Sb Egyptian Museum C.1iro/Dagli On1: pi 6b
Rainier: p29t Charles & joscue Lena rs: p29bl Michael & Patricia Fogden; p32b: p33t: p34t John Noble: p34b Peter
1\mcrica. Madrid. Spain: pl04tr Pri1·ate
Harholdt: p35b Ti:iana and Gianni
Farrukhabad, Bodleian Libra!)' Oxford:
Collection/Richard Philp. London: pl07t
National Archaeological Museum Athens/
p I 36t Musco de! Prado Madrid!Dagli Oni:
Walker An Gallery, National Museums.
Baldi::one: p39t Brian A. Vikander: p4 It Rcmers: p4 3t Christine Kalisch: p48b
Dagh Oni: p 19 Chateau de Malmaison.
p I 36b Galleria d'Ane Modcrna. Rome/ Dagli Oni; pl 38t Cmto XIII Dante's
Musee du Lou\Tc Paris/Dagli Om: p I 7tl
Francc/Dagli Orti: p2 l t Na1ional Museum of Praguc/Dagli Uni: p2 I b Bibliothequc des Ans Dccor.11ifs Paris/Dagh Oni: p27t Ta.r ~lahal. India. Dagli Om: p36 from George Culin:S 1llusirations: p-121 Buddha. Musee Gu1met. Paris/Dagli Om: p45t Pala1inc Libra!)· Parma/Dagh Oni: p461T
Di\·ine Comedy. hy Gustave Dore: p 13911 Musee Conde Chantilly/Dagli Oni; p I 391r Ashmolc 1511 folio 68r, Bodlcian Libra!) Oxford: p 140tr Museum Recklinghauscn/ Harper Collins Publishers; p 141 b Mexican National Ubal)·/).lireille Vautier: p I 50b
Liverpool; pl09tr Pala::o Ducalc. Urbino .
Nevada Wier; p52t Close Murray/Corbis
Italy; p 111 t British Museum. London, UK: p I i 2b Pnvate Collection/The Fine Art
Sygma: p53b Elke Stolzenberg: p6 I b Richard Hamilton Smith: pMt Hulton-
Society, London. UK: p I I 3t Pm ate
Deutsch Collection: p54b David Turnley:
Collection/Christopher Wood Galle!)» London. UK; pl 14t Pri,·ate Collection;
p55t Benmann: p55b Hulton-Deutsch Collection: p66b Archivo lconogrnfico.
p I I 5tr Leighton House Museum and An
SA; p67t Anthony Bannister: Gallo
Galic!): London. UK; p I 26t Pri,·ate Collection/Lawrence Stetgrad Fine Ans,
Ubiquitous: p69tr: p74m Charles & joselle
Musco San Marco Florence/Dagh Om: p46br Musec des Beaux Ans Tours/Dagli
Lucien B11on Collet·tion Paris/Dagh Oni: pl 53t Dagli Oni: pl 55t Musee Thomas
New York: p 130 Private Collection: pl 32bl
Oni: p481 Turkish and Islamic ,\n
Dobrce. Nantes/ Dagli Oni: pl 55b Pala::o
Bibliothcquc de L'Arscnal. Paris. France,
Images: p69tl Mauhew McKee: Eye Lcnars: p74b Christie's Images: p76b Murray Andrew/Corbis.Sygma: p77b
Museum lstanbuVDagli Uni: p49b Brilish
Pini FlorencdDagh Om: p I 56t Tate
Archives Charmet; p 134t Muscc d'An
Leonard de Sch·a: p78b 1661-Drawing of
Libra!): p53tl Pala::o Barberini Rome/
Galic!) London/Eileen Tweedy: p I 59tr
Thomas Helli)'. Cherbourg. France,
Copernicus' world system. Bc!lmann: p791
Dagli Oni: p521r: p5-lt: p55 Musec des Beaux Ans Nan1es/Dagh Oni: p6f!I British
Mcdiatheque Fran\ois MillerJnd. Poiticrs/ Dagli Oni: p I 60ir National Galle!).
Giraudon: pi 34b Nationalmuseum.
Galileo Galilct before the Inquisition (ca.
Museum; p72b Brilish Libra!): pH! Venus of Willcndorf; p75 Peggy Guggenheim
London/Eileen Tweedy: p I 62t National
Stockholm. Sweden: p 135 Bibliotheque des Ans Decoratifs . Paris. France Archives
Da1id Muench; p85tl Nik Wheeler: p85tr
1632) by Robert·Flcul)'. Be1tmann: p84t
Galic!) London/Joseph Manin; pl72t Buonwnsiglio Ctstlc Trento/Dagh Oni:
Charmet: pl 371 Bibliothequc des Ans
Collection Venice/Dagli Oni; p81t Pala::o
Decoratifs. Paris. France. Archl\·es
Dean Conger: p85b Jose Luis Pelae: . Inc . p86bm Bob Krist: p86br C.1rl & Ann
Arco Mantua haly/Dagli Uni: pHflbl
p I 78t Burnley An Gallel)!Dagh Oni:
Ca1hcdral Museum Fmara/Dagli Oni: p89t Dagli Oni; p901 (Douce OR.a3 fol
p I 79t British Libra!)·: p 1801 Cuh-er
Cbarmct; pl 38b Royal Asiatic Society. London. UK; pl39b The Marsden Archive.
Roger An1robus: p91t Jim Zuckerman:
Pictures; p 18 ltl Gallcna Borghese. Rome/
UK; p 1461 Bibho1hequc de L'Arscnal,
p93t; p94tl Antht>ny Bannister; Gallo
30). Bodle1an Libra!)· Oxford; p9 I b
Paris. France/Archives Charmet; pl47t/
Stadelischcs Kunstmstitut Frankfun: p94tr
Dagli Om: pl86h Musco del Prado. ~!adrid!Dagli Orti: pl87t Dagh Oni: pl89t
Images: p96tr C.1rmen Redondo: p99br early print shop workers at their trade.
Private Collection/Stapleton Collection:
Russian Historical Museum Moscow/Dagli
Archaeolog1cal Museum Merida Spain/
p 14 7b Pri\ ate Collection/Stapleton
Oni; p96tm Archaeological Museum
Dagh Oni: p I92t (Arch Bb9 plate 98),
Collection: p I 48bl Private Cl>llection/
Aleppo. Syria/Dagli Orti; p97b Old
Bodleian Libra!) Oxford
Stapleton Collection: p 149 Muscc des Beaux-Ans. Rouen, France.
Kingdom Egyp11an. Saqqarah. Egypt (B 49) Musec du LOU\Te Paris/Dagli Oni; p98b
THE BRIDGHIA:> ART LIB&\RY: p I 9ti Musco e Gallcrie Nazionali di
L1uros/Giraudon; pl 52h Ms Add 24189
Ctpodimonte. Naples. Italy; pl9b Lomre.
fol 15 Libra!)» London. UK: p I 59tl
Dagli Oni: p99bl Warburg Institute
Paris . France. L1uros/Giraudon: p20tl
Ashmolean Museum. University of Oxford .
London!E1leen Tweedy; p I 05t Scrovegni Chapel Padua!Dagli Oni; p I !Obr
Musce des An1iquites Nationales. St.
UK: pl61b Private Collection/Stapleton Collection; pl65t L1dy Lever An Galic!)'.
Mcdiathequc
Fran~ois
Minerand. Poiticrs/
Newgrange. lrcland!Dagh Oni: p 11 b Musec des Beaux Ans Tours /Dagli Oni;
Germain-cn-L1ye. France: p26t. Noningham Citf Museums and Galleries (Nouingham Ctsilcl: p30b Musco
p I I 7t Ragab Papyrus Institute Ctiro/Dagli
Nacional de Antropologia, Mexico City;
Oni; p I I 9t Galleria Sabauda Turin/Dagli Oni: p 120 Queretan> Museum Mexico/
Mexico. Scan Spraguc/Mcxicolore: p37t
Dagli Om: p I 22tl Galleria Sabauda. Turin/ Dagh Oni: p I 24hr Victoria and Albert Museum London/Eileen Tweedy; p I 25tm British Libra!)·: pl27t Dagli Oni: pl27b British Libra!)·: p I 28t Musee d'Ors.11:
Bibliothcque des Ans Dccoratifs. Paris. France. Archives Charmet: p38b Bibliothequc Nationalc, Paris . France/ Archives Charmct: p40b Pri\'ate Collection/Ann & BUI)' Peerless Picture Libra!)·: p47 Prado. Madrid. Spain.
National Museums Liverpool: p I 69t Trustees of the Walls Galic!)·. Compton. Surrey, UK: p I 74b Pri,·atc Collection/Ann & BUI)' Peerless Picture UbrJI)': p I 76t Johnny van Hacften Galle!)'. London, UK: I 77t Galleria dcgli Uffizi. Florence, Italy. Alinari: p I 82t Archaeological Museum of Heraklion. Crete, Greece: pl82b Giraudon: p 184t Musce Girodet. Montargis. France/ Peter Willi; p I 86tr: p I 90b 28681 f9
Pans/Dagli Orti: pi 28b Bri1ish Ubr.11)·: p I 29t Musec des Ans Africains ct
Giraudon: p50t Freud Museum. London. UK: p51tr Archives Ltroussc. Paris.
Psalter Map . British Library. London. UK: pl91 Hotel Dicu. Beaunc, France/Paul
Ocranicns/Dagli Oni: p 12% Prehistoric
France: p52b Fogg An Museum/HarYard
Macyaen; pl94b Ms 386 fol.25r
Museum Moesgard Hojb.rcrg. Denmark/
University An Museums. USA. Bequest of
Bibliotheque Municipalc. C.1mbrai. France,
Dagli Oni: p 131 t Dagli Oni: p 131 b British
Grem·illc L Win1hrop: p56 Johnny van
Museum/Eileen Tweedy: p I 32br Victona and Alben Museum London/Graham Brandon: pl 33 Musco Civico Padua/Dagli
Hacftcn Galic!): London. UK: p57t Prado. Madrid. Spain: p57b Collection KharbineTapabor Paris, France; p58h Pri,·ate
Giraudon: p I 96b Pala::o Pini. Florence. Ital): 197t Loune, Paris, France; pl99t
Oni: pl35t (Pers bi Folio 15al
Collection: p59 Pri,·ate Collection/Chris
Nationalmuscum. Stockholm. Sweden, p I 99b Lounc. Paris, France: p20 I b Private Collection/Index: p202b Private
Purcell: p87t Michael S. Yamashita: p88t
c 1800s. Beumann; pl02t Jeffrey L Ro1man: pl03t Be!lmann; pl03b William Whitehurst: p I08t Farrell Grehan: p I09tl Penny Tweedie: p 120 Greenhalf Photography: p 121 Tranquility Base. the Moon: Apollo 11 commander Neil Armstrong takes first step on lunar surface . Beumann: pl23 Mauhias Kulka: pl42b Ti:iana and Gianni Baldi:zonc; p 14 3t Sheldan Collins: p 14 3m Werner Forman; p I 45tl Jonathan Blair: p 145tr Brian A Vikandcr: p 145b Michael S Lewis: pl-t8br; pl51t Alison Wright: pl Sib Bob Krist; pl57b Michael Freeman: pl Mt Rose Hartman: pl65bl Adam Woolfiu; pl66b Lindsay Hebberd; p I 67t Mark Cooper: pl67b Norbert Schaefer: pl68t Lindsay Hebberd: p I 69b George Huey; p I 70tl Lindsay Hebberd: p I 70tr: p I 74t Fabrizio Bensch: p I 75b Catherine Karnow; p I 79 Jim Zuckerman: pl81 Lindsay Hebberd; pl84b Werner H. Muller: pl87b Michael & Patricia Fogden: pl88t Archivo lcono· grafico: pl89b Reuters: pl92b Werner Forman: pl95tr Galen Rowell: pi98b Huben Stadler: p203tl Clayton J Price THE KtiBAL C<'LLECTlllS: p76t Warner Bros/The Koba( Collection
I
J
lNDEIZS A
crveni oker 11, 114, 159, 165
Adami Eva 117
crveni semafor 62 cvece 31, 50, 148, 162, 165, 172, 174-5, 224
DZ dfamije 48-9, 164, 193
"'
adinkra 25, 162 adoni 206 Afrodita 207 ajkula 182, 241
c
Edenski vrt 90 Egipat 231
akoben 206 akokonan 206 akoma ntoso 206
caj 27 cakre 40, 157, 168 ca mac 88-9, 159, 208, 21 O
egipatski krst 218 Eldorado 196 elektricitet 221
carobnjaci 11
elementi 222, 223, 224 Empedoklovi elementi 222
Akropolj 16, 17 aktivni intelekt 206 alat 11 alfa 99, 116, 206 alhemija 146-7, 206 Algol 206 Algorab 206 aligator 31, 182 alineja 206 amalgam 206 amalgamisanje 207 anakonda 187 anarhizam 207 Andrija, sveti 217 andeli47,49, 111, 132, 134,200,207
Bice 52 bik47, 236 bik Apis 179 Birgita, sveta 217 biseri 142, 163, 183 bizon 10, 11,32, 160, 179,210 bjarkan 210 blago 247 blagosloven znak 210 blagoslovi 210 blizanci 104, 124, 247 BMW 210 boce 224 bodisatva 42, 43
cekic 199, 226 cekic i srp 69, 226 cempresi 159, 171, 219 cesma 91, 224 cesalj 215 cetiri elementa 224 cetiri jevandelista 224 cetka 98 cetvorka 105, 108, 112, 224 cetvrta kuca 224 cini 24
c
'J,
E
Enata 28 energetsko telo 157 eoh 222 Eros 1 16, 162, 219 etericno ulje 222 Eva 73
F falusni simbol 104, 107, 157, 161, 195, 197 fantasticna stvorenja 136-9 faraon 15 Fatimina ruka 227 feng sui 84-5 feniks 139, 200, 237
Caba 49
angakok 34 ank 15, 108, 109, 143, 207 ansur 207 Antares 207 antilopa 207
Bog 191 bogatstvo 94-5 boginja majka 126-7 boginja meseca 13 bogovi i boginje 11, 126-9, 225 boje 114-15, 161, 163, 202
antimon 207
boraks210
daljina 220
feoh 223 Fiat 223 figurice 74 Filipov krst 217
antinuklearni 100, 207 Antonije, sveti 217
boraviste 84-5, 221 bozanska moc 220
Anubis 130 Apolon 16, 17, 207, 243 Ares 208 arhandeli 133, 217
bozanske figurice 11 bozanske proporcije 123 brda 50, 51 breskva 171, 177, 237
dan 219 darmacakra 105, 220 Davidova zvezda 45, 112, 158, 244
foke 183 Folksvagen 248 Fortuna 169
delta 112 demoni 103, 132-3 desetka 105, 113, 246
Freja 21, 129 Fudzi, planina 144, 195 funta sterlinga 238
arhetip 52
breza 209 brsljan 229 bubnjevi 35, 37, 221
autobus 89 automobil 52, 76, 77, 89, 95
buda 42, 75, 150, 211
B babice 158 baldahin 211 balegar 15, 60, 143, 240 barka 208 basta 26, 47, 90-1 bele rade 219 Belerofont 137 beli arsenik 249 belo olovo 249 beo 114, 115, 161, 163 beork 209 beskonacnost, krst 229 beskrajan 229 Betor 209 bic 249
c carevi 26, 119, 222 car od nefrita 39 carska voda 207 cigarete 64 cigla 84-5 cik-cak linije 106, 107 cinober 214 cipele 88, 241 crn 114, 115, 165 crni vitezovi 55 crno sunce 119 crkve47, 164, 193,214 crven 114, 115, 118 Crvena zemlja,
D daeg 219 Dagda 20 dah 117, 156, 198, 199
destilacija 220 destilovano ulje 220 deve 133 devetka 105, 163, 235 devica 124-5, 248 Devica Marija 163 dijamanti 163 dim 37, 159, 242 dimnjak 213 disk 40 doba 64 Doba sna 28 dole sa! 221 donji svet 71, 248 drago kamenje 163, 195 dragulji 230 drvo zivota 113, 170-1, 176, 183, 247 duga 114, 158, 202-3 dvanaestica 105 dvojka 104, 247
z 0
G gada 40 Galahad 52 Ganes 40 Gang, reka 41, 196-7 Garduda 71 Gea 191 gestovi 100 Gilgames 73
~ :~
;t
' ti ~
I
252
~
V)
L WJ
0
z
~
I ~~ ~
I
gladijatorske borbe 19 gmizavci 17, 186 Golgota, krst 216, 217 golub47, 129, 161, 162, 180,221 gong 226 gorgone 138, 226 gozbe 69 grbovi 108, 218 grcki krst 108, 218 grifoni 138, 139, 226 grncarski tocak 169 Grozni kosac 159 grupe 68-9 grupni identitet 69 gvozdeni krst 218
H Had 17, 130-1 Hagit 226 harfa 20, 227 keltska 212 Hefest 189 heksagon 105, 113, 227 heksagrami 107, 152, 228 hemijski simboli 79 heraldicki bodezi 227 Hermes 17, 227 heruvim 133 hidra 137, 229 hijerogliii 228 himera 136, 137, 213 himne 54 hinduizam 40-1, 228 hinduski 40-1, 228 hleb45,47, 164,210 hobotnica 183 hodocasnici 193 Hor 14, 229 horizont 106-7, 193 horizontalna linija 106-7 Horovo oko 118, 143, 155, 222, 244 hrast 20, 153, 170, 173, 235 Hrist213 Hristov krst 109, 216 hriscanstvo 46-7 hrizanteme 26, 175, 213
ibis 229 icamna 30 I C:ing 107, 152 ideograiija 204 ideogram 204 lgdrazil 37 igra 166-7 igracke 167
ilovaca 215 ikebana 174, 175 imela 87, 173, 234 lnana 13, 130 incest 66 inicijacija 56, 164 insekti 184-5 inuksuk 35 irvas 35, 239 iskonske zveri 136 islam 49-50, 229 isparavanje 222 istocno-pravoslavni krst 217 istok 193, 198 lsus Hrist 230 !star 13, 160 izlazece sunce 118 izomorii 229 izvori 197, 249
J jabuka 67, 117, 123, 160, 162, 171,207 jagnje 46, 178, 189, 230 jaje 221 jang 38, 39, 83, 87, 91, 104, 105, 199 jantra 106, 150, 151 jarac 83, 125, 225 jasmin 162, 163 jedanaesta kuca 221 jelen 31, 219 jelka 171 jesen 189, 208 jevanoelisti 217, 224 C:etiri 224 krst 217 jezik 155 jezik tela 100-1 jez 227 jin i jang 38, 39, 83, 87, 91, 104, 105, 199 joni 157, 188 judaizam 44-5 jug 193, 198 Junona 230 Jupiter 17, 230, 243
K Kairos 189 Kajlas 150, 193, 195 kajsija 177, 207 kalendar 30, 106, 188, 189 kamen mudrosti 231, 146-7, 237 kamena so 239 kameni krugovi 110, 120, 151, 195 kamenje 195, 197, 244 molitveno 142, 143 kamile 22, 211
kanui 28, 88-9 kapuljaca 228 karanfilici 173, 215 karaniili 175 kapice (skoljke) 40, 183, 215 karta sveta 233 Katarinin tocak 168 kazan 20, 92, 157, 212 Keca Ikoatl 126 keltsko pismo 97 keltski bardovi 72 keltska bratstva 163 keltski cvor 212 keltski tocak godine 189 Kemet 14 kengur 230 kentaur71, 125, 136, 137,212 Kerber 212 Kina213 Kineski zid 26, 27 kipovi 8-9, 28, 94-5 kisa31,239 Kju kluks klan 230 klinast 12 klovnovi, sveti 53, 166-7 kljucati 21 o knjige 98, 210 kobra 71, 215 kocka 113,219 kodeks oblacenja 68 kojot71, 178,216 kokosov orah 215 kolaci 164, 165 kolevka 216 Koloseum 18, 19 komete 215 kompjuteri 95 komunikacije 96-9 kondor215 konfete 165 konoplja 173, 211 konj 21, 88, 89, 179, 196, 228 koplje 231, 242 koral 183,216 koru 28, 29 kosa (alatka) kosa (na g la vi) 117, 128, 154, 155, 226 kosmicko drvo 170-1, 216 kosmologija 116-17 kosti 11 7, 21 O kraba 124, 183 Krajsler 214 kraljevi 119, 147, 167 kraljice 147, 167 krava 11,41,67, 179,216 kreativnost 166
kremiranje 159, 165 kristali 196, 219 krokodil 29, 182, 216 krst, barjacni 217, beskonacnosti 216 cednosti 218 dijagonalni 217 Filipov 217 Golgote 216 grcki 108, 218 gvozdeni 218 Hristov 109, 216 istocno-pravoslavni 217 jevanoelista 217 keltski 108, 151, 217 koptski 217, 218 kvadratni 218 latinski 109 Lazarev 216 lorenski 109,216 malteski 218 na globusu 218 obnoviteljski 218 palestinski 216 papin 217 Petrov 216 pljackaski 21 7 portalni 218 prikriveni 217 sa ispunjenim krakovima 218 sa jednakim krakovima 218 sa kruznom putanjom 218 sa odeeom 218 sa sidrom 217 sa strelicama 217 svetih arhanoela 217 svetih jevanoelista 217 svetog And rije 217 svetog Antonija 217 svete Birgite 217 svetog Borda 217 svetog Jovana 217 siljati 218 tocka I sunca 218, 244
---------------~---
krv 67, 117, 156, 158, 179 krug i strela 214 krugovi 32, 108, 110-1i, 113, 118, 245 kruska 237 ksi-ro 46, 218 kuca 31, 52, 84-5 kuhinja 85 kunic'.21, 71, 121, 179, 189, 227 Kupidon 162, 163, 219
izmeau :Zena 232 ljubicica 161, 174-5
M
L
majka i dete 234 majmun 31, 67, 179, 234 makaze 240 mandale 106, 150 mantovski krst 218 Marija Devica 47, 53, 191, 248 Mars 233 maske 24-5, 28, 29, 31, 74, 233 maslinova grancica 162, 180 masine 78 matematicki znakovi 79 med 165, 184-5, 228 medvedi u kavezu 55 mehurici 211
leptiri 158, 184, 185, 211 leto 189, 244 lesinari 18, 71, 248 limun 231
Menora 143, 233 menstruacija 67 merdevine 230
linga 40, 157, 232 linije 106-7, 108, 232 zakrivljene 219
merenje dusa 71 Merkur 233 mesec 11, 37, 39, 47, 118, 189, 234
lobanja 31, 103, 117, 123, 159 lonac za taljenje 20, 92, 157, 212 lorenski krst 109, 216
mlad 121,234 pun 121,234 meseceve mehe 120- 1
Iotas 15,27,40, 105, 128, 174,232 lov 10, 11
mesing 210 meta 245 metal 233 metla 92, 211 Micubisi 234
lula 237 lunarni kalendar 106, 188 Lung (zmaj) 141
LJ ljiljan 47, 161, 174-5, 231 ljubav 128, 162-3
olovo 231, 249 altar 144
majanski kalendar 189 majcina utroba 157 majka zemlja 190-1 majke 53, 189
lava 200 lavirint 148-9, 151, 233 Lazarev krst 216 leopard 231, 223 lepeza 223
oksidacija 211 Olimpijske igre 17, 236 olovni sulfat 231
macevi 20, 153, 180, 245 macka 178-9, 212 magla 54 majcina dusica 174
Laksmina zvezda 112-244 lanci 142, 162,212 latinski krst 109 Lao-Cu 38-39 lasica 95, 161, 222 lav 13, 47, 69, 71, 118, 124, 138, 231
okeani 196 oklop 208 oko vatre 222 okretaljka 211
ljudsko telo 154-7
Ku ran 48, 75
labudovi 181, 245 lale 175 Laksmi 40
----,
minaret 48, 234 Minotaur 137, 149 mir 237 miro 23 misevi 234 mitovi 71 Mitra 19 mitska stvorenja 136-9 mobilni telefoni 95 molitvenitocak43, 142,238 molitveno kamenje 238 morski konj 241 mreze 235 mudre 101 mumije 15
oluje 198, 199 opasnost 219 muve 184, 224 muzicke note 234
N nacisticki 235 nadrealizam 75 Najk 18-19, 235 nakit 11, 94 nakovanj 207 namaste 100 namestaj 93 Nandi 41 nar 117, 177, 238 narcis 175 natpisi 96-7
Opel 236 orao 19, 31, 32-3, 37, 47, 69, 103, 118, 138-9, 186, 221 dvoglavi 180 osma kuca 221 osmica 105, 221 osmokraka (zvezda) 123 osmougaonik 236
p pacovi 239 pagode 236 pakao 86, 130-1 palica 68, 95, 104, 107, 129, 240
nebo 198-9 nedelja 249
palme 170 papagaji 236 papin krst 217
nefrit 31, 39, 87, 94 neplodnost 161
papir 98 papirus 15
Neptun 235
paprat 223
nikl 235 Nil, reka 14, 144 nilski konj 228
paradajz 246 pas 31, 67, 158, 178, 220 pastiri 46, 241
nkonsonkonson 235 noc 235 noge 156, 162, 198, 224 nokti 223 novae 94-5
patke 162, 189, 221 paukovi71, 185,242 paun 180, 181
noZ31, 35, 219
0 obelisk 236 oblak 75, 150, 198-9, 215 obnova 239 obrve 222 obrijane glave 154, 165 obrnuta cetvorka 239 ocat 248 oci 155, 162, 19~22~ 101 trece oko 222 odeca 64, 102 Odin 21 ogledalo 47, 60, 92, 93, 95, 234 ognjiste 92, 227 ogrlica 111
pecati 95 pecurke 234 pecinska umetnost 10-11 pee na promaju 249 Pegaz 137, 138 pehar 135,212 pelikani 237 peort 237
z 0
~ ~
I I
254 Vl
""' 0
z
perjanica 68, 95 perje 181, 223 pesak 91, 164, 226 pesme 167 pescani sat 159, 229 Petar Pan 166 petica 105, 108, 122, 224 peti element 223 petlici 198 petlovi 180, 181 petokraka (zvezda) 122, 123 petougaonik (pentagon) 113, 237 pik 242 pilici 213 piramide 7, 12, 14, 103,112, 113, 238 pirinac 27, 165, 239 pisanje 96-9 Pitagorin trougao 112 planetarni sistem 7 plast 47, 215 platina 237 plav 114, 115, 161, 163 plavi mesec 120 pleter 212 Plimsolova linija 237 pluca 15 plug 194, 237 Pluton 17, 237-8 po bed a 100, 248 podne 189 pogreb 151, 159, 165 pojas 111, 160, 161, 162, 209 pol 160-1, 194 Polaris 238 Polarna zvezda 35, 123 polumesec48, 121 pomracenje 119, 221, 242 ponavljanje 239 poplave 194, 197 porodica 223 Posejdon 196, 238, 243 post 49 posteljica 158 povratak kuci 228 precistiti 223
prepelica 238 prerada 239 pricesce 47 prolece 17, 75, 189, 243 Prozerpina 17 prstenovi 17, 45, 95, 110, 111, 208, 245 prsti 198, 223 prva kuca 223 pupak 156, 174,235 pupcani kamen 16 putovanje 88-9 puzevi 242
R radijacija 239 Rafail 239 raj 78, 86, 130-1, 191 rakete 242 rang 64-5 raskrsce 89, 218 raspece 109 reke 196-7 reklamiranje 76-7 rese 245 riba46, 121, 125, 160, 182, 186,223 rooenje 158-9, 209, 135 rog izobilja 161, 162, 176, 216 rogovi 188, 194, 228 romanticna ljubav 162 rospije 138 rub 55 rubin 163 rub sume 55 ruke 208 rune 97, 99 rupa 195 ruza 47, 50, 162, 163, 175, 240
s sandale 240 sat 60, 78, 188, 215 satiri 137, 157 Saturn 240 sauvastika 240 sazvezoa nepomicnih zvezda 216
Scila 138 sedmical05, 112-13, 114,241 seksualnost 76 sela 84-5 seobe 234 sever 193, 198 sfinga 13, 242 sidro 68, 207 sinagoge 44 Sinajska gora 193, 194 sirene 73, 138, 242 Sitroen 214 siv 115 skakavci 185 skelet 159 skiptar 95, 107, 164, 240 slep 155, 169, 210 slike u steni 10, 11 smesa 234 smokve 50, 160, 176, 177, 223 smrt 103, 1i7, 158, 159, 165, 187, 219 sneg 242 snop zita 241 snopic pruca 69, 223 snovi 58-9, 79 so 144, 240 sok 230 spirala zivota 243 srce 155, 163 srce u plamenu 227 srebro 94, 242 starac 189 staresine 53 starica 189 stepenista 243 stopala 156, 162, 198, 224 strelac 125, 240 stubovi 107,215 stupe 43, 244 sunce 11, 14, 26, 30, 32, 37, 40, 111, 244-5 suncobrani 236 suncokret 118, 175 suncani disk 108, 118, 119 suncani kalendar 188 suncani krst 218, 244 suncani pies 119 suncana svetlost 244 suncani tocak 245 suton 55, 189 suze 245 svastika 42, 43, 69, 82, 108-9, 245 sveta mesta 144-5, 193 svete graoevine 145 sveti predmeti 142-3 Sveto trojstvo 47, 228
Sveti duh 228 Sveti Gral 20, 52, 72-3, 92 Sveti znak 228
s Safran 172, 173, 240 samanizam 36-7 saran 182, 212 satori 23, 35 sestica 104, 105, 242 sestokraka (zvezda) 104, 105, 112-1 sminka 102 suma 249 sumske nimfe 134-5
T tabu 66-7 tacka 106, 107, 224 pojedinacna 220 kvad rat sa 24 3 tri kod trougla 220 u redu 220 Tadz Mahal 26-7 tajni kodovi 99 talog 238 tamjan 23, 144 tantra 161 taoizam 38-9 tarot 107, 152, 153, 169 tartar 245 tau 109, 218 temperament, cetiri 157 tele 211 Teozofsko drustvo 246 tepisi 23, 93, 212 terazije 240, 125 tetragramaton 45, 246 Tezej 149 tigar 178, 192, 246 tikva 238 tocak godine 189 tocak zivota 105 Tor 21 tornado 199 topovi 211
r vestice 53, 58, 167 vetar 31, 198, 199
zimzelen, 171 zlatna folija 225
vidra 236 vile 134-5, 167 vino 47, 156, 164 vinova loza 177 virovi 197 Visnu 40, 248 Vlasici 188, 237
zlatni broj 17 225 zlatni broj 18 225 zlato 94, 114, 118, 225 zmaj 26, 139, 140, 192, 221 zmajsko oko 222
VO
totemi 68, 69 totemske zivotinje 28 trake 160, 165, 239 tref 40, 215 tresnje 176, 213 trnje 246 rrougao 104, 106, 112-13, 151,
155, 157, 163, 247
u
47, 236
voce 50, 63, 67, 117, 176-7 voda 31, 75, 91, 116-17, 159, 248-9 vodena stvorenja 182-3
i:
zacini 173 zakrivljene linije 219 zalazak sunca 118-19 zamkovi 212 zapad 193, 198 zapaljeni grm 200 zastave 54, 68-9, 164, 194, 224
uragan 199
zatvoren prostor 222
Uran 248 urna 92, 248
zavese 93, 248 zavetni kovceg 44, 208
uspeh 244 uspravni kamenovi 104, 195 usta 155, 234 uzde 211
zavezanih ociju 210 zelen 69, 114-15 Zeleni C:ovek 115, 135, 137 zelenika 87, 228
v vagina 157 vampiri 52 vatra 10, 11, 147, 159, 165, 169, 223 duhovi vatre 135 hramovi vatre 200 vatromet 200, 223 Vavilonska kula 13 vece 122-3 vecernjaca 122-3 Velika boginja 126-7 venac lovorov 162, 231 vencani prstenovi 163, 165 vencanje 63, 165 Venera 74, 75, 122-3, 128, 162, 248 veo 64 vepar 21, 210 vera 222 vertikalna linija 106-7
zemlja 37, 78, 190-1, 221, 222 Zevs 16, 17, 126,243 zgrade 31, 52, 84-5, 145 zima 189, 249
Priprema za stampu: "VIS Studio''. Novi Beograd
zabe 182-3, 225 zdralovi 181, 216 zene 73, 162, 189, 249 zenski pol 64, 249 zensko 223 :Zito 17, 241 ziva 17, 146, 147,233 zivot 82 zivotna sila 82 zrtve 31
:Zuc 157 zut 26, 114, 118
Prevod: Lazar Macura Korektura i lektura: Jelesic Milana
zubi 155, 246 zvezda (morska) 244
vostani pecati 95 vradzbinski tocak 32, 108, 164, 168, 169 vucica 18, 33, 36, 158, 178, 249 vukovi 18, 33, 36, 158, 178, 249 vulkani 200-1
udica 223 ugaon i krst 21 7 ulje 236 destilovano 220 etericno 222 umetnost 74-5 uniforma 54
znak uzvika 222 zob 17, 241
zvezde padalice 215
z
Za izdavaca: Mitar Miso Ninkovic
zmija omotana oko jajeta 241 zmije 37, 178-9, 186-7, 189, 197, 241
vodolija 125, 207 vosak 249
udaljenost 220
lzdavac: IP "JRJ'; Zemun - Beograd
Dizajner: Adelle Morris Autori: Mark O'Connell Raje Airey Stam pa: Mladost, Loznica Tiraz: 3000 Godina izdanja 2007. COPYRIGHT © Annes Publishing Ltd 2005, 2007 © za Srbiju LP JRJ Zemun-Beograd 2007.
Sva prava zasticena. Nijedan deo ove knjige ne sme se reprodukovati, umnofavati iii prenositi na bilo koji nacin, mehanicki, elektronski, fotokopiranjem iii drugacije bez prethodnog pismenog odobrenja nosioca autorskih prava.
z CJ m
ldentifikacija i analiza vizuelnog recnika koji formulise nase misli i diktira reakcije na svet oko nas OcaravajuCi vodic u vise stotina simbola1 znakova i ideograrna1 ilustrovan fotografijama, umetnickim delima, dijagrarnima i crtezima1 i predstavljen autoritativnirn tekstorn1 komentarima i definicijama Raskosne ilustracije pokazuju kako su znakovi i simboli tumaceni kroz vise hiljada godina umetnosti1 mitologije i religije1 ocl Vavilonaca i Sumeraca do modernog sveta Naucan, pristupacan tekst objasnjava1 desifruje i kategorizuje znakove1 ukljucujuCi dubinsku analizu nekih najvaznijih simbola1 kao sto su tocak1 krst1 vrata1 duga1 zmaj1 sunce i lavirint Saddi knjigu od preko 1 000 ilustracija ikonografskih simbola pored vise stotina slika u boji koje prikazuju ave iskonske metafore