Josef Matuz - Osmansko Carstvo

-.,

:.- .. - '-. ...~. . ...~ -.'.

h......._._..._.

..

v <:

~~

N <:

g

..... :;; ::::::

I

'

~ ~.

f~~l' ~'J~~

.

.

~

~ .. ~

~

~~

~. lO<;~.eJ?-I

'

~:

i 1m IHh~ ~ ~«f~~ ~;-;to '" ~ ~:i

r-----------.--.--..---

..

H 2V

~_.-

:')

-...

r: -

. 8-=::..

f

-' c) g.('J

:

fr,; :..: --'

!) .;: C} o

fJ

"

<, o<

"7-'

,.

--- .f

>

'z '-

>

....,

>

o=" _'- -== C

"C t

"

-.'

.. ...

: -- ., . '-. ..'~

'..~.

,...,........-.-...-.

< o

t

-

-

..

.-.

!";,

-

:~. -;S'

-

'.

','

, -.

.'

~.3,~ . .'

>~2">~

r-'-

f'

.

c;:j

"::;> ..cl)

s

,c::;

;:3 ":> 'U

<:> c

.., -:.;.

tt;. c ....

b -I

V;;.J

PREDGOVOR I. . '

n...

Id

!d .1 ':.J

II rasponu od dva stoljeca.Jedna od brojnih auadolskih sitnih kndevina t.\li"sk~h sl.ocara-nornada raz':Jla sc u veliku silu 1:oja je povremeno odlucno \[tjec:.}a 1\"bod evropske, pa. i svjetske povijesti. Uspon i propadanje Osmallskog Carstv" \10 vrcmcna nastanka Thrske Republike tvore sadržaj ove knjige. Osim cinjel\'c.1. !,nliticke povijesti, velika se vrijednost pridaje predstavljanju društvcnog i ~ospodarskog razvitka, a takoder vjere te duhovnog nastrojenja. islama.. Zbog nec!osl;aLk:J. prostora, medutim, izostao je opširniji osvrt na druge kulturno-povijesne probleme, koji su obradeni samo uzgred, utoliko ukoliko su važni za spomenuta pitanja. Premaillltorovojzamisli.knjigatrebadaispunitriglavnazadatka:i)..L1. posluži lmo prvi uvod islamistima. pred usavršavanjem, (2) da kao op,:a orijentacija posluži neorijentalistima zaintercsiranima za povijest (npr. historicarima, nas!.aVnlcima i studentima povijest.i, publicistima itd.), pri cemu sc nc pretpostavlja. preJznanje, te ~I.oga.treba da. bllde opcerazumljiva, (3) da. bude na raspolaganju hw prirucnik za brzo snalaženje. Posljcdnjoj svrsi služe iscrpni prilozi: karte, tablicni prikazi i, nc na. posljednjem mjestu, kronološka ta.blica koja sadrii mal(simalno tocne datumc, pa i mnoge koji se radi vece citljivosti ne pojavljujll II td;slua.ll1on1 dijelu. Tekst je knjige nastao u sklopu predavanja i kolokvija koje je pisac driao od 1D72. do UHS. godine na Sveucilištu Freiburg im I3reisgau. Vrijedui prilozi diskusijama, brojna pitanja i kriticki dodaci sudionika uvelike su utjecali na obliko\l(\nje djela. Svima njima, koje ovdje ne mogu poimenicno spomenuti, srdacno za.hvaljujcm. Osobito isti cem cetvoricu svojih bivših ucenika koji su uvelike sudjelovali Il oblikovanju tekst.a: dr. Armina Kcsslera, dr. Haralda Lista., dr. Winfrieda Riesterera i dr. Klausa Schwarza. Gospoda List, Riestercr i Schwarz Lakoder su procit"li probne otiske. Gospodinu Listu usto 2.ahvaljujem na izradi kazala. LaI:l.uri Wi8"iell.~chaftlicl&cBuch!Jcsellsch
.

.." t1 . :J L );.; r<. V'I , ;'1 <" .. I r'7" :..:~ ~ ti: ~-.. ,.; ~

r:'j [;

~ [~~I SJ

vc.:i.:uodlucno utjecao na moj duhovui razvitak. ] Freiburg i. Dr., u veljaci 1985.

Jos4.\!ilh!Z . f f: '- ,

c.' TH.Ml:;jUUI'CI.11 ~.::..mNA

OSMJ\NSKO-TU1tSI\IH

VLASTITJII

1. .rU.J E(~l*

rL Z" t.f'll\skripcijl\ oSI1IIJnsko-t.nrskih viIJst.it.ih iml'lIlJ i sf.rui:nih (<'('m!tla pri.!!: .:""11'11:' jI" "'I\'I'f'l11l'lH\ turska latinica. Zel1lljopistll\ i,"{'n" 11,101011\""('11" u hrv:nskoltl . ~n prf"no~~ ~~ \\ l"ltv\I ob1ik\J. V~cilla se glasov;\ ~! turd~Ollt i'~:;:ovar~' J;;\O I! r"~I.:c;koTl! ;(l7.i1;II:t)d :.O~~:\?11i\ll1iji' nd~f.ltpajl1 ~aI11f~:

L

-_ n:~') __

L (i7

---

}. ':. ~.

j

~l rij~;':fna,

11 i7.'.C'''"0P'

r L

~ ...j-:;(.,kirn ~anlot;iMnicirna;

'11' gllbi,

"Z iSl.o
11rij~cirna s nj~ki:1t F:'\lnc.c,l:1snir.:rn:!

produljivanje

pret.ho
satl:O!;\hL,;uik"

..- h. .; J,,'jIJvijllje sc i kan \'eliko s!OYO, il t.ada sc piše: i = 111\1.kh i. '''!g;o\'nra ruskom bi; Imo \'diko slovo pi,;c SI': h. {;

=

!~(l0

h.

n

"~f""'-'''.."':k01JI/.'

:'::.

.. dnt;') k~('1

" H Ilj(>I\I:\f"':kn!lW

-- h. j Pr'" (,:~110jI' na.l;I;L~ell 1'0~ljcclllji ~log. ..\rapslm i pt'rzjj~ka vlilst.it.a illl{'lIa OP(:C!Iit.o ~{' nll\,fj,J" \J ~Id"d\! .~\:~;:'\VOillt~ :'~'1!;krjpcljt~.

I::

'''' n,,
L

I ,..

1,

L ._---l.

...

(?r;.".

, U r~rl.i~,..(\-1,1 .i~ Irl)It"laiprjj:\ pt'tl\f'o;t."m",Jif-h-irnnn " ~Id"d\t ~ prn\'Him;;\ t~r...t\t!'d:o.1;;.i~1.i1(". pr \".j

1.UVOD

l. '[t'RSKI

SVIJET.

fUI:SKA. OS:vf,\~SKO CARSTVO

I(aaa dan"'~ ,~avorimQ" Turcima!, pritom obicno mislimo na više od cetrdeset. milijuaa stanoHib.sada.šnje Republike Tnrske. na podrucje koje obuhvaca Trakiju, kmjnji ju.~oistol: Evrope. i Anadoliju, ta.l:otter 7,vanu i\lala Azija. No to poimanje ne orJ~ovara pOSVI~etnickim datost.ima jer Turci, tj. skupine stanovništvn. koje govore turkijskim jezikom. žive: izvan sadašnjih driavnih granica Turske, a djelomice i vrlo da1eko od njih. Najviše turkijskih naroda koji živI' izvan Turske nastanjeno je II SSSR-u, ukupno više od dvadeset milijuna. NekI! su savez rit>republike podrucje naseljavanja Uzbel
Thrske Republike, nasljednice države Osmanlija., trebalo bi da bude obradena u posebnoj knjizi. Qoprec.i

s ReB.\!blikoI:ILThrskom.

Qrg.~I!i.zira.!l...Q!!1 nil--Ð.!ci.Q!!.I!!.I!Q.l!.!..t~'!1~lju,~-

'!l~J'o Carstvo obuhvacala je.pogryga kola nisu naseljavali s~l1.10Thrc~,_ Niz !!!ugih naroda, poimence Arapi, balkanski Slaveni, Grci, Rumunji, Madari, Arm~ci, tako
zbivanjau cjeliniCarstva.Stoga'ImeThr;fa,u-EvroPi nekoc:kao i dan'as,'cestci upotre~ljaY.~1l2.J.a O§'!!1ansI~(). Cil~1i.tyo,njj
2. ISLAM Vecina. je spomenutih turkijskih na.roda' - bilo u Evropi, bil().!l .Aziji -~ij~kom s~j~ovjjesti".primlia.-islamsku vjeru. To vrijedi iza osmanske Turke: J1jjhov ~jesni~~itak,~gradni'!..nji.h.ove .držaY!:.d1ji\l.o.Y... ~!yš~:y,~ni..p'or~qak.i_kuL~~.ra

uvelik.e.sullili_9...ltili~žellUsJ~mOIU,. Stoga je umjesno unaprijed podsjetiti na neka. osnovna obilježja te vjere, i to samo onolikokolil,oje nužno da bi se shvatio povijesni razvoj koji ovdje valj,~oslikati. Religija islama.nastala je \I 7. stoljecu poslije Krista na Arapskom poluotoku. OSllovaoju je Muha.mmed, muž bogate trgovkinje iz Mekke,5koji je nadalje bio štovan kao prorok religije što ju je navijestio. Utemeljenje religije'nije, medutim, proteklo bez suprotstavljanja: prema Muhammedu su sc njegovi "poganski" (tocnije; politei5ticki) sugradani odn05ilineprijateljski. On nato odluci s malim brojem pristaša prijeci u Medinu, što se dogodilo 15.ili 16. srpnja.622. Godina tog iseljenja (hidžra) proglašena je pocetnom godinom islamskoga racunanja vremena. Posljedica je odlaska u Medinu izlutenje Muhammeda, a time i njegove vjere, iz datosti starih plemcnslcihokvira, namjesto kojih je otada stupila zajednica islamskih vjernika. Ta je okolnost.za islam znacila da nece biti sveden na ulogu nacionalne religije, tj. religije samo za.izabrani narod. Uz to, omogucila mu je da se razvije do ulliverzalne religije, koja se mogla proširiti do Indije, Indonezije, pa i do Kine i Filipina, a takoder u sjevernoj Africi i dijelovima južne i jugoistocne Evrope. K tomu pridolazi i to da.je islam, oblikujuci se kao religija, preuzeo važne elemente vjerovanja.iz židovstva i kršcanstva, što je takoder poticalo njegovošire1}je. Religija islama strogo je monoteistickaj

.

prema njezinu nauku postoji samo

jedan jedini, vjecni, sveznajuci i svemoguciBog Allah, koji je takoder stvorio svijet. Islam ne smatra kršcanstvo posve monoteistickim, prije svega zbog njegova ucenja '0 Trojstvu i obogotvorenja Isusa.Krista. Zbog toga se ništa manje ne prizna.je Isus kao vrlo važni prorok, premda.se on svojimzna.cenjem za islam ne može mjeriti s Muhammedom, "pecatom" proroka, tj. posljednjim i najvecim'Božjim poslanilcom, pri cemu se Muhammedu ne pripisuju božanske osobine. Islam je sliku svijeta pretežno p,reuzeo od judaizma, odnosno kršcanstva, a. najvažniji su njegovielementi predestinacija, uskrsnuce i Posljednji sud, raj i pa.kao.

, Od važnijih turskih

naroda samo Jakuli i Cuv..ši nilu bili islamizjrani.

s Premai.l4JllSkou\shvacanju.Muhammednije utemeljionovu vjeruJnegosamo ispravio krivotvoreni nauk 2idova i kricana. 10

U borbi izmedu dobra i zla zastupljeni su i andeli i davoli, kojima sc, svakal.o, pridružuju' dobri i zli dusi (džinni), koji potjecu iz predislamsl:ih vjerskih predodžbi arapskih plemenskih kultova. Sveto je pismo islama f( ur'an (=citanje, odlomak za citanje, knjiga), podijeljen Il sure (poglavlja). On sadrži božanske objave koje je prorok Muhammed navodno primio pri svojim vizijama, ali i odredbe o islamskom društvenom poretku i o obvezama pojedinog vjernika. Buduci da Kur'an nije - vec zbog ogranicenog opsega - mogao urediti sve probleme svakodnevnog života, kao uzor su poslužile druge Muhammedove iz.im'" i djela (suII1Ia). Tu 5U Prorokovu sun1lu prenosili vjerodostojni jamci, a !Jjiho'!,~ predaja (~adiO, obuhvacena u velikim zbornicima, zajedno s Kur'anom cini temelj ~erija.ta. Snažnu IW!Jzervativnostprisutnu u islamu valja.svesti na.princip tak/{da (opoil<1šanja). Na.ime, Il prva dva stoljeca islama vjerski ucenjaci mogli su Kur'an i sU:ll1U tumaciti samosta.lno, te u odredenim pitanjima zastupati vlastita mnijenja. To :ic" samo~talno oblikovanje mnijenja. oznacava ka.o i§tihiid. Medutim, vecina islamski;l vjeroznanaca vec u 3. ~t. poslije Krista zastupa shvacanje da.je prošlo vrijeme samostalnog tumacenja Kur'ana te da se valja držati odluka. ranijih ucenjaka, orijentirati se, dakle, prema tak/idu. Pojavi li se pak neleo mišljenje ili odluka li suprotnosti s tim, mogli bi se prokazati i pobijati kao novotarija (bid 'a). U islamskim ciezemJjam" takav postupak još uvelike primjenjuje. Šerijat valja. shvatiLi u prvom redu kao na.uk o obvezama, pri c~mll za vjemil:c, muslimane., postoji pet glavnih dužnosti, oznacenih kao "stupovi" islama.. ih prvom je mjestu ispovijedanje vjere:"Svjedocim da nema boga do Boga (Al/ii/wI i svjedocim da je Muhammed Božji poslanik." Slijedi obveza ritualne molitve pCL put.a l1a dan. Na tu ritualnu molitvu, koju valja provoditi prije svega lali ne i bezuvjetno) u džamiji, poziva s minareta pozivac na molitvu (mu'cI14in/mujezi:I). Dalji su "stupovi" islamske vjere porez na milostinju, post u islamskom mjeseCl! mma4ii1lu (tur. Ramazan) i hodocašce u Mekku. Hodocašce muslimau ima obaviLi barem jedanput u životu raspolaže li za to potrebnim sredstvima. Prema~hY.i!~an.iu i~I~..Illa,5.lI.moje islamska vlast zakonita. Stoga se Zem!j;c (liJ~li nad':2j~~na podrllcj~ pO.~~Ja$cu ~slama (dar al-islam, tur. izgov0i' danlli~la;1I =_ku~.1LislaD1aUpodrl1.?i~J(9jim"y!adaju nemllslilnanU dar al.lJ..grb,.tur. danj'll,ur!' :.::kuca rata). Stoga. su muslimani -kolektivno, a ne kao pojedinci - obvezni, u slucaju.p.Qg.ebe, oružanom ~iI?rn pridonijeti da. se "podrucje rata" l~reoltr.aiCI.l. islamsko. Ta obveza vodenja vjerskog rata. (giJiaii)izvanredno je pogodna ideolor!ija z~ ekspanzivne težnje,.. brne -se i osmanska -drŽ-ava.revno "koristila. tJo š~rijil1'JJi proj;lšuj;;-bezuvjeLno obra:~eii3e-nemusiima-;;'a.na i;lam. Na prihvacanje islama treba il danom :;Iu'g-ajuofužjein prišilitršii-mo pristaše-m-nogobožackih kultova. Oni !~cji ispovijedaju principijeIno monoteisticku vjeru otkrivenjaT, poput Židova i kršcana, smiju živjeti prema svojoj vjeri, uz uvjet da ponizno priznaju vladavinu isbma i placaju glavarinu. Kada neko islamsko podrucje padne II ruke i1cnmslimana, muslimane koji ondje žive šerijat obvezuje da ga napuste.

~ N01:dv muAdn,cdanci, Jucdnthn, boiau"kim poput r.USA KristA.

odbacuju

sami muslil~lani 11,;1' oni J\ia.b~h.hh.Jil

in.: : rel="nofollow">u..:::tr::ju

1 Oni se nazivaju posjednicima knjige (pismaj (ah/ a/-h/ab, ~U... ""';Ihtop),za~o;;to duju jc:dno Sveto pi:nno j tAko raspolaiu islal.u:ikom :shvacanju - bilo krivotvoreno.

Oa1"CIU eleolent..inu

Boijeg

otkriV~j~1

pcsjciako j;;: vnc. - po

Il

r ~-~

,

1.

/. ;.;.

,. ,.

.....

~

. V!

tj

[~,. I"

li: <"I.'

"'"

\-....

. ,

!,"; .

Li

~..'

c.I .

..

L

r'. f.,;j ~) W

[Cl ej

r

l-

"'J...

I

L

Po islamskom shvacanju, svi su IIItlslil1l:!.ni pred Bogom jednalti. Stoga nije !Jilo i nema nikakva sveceniclwg staleža, cijim bi pripndnicinHl. dopnla uloga posreunika izmedu noga i vjernika. Imiimi, voditelji pojedinih zajednica, nisu posebno po.'veccne osobe; oni pri bogoslužju fingiraju samo kao predvodnici molitve i propovjednici. Duduci da u rallo doba islama svjetovna i duhovna vlast u principu nisu bije razdvojene, nisu se ni osnivale vjerske organizacije usporedivI" s kršcan:;killl ';rkvama. 'l:"1kose i ne može govoriti o islamskom kleru, iako se II zapadnim zem1],1)11<1 tnj termin cesto upotrebljava za islamske vjerske ucenja\cc. Teolozi (u/emil '1l/tlnla')

I

I l_

r

,

, !

l.._

..

r

"1;

L

r I,

L_

l

R

'"

strucnjaci

- ili kao

profesori

djeluju

u teološkim

viso\cilll

Od nrnp.lmf.1\ '!alfja, šlo 7.n"ci nll.lIljesni!,!n".Ij.dnik.

1'J U O"'Ol1lznacenju ne slI\ije se zllInijf"niti 5 pl"co\'oclniciml\ pojedjnih !'.l1ji !iQtako(1~r n:\7.i\':\ju irndminut. Il Taki) S\I nn7.'-'i\ni prema. svome rod,9uacelniku

i~liunsk,h

T.ajert"jr:\,

imnn\\1 Z.,idu ihn Ali aHi 111-llu,ol\il\lt.

!'2 Nl\'7.h' 1'."q\"'(-..(}I) scdtHo~ immlll1 1!'ilUl\il:t.sin~ 01,:\(:"1'1\:'t:'C-S:ulikl1. 12

l

pravni

~ AH j,..:bir. 01.f'njfm F<'ttimom. Prorokrwom kc.,rL

L ~.

istodobno

-

r L

r

-

školama ili !mo Inuftijr. izdaju obvezatna pravna mišljenjn na temelju vjerskog za!;0!!:1 u po~ledu njima podnesenih, osobito teških pravnih s!ucaj('vjcgase '''!'-II::; obvp7,".o 1/ "raclIom ugovoru. :\Ji jc-l:ul1:Iij,. ost:lO pošl.c(tenshi7.me. O~illl p\'avovjernih .ounil,!.kojima pri:)~,hj:: i Tml:!. kao oLcijepljeni pravac najl'ainiji su .,ill!. Suprot.no Sllllits lv11, ;'~t',l1a shv,jI'anju hojega t.ren11tno najbolji clan islamske zajednice treba da postanI' !,'tuh:..mmed()'lim rliwljeclnikom, dakle haliJom' , ~iit.i kao jedine ovlaštene nasljednike Proroka priznaju samo potomke Alija, necaka i 7.cl.a !l\uharnmedova". Na7.iv ~iiti (od ši'a:-= stfi\nka) upucuje n:\ to vlastito shvacanje i time iskazano pristajanje 'I'.,Alija. Za f,iit,.,je Aji prvi halif i istodobnoiII/am, kako šiiti zov\I vrhovnog vOllu .;ij..'Je islamske njE'(hlicc.1o Obojicu njegovih sinova, Hasuna i Huseina, štuju kao ,'ru:;og, 0dnosno treceg imama. Pojedini se ogranci iiie r:1.zlikuju samo time št.o i;; imama prekidaju na razlicitim mjest.irna. Tako j~ prema na.uku šiita sIjcd)"l1il:~ r~l.l)ri~E', još zvanih :nidilil1, hilo uknpno pet imama, PQ mišljenju slj".J"ni!:a Sw]mnrir", ko.iiril
:.

šiitima, najvecoj šiitskoj zajednici, dvanaest. Šia Dvanaestorice je pocetkom 16. stoljeca postala. državnom vjerom u Perziji, pa je i za vlast Osmanlija u istocnoj Anadoliji znacila veliku pogibelj. Prema šiitskom naucavanju, trenutno posljednji imam u nizu ne smatra. se mrtvim, nego nestalim, te se ponovo ocekuje na kraju vremena kao Mahdija - što odgovara židovskoj predodžbi o Mesiji. Rasprostranjena shvacanje prema kojemu se glavna razlika izmedu sunita i šiita sastoji u tome što posljednji ne priznaju sunnIl i ne oslanja.ju se na Kur'an nema temelja. Šiiti ne priznaju kao alltenticna samo predanja koja proturjece stavovima njihova nauka. Osim toga, oni za opravdanje sunne primjenjuju vlastita mjerila: po njima predaj" valja pripisati clanovima Muhammedove obitelji. U sunnita postoje cetiri pravnc škole, kojc sc m"dllsobno razlikuju samo II pojedinim pravnim pitanjima le na podrucju kulta II pogledu obreda; inace se uzajamno priznaju. Turci opcenito pripadaju lzv. hancfilskoPJ pravnoj školi, II ~irijsko-ljbanonskom prostoru, Donjem Egiptu, južnoj Arabiji i juiuoj Aziji prevladava .~afiilska, a u Gornjem Egiptu i sjevcrozapadnoj Africi malikil.,ka škola. .\Jala, ali to jaca Iranbalil.ska pravna škola zastupljena je II Siriji, Iraku i na Arapskom poluotoku, gdje je inace udomacen i vfl/ltlbil.~ki pokret, koji je proizašao iz hilnbalizma. Dok je sunitska orlodoksija razvila religioznost s lIagl;1!;\;ollt na razumu, trije7.nu, snažno izvanjski i pravno izraienu, n sklopu islama irna i !telerodok.mi!t tendellcija. Ovamo pripada, osim štovanja svetaca i lIIa!;ijskih predodžbi puckog vjp.rovanja,i islamska mistika (la~aUlw!LJ),koja je nadasve važna za vjerski ambijCllt dcrviških l-edova. Premda to tzv. sulijstvo pokazuje veliku srodnost sa slicnim tendencijama u šii, ortodoksija ga sama podnosi kao sn.sl,avni dio snuitst.va.

13 Tako je nazvana prema pravniku Ab.. Hanif1, koji je utemeljio tu pravnu šltol.. (umro 767). Druge su pravnf! školt':t..'\kodernlt1.vaneJ'lreml\osnh'nciJna: a.~-Samll, Ma1iku ibn Anasu, f)r1110StlO ibn Ha.nbalu. 13

II. POCECI POVIJESTI TURAKA

P!?:!!iCHt11ltak,." u širokom smislu narodnog imena može sc pratiti samo do 6. ~~!l~~~' U pogledu ranijeg vremena, o kojemu nema vijesti, privremeno smo".

upuceni nagadanja. Z~ pro:.<:.t
" -radomovina" naroda. . I UljJiC o'e o 'u IIturskih o a .1111!i i Saktuta.sibir5tO": -mciiigo)SIfo"j'granici,Zglli§[~ ria .g~a.nl~l~etskog U~in~~~g. Tur~l;. Ally!!::' Tag na sjeverozapadnoj granici Tibeta i Chif!gan u sjeveroistgcD~oi Kini. Odatle .

-su";navo
Hipoteze prema kojima su evropski.ili azijski Buni, ovi posljednji u kineskim analima spomenuti pod imenom Hiung-nu, bili Turci ne mogu se dokazali zbog nedostatka predaje. Isto vrijedi za Juan-Juane, azijske, a i evropske Avare. Tako ..E!.avaI1js~ovije:!t Turaka kgj~ kineskim.JW,alimanilzivai.uT!u: m~lkt.en.!Le.fya ~!S!!.r.P2 . odmc. ~.Q&h~ Krist aJad j\L.QJla ..Y.tI1::.po"C~I!.i.!'~ . . -k~!! . . . ... ~m1!!...fritom .. . . turska. - dtWl jEl>na.m!!0' posrik..clj b..i9samo marije. i1Lvlše

-

la~om",lsl ,Qdržavao ygovinu :iVTIOrn i p'!:.~ve4iPIQmatsk~ odnose s Car~0.!!b lU. ~l. ita.lj:su obie.~'udione drža'y~" pod kinesku vrhovnu vlast. Godine 682,.istocni 1'.!Mt.i-.~~_k9.
Turci. pri CCIUU"nebeski" I svakako, ima !iUU5&O"uzvišenogatJ.

:2 Ondje .su pronadeni t~v. Orh.ond:i n4tpi.si, pisAni pOlcbnhn uglavnom zahvaljujemo sve spoznaje o orholUkim Turcima. 3 Dakle, pripadnici prirodne religije, u kojoj plemenski carobl'liaci, Lencijalno bitne dogadaje, kao što su kiša, rat, bolest, smrt itd., utjecati ekat4:te i 7.a",iv&nja duhova.

,

Danas

ugasi"

vjera

koju je u 3. st. poslije

I
osnovao

runskjlll .amani, putem

Penijan;u;

pi~lnOn\1 kojul1:1 kwaju na egzi.po.tupaka p"puL Mani.

Ona je -

sinkreti.ticki - usvojila budhisticka, iidovska, krican5ka i zoroastrovska nACela.. U .kl u s os" novni.n duali.tickim stavom L. religije, zamijij~ju se u iskonu dvije medusobno suprotstavljene sU~Lancije: svjetlo (=Dobro) i tmina (=Zlo).. SaOlDspo~ja ima izbaviteljsku ulo;U, aJi usprkos tom gnostickom nacelu II manihejskim vjerskim predodibama paltaji mnoštvo mitolo!kib ele-

-

14

--

--

t1Qlj~ca. -_~.10. g. njih su iz domovine potisnuli takoder tursld Kirgizi, koji su prije toga živjeli na gornjem Jeniseju. Potom su se Ujguri oko 840.860. na::;e!iii u Ta.rimskoj zavali-te onkraj pustinje Gobi u Kini. gdje su se povremeno oblikovale nove države. Najznacajnija se održala u sadašnjem istocnom Turlccst~,nu - ~ Ttirfanoms kao središtem dokje nisu 1028. uništili Tanguti.tibetsld narod. Druga je ujgurska. državna tvorba uspostavljena u sjevernoj Kini. približno na. podrucju gdje leži današnji kineski grad Kanchou. U Kini su dotad nomadski Ujguri prešli na. sjedilacki nacin života. Pomiješali su se s domacim stanovništvom i stvcr:li razmjerno dobro razvijenu agramu kulturu. Otvoreni prema svijetu i t.oler?ntw, održavali su intenzivne veze s pretežno budistickim Kinezima i s drugim, I.akac-er budistickim narodima. Zbog tih dodira do Il. sL. golema vecina pmniJaje blldc,w/, ali se moglo održati i manihejstvo. Manji dio Ujgura obratio se na lIcsloJ'ijansk,,; kršcanstvo. Ujguri naseljeni u sjevernoj Killi bili su u 13. st. prisiljeni stupiLi cl vazaini odnos prema Mongo/imwj njihova se država stoljece l:asnije r<\spa1a n:t p::._ tuljaste Imeževine koje su s vremenom išcezle. 'finskim narodim.il prošlosti pripadajui [lazari. Oni su izmedu 6, i 11. sl." j\jin.oi Rusiji uspost:.
-

lncnata (bogovi, demoni). U svijetu nHU1ihcj~kcvjere postojalo je i ponovno rodcllj~ pos!jj\:~HU'I,,;. lzuavtjujuci je cilj u2aša.šce u kraljevst.vo svjetla.. Vjernici su bili strogo hijccarhij:jlc.iurganj~ir<.L!Li. Nadasve veliku ulogu u manihejskoj su vjeri imaH isposništvo, post i ispovijed. .s Važnu skupinu izvora,za. povijest Ujgura cine ondje prona.deni lurski, J;.incsldi i"'::'l~~i tzv. TurfaTuki I.k.lo,.i. 6 NilU" Le religije, kojA poLjece od indijskog.. kr"Jjeyic..Siddharth. (oJ,o 560-01<0 4S0. g. pr. Iuzalilel uz\'racanja, Ij. moc djela (kaMna). koj.. odria.va hod prepor';denja nakon smrti. Pojedina.:: se .amooslouoaenjem od poroka. ima pripremiLi na sve vecu cjelovitost, dok se ne postigne nin",,", utn\uce individualnog apstoj..nja. 7 Pristaše Nestorija (wnro 450), carigradskogpatrijarha kojije na.uca\'auposv~luašllju ~lljdi. LQstboiansl~e i ljudske OJobc:(a ne samo narCllli)u Isusu Kristu. Ncstorjjanst\'o S~ proširi!..)~,:~ do Kine. a Rijec je o istome mongolskom svjetskom carstvu kojeje utemeljio Cillgiz-III.L1I (umru ~~::;'). Njegovi su odredi 12011.g. kraj Legniee i Mohija potukli njemacko,poljske r.rotiYnil:e, .. dvije &adine potom anadolske Seldžuke. Motlgoli Cingitr-hana cesto se U Evropi nuh'aju T"..",rim", Ulada. posljednji pripadaju ~ursWm I1AI'Odim...

;,:.. ", " [:~ . f../I. ...,. LI .

O

; J ...... :. :I , w

..... .. f.',j i.'t ...... , ~-~ ; ~... -J

[J ~ U

" F1 " ..J

,., ,. r'l

o Centralnoazijsko podmcje izmedu a"tickog Oksu.a (danas Amu-Darja) i Jaks"..!.a (,bn"~ :;ir-Darja). 10 Vladavin basid.ke dinastije halifa trajala je od 749. do 1258. g., k..da sU Mongoii os\'ojiii Bagdad. Doduše, !onnab\O je još oko dva i pol stolj..:a bilo abasidskih hali!a u Egiptu, ali oni su Lili potp.U\O pod tutorstvom MameluJm. Tom je prividnom aba.sidsl"'lII balifatu uci"io) kr..j Sdim J. osvajanjem Egipta..

PEDAGOŠKI FAKULTET !\NJfZNICA.OSIJEK

15

~f !:9 ("""" P:' L(

\'.idti ratnici, od pocetka 9. "t. formirale S" se robovskc trupe, koje 3U

prel.:orijancimaII Rimu - za sebe osiguravale sve veci udio u vlnsti.

.....

l

- slicno .

J~.n~itl!.r~ki n~rod.~2li..je u cjeH!!i PlimJo i~laroJ,ljlLsu tzv. f(ara.hanW. To je 'me izvedeno od"hdnog od naslova njihova vladara, to jest od ](ara Hall ("crni han, crni vladar"). Prvobitno je podrucje naselja.vanja Karahanida bilo ua rijeci "[alasu u unutrašnjoj Aziji. Poslik.pJ:~l\.zim8:!l.i!Lisl'lm3, P()c~tltonL10. st.. Kar!!: t'~nidi su ne!~re9tano prosi!.!~ali. syE.ie državn9'p'odrlicie, J\LS\Lgoj.ine 9~9. uSj>k!i '):;vojiti D~llaru! ~lavni I}r!\!.~is:'i '~pic;.\rperzijskog jezika F,)r<.lollsi(umro oko 1(20) povremeno je boravio na njegovu !.I-:oru - nego je kao revni lI1usliman pTOnio sveti rat cak ,.lo Indije. Mahll\l1d je :(~rahanjde držao na uzdi dok ih u prv0j polovici 12. ~L. nije pokorio l],oll/i0hki '''''[1!;\dr,f;i n;'1'nd '(a~a-!Citai i7. Kine.

I t..

,

I

IL

L_

;.Ii

i \

L

.I

L

._ji J7.r1t'l.ditlnn irna ti i!lllnmskomc svijetu d,o., g1n\'I1" znAcenja.: 1. zbirJtA pje:taJ\\Q. pje:mjJV\ ili ~7,j~a fi1()logn. i 2. \'rhovni organ upra\'~, obicno savjelndavl\o vijece dritwne h'orbe iU poltrnjinr:. :i? Tako n:t1;yani prent.'} ~lavnon\t~ gr3dn Ga7.ni \J Afga.nistanu. jugoupndno

L, Hi

"

o(ll
III. DOBA SELDŽUKA

1. VELIKI SELDŽUCl I ANADOLSKl SELDŽUCI Prethodnici Turaka na podrucju današnje 'Tur,,",' ni~u ~a spomenntim lIaroduomlim skui;lilarnabi1i'ni u kakvoj v,'zi. Oni pol,j"';lI od 0'1":1/, nOIl1;ulsl;oga t.urskog n:1I'ocrziiu .=-_1n~eliqJ)e_f\a .f>'yQjimJjl!!lima II okolici glaV}loga grada.. Obrncenj~ih <:>guskihJ(uuka I)a islam hio je dogadaj odlucan za oblikovanje kasnije osmanske države. Kada su godine 999. moc 'visokocivilizirallih Samanida slomili Karahanidi" došloje vrijeme za Seldiuke, potomke poglavara SelcIlka. Braca.Qagn-beg D:wud i Tor..nl-\?eg ~uha.l.nmec!.(približno 103~-10(3), na ce~J svojih n.ol1..Jadskihkonjanickih Q.dr~lli!,d!tre19Yi.tosU..2.;;vojiligolert1aporete_~!\opriPa(!.illam~'!!!tskom Carstvu. No to nije znacilo da je cijela Mala Azija, kakq tako der nazivamo anadolski polnotok, pokazivala visok stupanj privrednog i društvenog razvoja i da je bila potpuno urba.nizirana i helenizirana. Vec zbog geomorroloških i klimatskih razloga zemljoradnja se nije, mogla razviti posvuda po Anadoliji. Podrucja pogodna za zemljoradnju vec su bila gusto naseljena, a selja.~tvo se pretežno sastojalo od Grka, Arrnenaca i doseljenih Slavena. _Podruci,
.

1 Taj se naziv upotrebljava nazivA wl\.ijih udjt':1n.iht1ri.avA.

'Zajedjnst.venu

držAvu, (}dno~no njezine

5ultanc,

za razliku

od . 17

stanovništvQ, ~;.Y.,ak.rilai, TiPJII.voslavnUtanicari,pf
-

Država Velikih Scldž\lka nije se dugo održala jer je bice države suviše ovisilo o osobi jednog snažnog vladara. Cim više nije. bilo sui tana koji bi mogao bespogovomo vladati, .postale su vidljive pojave raspa.danja. 'Tek štQje Malikšah... sin i~~~.Jje~ni.!t ,AIJ>2 Arsla!!~,JQ.92~oš~_!l ~~_t!1ek,Qlikl:l.:..~~!!Iica!!.~~g svqg~ vezira, v!:!.ikog_orga,!i.~ator'!-i.l!}ec.~!!e znanost~J'iizaml! al:.~ulk~, ._vec.su osva.nuli brojnipr.etendentinil.: razne dijelovesel~~ck~ države,:J)jelo~YQrR.o vlaqanlfLM.Q~ hammeda. (l105-11l8),sina Ma1ikša.ha, m~g!~~j~_s.a.m_o P'!iv!..emeno_zl!ustaviti poja~c. rll5padanja.. Mohammedov brat i nasljednik Sa,!1džar.(111.~11571 J1.!.~g~j~ svoj u vlast održati još samo u Horasa.nu. Poslije.njegove IImrti i ondje se ubrzo r~p'alo 'državno ustrojs~vo. Drža.va.__Ye!i~ihSeld~y'ka. neopQ.ziy'~se rll§pa~.J!I!..ID~d.!!~91m.CI

sukobljene patulJaste kneževine. Oblikovalesu se zemlje pod dominacijom horasanskih, kermanskih, sirijskih, irackih i anadolskih Seldžuka.,sudbina kojih nas ovdje posebno zanima. Iz turkmcnskogjc naseljavanja Anadolije nakon bitke kraj Manzi\certa.proizišlo više malih kneževina.: Danišmendidi su svoju državu uspostavili oko Mala.tye, Mcngucekidi na gornjem toku Eufrata, Saltukidi na.podrucju Erzeruma, a Ortokidi oko Mardina. Za.dalji.raz\!,ojdogadaja u .Ma.lojAziji na.jvažnije.jestvaranje..države u zapad.D.9jAnadoIUi...k2i\!Je Q[PPY1!P.seJ
SiileVn:L~a.morala ucvrstiti spram Bizanta. i emirataspomenutih i>~nišmendidana"is-toku.N~ Seldžuci su 1176.kraj ~M!!i!>ke!a.!?n~3 ~*li ~.a'~tLnc.ima.iotp~n~.pir;,.z, ~_~~..Qd~ije godine }casni}.e (I178)1Ikvi
18

Vana.

-- j ,j

politicke moci u povijesti ana.dolskih Seldžuka, takoder zyal1ib Rum-Sddiuci{. Država s K
vl~!1i~tv~

nad

z~~!1ištem

l~ilp ra.~!!1j~!.I19._!!ic:.~k2,

na.jvecl..i.,,-A!2._obradi..Y..Q~_

tla prešao u državno vlasniš.t.Y0' teje tada, Po(~jeljen
" ...

" r

.' t::

,~;<~ t

~;. ,. j;' ... ~11 :;. ~j; b

, Naziv Rum pOljece od.rcdnjo6rc./lal. Biul\la. (l.tocuocimskog Carstva). 5 SU8tav alo ne pokazuje zajcdnicJdh

Rome/Roma.

(Rim);

podl1lcjo j. IICJ;O~bito"

'VOj$t4v~ s kasnijom osmÐ.l\sL:oul

po>i""u

us(..a.nOVOlU muJ.;.1t.~.:I.

Pa ipak, obje su rijeci etimoloik.i ..odne, it.vcdcne od lri lirl1P5lcakorijensIt", s..slusni\"" " I i "a;'". SclJiucki 6ustav ikI. moicmo prije usporceliti 5 osmAn"konl prAksom lim.,".

'1:.1 f ~J

--- Gpfeslliit~-;;-~cifk~g pjeSlJbMe;j'in~ C-;;iileddina RUl\lijA(1207-1273) l>t'Uialu.m odreJ.lli uvid U duhovno nastrojenjc scldiucke elite. Najvunija su njegova djda na perzij.kome, Lek I\e~t" malo pisao je na materinskome turskom jeziku ili na perzijsko-twskoj mješavini. 1~;

~1

i2i~&~.

..

r'

i

t te r

i

L !

'r

Ne- doba procvat.a nije dugo trajalo. Vec šestgo.di.lla \Jo1!!.ik.$Ill.t!iI~I'jk.UJ)l1(l,~ L !2l2:mlili ~u l\lonl!:oli i 1243. razbili seld~\!fl<.lIvojskun~ Ko~da!u7. Seldžucimll Hi;> preostalo drugo doli da r,c pokore j postanu njihovi vazali. Sada su postale 11,i1ucujuce latentne snage razdom, koje nistl izbijale na s\'jetlo dana u vrijenlC l'1adavine snažnih vladarskih licnosti. . DržaY!.Ul.lladolskih Seldžuka_.r~aJ.a._~tLJ\a 'c~~ni1.dnii.i§tocni.fu_u~!zll-1rmakom kao J!ranicno!T1~.kom. Zapadna je država 0t11pib

u savez .. vec zbog zemljopisnih

razloga

- s Nikejskim

C.lrstvOI11, Il istocna

.i'~ lJ~i\'ala naklonost mongolskih vrhovnih gospodara. Velikodostojnik Muinuddi!. 8i.i\eyman uspio je, doduše, jer je bio istodobno povjerenik Mongola, obnoviti dr;;(wno jedinst,\,o anado\skih Seldžuka. No poslije provale mamelllckog sultalla D"ibarsa II Malu Azijll, Mnilluddin je - po pravilu, prema svojem naslovn, zvali P''I'f'ane8 - bio opt.užen zn izdaju i 1271. pogubljen. Otada ce Mongoli provoditi ":!I.riji rdim u j\nadoliji, što ce za Seldžuke znaciti postupno gubljenje teritorija. i,: f'c'r;:anii'.ni1l1SIJse pol!rucjil1111.~blikQ~'1k.~ faci<2..!!.ezavi§ne sl!!Jd~.~ievillih.l,Q..b ',:'I'ijS)O5~o.l.i~~~e vl~...~!~~LQ..oliticko.msc!!!l01!1 u Mi\19iAzilL.§~!laQri~v.!,:..<,.nadolskliJ ' C.;ddbb. n\~~.\HLr-Živ() se,iJližil
I L.'

r; .

.

;,I '. T,Oi\ n.I(;l~l

]~IvllJl.i\TJ

r

.i<:tian ()d patuljastih <:'1Il!.f'lta (kll~~!;vinaJ. koje SU rmstille JI. toku RO;)j.IHUIQg ;-C\:,;padnnja ana.lolsl;e seld~uck\, Jriavt;hio jc,,2:'UIl~nslii CITILmt. Da bismo jas))() ":'cdo0ili nast.,1!1ak i razvitnk tih kncževiu<1., napose Osmanova cmirata, valja se ju:; ;"danT:-n1. o:,;vTl1al.j Im ona turkmenska p!ernenn koja su poslije hitke kraj Manzil(~:t" I U71. preplavi la Anadoliju. PJit.je~anjelll Turkmena JI.AnadQJU!UI.Mtil9-.iQ.1\ ';!'11i't.velJol!I i p.tniclwlII pogledu osehujni dua\iz:lm uO.n1adstva i sjedi1ft.~tva. U gm:U} \l;')o~'?U~lliInpodl'ui'j illt,a,3en.1..Ij.t!.i".2~~ala.E. rukama sie(m!!~kQgl;l, :?:emlior;~dnic.k%.Ai,!.?!'" fc;f.:tllovnj;;tv;t. T:>.lw je bilo prije sveg"- nn podrucju oko Konye, koja je postala

'-

src~l~'. dl';~avp. nlm~kih sj(;dl:.~ce ~~1Jlt.anc!..

! ,-_o

L_

f'

I

iL r

,I

L r '-I

Seldiuk;t

pošto je t.aj grne! krajem

Il. sl..'odredcn

'I'iI,rkmcnima nomadima o:;~l\ln su na raspol:1ganju s!:.mo rjede,~nasel.i.<:t.0i I!~. b.!50 i..- vec 12211~nuJ:2."Jl'!:!ili!:J)elenizir!!na pO,9Plcj,!-, u kojimaje i udio seljaš~va u ,'i;;J;!fJvnišl.v\i bio malcn, arazina zemljoradnje razmjerno niska. Ta podrucja - na. P(,~~ ;; !;nt>,žcvi"i DaniI;mentl oko Siva.5a - posebno su odgQvarala nacinu života ~urk'lw!1:;kih pa.:;:.ir;HIOIJ1;1r!rt, Ondje su se mogli bnvif.j svqjim eksl.enzivnilll sl.ocnrst\'om J_~I .Lo:bilo d().:2.1jno ?eI!'!Wšl.a ~a ispaš~I:-._~J.ic~~j~!!!tlJjl"gjlL!>.il!\_I~J(rQ.ilikiu.LPP' "-!!a49Isl(L~lllžucki slIlt.!lni dodijelili (1rn.s;in,~J HC) Ila ~np~.1!.!.A!l~!2lli!,I-_~.21~~u T:JrJ;m~llilT1;~_Ondle 511oni 5YI~.i.!\~a(~H\pa5ali I!.brtlovitoi unutr~l1iOSf,i_z~mlj,~, live do Dorill\j()!E,,_02!kisehi~i istodobno cuvaILzrnnice seldiuc!i!Ulli&.Y.~ t!Jinl'l.. ~?.!Ji I'uprr.1(~stavljeni_!lkrit,<,ti, b!~!!~.!d kr~jiš!!.!Ei:.Yon!<.tdskih ThI')(r.:n~H\ -:~!l!li!lQ" ~a ~'/! plemena - bilo je mn.c>g<2;,-l!,J.~,_~t. mOI!;\QJhJe_..9i~i do rn.\lijnu, no njihov ,,~ b ;1)j,.JlgY~c2'1::.~g1"':1.s tal,!! LII''p,~!d~Ln~~!lje2!!..!!..
;':'1.koje spomel1Uto, scldžucki je gornji sloj bio veoma zainteresirali za zemljor;o,d!l.i;'.,posve r,I1protIlO Danišmendidima i ltrajiškirn Tllrkmellillla koji RH !mo 110-

-r L iO r

,

-II L.. !':

da bude

;TL0~(?~;~.~~,?~.!t_~).r~l~j,?~~,

~!!1 ,j_~I~~~,i.~t~~,~1.~~,

'} D(I~a.oj:\!\!\t.\'j~l1ih

za predn\df:

lIatn~7,iU1

koji

se licu

državnc

ri7.uir.f; i lel1;\.

umdi osjecali sndnu odbojnost spram sjcdill\ckog stanovništva; Turkmeni Anadolije takoder su bili posebno revni borci za vjeru kao "prozeliti" koji su- nedavno primili islam. S VreU1e.fi9m je rlioJ\lrkme!ls,kili,.pastirskjJl!!Q.ma.da..po~l~ ~p..r.oJesi.oJ)aIlli.lJl r.~tniciJ:mu,!... v.i.!!!~

(gazI).

!'jevez.!!olli.AASjedDyanje.IJlJlekretnina..L

~lim bo~avištem.. o~ S,U~eprek!~no vodi~L!!1a~e...!!1tov.~~~i!!la!i pljackaške poho4.e i[se ~j~ljlv!l-.!!."1~I~enici. Stoga je samo po sebi razumljivo što se interesi seldžuckog sultanata nisu uvijek poklapali s turkrnenskim interesima. Jedna je skupina Turkm~a"p~ tra!liaEPsao !!.$.!!sti!",~agp-c!!renjel!epogod"im clnadolskimšumama; kao drvosjece i ugljenari. Iz te su skupine potom regrutirani

nadnicnnugraaoVIma. -

..-

-

-,

Št.o se tice društvene strukture, Anadolije, pobjeda anadolskih Seldžuka nad Dallišmelldidima tl.178), spomenuta u prethodnom poglavlju, znacila je ne samo završetak medudržavnog sukobljavnnja nego istodobno - u najmanju ruku privremenu - pobjedu sjedilaštva i poljodjelstva nad nomadskim st.ocarstvom. Medutim, s olmmnjcm Danišmendida t.urkmellski je, to jest lIomadski problem za državu clnadolskih Seldžuka bio samo odgoden. Naime, vec je nepuno desetljece knslIijl~,sredinom osamdesetih godina 12. st., osvanuo turkmcnski starješina po imenu H.ii$t.em, koji je sa svojim nomadskim prisLa.~ama ti istoctloj Anadoliji, Kilikiji i sjevernoj Siriji bezobzirno zatirao rjelokupnc sjedilncko st.anovništvo muslimanske Kurde i kršcanske Gruzijce. Pocclkom t.rideseLih godina 13. st. nOI1l'!5!~ldT!frkfl~~I!LAna~o.lije ~IOQiYaj.!! znat.rl'opofacanje:'kao plemenske slmpine, grupe ili pojedinci li Malu Aziju rlo.laze b-'-;;JJuThrci,JiJeŽ'ecCp~e.!! JViongoiiina. Medu bfeg]!!1!=ima nije bilo2arn.Q_.Qgy~a., ,!cgo.i pripadnika drugih turskih naroda., koje .su kasnije apsorbirali oguski..:I\ar,~~ !Ileni. Zbog neprekidnog doseljavanja Turaka. Anadolija se 11etnickom pogledu 'yidncipro.mue!~,lliii sc
-

21

.

\;

.

"

.

,-'

,.,1-.. ~\~ V'.~ ,..y, ..J~'\..-V

>;... ( (er l.:\~'. \;0

..\ :;;\~::.\

0.,~.!.~. ~ .\ '">

"'-

koga državnog vrhovništva, nazvan, prema njegovu vodi Baba ishaku, ustanak Bdai. Taje.pobuna bila, doduše, krvavo8uzbijena, no time nije postignuto. rješenje turkmen8kog problema. . Seldžucki je vladajuci sloj takvom primjenom-sileuspijevao, svakako, ukrotiti nemirne Turkmene sve dok je državna moc bila netaknuta. No ta.je moc išcezla .poslijeporaza protiv ~gola ~~i~ g.-Svese višerazbija.osustav nada.rbina.ikta, koji je dotad garantirao državno jedinstvo. Zbog uznapredovalog slabljenja. centralne vlasti mnogo je ikta preobraženo u privatni zemljoposjed; usporedo s tim pokla.njale su se državne domene. Državnim mjerama nedosljedno ogranicavano gospodarenje veleposjednika imanjima stvaralo je pogodno tlo. za oblikovanje gotovo nezavisnih lokalnih državnih tvorevina. Po~~kom~ezd~.etih godina, ~ada je- država anadolskih Seldžuka privremeno bila _p.94jj=lje.n:~.!Iadvoje, nastali sn - osobito ~~.zap~.~_\l. -:.prvi tur~me.n~ku~irati. Takav razvitak pospje.šiloje i to š~o se. prilikom spomenute po
porijekla: njez~n

le osn[yac i eponil11.bio tur~l)1el.!.s!.! I;Igljenar.koji se potom odlikovao kao voda drum~kih razbojnj~a. Vješt, borbi vi~a'Ldelija posta,.v.ljenje poce.tkomšez~esetih &?~~n.a~~:s~.:..3=~e).!}i.r~. Unuk toga Karaman-bega10,prema. djedu nazvan Karamani Mehmet-beg, preuzeo je vodstvo onih Turkmena koji su se 1.277.pobunili protiv )i!o'Iiiola:'-.Stavustanika nije bio ni "nacionalisticki" ni odlucno antimongolšlci-;Qi1i'suse

samo željeli osloboditi

teških

kako se nazivaju mongolski vladari Perzije

nameta

koje su morali

davati

lIhanima

-

- i njihovu vazalu, seldžuckOmsulta'nu.

Mongolska reakcija na uskracivanje poreza nije izostala; izbio je oružani sukob, n kojemu su Turkmeni pobijedili I1h~~. s njihovim perzijskim najamnicima, Karamani Mehmet-beg nije pomišljao na to da se vine do položaja sultana seldžucke države. Povezao se s pretendentom na prijestolJe, navodnim seldžuckim princom po imenu Ci!JIri,kojega je postavio na prijestolje pod imenom.Giyasuddin Siyavu~, a sa.m se zadovoljio položajem vezira. K2~.1!1~otad~nji gla.vnigrad anadol.skiJl SeldžukaJ nato su zaposjeli "barbarski" Turkmeni.-Koji.su podržavali. vladavinu _Cimrija! I~~r.'!..f!1.i\.!!!!-. U toku tog preuzimanja,vlasti j dotad3Šnjije perzijski službeni jezik

zamijenjen

turskim

jezikom

- u skladu

s ubuduce

vodecom

ulogom

1\ukmena.

Nakon te jezicno-politicke odluke službeni je jezik u Turskoj ostao turski. Mongoli se nisu htjeli pomiriti s time da im u Anadoliji izmakne moc iz ruku. Pokušali su ponovo uspostaviti vlast svojih va.zala,"legalne" vladajuce kuce r.!!~9 Arapski Ain Dž.lut. mj.:sto u Palestini. 10 Arapski n lov <mir i lursk; beg (od kasnog oom"lIlkog razdobljA bdY, o izgovorom bai) imaju isto znacenje: knez. 22

i ~

~

s_kih ~~ldžuk~. Karamani Mc:hmet-beg poginuo je u vojnim sukobima, 1\ se mogao još neko vrijeme držiii.Cu-zapadnom krajištu, zatim je podlegao mongols!:oj premoci i bio okrutno pogubljen. fpak, Ka.ramani i nakon tog poraza ostaju na politickoj sceni. Seldžl\cko je državno vodstvo, kojemu sl~"~J~~~1.!i ponovo dali njihova prava, bilo tako slabo da ~') mora.lo povuci u Kayseri, grad bliži drža.vi IIhana i la.lcšeobranjiv nego dota.da:inj1i prijestolnica Konya, Ilhaui, koje su znatno oslabili Mameluci, bili SIJ sret.ni št.o

još uopce mogu držati svoje rum-seldžucke"vazale:"Nije'ii;-iTi~go ba'inulast.anj'111 dalekom zapadnoa.nadolskom pogranicnom podrucju, sve dot.le d01: sc krajina. "ij,; držala izravno prot.umongolsld. y "v treba zaštita. Mada ahiji !lisu potjecali iz jedinstvene društvene sredine, njihov se pokret, svakako, može smatrati staleškom organizacijom gradanstva.!,Ludr.genm ahija nisu se primali pripadnici "nižih" za.nima.nja.Udruženja ahija uživ~~s.\!.~ ~~, povreniCllo "t ponegdje ca.lttolikl da su"mogli 06avlJati policijske' ili cehovs\;{; zadatke, na primjer kontrolu zanatskog poslovanja. U gradovima u kojima nisu vlada.1i kneževi alliji su cak bili odlucni politicki element. Brojne sitne kncževine koje su nastale s raspadom seldžucke države uopce nisu

bile izolirane jedna od druge. Pojedini su gradovi i klleževillebili i dalje povezani trgovackim put.ovima.,koji su omogucavaliviše.ili manje sigurno putovanje brojnim karavanama, unatoc prigodnim prepadima tllrkmensldh drlll11skihrazbojni,w.. 11 Nasl3U ud pen.. na~ll)va

pttJij,.,}(, u znacenju

\'cliki \'laJar, okrujc1IUtFJ H i'l.S':H'~n;.

.)'", -\.;

..

".

. r.~ ,.;

t. t,:

" ~~; k ~.

~ ,.' f

<. ~:

,.. ..' " !. .

Hf\i3TANAIUPOCECI

:~..r

OSlvIAt~SKE DR.ŽAVE

-~-_.__.

\(),,,,1, ..,~C''!,' VX.... \,a\i~

,;>.\"3-

. ~.~iJ~J

'Xvl~ , '..

"'.:E.TIIOU!iJC'I OSr\IANO\'I~ DINMjTIJE "~'.:1!~ od 1I},dih lurkm(,II~;kih

kncževina

koje su na.slale priliko!J1ra';pada drž;].\'" pocecima. t.e pat.nlja5t.e dr?co;irr izvjcšt.;\ji svjedoka koji bi doživjdi nas-

.11".,i"i:,!:iil;,eldžuk" bio je ()slIH\nski emirnl,'O .:'

",.' :;(' sl.o PQI!.~dilno zna.

:~isl! poznali

. .'''Cl;; i r,\l1Omzdohlje državir , le otollIe izvješlavali. Pomanjkanje takvih S\lH(",.,;,[11 i~...jc';tnia, svakako, !J1oie se jednosl;\vno protumaciti time šlo Sl! 1110::; ligi,"! . 'ii:jiit O~;!II,,"ovic:..bili t.oliko newallli da se nije isplatilo na to t.ro:iit.i ri.i,,[-;, :.;iuIIl I,asnijf>, kad je osmanska dinast.ija stekla stanovitI! moc, udai)'.) sc d\'ol.' n ~,,-,...j"'3nicariln,1vrijednim t.ruda pobliže ispitati pocellw svojih gospodar,' I ":\:l;,':I,'a. [':Jr:t\'II<J, pojedini ,;.~izvješt.aji n Po""(I.~r:1jll i cesto jf'dan drllf~Otllc'

L

r

",~\)rJc';~' ;\:c.\U brojnim I.lII'kJl1en~killl Icncžcvinarna tada nije bik, malo oBih I\'Jje su SI' :.:-;;1c mjt:rit.i f. ,lriavicol11 Osrnan\ija, a hile SI! ca" i va7.nije, pomis1imo li samo na. (' r;l'l'li:"'1n. (J arnida, Saruha.na, Ayd\l1a, l\'lentc~c ili ErelulI. Ako je ipak nužno ovdje '''''''';)110 f;1.uac.lit.i npravo ranu povij~st. osnmnskog, a ne nekog drugog emirala, onda .: . !.e)Z:1tO što .iI' ,Iržavica Osmanlijajezgra pot()nje osmansltc svj<;tske sile. 11l!.1:.<;tno ~'.'~,-i!muS<.~_9slt_~'lnlij~ sastoji .~dJpra.YQ..u tO!!.l.ešt_o.IDL!lst>je~..,h!:.znafajne!l.rJ.ilv i~

i

,~

i L

rr"

<...

[

I L_

r-

._,:,,,::@ c~aJi.najsnažniiim svjetsl>itn_~.jJillllil. Ti su ":"'!)0C\~,i Osmanlija \Ivijeni u le!4:nde, pancgiricki ukrašeni i raznolik im predajmna se cilli yEe tU ! .]1":;1.0 prel'oHPni. h.,1i ccmq,,~1jg. slijedi~ij~tJ'I\LQ.d tih predajuoj;\ ")~~,nj'? uqpi;\dljivo!J1~ ??.!1joj St! Q~llla!llije pripada!c ogl!.§.ls.onu~lel~IE!lu..li lIyr. Pripad!lik tog pleLnena :.;:j!"vnJanšah navodno ie bio padišah, kralj kraljeva MI\hana, mjesta hlizu Merva'; ~;;r;;J:il.llo j~_ rijec o ob"icllO!ll p~!ili!:.varu p(cmcn.u.~ad 51\ taj k1.1\iQpnstošill Mon~ ;:;c:]i<;'~ill!ii;;-h!\ll!l (1~21), §,gleY.!11an je, n~'yodno,s<\.§vQjim narodom2 poš:g.l M~(W:ld i r.iig::o u istocnu Anadoliju, nOlnad~.kU.!'y,~(i II p<;>drucjll J)lto.Erzincana. Privre: r"~r!Oje išIo1'no od podrucja naseljavanja Siileymanovih Turlcmena nastao p'Jliticki "nk\llllll: Cingiz-hanovaje smrt (1227) privrr.meno omela ekspanziju Mongola dalje ,,~juD.o~"P_~!' Isto..~~bno su "Pa(~I!Jd~ciz;\f.1.~!i težak p-ol{1.unocnol1l.HorwTI.:.2:!:J.L kolUst.ar.!l!:..:Jadao 7.:..a.I?!lc1!!ptn Per~jonL_S.ili~~jtih Qkq!no~l ornog~io je

--D,~I\('.5 J\fr.r!'

j'

L

J

l!"rtznt..ia..~

d'lJj~.:jl1l;\,

, i~ l '\

SSH.

~ P:,tlnt.,'\k r;,\I1:('Ismn.n~l~?ga kro~!i~;;U'n A~lkpJ\:in7...;.~~p.,,: pr~mll1to~clm~j-: bil~:;O O~JO (!) f.:.t.Of:1: ::r:1:=~.;o j(~ vrlt) pretJPri\n. Shrne broJcanc rodnt.kf! r tlJf~ Isl:uu,;k,. IlIstonosrafiJc ""IJI\ "..NIItQv."f.1 ,'i5~ i,;w p~torichc, \'Bt~ \I !Ulu51u mnost \'a.

;,~~'.:ii()... : lort!7.11,.ii:1h

[

11 Turlclltel1!tkoj

...

jr: \.bdl\.o "nljec~

1!'J'je !"~ nnh7.iln

driavom

Icojn j~ nn..sl3la

ati

in,..,m

po(\nl(~~jA

s ohj~

'lrl\n~

dnnjcg

prilikom

Ilor(!'1.tn,

lOM

I"aspnda. rlržnvr.

!\redi~l1jl!

Amu.J):n'jc.

'1.cmlje

Vt~liItih ~t:kl7.nlc.1.

nu."f.tu nj~:";hum

Ih).

Si!leJm.~!:t1,l da sa.!lvoji,m Ij'!.4ima iznIOgostoljubivoga brdskog kraja istQc1leAnadolii~ po~1c I!.!dstok~mll plodnoiMezopotl!mUi. Pri pr~zU_Rtelm I;:ufrata, .bJint Alepa, okoJ23l. godine.Sii1~yman se utopiQ.! N!M-CL§cnj~QYa plemenska...grupa~jja ~~I!,-..NekLnj.!!goviJj.I!.9iP.Q.šlisu ~~,$ir~~. a dnlgi !I.IUlUIatilLu. Anadoliju. , Ertog.rul (uinI.0)2~J7), jedau o
2. OD E!vIIH.ATADO SULTANATi\ Dok su podaci o mnom osmanskorn r:w.doblju n.. samo oskudni nego i posve prolurjecni, o vremenu vladavine Ol!!Jlil1!a~(1281'1-1326) ima vec bitno tocnijih obavijesti. On je imao više od tridcset..&.odina kad je postao poglavar plemena poslije smrti svog jeoca~e Er~?~~ula:moc jedva nad maši vala OC"VII.Osmanovo 10 takoSpoCelkaj;C)smanova malo da je SVIIsvoju I.eško prcnosivu imovinu moglo ostaviti na cllvanje kod slIsjednoga kršcanskoga zemaljskoga gospodaras kad je ljeti polazilo na planinski pašnjak. Suprotno svome ocu, Osman je, svakako, pripadao aktivnim borcima za vjeru, jer iCJ1..Q.~iona.di!11ak Gazi, kOJls!< tad.1!.(!Qbh.'!\"
-

~ Prelila drugoj predaji, moida se nije ni vratio. On" ""i. d" je Sii1cYlllnm\ah ir.p;nbioiivot "" Eufratu vec prije, prilikom pohoda U Anadoliju. . 5 Oblik imena Otomar. potjece od pogreike u citanju, ili od lI.ltoga dijalektnlllog oblik... r. Rij,.c jI!'!. o gospod",". Bile~jkA.grlula nko ROkm i~to;:'f10od Ounu~. 25

--pragmaticno spram kršcanskih susjedni štoviše,.n.il'go.Yi su p.9.!!osLpJ~~.!.J~.D0I1!..m dru~~ si1Sjedubili izr&'!ito 8r~l}91i.'y'zmimQB~ma ~ikll.l!~kgmg.O!IR.Q~t~ Bl16Cika, ili plemicupo im~u KOse Mihak.koji'je.k""nijc:p,feš!So.':1I.ai~!am.. Sa snažnim pritjeeanjem ratnika razbijen je okvir etnickijedjnstvc!logplemena i uz to !lUpostale vidljive duboke društvene promjene. Ako su se 'suplemeniCi i ,mogli isprva prehraniti na osnovi vlastitog stocarelIja, sada vlastita proizvo'dnja više nije: dostajala za uzdržavanje novopridošlih boraca. od zanata. Zauvijek okrenuvši leqa tegobnom pastirskom životu, oni su bili upuceni na stjecanje plijl,ma: rat je tako postao trajnim izvo~~. prihoda: Buduci da se rat istodobno mogao proglasiti svetim ratom, borbe su' se to vise isplatile. Zahvaljujuci takvim ratnim sukobima. mogao je Osman brzo proširiti svoje spocetka više nego ograniceno podrucje vlasti: Melangeia, kasniji Kar~cahisa.r(zapadn_oodJ.::ski~e~ira), inegal, Bilecik, Yeni~ehir Il,brzo sU!l_au~ti jedan za. drugim. Pritom je primijenjena metoda "spaljene .zemlje" . .. Nall!1~,-1I to vrijeme Osmanlije nisu raspolagale nikakvim opsadnim napravama, pa bi okoliš pojedinih g~adova opustošili ili raselili, tako da su se gradovi morali predati. Osmau je_.~~c imao g_~tovo 60 g~d,il1.~!ada, je, 1317~&..prenio vrhovnu k~,~nd'!..Eil. sv~.g sina Ornana. ~oš j.«: doživio osvajanje podrucja pred Brusom (danas Bursa), o. umro je 1326. g., vjerojalno malo prije zauzcca LOg;!.važnoga bi:eanlskog grada ..bli<:uMi~moriiOg mora, Znacenje Osmana za osmansku povijest ne može se dovoljno visoko procijeniLi, jer je s položaja plemenskog vode naslijedenog od Ertogrula stvorio pravu državu. N~le:l_'!~~..I!...
~~go. i država

kojuje

osnovao.

Nedugo nakon osvojcnja Karacahisara.,Osman je dao da.sc poimenicno spominje u propovijedi petkom (hutbe);tako je istakao preLen~ijuda.bude priznat kiw .suvereni viidar, jerje~.upravo spomen vladara u propovijedi - uz pra~ov~j!:~~
-

26

kasnije beylerbeYI).'

-

-

)\

. ';'

:

,~ ..

~

...,' ,

ZnaLno narasli Osmanov državni LeriLorijviše nije mogao biLi - ka.oprijei po obica.ju, kao u drugim anadolskim emiratima podvrgnut upravljanju sllmo Ila

-

plemenskoj razini po obicajnom pravu. Postala je prijeko potrebna dria.vn!\ nomva. Dakako, u Osmanovo vrijeme još se nije mogla oblikovati cvrsto1iištttucionalizirnna \ uprava, mada su se vec tada iskristalizirali odredeni elementi tako reci prethodnica rJ profesionalne birokracije. Qz be,;l~be5.a, Osman.i.!: vec _p.osl!jeosvojenj,!- .lli~<:ii:a

FJ

tJ

-

Ilo jerost_avioj_~~nog~dij~! ~e_b.-=-g!etÐ-~~:'p.o.~!edenoga vC)j~og starješinu \I miru, uz vOJ~e zadatke, imao vršiLi policijslle funkcijec

(2.t(b(i~I) (;.vj\

.:.,1

Naredbe i odluke u okvirimadržavne uprave po pra.vilu S\lse izricale i r,relh)~ik usmeno. I'riillžbe su' se vrlo cesto"upucivale vladaruošobno~pri '~emu je-'vl! s.:.m rrcsqi~ao} II.Lakoder se posve o!!obno bavio probienIima. enlir'ata: U rijetl:im liri. likama kad je nešto trebalo pismeno utvrditi,7 poslužili bi puf.ujuc~ ulern~ b;) prigodni kancelisti, napose pri poklanjanjl1 posjeda i zadužbina, pri cemu je \';i' !jalo jamciti pravovaljanost i nakon smrti emira. Podrucja. pašnjaka ~k~§!\.\.taJ koja je Er~ogrul svojedo.bno ostm;:,u1!, jedva. su premašivalapovršinu 1 5QQ..km2:teritorij, u_n~jbolje!!l sl uf..aju , dvostruko vecrod po;'r§in~ Bodenslcog je;-ra.. I(nežcvina koj~ je Osma.n nalmo svome sinu Orhan,!..C!.~26:.13Q9) oDulivacala je, medutim, viš'e od -is"oOQ "m2,. dakle bil;) J.~ " ~ ~,.

1'::.

. ,

,-

44"'_'___""_

,

velika ROPUC j)'o1cfajine Rheinland-Pfalz

.,A~

.-

,

.

osvojena

oba važna

bizantska

j . U

... :01. .

kao pohi:'Svicarske.

J,:~~~.~ilJil~~~Lzae~~~ . __~n~~~a.

(p-a~je

~.1

.. j

..J

,;rad,!,. Nik~ia ..O.z!!i.k.)oko 1:\:. L i N iko-

m~jj!L(i.?mit) 1337. g. Nakon intervala Latinskog Carstva 1~1li. g. ponovo usposl:avuen6 J3E..~nLsl~QS:;ilrstY..Q..!lij!:.m~glo, medl\ o.,sta.lim zbog Immiclic prezaduŽeno5~'i clr~?:vlle..~!...!,g!lJne, pružaLi Qs.l'Tlanlij~m~..vojni~~t o.tP.
.,

,...,

ili gotovo

Tecltor'ijnlna elcspanzijamlade osmanske dr~.avenastavnase i pod Orhanorn. N ajp!ij~_su

-

'j

il

p~~§lo cij~lo cle.

sctljec.u~~~~.!.~'!.[.~ok nije zav~eno.9~v~1~nje te lm~ževinel!9tresane !ll1ntriJ$njim preyirani!ma. Prlpajanjem tog emirata Osmanlije su postigle PJisL\J.P~r.:~skf}m rnoru.-Od-Evropeih je dijelilo jc,§'sa'ino u bizantsldm rubma preostalo i;"ourucje.

'....

Dmrriincli.

~

.

"-'().nEtr.~I!i.:.!!!..~lqg1!:.!!...Jlj~_~~ltuo~gucila le OI' anu ~a se umijeiia u IlOfii.o\',~ Loga mocnog susjeda. Orhan je vješto igrao nak~rll!1vana fmlL~lnlzc.n~.biz
nj .

.

.I ~,

p~~tendent~,n~ !)fijestolj~:._On.J.~..~ .~im aa 134~k.I~~.~ sa~~~.Li~te se;~~d~e ožsnio n.l~gQ,v0f!1k~«:rI~.omo~clo.svomtJ tastu osplJe na.~a.nt.skQ_p1'lJp.stoIJe. Ivan Kantakuzen nije sa svoJe strane dao !ne,lnnst Orhanu samo zato što je ovaj bio najbliži susjed (a ne,~;'entualno, j'ednom od oba sitna. emirata, Saruhanu ili Ay.dlllU

w

koji su takoder granIcili s Egejskim morem), nesumnjivo je ocekivao djelotvorniju vojnu pomoc od Osmanlija, zbog njihova meteorskog uspoua, lIego od drugih turkmenskih drzavica. !'le~ug2...P0štcUenj~g.ovtast zaposjeo prijestolje, Orhan mu jepfuži9_20moc EE~!!..?!.~~_~~~lim_?~!eljenjemv~!ke._1
t. 1 'l~]

>

jcclan pažnje zato što S\I Turci prvi put II vecei1i.~roj.!l 4ub?l(o..pr2ddi

~

rr. .r~'. .~ Lo

na. ~v,r.~ysf;o

n :.1 7 Pl'imivii islllm. Turci su preu~di i arapsko pismo). '.;7

roj ; !

r \ Of, t

[:..')'!tu..0e.~ O~J.lIaI\Rke ~'.~ trllilc, dod~ vratile u Malu Aziju_pQ,~!&su opustoši\c '''<.!.1;olicILGali[!9Jja. (G.c!ibolu) Lrastc.!etlle .op!lj':.dll,!~iSol'!!l,lIo..Q.s»J.I!Ilsldjr, .državni nil upravo. za]lya\jujuci tOIn vojnom pohqdJ! sp'Q.~lIao.Qaj~ po.§ve IllpgucUIcsJ'i\lIzija i .na j~lg.<:!.isto~!.I~y'~p.e._.Kad .~u u Biz~nlskom. C~tvu ~OJIOVOnastala prcvimnja, Osmnnlli2.lTI~ nije bijoteško, pod vQ~st\l0E' Siileyn~e~.1..~5~. g. za12~~cic~ti ~~~~jYHmlik')' ~%Ln1.Qstob~~n lli'\ evroP!JJ!.~mthl. ..Qgdi!1\Id:\iiE"]:llSnije ~~~:!!,<1.l\llJal1lu.te \,a~ u~u!f~la~a p~~ra.zr!!šello isl.og;!..ne!>P\!'jl1llQq~EpQlie j veliki dijcloviR.iev~rne oba~}1ram.ornogm.or.at!>li.zu rtO(!2~t.!\rrcki!.~). U tim

L

I",r.irl\<jima, l((Oja SII stanovni:!tvo izgubila II prirodnoj katastrofi, IIkor.icnjivalo ~e [;v(: više Turaka, ne samo iz 05mnnove kneževillc nego i iz emirata Aydm i Saruhl\ll. N~, t.om je prosl.oru

lH1stalo mnogo

'::10 stoljece prije II zapadnoj

-

driavica:

Yakup,

IIacl

ilbeyi,

13cdreddil1,

slii:no

J\nadoliji, ali su one od samog pocetka više ili lIIauj~

...:,.vi"i;,' od Osmanlija. Gazijst\~je E.0novo procvalo II n.llmc~iji - bk0-E~I OsnU1.ll:i,'" ~v:d,~ fh:!J.;pn - b,) nekada li ;\Ialoj Aziji. Poseban ut.jec:\j i opet. ~u zadohili ..'j"\',,;i. P" i nn';" hd ,,\I J)o.)~I.~...lj,,!,i belij" i više ",:ba,~a bo rr~L"l)rlllir.c fJmn:\n..:I:" .: :.~i:i".II}f~'-'tast!

rL.l.11\!o~.L..!:~.~ll l:.'!kol1,!r je J'Q.sLtg!HlL,y.nab.j3lL.lIspjeh:Lr1IjJI!

SiikYltli1,n-p:J$"

,~!-j",!.~ !~)"!);Lp'

'-

r !

,'r , I I

"I

z:LlIzcl.i '.\tlkarll, gra~lkoji je, dodušf:', nominalno pripadao vli1~Li ':J:!'c.I!1.iQ!}!I.~E~~ii';itš.1lf.!!.:.aLa l~J..u;.\'._oc.no ,II kojt'lIIll jr, z:\pra\'o. odlni:ivi1la !okalna ~11Iica ..hilP!, ';1,0 .i('.9I-ilq5~ld;;u~k()Jt:15Ijetlgj.!i '1I.j""i1j Dizanta. Svakako, nije samo u Brusi i drug;im vif,c ili manje mirno f1teuz('. ! ir;! hižalllskilll gradovima, poput Nikomedijc i Nikeje, zatccen n.)taknut upravni "pi>rat, nCl!;o j.~ i vodenje dvora i drža.vne uprave hizal1tskog cara, OrhanoYI>. !.asta. :'.1""Jri1:oostaviti trajni dojam na emira i njegovu pratnju. Kal", hilo da hilu, prhan j~1I oS'lI)~ost!ll.iivnI}1~.Jl~an!!.J)0.illi~ke I.!.!('.!'jot.išao !:.z!:.:>.kdaltod O'HII:}lIa. Pritof!~ IHII JC o50lnto POIIIOgtO IIzllnpredoVillor;.~~padan.ie (lr:!,av'll1h~rJr.!!uJ:i1d
J~LW;:Qmaou koyanju IJ.2vca\~c.

Dakle, osimpropoviicdi p'rJili!icirao

I

.ilil!:.J.!..goislan1;~J<~ispoljaval1ie suvereniteta, l(toJ:11u se met1u.9smal\ti.ial]:la prvi ;-;']\, !",srec" nas!()v salll~~~lt0.ih:'-amsk.Qg'!I}Q!I.a..r!la: P!07~i}<;>..,!e!!.tdJ.lllwmll, !nad,,"r"!tla islarnslcilll pravnim predodibama više ili manjc"U7,urp1i.ror;;id, s tim št.o !liti

r

".j 1I,,~.:kwnije dodijclioJmJif. . ~;obziroll1 na velicinill
L

L

1!.i2g~;::e R~l1r!IT:t!:[("')!Cp!;)ijzco J~s~6;IJanov

--

sit!,~ijl~Y1}.\;II.~paš,,~( 1~?11'-

r:. V~,: su se i I".ij~ pnrlu?ilnn1i II\Q.ujiplji\ck1t.Sld prep;\fti 1\a evrnp~l(o podl'u(~je, prije 5vr.gn ~II

L

(,,, ,~i1,j!r; InH~if:\'illc

Snruhon

i Aydrn.

Q H.'\ pnIUOI()lm Gl1lipolju. In T3j je tnl1il'l\t obuhvacno

OVC(:jdio 5fcdHmje AnatloJij~ j rl\~pOI:lJ;AO vla.stitQm \'njll'JIn ~ilol11.

" f:l!1!I!!.Y..I;.Qj.i '" haJir".2!1 v!:!U!!!:!!~M"hlllll'I" j:hm;skin'~ ,'Ja<\AIima.

[-

!1 ~'I'''."'I!('I . J "~'.~(~Il

"!.~

JL. ..

lo

pri.i~~Hiint

,n'~lpn~f<wk.,m"t

od CM/te,

nijr. ir1r.ntj~hn

P.'l.J)rI\\'il!" d~dj".liiY;>.li.JL':1.";:.i"",,il" ~ Orhnnovirn

hrt\l.\11\ AI;\f~,I(IiIt.

aimao više_sa~jetodaynu ne!!:!)~!!š!!.!.LflJnkcij!l,..!\niieB~mllir

.. -1357). .~~~;~y miješati. I ' !Ut.Im Toje bila, poput vrhovnogrukovodenjadržavnomup-

ravom, kao i prije, nadležnost beglerboga. I(ao savielodn'lno liielo vladaru i njegovu '!w,itl\ I>ioje na.L~polaggniy -Ðttg'L(g~,avllo~ik~)..J
obojena heterodoksija

~

posebno utjecr.jna u RlImeliji.

I vojlJa_se or$auizncij~,dalje 1~g~~(tb'1l1au yrijcl1]e Q!.h;!-!lQY~'y'!as.!:i,Vec je spomenuto da se plemenska grupacija rradiy,,\ti seoska imanja. koja s.ldm,se. do(Ueljiva\a u vlasništvo (riftlik), a I~r:.it.9me nisuJ!!Qrali~avati inace lIohica.i!"~p.odav3!lIja,F,:" r~La=-mi~~t.o..Qctlau!l. stupio j~ mladi,sill Murat I (I 36'O-138!!), j~r ie stariji, ~\il~yma!I~2!1:~a,rauo umro.. Tridesetpetogodlfrlj~l'at Ilije imao lagan posao u treuutku stupanja na prijestolje. Naime, ~~dni,l:!'La!ili!(.I!.L\n~~j, ItQja je istom prije pola desetljeca bila ukljuceno. u osmansku driavu, uzela je smjenu ua prijestolj\lkaopov6d
.

lH\StajefeudahlOi-'asulona sla.venskompodrucju.

Nije cudno što je 11tim okolnostima be.Klerbcg Lala. ahin 1361. :~io_~auz~t~ drugi po važnosti hizantski grad Jedreue (Ime). .Jedva cetiri !odine posliie.toga premjestio je Mura.t [sjedište šiiltanai7J3.tlrse u tai ~rad, le Je od tog"vremena li osmanskoj držav~vropska po(ovicii Cars~a vece znacenje od azijske polovice. Sam Bizant je još mogao ocnvati svoju nezavisnost.; za mladu oSlIIansku vojnu 5ilu sno.žne su obrambene naprave metropole na Bosporll još hile nadasve nerješiv problem. Objema je silama preostalo samo to do. se slože privremeno provodili miroljubivo dobrosusjedstvo: Bl:~".tJ;~.~~I~!,-~~plac':.?_dan~..La za. protu~lslugu Osmanlije su grad opskrbljivaleziT;aricama, jer je 011 raspolagao JOSsamo matlm

.

~...

13 Sandža.k (zastava)

----

prvobitno

je OZl1aCl\VAO \'odece vojne jf:(tinice os",;uI,kc

Je Izraz fnu&el/un je Ar~p5kog podrijctll\

i 'l.nl\ci osloboden.

1$ Pretpostavke prema kojima je pol,",t .hij. o~nl;'lnske dril\\'e jedva (In su, prCIIU\ tome, odrl.ive.

im~o

hitnu

ovdje; oslobode.. \llog\l prilikom

annije. poreza. IIspo.tavlj""ja

29

J

zaledem. Inace je Lala Sahin uveo u evropske predjele osmanske države uzga.janjc riže,. ali je spocetka. sadnjI. -riže bil&do~a. samo'mualimanim&. Kako sada u 08manskom osvjl.jackom pr~tisk~'Više~lJ88t&Ja.ra na'putu nikakva spomena vrijedna zapreka,:ekspanzi"ase:mri"g!;i'~n8$t-livitFii'ij;fDa/llieveruj !13~3..&WL

rukeOsmanWa.paoje~v. atoJe'papl!- r an' ,;iP9ml2?uaa.n&.!'l.,~kll:'~tali opce pomanjkanje in.~~resa~zl!P~!1ih' sila:takv~J!lkJ>'o~v~tu.,dosudiI~jleuspje.b,!6 Grad Dubrovnik je, štoviše, pohitao.sklcipitisaaultanom trgov~ki ugovor. Godil1.e1371. moc Osmanlija osjetili su Srbi: udružene vojske.srpskibu4ionih država posve su potucene na.Marici..'fomje pol?jedomOsmanlijama dopala Make~ Osamdesetih su j;odina zauzeli Solun i Sofiju. No dok.se ~urat I. bavlOj)O'l\odimauAiiadol1}l;"vofskezdruŽenilislavensklh balkanskih naroda. (Bugara, Srba i Bošnjaka) uspjciesu uništiti znatnu osmansku,vojsku na'rije~!"-~rd~~u,' Nije trebalo dugo cekati osmanski protuudar, uskoro potom Bugari'su .se morali.potciniti Osmanlijama i prihvatiti osmansko vrhovništvo. Onda se !:l~~", Muratj>ojll,Y!ona Kosovu poliuJ7 i suprotstavio se udruženoj srpskoj, bosanskoj,',bugarskoji albanskoj Vcijnojši11.Ovaj put na.bojnom polju nisu bili samo osmanski odredi.stacionirani \I Evropi, negoje Bultan doveo i anadolsk!l.pomocnetrupe. Unatoc brojcanoj premo.ci odreda kršcanske koalicije, strogo vodena osmanska a.rmija pobijedila je neurednu masu protivnickih jedinica. S,!!!p'jna.§rbiie,bila je_time ,zap,~cacena- pala je na s~pani.:-:a~a~~.~ž.E:::.~_~~nlija. Muratu nije bilo sudeno da.uživa IItom vojnom uspjehu. Izdvojeni srpski boracprobo.ga je još u toku ili nedugo nakon bitke. I \I Maloj Aziji sc u vrijeme vladavine Mllratanastojalo zn~!.lo.,.pr\?širiti 95mansko državno podrllc.j~,.Kao metcda ekspanzije ondje nije služio samo oruiani sukob, osmanska je država 't"adobivalaznatna podrucja i miroljubivim putem: Povoljna. polazna. pozicija za to bio je porast moci u Evropi i s tim Il vezi Bveveci ugled osmanskog vladara. S.v..og,!~i.na Baj~zita Muratje~te.!lioj~c!no~_P.E~c~ Germiyana, cime je najveci dio te kneževine dopao Osmanlijama. {13~1). Sedam godina prije toga osmanski je državni vrh vec m.ogao'~tecijQ.š jedan e.1,I11rat:g'2.5:I)0~ da.r Hamita izjavio je da je spreman odstupiti ono podrucje .5voje _4.!.~~ve.koje je

-

prije pripadalo emiratu E§refu za gotovinu osamdeset tlsuca,zlatnika..'~.,T.il1!~ Sll Osmanlije dospjele u neposredno susjedstvo Karama.na,.državna tvorevina kojih je takoder doživljavala.nagli uspon. .lGfamamm;Jeka.o. naruceno došlo to što se Sa.vc!".M.'!!2.l..~i,!,",g~v..~r!).e~, tLs~!ldž~~_b~g_Burse.oko1385:_g~pobuni~ P!otiy oca..Medutim. nije'mu.pciin'oglani njihova.potpora,."Savcl riije oio
-

260 000 km2, podrucjeveceoqteritorija. SR Njemacke,da navedemo

suvremen-Š-pr"i'mJer:Tako ne zacuduje što je vladar otada tra.jno imao_~aslov Sll/t~.

. - i1i,perzijsk.i, hudavcndigizr (vla4a!.f.'-. Znatna. su proširenja teritoriJa. nametala dalj'l,korake u izgradnji.unutrašnje organi~~cije države. Cinjenica. što je težište državne moci nedvosmisleno bilo u voj16 Privremen" osvajanje Galipolja, koje je poatigao Amadeo VJ,~~ax.o~~.!1v~lj~ ocijel!i\Ue~ ka,~ ~eznACajnu epizodu. . 17 Rijec 'je o prvoj bitki n.. Kosovu, drugA:ae zbii.. 1448. g. 18 Emirat E,reC je s izumrccm vladAjuce ',kuce podijeljen izmedu l<arama.na I knetevine HanUt. .9 Sam pobunjcni princ zarobljen je i kasnije smaknut. 30

['I,."' '-' I

noj oblasti pokazala se i u tome da.je najvažniji l!red. civilnog pravosuda bio spojcn s odgovarajucim vojnirq' na.dlci4tvom:poce~~o~ š~d~s~.~ii!.~gdil}a :- },ost~l().tn p~cma seldžucko~uzoru imenovan je j~dan vojni 8udac( laduiskcr'ili kaZ!1s.tCT') , koji je istodobno bio vrhovni 8udac,osman8ke države. Ta.novostVQ.rena funkcija uajpri-

-

jelepoyjerena.

Qanaarlr Kara'lIalilu{ijll.y.feddin);~~q"ij~~uf!l.e

Ir." I. ,I, ,j

bio ie dotada

najviša sudska funkcija.-D@(še"dotid pri donošenju presuda primjenjivao samo -šerij"iin, ponekad~-obiCajno.pravo (§rf), 5~_
"-'

I I

, -1 iI ..J

,"!

-

k.1 .....

f<1 tJ

i

-

Os!~ ve~ postoj~~iiHo~~~a ~.~j~~~,sp.ahija,. m_~~~1.1e'!!.~J'.!!_ya_L a~~!:cja (U<7 .cl~cene, p2!u!egul~.Lne lake konjice ~ijlje glavni za~atak bilo u;~lemir.a.val1je neprijat~Ja.), obJj.ls.QY!li su 5~er.Qiatno.o.d v..~!Jm.~na. Murata, I, kasnije toliI(o.~astraf.lIjll~i jan~~~~?:. Taj!~ novi...rj~a~~~i od~~d bi~_!~~ legi~e"stranaca. U prvim je 20 Tj b~gl.rh.tloyi isp.va nisu imali praya nA IIASloyP4';4. 21 Rijec timar prvobiLnoje znacila Mnjega" ta potom sc upotrcbljiwa u PO:;cbl10n\o:.natcuju l1amirbe. Iako osmanaki timarski sustay poko.wje stanovitu slicnosl sa schliucl:im s\lslavom ikla, ne moje se nik4k0 smatrati ustanovom koja je izravni nasljednik pOlonje ustanove. ~2 Rijec izvo",o znaCi vodstvo, a islom u iircnl smislu; lIadarbina koja se za to clndjdj"je. 23 Od lurskog yui ,.ri, ilO znaCi novi odred. 3i

.~ p~,,~.

\;. "f.:; m

~.l ~1

ri f., t,:\

I .j L

\'r('menim:::_y'~()k~_.

"

0'1I'1dali lur~kill1 jezil;olll. Potom su odlazili u vojnu službu, gdje su 1.1accmi

Porta24

zauriayala

peti!!IIJnlndi!lJat!~ih_

za.robij~.I!ik!l25 scl'.i.113

~olagallju i davala.i~t~rskJn~e~~im obi_teljimau Anadoliji n~!eo~g!c~~ ~::1:\cii Sll str:w:i morali ondje raditi poljoprivredne poslovesve dok ne bi dovoljno OC(l91

')c,Ful.ncrn orlredII), posebno u tu svrhll ustanovljcnoj jedinici, bili podvrgnuti krl!loj obuci. SlIprolno ostalim rodovima, janicari SIJ i nakon obuke oSlajali li ';(,j"flH'llna i bili podvrgnuli oštroj stezi. Nisu se smjeli ženiti;-' 11cak im j~ bio za.branjen sVÐki spolni kontakt. J)oravišt<;1janicara post(),l~'sil ~rcdištima.slljij$11I(1,

,L

r

!:-o.iej h je tj el al I) 1L2i)sj~ililUl()s t Uu cju 0(1V_~)!9§.1., J3\11t~llri.,.S!!cgiR-p.,g!i~b.!!09~Iil,jl i

\

-;uilanll. VI
i

l_

'[a,:d;;':

Uspo.tavljallje

lab

,".nj"\; i hez n!mšnj~lIja '.1 U;-::'l'.c1.lIf:1\OfH

\'0jllišf.VlI,

strogo

discipliniranoga,

u vojarne

smještcnoga

i stol;a

Ila djelo pripnwllog odreda. bilo je novatorsko postignuce ~:inl(_~ su OSl1H\lllije bile znaf.no ispred evropskoga vojnop;

;'::::'ji:,lt:'\.

:-:;i'\();, se ;.;"il", .Ja i \I ;'\ldl1cno~ti viš~ llišta ne :;toji Ila put,u daljem, praVQ.,..t';,':}1 IJSpO'J.t1 osmallske države. Naime, ZelJ1lja QBm:j,!llij'l..~ribližl!.2-j~:!.!12!n ~.(.lj~cu.'2':.:i~~ se.~1 ;,i!'! koja je_~nacellj!!.n uvelike pren2-iJšivab. s,::~icgriJni.:c. Uz .'j :-" na nj:.:~inu .'elu nakon ~llIfl.i Mur~'\ta L II liku nayezitaP" (1:189-1402) 11<1)''1<'

~.

~:"'.-a vladar 1wji se pok'17.'1oposve ravan svojim pre!.hodnlc'ima. Novi SC) su!;.an .-,e:7<1~iVO!.il>vng(\I';' iska7:"o I'r7,im, neocekiv;~!liDl(lsv'1jacl,i}n l!()ii5?-;iilll7t,:;to HIl! :. .'unIjelo nc,d!,,"'lk Y'[dmll!(~l.\lnja). 1< aD. 7-'\l'ovjl'dnik(!"glOg Itrih, (>dlikoVil0S':

. -

L_

'L.

L

'--

. ~~(,-)s:L~~_p~Jljl1.

P!i2f.UP;Ulj" na prijestolje '}'.'.oje !}.~\yezit!. pogubit.i svor.;? brata Yalwpa, k:tJ.;.-, ':ic!kl2.!lio svaliti sumnju.11 svoju pretenzijH na vlast.. Time je uved~1H1p~abil 1:oja :'.' il OSlJ.1llnO\'''t~!n~,ij.ujyiela do 17._~t. l1aye7.il Munja n,,:;t.avi(),~..CJc~vajacku pol~t.\.\;n",\'oji!1 prethodnjk!!:'})2\ objen!:\ .',on\.,lIl1;\.,. 11,..J;:YLS,pij.-,)_~!!.acloliji.- Najprije je, svakako, morao izaci nakraj ~ ns. "likom koji se r'1spl:unsao 11/tnadoliji na vijest o Mural.ovoj smrt.i; opet ~n Kara:lV\ni imali prste II i~ri. No ni t.ada nisu ilspjeli. Zatim je Bay~zit P9t:HP2. g~tj() ::ripojit.i podrni:ju kojim je vladao Aydll1, n;1.jmoclliji emirat zapadne Anac\!)lij~, kao ; 0s!.ale (~mira!.c' i.og ,;odrnija: sMiiTiitii", Mcnte~c, !Iamit i Gcrmivall. Nakon_tog.a ;)oduz,:o je k~?nelJtl.el(spedicii(!-protlv !.~zlvaca ~ll.Q.!!.!!)lI\tteI?rotU.QIl!llim'iJt~ zayjere, .::mir.at.aJ<1!I.i!lnan:__Qpsjes!nutjlje Konya, prU!l§.tq.!J.l!r.a Kar(lmana. S obzirom na ')biikovan.ksna~~Js.2j! jc_~bog nQY.oga llQ!it,ickgl; I.;1~vit.ka u IlUlltcliji postalo nužno, J::'J.\ nije moga9 zauzet,i, no mirovnim ugovorom s Karall1anima ipak su prima!.a '>"". nova Bayezit,ova osvajanja u Maloj Aziji. f'oput. Srbije, i I3izant. je bio još samo vaza1 osmanskog snlt.ana, S I'alcologom" .d;:;nojlom II (1391-1425) na bizantsko je prijestolje, medutim, doiiao car koji nije ;if,e bio spreman miriti se s takvim stanjem. U pocetku je svoje vladavine Manoj10 !I, doduše, još nživao nayezitovu naklonost, ali je spomenuti sultanov anadolski Dohod spret.no iskoristio da se od njega odvoji. Najprije je bizanLslti vladar ponovo 7.aposjeo Solun i dijelove Makedonije. Sa svoje strane, Vlaška i BosIla stupile su 1! savez s mocnim ugarskim kraljem i podvrglc svojoj kontroli podrucja južno od Dmn\\'i\, pa .,,1;0 i cijdu Dobmdžu. SUOCCI!s takvim pogiheljuirn razvit.koll\, !HI'

L 2.1 Talw 2!; Tur51d 25

1-

rrnca"

od

perL.

1111~!Of"ll"u.',,,, i7.g0\'l\rn

?1 JI;"..,:I, ",.

~p. 7,\',,'0 OSlUall:Ciki drž1\\'l1i

; ~;11.l'"~,d.if.dl1.i:t

pnnd:.jItJ.

\'rh. \I 7,n"cf.~n.itl

pr.litle.

Rfyazlt, hj'''.1nt..I;:;\ f.'ar<;ll:\ di"a~tija..

L J

pustio je Dayezit I. Anadoliju. Pohitao je na evropsku frontu i - u skladu sa svojim ponovno u najkracem vremenu osvojio teritorije koji su mu bili oduzeti nadimkom u jugoistocnoj Evropi. K tomu je H93. osmn.nskoj državi prikljucena A\lgarsko,:. ~Vli\Ška sc morala 1394. ~. porill!iLi sa~m vazall1..: Sadaje Aayei:i(preg~ Q,'OO>..iliLCarigrad.Y ill.je s'y~!!.!J!l~Lg 4.aE na azij~oj obali Q9~pora JI!),gra
-

Ollolnost šlo su Osmanlijama ratnim sukobima II Evrnpi bile wza.!!<.' ruk.t;;.lZIl9Va ~u js]wri~tjJiKjc.t,lom.tJ I;vropi "teka.retr ,jdiJako .!\,lI.astrof~lan >oraz se njihova država raspala, i najvc"i dio 'iijezina pouncp !'!IC)g:\oJ~_.>it.i pnpojcn

~smal1skoJ cJrzavl. --' . . U vrclnenu koje je slijedilo Osmanlijama je pripao i hiviH el11iratE,ctIJa.. Kadi Burhaneddin (1381.1398). visokoobra.zovani .;ovjek koji se bavio i-!(njiŽ-cvnošcu, ',.jnllosc, nairnc; s položaja ka.dijcdo na.~\jedllikaemira Eret.ne i postao jednom od lIaj1.l1
11.9.o..g., rri dal.i.i".!JJot!!.vatimn,

prigr~l?io

i Erzincan,

sukobio...§~.

sa silom Tilnura, jer se to podrucje smatral~tnjc,gP~I\)..s.felQlnutjecaja. Osnia-nski se sultan tada usredolocio nasukob s tim mocnim protivnikom.

L j

Tako

.~t\OLi.lngr;q' pO~p'i-~kill.I,l~1J op~adu..i:::arig!~da,k~ja je,~ini Sc, trajala punih ,jest )~odiua. Scare"lJ,.1an~1~~JI.. sk)opioje m.ir, koji je teško IIgroženom.gra-du na Zlatnom ro~u donio ztili!Jeve z~ novim.lIst~PJ:l!IJa.._Dizant se moraoobvezati napff~puštanje novih podrucja j novo placanje danka. Osim toga, carski grad Illorao le prihvatiti da se unutar njegovih zidina sagradi dž,trnij~ ?on.mlls.limanske ~Iikc i. da-bude posCavljen jedan kadija. Da bi OŽIVIOGgovlnu, l3ayezit I. jc ~a P!>!!!ucje ~si.!!~"-ske_drž~y'e dodiieli;;'pen,~vlj!lnima i DlIhroyc,anim~cdalekosežl!~ t:!gQ\'acls.u!.rivilcg!k., .

(;::. dl (' - ..... ..,.. - c 33

\U~~~V nQS

3. TIMUR. PRIVREMENI

RASPAD OSMANSKE DRŽAVE

Bayezl~1.sUP!.c:'!&tavio se Ti~}l~u(\!mroJ405) p~ve 8amop.o~,d~no. ~~PQkon: raspolagao Je podrucjem koje je za tadašnje odnose snaga zuaci!o've\ijcu.moc. Osma.l!l!kajedržavaobuhvacaiane samo gotovo cijeluAnadoliju2'ne~o Fvelikedijelove Balkana podrucje vece ()d 690 000'km2; mnogo pro$tranije od'današnje površine Francuske i država Beneluksa zajedno. Osmanlije'.snraspolagale dostatnim privrednim resursima i dobro organiziranom, iskušanom armijom, kojeje vojskama susjeda bila u svaleompogledu dorasla. Isprva nije bilo vecih sukoba izmedu obje sile.. Na. neko vrijeme Timur se zadovoljiotime što je 1400.g. poduzeo kazneni pohod protiv Erzincana i Sivasa, koji su pripojenjem !mcževine Kadi Biirhaneddina.postali osmanski, i to uz primjenu svjesnog terora: stanovnike osvojenih podrucja 'koji mu se' nisu smjesta predali dao je okrutno poubijati. Zatim je napao mamelucko carstvo, cime su, medutim, Osmanlije dobile samo kratku odgodu kazne. Naime, 'doskora je Timur zahtijevao od osmanskoga sulta.na.da mu se potcini i da bivšim anadolskim sitnim vladarima vrati zemlju koju ~\l.oni izgubili u korist Osmanlija. Više je anadolskih emira, naime, pošto su ih Osman lije lišile posjeda, uteklo Timuru i potražilo od njega zaštitu. Samoakoispunile uvjete- porucivaoje Timur moci ce osmanski sultan zadržati jezgru svoje zemlje. Dakako, Timurov je ucjenjivacki prijedlog za mocnog osmanskog sullana. bio neprihvatljiv. Tako je izbio oružani sukob. Ipak, Bayezit l. sasvim je pogrešno procijenio odnos snaga. Zemlja je Osmanlija bila, doduše, znatna i za tadašnja mjerila'izvanredno organizirana, ali ipak samo regionalna velicina. U to je vrijeme Timurovo carstvo, medutim, vec imalo razmjere svjetske sile. Timur je kao sin poglavara beznacajnoga latarskog plemena Bar/as svojem zavicaju Tr:1I1soksaniji kao osvajac postepeno pripojio istocni Thrkestan, Horezm, cijelu Perziju, Gruziju, Armeniju, sjevernu Mezopotamiju i sjevernu Indiju. On je raspolagao višestrukom vojnom premoci, a. IIZto je i njegov privredni potencijal bio nerazmjerno veci. Timurove su se cete sastojale pretežno od Thraka koji su potjecali iz Turkesta.na. Mongolski kontingenti nisu bili osobito brojnj2t. Ni sam Timur nije bio MongoPD, etnicki je takoder pripadao turkijstvu. I njegovoje ime turskoga podrijetla., potjece od srednjoturske rijeci temiir, što znaci željezo. Kakoje hriimao, dobio je perzijski nadimak Lang (Hromi). Potom je od imena Timur Langnastalo evropsko ime velikog osvajaca Tamerlan. Timur je bio fanaticni musliman u njega.ima i suf1jskih crta. - koji je po svaku cijenu ielio širiti islam medu '4nevjernicima". Osmanlije je smatrao dekadenlima jer su povremeno održavali 'prijateljsko odnose s "nevjernicima". Timurove se poslovicne okrutnosti ne'smiju, dakako, tumaciti samo tim vjerskim nastrojenjem jer su one za nj bile istodobno trijezno sracunate mjere zastrašivanja, osiguravale su mu bezuvjetnu poslušnost vlastitih podanika i utjerivale neprijateljskom stanovništvu panicni strah u kosti. Islamskoje pravovjerje, a tinie i osmanski državni vrh, medutim, upravo le surovosti zbog vjersko-moralnih razloga odlucno otklanjalo, što je još pojacavalo volju Osmanlija za otpor. Ako Timura do danas historiografija karakterizira barbarskim i nekulturnim, onda to valja izvoditi

-

-

-

28 U 10 vrijeme samo jugoistocno obalno podrucje u Maloj Aziji ..ije pripadAlo Jrlavi Osmanljja. .20 Drojc...,o .u Mougoli uvijek bili lIIala etnicka skupitla.. 30 On se, neopravda.no. i..da.vaoza potoJUk.aCjngjz-hana. 34

-j

!

prije svega.iz terora. I.oji je širio. S druge stra.ne, on je \lna.predivao- nad<.l$vcu Transoksaniji, svom središnjem podrucju zanate, znauosti i umjetnosti: tako je dao preseliti brojne 'zilllatIije i umjetnike iZ'osvojenih zemalja.u svoju prijestolnicu Snmarkarid. Kako bilo da bilo, Timur se, svakako, može oznaciti kao jedan od najgenijalnijih vojskovoda svjetsl.e povijesti. SultanJ;!ayezit - takoder valjani vojskovoda.- nije bio dorastao geniju poput Timura.. Pll ipo~y~ brojcano bita je Timurova oružana siia Irui'ogonaclmocnija.cd

-

Bayezitoy,e:

)

o~~nanski je vladar,_mogao

podici samo oko 70 000 ljudi protiv

i<

160000

Timurovih ratnika. Uz to je osmanska vojska bila veoma desetkovana jer su :;vi ratnici koji su potjecali iz nedavno osvojenih emirata prebjegli na neprijaleljs!t\l stranu. Zato nije bilo cudno što su Osmanlije potkraj srpnja 1402. u bitki !.r;lj Anka,re pretrpjeli potpuni poraz, Pri tome je sultan dopao zarobljeni,sJYll.Timm mu je iznova ponudio ugovor o vazalstvu, no Bayczit ga je i tada odbio. Nato Je Timur postupao s bivšim sultanom kao sa zarobljenikom, kojega je pri pohodima zbog predostrožnosti vodio sa sobom, pri cemu je, navodno, naredio da ga - '-<\0 poniženje nose u ženskoj nosiljci; naposljetku je umro u zarobljenišLvu.

-

Q.!!,manska drž.lva nije mogla preboljeti taj katastrofaIni poraz i raspala sc. 1:.imurje emirima. koje su Osmanlije razvlastile vratio njihove zemli!;. 1 lrojici je ~a:r~zitovih ~nova Tin:.ur_~o~ij.!;li~UL~ljede: Siileyman je dobio e'lropske posiede, ,is;t osmansim djedovinu oko Burse, _a Mehmet središnju Anadoliju s Am~orn I 'rokatom, I-.ad Je llmur suzbio pogibelj koja. mu je mogla zapriJetiti od st,mne osim Bayezita protivni.:i,~ ~nažne I ujcdinjcnc osmanske države, oslobodio je ratne zarobljenike i udario na Smirnu (i~mir), na egejskoj obali, koja. se nalazi:a Il rukama rodsldh vitezova ivanovaca. Pošto je osvojio grad, uprilicio je pokolj: i ondje je, na tragu jedne od svojih zastraSujucih navada, dao od lubauja ubijenih protivnika podici piramidu Imo grozni znak svoje volje za moci. Kada je zatim Timur 1403. g. sa svojom kn'ožednom vojslwm napus\.io A:~,..doliju, da bi udario preko kontinenta na. istok, hoteci osvojiti Kinu, ostavio je za sobom zemlju I;oja je J;rvarila iz mnogih rana, opuslosenu ratnim pohodima, sada poharanu i kugom, No Evropa je mogla predahnuti jer je opasnost šlo je dotada prijetila od Osmanlija barem za neko vrijeme bila. odstranjena.

-

'(

-

.

Tck što je Timur napustio Anadoliju, vec su izbili sukobi medli novonast,llim, udnosllo no,!ooživlj~nimdrŽav.icama.fosmanski su prtncevi bili upleLeniu horbe. Pri tome, svakako, nije bilo posrijedi samo osobno suparništvo. Siileyma.n31,Da-

yezitovnajstariji sin, želioje ostvaritifeudalno-driavnanacela.onakva,kakva.su se ra.žvi\ail vrijemeMurata1.i BayezitaI, toJest on je teiio održanju-timarskog sustava i ccntralizaciji države. Na vjcrskomje podrucju naginjao'islamskoj ortodoksiji. Osiiri toga, održavaoje prijateljš'keodnosc s kršcanskim balkanskim državama. \f.odeciprincipi osta.\ebrace - ižuzevšiQ:ellmet&,kOjlkao"ullano", Siileymanom I. No kasnija ga .Iužbena OSlllans historiografija nije smah'al" sultallOI1l. Stoga .. d4n"5 SiIIC)'l1IanVelicl\nstvcni (1520-11>66).Inatra Siilcyn\Anom I.

35

. ~..-

"

f.~~ ...;"

f~~~

;.1

h:

t; 1.q

..

,, . . 1 .~~:.

"

~I;" . ~~.

rI .

~) ~"(

_ t:~I

f' !: ", -I>:J ,

r:l f~1 "...

[

cul(QurlJ;10

l

kao ~tole

i osvallllo,-_N.ilk2.:'!.1!.i.~go'i.!! GIltI!! 1405. ,;..I!jt;gova

sc ggJel111,

.Ir~.!~ 'p~~!!!.~~a. ~!:I~IIt~~..kns.n!ii ~III~IUI ~lehlTletJ~mo~t1ok.!!c,~letIUlc~l~ '1.t!.d11!~iti \I .f>'y0JUU9!oll.,!~r.t?y.\L~~9.'!\l.ZJ\.I~ ~JJlirateSarllbllll, Mel!LI'Jj1;,AYlhu.L Tekkc. Nije ga mogao zadri ati lli Isa, Mehrnetov brat, koji je Rtolo\'IlO II oSl1H1l1skoj ~ini, Ul1atoc Siileymanovoj P.()drš.c::.i;...!!.!\k9JLQp'eJ.9Y:'\.njhp..Qr~Jh..~.A~.§Jil\) U05. za\lv.ijel( Ro.Y.!:I.kao,1'12 Sjileymi\\I jg jskoristi.Q .lIukol>.Mehmt;ta i l~~ da !iY9j,u .,dionu držllvu, oJ!raniceuu 1111n."n'I~!ijJl.l.la9kr\lii \lot!rucjj.m;J.JI ~l!,I?1!d.IlQji sr«1!!nioj

L

Al'adoliJi, !Lnj~ov~J)o~ie.t!'p'rcšILQill:~a.i.Anlfa..rLT~la se n~n~s!al.lf) umiješac). i~~!:,.

kojijU2.!.L podjr.l.i. Q~rt.~ljeda

i'!'il'iqpoLllci

SiileVIIH\IH1..

koii

ie nedl1~o

ostao praz'!ili ruku .~~ 011 j~ Iti LU.

zatim

. (osljl1dica tih ~biv~u.i11. hil:"..i.c;,j pr<}mj.!)nnll()liq~ko~vj"rsl«Jg udione

d!:~~1'

E;.'0:.~.:.-.liill!.!~.

II

kt!f.~a

~tl!~"t je bl9-..Q~lan eks!,r~IJm()lI!

" :>vijest !\:Iziie milje

!

\ilIn Q[i!lli.Hrs!\.':

ohlikll

slllizr.:.I~,

porasla do opsjednllt.ost.i. 1':1.jRe dllhovni sta\' !~polj:tv,,() II ~:'ro~'olll u6r.Jetavanjti evropsld!i posjeda, pri ceinu je J!slij~dil() pr;~vo PII~tC!~CI.1j<' ~hjjc. . Pl'I'mn. niz1111tuSl' t.ako"~r r;rov9t!il.2)11.0C !\1~1tT11~t.a, f;oji j,' - Slgll\'ltll n pol.poru hazill1ja i Srb" urot.i\' 1...1115(' - rado prihvatio III pr.Hik!! 0.:~ '''HI~i,?1I1. vlad~ino.nl iznova.!tjl1dil~_l!lnslllulriavll~.Q.~.m:.lllski sn ?: princev, .,jwhili I,Il:\. p,odiue". št.o je :mvršilo pol.punim porazom i smrcu ~ln~e. Musin kraj u.ij~,,~I.Hi;'lQ-;;;1i":D9 O~ot1f:.~nj~-ii1r.~!J1vra~a f!~9Št1.1~!1$koj.dt'i~'.vi; .;.~~žTj~t.\'11 i kriv0\'.it'~j~'

L_

1c'~7~ali "11 ~~.~ ):::nHtl1lijc hiti dr7.,,~."t.~!:!lim.!I~tJ\~I.i.!!~

7rtaq.o):.[tf'1l/4 I .I {t$ck(,' llIr1.trk

/ IIilI,(""

r I

L

A'1''i~

r

Y~

Gn/

I

l-~ /

/!r/1{,eupa.

I

f

I)~f!l()." A(~/f)~I?'I"

'7

//J"'l~

~

It' lie ~~~(Z..~ "'Ltr6:z.W&~',/',- I ~;/!VP .1A~'I :J-~'f I~r~ ~?' 6-;;

1E77ll";'~"': f"'v /A.-

rI

tfh,~r,a;.t.t.} aA

k

L

/tC/?k

r l.

ii]: 1-'1k~(;/ /Je

Ntll/J)ll f.~rct-.~ ItrNl"i' Ittlt(t(pLlv Ir tC~o tlm1?),o,t 'r f~ // dd7~ ~ tt6~~r~ -'1..- ij~#lk,~' ~ Jtuu-(c.-rG.j.i I'PI.- /lt.(t2.~Ut-

L ",

".' 9D~~

Ira{~u' /~~pu. ~ ___0.____ I(uCAiq,,;

kcl l1aJ?l~

3:: ~..1._1';. j'" ",'jl"dl1'"'

l.

r

l. "

.;... '" ~.. ,.~,.,;:o,.. \"°;'tliti ;\~

;<6

T:1li:-."'

~::tmflkt\"i'.

.

\1

#(Frt.--, pedtft,

c "(."~rn pito

U Tilll1lt""':to

7/"-1~/~ ~ ." 1:;tr()I'lj!:lti~l\'it.

AI1.td,_)lijll. oko

r;o

km

jU'.IW

1\.]

~-:Orijf:.

~t:\- Itl ;t.u. /

r'c.~Hj~' njl"'h(!';I'

,.oPlf"fi

(Id.,b,);!"'n

V.-OSM1\NSKAVELIKA SILA Illl31rJr

,J(: o ItW.i)j .

,

/

'0/1 .,.-;c-

"'I

,lJ~k:'.

":1,,,.11 vl{..l"i)"~(

r ali.t~ "'~" ~t/t)v

{..t.I'l~

ter_Ul!!! L

C

~

JI. tJAC~ liU '-" / /Llr..;,jl"- Ii..tlfCI{t'-u /

.// l'V tC/~C-dI}1~.

/ft.J',,--I rLr'Y

I, IWNSOLIDIRi\NJE

OSI\!ANS1-:E DHŽ;\VE

Ako je driavno jedinstvo zcmlje Osmanlija s MdllnetovolII pobjedom nad Mu5QIT!i hilo ponovno uspost.avljeno, novi ~l1ltan, koji j" II~;,\OII povijest. pod imcnom Mehmet 1 (1-113-1421), ni približno nije raspolagao snaf';ol!1 [\;'\y(,zita L prije sukoba s Tirnurom, Teritorijkojim je sada. raspolagao illehmd, povrsjn~:JJ!LQ2.Q.km~, bio_.0_uJ'~l'1. manji od Osmanskog Carstva prije propll.~t.i kraj :\ n karl', '['1I>halo je proci još pola stoljeca da. ()smanska drzav.'I.. il t,erit~'~n.J2.~~.!d,~-'!..?:!.!.!.!.~~ za.dobit~i iste r1\zmjere kao prij~ TimIIrove illvazi.i~,

--S ponov'nim IIspostavljailjeiTidrŽavnogjedinstva osmanskolj uasljc(1a za novoga $nltana, narnvno, uopce nisu išcezli svi problemi. IJ Evropi su i1.bila dva velika ratna sukoba. Godine 1416. Osmanli'e su se lakOl:nislen~zavadile s Yenedjon1..ITi

e:'~~~

~~vojenja egejskih otoka.

~

O~~I~~nS~~)(mH\rlCa

i~a'

!JIJe -2da _ ~rM.,I!.\

ml!'tackoj mornaricI, kOJa JU JC zbnsala. SUltanu nije preostalo ništ.a drugo doli u mirovuom U QV9r-'1s Vencci'om . . a osman~b !lg!,;l I;~ sr;,'" ,". -. l!1i!IO i zapadno o( otoka Tenedosa'. Veci su uSp"j.e.~_.QslI\a.!!Jjj.!! postigle_u sukobu 5 VIII.~kOI11.Zemljakoja je Bayczitov poraz protiv Tilllura HO:!. g. iskorIStila za ~slobOlfmlje.od 'os~anskoga vri\ovna ga gospodara 14lG. j'~ si lom oruž.{;L~pe!.llal:je: ra:iii\0menuti šejha po imenu Bedreddin, prvobitno sumtškotcol()J;~.!<~J~.~~s~cn~m_s~š..e~da.~av~d ortodoksn~-I~mskog stajališta t.e i"~ razvio \I pnllteigticl;og mistika. Beorcddin je odb11.cio pravovjerni nauk o

·

Tllrski Ro::r.nn,i4t Iwnlllckt"t od "nt.ifk~ TT(lje. 37

~

.6"5lt,t.e

-

-

-

predestinacijP i više nije poput islamske ortodoksije promatrao covjeka kao objekt izvrgnut sili usuda, nego.kao bice POSV811pospbnoda dje!Iij~. Šejh se nije ogranicio samo na kontemplaciju, nego je u doba meduvlašCII. sve viAe.širio svoje revolucionarno ucenje kao lutajuci propovjednik. Zbog velike R9Pul~rn01Jji ca~ je sultan udione države Musa imenovao za kazaskera. No poslije Musina. poraza bio

je protjeraii: - - - ._. --- -- ----~.Revorucionarne. m~slišej~1a!!edreddina_~eli su u djelo 1420. g. m~stafiti, mlhtantna sekta. kOJaJe dobila ime po predvodiii1l vše kneževiue Aydm, II kojoj su privredne i pravne prilike bile osobito teške. Prilikom ukfjutenja lekneŽevlne -il osmansk"U-drŽavn,nalme,-iiisu-sepronllJemli odnosi li zemljoposjedu. Mjesna zemaljska gospoda, koja su kao i prije svoje zemlje posjedovala kao slobodno raspoloiivo vlasništvo (miilk), nisu u postupcima.prema svojim _,eljadma bila podvrgnuta nikakvim pravnim uredbama, te su ih iskorištavala žešce nego što je to bilo uobicajeno i moguce unutar timarskog sustava pod preciznijom regulacijom. Ustnnici

nisu bili dorasli_premoci

sultanove

voj!le I!jle, (I!?b!jedef!.i s.l!.i_~krutno

pogubljeni. No radi uklanjanja opceg nezadovoljstva u Aydmu i istodobnog jacanja 6šffianš]ic"centrariie'Vrašii, zemalJskOj]egospoai zenifjaoduzeta. i u. vld~ tlmara podijc:!.iEna spahijama. Sam Bear~~J~!?~C?P,:rirap u..-B-~-'EelijlLpl~r~~_~~ .\\'. >~\;w zimanje Jedren~, .tak,?~eiJe...pop'rl!-vi!.!!_!1azi~pii_~!ne IV) .. ~ažni1J)reE1dajeL!jerojatno, zaista. bio_B!,y~tov sjp, Cini se'da.je tog Mustafu, u. \~' pogrdnoj namjeri, lažnim nazvao Mehmet I. da bi se tako s njime lakše obracunao.3 No Mehmet I. više nije mogao ukloniti svog suparnika jer je sam 1421. ncnadano umro, u najboljim godinama. -s",--,Novili~lt~n.Mur'!:t !Jj!42J-l.1!H)jma() sam..Q.J7 godina k~e zaposjeo os\jJ..j'

~.\

I /f4

t JF

,(, j(;.

r

J.t

.!!l~skwi~~lje

preminulo!Ul-ca.Murat Il. je za svoje približno tridesetogodišnje

vladavine nastavio onu politiku ekspanzije koja je odlikovala prethodne osmansl<e

'm'~

.1'~ . ~(. U-p()-f,

vladare. Od \>ocet~ sv.Qk.vla~~vil!!Lmla4i~esultall:§ukobios problemom I~' Mustafe, koji je preuzeo kao ocinsko "nasljede". "1rustafin Je zalltjeV l.iI vlašcu znacio opasnost ne samo za osobu novog sultana nego i za integritet osmans!;e

,lJ.\?.y~rfr.it il '-,

drža.ve. Svakako, cini se da Mustafa nije težio vlasti na4 .!ijelim Carstvom, nego da se, ocito. želio zadovoljiti zapadnom polovicom. Pri lome se mogao osloniLiIla 2 Arapskhn izra'Z.omJ.:a.dd(tur. J;&LZ4 ili bsnuC) o~naca.va se u strucl\mn jcziku i.J.'unsl.e: teologije providnosn.. BOžj.. odluka. 3 Novootkriveui - iuace autenticui - .mali koji govore ° Muratu II. prik4.tuju ga tak",1cr kao pravog sina B..yezita 1.

38

" (: Vi /

;"'V"iI"'\-"

"'''j' / ~

Iwa 'f 5:tt:lt~,f

,.--

b~ I :/tn[.<-

,(Jf)~

4';)' .u~'V

,

,d..-~-.._...

a:/X14t"

JWUU..,

I(({if~(

.

&~K{fc

.. .

' '~" .'.'

~

mnoge pristaše, prije svega na nomadska ili polunomadsl;a tllrkmens\;a plemena, \I osmanskoj državi još vrlo brojna, kojima.je dugovao svoje pocetne uspjehe. Bizantl1 je,'ta!coder,odgovaralo Mustafino 'zahtijevanje polovice Carstva jer sc time nadao rasterecenju sebe sama. Gledano sa stajališta državnog razloga, Murat je slijedio pravilnu' politiku, jer bi podjela nužno vodila u raspad države i upravo izazvala. strane sile da sc domognu tih dijelova. Za stanovništvo je pak.povoljniji bio mir zajamcen jakom centralnom vlašcu nego opasnost od stalnih malih ratova u fel1do.lnoj anarhiji. ' ma 11bJ'JO )&'ono Ko.ji ce prin eip nadvia da t~.ntra.l i za_eija, ili uSitnJa. vanJ ~J-.!!D~Pd . . . I;Otdasu se ~lainom" Mustafi ill:ikl.wcili.uqsma~to Cal'.§lYoukJjuceni v~ . . raLi A vdm i Tckke,_ kao i emirati J~araman,.'Candar:'Ment~~! Smirna, ..!;.Qlpnl .. . . . . !~no.!~ne .o(~ane je opet zavladao emir qiiney~:.. ~~'~ta~ne slIage,k;)j't! ~~.!.a~! .. ne racunaj.~c~_plem~nske ratnike, .E.retežno~!,QjJ!le_g,rlJz~~, spoc~~-.!!ereg.Q.:i~og odreda, nisu bile ~orasle r.egularnqLa!miji osm,!nske centralne vlasli. K~da je

~

_

u

.

J

.

.

.

.

'

...

121 .

~

Mustafa nakon stanovitih IIspjeha~22. g. krenuo Nanovoje na Bursu, pr.eLrpioje potpuni poraz, zarobljenjei poMuratovuna oguobješen} uspostavljena vrhovna.

l

.

', I.,~ .. CJ

vlas't nad poi)unjenim-lmeževfnama. AzeplsuukJjuceni, u. osmansku armiju, poceI~ su primati placu i posLali su jednim 'odnajvažnijih rodova vojske. Od sredine 15. st. u velikom broju sluie kao posadnici tvrdava. Ni Bizant.,nije jeftino QIošao..On je, naime,.sLag D.J!.str~!!.I_l D\i~mc Must;liei I! vriiem~ ratnih meteža cak :.:aQQ§jeoGalilliJlJ.e. Cim je odbijen Jvlustafin ~ku§j ras..ilim_a,

.9s,manska

sJt.Q!!!~ana..!lla

9_kreflul~

.D..t9ti v I3izall~~,..p~~š.m111

je

?

U

ne.S.ill.110

vraceno Galipolje ncgo je opsjednut i sam Carigrad. No ni ovaj put se OSllmnlijama nije posreliI;;' zauzece BiZ"iiiiia:-tom-anje ~to je ba.zilej, da bi dobio manevarski prostor, kao novog osmanskog pretcndenta na prijestolje, kao protukandidata Muratu, ovaj put istakao sultanova brata koji se takoder zvao Mustafa. Njel~a his. loriografija, radi razlikovanja, po pravilu oznacava kao "malog" Muslafu. No i U, je hizantska intriga kratko t.rajala: l\'1ustafa je, doduše, uspio osvoJiti [inil., ali je ipak bio pobijeden i nal(Onzarobljavanja pogJ.lbljendavlj,mjem. Na temelju vojne pat-pozicije izmcc1l1Bizanta i Osmanlija 1424. g. postignut je ugovor u kojemu se curski grad, s obzirom na svoj otocni položaj i zavisnost od osmunlijskih ispomlw, iiLarica, ponovo obvezao na placanje danka kako bi za hližu buducnost iskupm mir. I inace se položaj u Evropi za Osmanlije oblikovao povoljno jer je najmocniji protivnik na sjeverozapadu, njemacko-rimski car i ugarski kralj Sigismuncl zbog sukoba s husitima' tada bio zainteresiran za mir s Osmanlijama, a Srbi sami (,lisu mogli ništa poduzeti. To je da.lo povoda objema silama da se na 1\IuratovII pOlludlt sporazume i 1424. g. sklope primirje. Sada je o~mallski ~ržaY~li..!!:h 1I10g~opoduz~ti~~loral;e I!...Anadoliji. Ovaj puta su došle na udar Imežcvine 11Maloj Aziji, koje su svojedobno stajale na strarj "Iaiuog" Mustafe. pok.su emirati Karam!!n i CandarJQ.š razmjerno dobrE' ~!i, jer su se samo morali obvezati na placanje danka, kneževine Mentc§e, Ayclm i Tekke izravno su prils!hlten~95mans,!;E..i državI kao s~~ža«i Damsespr1Jetllo ponovno otpadništvo, vladari i njihove obitelji protjerani su u druge dijelove Osman5};o;; Carstva, gdje im je, 11svakom 6lutaju, za izdržavanje dodijeljen bogat zemljopo~j€;d.

I

u-

,. U

-

~

,W .

"!! '

..

..

t"" .. tJ

f.':, t

{

$ PrisLaie društ\'cuu-,'(wo}ucionanlc,ga to..\U& Jan Hu. (136:i-I4JS).

ILricc1ns)(og h.t:retic~og

pokreta

j

-'

Emir Ciineyl je bio nhiceni smaknuLislom nakon celiri 1I,,
39

rl.

r-

i

Ponovno je jacanje Osmanskog Carslva izazvalo slrah ne SI\IIIO u Bizantu nego i u Veneciji. Dotada sn veze H.epuQlik~ Sv JrIj\rlm~UYllijnma hile prijateljske, \l(:uedja je zdnšno lrgovala s orijentalnim par!.nerom. Naoc.ir.;led osmnnske cl<sp:m-

l

~ije, Venc.cij~je ot]c~pila_~ol':I~_d..!!i~~I~tinnr.a, k.gji su sc lJiIi iznova dOI!l2.!iliJ.2.!;'~\ ,~r(\
~.-..

I

L

(-

,\ ibaBi.i'~, Venecij~jf>:..I'~~2.);. .~r..'.'la.J)~ihval.iti l11.ir~.?lij(> _OSIHlli.2:"!,,:-ol\'0I'i:, :"i,'(.ul~~a J~:lr~~.. Od sukoblj:w1\nja s Vcnecijol11 možda j(~ još opasnije hil" 0110 S Ug"rskoltl, .1"" ~lI ti lOI\\ sl\1c:>ju OSITI"nlije imale posi" s ravnopravnom kOI\tincntalnom silo!!!. !T~!,l'kos 1'0",l.oj(:ce1l1 primirju, obj~ su sc sile iznovi\ sukobile p05lo je c,\r Sigismuml, ,.iedno u~~,;,ki Iw\lj, 1-120-1427. g. od srpsko)!;" dcspot.1\ Stefaua Lazi1rnicÐ. lI~e') lli! ".I\';".je ...i;;c ul.\'r<1enih grauo\'a kuje Srbi više nisu mogli uraniti od OSIIl1\nlija.. l\:oj"[\;".lIija je oll t.ih obrambenih tocaka bio Beograd, bastien protiv l11og\1CeO!illlalu;k.: .,;'.,,:)an~i.ie \l7.v()dllo uz D\1l1aV prema 5r~dnjoj Evropi. Na_~11(1\r5Iw pff~uzilll'\llj" :Ti,"kih )!;r~JoYa osm
L ~ -

!

i

!L. ., t__

.

j., t:ldaf.!1j:'-J~l.~t..?III.i.ca ~ledere'::P_osvnj..r;\1Ec.1j!~.g, g. U,;\dLsprec;),vanj!.\ PQ.!.!.<'~l"t', ,~n!.>itlr,utog lcrit~t?~!ia, zf:'mlja jC...!1~l0:'..lašt.e!~i J!.ved'::!J je voj!.!ii.'l(i t.l~'::0.r?\;i Sllsl1~

Operacije Osmanlija protiv Ug~s~eisprvasu

~~drtl"im

-

'.!,dia

jf:' frontarna položaj za Osn:anlijc pos!.ajao 'nepo vo jj

..

"

'Ul , Albanci,

.i.~J.,:kneda::J}5'J>jh

kojih

II.';.;a - cije je pravo

,

prot.jecale b_!;~_.til'jniieglIcinka

1'[.10.5\1 !11omli['rekinut.i ncnspj~,!!!!...2psadu 8cor,[!!.tI!h..1! 1l\!i~'L<,>,,~1biie\1ii nii]Io:.Q. J:9.I~~~vljelli.~.!J)ad~~ku pok!.!!lillu Erg~ILJ'.r.ilij(o.rn olJl'ane zel1lljf'~fI!~lhl.lJgrjrt.0 j,.~ posebnu ulogu imao 5prctni vojskovoc1a vlaškog porijekla .hillOS HlInyadi" !(OiU~ ,!."kou Sig1~!.Illil1dove-slllrtl (143.7) 'preiiZ'co vrhoviil! -komanJ;;lreor~j;i7.ir~''; \~!(ar:;k\l ';oj:?!
,:;t;i';;ši
L':Q9,tiisJwristlTi'za o~obo.(1mij~ od osm.anskeItegc1!!.oni'); }I -KfaroIAžm:'''raIF:..I)~~ hvat, dodu::e, donio Karamanima samI) novi poraz, ali sult.an 7.bog uku{ rel="nofollow">nepostoj",;,' !;I):;ti,~k(' -i '''('.ine kOilslclaci.i.(:...!!.Uerllgg~J!Šilliti dlJ!~!oli DJ.~sk(!IIl s!doDltC=?:~t_ '?c'!1!<\I1s!:o Car$t:.:Q!~1oslktklJ~ . .~,i. !!:..

~

r L. r \' 1.:.: ;..

---šJiFIIIU!(UCe

IJst.alluvit.i koliko i.' slij<:IL?:hjva!li~

o..__

'_._'~

uskoro

IJ srE.!!~

I~.g§.!ijg"'!l
.. _

_

}"";!I",

r;r;-". i",111:1;1I,r:

,,~t1l;\ !,okr;tjiIH\

Erir

J._.:~j 11;) ~j'''\'I~I07~pa''l1

,!,UI.1.:;'lIj,. (~I'-b:'III:'

r,r:11Iil:":i.

7 ~'1"'H1.:'1.;:lu SU~td" ;., \.:,,:.l1ic1lri 11 '1()\'ij~ 1:1;!"P';)I'~ .\nl:lIllw"I(', . ~:01

..

o'_ .; 'jar.

-' -.

11~dillll1

;'i i,toni,) "::I~.vi!ll neoc",kivOl!12.i i.z!lpnw(, 1!':oi!.jaAn.iivoj .~IJ.!al,?voj abdiJ:"I~ljuc~n! .Ul!! , ..M~lr.J'\U'~.QQno\~) ,:.,.!'()~j"Q..illi.i,'stoli,' i svome 1!,,\(tarskor~I ueprij.a.t:!d.L'.l.li!.aj Var~dao tr~kiJ)')ra7., ".1'01.01<1 i,?!I()','1)r~?.iI~l1irao. No zoo/:\, lIstank" janicara, ut-;I:wllom Iluakovan()p;a iII. P;:!_:!.i~~":;lr~f,\:'1i:;if.r) jt~ ~~II(1.c.iJo Sln~Jlji""ulje rf.i1lnC'ga dol!()n{a..iaTiTcal~.. f\'lllral. jr'

.' i~~''''.'!:.koi

rl.

!~š tako.nepo\'oljan.-mil'

'F\

':rijr.1I1*"

jll(~(.i~lnkll lIi\l.i\":"jll

i\'In.d.'r~kc, t.1.j mir

hli~lI

d1\IIf\:~njf:

111i1"l.IIHli F.:tli,.".n.ma,

jtlgo5103\"~I1~I\t;~ ~r.'nkc, jf!r jP. Sl!ltillt

()l1d.i~ dan

N("!d izdat

i

l1I?ra~I 14i5. ~ada dopotcmlO sl~~ti.' preuzet~lnstlbr~nnti. se-za povratak nurn rel a. g.još)ed~nput, Godmu dan3KaslUJe je despota MoreJc",' Paleologa Ira.jala me~!1 ~Zl\at1.!.ili .!?iJeII EvroJ)U.-!!. z!\.l2il.dno0i;.i.ii,-Osm.i!!!sk_~.Carstvo obuhvaci1Jo je vi~~.Q!1pola milijuna ~.tvolnih kilomctara i bilo veliko kao dana.~nja Francuska. Gllbitak teritorija uzrIJkovan Ti'l1UrOVllllUpadom bie je gotovo posve nadoknaden. Znatni uspjesi koje su osmal\ske armije postizalc Ila bojnim poljima hili SIIIIvelike reZl1llal forsiranc iZ,l!;radnjevojne organizacij". Vf": 51110spomclIldi uldjucivanje :::qHI 1.1osmanskll armiju i nastanak janicarsko,l!; korpusa. Poslij.. 1'1:.18.g. u jani(:arskoll1 JI'!odredu, u koji su se dot.ada Hzimali mladi kršcanski zarohljenici, I1S[)OSt;wlj..n nOv nac.in regrutacije, jer je uobicajena praksa novacenja prijecila dostatno proširr~njl~odreda. Ta se nova praksa sastojala. n t.zv. prliwpljanju djet:akaIO(dev~irmr)' llio!! djecaka kršcanskih, preležno seljac.kih podanika na ()alh;uill '- i to tjelesno

1\duševno

dobro

razvijenih

-

uzimao

se kao danak.

Iako je laj postupak,

nesumnjivo, znacio veliku nesrecu za pogodenu djecu i obilelji", ipRk bi hilo jedlIostrano gledati na prikupljanje djecaka SRmo s tc st.rane. Naime, rcgrutacija je lIIo!!,l"1.IIaciti i društveni uspon, i to ne samo za ouc koji su potjemli iz siromašnih obilelji. Naime, postojala je stvarna mO,l!;ucnosl.da na.johdareniji kršcanski djecaci Ile budu dodijeljeni janicarima nego dvorskoj školi. odakle je vodio ut.rti pnt. do najviših položaja u državi. :\-1ednjanicarima.je rastao utjecaj derviškoga reda (,rI:(q~I", ,ilo SP.vc,: U prvoj polovici lfl. st. moglo opaziti u punoj ošlrini. Df't\'išl bek(n.~1mogli su izborit.i t.aj uI.jecaj, nema sumnje, zato što sn janicari bili podlu;~ni sufijstvu. Njihov je nljecaj bio tako velik da su organizacijski model, oblacenje i cinovi janicara slijedili nzor derviša bckla~l. Osmanskije vodeci sloj bio blagonaklon prema takvu razvitku slvari jer se time smanjivala opasnost za driavni poredak od Itrivovjernih i nemirnih

derviša, a ujedno je njihova kanaliziraua ideološlcapnergij;t ucinjena korisnom za "Iil.ist.ic'-kusamosvijest janic;tra, i tako upregnI/ta u kola državnih interesa.

R Gri:ld se poluutnk

PelolJon~

." Oydj~ je rijec o drugoj pod MurAt.olu I.

ta.da 1.\'40 Morr.jn..

bitki na 1(050v".

Prya 5" zbila,

)tl\l", jI' vec spomenuto,

III Ponekad se prikupljl\nje djecaka prakticiralo Yec prije. O,latl_ potjocn l uljecna shv/lcanja OJhi.toriogmliji u pogledu vremena njegova poslank.,.

!:tR9. g.

mednoohno

pro-

I! PretpostAyke da se - prema s"stavu I'cncik - oduzimao svl\ki peti djccnk nemaju nikakve n~l1o\'e. Mnogo je vjerojntnije da se dana.k Il krvi u k"Antitnti\'noll1 pogledu )(lIpio prf:ma potl'ebi. 11 Na i.18111obraceu; ,1anl\k \I krvi. "

Tl\k.. nazvau

Bo.njaci

prema

"strajo.li

polulegendamom

su, medutim, mistik"

na tome da i meduujima imenom

živio u drugoj polovici 14. st. i bio ucenikom vec ~pomelltltogi\

lreha

kupiti

H,,
r~" koji jt, po njellltt dohio hun on Ilije osobno ntclU~ljio.

41

~1!e}ftl1

'

2. OD LOKALNE DO VELIKE SILE S_Mehmetom !L(1451-1481)na. vlast ie došIlOsultan kojj je OS(J1anskudržavu !!,Jcda_r~km.2lnih velicin~!!nio do raii~&velik~~. Odmll-hEakon stupanja na prijestolje 1451.g. dao je odstraniti brata' Ahmeta,koji je još bio II poVO]TiTIa., da @ fn~oOšiguraO'neoli~nicel.!~m~~-:-B.ra!9uboj~tvoJe--bJloj~ i
ša.-StaJiilišfai4~ologijevl~ti. U. njeg"ovuctive~om zakonikuizricitC)stoji: "Za

-r-~ ~6-~

održanj~ j~ p~retka u .svijetu primjereno da onaj. od mojih potoma~a ~QjLpostaJlc sultandade ubiti svoju bracu." Pi-ema.tom obrazloženju,jedini je i iskljucivi motiv te okrutne mjere bio clcŽ-avnirazlog: osiguranje 'smjene na prijestolju bez trvenja, želja da se državno jedinstvo ne ugrozi bratoubilackim ratom - a. ne, kakocesto smatra.ju cvropski povjesnicari, navodno urodeno barbarstvo Osmanlija. Karamani su još jedanput željeli iskoristiti promjenu na državnom vrhu Osmanskoga Ca.rstva.da se oslobode nadrnoci suparnika koja ih je .tištila.. Karamanima. su se prikljucili i u Osma.nskoCarstvo ukljuceni nekadašnji emirati Ayd1l1, Gcrmiyan i Mcntc~e. Kada je, medutim, Mehmet na celu velike vojske napao Karamane, njima je preostalo samo da se pred takvom premoci povuku i mole za mir, koji je imao biti otkupljen znatnim gubitkom teritorija. Otpadnicka podrucja Aydm, Germiyan i Mente~ekao sandžaci ponovo postaju cvrsti sastavni dijelovi carstva Osmanlija. Sada se mladi sultan mogao nesmetano posvetiti želji svoga srca: osvajanju Carigrada.

To što je mladic

skupio

smjelosti

za taj

- u svako

doba. - ludo odvažni

pothvat, nesumnjivoje vezano uz dpživljaj frustracije u razdoblju sazrijevanja: 011je vec dvaput zatajio pošto mujc otac natovario teret sultanata. Sadaje htio dokazati da je kaovojskovodaravansvojimprethodnicirna.Bilobi, svakako,pogrešno pretpostaviti da se osvajanje Carigrada može svesti samo na taj subjektivni faktor, psihicku konstelaciju mladoga vladara. Politicka. je situa.cija. za takav pothvat II svakom pogledu bila sazrela. Osmanska se vojska u meduvremenu razvila u armij.!! !~nimne...!l.Q_~m.c rm>ci,c!JHsu je-~gru.!v.9rile stro1todisci\>linir~ne,regula.~ejet!!l1ice :.nalmes~ij~.~ e1i~niO~~~~U<,i.!.1Kara. Ta armija više nije imala ništ.~ zajednicko s nekadašnjim trupama gazija koje su otprilike jedno stoljece prije toga izvršile prva osvajanja. Misao o zauzecu carskoga grada takocter je. vjerojatno, ležala na obzorju ocekiva.nja osmanske javnosti i to ne samo zato što je Bizant, to nekoc vrlo mocno carstvo, sveden na maleni državni teritorij koji je, u cijelosti okružen osmansltim podrucjem, tvorio još samo strano tijelo u osmanskoj driavi što ga je vec valjalo " odstraniti. Carigrad je, više od toga, bio legenda.rna Zlatna jabuka (Kw/. B/mn, doslovno: Crvena jabuka), velik, bogat grad kršcanskog svijeta koji leži nadohvat, privlacan objekt osmanskih stratega. No osmanski velikodostojnici nisu bili jednodušni u pogledu pravog trenutka. za. takav pothvat. UžjYR9ci'p!ivatnog_~!JmlioDosie4~ (mulA:)nastupali 6Ul,ao -5;Qlubo-

r

'JJJ A.,\}\t0:~ ~~ }{~~C-

~ ~ ~,

1~{tA d"~'"

f

,pr

~L..: U to se vrijeme sloj privatnih zem\joposjednikasastojao od clanova osmanske dinastije, s djecom i muževima osma.nskihprinceza, te od vezira, visokih vojnih zapovjednika, pripadnika najviš~ državne birokracije, potomaka komandanata i:6 doba naseljenja, ostataka turske plemenske aristokracije Anadolije još iz predosmanskog vremena, dvorskih službenika, šejhova i derviša. Taj se sloj protivio odlucnoj vojnoj akciji protiv Bizanta.jer se, vjerojatno, plašio da. ce eventualno osvojcnje Carigrada okrenuti cijelu Evropu protiv Osmanskoga.Carstva, pri cemu

42

.,--

'.. ' ' ' \.,. ~:. 0

. :;aitJe/J' hi mogao biti ugrožen njihov osobni posjed. Stor;a je ~.;yiza Lib zelIllioJ>§ie4!IL~ bila

."zadržati

i ne povecavati"

.

'U

shvac~e zastupali
la a, u io a

bine_ za. n3:j~~c..~ostojans~vo (~~) do_~oziva,. ~,akq.~a JI? nov!!>elita bi!LP9_S\'c zavisna od sultana, ciITllad je mogla prigrabi ti iz!>,jmnu moc,odnQsuo vlast Moj iivotom i smrcu svojih podložni ka i raspolagati znatnim priho~ima. Ti cl~novi novogadljela Ceilaalnog'sloJa bili SU IStrgnuti iz okvira svojih prvobitnih društ\'cnih

I.e iv 1, :0

mnogo više voljeli rizik nego veliki privatni zemljoposjednjei.

I, o il. a 1\

SuHan_ie...!>~o potpU!)O na s~.r,!:ni "jasyebova", njih moga~adati

velikoj

podršci

ne samo

zato. što se up.r.~vu (HI

'Svo~L~..!!lilj§I~()j zal!.lls!\.:JI:Q.je

lTIanj~J>.U
zemljovlasnika,što se višezemljištamoglopodijelitiu oblikunadarbineopoziveu ~vako_dci1)a~.toj~jam>io~V:-p~k>ž~fiT~ vec~.!1je~ovaosobna mQc.' ---~ao ~~~s.!~!lIi_~_H~.!.1o~.i!j!!l1jezahtieva za uzdria~n.je. Jn~~ bi Orhan imao nastllpiti kao pretendent na prijestolje. Mehmet je još dobro pamtio

Il II C

Li ,r, II

iiegaIWne pOš1jCdiCc obijifareFa u'veZi s MustaTom, a. nikako nije želio riskiraLijoti mjeru dao ela.se 14&2.g" u samo celiri_ jedan gradanski rat. Tako je kao p!..v.!!

!! e s a u o TI

lo o U

-.1 -.:J

Pri Lome ~u ljudI

iz danka u krvi u daljoj ekspanziji vidjeli kljuc za proširenje svoje - makar i iJCsigurne - moci i prihoda, to više što je ukupno zemljište što se moglo preda.!.;\I vidu nadarbina upravo dostajala za namirenje vlastitog poLomstva,ali ne i za dalji priraštaj i nadolazece generacije iz danka u krvi.

j-

a 1.e h :.\

rJ

veza,a nisu ih odredivaleobiteljskei plemensketradicijei interesi. ZaLosu 0111

,-

I, L, o

tj

t

mjeseca, nedaleko od ca~~~oga ,grada!_sadana evropskojoba.li Bospora, p~ kao mostobran. Car Konstantin je uzalud lražio saveznike. On je,d'Oduše, sliiopl05papomvjerski mirI', ali mu je malo pomogao. Tako pono~n i ca.rskigrad na Zlatnome rogu nije niogao odoljeti divovskoj vojsci koju su polm:nllk Osmanlije. Poslije9Psade duge 54.E.'!.na,1?al~_":"Zlatn.!Jabuka." 2!J. svi\1njal.:lli;t. u ru~e Osmanlija. Pri_t0!1lJ=~ i Konstantin, posl~d.!!ji istocnc;>ril}'!skLc;ar. Stanovništvo je Carigrada. bilo opsadom i borbama veoma prorijedeno. Radi ponovllo~ naseljavanJa.grada,mooilizirani su nesamo Turci nego i mnogi Ga1kanskl STaveni;-z1dovri GrcI- ne samoOiUlWjisu p01ifcgJi Iz samoga-gi-aClanegoi Cll:Jc!OVj" ~~no~mštva d~!ckih_g~dQYa. TLs,! se G!ci.!1as~fliCucetvrtLr~.~~Ii9L cegi~~.~va!li fanarioti,;.Onice.k~nije u po!!!ic!;0l!1...životu Osmans!~o!@...;:~~~~,~ još.~nati važnuu!9gu. Ðe!.10v!jau~~I!'!.~~1i z~driati svoju !;~lu_niJ.'!. II qn.la~~,_:;_ ~~~J

I ..J

tJ :J I j

j '

'" >" .-.'.. ,.: ~. ' 1-:... . !:" O.

H EJ

~.1 LI H Podaci izvora o Lome ciji je sin hio t..aj Orhan pl'alurj~c1\i su. t.1'cogduj~ lo tit: t:~.t:.L I3G)'~ZiL"I; navodno je nasLr"dao 1453.g. prigodom zauze':" C..rig,....... U f{mltc1i I'Hsu., nA5uprot lvr~avc A"nadolu Hisar_. koju jI.:na m..alu.:&:r.ijsl;uj sLnu.; i;:~~r~dI0 Bay(oziLI. lG Od 1054.postojecu shi1:lI1uizmet1u zapadne i i6Locnc,rk\'c t ;balu j,=~loldnuli vc~ r-in=uli~'I.. .kom unijom I 43!1.g., Iwja se u bit..ome svodila na napuštanje l,..avosl"v"('1( vjcl'O\'anjll i prijeld1." na rimokAtolitku konfe.ij\l. U..ija. je 1452. li Carigradu .L&\'ljc,ia ..a s..al>\I.

"1 "Tf.'

..: ,'-..' .~..

I-.;.' I' I,'t

~

:,,;;n!.!!):laf.n0l;!1- rog1\, 1\ uz~o ~m je, uZ '.!.Y.jd. daJ~!.~c'.ljn.glavarinl1, bila rI~~~~ ~j~r$ka S31!!QUpr,ava l~ sIQu(),lalrgQ.~allj~. Stjllall'~1ehmel II, koji je zb~~8.\!zeca carsko~g~~ dobio lIadimak Os. :::~'i!"\f.1FriIi'7t), prCIl1~f.i()..k-.~a.da .svgje..sjedišle iz ,J!)d..r!tna_ti~rigradt li1>.!!.PJlcc i-:!,':.te7.l1ozva!0J~~~bt~I~~2l~Ov!!..iš~vf?_ uže p~~I~!~jezgre .yil.2j~_5ada preležno. i~:;tlTts~~q~le!l1a crkva sv. So!~e {!Iagia Sophia) .I!retvor~na j~ u Q~'\mij!LI!.Q.~! ;111<:'110111 Ayasof.JJ.a. Osil!!..~ga, li ~~~kornje središt.u podignut.jHcJna ori.iental~o.!!l

obicaiu,.nadsvo<1eni uazar (Napali Gar~I). Osvoj.cEj~~rigr::ul~!.ii~-..!!p.nijelo_p.Qsljedjcc_~oiih SII se bojali 7.cl!ili2vlas~~fi. Up~a...o.Rup~~lno!.2.l1Ojej.Q~. nt!rst.ilo p2.!()laj O::>!.!illnskogCarslY1\lL.B..YTillli. "\.i~wcijaje rož~l.rjl~ s}dori~~ ngo:::p!..5..nOV()I.1I eV~opsl(g1l1vele::;.iIOIJ1.Ona je n.'.,. ""iJi:ci Sv. [\'1arka zato zaj1\lllcila ne samo slobodu t.rgovunja nego i hescarinski ; "!lzil.. Prehrambeni proi~voJi, posebno žitarice, bili sn izn~eli iz slohodnor,a !'.:.bnog rr"l1l('ta: I\'lehmet ]1. je zabranio i7.\,"1 takve robe, pod prijet.njom n:1jstro-i..:> ;"Ji7.I\t', da hi 0si,~lIjao opskc.bu vlastitoj!:), ~taliovništva. napose vojske. ~(' d~~ bi .-':.ra!.io !,o!.p"rl1 c\'enll1:1Inoj neprijateljskoj opskrhi."' ;.;'Ibn \,,'libuls1.vene pobje
.:;!r.';)otl~ojz

",idi odbiti napad brojbnojace osrnanslcc \'ojske.20 Ipak, ~~J.l,1Q!L..i~~evsrJ.12~1?r,k~ ,; ~;::ava, koj,,)~ spram Port.e mogla barem odriavati va~!,lni status, bija ~lkl.iucpniL \I nS!II:tnsko drž:wno podrucje, a zemlja novog teritorija pretežno podijeljena spahi. j~ma 'ii.vidu-t.imara. Go~lifHI-(j:ina k.;ši!ije ista je Šullb;m;'zaJešihi'bT?aill.sI(U-ae~!;o.. ',",::inn

r.I<;r"!~,

dak.le

!,od~llcj,:.

pploponez1\.:.

';""oV"O~i.: Il ".\'1'''1'1. 1'lJsliedl~p o
:rime

JI' B.izan.1.

najza(~,i7.gllhio

o~f.al.h

kOjU;' od IstoCIIOrtl1~lcnS C.;)\'~t.\'a pP~o'tiH)

----1t.\,,:.JI:I'.\' od

gl'f."ko~a

-,!:,~,'~pr ~.:: ~mf)I.!'!~b!ji\\"i\}o I:: "Etnb(';rgp"

i_o;~il1 pf}lin,

S"'~ do kr.lja

H:i jZ\-C'1. Tat.nog

što

doslovno

ntat.crijnla

7,;mti:

li

rad.

NI,

iUH: J.~en<;tantil1l)pol

u obliku I\'o(n .sttt71lJniy,-,.

sultanaLa.

koji je vrijedio od ]6. do 1:3. ~t., ."\oc;im 'Ž.i\'r.iuih

'L'TI~:nd,:<\ !i \,J ""!I!...fH\rH je ohuh\'.1.t.;o i Qf\l7.jC, 0)0\'1), barut, ){Onjc, pamulc. i ,h.. IP;~!".' Mt.J"","_;t fl. O t.ome IISp_ J. II. l\'1onll1f1ann, Zwd o~tf11\uischp. rm;\'Ioh-idl~ I 1,..h1!T1fkrt.

1!: r\tif.t,~ihll1~~t:"H

1f1 f.:rlj,+.ld" :.,..;,I~t'd!ijl'f~:o..

'l'f'Jil;o~

:\'1 Pri nhn'.!!i :-.<;5i 3;: ~\":)j;H1

ZUr oSlI1anischcn

'i1l j rnf1~~lIi 'hll"d \,(.:tIra

l\aralJ1<'\l1i

jr:, takn(":"I.

Pi-0f'()\'ijr.dim"

vdiku potiu\o

t:escltidltr.,

imr.no\'i1ni

\'clik~1I1

~V. I, 19?1..1922. n'7.irima,

pOpUl"

sl."

[1oljr.c(' (HI t{' ."tli~ d.~UI XVf. 177'~2f)t.

r~c!1IIn.

;\;fel"p,:,

I "".';.

~lehmct.~pa.~~. ulngq

iml\o

~orlji\'osl

l:t!ijan~ki branitcfja.

~u':pnJ~~tr.'_f1;"n() mis.lj~ni(~ da. je papn 1<...Jiksl III. odr~dio

rrt'Jtjl~w,c ~.le~1ut.iln.

~\'alll(:lpj~tran Ile lI\oit!

{(..q"i~'_!:~!t:')L ~;". [)rki.i'1li

siro!w

po(ll\~vno 7.Yonjenj~ 7-n. w~pt")m~lItl U~ ;, 1);..,).., pro,l n~nr;r;I,lo",. On j~ "'cc tri tjt:dll8. prij(! tog.'\ U\'CI,,) 1.nal< 7.VOtta 1t podu:> ki\fJ !tf1,-j,...j"Pli,..jrn:\ Otl !Holit"" 211 kriiall~ hoji ~I('!bore prot,i\' 05uHmlija. Tn ~(' ntm~k<\ 1,\"011""" ~\O~t~pr:!lO :'! {~r";k, :. p..d'}<"'ni!n 7.,"nnj('lIj(>l1\ ;m~dl\~"_

I~~i,ii C!'ra;zon) je 1<161.12: Malo prije toga carstvu -.-Trl\pe~u~Ca..r8tvo Osmanhja pripoJeni su (tako. er na ::.J>ropao Crnom-meru) (1enovljanskntrgoV3Ck&" naseobina Amastris (Amasra) i turkmenski emirat isfendiyar, kako se u Lo vrijeme zvao Candar. Tako je djela zapadna polovica Anadolije postaJa podrucje pod osmallskim suverenitetom. Svakako, \lklanj~n.ie Trapezuntsko~ Carslva doniielo ie sultanu !!o!~neprijat~Jja n~ is~ocn.ojgranici, E...~~Uzun'!..lla"anau;~~arl!. turkmenske države Bijelog QVl1a (Akkoyun~u). U Maloj Aziji je zakrnlko valjalo prekinuli vojne operacije kad se osamostalilo. Vlaško. - od vremena

Mehmeta

I. vazal osrnanskog

snlLalla

-

pod

Vladom

IV,

novim

vojvodom11. Ipak, nedugo zatim mrzitelju Turaka Vladun zadan je tal0~ebni!~lteresa sila~ionica nij!~, ~(lu.!:i!!!.. b!!o jedinstvene. akci.is"pll sc Vp:ne01i:..!I'I.~lase!.am OSI!l~!llij~~~like prep.uštcna samojs,::bi. Samg,k 1;lpr5ki..kralj~1~Liji OSIIHl.nlile hile oduzele. ,Uostalom, velill j~ dio stallo"y.nlš~va Bosne, pošto s,u Osmanlije osvojile njihovu Will) i!L-E.eš1o na isl,<1.m._~'\.J:eci ni~!1~,_v je~2j~"1.tn2.".!!!pžtc.J)rotu m aci t.i.~..!!a1.noll}

!:.~prostr~nlenošcu tzv. J2Jurnil.~t!JIIJ.~medu niima. Pri tome j" rije~ o rlualistickoj vjeri u kojoj su bila pomiješana tlcenja kršcanst.V:1.i manihejstva. Vecin'l zptnljovlas!lika koji su pripadali bogumilski obojenoj Crkll! llO.5II1J.g katolicizma, bogumilima SI', svakako, cinio kao pravo oslobo.1enje.21 Još jedna nada Mlecan!l, tj. dace pomocu pohlllljl'nih Albanaca barem omesti zamah osmanske ek-ŠPiii1ž1}"e;takodp.fje bila osmfcnOln:':-pro»;;;!. jer 'sj;' OSI1J~-;; ~Iije Šti1i-TISkendCrhp.ga(H6SGlmfiil;-ilslanilt.. koji ".I~iIT)ez--;;:;;,k Xlbanci

'1 Voj\'()fla. IH\.<;lovre:E;.t~l1ll\\1 kršcan~killl ,)rijt:ll.1 i i'l.vorno O'l.l1aCi\VAvoc.1u vojskr..

\':\7.alnim kI1C7.cvill<'\mn. NMluv ji! sl(\V~l1skog po-

n Vlad je zbog svojih zvjcrstava pr01.VIlJ\ r-rq (što 7,nl1.6 n1lhijac nn k...I'1<:)ili Dr.k..t '1d tnl'; vojvode -"krvopijc" potjece zlop;lllsni lik varnpira Dmkllle II !rivijalnnj litera!nr;,

{davo)j

23 Ovdje se ne Hložemo haviti tim.. koliko je '1pr.1vrlano govori!i o hug.mil".II II Bosni. Za t"j p.."blcln u l1o\'ije \'rijeme usp.: Franjo Šunjek, L~s IIchrcticJls bO!fuil\que.,," et le mouYement C.1lh1\TCall Moyen Age, \I Rev\le de l'hisloire de. religion., CLXXXI1/1, Pari., 1971, .Ir. 131-181. 2& Ov(lje vAlja podsjetiti "It to da ~U Boinj"ci i nAkon prihvocanja is1ama u!'ItrajaJi na pro,oor1enjn lcupU~nj" djecAKA u Bosni. To hi ~e mORio po\°e.7.ac.i . cinj~nic(\m da je bosAnako pl1\l1in4iko !l;tl1novni~tvo bilo vrlo sirorn3.~lIo. 45

---

su kao drugi narod u Evropi prihvatili islam da spasu što se spasiti dade; oni ce zajedno s .Bošnjacima imati ulogu islamske predstraže..na Balkanu. Dvije godine potom morala.je Venecija. ispaštati zbog tog~'što je nastupala kao pokretac protuosmanskib koalicija.:' Osmanskaje egejska. flota s otokom Negroponte2& pomorskoj sili oduzela važno uporište. Sada su Osman lije, svakako, morale voditi rat na. dvije fronte. Kad je umro djelotvorni emir ibrahim, izbili su u kneževini Karaman sukobi zbog. nasljedstva.. Mehmet-Il je is~orlštloltCslguri1U-iltu~]u d~-Šei46t[-g:~riješr.t'og sii:parmk.~. No ovajP.!1L se više nije zadovoljio time da. karamansku zemlju ucini vazarnom državonl. Krai:k'imTe potezom pretvorio zemlju ii vilayei, -ir: 'veliku pokrajinu. Jedan je k~raJl1!o\n~I~LE!iri5j~k.ug!io- prebIc;.~1Uzunu H~i1Ul~ nj~g'!-i~~~~Va~i pomo~.pr9Li v Q~l1lanIij~. Ako je dotada težišle osmanskih aktivnosti pretežno bilo u jugoistocnoj Evropi i zapadnoj Anadoliji, oLada se državni vrh u Carigradu bio prisiljen obazirati na istocnu Anadoliju, gdje je \I meduvremenu turlcmenski plemenski savez osnovao državu pod imenom Bijeli Ovan (Akkoyunlu26), jer je time nastala potencijalna opasnost. Ta je državna tvorevina formirana u vrijeme nereda koji su u tridesetim godinama 14. st. uzrokovali raspad mognolskog carstva Ilhana u lranu.27 Istodobno se na zapadu nekadašnjega carstva IIhana pojavio turkmenski plemenski savez nazvan Crni Ovan (I(lIrakoyunlu), cija su nomadska plemena od sedamdesetih godina 14. st. napasala svoja stada izmedu Mosula u sjevernom Iraku i jezera Vana Il istocnoj Anadoliji. Zapadno odatle nomadski su živjela plemena sunits.koga Bijelog Ovna. Njihovo je središte bilo Il Diya.rbekiru (današnjem Diyarbakiru). Isprva je vecu pQliticku težilllI imao inace šiitski Crni Ovan. On je pocetkom 15. st. uspio zaposjesti Azerbajdžan, s glavnim gradom Tebrizom, pošto se raspalo Timurovo carst vo. Istom je pod vodstvom Uzuna Hasana, tj. Dugog Hasana (1453-1478), plemenski savez Bijelog Ovna postao dominantan. Godine 1467. uspio je uništiti svoga protivnika?' tako da sc ta državna. tvorevina. posve raspala.28 No time se UZlln Hasan sukobio s timuridskim vladarom Abu Saidom30, gospodarom 1hnsoksanije, istocnoperzijske pokrajine Horasana i Afganistana, koji se.smatrao vrhovnim gospodarom Crnog Ovna. Abu Sa.idje 1468. krenuo u pobod.protiv Uzuna Hasana, ali ga je ovaj potukao. Sada je Uzun Hasan mogao premjestiti svoju prijestolnicu u Tebriz, tadašnji perzijski glavni grad, te se proglasiti vladarem Perzije. Nije to

ucinio s nepravom jer je on labava državna tvorba

- premda je pri tome mogla biti posrijedi samo vrlo

- zavladao

je ne samo podrucjem od istocne Anadolije do

2&Otok Eubeja, i&tocno od Atene. 26 Ovdje je rijec ili o nekoj .taroturskoj totem.lcoj iivoti1lji ili o nekoj paslUi1li ovaca I,oju su uz@;ajaliti TurkmerU. Driavna se tvorevina u ZDatUltVenQjliteraturi oznaava i kao Bijela Horda_ 27 Smrcu posljednjeg vl..dara nbana Abu Salda 1335. g. 21 Tada je izgubio iivot cak j &posobni vladar K..rdo~..n/".. Cahan Šah. 28 Na ptistolovni nacin prešao je jedan ogranak vladaJu« ku« Crnog Ovna II Indiju, ,dje je utim o.novao dinastiju f("Ib-iahoVl' u Golkondi (Da Dckkanu). 30 Ne valja mijciati s IIp~avo spomenutim istoimenim vladarom llhana. Ovaj je Abu Said bio Tinlurov praunuk. 46

r,. r:;1

Sirije nego i južnim i zapadnim dijelom Perzije te s oba Iraka.3l, zajedno s prije:>t.olnicom Bagdadom. Mehmetu Osvajacu nije se dopadalo oblikovanje velike sile na istocnoj gra.nici njegova'carstva. Tome treba pridodati i to daje odnos medu dvjema silama nakon uništenja. Trapezuntskog Carstva bio vrlo napet: naime, supruga Uzuna. IIasan:\ bi\,L je trapezuntska princeza. Povod oružanog sukoba bila je spremnost Uzuna Hasana lla. pomogne Karamanima kada su se oni htjeli osloboditi osmanskoga jarma,

\

,

" vodilir:!!!3!:!~g,.EI!~tr~lab~, pove~allQ ~1I.r.kmenskocars.w. Bijelo~_I~~,e 521 nomadi, \I priyrednom je i u svakom organizacijskom pogledu Iona mnogl) nižem-razvojno'iii 'šiupnjll o(Cosmanske driave. Ono ie doživielo pr.enagH \l5\)On I!.Qliticke' moci i oiz -r--= -.',- -;;-:-;.., vol'no centralizirano. 1'iilw g e ~no,nj;~?_vt~ki por~z lfl3.' u,~pc~ ne za.c'!duj~.JS.adI~ Uzu.!!.1!!~:>!1.n_.!1ep_':!..n'lh pola dCSetTJecazatim umro (147Sf,njegova. se država raspala, a države-nasljednjce je u prvim godInama 16. st. zaližeo ša:favld" Sali Ismaiil:-No'Anadoliju su'Z-;;=lovo' cijehl~ ukljucivši Mahi-Armenijll'zapcisjeie Osrn;rliije;-;;~~10'j;;-Još emI= raLZu-lkadr32 mogao neko vrijeme izmicati' osmailskom utjecaju jer je 'bio pod man1eiUffiiTiVrhovniŠtvom:---, ' , --

-

Od clanova ani.'io6manskekoalicije preostao je još samo [(rimski lianaL, dio

nckadašnj~a~ongorsk
"\iCiiCcUOrn:- - -, --.-- --, '. -Ostalim vojnim akcijama koje je poduzimao Mehmet II. nije bio doslldcn uspjeh. Otok Rhodo: rel="nofollow">,li neposrednoj blizinijugoistocne Anadolijc, zuacio je t.ru.jnu opasnost za sigurnost osmanske države jer je bio u posjedu mocno~ rcd... i'iano-

b

.k

o

k ,

tJ "

..

,

:,! ,..I f.

U .,.

J !

i~

j r' (-'.

l

i.; ;..;

,.. !:~4 U F! U [1

tJ o"

~::'

~" .11 Tz.v. arapski lrhlc i (zv. pet-zijski Jr~k, blizu llcUl\adana. i b(.Jh.Uit~1 i:otu':u\'..GJ borju Zc;gr-vSi~. 32 P..vobitno 33 Gir.,

Du/g.d..,

oko Ma

je ime \'Iada.iute

dinastije

\I j\lgoi.tocnoj na Krimu,

rÐ

Anadoliji.

koje $U k..im.ki

TAtu;

j~g"v""r"li

C,,"...

.,.!..,

" ~': , ~.

i dobro utvrden. Vojn<1operacija protiv oLoka u godini 1480. propala je zbog obrambene snage vitezova-redovnika. Sulta.u je morao prihvatiti poraz i 0<1 U,..,..m.-Armija placenika kralja_ ~1atijaš~_!
V,,"Cc.'"

_,o

"):'. 1I\11.i5ncOSI!l<1niijc i7. Evrope.~' 1] pocel.ku se ('illilo da više uspjeha obet:~l\'a vojni pohod Ila južnu Jtaliju. Pedije z1\uzcca Carigrada sull"n je prenio politicku Il1ct.aforu o "Zlatnoj jabuci" IH' r;.im. želeci 0svojiti i Laj ~rad. Isprva su Osmanlije z~ista \lspjde zadohit.i Otr:lntr! 'I j\J:"n,)j Ilaliji, kao Jnostohran. :'0 taj pocetni I1spjdl oni niSI1 1I1.)~li t!a.lje razvili jr>r .ii' 1.181. b' \!~hmet preminuo \J pet!eselprvoj god:ni. . Osve.jaccrll .iI' iH'st.ala nrsurlllljivonajv'linija vlad<\rska figura oSIII<\ns!w povi.:";! TJ.l.,VI) "f~ vrednovnnje nje;;C' .. osobe ne osniva sarlll) na osvajanjima. iako .i" !""n~"l\ski t.eritorij pud njel;uvilll sUll~Ulatorll POVebll1 7.a ijO pust.o. 'Lircnut.ku slIIrt.i_ . :..111:~,t1\J.!.. iwosilnj':J\~vr!ii~~~.I\"p_o~!eth1Ega..driavnog podrucj'.l.:l~,-f!.!)OO krll?, :ilo .,d::,(>vnra velicini fr<1nc.uske, Si\. N.i~lIIacke i država. rkncluksa zajedno. Teritorijall\i .." i,i t.,,]( uaSIN' Tilllllro\'oll1 pro\'alorll ne salllo ~I.oje bio lI"dol,I,;-"nllll I\r1Illskirll lIallaloul, f\SlUi\li: mSl'olo7.ivo~ zl,tn!jišta bih :''':i:C~I''\. 5111l<\1I:'~. ol'it,), smat.r:!o pnsiljt'nim povcr:ali je osvajanjima. Dn!~" IIlr'.!r),I,,_ko.i.oll!:<;>Mel\ln~J:1LrosI1l~~:'..?:!:,:st.j~'ranjc ZCIII)j()bilaje odred"I!~ J'.rn(\ rpfor 1\11\'" najprijcJ!;-1J.kllP1\Q r,a.~pQ..I(Ji.i'yQ. zgl\l!jišLe !w.n.lb('i!~1!!Q..J:Ji,~e.. t.1' ;'.:.;,r!l'" rekn n', Il1j<:r'1da"nesu bile t r1.imovinske k;!l<:r,Qri.iJ:.;.Jlri vnJ.JLiPO;ill~!.Ul!.!..~i.(-). :':':.J"'; 7.~dlli~I.!!l..'ll!'..r!.kf, IIIn~_'!.1J::n/) i drž;n:ni p,?sjr:rl (~:-iYlin). I. li ::>I II\.aj 11~emljišta koje je bilo HIl/lk imao jI' lJosjC'dnik ncogla.ni"!'lIo !:':;pohr.;anja. Najveci dil) HIIL/kotln bio je II '\lIauoliji.

pra.n

:2. !'ro~l.r:\tle z('lIdjišne povl"ine prii}:tdal~sn \'jC'r~kiIlIol.i\'iranirn. t.zv. JlfJl'0~"ill1 ':v!lI~bin:!llla, pa su t.ako bile. nilsijednopravno gledano, HItllI!L.~ J/lQ)'(US (Imb':! i'uk'J). dakle nislI se smjele podijelit.i kao uRsljedsl.v.) uiti otuuiti. Prvobilna je '1!lmjenZl tzv. polwiuih z
r \'" L

.,.~ NjeGov .i. P0rlL.t "IO"i. kao i IJrOP<,\j pokušaj lil\ Sc rIomO(;nfl njemacko-rimsl,,, krune. illlao :1';.1:, 1:,,1(0 sc gdjegrije tvrdi, posllliili osposobljavanjem vl tite vojne sile d" bi drhvi Osml\l1lijl!. ':;'.d.'11:'uni~tA\'aj\l~i UdRI":tr.. lJ tome ga je on\ela iznenadna ~ntrt 1.190. g. ~r. Olti,) '20% w~r.l\ I1f"JIO,;t.11je hila rrij~ bitke kl'i\j Ankare. .:i~:

I I. l

nego

i drugil1;lnekretninama, poput cesmi, mlinova, duclI.na itd.) II.nalaze se u

njegovu privatnom posjedu (mulk), te ih je predavao jednoj pravnoj osobi, upravo zaduibiui. Uživaoce zadužbine odred.io bi njezin utemeljitelj. Kako su zauuibine kao vjerskoupravno utemeljene ustanove, suprotno privatnom posjedu. bile manje izložene opasnosti ou razvlašcivanja i k tomu oslobodene podavanjn, pn su cak smjele utjerivati neke poreze, vec se zarana pristupilo utemeljivlI.nju zadužbinn ne samo u dobrotvorne svrhe nego i radi zbrinjavnnjn vlastitog potomstva. Naime, potomstvo je utemeljitelj odredivno da bude korisnik z,~dužbine. IJz to se tako moglo zaobici šerijatsko nasljedno prnvo, koje je predvidalo diobu nll5ljedstva, t.e sprijeciti usi tnjavanje zemljoposjedIl. 3. Na.pokon, valja spomenuti zemlju koju je posjedovala sama država (arz-i mir'i). Postojale su dvije vrste državnog zemljišta: državne dornerlf~(hn.H IlIimnyrm), odaltl~ je suttanu pritjecao novac za uzdržavanje dvora i za druge centrlllne državne izdane, i nadarbinska zemlja (timarU), koja se dijelila u vidu na.darbina.. Kako je spomennto, timarski se sustav osobito primjenjivao na Balkanu. Naime, hivši su kršcanski zemljoposjednici pri osmanskom osvojenju pohj'~gli,JA t.ako da sn sc njihovi posjedi mogli pretvoriti n nadarbinsko zemljište. U zamahu svoje reforme Mehmet je ollredio dajoš samo int.enzivl1o iskoriiit.avano zemljište, poput. vinograda~~ri.~... od!1osno.~~ucci zg!.:"!-(!~ koi'! ~!!!.7:Lobrw(mlinovi, d'l<~ari{karnvallsaraji), smije ostati \I pr.!.;'atnom p'osjedu ili kao z:\dn7.l~ina. Zemlja, pTllilarno proizvodno sredstvo pret.ežno agrarno~:\ društva Osmanskog Carstva, prevedena je u državno vlasništvo. Najveci je dio podrž;l\'ljel1og zemljišta podi. jelj'!Il u vidu uvijek opozivih nadarbina, nmjt'sto place. Seljaštvo je bilo posvpzadovoljno takvim opcim uvo(1enjem timarskog sustava, i 1.0zalo što je bilo manje izloženo samovolji nživalaca nadarbina nego zernljovla"nilm LI!zalo što sn im ob. veze podavanja bile m1\nje i, prije svega, I.o~nij" ,!t.vrd"ne ncg0 pod despotskim zmnljovlasnicima. Ideja t.e."agrarne reformc" nije pot.jecala osobno od. ,"It.ann, 1Iegoju je iznio posljed!)ji

~~_h~_()tp~vel~ki

vez~~ f(ar!l:.m.~l!!.M~n}.et.p,!~aJJsla~n~~i!:.e..olog

iz 'J(g!JYt~:5"9

No la okolnost nimalo ne smanjuje zasluge sultan3 illehrncta. On jI:, naime, spozn:\o znacenje takve mjere za u(":vršcenje države i proveo je ti djelo kOllzekventno, silom svog auLoriteta i moci. 1'emcljilom promjenom zemljoposjednickih odllosa završila je prva faza osIllIInskoga feudalizma.. Nju je obilježavalo prevladavanje privat.nog vlasništva nad zelllljom, iako su istodobno sve vece znncenje dobivalc nadarhine. !iada je udržq~i_ 9sma!!!Ua potpun.C?_.prove.d.en!eud~lizllm nlldarbil\.'l.: ~aL~~~_vi~tllpallj, timar.fki .
drušLvenog

I državnog

života.,

Cinjenica

što je ~jedila.~tvo nadvladalo

nad

nomadskim životom, koji je dominirao još \I vrijeme 1\oluraLa11,'0 Illora se povezati s I.illl prestrul\tnriranjem zemljoposjednic.kih odno~a. 37

U ovom širem smislu ne smije se brkaLi s maloll1nl1darhinml1. takol1P.rzvanom timat.

38 U 15. st. joi je bilo kršcanskih .pahijn. No oni su .ve više prel",zili u", pl"iviler.irn.nu vjeMl 1.1)('gpr..dno.ti koje je odsada nudila promiena vjere nn islaln I'l"ipadnicimn povlaštenog sloja (primjerice, neka vecl1nadarbina). 39 On je od 1477. do 1481. ,. bio veliki ve7.iri pripadno je "".Iooroju;m velikim ve2irima koji ni.u poLjecaIi ;2 danka u krvi. 40 Svakako, j do dMM se li prosLranhn planinskim podnlcjima odril\t) lIol1ll1dskii poJunoI1Hu.b:lc.i na.cin ih'otn.. 49

13 Osim nadarbin.a., u osman.sko.!1).j~.nadarbins~om ~!1dalizmu 04 vr~~~~M.~I!meta n. takoder v!!Jnu Illogu imalo davanjl!u:lOakup.porf'Z~tiprihoda,.:tzv;P"Q!!l.Zni zakup iltizam). Ustanova porezno~'zakupa sliižila)e.p~anurivanj~ potreba driavnog aparata za gotovinom, prije svega:'za.troikove stlijaee ~mije. ,uk!jpc\vši place. Doba vl~da!.inc ~hIPetaJJ. odJikovalo5ltHaljiml.i!gr~njp.!11_drža~e .ul>.ra~ napose pra.vos.~da. U sklopu jakih tendencija centralizaciji,.tj~ poravnanju'pOlobja dotada. vrlo raznorodnih teritorija, Mehmet nije donio samobrojnc'pro(a.ne zakone .(kanun), obvezaLne za cijelu državu, nego je kcidificirao rmno e vec osto 'ece o' edinacne zakone. Time su oni postali prin\JenJlvl za sre lenja i lokalna nadleštva. U lo S\l vrijeme sastavljeni mnogi profani zakonici (kanunname) razlicita sadržaja.u Sveopce uvod,mjc timarskoga sustava postaviloje pred osmansku' državu vrlo težak zadatak i u upravno-tehnickom pogledu. Postalo je nužno utvrditi tocne podatke o uživaocima nada.rbina i visini prihoda ovih posljednjih. Nadalje, pokazalo se nužnim tocno poznavanje mogucnosti privrede, napose zemljoradnje, kako bi se pri dodjeljivanju nadarbina omogucilo neometano odvijanje postupka. Zbog toga su se poceli sastavljati popisi za svaki sandžak, te za. svako selo utvrdivati što poimence navelIeni seljaci moraju dati na ime podavanja. . Sastavljanje i vodenje tih popisa zahtijevalo je poreznu upravu koja dobro funkcionira. I u drugim se podrucjima postepeno izgradivala uprava, to više što su pisani upravni postupci opcenito posta.jali sve važniji. S obzirom na veliko prosLranstvo Osmanskoga. Carstva. više se nisu mogle usmeno izrica.ti, odnosno poduzimati naredbe, Ilkazi, imenovanja, unapredenja itd. .D~ I?,i.se uzmog!L!li!š~i prispjeli pism~ni zadaci, poceo se stog!\ izgradivatisustav ure~a, na celoJcoj«:g~ je postavljen za IHedstojnika državni tajnik za vladarski monogram (ni~aIJC1). -Snažni porast moci i autoriteta vladara. na privrednom i ukupnom unutrašnjem podrucju odrazio se i u stilu vladavine te u protokolu. Sada je uklonjena stara ga.zijska tradicija. prema kojoj je bilo koji podanik bez ustrucavanja' smio stupiti pred osmanskog vladara, Sultan je prestao osobno izricati pravdu, prenijevši tu dužnost, zajedno s predsjedanjem Divanu, na. velikog vezira.. Ipak, su1tan je i dalje nadzirao sjednice državnog vijeca, promatrajuci savjetovanja iza rešetke ili za.vjese. Dotada razmjerno jednostavni oblici ophodenja ustupili su mjesto sofisticiranom dvorskom ceremonijalu po bizantskome uzoru. Ovdje valja istaknuti da.je Mehmet sa svojom vjerSkom politikom propisanom u šerijatu bio potpuno na tragu tolerantne tradicije prethodnika i nasljednika. Nisu samo vjerski velikodostojnici kršcana. (poput pravoslavnoga. ca.rigradskog patrija.I'ha) i Židova. dobili znatne povlastice. Nemuslimanske su vjerske zajednice imale cak pravo sudov;lI1ja \cad su bili posrijedi njihovi vjernici. P~ž~.tne_musl!m~ih pod~l\ik~ (zi.!!!'!l!t lI.ije bio_gori, n~~o.p.rii!..!Jolji od p~o~ja kmetova. u ~!šcanski.!!l ~emJJam3'-' Oni,su 1!"-0I'l!~~an2.. moglLl!!ovpditi ~-Y.9j~ligiozn~_obrede i niSU mo!,a.Ii':!do-'!':2li!lvativecem Qrqju obveza od pripadnika istih§~.9jeva. u sr~njQj

i

-

-

J;v~. Novosti l(Qjeje Mehmet Il. uveo nisu na.sVImEodrucjima neometano Cunkcionirale.Prestrojavanje je'btlo preveliko a. da.bl&eu kratkom vremenu moglo izvesti bez -lcomplikacija..Osob' 'e bilo teško namaknuti sredstva nužna za..provodenje rerorm e oce ". novac sl& Ije vr-ije DOSH' nil no m a I za. vrc niji nEvli:tkoji s.enala.ziou_opticaju. ~vre !VaDl~Y~!~2..J_e OpCIporast, u Jedan se bavi sclja.št.vom i njeg~vim O.manlija,

50

a Ireci radicil;m

pitanjima

privrede.

duin~tia1\a,

dNgi

upravnonl

litrukturorn

dria.ve

,

''"")1 <_o

-09-2006

I

I, I', .,,' l. ~."'

"'

.,\-

J

~

E.jena., j(ojUe. uzr..olcovaoI!manji~!1je~~lnogc!
:t OD SULTANATADO HALIFATA

J

pO!TIo.c!L B.l!Yezit

lU

lj_81~1~!.~_Lm.()g~Q...2:11,!}jS!'ti

o' S. ~.' i ';,1 '-OI

--j , ::1 ..J

J i -."\ '-'

Radi osiguranja nasljedstva na prijestolju, princu Cemu je dodijeljeno v.un0 mjesto nall1ješiiil;a-Karamana, sa šjediŠtiffi II-Konyi'. Stariji se'BayeziCinoraozad.). voljitTmiiiije važnimioaglavnoga graije vezir IS..,,:ramani_Me~.!!l~t"~aša,!1ai~ij~yrit!io njegovu smrt \I prIjestolnici te poslao -!o>Jod()~n.Q.s,viješ,cu..!~ Bay~ita - tain~g~!).ika..gel!!.u. U~iljm)Lg~ k,po!:l!!;!'p"Q!!<:~!Ld'!~Q.~lita_u Ist~nbul- No Bayezitove su {>ri~ta~e uhva~l!e pi~~ z~ge!!1_a:...Kad ~j!,-nica!! s~nali,za dv~struku igr~,-vel!!tQgvezir\\,_ pobunili s~e i smak~uli ~g_ veli,k~d..ost.ojni~a.Nije sasvim jasno jesu li se janitari kao elita, koja se postepeno razvila. II državu u državi, zauzeli za Bayezita zato što je, po njihovu shvacanju, kao stariji tražio prijestolje, ili pak zato što su više voljeli vladarsku licnost !taja se smatra slabom nego jaku, Kako bilo da bilo, s njil\9.Y.Qlll je

-

.!!a.Q~m~!!§.ko

.U ..'., , U

~

piliestolje.

PrvUe..~~ez nE!~g~ sultana bilo ~jelol1Jic!10poništenje agrar~,~ r~form~,!2.iegov~~0.E.~:._~p.!!!isciranoje ~m.!ii!~vratio d.en:.l$kiauedov.ima.. Taj je cin jasno odražavao usku povezanost sultana s derviškim redovima, osobito s redom hah'cti-

jan. Stoga nije cudno što je Bayezit dobio nadimak Veli, tj. SveLi. Ipak, Bayezit nije mogao sasvim uništiti Mehmetovo veliko djelo reforme. On je, doduše, i dio 4~ Osian 5 ulen1om. on se cesto t1rui,o I grckinl i hUJ\\.1J~js..ickhuuceuj4iCilua.U2 lo, gorlji\'tr.\ je \.jernicima bilo Lm u oku iLo je dao .likaLi Creske, pa cak j vlasLili pOI'Lr.'. n Nazvan Pl a osnivacu reda O...aru lIalvedju, koji je pripadao najužem lu'usu .ejh.. S..r.ja, osnivaca reda saCAvi.

51

~. ~:J &.4 r ,., ~. f.( .~ ;.'!

.

!;enil5ciranoga mulkovnog zcmljišla vratio 7.cmljoposjcdnicil1J:J.,110vccilll\jt' parceh\ ipa!; ostala u državnom posjcdu. U OsmanskolU Carstvu I)rivatno je vlasnh;t\!o nad ?o~mJjomsljedecih stoljeca opcenito !Ji10razmjerno malo zastupljene. Sada 5n ilnadolski veleposjcdnici, veoma razocarani II svojim išceldvanjima, Dr.yczitu olucnuli leda i udruiili sc s Ccmom. Piilo nfL!II.wra."!.aj!tci,pQ!,\ijd.m.ili:_ lH<J.nsko Ca!:§!~~l.l!l!.~s!.i se pri1lf..!!~O

~t

SUr!Q~~~il..Ylo

t~npallla

us.!ogl~iJ!..!JJ!mUHa.j~J.!1

i n-'~J!'!p..}lIIiš~avajR?ipw.~C~!m1JJs9jL~~.

lili!lJl!o(';3oodJ!P..riieti

voi!!Qjsili

svibn.icU1.8!dh...SJ..mi.i.i

~aJ!.y'QjLrnJ!.~r~dovith!1

.m.IILana,..I>riie sVe~a Jf1;nicat'ima..

Cem je

(14B2) pokušao je s njihO\'om pomocu još jedanput. doci do upe'rišLa u Anadoliji. Ni t.ada Ilije uspio, lH\f.to .I'"

I'i)tri\žio

prihjdir.Lc

kod 1IIamc\uk:i.

Nešto

kasnijc

,;,mvijek napust.io OSl1lansko Carsl\:o." BavezitQ\~JM'illa, koj'LiQ lraj~la više od triJt~t..,g9.ilit1a,l.!ijc 'U..]!. \'allj: <;o['~li.licko!ll ni li 111111tmšnjoRolitickgm p_ogl~J!!..bili\,~p<:kt,1\kul1\rJJI\. Na,;lo ~irl'nj,~ d:'zavnor,a podrucja, b.rakt.eristicno za dot1\da.~nji tok osmallske povijesti, nije se n~;;t:1vilo. Dobici lerit.orijasl!_n~~'[I1\t.ni, JLQ.puLll!iI2.2jcnj!1 .I12rr,c~ovine (HB:n i l:.l'F,,~(a dviju va;:lIih luka. l(iliipiAJ~kc.wJ,IIl;\...JI:;l sJcvcJQzap,l.
i_

1\IQldaY§.~~,J)ro.l~o z!Jq,g USIIIJ!IISkogotPIJ.ra. naIl Moldavskolll.'~

P~O~!V Polj~~~zbio sc~or,I.ajl!i

Taha

sukob O~lnallliilL s

"",.::lelucl.0111 J:;l~ipt.()1O (H8;)-I'I!)!). Ca.~ils belli log rata bila jf:.-::.510dušc, f.i!!j(>l1jc~. -~ -, ';I!Jl-lal1!c!ul2.erinQJ ~~.nllpri lJij~Yl'ru7.iliJ...lt.()šišt.e poš!.o g;~je Bayc?:Hl!: p~i :l.U'~~r;l7.io IJ8L!;. ~LrlliJ ~J!k. p()~_.izllo\'a_l2lQ.v
~.

'~"E.pra\,(J je P2~!ijt~di,yil.aprevlr\§.tu j~t9~noj!\n!llioliji.~J2pbij.clilir,1!

~l.J2!~ci..J~lmo

št.o S!!-Y§.tUrlLzadr7d~i!,QIJt.rgJIIn(\~_..r;lTIirat.olll Zulbdr ,-~go

2

..,

i1

L

r

L,

:.>..IJiiIn Ii.i.'l'.11"jr)š"; oQuzeli lIlaW31_J!..QQr...!!.cj;.l. >;,\ Osm:1l1li.k je n,-,;lo uspješniji hio pOlIJlIrski rat protiv Venccije (Ht19-1ii02), ". '.,''';n!lj.? ~ilj I,io zaokrll7.pujP podmtja oSl\lall~ke hegemonijc na poluotoku Moreji, !ll.1;,1'"" svojim .sa\'jctodaycil11:lllij", r.I(Jno~io odluke bl'spo!.\o\'omo, ip~k \os C~1lI je n.~jpri.i'~ olišao "o'iHlo\.cimil IH\ Rlwdo:)'s, 7.at.im 11 Francusku. ;\ 111'\kraju p:'pi (Inor:':l\tu VII). lcoji .it~ spremno prihvatio bjcguw:n, Ile sami) l.~to što j~ Bayez.it [I. 7.1\~\"o(;a hrnU). 1.1n:!t\U placao hJ"ani1rinu nego i stoga da u danom lrt:utl U7.fnognc ucijcnjivilti 5ultanl1. Ji\di\ za po\'rntl\]( \1 elomovinu; Ccm je muro 149.'5. g. " Italiji. Pr~n"'\ govorlml1jima, 01\0 Ga j(~ <:t.rc ;\ti p1tpn J\Jek~andar VI. Borgia na I\:tgo\'or Baye1.ita II. 1~ Taj jr. fi)t. i1.J\1.\-aOsukob i1.tncl1u Banala I
!I

-\6 Tut"Ski 111('1.,,1\'11,);}.nn'5 "r("ki p;rat( N1\vplikto~. :).'il;\ Ct\"'t~IF\ pomof!'ki\ hitlta kraj Lepant.a.

L...:..

~~ S VCI1~ri.i()m jr mir ~Idorl.if'n

:-IL:

.;

()lIdj~~ !U':nepuno

~101j':'.!I~kl1snij~ (15i1)

14. pro"ill~;,\ l;.-fJ't, a" t'~':\I'!'knm 22. "dj-°d:r. J[)U:J.

(:d

~

.f"1

.'!II I[Je I '!c.-vv

je 011sam lI~ppsljetku odredivao smjernice politike. Bayezitova silna osobna moc nije nimalo :taOst.ajala-za moci njegova oca ili Selima 1, njegova sina i nasljednika. Na raspolaganju mu je bio cijeli državni aparat i isti resursi kao i Mehmetu II. Ako je Bayezit i provodio bitno pasivnu vanjsku politiku, te se odrekao osvajanja. usporedivih s onima njegovih prethodnika, to uije za.visilo od vanjskih okolnosti, nego SJlmo od osobe sullana. Njegovoj je miroljubivoj naravi više ougovaralo da cuva ono što posjeduje nego da to proširuje. Da bi odbio moguce neprijateljske napade, držao je armiju spremnom; ona je bila uvelike opremljena vatrenim oružjem. Osim \.ol\a. .!}~ziili ~ vlastiloj ~riavi.i 11ino,z_':!!Istv~obit.o n evropskill!...zeml.@_m~d! kojima je inace održavao diplomat.ske odnose, uzdržavao veliku špijllnsku mrežu4l. Dugotrajne SII goaine IIliraomogucile zamaiinll grmlil.i>ljskll djelatnost, prije svega 11prijestolnicama lstnnhulu, .1.,drel1l1i Hmsi." Tako.1f'r sc IIlIapre<1ivala izgradnja ':t'slovnih komunikacija.OG U lInutra:injopolit.ickom pogledu glavni 511.n.~p~).rU;).aye?-ilaJ.LIla poce~ku vladon'ine bili .l,I.~"!),iereni na 11~lallja!!je nf'z:"\.d.~voijs~~akS'~, se.širilojJ().lI5131j vlada~i~,

r'

I

-1'\J r;vl

~Ht:/(U~

., '1.

/

ti

:J..

(-' !~-I~ IJ

\Ichllletall. Tako je - kakoje spomenuto - djelomicno vraceno konl1sciranozemIl;DL-LI..

l.iB1e:'lziiova.

je pi~~!~n _IL'p~!il~:!.nOV:'lc. s_ veillTl izno.~onLPJ.t:!i;.r.!T0-ovinei

t.a1<9

7.:tnstavljana inflacija. Ako je t.a mjera i bila korisna Za privretll)i ".ivQl, ško.dila je drhmojblagajni. Napose je nedost.ajalo novca za iZy'anl1'(!m~.Rl!~1ieve,primjerke E "lod~nj~.~~~. ~at.o...ie 1501. g., prema odluci Carskog divlU1a, uV$dc.l)izvanredni J20rez {al'a'~!t~tk(Jji se, prot.ivno normalnim, šP.rijat.~.kilIt.vnl"l!jnl vJsJama pori>za, llLirao ne sa/1lood odredenog_krugaosoba .neSQ_o.:.i.s-.:lI,1 po,dm1ika, -o:ibi;o', takva je polit.ika jzvanrednih nameta vodil:1- obnovljenom nezadovoljst.vu, ovaj pul st.anovništva srednje i ist.ocne i\nadolije, koje se pret.ežno sasto.:alo od t.urkmenskih nomadskih plemena. Dot.ada oni nisu placali nikakvih poreza. Vec zbog vjerskih razloga post.ojala je napetost izmedu log dijela stanovništva i oS\!I:tnske vrhovne vlast.i. TlIrkmenska plemena nisu, naime, priznavala driavnu vjeru, sunitsko pravovjerje, nego su zastupala milita11tuo-e!{stmmisLicku sektu koja jI' pripadala šiit.stvu Dvanaestorice. Prema avenim kapama koje su nosili clanovi sekt.e nazvani su "crvenoglavi" (klzllblL~). Sekt:1-sp. razvila oko reda safavi (Safawi), nazvanoga prema osnivacu šcjhu Safiju'.2; gtavno podrucje na kojemu se red proširio hio je Azerbajdžan.53 Kau je propao Bijeli Ovan, mladi se Ismail, poglavar reda., dokopao i svjetovne vlasti i 1501. se uzvisio do položaja iranskoga šaha. Anadol~ki kizilbaše, zapravo osmanski podanici, ponadali su se da ce ih spasiti t.aj novi !I1o(:nik. Kako se u prvom deset.ljecu lG. st.. njihov poloiaj osobil.o pogor~ao zhog prirodnih kat.astrofa, bili su lo više spremni vidjet.i 1\ Ismailu ocekivanoga Mahdija" (Mesiju), te su ga stali štovati kao boianst.vo. Takoje nast.ala cudnovata situacija da je upravo f3ayezit, kaji je bio najt.ješnje \'('zan uz drrvi~ke redovc, napose halvetijske, !I1or:!oiSl.lIpit.i prol.iv drugog reda. K 4ft la je .pijWlSka mrri.a postojala, vjerojatno, od vremena MUrL\!a n. 4~ Premda je .ultnn pre.elio .voje ~Iavno sjedište u Carigmd, Edirne i B\lrsa su .., i dalje smatrali glavnim gradovima O.man.koga Car.tvn. ~OLeonardo da Vinci je sultanu cak predocio plan most" "..eko Zlatnog roga, ~I Arapska posudenica sa strucnim 7-nnc.njem nepredvic1enih 7-goda. Prema navodu osman.kog autora iz 17. st., glMovitoga HaCl l(aJCe,navodno je vec Mehmet Osvajac primijenio ?nmisao to&a novog poreza u ,,,tu protiv Vel\ecije 1462, 52 Šejh s"r" punim imenom Sar,uddin I.hnk (125'2.133'1), hi" je p,'avovj.",i m\lslimal1, dakle još nij~ bio šiic.. ")3Sredj~t.~ r(!rlas.'\rn.vihio jr. An.ll\bil, ist.oi;UI)od Tehrizn..

53

li,

tomu je halvetijski red bio u bliskomsrodstvu sa safavidskim redom. No driavni je razlog imao prednost pred vjerskim uvjer~njeni, Valjalqje sprijeciti da 8f;/iredl\ia i istocna Anadolija odmetnu i obrate novom perzijskom~ahu. Uskoro pošto'je Iamail o~v~~i~~!~ poc~,i~_progo.n_ki2il~~\!:1;p-rtcem1,1 su qm~gLanaaols.ki:crYeno~" pr~elJem

na ~efopooez.

UJcdno Je ~.Iz.!!ba.šama z~b.ral1J~n.C?..:.da.. odlaz~ u Pe!VJ!!...!.s-

madu.U~_p.rotiv~riv~~l!..ri~kizil~~a ucvrio~n je pol~žaj o~~~~ij~: služ~e vjerskog I pravosudnog znacaja zaposjedali su još samo sunitski teolozi (ulema). Tako ne zacudiijeŠlo sut;C"lcAke odmazde, vezane uz nepoši.edno utjerivanje noVOuvedenih izvanrednih poreza (avan:), izazvale žestok ustanak kizilbaša ustanak $ahku/l 1511. g. u okolici Antalye, nazvan prema predvodniku $ahJ:ullju, cije ime znaci šahov rob (tj. lsmailov). Osmanski je državni aparat stajalo muke da nauvlaua bunu.

-

Posli~dnjih gQilina svoje vladavine povukao se bole2ljivi.stari Bayezi.LII._od vl~_darskil~pos~~1 ~~~!!..!Ijeg()vi si.!l~~L~hmet, ](~~~!l.t i Sel!1l\ z~podjeli ogorcen spor zbog nasljedstva. Dayezitu je napokon preostalo samo to da 1512. odstupi u ~Q!'!o~t:>i!!~Seli!!l3:t miljellik~ janjcara. Novijel?ultan rea,girao na s~ojn~~rn..L~~ko što je, vjerojatno, nešto k1!-S!,ijedao otrovati svog oca.. Sa Selimom I. opeije-ddao na vlaSt sultan koji je nastavio ekspanzionisticku tradiciju svojih prethodnika. Premda je njegova. v.ladavTiiapotrajala ~a~o o~~~_g"§"dina (1512-1520), bilaje iznimno važna za konsolidiranje osmanske pozicije svjetske sile. 'u . Pri Selirnovu stupanju na prijestolje državnoj~j~.Qj!l~'2. OI!.!!!~1?~~g.~C~rstva bilo ponovo ugroženo. Njegova su braca pokušala pri.grabiti vlast. Jedan od njih, vrlo uljuden i opcenito pomirljivi Ahmet, uS"pioJ~_:rC?s.!adm~st~!~~feuct~~_~,ir~menske aristokracije zauzeti Konyu i tako prakticki ~~odariti Anadolijom. _Anadoliji, jerena bpetje -za'prifelil~ opa~!l0st i od pokr~t!J.kiz!lbaša=i1 isJQ~..!1oj o

o

još nije bila uklonjena gušenjem ustanka $ahkulija. Situacija je postala osobito neosigurnom kadaje princ Murat, sultanov necak~4,stao na celo maloazijskih kizilbaša. U meduvremenu su "crvenoglavci" u istocnoj Anadoliji stekli 'toliku moc da je 1\ njihovu središtu Amasyi cak kadija morao nositi crvenu kapu reda safavi. Selim jeQlo!@o iz?:cLlli\J~.raL~.nogili.efu1.im-po~V!!!l1!..la..!.~t!.J!L~amo zah: ~juci bruta.ln.oj vojnickgjJ.l.aravi - od koje se izvodi!1jegov_!!.a~im_~~ g!,~i (Yavu.:) - nego mnogo više cvrstom, centraliziranom državnom aparatu koji mu je bio na r~ol<1-M-_nju.Ra.zlikaizmeduOsmanskoga:~Carstva 16..st. i ziiSi1ivanja. država evroazijskih konjanickih nomada poput carstava Buna, Cingiz-hana, Timura i BijelogOvna - sastojala se upravo u tome što su posljednja uveli~e zavisi1a od licnosti Imainog vladara i nisu raspolagala izgradenim državnim aparatom. Zbog toga su se tvorevine moci nomada nakon smrti snažnih vla.darskih licnosti ubrzo raspadale. Selim je uvijek iznova uspijevao svladati opasnosti koje su prijetile s raznih strana. Pobl}njeni se Id~ilbaše, unatoc .l~otporišaha ISr.!1aila,nisu mogli. cJugQ.

-

održati;

ni pril!~u

MULa~.!Lnije preC!.~.tal()dr..!!go doIiA.B. u.teknej!lma.J!y~eliIJ1ov

je

bra.t Ahmet, koji se uvijek distancirao od safavida,takoder bio pobijeden i na.kon 'z~r.9!>'!javanja uQavIjen~' !!lta Je .sudbinazacfiisua::arugog .br~ta_ Korkuta;. k.__t?:~u je Selif!1!!~pog~iti sve necak~re~B.zak~!!!~u M~la!"e~aj)..!v}~Jac~!las!Jeds~vol!!!.~~ bitI o'O§jgurano 111nu.m.m~niku Suleymanu. u Alunetoy .in, koji je i sam bi" iest.ok protiv1Iik tlZ.lbD.ID.. 54

1 ~

1

Tek što je Selim zadobio moc nad cijelim Carstvom, stao se obracunava.,ti s kizilbdama;-Pri tome treba potasnitrdali.ikako I!,ijej>"&posrijedi opci !?rogon šiiLa.. U
jeokoiiiostšto

osmanskivlad'ari1ije

-posve mogao

iskoristiti

pobjedu

sprijecila

ras-

-

-,-

-.-

--

~:'Si l.'.

,"

:';';) LS

pad safavidslte države nakon Ismailova teškog poraza. Tebriz, glavni grad safavidskc države, bio je, doduše, privremeno zaposjednut, a najbolji obrtnici grada preseljeni u Istanbul.$9 Zbog jJredstojec~~. alpskom Q~j~a~.!!..b.Jm~~.U~vrl~_
te mameluckavazainafneževlnaZufkadr.-- -, ----..

-~

'

550Brojca.nj uavod cetrdeset tisuca ne valja ~hvat.iti doslovnu. On u i~lc.n"tlku~us\..ij~ttl :!u~.;i, kako je spomenuto, .~n'Q vrlo l1U10g0. $G Ime Saj4vidi je .. znanstvenoj literaturi uobicajeno za dil1astiju \:oja potjece od šejha Salija, a u't to je dio imena driave koju je osnovao Ismail. $1 Osmanslci sc državni vrh cak POVe'ZAO s Uzbecima kako bi zajednicki istupili proti v šiit.sl:.'g neprijatelja. $8 lJ sUPI'Otl101tis dotada1njim obicajem, sultan je u povodu toga prvi pul za ja.ucare imenovao zapovjednika (a,a) koji nije bio odgojen u odredu, nego u dvorskoj školi. Svrha je te lnjere bila. omogucavanje I\CograrUcenogutjcc.aja drž.avnOS& vrha.na.janic4re. 59 Oni su Ivorili lemelj kasnije glasovitog isLanbulskog zanatstva. r:r""

~

FJ ?.~~~ L

~ t:

~

k~j }<.

.'

; \ Q ~...:\. ""... ~~\."\\.~u:d..

ko~'i

'Su

b\\;.

<:Q\."O" 'Cc7.(~::rv\T'a.\\\

ln:C1\'\.U.

Qt\1'i~a\\hn

Bukob,,,,;'\.

s ipak islamskim SafavidijJJa.d!QJp.jno nadali dLcc_slledeci pohod biti usmjeren protiv Enopc, razocarali su se, Jer prelila SelilIlovu osmjackom planu sada je na redl! bila II1I\IIIclucka urir.wa. Uklanjanjem te uriavne tvorbe, t:\da vodece 11SI'ije!.a ishm;J., ielio je bst,oljuhivi sultan, s objavljenim ciljmTIua post,ane ~;arnodriac J ijct.i.\,najprije osif,urati rong najvainijcga islalllskog vladara. t;arst.vo

tllan,~luka

nastl!!() jCt.1,l_prv.:9,jlJolo,,:iei .1~._~,_Ono,k.lli\1.)W('{lilQ_nclmt1)

'no~noca~st:o ~,Lllbida,.l~ojc sc r~p"dalg1 a nkli.9."~...P.9,~Lljcjc lH.9J;gin,l,g.u
.W..jL;:;eiiTlU.1vdjJe 911gUI$poloiioq,'\'i1ja q.i.cl''_JJldC\'.i.tL~...z.;lt.ll~~lr ,JU ihove Yllzalne !nJ!\'''. Ipni; $U odl rel="nofollow">ili sn\,('7. !iV.. ':11 i"l .t;" pOlIlIdiIi Sar,widi jer 511pravilno proei,!,,-:';iTi-;;r;j)anzl lIlt 111(',: 1.(' 1I11:\dc dria\'lIc L\'orhc. a ""Idai:, il1lj,~ i pripadnost Safa\'ida 'Lr:~,r(~'l1n0j ~;;i I';') Scli:1I lIijr. ll-°Je-radio taj ;.;I.;~V J~o.ii je pog,odovao O~lnanlijal1ta.

.

._7fvtl

'2.u.J" ; prnl.il' ~!'lIlI'"llIb ~Z("~.0.i!.!.!21!!2!.Li pol!.~,li9)h kQ,1 illardž-D:1bil:a_'~ ; '.,.,:'-'1 Siriii. ]\"" ~II ;\['1:II.-I\I<.:iod!,ili POllllli,1 da po,;t.nllllvazalipobjedllib,05-_':;":'\:;11'" vnjska. kp~n:d;~.~~g i d,diilr()z...:~'''.I"k" I>,'."~illjll (~I::J!,!l~UL U silcclljll ;~J.E, ;;, pled nilli"'i1, I(aila,kraj 5<.:1" It;ljd"'lija, zl,ila 5e odl1lcn.1. bitka protiv ."",;li"d/l.i.~ 11I"III('III(k~ \'()j~k('. Jlllllan na,', poslj""IIji Illarllc.!ucki sIIlt,
(12fJS). Ol\djcjep,osijedllji aJ)asi,ls!~i haliL ""i,,: 1'()~(o'",~I\II~~()li 0~\0}iliE:\;;dad ',II,,!i~,} 'i~clI ~\"(' ~:\'.i,'f(n'II.p 11l?c.:i~US!\(H:Opotl)111 c:(t:-:t.!.Itdifa prenio Ira oSlnanskoga ~,~;'r:l. sd\illf,\'i ~:" ~r' fJ:l~ljr.'dl1icj) ,I.::\';t!':;tko.:,jl'lili tr~ (:;\.~t.i i~t.{)11J Il1nogokasnije.

-'

::',;paj"IIj"1\1 :510(,'"' }\I\ildolijt: i 1II<1I1\(.III"k""1; (:"r~!I:!l(eriL9rijje OS.1lHlIl?.l,c dr:':",(' ;:!iIlO p,)ra::1 ilO."O S p'-'s,i<'dol\l plodIIiii'P,}~TI;lijaSirijI', Libllnoll:\, Palc~l.ill/:i '.\:iint. Nila IIII!;I/) ~:tIpo\'išell; dr::a"l\i p'i.H,odi II (,',,,.,, \'11.,št,) je OIlIOI!;II.'ilo \1('n:;';\,!lj<.' ; ,j:ii,;u \zJ.r,radl~jlJ tlr:~a\'l1f)g.~'par~lla. .. ip:li, , skllpi vojIIi poltodi prl'I\;11 ali o" toliko lI"ven d" je bilo IIlJino iZllovI;u '['obi". Ila sj"I"~rII ,:r('duje :\II"dolije, li IIIla j.\'. prelll<\ vodi :icjhu Cclalll, 1:",;"" il '1 IIsl.allak t,-r..,:hdl},,~:,.,i.iu),

('dali.'" ~;('jll Cel,,! ':1', 1;;.0 prije ;"'~II)~~I;tI~llž3~1~1.:,la!!.'.lk~,is

Islllail. izdayao za ŽI1(I.~.!I.Qg[} 7.111Icioozbi)jllll op~gst~

',r~,:inl.iJn,znacajall Je zato ~lo je izaz\':1o~(:rijujeduako Ilazvanih huna, koje l; 'J

ce S,S

Ud LIce

pt)I2.'!C~~:\:~,.ic=~ilCI' ro~L'!iLT,!!~IJi;~-o:~~I! "i,sk9iiu;o~ild]",!. -"J\f\O n.!!.ill~1ocniji vladar i"I:II'~"L'):'" S\'iiela ScI!1I1je IHlllljera:'l,?...pokorit.i.imkrš-

C:'lll;,l;uEvropn:,

Q~g'?Y.i!.rajllcil'n).dol~

IIsl'ill:rC'!..fY l~ot.iv

Ill!oJosa,J;.<&jc

Illorao

;;:ilz'.'ati o.S.II"lI!.:-ki_.drza,-"I'L.~r.I~_~IH~Q::.()~ iSI.1Jrcl_!.ot~poloi.i1jn lCa.ko j~.,~.cšku ~:i.!~UL!"li\ yl(l!;a_~i!al~Fl!.!.~~ _\'elil;:'l r;~I"" [!o.hl'd "J:..\:9i(,-s".!~;\!Lzlogla~1.~01m

-.---~:o PO''J"sin;\ t~! Nijt.

j':tSI1"

jI.' .lri.ilH:

~acla

j"'~1I ti i lI,djl'

f..~-; t{J~

IJi!;' pril,li;,IIU

j~:dllal;;1

I :d.L'::_lIjOj po\,t"Šini

I.iti I'0:.,-ij.:di b';'l/1'If~'1.

1..1p.1.lIlU: E\"I'oIH:.

0l17l

--

-.--

VI. DRŽAVAI DRUŠTVO U VRIJEME PROCVATA OSMANSKOG CARSTVA

1. DRŽAVA,SULTAN,SREDIŠNJA UPRAVA

J

Rrž!l-v~)oiu k za s(Jbom oSlaviQ Seli.m I. !!brajala..se medu~ajj~c_e sile u sv.ijE.~u: Osmansko Carstvo rasprostiralo se preko tri kontinenta, odArmenije do Beograda i od ukr~inske s~eV_~~)(Qj~"\ je pripadala podrucju vlasti vazainoga Krimšltog Hana~~~ - sve do dalekog Egipta i Ar,!psko!...polyotqJ.a. Najvažnijim je uacelima osmanskedržave na vanjskopolitickompodr~~j'!.-[!ripadala ekspanzija, a na unutr~~jem održavanje postojecih odnosa. Neprestano teritorijalno širenje bilo je vezano uz cinjenicu što je Osmansko Carstvo kao islamska driava vec šerijatom bilo obvezano na ekspanziju. Prema islamskomje pravnom shvacanju, svakako, bolje izaci u susret iskazivanju pokornosti pripadnika monoLcisticke ~religije knjige" te im pružiti zaštitu nego ih pokoravati si-lom oružja. Tako valja razumjeti pravo II4 opstanak koje je Porta privoljela kršcanskim vazainim državama. Naime, one su priznale osmansko, tj. islamsko vrhovništvo i stoga državnopravno vrijedile kao islamsko, a ne "vojno" podrucje. Nalog da se "vojno" podrucje pretvori II islamsku zemlju nije inace bio strogo rastumacen. Postupalo se pragmaticki, II skladu s unutrašnjom i vanjskom politickom konstelacijom. Tome je pripadala i praksa Porte' da - uglavnom radi

-

slobodnog zaleda za operacije na drugim frontama zakljucuje s razlicitim evropskim državama vremenski ogranicene mirovne ugovore. Pri tome je ona unaprijed bila odlucila da neke ugovore prekrši prvom zgodnom prilikom. Ta je P!aksa spram neprijatelja- osnovana na principu miidaral (pretvaranja, zapravo neiskrenc

-

1jubaznosti) li islamskom pravu bila moralno nadasve pozitivna vrijednost. Na unutrašnjll se__.!'g_lIktu.~_I.I. o~anske države posve dadcU.!..fimijeniy poj'Lm "država masa" ne samo zbog iznimnoga geografskog rasprostiranja i broja stanovnika nego prije svega zbog snažne centralizacije, koja je neizbježno vodila do stanovitog omasovljenja. Osim nekoliko vazainih država, najveci je dio Carstva bio

organiziran prema jedinstvenoj, autokratski obojcnoj shemi. Za .unlltr~~ da je 05manska

.

s~m_~!Iriranje i sta.kiillost n.\.ši.~ml1llje.gjj~ Rila v~žna cl!!Jenica država

- mjereno

tadašnjim

mjerilima

- bila

pra.vna

državi!:.

Posto-

,JaOTecvrst zakonskiporedak, kojemusc morao podvrcisvatko, pa.i sultan. Osnovu icotoga I>oretkaTInr.~.§~rijii'.Pravni pfQii!eml~!Io koj~ u reill~{iiIi!k!ill~ odreg~~<,I1 r~ava!i .s~_~.~ako je spomenuto, pomo~u "syjetovnih ~a.konJ." (kanun)izda~jh u 1 Usp. HAn. Joachim I\i..ling: Rechhproulematiken in den chri.tlich.-muslin-uschen Be..iehw.gen, yorab im Zeitaller der Turkenkriege (Kleine Arbeitl ihe dea lnltituta CUr Europii.i.che und Vergleichende Rechtsgescllichtc an der Rocllta- und St wi..eMel.a{tlidlen FakulLiiL der Univel'sitiil Graz, Hert 7), Graz. 1974. 58

(;,1

~. ... i.!.~ sui tana, a..a~o_oni nisu .~ili do!olj~~.. pomagll.!gje m.i~sno ~bic.ALlJi'-l1.rav.Q ( ~!J). P..Q..pr..avilu,.izbj~gavalesU se odluke ad hocj.veliku su ulogu. imali presedani. Za održavanje unutraanjeg reda takoder su služile modernim rjecnikom rekavši mjere socijalne zaštite. Evropske klišeizirane predodžbe prema kojima je osmanska država zapravo bila samo vladavina nad velikombarbarskom hordom, bez prava za podanilte izložene olcrutnoj samovolji gornjeg sloja, nemaju veze sa stvarnim uvjetima. Državni je vrh vec u vlastitom interesu želio pružiti podnošljive radne i životne uvjete podanicima, koji su držali u pogonuproizvo(fiijii'nimc~ na]10s!jetku, bili gla.vni izvor moci i sjaja osmanske drža.ve. Nisu samo podavanja bila. tocno odredena. nego i gornje granice cijena glavnih namirnica, dok"jeopšlcrba II velikim gradovima bila organizirana prema. državnim direlctivani"~:~ventualno je z)o..stavljanje podanika izazivalo teške kazne. Radi zaštite od mogucih presizanja mjesnih mocllika, odobreno im je neograniceno pravo na pritužbe. Svaki sc podanik - musliman, kršcanin ili Židov mogao, alto se smatrao povrijedenim u svojem pravu, sa svojim predmetom obratiti lieposredno državnom vijecu, Ca.rsl,om divanu. To pravo' pritužbe - inace. cesto iskorištavano - bilo je, naravno, važna indici.f... za pravni karakter države. -- N;L~.~!Uje dr?!!:ve bio.§.!!JJI!.!! ili.Jiako.su g~o]~ajviš~_nazt,!ali .Evropljani, "~cJ.il,i

-

-

-

ggspod.l!r" On tada nije utjelovljavao državu samo u apstraktnom smislu, kao kasnije, kada je vec zapocelo propadanje, a stvarna moc bila u rukama najrazlicitijih slIparuickih politicara ili politickih grnpacija. S\l~allJili.e bi2.Errr'!!!Li)IJ~!:"p.!!resJ ~Q~solutni vladar koji je'p"o 1!!1e~pr!!'ynq~J>o!etkagdlucivao o_životu i smrti. Pošto su staru feudalnu aristokraciju potisnuli ljudi polelcliiz danka u krvi, više Ilije bilo privilegiranih obitelji s kojima bi sultan osobito obzirno postupao te bi se mogle baviti samo vlastitim interesima. Tako je sultan mogao sebi pridržati sve temeljne odluke, poput obja.varata i zakljucivanja.mira. Noon je mogao po vlastitoj procjeni podjcljivati i Il svako doba opozivati i najviše položaje u hijerarhiji. A buduci da. je sultan na najviše komandne položaje pretežno postavljao osobito odane ljude iz danka u krvi, bez korijena u obitelji ili zemljoposjedu, uije se morao boja~i ~~~ , \ '. otpora nekog arislokratskog sloja. Buduci da se nije moraoobazirati ua okolnostI \~.

\~

~~V I ncvezane

.S~

,tJ~}

s 9j~.H.!.l1a,p"oQ.!!t podrije~!l,_p'lemst~)li

i~~tka,

~>f'\~

e ..

." 'r. ~-.

t:.::.

I,,'. \',j f.. '-'

d tj

2J j ;~;

~

~ut~anje.@~licite!?o~ož2je

\ 1I10g.!101)Opunja.vat~ ~ P!.v~ redu pr~ma I)l!f~I'!.!!5J~gc,Ogier Ghiselin de Bnsbeck,

. dugogodišnji habsburški poslanik u Porti, pedesetih godina 16. st. iznenadeno je i '~~' \'i'ii->' 'i k lomu locno ustanovio: "Ovdje se nitko ne odlikuje rodenjem, cast sc svakome .\\) . ~'i \ iskazuje po mjeri statusa i položajaj nema nikakve borbe zbog ranga, rang svakome

. 1&\\)"~

''

I~;

.

daje

onaj

položaj

na koji je postavljen.

Službe

i položaje,

pak,

podjeljuje

sam

I sultan. Pri tome on ne vodi racuna o bogatstvu, nejasnom plemslvu, ugledu ili : sudu gomile, nego pazi na zasluge. gleda na ponašanje, darovitosL i prildadn'1st; svakoga odlikuje njegova spretnost."1 Sultan uopce nije bio podložan nadzoru drugih ustanova, vezala su .ga samo na~!!l!Lš-e!,jja.~~.:. Kako je'sultan,\fz svoje politicke nadležnosli, raspolagao zemljom kao glavnim proizvodnim sredstvom, njegovase moc može nazvati despolskom, pri cemu bi, svakako, bilo neprikladno razumjeti tu oznaku negativno. Ipale,sIlIlan je, svakako, vladao još.neogranicenije nego apsolu~jsticki vladari Evrope. 9smanske sl~e!inceve I!!imjereno priJ!:l'el!laliza teš!cu...!!.!2gl1 sIlItana, Ycc.su z~a~~lcili

I~isat~, E~.oucavali SII te~~lj_e.islams~e..vje!:e i stjecali fino dvorsko olna::.

2 o. c. von Busbeck, Vicr 8rieJe Cl,.., d(T 7'u1'l.:(i, pdjev(jLl ti 'alinskugu, 'vou d",n Stciuc:u, ErlAllgcu, 19261 dr. 64.

UVOt.li biljci1:.: \V.

50

J "

~\ .", Lo1

§ Lr L! , ~. ~., '-'-'

'::;:'::':tl>j~. Z~.~~I ~II u IUl~lin~!;odinl!lIH\ :~r)~t

yodSI.VOlI1

,~.!.,;jli vj\:$tiui vladauja. '~;!'\'dišuja. j(' driavua

rI.

I"

do~jvali

\"')jII if1ii i IIpravllo-lehnicki

uprava

1!:\n\iesl!.!štvo_~.tW,Ii!l.!s~. I,'.':!s.~ !J.i

islulsnog

odglljalc1ja

hill! jMIIO odijeljena

prince\'1I

od sullauova

(I,!/'I)

1I<,'llHu:illsf,va.

Clli k,)ji su služili u sullauovu domacinstvu, tj. sl,!ih~nici .Sn.l~:1. pripaclalL!.HI. :.rim" ';ru )IIl1\a: IInlll.rašu' o' van 'sko' i haremsko 131117. Ji l§9JC 1~Y...\l.n1 nw-IJJ'~ ,;, tI~!;ei~ll!! osnovi j~.2.P~.b,l7.i'y~"lIO sultaua. Ovan!Ql11 pr.!lli"ldali, osim unutraš.:.:j~~),i<,j.. (IHI!...5'.!.!n),carslci nosnc orllžja. (:~i1ahd~T"), pridrž!Yl\E lI.~rp.!1lq!!!1(ril.~1'l!!.r), ':11\''', o:lij,,1a (r"I""r'lr), CUYJ!.r,~h))1jel; ru.plja (dti{br-nt og!!!}!.'), sh.JAbcn;ci vriV.!!.lUc s.'r::k!L ri7.llice (!!,,!=ine).slIllansk" kll.!!!.!lj!:Jk~r)i sIUj,1.1C1li.c.i nadlršt.\.:\ 7.a osobu i .>.,i:.;,:~I~na v0jlli polwd ($.,!crli (ld,,). U IIltul.ra.~njojje sluihi IJio zaposl"ll i 0<1,...,':.cI,lUU.;;j'[;lielil.!.tc!UWIj1t(lIkl!gll). Njihov se ~lavlli z;\(lal.aksM;lojau u 11a
.

11"'''1\1,Ttiii7-t:;i-n. ,;hrazo\'ali pa~;:i (Ir;;;ji;;-,;y-Tu su diwJ od,J,Tr7di ;1I~0u d i..-

~

"n~,~ Lrvi i~ao ~s~bit.uI~~"c~'n(). i ~i:.I!:
.'

..

"'"dj.. .i" I,...'.>:doda paie\'i st.eknu, I1Zstrogu disciplil1u, OpS'~~IIil ?11:\lIj~.

"I''' :\ nalit-.. I,.i j~zil;i! (nSl11illl21":--l.u!:~k.i,ilr:tl'sh i 1'Q]]ij~.kiL kali1',l'alijo, Opr)? ., .'" ";Ia,,,sk
dod.idjiv;,liI

.;.,:."",.

r-

r l: ;'

I

L

Porl.inill1

,k. o".jvi:;ih

k(Jl1jan11:kirl1

poloiaja

odrpdil11a,

l\iljlH)lji

s1I1I\!idi

1I1f't':IdIH\:;:

u dda\'!.

. ~~i"k.!I.-,:o"I.!,!i,ht' (bi1'l11l1..!!"alljskolll d!j!~~;:\l'aJa 1.Vt>rrli,tll':(!II.lJs!'.~li.III~I.:..:::.r:.:.. ~J.'5i.iJ" ; "';-;,1,1.;;;' ;;~;~j1\ i. k III~i1Jj1\ 1."J~'~):'.1 II':. m~b f.~cle!,lIa .t;;\I:,1n (JI!~.5IUJ!5.J:J : ';"'r...,.!" s h,I" nrll/I, kojoj je pripadala porlcijska i slražu..ska UU7.II'JSt.II SD.":>.jUi :'Ii.'i I" I\SI0ŽIH' dj,'la!.lIost 1: \'aiijs!wj S;I St: d~I~I~im:j.Ld.itltiva!.c i f;I'"di:;tlj" mj',,, !nicn {'l/r~~I/f>,) -mm. - --- .. -- --'. Q:",bita .i" "Slalln\'~, Itaposlj,.t!w, hi;~.!;.Drski. han'lIl, \I. kojCJlI!! slI~ivjpl" sul" ';~J':(- ~lIpr'I[\(' I': ost alo ž~lIsko osoblj~ i slllžav li..e. /)0 vrem,,"a Siill')'malla Ydic:Hl,., II.'t~ hil.. je 1!(,hj"aj..n{l da sc snll.alli žClle prillc,'zallla st.rallih dillasl.ija." ()hii,aj s., dr;:,- "anin ~lIlm~lIi("[' pripada istom kasllijem nemetH!. li l"tr"11I1I ';o slllžiii il ''22. i'..f.p~(J k~trirnlli ~:!:!lL~'.'~,Jl:!!rc", ..!~1,!I~n). ,./,,, Itll",karcilna osim slIl!.anll, ,'ak i bijelilIt eUllllsillla. t);;ohiJ-;: ~;;-;:-;;;:;;fo~-(TorJla(:ili;;;,\'a sa.~t.ojalob,.z-iz;,iu,kc

r!.i!if.iiPj:~J)i2-':;~r;r:1il.5l. od u!'s]"boduih

,,,,,1';1..

'::illll.sj ,al,~pnl'~r. sluia\'ki, kao}-.2]it;\' i 11..ilisl!H<>ll<:'I'\U:,!;;slIif.l.\'o. (,Ei,ai;, ~i1 osohl}" 'Ini!i (.2,'. voj!!l.!2!'o.:.i t~l). Sr,~djšllja jn drža\'ua upraV:I bila j;.ISI10 od\'oj,'u;, ,)tI su.ll.aIlUVi! uomacil!sl.vfL J'>.\;0 se dadar Ilije mvgao osobno haviti svim problcmirnas\"oga prosl.rallog carst.va, ,;,.1,.";;1r;1Oje razli,'it.C' z~,dat.kes ja
.---

;:o. ni.it~(': ..;:.!n.':.;w;'.!"

plJr.j~~ce

f-;H!"ku

of []I\;tt'n}!,., 't vrti.!. ~.

""iii\) !;n

tln.~I(I'''IIO

su

i~kvlll'(mogn

p~.llit':1I 11 Carif,l'l\rll1, zt1a;.j

\'rtl",;

hi1i

j ;>...,j..." Idd:~lIj''',

1I!ušlmu"j

pf':r7.ij~lwJ(u.

i I'",nis.

$('TCfV.

n. tt

dt'\1H1§ t\':I.11U 7c.pkdrr pl'\'ohitl1()

1m~~r:\djnm

Samo je

IHCI1I'Sella na gla~'n0!L'!cf(c/'l/~'(!,

i 1;,.šf;::\I\5hil11.Ij, 1..i7.i1ltj"kim

r\'\,~dll njima

.: Ennu~i

od

.je polit.ika

tiš~nj

"" rrip.1f\lIid

IH':m,,\II:.I(I)j

je

.i~~i~tllnj

Ilpnlf"f.I.-j

Sa.ra!1l. lor,

ndr~c1i\

im;l!i

!'!.JH'!i;t!

i r'\:!n1..'!'

priuP:1.l\mn. ~po!lOnlHll)o;li

rt:prN'll1kr.ijc.

{'r1li'l1

-:-lII111~in1<' ~,..

'?;

pn'i IIIuRija Osm.anskoga CEstv_~1 .~~y/l1ilislalJl,_!!~odnos'LJl.l'emavl:lllaru_~p()J.!!; gao s~lL.!!9vitol1lsamostalJ:lošcu. Suprotno njemu, oba su "vojna suca", nadlcžna u vjerskim, odnosno pravnim stvarima, jednako bili neposredni organi sultl\nl\. Važnije politicke odluke navedeni visoki sluibenici, svakako, nisn sami donosili. I(ao i u drugim islamskim državama, i u Osmanskom Carstvu ad vrell1~~ Q..r.hnnJ1 Josto'alo 'e drža.vno vrece tzv. Carski"(\ivan divan-h.,imlll un :I
iliJe bi a O_..!!.C.lili!.~.'1. !!e~o :mrno savjetoo_avni

or~al1 u važnin.L

državnim l rel="nofollow">osj,ov.i1J!!: IS.tom~j~na..fu!gi~ kao .1Ii!:iyišLcivi!ni sud. CarskT1e divan, tako(ter, primao poSInnikestranih sila, Islamskih kao i kršcanskih. Diva~

___7 (}//c.VW'1l)

z.asj':<Jao ..!.1\'anj~k9.!!.t~!i?JE :?~r~.0..1L.YrjjelT!.e_ dRIa§h!L!!~ prijec§tolie Siil~yrn..~na dvrK1"ik;' r!/Vf(, 't~lic1!.nstv.'~n!?S- (~~20) cl!!iJi ~ ga. ~i.i1a!.!.~i: ,velikiyezir ,_ltO.ii je~e~dav~g, ~~,~1( l/' qya. ()o_ tri._ ve?-ira kUJ>ole1 J~ko_!!azvani pr'lm.!!. 1"!JP
-

-

11;197al1_ol;ill'Uat.i~vakocluc';.!ii:l~sar§.ke

svoju odluku, odnosno izdavanje n;tredbe, vdiki hi pr,,~lIllCf.~ prigodom

svccane

audij~nr.ije

-

poslove,-t.e o janicarskom' agi", koji je Qcfgo-

'3f."'<) 7.,t sigurnost. državl1()ga vijeca. Sje:lnic,!m~'\ Divan3 prisusf.vovao je inmjst.or n'Tl1m~ (le§l'ifll!JI)~,i..:~..ie.na sulf.al_1..sko!~!.~~.oru i u ()sl11allsko~ržavnoj upr~.vi prnf.<;>k91arno pod!~.šic hilo vrlo. važno. 5'.I1tan je nakon vremena M('hmct.a Osvajaca Sall~() rijef.ko sudjelovao .lIa sjedlIie'un;t Pivana. I\ako je vec spomenuto, on je ponekad ipai" radi kontrole, prat.io sj('d'-li.; neopazice, iza rešet.ke u dvorani vijeca ili u poljskom logoru i7.a 7.avj~se. Da hi obavijestio sni tana o rezultatima savjet.ov
v('zir pot\a~l.ro najvažnije

(Ul';).

Golema površina Carst.va, s jedne, i snaina centralizacija. s druge strane, djdo\'ale su t.ako da se od vremcna MeilIneta. Osvajaca II oSl1lanskoj državi oblikovao birokr1\tski apar.at s jasnim kOlllpetencijama. Ol.ada. se sve više upravnih predmet.a obraduje pismeno. Centrahl'!. jc driavna kancelarija regulirala višestruke pismene zadatke, npr. sastavljanje naloga mjesnim nadleštvim:t, imenovanja vojnih, vjerskih i civilnih, napose fiskalnih cinovnika, ~f.avovf' spr:Jm brojnih peticija podloinika. Onaje bila podrectena Carskom divallll. Državnaje kailcclarija takoc1er bila zadužcna za korespondenciju koja se VCI: odavno vodila sa stranim silama, snažno proširenu pod Siileymanom Velicanstvenim. Taj je IIred 1;0(lišnje sastavljao \.i,:;c oci 3 000 spisa, što je na evropskom podrucju dosegla samo papinsim kancelarija. Na. ;''''.11je oS\lla.L!.>~ke drtavn~k'!,.!lcelarije bio vrlo ugblni državni sf'kret.ar za c;,arski i U \'rijeu1eSi(le~'lnana VcliC"II~tY~n('l~ 118510\' rU\šeilHa.li5\1ScllllOw:7.ir.j(\'~Iiki vf.~T.ir i kupolnj \.(~./.iri). Oni su polagali Inava na stijeg lIkl'n..~ensa tri kon}dm rep"' (1"9). K,unije je vcHki vezir.
GI

!l'j_:t.

_

If i .i/~ l.,.dL1}C

monogram (ni§ancIO), cija se zadaca nije sastojala sam!) U brizj za neometa.~~_9dy.i. .i.!si~~~ŽIj2g!pi~enog~!l,Qbr!-fi!-jlb negc:d~J ta~oder lIJPrao provJeriti. ~~~onitost ~p'isa izdanlh usuitanovo .L11!.e ~el~,p"jeriti carskim 'mon~~amom. Sultan nije Izravno potpisivao. Istom u doba Suleymana Velicanstven9g'ni,ancl je dodatno zadužen da nužne nove svjetovne zakone (kanim) raZradij kodificira. !zvan ~ompetencije Qivana bila je financijska uprava,IO neposredno podredena o~oj~..ciAeft~rd~.r.a: rumelijskom za-'evropsJ(" ran~cro~~o"i!1~~,_z~-azi.f~ka,pOdrucj~

Carstva. Defterdar Rumelije, takoder zvan glavni defterdar Uas defterdar), ujedno je-p.tovodio vrhominadzor-na(f ukupnim fiskomuOsmanskom Carstvu. U prvim godinama vl
icmai). Cjelokupni je središnji aparat osmanskih nadleštava bio u vrijeme Siileymana Velicanstvenog toliko kompliciran da se u njemu nisu lako mogli snaci cak ni novoimenovani veliki veziri. Taj je mebanizam nadlešlava pretpostavljao temeljito strucno osposobljcne i okretne cinovnike,cije je znanje moralo uvelike nadmašivati usku strucnost: oni su poznavali i islamsku teologiju. arapski, odnosno perzijski jezik i književnost, povijest i zemljopis. Svi su službenici središnje uprave nosili n dva podmcja. 62

'~

aparata <Jkojelpu je upravo bilo rijeci, opsežni vjerski upravni aparat, koji je bio posv~ uJul,a~.~ pravoJjer~euleme: TU)[.ip~~~ici ,teciloš~';'p!:a~nog::'~'islllJ!l~im

term anom receno znanstvenog '- ul!~JerenJa. .Wm(!le) SVOJ..811dJ~lokrllg m:etežno i1iIiižll1Da.tr["poarifci.i.!i .~ visok«;!!J1ikoll!tv'h_8udstvq i u pravnoj ekspertizi, s tim što su bile trl0gucepromjene.djelatnosti unutar tih parcijalnih podrucja. n U islamskim su visokim školama (medre6e) profesori (muderris) predavali ne samo razne teološke discipline, poput kur'anske egzegeze, nauka. o tradiciji (hadis, prim. prev.), islamskog prava i liturgike, nego i etiku, nauk o državi, prirodne znanosti, matematiku, znanost o arapskomjezikll i književnosti, retoriku i sti\istikll, povijest i kaligrafiju. U te su visoke škole, prema nivou vrlo razlicite, mogla dospje,' samo ona djeca koja su u tzv. kur'anskim školama (mek/ep) naucila pisati i citat,: te stekla neka znanja. iz Kur'ana. Nivo je tih osnovnih škola, koje su bile pod Iladzorom mjesnoga kadije, uglavnom bio samo prosjecan; ne samo zbog didaktil,e temeljene na ucenju napamet nego i zbog cesto poslovicne neukosti ucitelja. Oui, naravno, nisu pripadali staležu uleme. Takvih je kur'anskih škola hilo posvuda n gradovima, no pretežni je dio stanovništva osta.jao nepismen, ponajprije 'lalo ,;t" niži slojevi nisu II svojim zanimanjima trebali školske izobrazbe. Drugo je podrucje djelatnosti ult!me bilo sudstvo. Mnogi su fingiraH kltOkadije

{'.: eJ

t~1

~

j

na cel,!IJ?oje(!i!!~h s!!~benih?~r~ga (kaza),~ Kadije nisu imali samo sudacke funkcije, uego su se smatrali i osobama.od povjerenja Visoke Porte, koja je ieljela I :ti obaviještena o djelatnosti visokih i najviših dostojanstvenika i o raspoloienju naroda, Oni su, istodobno, vodili driavnu upravu u sudllenim okruzima, ollavljali notarske i maticarske poslove te kontrolirali državnu upravu, ukljucivši mjesni fisk. Zaduženi da pomažu mjesnim službenim organima pri njihovim mi\Ogostrukim zadacima, morali su djelovati dosljedno prema nacelu jednakosti ljudi pred Bogom i zakonom. lako su I;adije bili obvezani na strogo poštovanje zakona, ipak su osobe socijalnog višeg sloja od osoba maloga drnštvenog ugleda te muslimani spram nemuslimana uživali balgonakloniji postupak. Uz to, kadije su poslije jedne do dvije godiJ:e IIredo\'anja po pravilu bili suspendirani najednako razdoblje, i to bez place. Stoga nije cudno što su oni nastojali da za vrijeme službovanja steknu toliko sredstava da uzmognu podmirivati troškove u razdoblju privremenog mirovanja. Zna.li su unovciti svoj povjerljivi položaj, iako im se opetovano zabranjivalo primanje mil;a (l"1j~lIet). K~(!!je.su b~i, podredenUovisno~geogratškoI!1J).010žaju svojih sudllenih o!m~ga) nadležuin2,vojnim sucim~. (!adlask~alas~(~) R~!:!!je,_o~lnosllo A.uadolije. lako oznaka vOjni sudac to pretpostavlja, njima nije pripadalo samo najviše upravljanje sudstvom II vojsci nego i u civiluom podrucju u cijelom dijelu Carstvn !!Oji im je bio dodijeljen. Oznaka vojni sudac bila je u to vrijeme salL10 preostaLak iz ranog razdoblja osmanske države, lcada je u godinamn vladavine Murata L bio postavljen posebni sudac za pravosude na vojnom podrucju. Taj je položaj zatim, li toku nagle ekspanzije Carstva posljednjih godina Mehmeta Osvajaca, bio dvostruko zaposjednut. Osim opceg nadzora nad djelatnošcu kadija i medresa, oba su vojna suca. bila zaduiena. i za imenovanja kadija i muderisa. S vremenom se od pO_~l"Ucjadjelatnosti lcadija potpuno odvojip djclokrug"rnuftij.a.!..k2ji sc ".:i~enisu .miješali \I prakticno sudovanje. Njihov je zadatal, hio teo-

rijske naravi: oni 51\, kako je u\aatka spomenuto, na zahtjev stranaka 1:1To !liU, Iivalull(u,

o..lnWti 5cU"O na podrucje:

11 OSU\AuskolU

Ca.rslvu

vodece

\I sporu,

},oJilCJihk.:

f , U

u > I f,. i U r: W [ , ~~ ~

', 2, ~i;I . ~.

).i(uV!\t:

školu. Ovdje se ne možemo baviti p.-ilikama U drugim pra,'nim školama.' 63

0..( ' '~:~ le'.:1 I~

,'~~ ol)7,ir:). na I'jihov llrustveni poloiaj, li komplicirl\lIim pravnim IIlucajevima iz. [\,;:\Ii 1\[\ 1\erijaLu csuovana lIIi~ljenja nazvalla Jetua. felve 1111ouvezivale kaciij~ pri prisutni salllO 01l0$el1j\l prellnde. Dugo se vremena cinilo da 511oSlI1l\nski muftije

-

-

veliI.im gradovima djelovali l\uton01l\110, Ila vla.sl.itu odgovornosI.. U vrijeme \i)reYI1HU1a Velicanstvenog carigradski muft.ija postavljen je za vrlwvu')g II1uftiju .l"!,i!uli.slli1ll). On je otada ne 3al1\0 imenovao sve mnrtije nego i o
r. I i.

,...

/.

'T lli' "P li 1.1:\LN1\ '.I!'!I.i\Vi\

f"~l'i1.('l'ii;dnj1 j~ uprava pn~\'f1: odgovarala n"ntr:tlisf,ickolll zn;1f:nj1t ll'iII!HII:;;\';"i7... T' "j,' .j, """'. (),';rn malobrojnih qzalnih dria\'a, Carsl\'lJ j',' hilo 0r~\:lni~iran" ,'.""",j,.'.iil1':I\"'l1prn pr"dlo"kn. pa. c" i nacill djelovallja I.erit.orijalnih l1:ldle~t.,,'.'a .,., ...j,;i .,I" .I, ~(1\'UO \'odsl.vo. p"'yijP~!1 W'~el!lH;.\VII.r jl'<.l.inire, Izv. vilnjet.i i ~O\l1d;]:I(.i, ,;L"f)C,O\nizi,ane \.~jnirki,. a _dvij~ ~;Jk rnani,:,~dbeni OI~~"7ci (I:~",) i ..bl'';)a _' ':' ;:,,:). 1'.1.~'1\~1'!.~~H:iJHIf,~hkp n~II~7.nogj. BI'gbrL~ezi i .~Lili!}Js h!?", !i'.1 1;'.11,,,.,, '<.;~~ r:\ I" !"~!S'.ajali n sl;!?!,,, vojnickI' (Sf!{[ryC), 11.preds(.l)jlli..j slIc1klli!t ''''''''';~. i .;,:-,.:;)" II f.ld"t'.1I t.,~()I(>šl;r)"praVIII! k;Hije!~ (i/flliyc). >J".iv"::t~ s,,-_Ieritorihlne j.c..(liniC:IU?II!I!~II~kQga C,1lf.!?J~:;\,"jll vi.UJJc!.:.i", \',;'Iit!.' : .,,:;,. 'Vn(\ na ,:,,111koj.ih sn hili beglerbezi, koji Ula je P,r:.jIH\da.Q"~Ljj.;>!-,,.5a'l!:.,l konjJ.':"_!S!.:.~.J.al,_?~"d( \'i5~~og položaj!!. Begl!!ruezL..§,l!.l1fpqsr(!dIl9 raspol;.1.[.';:tli s j..'d. ..:im s:\n'~7.ak,'nl :- l1az~nill1 yaša-sandiak - I~su k tonl1l biILz:HhlžPJ.I.L~;:Ullglzo.r "nd~:1lil)('ga ~\'oj,~~ vilajeta, s,'akako, bez lmvi,;p Ilplctanja u n.f!~IlCŽ!lOsl.:ipoje;Hnjh :;\lIl1T.'\kh';ga~' U 't.rcnt'ltku sLlIp:\nja na prijesloije Siill'Y/;HIna Vclicallsl.vt'nog hilo j.. ':\7.mj'~rl1o Inalo \'il:\jret.a; Rn/ndija. Anadolija, Karaman, Rnlll (Lako(1t'1' 1I;:7.V;\l1 :i..;\!.;), ",\ rahija" (pod tim ~C imenom razull1ijcvala Sirija) i Diyarbekir. 'i~:i!J:i se,_1!.'2.iedlli.i vila~~t.oja~. od ~Yr:. SilOl!i~l~a(8::H), JI:l~,:lu J.:r~j!l' ~lI 'H" qprav.i~IjU)ili si1:!HI~:.1kl)ezi - ~j~J}im konj~kim ~2.!.'l kao.._~_~.IHjeI1LQ.ni su ~:)"ovij,.d:di trup:\l1I1\ II $vojilll sandž:J,cinla, ') uZ_~()_!liL.hjfu1Jldlt'iJ.i 7.'L~vc J.lr(~(lllJclf;' ~'.J2!:;-;:iri'iji.nill.J;.9J1LSUjDlj)if:\ pQ.dreJ;;;. N"ki $andiaci (poput AI1H1syf', Ant.aly." '-; ',~l.al\10n1ta, KOII)'e, lt'zi i salldiakbezi !li~1I bili zt'ntaljska ~o5poda vezall3 svojirn po~iedolll. Oni su u $\'1\1:0 doba Illogli biti slllijl~n.ieni, Od1l05110 pr"mjcšl.cni, pa se cak pra.vom polilikOIII pr"l1Ijt'šLanja :,':jo.'~110 l':1zilo da se v,'liki gllverneri odviše IH' veiu za svoj Leril.orij. Ta jI' mjera .;:lIiil;~ i;~hje,\"vnl1jnl)p:lsl1(,sLi od rCl!dalnc ras(j"pkallosti. !Jost.all)"'. provincijslmj... "pr,)':" hih '"l1al\je/1a kopija središnje npr:we n Ist.i\llbnlll, s provinci.Hiil1! div;'/1(1!1!

..---13 $,"\11)0 ~1.1 4;{(>Gdj~k..'\t"I~ pr~ltlilllali 1.1 UUljt"~ll\

'--'

:->ar:HI 1.,'rjlprij:'.IIIII l,\(,{\...;,j

!>I

1';

\'ilnjc~t1\ jt"di"il:II,

h~sln

il. Jillill1('ij~kl:

!ii~ upntrcbljn.\'t\

'W~fI

ftllll:dju

!=I i 'I 7.n~';."11.i11 ":rilflli!~ln"

i ;;i\sl j,..Jini.'p.

hrl\?

HprnVf". c!Juld,

\'diko~:I;.l

ali

I.,j

':;U\"'I'I":'-o"\.

i7...":I" 'I.;'pr"'~w', T;,j

!oI' i':.r.:tl

I'" f'll.>iljf';i" pl"t.h:n

i~t,ntn

i\

-

i odgovarajucim službenicima. Cak je i uredovanje 11~vilT1pojedinostima hilo odraz l'1J~lupk!l.središnje uprave. I Egipat sc smatrao vilajelom, iako taj dio Carstva nije bio ukljucen u osmallski limarski suslav. Duduci da su se mamelucki emiri, pošto su Osmanlije osvojile njihovu zemlju (1517), pomirili s novim odnosom snaga, bilo im je dopušteno da svoj posebni položaj, slaru slrukturu gospodstva i društveni poredak svoje zemlje zadrže i pod osmanskom vlašcu. Zauzvrat su MameilIci imali osmanskom fisku predavali oveci godišnji danak (stiliyrillr.).u Glavni j~ grad Car.!..~~adtv~io p.:'s~b!1U.l~!~ra~~:.!.1 jed)nicu kol~~ ll!.h'lI!.od.l,Q.Žl!!l izravno Porti. VCI1ki je vezir cesto odsutan, jer je, po pravilu, morao predvoditi :oj!lC pohode -:Ii-r~t.im vr(-meila prepuštao nadzor nad uprav?rnJ;~~nog~gE.ada C~~5'II1C znstupni,k~C.k~!!ml\ktlm), Uza nj su st.ajali razlicili ,duzbcniei. z:\duicni da st: hrinu (oopskrbi grada (izgradnji, opskrhi vodom i živežuim namirnicama, cišcenju), a. hili su potcinjeni );n\(tskom I'ovjen.niim (~c;"'nlli"'i 1'\ >
-

h

.

.

..

..

-

1.'"tJnat.oc: tnl1lf!. Egipat se nije !lI11Atrnn VII.7."llIomdd.l\vom j r ondje lIij~ ,-Iadn'" domAca din:\~l.ij~t nego v:\lijl\. veliki gU\'f'rnr:r, koj~gl\ jP. pO$tnvljnln. Portn. pl\ zemlja SlogA nije imala :\.11t.onnlnijr..

65

To je t~l<~!!E..~ vriie.!!ilp_za__Kneževin'L.Yl~.ku_-:-.p-otkr!Lj YlIi4aV!.I!IL~eHm~t jedino ~.~~.§al1!1kop~drucj~svazahlil11,statlls,~m-::jako je 9.!l1i~pC?!~g~~ 8~!!!~iwm un~g!lŠl,1jPrn i vanjsltopolitickom slobodom djelov;mja; Kilcževin~_Molda;'lt8ka,-:ao" duše, od druge polovice 15. st. Vispkoj Porti placa d.li!lak, no u strogom j~8mish; .

postala vazalna~ržava istom,,1&38.g,

.

Osim toga! u ,0smanskom Carstvu bilo je pO,drucja koja sE bila više ili. manje a.l1ton~mna, npr: Kurdistan, gdje. SII lokalniemiri upravljali sVQjim nasljednim državama(Il1ikumet) ti rangu sa.ndžak~~ga.Posebni je. položaj uživa4)šerif Mekke, kojemu je bio podreden, osim najsvetijega grada islama, cijeli. Hedžaz; svakako, pod snainirrio'šmanskim-utjecajem~'-po pi-mei putem postavljanja-jednog sandžakbega sa sjedištem li Ožiddi, te smještanjem osmanskih garnizona i odašiljanjem osmanskih kadija. .

3. VOJSKA

/

Viso~~ll!!!.Lr~zyitka oSf!l.1Lnskevojne O!ga,B.izacije v~zall j!: ..~zeksP!l~ziju kao ~!avlll ciIL~~lTla!.1ske~rž!':~~vništva novoosvojenih podrucja! 11aratni plijen, koji, svakako, nakon vremena Murata. L više nije bio ta.ko velik. Bilo je nuino voditi rat istodobno i zbog socijalno-psiholoških razloga. Naime, kada trupe ne bi bile zaposlC}nezanimanjem za koje su bile osposobljene, tj. ratovanjem, morala bi prije ili kasnije izbiti pobuna.. Zato, što su više jacale oružane snage, to je bilo potrebno više osvajanja, no što je bilo više osvajanja, to je jaca morala biti oružana sila.. Osmanskaje organizacija vojske do vremcna.Siileymana Velicanstvenog I.akoder bila vrlo komplicira.na. Ovdje se može raspravlja.ti sa.mo o glavnim obilježjima. Armij_il,_~~~,?j,!-lil o~ dv~ gla."n.!l,.dije.1a,staja.ce_,y'~j~k~centralne vlasti ~j.:.lrue.a EY.. Portll!i11 rql>.()va(kapukulu), iod,.provjncijskih odreda. Dok §u se'l..~hro šf{Olo~ vane central!!!t trupe_Q.dlikoval~"yecom..;..udar!!plTlm9~ip'rovinsii~Ð 51!..2.d!'.~,~j i.l!1_ali

odlu8!!:l.,~~!Ll!..Erij~>~~!:~_z~g,~oje broj~o~:i:. P~

tadašl!,Jll!!

. .

.

"rnet!una!:oqnj'ffil'.

.i! u !Y2!!!...Ylel!!~nunajbolja;

mJerl1.lII!~,_v.'?Jsk
iskljucivo svojim vojnim dužnostima. Nadalje, ona je bila uvijek u punom broju pod o~m i smještena ~~,~oja!.l!e _~~z~~o.~,,~jek!i2r.~m~0>9a~!{gj~J~!9t!.1.0 taaašnnm ~~I!t pfii2inlckim trupama, o.d..kojillje..u...miru~biQ,.uvijek.svr.ema. samo kOrnandnikadar. Osmanski su "Portinirobovi" bilipažljivo oda.brani, bilo

Uškfcpudankau

kf"vi, bif.o medu'!.nJ~~Jm

rai!li1T!_~aro~r~.i~i!:na.

O~lr~:r~Š~~'bi!~

su pril!}~.2. obuceni i di~c!p.U!1.iraJ!rG, što se ne bi baš moglo tvrditi za evrop5ke . placenike. JezgE.a. ~t.~~~rupa. b~~s~!l.nicari,.o~!ed..P~~ad.ije_k~ji je.l'J?~!U ,~~!o cen~ar vg:!~e_..I,.;!11~~_.Il2~!I.~_;n.~š~_~~ o'G!.!nub~Jn()Lr~.da. ..':!)pLl!t_~l!illm o«redom' zapovlJeaao Jalllcars~~,..od vremena Sehma I. po pravilu apsolvent 16 Ipak, polazeci 0<1povremenih jal1icarskih buna, ne smije se'ukljucivali pliu.i.'Al1ostitog odreda. 66

Q opcoj ueJisci.

~. dvorske 5kole. Tada. je bio izjednacen sa. I!andža.kbegom i imao, približno, rang evropskoga generala.. Kasnije.u J\iegov ugled i utjecaj uveli1~e porasli. Janilarski e korpus (ocak), u {>rvot p-olo~ici 16. at.Y.Ebliin02Q. OO.~di.. aast~a.o.. o.~ ~ri' (l'rvizlJe,".Na.lveca. divIzIJa, ~maat Jd.o.a!~no gr_'!P.!l'J'Ea!I?~U_ ~rtl s!!,lSlu.\ ~Ullra j~~ot?Jo

,~vij~

tr~cil!~

.~or.l.?US!.-Ð.ij~!ila

se "!lo .ko~panije

~or!~d)O

POJedml!.J~.ort~b~!1p.~!!!I?~!1_11, p'o...J~~!!.oms:!!!:~ac.1(sto znacI:

corbadzl]al7).

D\VLZI1a

tzv. ]Jsetara (sekball ili segmell) bila je mno~o_.m~!!i!;_teuko lJetine janj.~a.r~, Prvobitno su se "psetari" brinuli o carskim lovackim psima. Njihova se formacija kasnije razvila. u sultanovu gardijsku jedinicu, koja. ga je pratila u lov ili u raLo Trec~pram. ce~a_'!ta ta,kode.!. !J'ania divi}ija., zvala se Mine kOffipanijell zaJo što ie bila Jlfm..og~dl12... na raspolawil!.agi. .~riedDiku ja!lj.f.ar~.. Za"poP'.!!nJav!.~t1jc. i.I'.vincijska~o~ka uve!ike _oadm,?Šivala c_entral!.!~trup~; 1\ prvoj

l~oJ?~~!§~ st. moglo j~j~~initi do 200 qoo.lj~di, te je bila, dakle, [,o~~~os~alT!.. puta Jaca od placene centralne vojske. Najvecu su ulogu u provincijskoj vojsci I.!f\ali. $pahijeLtfJ~~l(a;k..onj'~a.

'To .~!I.~iH 'profesio.!!alni

~

::~o do .7P.Ij.'!.:!!.

vojn'ici,l)ose~!!.o

izvj~ib,!-Ili

~I!MI_i!_.~vo.i!li§(U slu~..!! !ljsu bil! tlM!:~i~ni..l1p'vcem. ~~go nadarginom (timar). Stupanj je njihove vojnicke izobrazbe bio dosta visok, ali, svakako, ne kao onaj "Portinih robova". K tomu je provincijska.vojska bila trornija od centralne vojske, jer Sl\ se spahije stalno morali zadržavati u bli:.:illisvojih Iladarbilla, te je mobilizacija, naravno, l.ahtijcvala dosta.vremena. Buduci da su tiuživaoci timara, timarlije, uvijek mog,l!izgubiti sV2k.!ladarbin~,.l.iJ.J9.!!!j!Lo
I

~ t.,.

~ t:';" ,....

I

~;t ~ ~~~I

~ i

8j

tj Li '-' "':> .,'

~ '

... ~"

~.' .:.; ~.'.,

I~ lli su se konjanici zvali apal1ije, ali ih.e ne Ireba2&J\1jcnjivati. mnogo brojnijin..pahijau.a pokrajiNu ,'ojske. 10 Ne sllIiju se pobrkali s kovacima oruija zvanim" «b<ei. Gi

~4

rd

I. l

:\ nu.jviše dp:;tojaust.vo (has) po jednoga na 5 000 Mpri. Tešlcaje konjita, spahU~ c.cbcCizajedno, u ono vrijeme mog!a il!!~ti.BUUOOdo 90 000 ljudi. ~dan~ ,~ znali ijskill J..r~lj~a..l.iioC;>~.A()~~uci ~andžakbcs._Sp~~l!~S~mdžakl\ bili su 1'olliicliclli ,,[.'olHcnuti

L

II" Lerit{lrij~ili!.~..Q!:!lInizirane j~i!lice,l!ov, J§ll!1;ll, lin,. c',!lililtl! SIt 12!\I s u!'.!.'l,. Po desetj~!.H~ j~d.inica .bolli~~..ilo p()tci!tj~ll2.je.~no.!l1...I1.!!ko_'!Jlikl:.

( nlayi!!ii ili .!!!.!!~}J..!!.ad kojil1'\.jp:_~'p'~Q.!>io

§..alldžakb~g,_JLro,UU9hziJS'

r;(llnO 90% :::pallija. Ostalih bi 10% ostalo cnvati 1.3vicajno G1('O'i!er, 1~~l'I\m)flUuti o t!lImri1!ill_cirltg';va~Iiu2.ini..

rodrui:i(J.

Oni ~U~'J

O,;im 1.,,;:1'0oružanih spnhija, u redovima je pro\'incij:vijant, Akincl nisu primali !li p\;\l'e ni n:."dl'.r~i"i(lf,1I ~av sv()jji'rthocl o~l.vari\'ali od plijena. Disciplilla nije bila jact\ sl.l'11n" il i ",T.:ij;tTi:,'sl.'-, HUlianosili štete cak Jmosmanskolll!.eril.oriju, 0:;illl !2JDL.bi1o i~ j.,,: '; ';;, pj~š,,,j;ie, t.;:v. nze!' (neožclljeni), kojLsucc&Q.~Juii)i ILtvnl:!:X<1nJ:!.Nai'ill !Iii--<;7)..,:.. re~rn~:\,n.1" ,!cJ(';..pok'lzivao obil.~~l1\':?pl:t!~~j.!!.c "I)\'('ze: U !\n:!.I)olijije :2:::"ki\t :~:2

L r,

I I

r!

.:':'r.!.'~c~.'Y:0_~

bil~.l!I!v<:~~lIo

L__

L r-

i_

pOjC'!'\JI0g

n1t~ii!;~\r~~,H ,<1Z'T-".

11ranooSl[lallslco

dol.m ~.Q.faclri o.!I~,~di.

državnI:

cr~t.c .. po Il!j.:1'i11l t:ld;~"njih

1110);uCllo5l.i - hilt; ~u

"'alljslwpo1itiC'ki jI" cilj' .~t(Jje rno"uce više pr('širit.i sfern moci Os"",.n~ko!:a I,,'orio l'odlof,lI

~trategij,.

\'t'd~t\'a

')~lnan~It., vojske.

Pri I.ome nij<' bil:t n:'

'.;lIbLt.kuobral1a zl:mljc jer SII sc sva lIt,HI1t'nja nala1.iIa n dri:t~'l1oll1 po:<j:-du. \.I <::sl!l
I\IjC:
!roj,. .i" za 1.0 bilo g~ogrnfski

Ilajprikladnije.

-~1 Nj,,!, id"lIli(:ni

~ j..."ij'al~1
2'2 Ud I"'!:,:u:;!c<'r.:\ !p hll{.. tlo 1.".,,~i r."t.nil:. (Sir! Prim,

G:j [

J(~ell;;1! i.!L~Y~ ~)!ij;u

);

:::!.ral.ešlri Ilaj važnijI' rH.in,jcrtto tll"~den(~.

11:,..l,-,la1.,.in.i anni.ii

[

dal.i

'~J;'I)(lcr i~ 7.adl1tak...tilLjc..di.!lic:U!JQ ( ,t.~.. 1\ ratu btinu o Upl)trc.' Jlv.Qst.I...(Ju[ova.

Car,l;va

r

pot..rc~e

1fk(4~~

~il::.!~lj' vojsci, :tae,okoll, pripadao pl:\t'.elli.:ldodred gii1l1ill,/(o~ln~;clJj"lIi) ",'.:iu ""jim:1 je bilo kOl!j11l!ika i J1jC~;lka. TI 1'(\'oj-511 polovid 16. st.. efektivi cijelc OSIII'I1I5\(1'armije i7.lIosilio!;,) 2[,0 000 !:" 11'T:ik(;-;;v.:f!l;,~,.,!~dlJ1nši v:~i silii~u 1Irlllije s\'~.kl' I't.'icdrl!.eEE!:'l~S~ ~lrž.!.!:l':.-rr"""', i,...,i::;taj!l " I'Oll(1dll Sciim" I. Ila C:"ldlran, 1)" l'olt(1cl jI' IlIoglo krenllli ,-,1\., }'!O Oi"' !",:i. Pri 1.('11\1'S~ 1Il! rn.hlllaju pomocni odredi vazai" J(ncžcvine Vbšlce, koji ~u bili ", ra:';f'ol"r,:lIIju o~l1tans"oj ,'ojsr.i 1.a operacijI' u F:nopi. Pomocnc trupe ":rimsl;nl; '::',":1.1.'. uisu "'.~ npotrebljaval~ prije vremena ~jii"'Yl1laua V(')ican~l.venog. r o~lIlan~"'.Ij ~c vojnoj organi1.aciji p05elmll vainost prida.vala opskrhi pre,".I"llIe \'uj~kc I1fI pohodu. [(ako prcwija.nt koji je mogla ponijel.i vojska š!.n SI' k ["Lab kopnom nije dost.ajao, namirnice su SP ua.bavljale na licu mj~st.a, a uz 1,0 bil.a.PQ'(jt''-u ~'C trupa Ilia dosl.avljl\le i vodenim putem, .Qrz~,!.1iJ.!}rjj.<).j~..dPI!.rCIIIC ""Hit i~~usniln, hivšim vL5.?kirn nnancijs!~iJ~ t;ino~nit:iITII!L1E[l~,.,i,!.!'J..~.obavUN.Uc._ '.r::tn:;f'ort.a hill' su 1.aduiene pos~bnl! jedinic(J, li Ilumeliji Ylln!l' (lk'slovno:._ brzom~r';lr:t.lUCII IIII!!IIII.1S'\ II ,niti o I I mI/seI/cm os (1)oaenl )l)l'f'~a ,<.~rW)~ 'I '1!i!iii'nF(jjiciiacl

rj

~_ sl_ucajl!

1

I'n'\'.)

Z:t <',I..

varenje pojedinog pothvat.a, primjerice osvajanje neke jake tvrdave ili uništenje protivnicke vojske u bitki nil otvorenom polju, ostajalo je pri tromosti goleme vojske tek malo vremena, jer se vojska pravovremeno morala povuci, prije hla.dnoga. godišnjeg doba. Zbog klimatskih se i logisticltih razloga, po pravilu, nije razma.trala mogucnost prezimljavanja u neprijate1jskoj zem1ji.23Tako postaje jasnim da je prvobitni cilj, na primjer opsadu tvrda.veili progon neprijatelja, osmanska vojska opetovano morala napuštati neobavljena posla. Isto tako, tom obicaju valja pripisat.icinjenicu što cak ni veliki uspjeh nije mogao navcsti osmansko ratno rukovodstvo dn prt~koraciprvobitni cilj i poduzme dalja osvlI.janja. Ovdjc se nc moiemo bavit.i t.aktikomosrnanske vojske. Ipak, trel>aspomcnuti ria je i naoruianje osmanske armije bilo IH\tehnickom nivou njezinih evropskih ili l~~li~~lr'.alniliYrotivnika. .'Tol~f vW~:'sam.6 Z~snažnu ilrtiJ[erifil; v~je ~a.~ir:-no

I

1I

~

1>1ToI rucno

v;:\Lfcno

oruŽje.

EhtlllJc

o
jillllCara

- prvobItno

opremljen InkovIma

.:o~ kaslioga Ifj. st. hio'naoružan !T\ušketallla.l'occtkopl T6. st. I;ilaje ta proTnje;m vec završena. Vodstvo armijl' je do ! G. ~t. bilo u ruk:llna sui Lana, koji i'~ Zi\ 1.0 IlllŽUU kvalifiki\ciju sLjccao kao \J"pravitelj pro\:it;~ij~c prije -SLnp~i\ I~a !~rij~sl.olje. Sulta.n je pri wojim oliliiltami\ tražio Si\vjct prije svega od v,'lil(O!!;vezira. ali i QUdrugih clanovi\ Div
i I" I I

s~ ..':~nos~_J~\Va!a

prik1.!.pljanju

ohavij~~tG>..~rnoll1

ili..rillJen~i-

jalnol12..1lc'prijaLe.lju.Torne l~ služilo - ?~!.II),svabko, R95VC Li\kLickcobavještajne .iliclatnostia.li.i!}jžiia .. .!s~itivl.\uje r~t.0JLzar'2.b1jel!ika, kr~jese odvijalo.l.!}._"!ycC?lIje, Lc široko rasprostranjena špijunska.lnrf~a. agcnti koji su sknpljali vijcsl.i u svim ~i~;"in~_cvrop5kim "(iJ.žavarna.. . Prije vremena Siileymana Velicanst.vcnog imala je kopncna oružana sila mnogo v("~eznacenje od note; posljednja je, dodušc, bila uspješno vojno Orll(te, kako 511 pokazale operacije kraj Negroponta 1.liO. i Lepanta 1.19!.!.r,., na veliki je uspon osrnanskc mOflli\ricc otpocco istom u vrijeme Suieymanovc vladavine.

:

.1. PRIVREDA I DRUŠTVO ~!9~qsmallshe ekonomije tvorila potioprivre~..!~ior.n s~~a preleina ~.,t.ano\'llištv1!:i on~je ~..on()silni l~~ski dio ukupnog oS!T\ansko]i1druE~~e~ IH.9mQda. Zemlia, !l.a.!!!C?~~!,,!~15tyC!..za l>rO!z.vo,gnjlj.pripadala i" n~ltnn !I.\...t."''''''~11 r\ai~!.!(Jik!om dri:lvi... P..!..iv:,!!:n...oJ.E!..vl~J.lištv0 !J"~ zem1l~.m..Jrllu~ od..lada. bilo ncznatno: u privatnom J~v..l~n~št,~_uJ."k
I

--

23 Selim I. je prh;o(i~1n Siriji i E~iptll.

\ I

1

1

I I

!

pohod"

1516..1517,

2.. Vlu.c;uišt.vo nad 'l.ctnljom prepuštalo pt."uikdi vi~c od nekoliko sela s ol(olicom.

g. pr~zirHjOt 7.hl')g pUYCJlj11H1 ktil1ll1.tsltih uvjeta,

u

se 5:\1110i'l.nirn"o Jmo dar 51IJln"I\, "Ii uiki\d nije bilo

69 .

twvti

,{-t~1

fI;t/tt1r/~~

Osnovna je k~ra.!de!istika.,toga.~,zy: tifJ&ar~kog.~!I.!tavašto ~!l na.~arbine bile nil; rasp~!1~!lj~ -Y1.as!lici.~~s_~rp,oza uiivanj;e,.~(~Ia.'"f!'f);,.,g~e.'.~'!.!~, ~~Dosile~~~ 2f1!1~s.!~~na~nepov~lD~ok:.sam~ ze.mlja',nlJ~~d~'u pJlhovup~edU. VlasnicI nasu smJeli sVOJOn&darblne nl'prodatl,D1' poklo~ltl.: ~"-: !!uprotno:evropskom leDu

- ostaviti u nasljede.

Kada bi umrli, nadarbina brso'-,paa.bijli.velika'-

vracala

fisku. Sinovivlasnikanadarbinaipak nisu ostajali~viria'praZnih roku: moglisu zahtijevati primjerenu poputbimi, i to

-

-

ovisno o v~licini oceve nadarbine bilo više ili manje unosno mjesto u driavnoj upravi, odnosno vojsci, bilo pravo cekanja. neke nadarbine, pri cemu je, eventualno,jedan od sinova mogao dobiti nadarbinl1 pokojnog oca. Kako nije bilo sigurnog nasljediva.nja, može se reci da je u slucaju tima.rskoga sustava posrijedi uvelike otvoreno'društvo. Isto tako, suprotno enopskim posjednicima lena, osmanski uživaoci na.darbina nisu raspolagali nikakvim pravnim imunitetom. Nadalje, seljaci nisu bili kmetovi i osobno nisu bili potcil1jel1i spa.hijama.. Uz to, vlasnik na.darbine nije spram seljaka imao nikakva prava sudovanja. ~nmDskom su timarskQT1l.!!!f!~,avualodij~~astelinski 4vor2G biH ~~pozna~iJako uopce ne zacuduje što se vlasnik nadarblne nije n1iiiiiIOlirii1u"o opoli9pri~redi: med'! selja.cima'''6iSe pojavljivao samo zatouautjeradoditeljefi\1

~Il, i.drža.-=n~p_ore~,.koT!.~e m2~ 1!re~a~rfisk~. - --

-

. .

. >-- - ..

V"p~gledu velicine posLoJ~SU.tIi vrst!!nadarbina. Male nadarbjne(limar) prvobitno. su bile na!!ilien~~_s~ahija.!!!!. a zati~~u~,sve1..ešce dodjeJjiyale potcinje..!!.i~!l. c\vi!~.i!TI~užbeni.~!ma. istog~ ral!ga., I1pr. uredskim ili financijskim cinovnicimao Godišnji je prihod jednog timara iznosio na.jviše 19 999 05pri. Najmanji dohodak od timara., temeljna. nadarbina (klllf, doslovno: sa.blja), za koji se timarnik (vojnik-konjanik kojemu je bio dodijeljen tim ar) imao osobno naoružati i služiti, ali još' nije morao opremiLi prateceg borca. (edeii), i:mosio je, ovisno o podrucju, 'I DOO, a 'najviše 3 000 aspri.27 Ako bi se timarnik iskazao, prihod se mogao povecati dodacima (terakki) '{elike su !ladarbine (ziamet jJi2eamet) dQ.biva.li,pon",jpriie više sta!:iešincJia.2 što su. su,ba§1 i alaybE9~alLi::!.!!iciv\ln! cinovnici. VI~niku_.s!I,veli.ke.!Jadarbu!c d'onosik..godišnji prihod od 20 000 do 99 999 aspri. -- Dok ~laslliCil!Lalill nad_~rlJina.1rn1ainicJ.J vl.a.sniei velikih nadarbina, zaim, d~bivali, svoje, nadar.b!n~ kao,_p'I.~.Y,z~ osoQn9-Ytše.nje slP,žJ.!e~treci je tip, t,zy. na.9arbina za najviše dostojanstyo (has) bila vezana..uzfunkciju. Rijeck.ofunkcijama ve~ira, begleEbega i sand.ža.Js.bega.t~u1~,kih"visoki~ dQStoJi!nstvenj!ca ce,l1tr;llile '!.E!~ve (yoj!!.i sudac, IIj~~CI, defte.r!!~rL Godišpji j~ prihQd je4J.1.M..4!1-SQ iznQ§io l!~j1,I1anjelO!) 000 ~e.ri: U v!ij~me Siile,W1,an~Vel~canstve!1c:1&..~~!ldžakbeg je i~, E~.~vil~,I,ha~ od 200 .000 do .§5Q OOO,.begler~g ,~d~Q9.QOOdo 120~ 000, k~poll1i vezir od 1000000 do 1 200 DOO,a.veliki vezir cak°2 000000 aSpri gOdišnjeg prihoda. --}>reteŽnu'vecrnu malih nadarbina: narmeonlhmanjih medunjima:;dodfeljivao ie beglej.!?~i NaŠ~prot t~-me::/isliJeJ~bi 'QrulržaoQravQ...I!9djele 11.ai~~ih.r y.cII!ill! lliislarbj~C4at.LzjaUlet) ,te:vec,ih ~,imara, M.edu~,I!!~na~!Ion pio ~C!mliiš~,~ n,ij~osIL!!"ijeli9~ ,obli~\I.nadarbil1e n~ I!.yidu ~,rž~vnilu!2.me.!E..il!~::i...b.tLfII!J!LUllJ,.!I\lžio., gotqrin!~9m..~Y. d~~~M,.bla,g!Ljl1e. Dohotke fiska. od držav.l!.ih ~~mel~l. P9put ostalih iavp!b"prilio,!l.&, c.~o sU.J;lLo

25 ,Atodij.io~Usklop'lIe,'!,opskogale\,a 'I."Lti.I,~ ,t06~, k.>oprot~~j"m I.na. 2&Središte .1~telin5~op~kollle ~~alizmu. 2T Napomena o kupoynoj moci ..p (.k,.), novcane jediNce ua oua'l'i u Oomauskom Can;tyu: krajem 15. st. stajalo je 10 kg:brašna ueSto manje od 1 aspre, a jedna ovca oko 30 upri. . 70

-~

e o ~ Il a. J. O

a. II n I

i ) 1

š'

,I

--

ieriva1i OP'!!lo~()~nici.,
naja~~in~z~javne' ne.!cret~in~itd: Za svoju,je 8lu~bu zakupnik poreza primao stanoviti dOhodak, a zauzvrat je morao utjerati ~ajviši mogUciiznos i predati ga poreza bio je nadreden upravitelj dobara. pojedinih državnih koji je trebalo da. knjiži placa.nja zakupnika poreza za financijsku upravu. Kako je zakupnik po pravilu - ne posve legalno utjerivao više aego što je isporucivao drža.vi,. njegova. je djelatnost bila. unosa.n posao. Imucni 5U sc poduzetnici toliko otimali za zakup poreza 'da je nsk poceo mjesta zalmpnika poreza prodavati na javnim dražbama onima koji bi najviše ponudili. Kako bi se izbjegle prevelike zloupotrebe, djelatnost su zakupnika-'poreza' nadzirali kontrolori (mufctti§). U toj su funkciji najcešce nastupale kadije drugih sudb~nih okruga. vršeci dodatnu ulogu da bi tako osigurali poštenje kontrolnog organ'}. U osmanskom je privrednom sustavu zakup poreza imao važnu ulogu jer su uvelike porasli porezni prihodi nakon podržavljenja poljoprivredno isl{ori'stivog tla pod Mehmclom II. Poloiaj osmanskih seljaka u 16. sl., u usporedbi s evropskim seljašlvom isloga doba, uopce nije bio loš. Kmeto'!Uraya:~) o(gQl1podara zemlje (.ial.ib.i ar:). qobivali su. po pravilI!. je
drža~i.

__o~

Zakupniku

domen 11.,vojvoda

(voyvoda),

-

~

~ 6;1 @j

,: " ~... ('~'I . 1. ,~b, f.~1 ~

odnosno yaya: ona nisu pripadala nadarbini, pa nisu morala davati feuda.lnedazbine. U skladu sa seija.ckom naturalnom privredom, u 16. st. kao poda vanje još je prevladavala naturalna renta, iako se od prve polovice toga stoljeca povremeno zahtijevalo podavanje u gotovini. Kad bi I>odložnik preuzeo neko selište, morao bi zemljovlasniku najprije pla.titi jednokratnu, razmjerno visoku taksu za prepuštanjc imanja (resm-i topu). Time bi obradivac zemljišta stupio li neraskidiv i nasljedni zakupnicki odnos na osnovi udjela. Osim toga, bio je dužan redovito davati dace, na prvome mjestu dažbinu od selišta, koja se u muslimana. zvala rcsm-i ~ift, 30U kršcanskih podložIlika ispence3I, za

koje je ona bila nešto viša nego za muslimanske podložnike. Povrh toga, podložnici su zemljovlasnicima još morali placati desetinu i druge dace, u skladu s razlicitim proizvodima koje su proizvodili. Kakoje receno, do krajaJ.~:.!L.vlasnici nadarbina 28 U oz.nanosti,SVaka1~OI nelna sloge o tOJl1e&.re:lJa. li uslauuvu faltlicki ~U1alrali z4L~pC)Tti... 20 Osmanska muhlu nema nikakve ve'l.esa leldiuckim suslavom ikI.. 30 I'l.raz "'Y' 'l.apravo nije oznacavaD lamo podloinike, nego Ive porezne ob,'etnike. 31 Podrijetlo rijeci i.,ollco uije jasno. (Moida. ipak. poljoce od rijeci speusa, spcnaa lrMa\<. Prim. prev.)

~

~ ti

.~ r.:: @j ~-1

= 7l

I;. ,:1. ..... ~ '-"1

f" l

r, i

'-

\: ,I

,.....

L_

[-

r r I. I

nisu imali ~.~!!!!jekoj~ bi sal11i 0_~r~~!!:ili:..I$:\O_!m21!jjei!!dr.~Y.1.!iE.i..!!.o\'nicioni.~~ tada JQŠ nisu lli mQ II ni h~j,:1ibnnuti,g .P21J~PJivredi. U tCttllt!.je bila prednest za. jYc>dlož1l\te ler se (JahUh ~etovoi nisu ,?:ahtii.e.Dle..sl"-~dJlk1e.J..la.kn: morali sn ~;jmo sedam dana godišnje utrošiti na prebacivanje žetve uspahijin amba.r, odnosno Ila gradevinske radove na njegovu delilu. Uz te sc, svakako, tlaka mogla otkupiti nQvcem. Inace su seljl\ci snQsili sve hQškove proizvodnje, jer vla.~llicima nauarbina

~j -1 .

I I

Ilije bilo stalo do investiranja uzemljoradnju. . Prema poreznim obveznicima fisk je, medu ostalim, imae pravo edredivati !~lobei najrazlicitije pristejbe, poimence takse za nasljc(1ei ženidbu. Drž;tv!)oj i~':...2!?gnjni,nadalje~, pri'pa.d~!~ tZY.cg!~~~il)a lc.i~.v~).J~'!I.I~!m!!-!!~,~!!!P!?'Q~lIi_k~"\ i, .Jazbina 7~'\.lIžb:anje Zel)11,i.iš,t~.!!.:!.pr:!dru~.iE.. drž,,!lIih ~k>,!!~I)~,j(>:..'jc ondj~fb~~ !I~~O "l()J;I!.1'l'i\hii~._l}tieriv~!lje iZ,~am~l!ill.l,P2rcz,,"(IIv!!.ri~)JkojLsjl :i.!:.pret~žl!Q PQ5.!!:mri~ "ali radnom slnžbom ili 11odredenQj robi, ostalo je i pocetl\OlI1 16. st. ogmllic,~n() ,'1;\1,!~jctlilll\(;II!.:..~lucaicv():.,-----Zbo~_tIInicrcl~ nadasve strol!;O [egIJlir~n9 d!lillosti 1'29av,!!!!.i!.L scljai!. je hi" =M'J.cn's,iran ~'Lob!'l.tivallje-1.tmilit;!k/)Ja l.u~!j~ hi!J1.prcp1.l$t~'.U1. On je. naill1l'. ,asvim mogao racllnati s time da ce mu dio plodova njegova rada ostati na raspr!lagi\nju Imda pr~da rlažhinc, Ile racunajuci ovdje strllktllfllo slaba podrucja, npr. I] Anadoliji. St0l!:a nije cudno što SII cak kršcauslh!!g~Isl.k.5tlll?~'nLp'~Ij2.t!!j:!!,e':l~.c.J.OdUŠ~l.. ~i91.1 evroJ!;5llim ,,1'* !)r~djelima O:<manslLOgaCarstvitoIInlltr1l}I)j,avisoravan,lI tom (!Qgle.dll,.kako je vc( "t\tl"\\ r .11::.p.2IE.enu.~o,..I!ih.vrlozaos~!)ola:U skloplI t.radicionnlnog plodQreda, zemlja sc podi- ~'-~ '1.' 'fQ~'" .:dila na !.ri dijela: prcma potrebi, dio ili dva .lijela iscrpljcnog tla ost.avlj;\li sn ~e II'I \I.I;3.ru.Za oranje fit' IIpoLr('bljavao primitivni drveni p]II~Ja kao bralHLte~ki trnp:!r. ~t: Olldje ~e Ilije mo~la. pr..koraciti granica privrede na stupnjll golog opst.allka jer je pril1(,~ i~,tve SCO~kOIlI sl.anovništvu jedva dosLajao ,la sc bijedno pff:hranjujc pl)~t.o !)fcda podil\'anja i podmirivanja države. Kako se nisu mogle prQizvl'stizalihe, op"!.:rbljel1ost je seljašt.va nakon loših žetvi bila bijedna. Pritisnuta lIuždom, pojedina. djacka gospodarstva težili! su autarldjij u Anadeliji se n takvim okohlOstima nije ]"<.1~la\'azviti poljoprivredna robna proizvodnja. U skladu sa stanjcm poljoprivre(lc, ;.ili Sll i p\'ch\'nna i st,1\lIuvanjcvrlo zaosl.ali. Ourod sdjaka sastojali 511sc prc!.ežno .,.J ll1anj'..-viš'~ rijetke i'orbe, bcz dovoljno ujelancevina: III~SOsn jeli samo kad ~\I 'i:>li ]1 nn211i. S"I.i~dl!~"II lIi1s:'amh.. bile IIg\;tvllom polupodzt!lIlnC Iwlib,!. r'I,lo~." i k"lihaša (brllJ!lil.:).kOJisu posjedovaliIItalljeod pola ubmdivc površine ;".-1110:; ,,'ItI/l-a. hin je t'plllIr~,:uliran. Na driavnim Sll se t!omenallla cak zapošljavali nrslubodni ratni zarobljenici u svojstvlI napolicara (orlllkei kll/). Non2:,(I~ktU(' ~to_cars':.:.'J,oddoba M!J.!..'nclaQ~y~j~ca. bilo .2~I~~na ~I;]sv~ .!l2.].Lr~del~_

nl~lI.

Ca.!~t~ kaq.u.Qs..vudl!J!gij~~I..jsJ1111~1\ - biJq.-'I()r~~lIL N<'!samo sIlILan lIl~goi pripadnici gornjeg sloja pesjedovali 511robove, r0hinje; ctlnnhc kao vlw;ništvo. Najviše se robuva IIpotrcbljavale za vr~enje raznih ';ll1il.i II k'lI:j i "rll.L~dj I.l\koil<:r,IIpr., kao \'l'slai:i na hrodovinm. U proi7.vodnjiSII I~Q~.'.:S' ~~1!1an:Jkolll"-

72

J 1 I \,

se rijetko zapošljavali. Samo su se u poljoprivredi cešce upoLrebljavalirobovi, ili za obradivanje polja (takoder umjesto stoke za vucu) ili za cuvanje stoke. Takozvani vojnicki robovi (kul), kojimasu pripadali ijanicari. nisu, strogo uzevši. bili nikakvi robovi jer njihov odnos prema gospodaru, sultanu, nije pocivao na vlasnickom, nego na sIužbenickomodnosu. Bitna razlika izmedu obicnih rob.QX!\wi.J1~va.nih k.!I(!ll!St()j!!'htse u tomeš~()su ovi 08redn'iimalirj,\v~, Kul..~..u[T1J!..iDi-eliplatnLstall '1 Iranu !J!!.~o_s.u pril!l~1i~u. Osim toga, i njihove preostale dužnosti i prava bili su regulirani zakonom. obrt.

Stanovita sl,!protnost. ~12.vllq,rn pgrllniceni

pr1vreg.iživotn()g miI.!l!!1!!..m.I!-. nll~lybi1i sn.J!go,yi!la i na gr:!!-dov~. .U QdnO.SIl.SPTM.!!.p..2ljoprivrede !:'m,lovok

~kon0!'1skoznacenje b!Io podret!!~~a~~vi. ..l!_gra.
(g~af),

.~IS!a.L,llikoji!.Lj~!>.iIQ.JQ.l!t~~lir~lje

kak'!.Q.c~L_c..ij~!li!,JlIj~.ra.lid. S!1:!!!isu.paJu:!L!lOvi l>odLije,g!1lisluibenolJ1

\,~i v t'1f: ~\\ . 1.'1 I'"

nlld~()ru tržllo!.

inspektora (muhte~jp'),.Q!'.!;!!namj~!!9gakl!glill:. Upravo kontroliranju kvalitete uve!ille valja zahvaliti šLo jI' odredena roba osmanskog obrta mogla prodrijeti cak na '?vropsko tržište. :\1nogo su skromnije znacenje imale državn~ manufakture, koje su nužnim proizvodima opskrbljivale oružanu silu. Ti za svoje vrijeme u tehnickom smislu 1,adovoljavajuci pogoni proizvodili su na temelju rada uz nadnicu, U l!l~lobrojnim rudnicima koji su radili na Oalkanu bili 5U za.~tupljcni i [\ržavni monopol i prival.no poduzetništvo. I rudari su bili nadnicari: primali SII nadnicu prema radnom \'rl'menll iIi prema ucinku. Trgovina na velike udaljenosti od_vijala se kara",:ulam,~ PC!.d9br,o izg~adc.l}inJ, slrate§klm .državnim cestama iiI morem. Bnduci da je osmanska država, odnosno risk bio z~ trgovinu s;m-;;-'pasivnozainteresiran kao ubirac carina, mednnarodna je pomorska trgovina bila potPUIIO \I rukama stranih, pogl1wit.o lalij:\JIskih brodovlasnika. U o:;manskom su~!.uštvu p~cetko.I? l~.l. pos~ojilla dva glavna sloja. VI~'?,iuEi se sloi sas!:9i~.o -::.osim_sultan~ - od osoba (b~n!yg)..oshb..9dclu.h poreza,koj~s.1l i;\državale skuP'.in,!:stanovnis~Y!LQbvezi!!!ogi;111.ad;tyanjg ,jpž.hinb_lLb'lj su ~~.§Ioi \!l>1aii\li qrža.vl!.!'\i v~r~ka birokracija, placena vojska, osob~ koje su izdri!kvale ~aklade i.llil!La§v~Lv.1M_l!ifL!1ad~Qjna. . Plemicki staleži aristokracija, kakvih je bilo u feudalnoj Evropi, u osman~:koi..!!.rŽ~"vL vt~e ;~isui~stojali, !!.ap.Q.;~otkaloj!! ~i~fmle'~ 6~vaJac p-oti-;;;l!o-J>ri~ ,'..Lno vlas!li~tvo n~d Js.mljo'l1 (m!i1k) te ujednoelj!!,linirao starm}!1_a~olskuureudall!!!.. 1\ristokracii!C.i ovo ne samo zato što pripadnici vladaj nce kiMe nisu raspolagali stale~kim povlasticama nego prije svega zato što osrnanski prebendari, suprotno evropskcj plemenitoj zemaljskoj gospodi, nisu posjedovali zemljište, vec su samo privremeno dobivali prinos s njega na uživanje. Uz to, cinjenica što u osmanskom timarskom sustavu nije bilo automatskog prava na nasljedstvo uvelike je pridonijela., Iml{()je spomenuto, tome da se ovdje nisu mogli razviti lli plemstvo ni aristokracija kao \I evropskim zemljama. Pokretljivost medu slojevima vladajucih i potcinjenih bila. je, k lamu, mnogo veca. nego u feudalnoj Evropi. U Osmanskom Ca.rstvu,..R!.!: wdnici nižih..wieva -_priie svega na.temelju v()jnicke hra~C?!1tL-jm!!J.L\lli ..d9\m:_ izglede Z!J.u!jpon,sg,ru.ge p~t~'!.an,e,p1.ipflcl.nici '!!!l_.ili.:Eoložaj, u sv~~o_su..~ol~ mogli bi!-i d~~~adirani. Skupina

73

"

-

vrlo, uglednih potomaka Proroka (seyuit, odnosno ,cri/U) teško Sj! može iako se usporediti S'~vl'C!Pskimplcmstvomjer njezint pripadnici eesto nisu pripadali vladajucoj 'klasi;'nego su'lIc'regf1ltira.li iz svih društvenih slojeva i

to povremeno cini

-

cesto su se bavili društveno nižim:zanimanjima..;

.

Q§tlO"tlO o.bj.l~žje_'po~njene;' kl~ b,ila_je. obv~.a. ~ja_l?or.f?zaJ~os/lo daž~ina.:.. U te, tzv.yodanike_u stro.žem..smislu.(raya, !io~!~vno:~tador ubraJala su !akoder porezni',obve~nici- obrtnici !.trg()vci, i to bez obzira ~e~~I~i, zatim na-yjeroispovij~t. 10bic~j~a s~ kao r~JJa~~~~lu samo nCf!I,:,sli'!,lanski po: danici Porle u 16...st.j~ nije bio ustaljen,sti ~klj\lcivatL9 diskriminacHLn~..mu9Iima'l:. skih P!?~anika u .O~malls.~9m Carstvu, i.akl;)su porcz.h~ras:, ()dnosno CiZY.L,!..kasn.oC).~~ !!lansko~ rli.zdoblj,!Loni koJ~ Je p'!ID'-d.apdoživJjJi.vali.:kao~~is!rimin~iju. Z~pra~o jej)io posrijedi lIa.dQm~g~,~k..zavQjnu..:;luib.Y.,kgjaj~nA:..P!?4rui:.iq. i.!la'lliL~v~.i:@!a §.amo muslimansk!tJ11uškar.se.Zatosu nemuslimani mogli voditi ,više ili manje nesmetan život, uz pretposta.vku da on ne proturjeci: islamskimnacclima.. OsnovI!. ~~olera.1.!tne
-

-

32 Skupin& Jeyyit pOljece od Prorokov& unuka Ha.saina, ,eri1 pak od Prorokov.. unuka 11..sana, a obojica su sil10vi Prorokovc kceri FaLima i Prorokova braLiCAAlijA. 33 Cak se istupalo protiv prelatenja na i_Iam ako bi ono pOLjecalo1&1I\0od go.poda.n;k.ih n'Oliv..; U'p. Franz Babinger. GrossheJTliche SdluLzvcrschriCLCegan l1uLzniesaUchenGlaubeuswedlSeI, u: Der Orient in der F'orschwlC (Fest_clllifL OHo Spics), WIesbaden, 1967. SLr. 1.8. 74

-~

autonomne samo u pitanjima vjerovanja i obreda,. nego im se, uz uvjet da nisu upleleni i muslimani, priznavalo i pravo 8udbenosli nad vlastitim suvjernicima. _OIUnlID!lkoC!\~tvQ bi1o.R.pocetkom JL!lL. .n~umniiYQ.je9mLQcl .n.ajboJj~ o..rga1}~im,illL.ci~a..YDibtvorevin.tI" 1IJ9i.1la.cakpriv_~~roeDQ D~ajboljeor.gan,~i.ralla...!!. m~tskiJl!. !'~mjerima.._V_ toj su _dr~vnoj tvcire~Jni _\.!lli:~vat vojna org!tl!!~'!..cija, ~eh.QYiili nemuslimanske. vjerske zajedgice pbuhvatili sve ,stanovništvo, gomje i donje_sloje.Ye. Ne samo što je carstvo Qsmanlija bilo gQtovo savršena država reda nego se na. tu dtžavnu tvorbu može potpuno primijeniti oznaka oblikovano društvo. Cini se da u tom oblikovanom društvu nije bilo mjesta ni za. koga tlm bi ostao po strani. Osvrcuci se na. dosadašnje izlaganje, pisac smatra da. je lemelj osmanskoga drušlva. bio fcuda/i:am.3' Pri tome pod pojmom feudalizma ne treba razumijevati samo feudalnu "anarhiju", koja je samo jedna varijanta. feudalizma. Visok slupanj centralizacije i feudalizam ne iskljucuju se uzajamno. Ono što je zajeunicko ev.!..oQ~koj, q,s!!'1':pskoj~rsti fellda.lizma sasl~ji s~ u t~me što su feudalna _gospoda i ovdje..l_5mdje ..raspolagala _
e o i J J a

:1 \J

_. -I

I t, f;, i" ... ~~ ~~ .1

,~ ii ...

r~ !:..

~.~ [: . ~, ~

~~ ~-'" ~-... t f,'"' .~

3i U pogledu to!?;atreba li o driavi Osmaulija uopce govoriLi kao o j...d411..j državi, mišljenja se istraživaca veoma razlikuju. U vezi s tinl spomenimo ovdje nekoliko vaiuijih stajališta: Bistra A. Cvetkova, Sur certaines reformes du regime Conder du te\Dps de MeIunellI., u: Journal oCthe EcouonUc and Sodal History oC the Orient, sv. IV, 1963, str. 104-\20; Cl. Caheu, Au seuil de la troisleme annee: ReJJexionssur l'usage du mot Ceodalite, isto, ov. Ul, 1960, otr. 2-lOj NicoarX Beldiceanu, Recherche.s ~ la reConn.. (onde d.. Mehmed II., u Acta Historica Sodetas Aca.
-

75

~;~ . fh~

'~ J'~' .7 ~,

fF wl~

l ;

'VII. OSl\IANSKO CARSTVO SVJETSKA SILA

,.

" :~.!~J\;:;OLE.YlvIANA

VELICANSTVENOG

:-,a5i.ileymallo!n Vdicanstvenin),,:,D-~~Q:.l~G) krajeltJ,lujna W,!O,1!:1vl:d dolazi ".d Um koji seJ~o praviiu ~ bl1-'is.!"t§virn_s.PE!vO.!!L::.~!!!!ill.a..oil3.m,~tr:),t ~e s~ najv,.\"\i!lii,i!Il ()s)nanskim vI1l5lar().!.1!:Stoga sc cini primjerenim nešto se iscrpnije po:mbavif.i I1Csamo razdobljp.m njegove vladavine nego i njegovom osobom. Siileyman I. kako

,n oznacava moderna historiografija2, ..111:\,Vec je kao princ ',;vOJlh Eii2~aca,_vec

rilikom stu

bio primjereno

pnprem

~

na pJijestoljejmj!() je 26 go-

Jeu za

es u

Imo' mlaClie po~taoj~iI.1je~nik

u-ž'ifOšt""gultalla~

saiidžall~,~

2i.!.!.i.~!!}e via.:.

.~n~v9~djc~~P~yezitnJJ, ftobio je Sandž,al.Kaffa.3;. I<;!J.:q'~ p}::ile8~())~t)z'l.t!,ogip ~e~if, ;:>JI~~n.l<;Jmmlo nal.!.lJesmstvoMa~I!..ezIJeJ.~..11~ Mar!]sa ')0l.!tJe Z~~,~7i~O -qQ. ocevc S~i1ID'2!!!()5y"O~ e1t,~Q~.1Y.!!2!!U \!..~utal!l~oJ!!o-m;-Sulcyml).n Je I)I(~ vchltodušan, obazriv i uglavn~m praveda.n, što mu, svakako, nije smetn.lo da bez.2b1:k.~om silom provodi one aržavne).11terese kole jP,J~~O§U!tj!11 i halif. ti~'i)-o~~~! jmb~ ZJili;,9I1ic~,!!Fill&lcih muslima~aL §.~!!510 va~nir!}a,qd!l0~1.10 I\užnim<,t.

-

Mladi je Siileyman preuzeo vlast s mnogo manje trvenja nego njegovi prethodnici jer više nije imao brace koju bi morao ukloniti. No ni njegovo preuzimanje "':Mti nije proteklo bet ikakvih teškoca. Naime, prijetila ie opasnost da iZ!!2.~.Qk o b ilau~ ~cena' j a 'e, ~ k ne s:!~a!!.~~Ga }s~vol2.!Uo!.!l _!I!! p:\(!ne.S~i1.~L1~

Cp ,

. . . . .. j:;:i~.:~t!-;-prvob.1tno . . .. . !3..egle.L .. davTte: '~sy'elntegr~ran~. eg tsg_YIJaJ~la, .-..anb~!.(\.1. utJ!:8Jl\\ ";,IS 6r.~\()I ;',ini mamelucki emir, koji je pravodobno P!i,ZI1~oSel!.!!I.aI.Jj!, vl.ad!\~a te inI! je ~'~ [TiTOj)cvJereiio na.mjesnickomjeslo, progl~io sena vij!!,sto S.~1im()voj.sI1!Lti suvercniiil \'1adarorn i smjerao snovl\ \ispostavili.J.1~1c!4~l1iu_mJlmel\lcI
r

L r-

.

..

..

.

L_ i-

L L

I 1:log,,,,je u ovom pog!lwlj\l djelomicno potjece iz pišceva clanka pod naslovom: "SilIeyml\lI ..\... PJ'iichtige (Soliman)", objavljenogn u enciklopediji Die Gro.sen der Weltge.chichle, .v. IV. Ziirich. 197:.1..t.r, 961-977. Ondje.e nalltze brojne \lpnte na literaturu o SiileYlllanovoj osohi i po...ijcsnoj uJozi ~ f\'1odern:\&:\hisloriogrNijn O'l.nACuje prvim tO~AimenA. Prije 8CobicA\'310gQvoritio njenm ;'n() SiilC}'I11IUIU II, jer se \I redove osmallsldh sultaua ubrl\jlOOi princ SilIeyman. jed"u od ,ino\'" B~)'czj~a J. Princ SUleyman bio je jedan od pretr.ndenata u vrijeme desetogodišnjeg intctl'egnuma !>o.lije .lIIrti Bayezila J. godine 1403. ~ Na jll:1,no.inbnli I
r. !

. ~~\.~V .' 't'J1\,(.1 , L ,', ~ \IV:.,.;

l ;

J

su vodece evropske :>.em!j?,novonastnl~ habsburška svjetska _s.ila ~.~uska, bil~ medusobno zavadene.te msu mogle obhkovatlfeUiiiStvenu frontu protiv osmanskog osvajaca. Protestants.!s.!..i~ ref~'!l!!:ij!,.u. EV!Q2i.Y!lDiehu osmansk.s ekspanziieP!idQnij~!~ u.t9Iik!>..!~~illcO;su~.!~}rl1pek.oJe!l1!JJabsburgc;>,y,citna.hitM .t~ebale_tU>orp'.i

~~

_.

eiE4jtt

/.'I"'j

i:f

protiv Osmanlija morale upotrijebiti protiv..p.rotestanata. S druge strane, valja i:išivrarusa -proleSl&zlti:'nliiu.suradivalis' Osmanlijama. Doduše, bilo je glasova koji su izražavali mišljenje.da je osmanski osvajacki pohod posebna Božja milost u korist širenja. protestantizma. . Medutim, niemacki su pro~estanti principiieln!?: un!\toc~uprotnos~i U ~~~oisp.c>v!)~i :- p~r~av~1i Hab~b,!rgov~e~.
sa stajališta islama

-

- nasuprot i u toj tocki negat.ivnonnstrojenom protestantizmu

katolici su upravo zbog svog kulta svetaca bili idolopoklonici. !WQrm<\cija,.Jl svakom slucaj!!, svoje širenje p~.prilicno nr.izravnozahvaljuje upravo QS.~l1anlijama, kojis!.! j'=.!!i.!lz~IEalia,~lrij~i. Egipta, omo~ f"{{(CjIv .." ,gucili novi osmanski ratni pol!odJl j1,!goistocnoj Evropi. Tad~,!ji su se osmanski,ekspanz!vninapoE~ollkretizir~li na tri glayue.fronte: 'I. ~ra

Iv

, \1).1.

I\()\I~

,;,\rf'

sjeverozapadu

države,

najprije

protiv

Ug!:\rske, a pQtom

proth'

Habsburga-

.~~.a u .~ust !ij i;~. u.Sre?~ze mlju " ~ajp.rije pro tiv Oto!{.~ Rhodosa, il zatim ~rotiv .. . . . . . .. ... Mle~ke. l1~u!lhke..>..!.l. Izn!>vurotly.Safavl.d,a.JLPe.r.z.!.lt, Ipak, osmn.nsko drzavno vodstvo izbjegavalo je rodenje rab. na više fronta kako hi uzmoglo usredotociti nuinu mlarnu moc oružane sile na pojedinacnom ratištu. Ratne sukobe koji su se više godina otezali bez.opipljiva uspjeha završavali SIImirovIlim lIgovorima knko bi omogucili koncentraciju snaga nl\ jednoj fronti. er.ri je prodor poduzet na sjeverozapadnoj fwuti i. 15.2.1..g. usmjeren pro-o tiy tada ugarskeJyrdav~ Beograda, kojaje. zatvaral.1l Pl!t prema Ug.;!.rskoj i dalje l~.!i~!!CU._Što nije pošlo za rukom S!!.!.!!ymanovupr.adj.!1.du,osvajacu Carigr~da Mehl~etu Il..1!~pkI.o je...!'1ladom Siileymnnll, naim~... osvajanje važne tyr9~yezbog' ~u §e ~esJovodi\e. borbe. Svakako, Il 15. st. prilike Sll bile drugacije. Zemlja Mehmeta Osvajaca, iako vec znatna regionalna. država, još nije posjedovala snagu svjetskI: sile kao u Siileymanovo doba. A na protivnickoj stmni sada više nije staja.la srednjovjekovna ugarska velika sila. U toj je zemlji jaka centralna vlast, djelo kralja MatijaSa, poslije njegove smrti (1490) IIbrzo ustllknula. pred feudalnom anarhijom haruna. Povrh svega toga, 1514. pobunili su se teško ugnjetavani ma(1arski seljaci pod vodstvom sitnog plemica Gyorgya D6zse. Nakon poraza njihova ustanka, seljaci su vezani za zemlju, stavljeni u potpunu zavisnost i razoružani. Sada, naravno, obespravljeni i osiromaSeni ugarski seljaci više nisu osjecali potrebe da brane zemlju svojih ugnjetac&. Nakon~s!&a!l.i.!~e~r_~~ae.rgQ..or.!lij~.I1~tavlje.n dalje_~. ligJwiliy zbog 8~omenutih nacela osl!l.l!n!!.~ogaratQY.!!.IJ.i.!!. Sliedece g,odin~(1522) došao je na red Rhodo!!...Q..!Q~jt;jltio za:!,I?;~ivec Sp'limJ.

~ ./?

.J"tl.,-74 7" 'f

J

Ir.

~(fZ+cf NZl ..c ~~l' {; .fZt I,{-~f~?-i~' ~

.,;-Izr.ucoI '.IfJ(7f
"f. bcltl ili.i~!!,k~ priprema umro. Ta.j otok, koji sy nj,cgovig?~R'?1ariivanovc.ii~gr?:dili kao isturem bastion kršcanske Evrope, bio je Osmanlijama tr!1.puoku; k tomu ie ;.r.tt ~do.~ m~gao bloKirati"vezu morem izmedu prijes~olni~.eCarigr~da LI1
77

-L Poslije tog uspjeba oružje je mirovaJo pune.cetiri.godine, barem prema vani, jer je u to vrijeme vojna snaga osmanske driav
'd.- 'i .~ fC.

5.1fIJe, JOŠ D1Je b.lo.posve'

JntegriraD;~' U taJ separat!S~!.~J~i:P.Q'iUšaJ...!11S}l.

svak~k9.J)iIi umiiešani samo'Mamelucine~ i AhJl1~t-paš~ biyji: il nn~..~ tJ v.Mll"'pvik.gOQiI!U>9$tok~upj.Q.na vlas~i' iile man 'e!,lmirovio Piri Mehmet.pašu..y~H.k-9ltyezirasvog~~JJljegovQ: mj~to p9.rierip. ._' uil1~t. v~~!.Qgvezira,

V~/

Ibrahimu. svomes I,>\iskom prijatelju iz mJadosti~2H931!),~hm~t-e...aša.~oji je takoder racunao tom visokomfunkcijom, bioje b!!glerbegpreD1J~tenu Egipat, 'f'ek"jto ieta.i auboko"'p'ovriiejfeni'~vjekstiglWii'Raifo, ?9iID1raoj~podršk~'~ij.e!:\. Mame!uka i proglasio se suverenim'suJtanom Egipt'a..No osmanskaje armija, po.d

,'n'/.. :/tiff.

z~PQvjedniš!..vom

novog velil(Qg vezirI!.Jbra..hima.

uspjela_z!logospodari~i

si.~!cIacijo~ u

Egiptu... '2.1.; J(lG

.

{

.~

.~~

J

~

l,,-ti"

I~~'

~ ~(\'\'{\ }~\ ,~ . if' 'Vtv

.

napad na protivnika na sjeverozapadu države. Nakon bitke \traj Mohaca .(Moh~S;) . .. . 29~. . za 26. Ygars~a je nestala s politicke nice kao nezavisl1l~državna tvorevina,Eto c~..e.Ot~J.!..1 s_oJ!?,.clma. sim unutrašnjih teškoca te zem Je,~opasti , .. ' .. la zastar'ela ugarska 'vojna organizacija, a prije svega to što ugarski kra.1j Ludovik II. nije USpiO o Itl vanJs u..pomo~. Njegov šurjak car Karlo V. bio je zapleten u sukob s Ligom odCogn4c4', 'Protuhabsburškom koalici.

o

.

..

.

.

.

jom. Posli' e moha.fke bitke U arska.' e odi' er ena nadvo' e. Jl..I:)u!!>;>ce ~ za[lad.?~ di.o...Q!'.i'pad~tl.ratu cara Karla V. kral' u Ferdina.ndu Habsburš a .stocnLcho

I_ugars

. ~V

.

Istom po slije sm iriv anja II.rapski h posjeda moglo se snova pomiš!j'ati n a tra J niji

'

om ma.lrnatu Ivanu,Zap0w.JZap.o.Y!L

II. o, ~_~van.S.zal.!?lyai),~~k9~;r

i~a-

.!!g,arskog krall.3:,_ko~"Je priznao Je bilo \, [email protected]..,ga osigur~no da. se ubuduce ugars a nizina možeosmansko iskoristiti vr~QXIJ.jt!lV8:Time kao istureno podrucje za pohode protiv Habsburgovaca; tako' gledano , tada nije bilo nužno izravno pripajaLi zemlju Osmanskome CarstvlI.5 Istom I5~_9.,go Osman lije su se osjecale dovoUllo jakima da poduzmu veliki p'oho~iileymal\ Velicanstveni cijelog je života sanjao o osvojenju toga g~a, ~.9ji ce z~.!Ij ubu~uce biti '"'Zfa:ina labuka" ,-a.uz to je na takav votl~va~Tzazlv~Ja.J!af!1'!c

~

! i

t .

cinj~nica

.~to je

Ka!l!:LY".vec

~Qdina.!!111:ratoY!1o

s. [raJ1E\l!IftQ,!!.

te IJjk~~o

nije mogao pomoci svome bratu Ferdinandu. Utokq pohoda.lIabsburgovcima.je ()d.~er-au.:rrmQlidašnja prijestolni~a Ogarske,'i p~eilan'v~alDom kr!1lju Ivanu.~~ p.olii..ko.iiie. u.Budimu stupio na.tradicionalno_ugarsko prijestolje. No opsadi Beca, zb.o&:Y!lR.isŠnoltotpora. Habsburgovaca, qijebio dosuden :uspjeh, što je okolnos!

~~,

n~a_s..!!mll.i.eLy_alj~ pr!p.~~~Lopcepgviiesl1~, dQ!11!šaj. Otada je u pogledu ravnoteŽe snag!J.- ni 'Habsburgovci nisu bili dovoljno jaki da ovladaju cijelom Ugarskom u ob~irdolazilo diplcimatsko rješenje. Doduše, pregovori su izmedu Habsburgovaca i osmanske p.orte propali, no oni su zahtijevali najozbiljniji pristup, što ce se ticati buduceg odnosa evropskih.sila spram osma.nske države. Naime, u toku pregovora.,koje je s9smanske strane vodio veliki vezir Ibrahim, morali su Habsburgovcispoznati da se ne 8uceJja.vajus gomilom barba.ra, nego s posve ravnopravnom silom.

-

· Sav~ zakljucen 22. svibnja 1526. izmedu pape, Francuske, Venecije, Firenze i Milana. · O tome vidjeti J. Maluz, Der Venicbl SUleyman. du Prichli, ..ur die Annui"" Ungam., u: U..gamjahrbud.. br, 6, 1914-1976, .~r. 38-41. _. 6 Mad, Butlo, tur. Butlun, danas dio B..tlimpd~e. Ila zapadnoj obali Dunava. 1 . . : , 78 ? ;

-

L ni, !je lat If2.L !t'a, je Lt. :Ia J.d U

!-

lo :a Li ki ;a

1-

:0 Le , i!

8itnog~._dvorJ~mna

danita

\I kryi.

~~

Kao

brz~oJ~s~eka.2.!1je~~op()yjcrtni2, S

Olt s~.. usp~_

dO.J\_ajv.š.\ga. dQ5toJl!D.st:v.a.u -drža.yi

f~

l?2sl1j~.s..tilta.~a.Dodu~e. on za tu visoku funkciju nije imao dovoljno iskustva, no izvanredna' sposobnost ipak mu je pomogla premostiti taj nedostatak. Naime, on nije ~i~ s~mo-Cas~oljubiv~.ego i intel~gentan i svest.!ano Qbr.azo"an,tecno je govori!?viŠ(!jl!zika,II.M~ i glazb~no.!ladart;:n..Odlic.noje vladao diplomatsko!}.1 ~tin.o!J1 i bio do detalja upu~!!n.u odnose me~u evropskim državama. Najzac! je uspio postici da elegantno i djelotvorno odreduje prakticnu politiku velike sile Osmanskoga Carstva. Tada je bio oblikovan i vanjski oblik u kojemu se pol:azivala osmanska moc, i to svjesno: pri primanju stranih diplomata. - ne samo austrijskih - sultan bi dao prikazati svu raskoš, koja.ce uskoro postati legendarna. Pri tomc nije toliku ulogu imala sultanova osobna.sklonost raskoši nego mnogo više želja da

I!J,

-

<Jq!!!.<> je na QSrnanskL ~;tv9r P!ltem

lavni komor!1ik hllS .oda 6al)

~1~YD1anov .og po ožaja

!MIO

.

_o,

ibrahimd()_do.D1..9r~,

l 1

iji s) la .ti to ir :i-

""'o' ,

-.-

stranom ..

svijetu pokažc svoju moc i moc svoje države.

L

~

~~

..

fu.ru..c.!Y<J!:!Li-,~~ab_r.!ln.Qj

odjeci sultal1a i njegovih dvorjana treba pri(>isati cinjenicu šlo jc 01\ u evrollsk1l li~t9riografijii"'ušao kao..:Ye!i.~nstve~i'~. . e d u.. Beca i Isl a I.l _b.\!Ia,.. k.OJ.i. SII za p oc eli kra..J em NlI:.k _o n. prop as ti .p..r.egovoraizm

~:,1

t:

. . . . 1529, .g.,. ..i:;'!()va je 153~.__!>živiorat protiv Austri' e. On.. je 2smanlijapa d~!1icJ. .. . !1spjeh: sam0!iU . n~zp~\\ta.n vr avu Ise mad. .. . Kosze~);.. u zapadnQj UgaQ]w.i. .

o

i

.

.

.

~Qili!lli.Lda. se preda,.. .!lskoro p.~tom za.~lj!c'cenoje j.oš .. je~I~!i!!}l!j~~ . . ..o~e . . ... .. pf! cem~. s!l se Habsburgovci !J1orah obvezatI na placatJje_go~išnJ..eg.da.nlta,O . k.a.oprotuuslugu_da. godine koje slijede y~ogl!!!..prQvesti u miru, .. ... . To je priD1irje postalo prijeko potrebno i osptanskoj državi. jer su se na drugim fronta.ma zbivale pogibelj ne stvari. I,lsreAQ;.cmnQn1je PfQStO!.yKarlo_V I.uznemiren rQt~njem ivan':1v~ otoka.' R.llQd9sa...!lJ!.1~!!'Lr~.m.~u U:lliUm~cltOgpo,!!J0rca Andreu Doriu, s velikim mornar!cklm o~'p'.!?!.i.aj~_usp.i..<>.iz~ti osva.anja mi (ie(oponezu {1532. Kako bi mu.6io pružendjelotvora.n otpor, Porta ~e u u uce vrstozadužI I vodl~ gusara Hayredd~.lgos~!.I. Tak.oje oJ! pljackaša kOJIJe Evropljiinimaucinio zapa.dno SredozemlJe nesIgurnim postao beglerbeg Al~ira ilslodobno admira1 osmanske flot~, sa sjealštemli Carskom dIvanu. Vojl!a. i~n~n~iilJ.ka p~d'r~~a, il pciptil\Cno i moralno okrilje Porte, oJP.?gucjH s!U1_QJ!op~cenomadmiralu da sYQju flotu, koja se ~otada. '8astoj~ Samo oal1}alih })iratskih brodova, pretvori u 'ubojitu ratnu mornaricu s vecim jedinicama,. Osim Dii.što~a talijanskih obala,flota Hayreddina Bar~\\rosse uspjela je zadobiti 1Y..I1W, .

Q~j~ i!lapadno.Srcdozemlje dospjelopQd bHomogucedržati Thnisjer jeuvelike KarloV, pribo'

ej ," li '.e '.r \,

:?'MiYIJ1). o Isnu. IZ re ozem -a

I,

smrt i pogubljen.

Sac!..a,:s~ i Ptl I e na Isto~noj

os.!J1anskurazlogom, kontrol\I..l1)~, ..' da. ce .

.

se 1532. p~~r~tina

f

f.,~

bije iti

:- , enin:r rotuu(farom ižnova-z!'\uz~ograd. granici

Osmans

'og Ca.rsl~~ 'p.Qcele izazIva. luzne-

miren$J~t~~lc@_.I~2_6.-::godil!e rl1tas Ugarsk~m - u Anadoliji susej;noya rasJ.>lamsal!:.!l.1zneJ!un.e~iitllkill"her~tj~~Heterodoksno se mišljenje infiltriralo ca!( i medu ortodoksne tcologe i proširilo se sve do prijeslolnice Istanbula. Pripadnik uleme Kablz Mol\ajavnoje 1527.g. izjavio u Istanbulu daje Isus mjeroda.vniprorok umjesto Muhammeda. Njegovisu izvodi ostavili lakav dojam na stanovništvo Istanbula. da su izbili nemiri, a. u prijestolnici sc pocela..prinijecivatiopca.politicka uznemirenost. Buduci da se to zbivalo u vrijeme kada.su šiitske smutnje i u Ana.doliji zadobile opasne razmjere, osmanskoje državno vodstvo u naziranjima Kablza.Molle moralo vidjeti veliku javnu pogibelj. Teolog je pred Carskim divanom osuden nn.

~I~j

\

.

No tinte nisu bili zaustavljeni šiilski nemiri u Maloj Aziji. Bitlis {is.!oc!,o od jez..!:!.aVal},~)pr~~ljucHa.§afavidima

~

.'~ ~':: t~..;

:t:i ~.t

t~\~ " .:.

II Per~ili,

je hegemoniji u istoc.noanadolsk?,mero~t.oruza-erijetilao(>asnost._Toje 79

fE~ R.+

hio pOVQdl~o\'~g osrnanskog pohod~.pr~~.ivjafav~a.U~3.1). p~.d 7.3P.2.vjedniiit\'ol1l ~_u.~ y~!a Ibrah.il!tl!š-e, L~r.!'.h.il!L.u 9vojsLv~'t.r.hovnoj; zapovjednika (sefasker) 'illtanrednim ctvl~~eJljima. ~I!io ie~dQd.uše...Z1\posicsti safo.vids\cu.prijesLoI.uic.u '~',~bri7!, Perzijski šah Tahmasp I, koji je vladao nakon smrti svog oca Ismaila I, sli.:~dl!ci 1I1udru strategiju, nije se upuštao u otvorenu bit.ku s nadmocnim protivnikom.

-.-

i.J!'ugtLO.5J!1(\\lsltt\ vojs.ka. P9dJ.~Qn~t!..~Jll od uzell\..JD"\$1!~;}gg9,~OI,l}.

~~mQg sullaIJt\,i.stodohl!o

~.S~lraY.idim~

U to je vrijeme sklopljen prvi Uj;ovoro prijateljst.vu izmedu Osml\nlija i fran~":'kog kralja. Francusku je na taj korak navela konstelacija odnosa politicke i'!<),:iu Evropi. U sukobu s lIabsburškom Monarhijom, koja je postala svjetskom "ilom, i7.~ubila.ip.francuska svoje talijanske posjede (1525),a uz to su je lIabshur...o\,,:i ukliještili.

~~~~~~::2~~!!s~ir.!!_I!g~v?r?.!!'

~.I~!~plj~l}i.m 15,~~ g'L_u,l!~h\l!~1

'"

" ';1(lal;n iolU t(~nli!10IogiJQ.rILQ.\IrQJ2§.k!l"'hlstQIU$.k!tlil~mt\lr~ Jl.<)'~y.~t!il1)J;,gJllitl!a.:ija' I 1nhd!!..!!!.!!f),n3!;la51\ se oba protivnika Habsburgovaca, u svom aktualnom tradi-;.",kom _sklopu -,'rTo..razllg~, zdl:iiž-~n~u prih(e..)js"~on~s1\v~u,j};oJe 1;ljer9ravniru.ta.IIOiJI krivicno1~"~:!.!.li!.lLPrcdlJ\elin1l\!ako Sll II pdgoyn.r1\jucoj ~v_a.ri_s~ldjel()vali.~amo Francuzi. " CLlV!lt.!1Qpravnipredmeti 111.<:>raH 5\1,doduše,doci p,rednndležnog kadijll. no pri~ut~ !i~_'sl. je francuskog t.umaea bila. uvkt. Kazneni procesi na kojima su se pojavljiva.li \. , i'nl:1ClI2i i osnu\IIski podanici imo.lisu potpadat.i neposredno pod nadležnost Visoke ~ J""'~e. Nadalje je dogovorcno dn Francuzi ili francuski konzul ne mogu odgovarati 7.a .

~

-

..

~ i ,

dl1!;ove pobjcglog sUI~rrodnjaka. Osim toga, svaki Francuz ovla.~ten je Un oporucno o:;!,;wi s\'Oju ost:wštinu francuskome konwlu. Obje su ugovOlne 9lm.n~.i!:I!gle_Q§lQ,IJO" tti. r~~ezaroblj~ni.k(! koji, bi potje..c;ali L~d!.!!.gg,dl!,gOV(l!:I'l'<,Irž~ve,~r: ~I,b.I!.~hlce.I!~, IJzim3,k! ra.tl1~.E.t9l1.111J"like,

L

[

1\;11Jilit.13 cil!Uz.J!ja(lz.__d~l\\jc.fr.\\ ~.!l'l!1~i.

t

Il~l5k91.LQ~Ul1Jlb'\kQlJl,C1\rt;t y..u_Q~J.ipJj.ivt;_

pr~~109t;t JI l~valltskQj

~tgovil\i.J;to.;~!.:.

I1Q!.!.ajitti. 'I

j O\'dj~ I'njt\ltl ImpituJad.ia. ~ ob7.irOIU ti" I)O\.ijr.st rijeci, ima VC1.Cft hOlnonhnom prcclnjl\, p(_'lti;:~.U1jt oHdjiJ I1tQIiI{o !ito S\1 ti oh" 5hlCl\ji\ posrjjedi ugovori sc'\.oqlavljcu.ipo rrOf;lavtjilnn (1:l\piI.1Itimf\).

'~;o

r !.

r~n1l~!.I~kl\.il:st~ll\n..

5to!jec~!11a, ~

Porta se nadala da ~e.djelatn_~stfr_all~lJ~kih 1>
manskom državnom odru"~\LQŽ1YJtlD'ezi vl\I\'sku tr ovinu i ov~cati carinske

~. nje, t~. više što njez.u~.!.v!8,:;titi.p.2da.nici. &QtQ'yQJ!.Q~I~i!lu Jr&~yalLu' i~mt-šk.inl.!f.!mhama. Odredbe u pogledu konzularne sudbenostl stoga su nedvosmisleno pružale pogodnosti Francugkoj, to više što Porta, s nebrigom svjetske sile, tada još' nije smatrala potrebnim trajno akreditirn.ti vlastite diplomate kod stranih vlada. Svakako, tada francuska I(onzularna sudbenost na osmanskom tlu nije nimalo narušavala suverenost osmanske države, jer je pri tome bila posrijedi dobrovoljna susret1jivost s osmanske strane i milostiv cin velt".sile. Osim toga, ta se francuska konzularna sudbenost potpuno sl again sn sustavom Illillel, prema kojemu ~u Ilemuslimanski stanovnici Osmanskoga Carstva dobili pravo da sami ureduju svoja unutrašnja pitanja. To što ce takva konzularna sudbellost Ila osmll.lIskom teri I.oriju , kao i kapitulacije sljedecih stoljeca, kadli. je jednom država Osmanlija ('ostala igrackom evropskih sila,' nanositi iitetu osmanskom suverenitetu i najeleIlIentn.rnijim privrednim interesima, bilo je Jlos1jedicit fitzviLb nepredvidivoga u 16. st. Zakljuc~lje ugovora s Francusko".l.2-ilo ie vrbunac ljiptomatskih postign.Y.fa \'cl~~LveziraJ.b!ahima.. .!Lme(tu~remenu je sultan pitO sMvim pod utjecaj svoje novc iene Hurrem Sultan, bivše robinje, kojom se zatim 9ženio prcrnašerijatu. Hur.

ff-m Sult
zbog_mogucega

Istocl\Q.sJavcl1skog

to.

-'

lLlf6'" -/a4''. I ~ / .t0

IlQflJeltJa nazvali

H.okselana,intrigirala jeprotiv prijateljstva ~oje je ycziv~19ibrahima sa sultano.m, \!!QJ.iY!!llicaja veiikogveii!~ ~n~-sYlt,a~a i PLqtjy i~!lzetnemoci koju je ibrahim p~ost~.~n.ous'pioste?,i. Rokselnlla.)e udesila .da visokoobdareni poli.ticar i
.

,mat ~PJIh.im s.':llta1!o.(,iJ:t~in1!1i priia,teJj, I~ude po kr.atkom I)ostuplcu (u_ QZ.IJJ ~~~!!!1Il11iv.Q., va!ia_pri!lisaf,i Rokselani .što nijedan buduci smaknut veliki vezU:

,~~l~n?!lna Velicanstvenog nije mog:l? Rostici t.oliku mol: koliku je bio .postig,tQ Ibrahim. Sukobom izmedu Hurrem i Ibrahima 9c,eleSII' mremske iatri ao-

~m osmanske centrnine vlasti. ve,;ru,

OJC ce kasnije,

II razdohljl!J;ropa~bnja,ol!.el!.\~!2.J?.ridQniieti

nemoci

-

M~utim) zakon ek~panzije, koji je odredivao osmanskll vanjsku je djelovllO. Prepad na južnu Italiju godine 1537. nije, doduše, donio ali je godinu kasnije (1538) mletacka. flota kraj Preveze pretrpjela Taj je rat izbio zato što Rcpublika Sv. Marka nije mogla preboljeti

politiku, dalje željeni uspjeh, odlucni poraz. to što su je U

levantskoj trgovini pretekli Francuzi. Zakljucenjem mira (1540) Venecija je, doduše, 1 izgubila posjede u Dalmaciji, na Peloponezu i u Egejskorn arhipelagu, no zato su .. joj odobrene trgovacke povlastice, koje su se u bitnome podudarale s kapitulacijom J s Frl\ll.:uskom. Gog,i!}!'..l5]8. dotada uvelike nezavisl1a KneževiIla Moldav~.~a tako(ler je bila .ici.uL11J.P...9.I1QdC1l11,pris.ilielul

pri_~!Jati

oS.!!lJl.nskQ vrhpY.Di~t.!9..

Iste

je godine

operaci-

jom lle.te osvojen Aden, a 1547. veliki dijelovi Jemena, s glavnim gradom Sanom, akcijom osmanske kopnene sile. Kasnije Sll Osmanlije uspjele mašiti se susjedne africke obale. Zahvacanjem južne Arabije ostvareno je gotovo potpuno ukljucivanje arnpskoga svijeta u osmansku državu. Jedna iee,kSp.e~!.ici1.prema (ndiji, usmjerena l!.IQ!ivJ.!.cvršciyanja Por~,!gala na p.ot~()ntil1entu, prote~la. bez opipljiva.rezultat!!-. «~ili!j~ Feri\!.1.and Ila~sburškl poslije smrti osn~al1skoga vazala ,Ivana Zapolje hti9_J;:!.PQ$j!:.sti.f~ijr.!n !Jgar!!~II, 9Sma!1§"~cSJI trupe !Zn9ya pocele borbu protiv Habs-

81

,

,r;.:: {.l.,t~(I.4.

-burgovaf.a. Budim'je zaiqg~o s~.središnjim dij~lom Ugcl.!sk!J541. ucas anektiran. Zap~l},i je dio zel11ljeostao u r!lkamerHab~b~rgoyac~'i nadalje te:"seiniti Kr&.1j~!ina Ugarska. Isto~i jediQ'~iilellUan: predaosinu:J~!1~ Zapolj~;]va~trSigjšmund.u. . Iz istocnoga se-'lga~ko~ "-.raljevstva.raz.y~la,.~nija'Os~~.ka ~~al,n~ Knež~ina.~rdelj (Transjlv,!!\iiaJ8~. Bor~~ I\U'se s Habsb~goy~~a'otegle' d6.1647. Tada su privremeno završenejer neprijateljstva višenisu obecavala uSpjeh. Umjesio toga. Q.o~u~aojeosmanski dr~avni vrh 'l54a.jzno~anektk~~i Pef.iiju: Safa.vidi. istodobno na istoku svoje zemlje pod pritiskom Uzbeka, 8unitskoga turskog naroda, kraj Qaldtrana(1514),te su sada, kao i prije, ipak su nešto nauciliiz It&ti1litrofe izbjegl;\valiotvorenu bitku s ocito nadmocnim protivnikom. Tako je i taj pohod protekao bez trajnijeg ucinka. Godine 1551.iznova su se rasplamsale,borbe protiv Austrije, jer ~u Ha.~sbu.!'govci ul?pjelLosvojitiistocno ugarsko kraljevstvo. koje j~ _bilo.l!pd osmanskom vrnQvnQmvlašcu. ~1\!..taU~ra~ Osmanli~~ c!onio~mo neznatno zaokruživanje njiho~'aleili2ri~_u Ugarskoj.10 Tada se Porta 155.3. g._opet 9kr~Jiula P.lptiv Safavida. No I!i rezultat toga vojnog pothvata nije odgovarao ocekivanjima. Sklopljen je mir '.LAmasyL(l555) po..kojemu je Armen'iIa podij~ljella'nad\ioje, Ažerba:fdžan paK prepušten Safa.vidima,dok je Irak osta.Qosliia.i1ski.Sklapanje tog mira historijski Je znacajno za.to što su tako utvr~c!!e granice d.vijli"z~!naIjl~:I(oje, u~omet!.~nas .I2~t~ Ali mir je takoder utjecao na razvitak stvari na zapadu, jer je Erdelj, koji je sada morao racunati s mogucnošcp nQvogosmanskos pohoda. raskinuo s Habsburgovcima i 1556.iznova.dobrovoljnopriznao osmansko vrhovništvo. U to je vrijeme osmanska nota dovršila.osvajanje tzv. država Barbareska na obalnof!1 podruiju sjeverozapadne Afrike.. ,Tako ~eml.lopisniok~!r Qs~anSKogii .

Q.a~!.Ly.'!, do~iva.

r.az.mjere

koji ce. ,!1.gla1lpoID. PJ?stoh~~i 90 kraja

17.,~t,~l'iasuprot

~!!'J..565..pez uspjeha. je protekla opsada oto~a Malte, novog s.i.ecii~taivanovaca. Siileymanov je posljednji pohod bio usmjeren protiv novoga habsburšk~ vlat!.~~.a.c~rajvI~ksm\iIijana, koji nijIL!nQgl!.op.uil'-:atlti gti~ital<~~rdelJ!-\..,a _uj~~o.k. uslga.tLoplacanje.d:Wka Porti, J:9.thvat je 1596.€I.,l.!!.edl,ltiIq..
opsad~.

,

.YladavinaSiileymanaVelicanstvenog. kojaje trajala.46godina.nijebil8:~a

,

samo z.bo,g,..;tn1!t.l1og prQširenja držav.nog.p-odrucja na.go..}.z.b.Qg,priJX!je~nihunutr~

~2Iiti.c~ih

in2yacija. . Najyažnija je, sv~~l<9. ~ila.9I?Se~!la;zak()nogID:naAj~

l.!.tnost, zbog cega je Siileymanu turska, histori!>gr!-\jij~ nadjenul.iI:. nJ1dimak Jian~ni (Zakonoda.vac). Veliki zakonik. koji je nazvali pO')lfemu , bayio s.e,p!,ije svega, z~.!D1jišnim,fin~l1cijskirn,j,fi!kal~.P!!l...,~m'C9-dr.~~b~_9 grga!!~a~iji središnje '!Prave.. o kaznenom PJ3VU preteino s.u vec bile~ ur~dene. 'zakon.~,~Lir!-~ ~meta.II). Osim toga, u sklopu I!op'isa poreza, što je bHojoš,važn,ij~ kodifici!ano 8 O osmanskom Budimu usp.: L. Fekete. Buda and Peat wld.r Turkish Rule (Studi.. Turco-Hunlanca. III), BudaptOlt, 1976. 8 Takoder zvana Trl>J1ssilvanija. I\r~j se madarski zove Erdil,. odakle putjece tu...ki naziv ErJ.1 i rumunjsko ime Ard.dl. 10Poimence, Temišvar i Szolnok dnili su 1552. pod osmansku vlast, dok se Eler uspio odriati unatoc brojcanoj nadmoci usman.ke vojske koja ga je opsjcla. 82

-

-

I.

-

-

je ~.!1Jjes!l.Q.E~icajno ,prl!Y.(). p_rije~.!eg<\ u.p~gledu

d.užnosti

pod:l:ya~ja"

Takvi

su uc

o. ;

popisi, dodu!e. sporadicno vec'sastavljali i prije epohe Siileymana Velicanstvcnog, no obuhvacanje Osmanskog.Carstva poreznim sustavom doista velikih razmjcra, ukljucivši inovostecena podrucja.. bilo je po~uzeto istom u doba vlade Kanunija.

o

ZaEgipat.;kojije imaoposebnistatus, sastavljenje posebnizakonik.Uskladus te-

I-

ritorijalnim širenjem države, uspostavljeno je više novih vilajeta, primjerice Budim ili Temišvaru historijskojUgarskoj,Sivas, Erzurumi Van u istocnojAna.doliji, Bagdad u [raku. Alžir, Tripolitanija, Jemen i "Abesinija", pod cime treba. razum. jeti obalno podrucje Sudana. i Eritreje. vodeni 6U kao vilajeti s obvezom danica (stiliycine). Lokalne su kneževine u Gilanu, na južnoj obali Kaspijskog jezera, i u \;avkaskomeŠirvanu, kao i kneževina Basra u Perzijskom'zaljevu, priznale osman-

I,

., :, i v e

e S

-, 11

.'

~ tjf-~

sku vrhovnuvlast, dokje dotadašnjavazainakneževinaZulkadrl1vec na pocetku vlada.vineSiileymana pretvorena u redoviti, neautonomni vilajet. Snažno jc bujanje administrativnih zadataka, uvjetovano popisima, zakonodavstvom i, ne na posljednjem mjestu, stalnim širenjem diplomatskog saobracaja sa st'ranim silama, sa sobom donijelo dalju izgradnju pirokrac:ije. Posebno va)j<J. pribilježiti promjenu naglaska na polju djelatnosti ni§~nclja.,Zadatak se.t2e;d()sto.

. j anstvenika

prije vremena 'Siileymana. VeliCanstve:nog~astojao ,prije svega u vQden.iJ,1

-~~1

;

,.~

~>

f'".~

drzavne'kancelaiije, kontroli i ovjeri naredaba izdanih u ime sultana. Sadaje na nj dodatno'preba?cn op se~n. i posao ko~jfr~iranj~ s~jet ov'fu1g ~rav.!~~@uCi da. niia1lc I

d~2§vet.j 1 zbog svoga posla na. kodificiranju gotovo više nije imao v.~~'!!..en~_ , c.I!!~~.illl..!.lar~abalrta:;, uveden je - kako bi se izbj~glo zapostavljanje,kancelarijskgg .

.

.

.

.,

~;,J

-

p-osla ured na~!:lnlki\Jajnikakancelarije'(reisulkiiltap),koji se ubuduce imao \ brInuti ,o kancelariji, sVj!.kakopOti vrhovnim nadzorom lIi§,anc:.1ja. Prvobitno po.

I

e e 1 e t C e il

e e il J

, drucje njegovih zadataka nije prelazilo tu granicu. .Tako u to vrijeme reisulkulta!, još nije pripadao najvišim dostojanstvenicima države Takoder još nije zapoceo ni kasniji razvitak razdoblja Siileymana Velicanstvenog, naime lIOncentracija vanjskih poslova u rukama nacelnika tajnika kancelarije, zbog cega se on obicavao izjedndcavati s evropskim ministrom vanjskih poslova. Tada je, po pravilu, vanjsl(t! poslovc još vodio osobno veliki vezir. Što se tice brige o vanjskim kontal(tima, Vi. soka Porta služila.se krugom osoba koje su ne samo besprijekorno vladale evrop~kirn

jezicima nego su bile i neograniceno lojaine interesima osmanske države. Zalo je 1\ vrijeme Siileymana Velicanstvenog znantno proširena institucija Portinih tumaca, koja je postojala od vremena vladavine'Bayezita II. Pod S~leymanomje zapocela i izg~~!lj~ kanala vel\lt.ihrazmjga, kQji\.jcima.la omo~uci!i()psgbIUJ.rijcstolnice vodom. Ov~je valla.,t~kl!spllt Sl!omenutip..9dizanje brojnih vje,rskih,gradevina!.medu njima velicanstvene džamije Siiteymaniye II Istanbulu. -V~t je bilo govora o tragicnom svršetku velikogvezira ibrahima. Smaknuce veo likogvezira Kara Ahmeta (1555) takoder se svodilo na utjecaj Rokselane. Sullanova je miljenica željela osloboditi najvišu funkciju u državi za svojega zeta Riistema. Više ili manje na Rokselanin poticaj. godine 1553. uklonjen je i princ Mustafa, sultanov sili iz braka s prvom ženom Giilbehar, kako bi nasljedstvo prijestolja bilo osigurano jednom od njezinih sinova. Za suItana je doista postojala opasnost da.ga potisne sin Mustafa, popularan i cijenjen osobito medu janicarima, kao što je nekoc Siileymanova djeda. Bayezita II. uklonio Selim J.Pogubljenje drugog sina Siileymana Velicanstvenog, princa Bayezita, jedva se moglo izbjeci 8 gledišta državnog razloga.

I"

r

:';:'~I

'1

(~}:j

Jd ''''

j

~~

[,, ;:~,' ti'; ~

~!;j ,i,]

..:.~

11 D"'ga. Anadoh,kav"zaJn~ knciC!viuA, Hantaz.au, l\1ogla. se odriali jt)Š (Iv pvceLl,a 17. st.

... 83

t..;iJ ~.~

Thinlla~lip'rinc,llqkselallil! sin, tako(1crYlt" popul.~ran~h~i~j?još~~ccva.

život~

Zi~sebe 98igur~ti nasljedstvo-protiv br~.~a 8.!lil1!a.,1.,gjiJL'll!:ko.!!..Si1JeYE:1_~1!.~.!!lrJ..l. :,;~uni9.!la prii~~olje U~~Q)ka.Q..§elLm II. Pgslij~"yojl}Puor~~ !!&ez~je. m\jeili~ pobjega~~~~idima:_~o_š~I~~a. J!!j~rucj~ Os~u!jj 1l!!.'~0.I!:mt\s~!!!}je_~~C?j.E:.!~~ ~!O_ t,e(,ji~vn9 "pQstlgnutl1)!tID~riato je..Day.ezi.t...so s..vo.i01D -,lincom_ krv.f.lik2.vt!j!_zl~~;~~l!.v\jl!!!j~ 056V. pao ~!!.v9f!1 1J_~1!ljucIIQ.LQ.!iliIDi mQgy.~p..!!.~!imuc!l Q.sJlliillI!1~države !!-Y.ilieme vladavine :3j\I<:.wl1Ua.Vclical).~tvgl)og ocije'!Itj kaq zl1,,!kt.~,J'Qdrucje j~.Q!;%'lnslc~Jll~L.J2I2: iir..eno na dobar ~io karpalskog baz~,!a, ~Jralt,jI!~1111 Arabiju, i .I.l,~gotovo dj~.ItI fjeverozap-a~ml Afri~!1_ I!kup~,1\ polovic.!!.(lotl\g~.ch,.jeg~91iavno!;, p-odlli~ja, n.!} vi~c o1.?,25_!lIiJij\!IH1.km:>.terit.orij otpriU~e dcvetputl\ veci 09~R Njent:ltke. Tl!luc jo~ tl'cJ,,!\pril,rojiti vazaine držaye: .Krim, E.uJe1j, Vlašku i Molclnvsku. Državu. O~nlanlijl\, dotada smat.rana barbarskim st.rauim tijelom, odsada ,:" [.il.i Pl',wim sast:wnim dijelom polit.ike evropskih drŽaVi\. Prešu1.no je priznata bn ,'-;ropska sila s hojom 8e UllJže st,upit.i u sav,~zi Ila koju mogu mcuuat.i evrnpsk,~ l'hovorue strane. Za održanje iIIcvršcelIje unut.rašnjih odnosa vlasti sasl.;wljt'U jI' novi 7.al:r".ski i'lsi.rul1lPl1t, l,' se pristupilo ouuhvacanju Jrži\vl) k:\t.astrom. Proevl\l. dož;vljav:\ "r:-.dcvinska djd:,t.nof.t., umjelno:,l i književni ii vol.. Ipak, hilo hi l'og!'l'šno poslignuca osmans!ce driavl) li vrijemc ~;iilt')'JIlaIlOl. V.~li~ansLvenol~ sl1tl\tr(\t.i višima nego 1\ prijašnjim epohnm;\. Osmjanja koja. se 11l",~\I .usporedit.i sa SiileYll1unovil1losvajanjima hilo je i za dot.adašnjih RlIllana, pril1ljl'ric1' [.,!du1\\"ta Osvajaca ili Selima Strogog. Ukljucivanje Osmanskoga CarRtva II evrop' ';!;.!. poli Liku bio je fenomen koji sc 1\ pot.punosti zbio istom pod Siileymanoll1. To \.~ treba zahvaliti samo sprel.nosti osmanske diplomacije, jer je t.o mnogo više biJo \'czi s konst.elacijom rnedudržavnih odnosa tadašnjill cI'ropskih sila. J,a. OSili'!!.!" ,:;~~.tOnoda~:sl.vo zakonik Mehmeta Osv.!,\ja.fa!!.iie bio nišLa }uMjeznacajall (0;~;ileYlllim9va ~!\kQ!!ikl\' I u por;ledu graditeljske djelatnosti epohe dMlgih sultana IJ\t'!~\Ipotpnno izdržati uspor'!dhu sa Suleymallovom erolll: neka 511oJ najljepših dj,da oSl11ansltOga ~rarlit.eljstva nastala upravo pod bezl1acajliim vlad:uima.'2 U ';\'1\1<011I slucaju, i:ini nam se nužnim distancirati se od pretjerano visokog vredno\'anja SiileyrOl,.lIove epohe. To vrijedi i za osobn sultal1a, jer se uspjesi, o kojima "ri objektivnom promatranju vremena IIjegove vladal'iue Lakoder valja govoriti, III~mogu pripisati samo njemu, jelI noj jedinoj osobi, cak ni kada sc uzme li obzir n.iegova gotovo bezgranicna moc. Ne smije se zaboraviti da Suleyma.n nije lli iz cega st.vorio državu na celll koje je bio 46 godina. U njegovu je slucaju posrijedi i'osve drukcija situacija nego, recimo, Aleksandra Velikoga, Cingiz-hana ili Timnfa.

.'

'..

~ji;l~yman je od samoga pocetka rl1spol(\gao do~ro IIr~(1~~r!! d!jav~I!!...1! koj~j je on, '.:Ecno svojim prethodnici rna, imao održava,tj pr~vrcdne, iližavn!!, r.lruštvr:.!t(Li vj!!rske r".Jno'ic tejkit.i po'c1rl:!~je nj,!zj)le mo~i,

Su\tan je obicno sudjelovao u vojnim pohodima, za koje inicijativu, nema

<"ItnIlje,prije t.rebapripisatitadašnjimvelikimvezirimanegosamomSiileymanu, ~

,

l._

no ojno bi vodstvo prepuštao svojim vojskovodama. Podjednako se malo bavio ll'('i!uoržavnim odnosima; njimasn se bavili njegoviveliki veziri.~važuj.i.u~ vani,~po~~ti~]~L~~I~jeh '.J.veopce..priznfl;n.i!.9~~~~~_nrstva .I~.:evro~~"5ire liio )Hii.e ,;v.p.ga za!'lnl~:~

r......

ol~larCl'!'Qga

y.cJ.ik?.,g_yezira.JI>'Ea.I!il}!:>,

Tako(1el'

12 Tako je s:\~r,u1('nn golema. džamijA Sdimiyt ti Edirnnnu\, djelo grnditcljll Mimara SluMa, pnrl rijil.1lCel1\ Selimom J.1, a r"!lko~n'-' Plavn dt.'uuijl\ (tur. S"llan Jlhtnl't Carnii) II l:'itnnhulu porl nI" be'wac~.illi'lI s"llallolll k"lmv je bio Ahmel J. ~>~

~ l..

,jil~!oll~~I~v~o

~

~0~ ,Ce

nc treba odviše cijeniti osobni SUleymanov udio u zakonodavstvlkYažniiej~ š1Q. ~ILIJlIU\UASPj)1Ilg!1n[ubltili.v~!lre4riUPccij~listL?:JLvjeJ::lkoTs'yjetovno...pIlOOl. . Siil~YI!1~e. svakako, bi~~?~1\ ~rijan ~. ~!!!.i.~tl.~~'._Y~!!.cm~!ty~_e_gra: dev.\!le njcgova(fu\)a h.asta!~81,l Jcunozna.cl1o na nje.g9'.:I.tžclju. Imao je prvort\zrE!dne arhitekte, nadl\Sve cuvenoga Sinana Mimara. Siileyman se sam okušao u pjesništvu'3, u cemu se može usporediti s prethodnicima. No važnije je bilo njegovo mecenat.stvo za kulturu i znanost, što, medutim, ostaje potpuno u sklopu tradicije drugih islamskih vladara. Siileyman lIij~ bio genit~L~n ni suvj!e '!.ez3:~~an kao v Iadar..:. Illi~.k solidanprosjel! i posjedovao je o~redeni instinkt za. moc, što dokazuje cilljenic1,\ da.je sustavn!? \§JsU\!Eiv~].ve.l sva~oga ~o bi mogao postati opasan za nj igsmansk.u državu. \] lome bi bilo pogrešno primjenjivati mjerila modernoga humanitarnog naziranja. Takoder se S!9_~.Q!!.!l.O!!1ože zahvaliti.59leymanovu instil1ktu.za mo~ štoj.~,.l!.Q.I!.IIJ . ~volihp.Elhodnikn. dobro umio r.ostaviti na važna mjesta d~žavnoga vrha sposobne licnosti i pustiti da dalje slobodno djeluju pod njegovim nadzorom. . VJerojatn'o se 'na Slneymana obicno gleda kao na !Hljve~;;-g'~~mansl!Ogsultl\na zbo,~ okolnosti što je vrlo dugo živio, i lo u vrijeme lwd je Osmausko Carst.vo bilo 1\11vrhuncu moci. Mnogi historicari obicno pocetak propadanja oSIlHlnske države smještaju u treuutal!

Siileymanove

smrti, jer je

- kako se cesto

cuje

- s ujim

završio

niz sp6sohnih

osmanskih sultana; poslijc njcga su, navodno, na prijestolje dospijevali s/uno slabici i glupani. Površno gledano, to mišljenje doista ima nckog smislI\.; spomeni samo Siileymanovc ncposredne nasljcdnike: njegov sin Sclim Il. bio je pijanica, a unuk Murat 111. doista slabic, kojega je zanimao samo harcm. Unatoc tome, bilo ~.iP9grešno propadanje osma.!!ske dr~!.'\lcpovezivati samo s delmdencijom osmanske dinastije. Da je, naimc, struktura vlasti unutar d"riave' ~~'fala netakn!!~n, oSg:ll!,nskabL~ržavll. nlogla dohro preholjcti ovo..gili onog "~IabogsU!.t~u.l"a,pri.mje!i.cc kao ~to j~. podnijela. 13ayer.itn II, za kojega se ni uz najbolju volju ue može tvrditi da je bio istaknut.a vladarsk11 licnost. T:\ko gledano, vrlo je ;,;'sigu-;no "d;fi bi Siileyman bio jednako velika vladarsb licnost da jc, na primjer, bio ro(ten stoljece ili dya stoljeca kasnijc.

2. POCETAK PROPADAN.lA

0~'X'

Razlozisu propadanjaosmanske države, nemasumnjc, dublji od nesposobnosti jednog suItana ili "izrodavanja" vladajuce dinastije, cak i ako razlozi dekadencije osmansJ(e-drž'aveJoŠ nisu dostatno istraženi. U svakom šluca:ju, ne valja smetHuti :; uma da su odredene pojave rastakanja zapocele upravo II vrijeme vladavine Siileymana Velicanstvenog, pojave koje ce ka.~lIijeteško pogoditi integritet državne sile i tako, uz ostalc, ne manje teške uzroke, uvjetovati postepenu propast. Sigurno je samo to da se neki simptomi dekadencije pojavljuju istodobno sa završetkom ekspa.nzije. Pripajanjem središnjeg dijela Ugarske pocetkom cetrdesetih godina 16. st. za osmansku su državu bila završena široko zasnoVana osvajanja. Osim otpadanja gospodarski važnoga plijena, znacilo jc to ništa manje nego da ubuduce Porta gotovo više nece imati dovoljno novog zcmljišta da ga kl\Onadarbinc daje '" Pod pseudonimom

MvAi66i.

85

"I

Jia.jma...W'unkciju-trgova.c~ogputa.. Kao što je 'receno, osm'anskO'"fuskosukobljavanje isprv&j~ostalo !a~o epi~~da~~bi~ zato:'~to~q,ftf~~/ra.tari,y~a.1i Porte~ ~. roskih' ~pah u ~IJU I spallh::r.us~u',p'~IJestoh~lcu~M~~Y~,t'~van~ S~ upa~1 Dp Kozalia nil. oama.nsk\"tentorlJ -:ponekacUak)!pred18l.nb1d nisu zblvali na inicijMivu Moskve, jer oni niSu bUi'u savez1J".:f.ioskvom;"nego"suna. tzv, slobodnoj zemlji u Ukrajini, pod nominalnim vrhovništvom poljske krune, vodili politicki gotovo nezavisan,polunomadskiživot. II

-

.. ~~n

je b~ooSl11anski poh~dgodi~e~

protiv mletackogo.~ok~ Cip,ra}

lioJI ~~o ~urenl.~~~!,)n EvroplJ.!1naQ Istocnom bazenu SredozemlJa.I poslao osmanskim \ll1ut~ašnjim,mo~~m.Qsvajanje je ot~ka, svakako, urodilo stvaranjem protuosmanske lige (Papins.ka.država, Venecija i Spanjolska.),koja se oblikovala.na poticaj pape Pija V. Cak je snaina flota pod Don Juanom Austrijskim uspjela kraj Lepanta 1571.g. uništiti osmansku flotu koja.je prodrla.,u Jadran. No kako se p05Iije~e"p"'0~deIi)!;arasp~'-'!.Os!!!an1.ije su m
QjI.prijC1!~()Jj~.se.usp~o_Mu!.atJII

(1574-1595),

kao

najstariji sin. On je, II skla~u s nasljednil11 pravom osmanske dinastije, 4~)p()g,ubiti petoricu svoje brace. r pod novim je sultanom veliki vezir ostao S_o~ollu Meh.~et~. -.E!š!" koji je {aktiCki-s~m. vladao. U prvim g9dina!.l1a~vQje 'ylj!.il11iceS,afiY~..s.!!I~a.I1' Lodene Ml!;canke._ }(asnij~

su za nj Ijubavl~amb!cii~~l1o i;!>,i.~vi pl~~, 1'akoj~ nast~~eka vrsta ~esed~na: vecini! je ~asnijih sultal),a živjela, u zlatnom ka.yez_uh!'-r.ema,gQ!.Q~_se uopce ne brinuci o državnim poslovima. Murat Hl. se više nije ~enio PI~I1!a.šerij~tll; u tom su ga simptomaticnom otklonu od tradicije oponašali nasljednici, koji su svoje l1.a.jdraže suložnice p()'pra.vi!.!1_ uzdi1,ali.u rang miljenic!,- (!lasekl}.:'o , Veliki' vezir Sokol\u Mehmet-paša. postigao je nove diplomatsk~ uspjehe: 1577, produžen je mirovni ug2.,Vors Austrijom za osam godina te sklopljen ugovor s poiJslfOrn. kralLkoje j'&~-tva.n Bat!iory big ,i..p ~~šo,~jl.l!19j I1l!iji, e!delj!!~ij.:~z~h!! . . knez_po~.e.21 GodineU580.\nastala je prva kapitulaciia 8, En~~l.tQm-,. UnatoLsvgigjQpcenltoj J\cbrizi o politici,_odluciQ.~«: ..Murat !l~iv

.$okollu.Mehmet-paše,

za poho!l protiv

Perzije

volje

(1578-1.§.~.9), koja.se nalazila u teškoj

krizi nakon smrti šaha Tahmaspa (1576). Za tu odluku "ije bilo beznacajno to što je Rimska kurija od pocetka sedamdeselih godina željela i Perziju i Rusiju uvuci u antiosmansku ligu. Porta.je uspjela posve iskljuciti perzijski'utjecaj na Kavkazu i ondje se istodobno suprotsla:viti mogucoj ruskoj invaziji, pošto je Gruzija vec 1577. stala pod osmllnsku "zaštitu". Godine 1585. Safavidima je oduzet Azerhajdžan, dok su na istoku bili pod pritiskom Uzbeka, Il Porta. se udružila' s njihovim hanom Abdullahom II, da. izbjegne politici okruienja. Mir zakli!l~~n..~~a~.I1Y!\l)zI.J1edu 18 Uap.: GilULher SLokl, Di. EniaI...""

d.. I(o.alenh

, MGnchcn, 1953.

19 U Tunisu je prije vladala mjesna berbenk.. dinastija Halsida. 20 TAj j. obiCAjvrijedio do 1687. g. 21 B!thory j. IH\. posLao er..!eljski knez, a 1576. je zadobio poljsku krunu.

90

Yisokc Porte i Perzije .1~!!.O.&:~ankci9!1iI.~ieJ.;L 9s..Y!j~n.i!jk tomu je šii tskim Perzijancima zabranjeno polemizirati protiv naU\a. Bunne. y'e1iki:'y!zi!,-Sokollu.M.Mmet-p~a.,nije' doživiQ ,zav!!E!..talstoga raJ!:, u listopadu lli7..~. prob(l,..ga,je neki IIvrgmltL

kobljaPorte, upadi lUzbi,a tzv, vodili ~ipra! .ostao mJem lla na ;pjela .kose 'edno pase, ja s~ 1 za.

bosanskitimarnik.

InG IF3

šk1iTl

O.g, 'cma kao .biti netQ..~e. I!ijc: rsta Lse ~tu; .oje .17. r s li11i !lie {OJ ~to lU uI 77.

m, Im 1u

.,'

,

.' U.'svojoj posvemašnjoj ~v.!!nosti ~haremu sultanje postajao sve nepovjerljiviji prema velikim vezirima. Pod njegovo~ je vlašcu funkcija promijenila. nosioca deset p.uta. Prosjecni uredovni vijekv~likihy~Jt:a.j~.n.ElI~O je.p"ce!~i .od t~7~.~~punll ~~ _~inu Lpol. Mur.at III. je s velikim vezirima sa.obracaouglavnomjoš samo pismen.o: davao jc da ga o najvainijim predstojecim mjerama informira.ju putem kratl:ih predstavki (t~lhjs). Odluke o najvažnijim državnim poslovima donosile 511se uglavnom u haremu, najprije uz sudjelovanje favoritkinje, apotom sultanije-majke, glavnoga crnog eunuha. i drugih dvorjana. olia'ko'a. 'e ocela II Muratom III. ne naziva. ,;e .pez.razlo a.razrlQh 'em v. avine žen . OdatJeje nastali diskontinuitet u temeljnom po ltickom odlucivanjiJ pridonio zaoštravanju krize u cijelom tijelu države. S vaka!;o , znacilo bi poricanje stvarnih strukturnih problema kada bi se propadanje osman::;[;" države preteino ili cak iskljucivo pripisivalo slaboj licnosti Murata III, odno::;no . sla.bosti njegovih nasljednika. o Godine 1593. iznova su se ,:aspJams'!Je bor.!>~s .A.l,Ist!ij~!.~_~~g pogr~~i':l1!.h s.!llwb.2--'-Usprkos dvokratnom produljenju mirovnog ugovora, 157<1.i 1584. g" oružje, dakako, nije posvema. šutjelo. Izmedu Austrije i Osmanskoga Carstva li meduvremenu se obrazovala neka. vrsta vojne krajine22 na podrucju na kojemu je vladao trajni mali rat. Osmauska je vojska uspjela 1594. g. zauzeti grad Gyoroa, To sjedište odmah uspostavljenog vi1aj~ta ipak je vec 1598. ponovo izgubljeno 11 korist Habsburgovaca. 'p!!n~y~kc ~nežeyi!!e ~rd~Jj, Moldavs\t!!- i Vlaška zbacile Sll 15Q4. g. Pgrtino vrbo.Y,!1ištvq"K~..I.L~2.i!l0g~\!kobliavanja koje je nato uslijedilo, \I sk12P.u tzv, pet.!!aestQgo~~!:Ij()g ili dug,Qgtatl!. 111\rI§PQ.,godillc, Murat III. više nije doživio. !\'lehmc.!:.~.1(1595-1603), sili Murata III, 4!l?j_':...p~~!j~.~h~i_os~lIsk~_~I~...rkoji je ZfLP'Plo.~ sultal!a ioš..!>io pripremljcn-E~p'ri~l~dall na~in: (>d..16. godin~~lo s~.!.I~~ja _!1_~pr~j,~t~t«?bio je 5and~a~b=g u ~al~!s~ (zap. Anadol!ja). Njelfove' S\~ .

n~lj~!!!likeod.$~.ta.!Uoš..sa.m_o.u carsko~,sar.a.m~nhutu.

vrijeme

Mehmeta

III.

11.a.jvainiji

je~io_dug9.!!'~j!1L__~.;'y":...

~ !Z .,

~ r,.' V,

§ -;:'"

.'.

~. t;.~ "

.

Nakon obvezatnog br.lltoub~js~va, l1_gvL~~I!!t~2.~~yoje _Cl"~2.g04isnj~ ':..~:,td;\yll}c,..Mi.cmu~.c;u,.j~.va_J!Q.I!fc zanimao državnim poslQ.vim_~o .2.l yamuj!L!l19~ i.mala su!~.!!nija.-ma..ika (valide). Veliki su ~eziri. slJ1~fu~!U.Q.L~ržc !legQj),oct. .M.!lrlltQ.rnJLI. . :---

~

J

I'-.~ (~.

~f

p~!!!.~LQgC).dišQji

rat S A~~om.. Za.J1o!'.tu J.~ ~it\!.a~ij~p~st~l~ o~~~ito ()pasnoll:t~Ka1]eud.l'1t~"llli voj~~ dun~vsl;i.h k!1cž.cvi.~p'obijedila. 0M!1a..!!.sk~ trupJ;.kra.j«?I!1..!!s~a.~!0§.95. kra.j' Qi11.!,giua11Ylašk~J,':'P!i-c~mu s~s~n~~dl!kov!!D y\aški_~j'yoda.~fiI~2-jlo_IIraQri, Bu.duci da je novi erdeljski knez Sigismund Ba.thory jošu sijecnju iste godine priznao vrhovn~ vlast Habsburgovaiii. m,?r~~ Je Porta. svoje j1itereSe.j)rEY~~i..YojnIi-n_ p~tem: N~s..a.~o što J~.uspj~!a 1596. ~auzcti utv~~e'.!.Lgra_Slj~~ju pobj~~u _u. q~vorenoj_

WJki. f'QSlijesmr~i Mihajla llrabrog 1601.g. mor.aleSl1 kneževi!le_..M91dav~l:a.

22 Usp.: Jacob Amstadl., Die.l:. .1:0Mi/it4rgren.e ISf:oI881. n. 2, Wiinuul't;. 1069. 23 Mad. G)'or. tur. YAmk, ilApola puta izmedu Beca i Budimpešte.

~ ko ~}.t

- 1;. ~.,

r., ~~ 1# 't:-: ~;;

(JI

:<~~ \,"',e" "'"

i VI:ti)lilll\s~Q.ro iZllo~:a pri!IH\Li oS.[na!.Isko vrl.!Qvn[šlyo. S.;11Hse_r~l.još Odl!govla!:[Q
~

,

~

.I1adi I>odmire~ sve vecih izdat.aka državne hlagajll~ 2lt2..1578. I!;.sn!}!I!j~c ~ wJip pJemelliteJtoxin!l..~_ gs.\>J.Qoj ~pr.LJl!..k.fc), glavnom sredstvu placanja II 05111anskom CarsLvu,l'L"ifase Ilije promijenio'tecaj prem!l zlatu. p.m>J.if.dicajeJ2ga ],varf'nia kovanica bila Doiacnna.inJlacija. DesetIje~e potoll1_pov.!:§an,!:je glavarina (c~L_Il!!lpr
"t.:-brnogI\t)Vri'-. P(",ra~: "'ijP11;li. !~nn1)l!~Jjl.'f.u~~Ob:l, l)f~t:~fu~!_~,.t:()\'i.I-'-~.11{:~~~D() ~I.(~.~\I 7.ao~t,riti sr~di!lt. 16. st..llego Sll pot.r('sli cijeli pri\'fpdlli i druiil c'W1"iJ,..p osmallskf' dl';~'wP. Najtpj,aje posljedica, \1j~~llIo.i \l7.'rokd~;Ij('gan;;-g,;~hl!o.l;. , it!m p01(!i~j" princ.1e. hilo \1zll'qHl.'dovl\lo razaranje. prgk.lIšane'!~a lillllU'Skrll/ 1.:;'.\\ !:t..ja ~,? plllllj~(:ivalaod

. ~.' ~ f t71'(!.

.'.da jI.' 11;\ dnevni

red došao vec poo SiileYlllanol11

t!(,bii'ajelli

p'Jstupak

da $'~

.'k~LcT1icima ""lItralll~ upravI'. koji su prije bili placcni IIOVfcm, u pomalljk:\IIju .''',-'v\ne


neka

Iladarbina.

i\lel1ulim,

;n <):;vajal1.i~,ostala jl~ konstanlna ,,,.ivl\I1:J..

kako od 1:141.j prakt.ii:llj

\'i~e i nije

vdirinil 7.f.'inljišLakoji!u se r!\~poll\J!;:lio 11 vidu

:\kn je p.'\k t.r!'balo d()(lijdil.i nad:lrhiii'li

,:..,C('m broju osoba ne)!,o dot.ada.

'..) ,.> I!loglo osl.varili S:\IJ}O.smanjivanjem rosLoje~ih 1I:\oarbill;l. SI,oga SII beglcrbezi, r:ulk;'r.i za dodj,'111 manjih limara, cesto odvajali dio prinosa prvohitnih lIadar!>iu:1, :ii p"k dijelili tilllare i dodjdjivali lek djelic \lr:r lI!hl.l'!\. St.1i'!JalL(I~y.!1-lri7'!l :;~):,o\'o više Ilije bilo Limara rrvohitne velicine. !J~gle.rbpzi ~1.!.iskoris~illsi!:!lacij!!~7.~s~be'i110dj~ljivali -u~!!.(\mo li o~iloj suprot,!Iost; pf\'ohitnoj svrsi limarskoJ!; sustava -manje t,imare. vla.~tiLim službenicima, i::!od(1bno uZlirpir~\ViiiPr.:~ (!~..I!o..djeljli}u} v!~..Lilllar~, šLo }~=r()rl..a-zapriiV'()GJf.,\ !Hidriala sebi. Pri t.ome 511cesto beglcrbego\'i i snlldžI\kbegovi ljudi služili Iwo 11:;ur:ml.i: od seljaka hi utjerivali prihod sa USyojc~" lirnara za vlaslitoga gospodara,

'C).iibi im za to placao,

svakako,

JI !ill..lIvllol11" l'pilliliL."

malljll

S\'Ot.,.I.a prisvajao razliku."

t.il.!!.!1r.QI!l.§.h2!!lIIpgI>Jihpda

clotadanije bilp I(\ko.s lill1 u po.hQ.
1.,rW!2.ri.pIU..D.9,hlliriti trošk2..~~..!}opren!..l!budklovanjw ,,J)7.irOIn na smanjeIII'

r '-I r

L

~.~ 'I':..h\'j "'I' "'r' '.i.u:',.,

,.,

.-,L

F L._

l1..agi\rhinel.ln.llacibLP9§tal()

di" ,pahija višI' Ilije, kao prije, vidio li nadarbini li (1 p(ll.iodjel~1 V\I. 111\1\0 bi porligli razinu ~vojih prihoda koji su sc smanji vali. Sve ~.'~!;CCS1I sc IIsLr!Jtavali sudjelovnli u pohodima., to prije što je s prestankom pobjc.j")J)o::nih vojni 0stalo malo nadc u sljer.auje plijena. C:eslo SlI se spahijc oslobl\1tal" '.'njni(J:p slll;~he 1'1a(:alljem novcanog ekviv<1.lcnt.a(bce/cI), o. neki sn ilegahlfJ ize>s7.\":\li $~prl

limn.rl

(l1ad:\fhint:-kn~:\r(").

tajaE. Taj sc postupak, dakako, kažnjavao svrgnucem ako...spa4ij.~ne bi uspio konfiskacijusprijeciti potkupljivl1njem. Drojni drugi spahije koji nisu mogli živjeti od prcmalenog prihoda sa svojih timara pokušali su prijeci II redove trupa placenih u gotovu (kapIkulu), dotnda rezerviranih za mladice iz danka u krvi. Zastrašujuce. iU!.<:!.rastao 1~!~.Lonih spahija. koji nis.!! vidjelLdrugog izLa~a ~ioli da. napuste til1la~. Oni..J!!L§.!U!lOra!i p,rikli'!.citi plja.c!aškim ba!.'da.ll1,~ lev~!1ti. SirQI!9...r~P!osL!!!!.i_~

I~~~enost ratom zahv.~!il~j~i.'p!ipa~nike pomoc!1il!.trllp~ (yaygdlltis~lkm), kQji w ~fl voi!!Uslužb.!! dobivali na raspolaganj~L~~tinu2.~!oboC!.~I!!I poda.v!1nja. Imanje onog:t koji se unatoc pozivu ne bi javio na vojnu Porta nije oduzimala, nego bi vlasnika

degradirala

na stupanj

podloinika

- porcznog

obveznib

(mya).

Položaj je podložnika takoder opcenito postao još nepounošljiviji. Ako su till1alllici U Siilcyrnanovo doba još preLežno kupili .reuelez/lluI'r.ntu u lIaluri, sada BU poceli od seljalm tražiti gotov Ilovac. Uz 1.0, bilo je i samovoljnih povecanja s<:'ljackih podavanja. Dotada samo iznimno tražena tlaka postaje sv", cešca: sve više t.illlarnika ne prepušta obra(tivanjesvoga I.imara podložnici ma sa 1110uz fcudalna poda'lituja, nego t.raže tlaku pod osobnim nadzorom. I?,vn,nredni porC;,z,koji se vec u d9.!>~S\ileym,flna Velicanstvenqg zahtijevao više [)I,lta a!'lInz-!. div.I!.!!.Uir.),J!l>.~r.~~e jQi,~i~e: osmanski je lisk u posljednjoj r.etvrtini 16. st., u vrijeme neprt"Stanih ratov1l s Habsburgovcirna, odnosno sa S1lfavidima, ul.jC'rivao izvanredni porcz godišnje, ponekad cak i više od jedanput u godini, Il nat.nri ili -cak u got.ovlni. Pri torne bi st.anovnici cijelog sela morali placati za one koji su pobjegli sa zemlje. T1lli9-.-5.Q.5hl,Žl!Qa~J?.Qd'1Yi.\l1ni porezni terC'U\el.hktJ.__Qd [[ISO.uo oko 1600...,g:..!)0"y~anLp.!:..q~1!~uo.šest ljuta. Krajnja je nevolja tjerala podložnike u ruke lihvara (rib
:

-

-

razhojnika. Novimje vlasnicima nada.rbina bilo stalo samo do tolV'\da izvuku što je moguce više iz svojih timara

- po mogucnosti

bez prolulIsluge lIriavi.

S (Lrugestrane, u vrijeme tih privrednih i društvenih prevrata trajno je privlacno djelovablcijena zemljišta. Stjecanje zemljeobf!cavaloje dohar posao'ne samo

2~ Usp.: M. 110eli1l501l, 1.lam .1 capilaliu"e,

Pari.,

1966. 93

:--zbog opce inflacije, koja je oduzimala smisao gomilanju bezvrijedne gotovinc, nego i zbog kretanja cijena. na. tržištu na.mirnica, lukrativnoga za PfO~!lvoda.ca. .

Z~~ Iltiecal.~_na._~~!!.g~!;'J!a.ciJ1~Q!!i imuc!!i.::.m.~~jjina:je bilo pojedil1ih b.E.g~~~h~l.asni~~ nadarbina, zakul.J.nikaP.orezai'DID.O~~'~!i!()!!,-;q~l?!ostOje~1h driavnih cinovnik~o..sebno iz redov~'.i.!!!.~arai~'ydaca-Dalazili su' novca i nacina d~L~.sp'.rkos.to~u pro..~ivni!l'~ako~~inLodredbama. o koriš~.1!...z~~,J~~!!ju imaDj!..preza.du~en.i!1 i o
svaka~.,

u.z pO~Il.1!§vanj!! .!.1ad!!!.~nih.

Takav je razvitak bio vrlo znacajan za preoblikovanje osmanskih posjedovnih odnosa na zemlji koji Sll, Il bitnome, postojali još od vremena Mehmeta Osvajaca. N aime, postu.l!.!I().se()blikoval~ n~~ vrst~priY~m0lty~~p_osjeda. zemljoposjed <:if!.lik

(za razliku od male seljacke baštine koja se takoder. zvala fijt/ik).. Tako j!! zapoceo pnJelaz u trecu fazll osmanskoga feudalizma. Novooblikovanije_!emljop'osj~~_!>io više ili manje jezgra modernoga turskog zemljoP9sjeda.i011je obilježio agram!! §lrukl~ruz'!~t.Qljeca unaprijed,. do današnjeg vr.el11el!a. Istodobno su yelikodostojnici, posjednici nada.rbina za najviše.dostoja.m:tvo. (has),cesto protuzakonito proširivali svoje domel1~i sve višese ponašali kao v~l1ici. .Nije dugo potrajalo, te je seljacke baštine i timare velikim dijelom rij~cj~ o zemljoposjedu (fiftlik) ili o nadarbini za najviše dostojanstvo (has) apsorbjrao veleposjeo. ~'pstanak j~ veli.lcihzemljoposjeda, s jedne strane, izazvao daljiporasl .Eij<:l!a. zemljišta, jer se sve rjede moglo steci kupnjom. S druge strane, bitno se izmijenio i položaj seljaka. I oni koji s.u izdržali na svojim selištima izgubili ~Upravo posjedovanja u korist vlasl.1ikadobra, kojemu su, sada kao obicni zakupnici, bili izloženi na milost i nemilost. Seljaci 511morali ne samo davati podavanja koja je njihov go:;podar samovoljno odredio nego su, kakoje spomenuto, bili prisiljeni i na davanje prave tlake. ~jjt;g I!az~mlj~.zl!pl1štanje.Ejiva,tlaka i rad za lihvare..sve'su to!>ili~z!.oclšlo je posvuda u Qarstvl1l1azadovalou;g~janje ž.itaricau korist ekstenzivnog ~tocarenja, koje je zahtijevalo mnogo manje radne snage, što je pak odgovaralo pC)trebamaza !:nesomu osmanskim gradovima, koje su se još jedva mogle zadovoljiti. U Maloj Aziji, nekadašnjoj žitnici Rimskoga Carstva. sada je dominiralo ovcarstvo, J. u ugarskim posjedima ekslenzivni uzgoj goveda, umjesto dotad cvatuce zemljoradnje. Time je zapocelo skretanje u jednostranost i kvarenje strukture u osmanskoj poljoprivredi, šlo do naših dana odreduje sliku turskog!\-pr~vrednogživota.

-

!J"§p.Q.redqJ uzna.l1redovaljm raspa.danjem tradi~ionalnoga .~imarskog sus~_ava, naglo se stala ra~vijati ustanova zakupa. po!eza, Neprestano je rasla potreba za gotovinom, koja je postala primjetnom vec prethodnih deseUjeC3.. S Eil,!~i!Doran~ povec~ti b~giJ?la.cenih o.~reda da ~i tako. Qdrž"ii4_udarnu moc lIojskeusprkO!l.išcezavanju.spahijJI.. Vrijedila je krilatica da po svaku cijenu treba doci do prihoda u gotovu, Ako je doUe zakup poreza u bitnome bio samo sredstvo utjerivanja prihoda.državnih domena (/aas-,~umayun),carina i najamnina, sada se pak pocelo davati Il zakup sve što se dade zamisliti. Nekoliko upadljivih primjera: u zakup su se predavali oDi prihodi što Sll se mogli dobiti od bivših pripadnika pomocnih odreda oslobodenih poreza (Y4ya, miisellem), koji su odsada morali davati podavanja.- Prilikom novih popisa provincija svim S\I se sredstvima kušali stvoriti novi izvori poreza. Cesto liU se .odvajali dijelovi nadarbina timarni~ i krupnih vlasnika nadar.bina (:airn). Takvi su se 94

--

~ i:tdvojeni dijelovi (i/rlU) takoder predavali u zakup. Slicno se postupalo pri pronevjerama, otkrivanje i utjerivanje kojih se takoder davalo u zakup. To obilježava razmjere ,korupcije. U zak~p_6edavala cak i zemlja koja još uopce Ilije bila.JL9~ ~anskom',posjedu20 - unaprijed, uz prethodno placanje izno.s~..zakupnin~_.Tako nije cudno što je fisk pomišljao cak na to da.cita.venadarbine oduzme i pretvori ih u podrucja zakupa poreza. Buduc~da sezak~p', ~_kC?je~omellu~~~.~!1yil!~avao .~ni11l~ko.iLs.!L!!~jviše. nudili, uz placanje unaprijed, kao zakupnici su se pojavljivali, osim dobro placenih službenika~središnje uprave, kao gto su pripadnici centralnog"od~eda::.'llQljiIccJIL pak cauši (tur. . favu~ dvorski glasnik), sada još razmjerno malobrojni vlasnici :temljopo~j~dai neki !mucni stranci, osobito Zidovi, koji su, protjeral\i iz katolicke

-'

~ " ,.,~. ;~:"

~

=

Špalljol~~~, nnšli utoci!te _11_0sma~skorii. P2§.!p-y~_bavili zakuPol1l..Q.o.!~~'!Y.~likQ.:

Ca.rstvu i on~ ~,--uz _tli.!!gc:_t!:.i.~~Ck~ ,L«;.dan odl]ji.hovih predstavnika. J9sef

,!4 i/. "o 8J

~'!c5~~~*je ~~~o~ad~b.i!!.pov.j,:!enj~Selim~!!., što mu je donijelo_I1esa~?J)()!npozn,i

!l!lSloV.. ~~I!e~

()..Q..N..!!~sosa".nego.i

vI:!2. !.~~.()~I!. zakupy'i'ls~e

desetine

s ~.gejski!.1.

otoka.:_N~i je, do stanovitog stupnja, pod svoju kontrolu stavio dvorske financije i cak i!5(loslovao neku mogucnost iznošenja mišljenja pri politickim odlulmma.J7 Vrlo opscžan posao zakupa poreza. razvio je bogati Grk Mihajlo Kantakuzenos, l\Oji je pretendirao na srodstvo s bizantskom carskom obitelji. Imetak l\Ojije nagomilao li Ist.anbulu bio je poslovican. Dakako, zaku» poreza nije bio sa:;vim bez rizika.. Ne samo zato šlo nije bilu unaprijed zajamceno da ce sc opet moci utjerati iznos koji je tiskn valjalo nnaprijed isplatiti za zakup nego i :tato što nije bilo posve 'sigurno hoce li poduzetnik moci ~adržati zakllp djelo vrijeme trajanja ugovora, obicno punu godinu ili, prigodice, c'ak samo pola godine. Naime, ugov~r_~za~~!.! mogao_~e .uvijek ~!l.lje~ta I!t.av!ti_ l!,vaILs.!lc!/;Q.alcP..!>Lse

nnš1.
slligmna.IDlltil"i..

viffiJ iZJIOS~

Tikrupni faktori rizikai pritisak nastao zbog financijskih nevolja liska naveli su zak~ii)nikeporeza da ižvJace-'iiajveiii moiuCu dobit -iz. I>osla. Prije n~zavisne su se u velike pothvate, koje inale jedinice' zaklipa poreza(liiUkalaa)sTedinjiW-ale su, bez ikakve javne leontrole,upravljali na vlastitu korist bez ogranicenja i obzira. Kontrolne organe (miifelli§), koji su prije strogo nadzirali poduzetnike u poslu zakupa, sada su

- što

je groteskno

-

odredivali sami zakupnici.

.

.

j

::..

I

::J

I 1

,-,O

ii,

'\,'1 ~"'"

~

j

Nijedno se javno

nadleštvo nije usudivalo miješati u poslove velikih poduzetnika, to prije što su sam poduzetnik i kontrolni organi bivali imenovani državnim službenicima (otprilike II rangu cauša), te su im se dodjeljivale odgovarajuce punomoci. Cak su se i nadarbine za.najvece dostojanstvo (has), koje su dotad obicno z;]. zaslllge..~o~lvali bc.gierbcii i saii'džakbezi, sve ~ešce vezi~ale sa ja~upom J~C)_~ez,!. Pri dodjeljivanju takvih položaja više nisu bile mjerodavne vojna vrsnoca. i za~1~.g~V~,:_nij~ b..i!abifna ni dje!~Eos( I! iil~LY2inog_~ap~yjed.nj1fa.Cak Sll se cesto zakupnici-namjesnici oslobadali dotad obvezatnog sudjelovanja u vojnim po'hodima. Time se istice da je bila vaina samo njihova djelatnost kao zakupllilca na državnim domenama. I zakupnik-na.mjesnik je morao fisku platiti unaprijed za. prihode s državnih domena. Za to je dobivao poloiaj namjesnika, donekle \cao n IoluaUIOI\Ol1\lIe tidovske zajc.lllicc, . Til>crijadol1l II Galileji kao .redišlem, ..Ii je uDa bila kralkog vijek4.

9S

t,;:;1

tj .

.,~;

:;.,..~. . .~-..

~

~..,; ~;': ~.: .:,

w

~ ~<1 f}i '.B)

01 .;.. . . .JJj

.

jc.:a,;tvo 7.hor,vi:;olwgrizika koji

11111 je

donosilo preuzimanje zakupa. Za1:lIpnil:-

-~H'"mj(?sni1t je talm(1cr neogmnic<.:no raspolagao driavnim organima svoje pol:rajine, ;to je pOt.pllll0 odgovaralo o~tvarenju njegove glavne brige, nljerivanju poreza. ~\k~f,e_~.~~)fJ!,llo .kojC:lLra~lo.~a.sam l~te~c.i.ial~li. ~~kn\>l!i.k.l)(~r_~zaIlije .!l!O: )';;:0 Imenovat:!. nal~J.~slllkom. p~cf1.ce zato_slo J~~ldov_11Ue mavao P~!lI@ bi~~l!llik p~rez~ k,~_.~allljesl!.ik~ n!lm1c~~o prJk~dn~ ~i.nt~Y.cni P}_~t.iZ-,.-2!.!da E.š'lr\}!1t.aIwji hi 7.'l njega, uz unknaclll, I1birao prihod od nad;~~1:~~I,e za najv~(:(', 1;(1~tOl~t~'f~ U1djl\civ:'\/lje nekih podrncja djelal.nost.i financijske sfere 11~nsl.av ,:al:llp'\ o:z, ;'d:ovrllo je snažni porast upravnih zrldat.a!m oSl11anskoga fiska. Da hi se ovln,("lo l'o...'~c.anilll opsegom ra(b, 111.dotrldl\Šnjrl tri poloiaja de/lenlam sada su I1vC!kn! :l'W; položaji: ~a sy.al\i je vi!~.p.t sadrl sJlomo biti nadležnn vlastiti dcft.erdar. OSiiII .('i~a, fil1nncijska uprava je za svaki snnd7.alc i!l\t'l1ov1\lapojednogn financijskog 11,,<1"'mika. koji je zrlpravo hio glavlli zrlk"l'nik poreza, jer je - t.rlkudcr Ila \.l'IIIPlj\l ..,,':'1')" - I!lora" prikupiti novac oJ zaknpa pojedinih zi:\kupnika provillfijp. i pr",la\.i :~r ;.:!;u. Ver Q\o11lcnu(.a pot.kupljivos!. tJ po~('\.kll ~C.lIIogla uslanoviti t,PIt II I'uc<'lllilll J,jiilii:i~JJ p~slj~rliroj cetvr.tilii lG: sl. po~..c1a'je u_SV..imi29J.lrncjil1la javnog i pri, :a(-ro!!: život.a .i,~dnostavno divljati. Taj razvit.ak, svakako;" treba povezat.i "\II()~O :)r:J"(:;rriznolll pOJavoli:.-ii pi{vrpdi, naime s gubitkom prihoda fnnkcionara uvjf~lo' ';'\I1im inOacijol1l, nego s nekim apstraklnim "moralnim propadanjem", kako ~f: 1.0

wdjf~'ondj{' t.vrdi. Ako je stoljece prije toga prihod, uzmimo,

beglerbep;a

\I VT!.iell1('

\1ehmeta Osvajaca iznosio oko 25 000 dukata, on se do posljednje c<~Lvrt.ine W. st.. smanjio 11r1jedva nešto više od 8 000 zlatnika. .fur~.nh! k..()r.!!pcijp rri~.2nijcl() j~) fI1<::'111 oSI.alim, okolnost šlo primanje "darova" -:;~rI~O se OP.iCl~()~!!fell}isticlsLr;9vorilo

:- riiie_po šeri~u

L_

I

I L_

r"" I

L

nužn~rikdil<~.kaop.!!O..k.!~~j.

Ako je, n,:yr.imjer, str<:~~a I'r~"~L~!!,!lon0e1j~1!u svoh1 korist ll!jecati na prl" such:, morala je platiti kadiji. Cak i kad bi li slucaju najveceg zlocina prijetila (5Il1r!.!!.a)ka.!na !!!9g10 se naci1ješeDle p!aca..!!i!-modgoYa~ju~l!g i~nosa. -Korupcija je Il pravosudu mogla cak uroditi time da suci, dobivši odgovarajuce "darove", daju za pravo objema parnicarskim strankama u istom predmetu. Prilikom uLjerivanja novcanih kazni kadije i sudacki zastupnici (naip) prisiljnvali su prijesLupnike da im plate odr~denll svotu povrh globe. Kada bi seljak pri utjerivanju poreza ili II slucaju obvezatne predaje žita poželio razmjerno povoljno proci, talcodcr bi mn p reosti1j alo samo sredstvo potkupljivanja. tinovnici kancelarija uruci vali S\I povelje Q imenovanju samo uz mito. C~U~~ najyiših do~tojanstveni~~ bil9..~t~siv~ PDdmicivjmje redovit.1!.poiava. Tako ~ za S.ol~ollu"l'v~JJ!!!..~ašu Pli~.~ da uOp'ce beL.2..dg9~arajuceg lili!:.J>rimao osobe k_~~_~...:~.U~d}lj,«!g~poJ<.\!lLel1_..!~~Uj~~.cijL .m:da.!'j!!::,Za stupanj korupcije karakteristicno je to što se u sudovima suvrcmcnib s cm1enjem isticalo ako bi se neki. doslojanstvenik ponio korektno. Od V~!!ll!.!!!\ ]\'lural," III. mito se moglo ponuditi i samom sultanu kako bi se zadobila njegova ilaEJonošt. Ilii\]Viši su 'VeTlkoC!ostojnici"carstvamorali "obriicililavati liijesecni poJijon razlicitim pripadnicima dvorske svite, kako bi osigurali njihovu naklonost i svoj utjecnj na njih.

(

Zajedno s korupcijom istodobno se razvijala i prava Impovinn funkcijo., Kao što j,' nllvedeno7veTje liiisfiirn-pnš-n,:)ednn oil velTkillvezira SiHeymnl1a Veli'cimstvcllog, POCp.ood onih kojima bi dopala funkcija pri podjeli vilnjeta, odnosno sandžaka, kao

r

p~)

1

-j

_l

pristnpnu uplatu ubirati jednokratni, mada. ne prevelik iznos.u Medutim, istom se li posljednjim dcseUjecima 16. st. iz tog obicaja razvila prava institucija. Visina je pristupne svote, ne samo spram prvobitne vrijednosti, udesetorostrucena., a funkcija prepuš~ella istodobno onima koji su najviše nudili. Uskoro veliki veziri, koji su tu uplatu stavljali u vlastiti džep, više nisu kao sp oce tka - primali. tu svotu jednokratno, za dulje vrijeme, nego su sve cešce zahtijevali placanje za ostanak na položaju. Tako se prvobitno. pristupna uplata razvila u neku vrstu poreza na. clohod~.k: beglerbezi su vec imali placati tocno utvT<1en iznos polugodišnje da bi ih veliki \'czir potvrdio kao nosioce fnnkcije. Dok jc II pocetku pristupna uplata 7.a lIosioca funkcije znacila stanovit.u garanr.iju da l~e na dugi rok moci zadržati položaj, nova periodicka obvcza placanja više nijc štitila od svr~nuca. n~glerbe~ ili s11.lIdžakbegkoji bi se odvažio te ne bi pl1\tio iznos željcnc visine mogao je biti ml!~t" otpušten. Kako su se beglerbczi 11sklopu kupovlIIP funkcija cesto mijenjali, ., niihovi prihodi tvorili još samo djelic nckadašnjih prihlJda, gubitak su prihoda 'Iadoknadivali ilegalno. Bez obzira na to, živjeli $U \I neo~ranicenoj raskoši. Kao n"knadn za smanjcnje legalnih prihoda dOl>ivali S\I. (,tprilikp od 15!i0. g., naslov ":1.~a.prijc namijenjen samo vezirima. Kupovina funkcija :lije zahvalila samo lIa.iviš,: položaje \I državi, nego sc, na.ravlll)":"!.roiiiiila i ~~_niža. j'1:v".~zvanja.-Oko 1(300.g.Hpri stuY
-

"ravosudu mogle za novac steci

<:.ak p-orlJ(jhra~\:,i!le i ne~tli~~~qs9J?~.Kupnje

'--,)I(~a"nijc b"ilo poŠtCc!cno nlvofno podrucje. \iec .i' rel="nofollow">bilo rasprave o tome kako ~ll n('ovla.~teni st.jecali vojnc nadarbine (tima!'). Pri tome se ponavljala pojava da beglerl,(.zi ist.u nadarbinu prodaju dvojici pretcndc!lat.a. Osim toga, i spahija je <norao imova. placaLi da :le hude smijcnjen" Takoder .~ spahija pri stupanju na prijest.olje novoga sui Lana. morao platiti ovccu pristojbn 7.a ponovno imcnovanjc.19 ZaLo JC t.imarniku prcostajalo samo to da nametlluti t.eret fHPbaci na podložnike. \ko '5\1oni pak željeli nesmetano ohrm1ivaLi zemlju, morali su pot.knpit.i ti'marnika. Kupnja funkcija post.ala je redovitom ustanovom i u stajacoj vojsci. Na primjerJii~()doin..i.@lod~ p.rotiv rcrzij~ 1570. g. prodavllli su se niži komandni poloŽaji. Q'lL~J.J!..!~gQY..e jan.icara, kojis!!
Sve se to - postepeno propadanje dotada prokušanoga timarskog sustava., mogucnost primanja u elitne odrede uz (novcanu) naknadu te mogucnost kupovanja niiih i viših komandnih položaja

-

negativno odrazilo na vojnicku vrijednost Potpuno je zatajila vojska. lenskih spahija,. dotada. najvažniji element os<>Tužane sile. Uvelike je poveco.n broj timo.ra, ali zbog njihova usitnjavanja, cime su uvelike smanjeni efektivi spahija, zbog smjenjivanja, prelaženja banditima.

armije. manske

leveuln!llai uopce gubljenja.smisla vojnih nadarbina., tj" predavanja ncspahijama. 28 Od bogatog beglerbel;a 5 000 zlatnika.

29 Tako prigodom.tupallja na prijestoljeMurat.a 111. !;odine 15H" 97

Pocet!c.om17..~t.:._~ell"hijaje,zait:~no_~okonjanicimakoje bi oni opremili (echeli), moglo biti samo 30 000, iito je otpriliKe trecina prvobitnoga broja.. Tikodei}e-U:vesai!aštjecali like 8mall.ie~ofbena\;rifeJ2E~nimjedinicama Porte (kapu/;u/u) šezdesetih godina 16. st. bilo je oko 40 000 Ijudi,a otprilike do 1620. {njihov se b.:I:.Qfpoveca.oi50%;-tI na'TOO'OOlLNaravno, u skladu s tim povecana je i potreba za gotovinom za place, i to u istom vremenskom rasponu više od 230%. Tako je prvobitna namjera da se davanjem lena uštedi novac za place placenim vojnim i civilnim službenicima imala posve suprotan ucinak. Ocajnicki potez tiska da prakticki još jedva ostvarive obveze isplata podmiri kqvan.iem novca manje vrije
Zbog opceg rasp~danja u Osmans~()!l!CarstY-!1.jani~a.!.ski korPH~~! obziro~

n!.l-

upravo opisano p-!opa~anj!:.,d!sciplin~L!!!c>.g~j~. pJisv.!tjati ~!C!.vecl! moc, te se naw1ie~ku E~~io u.sa~2~~IJ.JI!Lfi!.~orlI!Q~i. U glavnome gradu više nije bilo dovoljno

98

o

o

I 'n

jake protuteže janicarima. ~()_~'? 6~~~'!!h.kojega su <mLilliie oQo~avali kao-1!!.~ potpuno povukao u harem. .'yeliki su vC!~r.L!!.v~-y'iše'!y'~ilimoc..TakQiejanicar6ki

a a e

ag~.!11.C!.ga.o z~il:tno

e o ) e a 1j e a 11 lo

li

n o 'a. o 1. .., li 1, ), .k ). .a.

1la je )Š ja ;e ;e ~e ;e -i. la alO

po ja~l1_tLlI tjecaLLI!.'!.C?J!!..

fun!tcij

li r~yitLc!!!~'a!!ip'pj~nl!i

~ 8 r

važ.Jili~

I!..ol~a li Carstvu. Doduše, janicari su se višcput bunili zbog.gbezvrijedenog novca za. place, 110zahvaljujuci svojim povlasticama oni su, napokon; bili korisnici novoga društveno-ekonomskog razvitka u državi: razumljivo je da su .upravo oni, od kojih su mllogi djelovali kao zakupnici poreza, lihvari i veleposjednici, uvelike pridonijeli osiromašenju seoskoga stanovništva ili kao nelojalni suparnici cehovslcom zanatstvu .nec!u stanovništvom postajali sve omrznutiji i izvrgnuti ucestalim napadima. ( u središnjem odredu elitne konjice sniien je nekada visok nivo obucenosti. JJUd.9cLdaje r-rovincijsl;a. V.9.i§.K~ 1~n.skiil.~pal!ijiJ.-postijala ~'!.emanjo!J1-iE.e~jelo-. tYoruijom, u vrijeme Mura.ta nI. postaloje nuinim poveca.tLbroj Ijudstvajcdinica placene konjice s prvobitnih 7 OOOna 20 DOO.No to sc moglo postici samo na racUn k.'{alite~Uz vojnike iz danka. u !;rvClim'šUš'e trupama. dcidjeljlvaliosobita sinovI . fa.voriti visokih dostojanstvenika.. Pristup u elitne jcdinice mitom su ostvarivali brojui neizvježbani ili neupotrebljivi ljudi, medu kojima. je bUo ~alc i podlo~nika ih njihovih sinova. Sveveci utjecaj janicara odvijao sc, uostalom, na štetu ionako hrojcanosla.bijih odreda. cent.ralne konjice. Što je' na kraju- moralo rz~v<\!i sukob .!V(!jU.Lodovavojslce. Unatoc znatnom proširenju efcktiva janicara i placene centralne konjicc. ipak ~l: IIIJC[naglo nadoknaditi po~-"epenoprolja.danjc fcudalnc konjice 'cakn'll:,-icijcano a bm9ii kvalit!1ttv!1o. T:iko v.iif;;nije bila.ostvariva oL)mita vilajcta, odnosno-sandIa:ka, posebno n Anadoliji. Reglerbczi i_~andžakbe~i morali.suo v!astitom trošlcuJHil'.':lp: Ijati privatne odrede. Te su se privatne trupe nekada zvalc sekball @lsegmc1t, ti

$I EJ ~"~.r ::J

:J f:':1 ::J

lI1aCenJil:cllvar pasa)- osla.iiajuci se n.!l-ob,{aju'carskom sar-aju gdje se Tak~zv~I~ sultanova. garda

-a

nekada.

prema

vodi pobunjenika

II 15. st. Sama-paši,

jedini-

cama sartca: Kako bi mogli uzdržavati te vojnikc. bcglerbezi su dohili pravo da sami ubiru poreze koje jc.dotad ubirala centralna financijslcauprava, št.oje još više potaklo spomenute zloupotrcbe. I te Sllprivatnc trupe namjesnika hilc prikupljen" odasvud -' cesto su se u službu kao sckban ili sarlcaprimalecitave bande levenii, cija jc obucenost, opremljenosLi disciplina bila na vrlo niskom stupnju. Kada. bi njihov poslodavac umro ili bio.premješten, morali bi poLražit.inovo uhljebljenje ili se pak prikljuciti banda.ma lcvcllli. Za .petna.estogodi~njegrata protiv Austrije (Jestali si i aklllcljr, l:oji \'iš':..Eljsll moglliiSpj~no -arJc)vat[ Prijem sTi:ižlI!kaotrupe iii. i:mzlvanjciier~la u neprijateljskoj ieinlji~umjesto njih Portaje pocela ufi; svrhu IIpoirebljava'tiizva:llredr;9. pogodno. dotada sam.oponeka.dangažirano.'ko'njaništvokrimsl
~W'izazrva~Lili.AA:nr~P,~h--,

...

':--'i

':;~! , " \.1

.

A,.1i ni ti novi pomocni odredi nisu bili lijek.za sve. ~p~a.!!.i~_ tradicLona.lnol(
" . (. . /1 ...

~j...

J 30 Tatankc su pomocllc ~r..pc il Hanata Ji:rim prvi put upotrijebljene na l.vhoJIl Siilc;'I1.,,",., Vdicanltvenog protiv Beograda 1521.

99

'..;1 .~.-~~~

";

\ flr-..c.:

, !

j-".'

~

r=:-

! L

Jinice "psetB.ra" , nisu dosegle nivo uivše gpahijske vojske. I(ak0 8Uodsada polo7.aje beglerbegaLodnosno sandžakbega cesta držale vojno nekvalificirane osobe, naime z:1kupnici pe>reza koji se nisu razumjeii u vojnicke poslove, nastaje i kriza vojllOF, "ul:u'!odenja. Tako je postepeno iŠ'cezla osmanska vojna moc. Carstvo je sve ,'iše p,-'sl.;tjalo kolos na glinenim nogama, cija je armija svc cešce morala prihvacati 1'(1"~'.~e. Mll\:eno 11nu t r::uinj im kriznim pojavnmn, Osmansko Carstvo nije nalazilo plll.a (9. se"i~.riJ(Jjti~i!loyrll1'"pTivrell:!.!ini"-sTr"t.!ltiuraina koj"e:.;u se j)ostepeno" ol,fi1(ovale. O"dllf.e, I"'.da se još nije jace opa7.alo spomenulo postepena prem.fešfanje glavnih f.r;;c)\'llckih putova s L'~v";I:lf)l'lj(~IH' s vodecim Irgovilckim silama toga doba (Engleskoll\ 1580, Nizo7."I)I. '1:01"1IJ1;2:\) .lo,; su pojable tu ~cl1l"~ncijll. Naime, trgovackim povla."l.ic:uI1n koj., ~". osi!;, f"rallrnskoj, sad.. dodijeljene nizu evropskih državn., ol.vorcnil. su ~ir<Jln ':raLa [Jlltjccanjll jeftine evropske robe u Osm
0""':'"""'-__

i I L ~-

-.-.11 Usp.: H. IH
.

važnih žitarica, jer e osao bio vrlo is} . \4ŠC znacio i izvoz goveda-s-ugarskog podrucja- ars vo.u ops r u evropskog, napose njemackog tržišta.. !zvoz žilarica, z!puštan).,=-g_ole!.T.!ih J>0dr.~jaJ)rimjerellilt ZI).uzgoj žjlaricll:., il! !!ill1').~.1!!.!'.!la.!!!l~ u p.~Ejake, a. 0t!..sredi~16. st._snažni.-e..ornst slanovništvlI; u cijel'Jtn sredozemnom prostoru,33 uzrok su akutnog pomanjlcanja prehrambenih ar~ ti!@!Ji~ osm..a~.!crmz,:mlj~ma:15~~~j~J.~.~ze~!!~ t~Ko.1i!!1~ra.ni.~ivojsku;'cidnosno v~Ii~~gradovc, 11.uz to i seo~~o..!tanov!!ištvo trpi od sve vece nesLa.~ice živežnih IIl!Jnir!!ica.

.1. \'I~LIKI USTANAK CEL.\LI.JA l,bog 1'0goriiav<1.lIjal'olož<1.jaširokih slojeva st<1.lIovnišLvau graou i selu, cak v,,,. i kod manjih timarnika, C~rstvol1l sve više haraju bande; lH\pose ti Anadoliji I1tprilike nakon 1!i75. g. prakticno nije bilo mira. S vrt~nleuon studenti-safte toliko remd.e mir da ih država nije mogla smiriti ni primjpno!l: ckajuci, to je veca postajala nevolja stanovništva i 1.0 c('šce je ono napuštalo d(\t,('a.~nji nacin života i prilazilo bandama. I'ojedine 511 bande marodirale do devedesetih godina na svoju ruku. Kad. je vln.da, radi primjera i vracanja svo.~a .teško IIzdrmanog autoriteta, skupini od tride~eiak tisuca spahija l,!andŽakbega po.imenu Kara Yazlci, i:j:Cr-ni Pisar. t;~Jje pseudonim podsjecao ria njego'li.-pri}itšnJu.,I;elatnosCi>išari\--u odredu sekballa. Ustanak je. P-Q.@ LpJ:I:vo!jnim pretpostavkama. Buduci da se, naime, vecina anadolskih beglerbega i šiiiHlžakbega'ž!i-rata s -Habsburgovcima nalazila u Ugarskoj, ustanici su imali s\obodu akcije, a revo\t je mogao poprimiti razmjere koji S\l 1\ osmanskoj povijesti bili uec\lveni. Ljudstvll od 20 000, pod zapovjedništvom Kara Yazlclja, prikljucila su se jugoistocnoanadolska turkmenska plemena, cije je nezadovoljstvo osmansltom središnjom upravom potrajalo i nakon gušenja njihovih buna u prva dva. deset.ljeca lG. st. Kako sun.1ed.!!.njima".ali i rn~~..!.1 m1!.0g(m bandam~/cvcllti, pr~: vlada'~"Ilejasne sklonosti tipa klZ1lba~,~sm::~ski su ~~1.dajllci.!:!:.Il@vi~~~ci .~~ 37 O ~ome u: M. A. Cook, Population Pr-Hil.. York-Toronto,

in /lur"' An"tolia 14.~O-1600, London-New

197'1.

101

,. ,~

~-

i

tJ

za primjerom heretiCko-socijalnogpokreta. iz 1519-1520.g~,nazvali ustanike jel nostavno celali, iako taj ustanak oko 1600. g.-!lijebio !skljuCivo"p~~ei šiitSkc -socija~norevolucio!1arnint.I~ej~~. '._Ve~!!Iaje 's!.ijediti istom kada je stanovništvo uskratilo podršku odmdima celalij pošto su se oni poceli opskrbljivati prisilnim rekvizidjama. Posijc poraza II kolovoz 1601. g, !Ca.ra Vazlcl je umro, no sa smrcu vode ustanka poiožaj u Anadoliji je \~pc~ij~~iosre~t~l1-,p..Qt.ucene trupe pobunjenJka2~upijalc;su se na. razn_i!!!mje.:: Lima i usposlavljale državice prakticki nezavisne od osmanske države, Takodcr li preostale grupe let/enti, koje su operirale izvan dotadašnjeg podrucja moci Kal' Yazlclja,~.~le i dalje aktivne i rušilackc. Položaj je bio vrlo za.mršen, II.pojediu skupine što su se bunile i marodirale tako raznorodne da. sc nisu samo suprotstav ljale državnoj sili nego su cesto napadale i jedna. drugu. Uz_to, 160"Lg. iz_4ili~! n~miri ce~~ral.!le I?lacene konjice \1 lst.anb.!l.lu. Naime, pošto su ih pora2ilis'~pa~nick j~nicari! 4 000 preživjelih konjanika prelazi u Anadoliju i ondje pljack.':\.:.Dr~gi po hod, 1~~jUe vl~,a_'p~,gu~ela u proljece 1603. g., samo je još pog0J'Š!1opoloiaj je sU vladil\i odredi, jednakoka.o i ustanici, pljackali gdje god bi došlj. Za safavidskl je Perziju pod novim jakim vladarom Abbasom I. Velik~m n.astuillif:Lvlij,t;I1}~.L od oslabl~l!0g'!..~apadl!f!g susje4~ vrati izgubljel1.epokrajine u_Azerbajdiauu i n, Kavkazu. Ona. je ljeti 1603. poc(:la rat i stala Osmanlijama redom nanositi poraze Bande cela:Jija, bilo da su kao pristaše ki:ilbašll. bile,! savezu sa Safavidima, bilo d. su operi~ale samostalno, u toj su_situi!,ciji J:a p'!;rzijance zl!acilc~~.1i~,)_rast~rccenj( jer su vezivate osmanske vladine trupe potrebne za rat protiv Safavida i k to inI ~!!!et~~opskd?~ trupa. . S obzirom na ral na zapadu i na istoku, nijc se mogla.smiri,ti Anadolija. ZCIl11j, je proživljava1"a razdoblje strahota, koje su obilježa.vali smrt, glari vjecni strah ac. pljackaških ba.ndi. .M~.Qgisu s!!l,nov!1icipobjE?gli: imucni su se presclili u Rumeliju Hanat Krim, arapske krajeve ili. cak u Perziju, II. seoska je sirotinja mogla potraiiti pribježište samo Il utyrdenim gradovima same Ana.dolije ili u nepristupacllim planinama. T!l i\JA!JJga fl!g us.t~!1kc!..cela.lija,tzv._VelikLbi$.g.(Buvuk]irari j~ Buyuk I(arl1unluk) 1603-1610. g., pojacala proces depopulacije An~~olije, k~jlJc zapoceo vec bijegom sa zemlje u-drugoj polovicn6. st.,-pOšlje-diCe su /)iro porazne:

pQijoprimd.l\ je .vi!lno prop!'-la 'l.I!11Stalasu 'broi!Jl1šfc~§lja,j)ov.@ml1::i?.l.aniI1§J.p kojil~ su novistanovnici.zbogsuroyeJli1Mrnej!lodna tla.,biie4noii.llil!, što j~~~ljed~J_oj~Ldo_danas opilieža.y.lLsirQkturl:\ .~~olske' eo~jol!ri~d~ Od kaoticnih je prilika trpjela i unutrašnja. trgovina. Zbog nesigurnosti Sllse sve manje upotrehljavali dotada vrlo živahni knravanski putovi, a.zapušteni su kl1ravansnraji propali. Na dugi je rok propadanje jedva mogla zadržati jaca y'ladar~ka!i.~~tl?E.r.ut sela. u

novQg.§ulta.na

Ahm~ta

I n603-1617),

koji je

- kalto

~_pretpQ.~tavlja.

-:- imao samo

kina~...LAoQllla. Suprotno svomc ocu i djedu, Mehmetu III. i Muratu III, koji 102

-ike jeošiitškoeološke .hinom. divim s seljaka novIlIu. po~lclli koji Sll osta1.li, vlada ;tanike celalija .Iovoz\] Iliji još 1 mjesidcl' su i Kara )jedine )tstav'..~ili~!:!.. unicki Igi P9iaj jer vidsku n::!~da III I na loraze. )iIo da ecenjc Lomu :cmlja 'a.h od ncliju, la poacnim 'ari ili ~~ji..J.e raznc: !fu~a.. h'kJ.~, , Od . nalije saraji

.

?.
su još ucili vještinu politickog rukovo(1enjakao namjesnici sandžaka, Ahmet je bio odgojen samo u saraju, i to u vrijeme kad je Carstvu n!lžno trebala politicki

.-:,: L

sposobna licnost.~a vladavinenije Ahmeta nasljednika, I.oji su bili još samo figure za reprezentaciju, se višel..lE.i.!:.g~v~h mogla ob ikovati iUkakvatraj"li'&VO({eca sMga. VelikI.su se vezirn -daTIeurzosmjcDjiva1ii gotovo nišUimalrpoliljclZ"o{ znacenja ni u miru lli u ratu. Sultanije-majke i miljenice sada su zadobile veliki utjecaj, no politicki su bile posve neiskusne zbog povuceDogživota u haremu. Ni janicarski age, koji su se razvili u važne osobe na državnom vrhu, nisu pravo dobiii u ruke uzde moci jer je utjecaj harema bio previše jak. Jedina odluka kojuje Ahmet L donio više-manje sam bilo je_uk!(!anje
bra!ol!b.9.j~va,prL~~up~l!j~,!I!!CP'rijest_
Otkion

od dotadašnje

pral:s,"

sigurno, nije ucinjen zato što je novi vlada.r, suprotno svojim "krvožednim" p.eleca.ma.,bio osobito "human" vladar. Neposrednijna.jvažl!iji povod bilo JC to ,;to je on bio vrlo mlad pa još nije imao djece, te u slucaju eventualne prera.ne smrti ne bi imao nasljednika. Tako Je bilo povoljnije pri stupanju na prijestolje' osta.vli.i na životu kaOprestolol1.3SljedniKabra.taM.!Istafu,kojijeimaosanio dvije'godine. Taj se postupak ustalio, a zakon br~to_ubojst_~~_!,.?-mt? se iznimn,iu)!.imj.l!njivaqL~tl! je bilo u velii i s izmij~ljenim odg~j~nje.m pri!1_ce~.a.., Naime"p~inc~~ise_ više nisu odgajali u pokrajini, pa talwviše nisu morali nakon smrti sui tana sudjelovati il utrci na iivotT smrt za prijc5tolje.Oni su ra5li u "princevskom kavezu" u saraju I ondje se mogao' nominirati buduci sultan. Kako su IHeostali princevi i nat.cJI1:itupanja na prijestolje novoga sultana ostajali u pritvoru, vise nije postojala. opasllost od protukandidata i cijeeanja Carstva te je time otpala nnžnost bratoubojst.'a. U jugoistocnofje Evro\)i Osnlanslo Carstvo, uliatoc golemom naporu, mogk. postici tek neznatne rezultate: samo su se osvajanja E:gre (ma(t Eger) godine 1596. i Kaniže (danas (Nagykanizsa, n jugozapadnoj Ma<1nrskoj) godine HJQO. poka.:ala trajnima, Y.9j!lLp!l.~~.i;me~~U~~..!!~ul_a i__.13,~~~llii~. doyederJ,!u)i.tE-r!j,~ ca\; ni protuhabsbllršl~im n5~~~!kom~ ,~zv. ]aaljeysl\Oj Ugarskoj, ppd vod~.!:.':''?~T-, Istvana Boc~ka'ya, Iwji je Austrijancima preoteo i odmelnutn, dotada osmansku vazainu' KneževinnEiCfeij ~e~bioji:ii-~a!! za _i~cleGskog kne:m. Tako je 16Q13.,5' ..lI Zsitvatorol;u3~. .izmeduQ~m,:\nIUa i Habs~l!!govac.azakljucen mir, kojim nije samo odrian status quo,. Ukinut je danak koji su dotada placali Habshurgovci, a habsburški car Svetoga Rimsko-njemackog Cilrstva, kojeg Sll dotad Osmanlijc P9ni.;,:\vajuce zvale ~ecl;i kralj (Per- krali) priznat I.ao vladar ravan suHa!}u, !ito osmanski sultani prije nisu cinili u odnosu ni prema kojem stranom yladl\l'll. Knežcvina Erdelj postala je prakticki nezavisna; problem I'tlzalnog odnosa prem"

Porti itil.lnjernoje ostavljeJ~otvorenim.

.

Pošto je osmansko vodslvo tako dobilo slobodno zalede na zap~~~!:!,_ !~~.~,g!()_se

usredotociti na istok. To je postalo još potr_cbnijc_~a~~_ sU_~..~J~.'.!?IWJ~~!Ue P'!?ra~;~_ protjv S~avi~~snov~~ivjelL'!~ta!1icki"p?kreti. Posebnoje opasan bio odred ce\tIlija kojim je zapovijedao Kalenderoglu Mehmet,-nekada niži'zapovjednik Kara.Yazlclja. Previranja je bilo i ~ISiriji: beglerbeg Alepa, Canbulat Ali, kurdskog i druskog parijelda, iskoristio je ~renutak i otcijcpio se od Carstva. On se udružio s libanonskim emirom Omza34 Fahraddinom, proglasio nezavisnost i cak uspostavio diplomatskc odnose s velikim vojvodom Toscane. Q~!!Ians~c!j«:~~avna~i~J!~Qj~~I~Q§':.l!Q~L 33 Na:.r.iv u~ca J(omarn&/I\omorana.

rjecice

Žitvc/ZsiLv4

34 Druzi pripadaju ju. 5611\0 uvjetno halira al-U..kil\la (99G-1021).

(slo\'acIJ

iita\'i1)

li

islau\Skonl ogranku šiillllva,

rij~ku

I'Jiu'u,

.sjcVt:J"JWod

u d

koji Ih;t.j\:~(; HJ ratjmiJsl~Clg

10::

"'.';\ 8

~tatL!lakw.ul~pq1'luhu

C!ln~lJJ.l\ta i.mmanltl,!;clalij;hJI9KI?C

[a.hr..~ddin.~.lLo..§.u.!LI!!~

~.i§prvn lrideset godina ueuhvaUjivI povukao.." LiI)illlonsko gorjp..J:tu(lucLÐ!i'lli ,,-o.da osm1!nske trupe I!lQ~le npot'Ijj~jJj!i...!LPIl!!Q.m sastavu prt)liv Pe.rzije. ~nravidski j,~ I'rod'?L!I~1s.oro 7,i\llstnvlj!l'!:. l\I.ir zaldjucen 1612.g. Il Litno!nc !1..corijentiraopre.!TI" ,,,.rjetima n!ilJ! \I AUlasyi. ]'''\10 je Q.W!!!!~ko S;:i\rsl,yo dO!lek~yoljllo prf.b!!.?.ili[Q nevo!ju.:.)'oložiI.j .wjcl,'k" sile gol~vojo~l!.ik Li2...<2zbHjll':'ugrož~l,jer jem9J1I!ltrJ!c.ima iZVIUli\ propada,nje l!jcgo~ VU.!l!.CI.I.'O§.()s~'!.hU!lgiy~no. ()n~ je jQšdpstajala cak. i za l!kspauziju, tako rla stL1i.d~l9Vrcll1cni g!Lb.ici teritorija !nogli n.adQKn.aditi. Evo na kraju. sa svim nužnim rezervama, hrojcanih usporedbi: oko 1600. g. ukupno je u Carstvu hilo :30;\:, Illilijuna S!.iIIIOVnilmJ'<, gol.ovo isto toliko koliko u najmllogoljndnijirn f'vfOl'~kiJll ,.r:rnljama Francuskoj, Italiji i ~;palljolskoj zajedno (35-37 milijuna). Najvc(;n JI:' Dovršinn drž;wa Osmanlija posl.i~la u pOFljcdnjcrn desetljecu Iti. st.: u 1.1'j(~ vrijem" ".'p" .i"dn,':;" ",'Iiko br) II vrijeme Siilp)'!lHI!H! Velii'ansl.veno)!,.

\._-

L..

'L..

1

J!', Usp. o t nUlf:: Omr.I" Lufll Aarkan, E~!liai sur It:~ ,IOl1uceR stl\li!lili(IUC8 dt:s reRi5lr~5 de 1"~~rol\-;f"1t1I:nt dAus )'El11l1trr.0"'-0"'1111 amc XVe et XV1e ~iecle~, u: .Jtmrnl\l of lht' E:conol11ic rUtlJ Snt:'i..\ll-listory ul tltt: Od'ml, hr. 1. (19!)7), ~tr. ~1.3(). po~r.bir.e sl.r.'-'14. 0

lO'~

'-'

--VIlI. PROPADANJE OSMANSKOG CARSTVA

1. HAZDOBLJE VLADAVINE ŽENA O~rnansl(O Carstvo.- krajem prvog de~etljcca 17. st. samo prividno k0l1so1idira110- uskoro je bilo iznova ugroieno izvana: llnulmšujc SI1slrukt.llrne slabosti m;tale prisuI.ne, takoder kriza vodstva na najvišoj razini. Akutna i trajna financijsb kriza ~precavalaje izvršavanje javnih zadataka, posebno na vojnom podrucju. 1(0rllpcija i ncpctizam postojali su na svim razinama. Medu seo~kil1l ~tanovništvom : dalje se širila bijeda. Široko je rasprost.ranjeno nezadovolj~l "0 u Alladoliji gusenjem llstanaka ce/atijI' bilo, doduše, potisnuto', ali ne i dokinu lo. l1ijeg sa. zemlje se u:lst.avljao i pošto je završen "Veliki bijeg". .Jedinice koje su dotada. bile jezgra osmanske armije, lenski spahije, još SU, doduše, postojale, ali su ipak izgubile mnogo od svoje snage. Mnogi su spahije izginuli kao vode bandi Icvr.nti u toku bUlle celalija.. Nove su pokrajinske trupe, .~ekbani i SIlna - koje više nije placala centralna vl:15t. nego mjesni mocnici - bile nedisciplinirane i loše uvježbane pa nisu bile punovrijedna zamjena za desetkovanu spahij~,ku vojsku. .D.\jtoritetj~ osmanske državn~ sile s~_višc nestai1lli. "Držav", Barhareska" u sjevcrnoj Africi bi I", su još samo nominalno pod vrhovnišlvom Visoke Porte. U vrlo udaljenim pokrajinama na udaru uemirn, \I istocnoj Anadoliji i 1\ arapskim 7.emUama vrlo S\l se teško mogle provesl,i direktive državnog vrha. U vanjskopolitickom pogledu položaj se za neko vrijc]l1e.()hlikovao Ilešto po~oljnijc. Nal(On zakijucivanfam\!a na \lšcurijeke. ~itve_.!G96. g. Osm3\nska država

.

više

nije morala voditi rat na više fronta. Mirs Becomimaoje pot.rajat.ido.16G3.g.i

za t.o 8\1 se vrijeme obje strane iskreno trudile održat.i razmjerno dobre uzajamne ':0nos~,sv~~~ko, da bi imale slob~dne ru~e za druge akcije. Habsburgovcima je tako(1er dobrodošlo mirovanje oružja jer su bili potpuno zauzeti suzbijanjem rerormadje, a od 1618. g. zaplet.irna tridesctogodišnjeg rata. Do~ su neprijateljstva Osrnanlija

s Perzijom

1639. završella

zajedno

stoljece)

s Vf~necijo...!!Lsu lM~~p.Q.Oovo

Gbi1c b-orhe.-- -. '-' - --- --- '- .--6Jllos je Osmanskog Carstva prema Francuskoj bio dobar. I onda kada je Porta prolazno 'održavala miroljtibive odiiOse s BeEmn, ~~pl\rrilštvo izmedu FmnC\lla i Hahsburgovaca. bilo joj je dobrodošlo. francuska se željela suprotstaviti habsburškim planovima o okruženju savezom s Portom. Istodobno se int.enzivno korist.ila mogucnošcu trgovanja \I državi Osmanlija. !..Q!.!.!1osi~'y' r..Qr~e__spram~'l~

J!;)eskei.Nizozems..ke biliu znaku prijateljs~ih.~g.ov~ldh~. ] Pohuna 17. sL.

cr.latij4 hilQ je jot U 19, st" "Ii nisu in'Rle rR'1.tnj~

u!Jtnnaka 5 prijelaza

od 16. na

105

C~rJt Osm~~ska povijest u prvoj polovici 17. st. ne poznaje nijednu veliku .licnost

sultana.

.

.Krajem sLudenoga. 1617. Ahmeta I. je naslijedio mladi ~rat M~taial, koj~~ i ~u ,!ec z~_.c~h.r.t g9din.~ .moral! srnijeniti jer jebio slabc;'-'~m!U1.V~ slI.roa.cil1j~nif~

št9jj\.suILanom mog.a.opostati o-citislaboumpik pokazukkolikoj~ u to dOQc!._IIl~o znacila ustanova sultanata. Sljedeci sultan, Osman II (1618-1622), sin Ahmeta I, usprkos svojoj mladosti, nije bio sasv.imbez kvalileta. NJegoV..RQku~a.rreori~lit1 zadje janicarsk()ga korpusa, koji g9tovoviše nije cuva.oprijest.9lje,nego.~tr.=!~i~irao državu, i nezadovoljavajuciishod rata s Poljskom (1621) završili su, medutim, ta..~9 4a.le bio svrgnut i. da.~.u ga ubili ja.!1icari. Godine 1622.j~m)va je na prijestolje došao slaboumni Mustafa kao figurant. Ipak j~u,ioskoraiznova svrgl~IIIc,J~rv,;)že.dn! Murat IV (1623-1640),sin Ahmeta I, smatran je ovdje-ondje - svakako, neosllG~no - posljednjom znacajnom licnošcu'sultana osma.nskepovijesti. "v...prvol11je rl!-z4Q.bJju njMove

vlJ!,g.avi.ne @minirala

njegova

mati.K&sem

(Ma.hpJ!y.~r)

Sl!Jtan,

politicki, svakako, najutjecajnija žena. u osmanskoj povijesti. No zb~g ocajnog stanja u unutrašnjosti zemlje Murat rv. je 1632.,_g._sa.mprel!!~ vlast. Pokušao je stvoriti reda. i u vojsci i u financijama. Pri tome je postupao na dotada u osmanskoj P9.0j~stLnevi.~eno okrutan nacini zbogštrukturnih ~lll.bQ.Stidr~a.ve, koje ~~!1i:m4a!~ iijec.iLi na tradicionalan nacin, ni taj pokušaj nije uspio. Poslije smrti Murata IV. ~ultansko je dostojanstvo prešlo na. nj~sova miadeg, psih9P!i~!!.a[~ I~!~hima (1640-1648). Na pocetkl! je ponovo vladala Kosem Sultan. No lbrnhimje sve više potpa.dao pod utjecaj covje~a po imenu Cinci Hoca, cije suil~ige p()~~kle sultana da majku pošalje 'u progonstv()., Nak,on dvorske revolucije. kojpj je sult,a.IJ I~O,jrtvo.!l1, na. (!!"jjest9lje je stupio njegov sedmogodišnjL~n_Meh.met IV~_(164~ 1687), za cije je vladavinejaki veliki vezir l(opriilii Mehmet-paša pokušaozalJst~'!i~i proPAdanje OSJ}}llIlSke države. Za Osmansko Carstvo mirovni ugovori II Austrijom (1606) i sa safavidskom Perzijom (1612) nisu zllacili pocetak er~ vanjskog mira. Kraljevina Poljska imala je ambicija. prema osmanskoj vazainoj Kneževini Moldavskoj. RaL koji je zb,)!; toga izbio s osma.nskom državom 1620-1621. g. završio je sankcioniranjem statusa quo. Moldavska je ostala pod osmanskim vrhovnišLvom. godinel§2~: iznova. J.ej~i~.r~~ s per7Jj~kim S~(CI..'d.dima.S prekidimaj,~ trajao dva i pol desetljeca. Na. pocetku su u korist Perzije izgubljeni Bagdad i Mosul. U sljedecim je godinama ratna sreca bila nestalna: 1629. Osman lije su uspjele osvojiti Mosul, a 1638. Bagdad. S obzirom na. ravl1.otcž.u.s!,aga,.obje su stra.ne morale spoznati nemoguc-nost nastavka borbe do vojnog rješenja. Ta.ko je 1639. sklopljen mirovni ug.ovor kraj Ka.sr:i Širina.3, u kojemu s,:, Eotvrd~.e~.adii~Š-~j.eGe ~~ce, koje, uglavnom, odgova.raju današnjoj granicnoj crti. Time nije samo iznova uspostavljen teritorijalni inLegritet osmanske države; mir s istocnim susjedom, koji je potrajao više od jednog stoljeca, omogucio je Visokoj Porti jace okretanje evropskoj sceni. Pojedine su interesne grupe u Osmanskom Carstvu iskoristile napetu vanj8kopoliticku i unutr8.Šnjopoliticku situaciju. Brojne su privilegijejimicara dovde dotle da je taj odred pobudivao sve vecu antipatiju. Naime, mnogo sla,bij~ ~ituirane jedinic~ sanea, odnosno seH!!,n, razvi,le su s'p~m eli.tnog.()g.~.da J~.~~~Ut
.0

~ ~~.

jen Osman_ II, podigao_sc HS23. g:.~b..i1za' .Mehm~t-paša, ):Ieg~.rijcstoh~.icii !.l. po~r!!-iini...P,?!t!?i~J\.b.!z~ .MciJm~t n~.Jprij~'y1ad!W istocno.'!1 A~~Jij~.~l), .!.~!,g;.!l0j.c. gotovo bez otpora. blizq Ilit.l1l1bu1a. i.~itno p!idon!osv:rgavanju slaiJoumnog Mustafe. VladiIl,e.s\1 trupe iSt9m1628. uspjel~ okoncati bunu Abaza Mehmeta. Han Krima l'\'lehmetGiray III. pokušao je 1624. g. otvorenom bunom umanjiti zavisnost od Porte. Istom nakon velikih napora Porta je uspjela svladati bunu postavljanjem novoga hana. Canbeka. Gira.ya (1628). Iste godine iznova je izgubljen gotovo stoljece prije toga osvojeni Jemen. I II Siriji i Libanonu opet SII se 1633. g., pod vodstvom svog emira Fahraddina, pobunili Druzi, ali su tada posve poraicai. Sam je Fahraddin zatocen i 1635. g. pogubljen. Godine 1645. izbio je dugotrajlli rat s Venecijom. Pri tome je bilo posrijedi poš,]edovanje Krete, napose Kalldije .(clanas irakliona), isturenoga. b-astloJia trgovacke republike, kojrje znatno smetao osmauskoj vlasti u istocnom Sredozemlju. Kao što cesto biva, povod rata bila je sporedna okolnost: prepad mletackih gusara Ila ekspedicijll osmanskih hodocasnil:a, pri cemu su se pirati uputili na. Kretu. Dok je Osmausko Carstvo u prvoj polovici l7. st. ispocetka ioš l1spijeval;) sacuvati prcma vani poziciju velesile, unutrašnja se kriza vidno pro
r ~ ~ .'J

-'

, c;.;J

~

w

sil~a. ~!.!!().g~sl!..~~l.~anijm.~lLk!om1JJ_v.i~o~!1_<;'~~~_;Luložnica., kQje_s.~

t.al;oder pripadale haremu. Ovamosu, takod~r, pripadale želle I;gje su po~Lw~.iY.al~ sIlItana, njegovu majkll' žene L (1je.~'.I:.Za.lim su Iu.ugom osoba višeg ranga s!ijedile har.~mskc !I.Ci!!1.icc,..!<,()j.e. su ucile.ocit~.U...!?isati, te p~!m
haremskih

dam.a.

Uohica.jellc

svakodnev!lI).J!()~I2.y~~!!~l.i.~!~._s_l1

.i~J tj

· Abl,a.i, p.-ip~
r';T :'::'1 ~"

r I

L r

t L

L

roi.:.inj~_~.;1.!.n.~.L_J2C\.Slrugf:' f22!ovire li... st. u I~arcmu j~_vcc bil~ vi~c ~(Idvije tis'.!.cc ~el1a. -N'e samo 5ull.al1 nego i--visoki'illajviši do.~toji\lls1Vel11duvehlic- 3Uzavisili od harp.mskih dama višeg T1\nga. Zaposjedanje viših položaja uglavnom se zbivalo IItl njihovu inicijativu. One su i u politickim odlukama imale znatnu rijec, il~ko ;;a to uopcc nisu bile kvalificirane. Njihovo je obrazovanje, naime, bilo usmjercno 5111110 na izvršavanje obveza u haremu. K tomu kao robinje iz stranih zemalja nisu bile dovoljno upucene u osmnnske prilike. Zbog njihova utjecaja na državne poslove l.<\tlilŠnjcje razdoblje \I osmanskoj historiografiji nazvano vladavinom žena (karim/ar sollannl1). Sultal!ije:-I!.~ke i s~lpr.uge._vccinomnisu bile bl.agonalcIonejedne spram drugih. nadi postizanja moci, nisu prezale ni od naj~~lbojnililisr~.dstava, Napose su ;es.~o~o l':ttra.sipnicld i luksuzno, dok se i~todobno državna blagaj na sve više pmznila. Na1':1\'no, rast:1O je i utjccaj crnih eunuha, povjcrenika haremskih dama. Crni SII II!!!, (t:lkav im je hio ni!.~lov) I.akoder nastojali i7.graditi svoju moc i n B.gomilat.i I)lal;a. "i!}!.i.IiLjL'_y'~dLgHhi.o.I@'..H!lI.Ceuj\L&SY_e v,~im.Jille~ajelnJlilrern" 11<\po!itJ_iJ~' ~,
---"~ 'lur.

ir'!!)'tl n.

prijr:
L

(: N"'7.\':\lli

n~.r'!)I jf.d"iI~" 1.G.~

, '--~

0\1111\ ji! izhil,\ IV. p1\if~vi

pr~I1I;'

f 1"0i..~

nisu

7.I\Lo ~tOt 5uprolllO bili

ul\n.Pl'ijf!Jt~l1i

vodi t.oga kont.ervati\'uog A 'Jtf$oJ'In.

11 "'}amiji

U5tl1ljr.UC"tn ohicaju, U Pnrtinc

prilikom

sl.up:1I1jn

IH}

~pl\hijt~,

k..u~a l(ad,r.iiclo Mdt1nel~eCr.It<.lijll (15R2~ 1(35),

nisu raSpolagali nikakvim Imanjima s podrucja svoje nove djelatnosti. NerijeLko bi. biv:ij dcfterdar postao vezir, ili pak bivši janicarski aga predstojnik liska. Mehanizam upravnog aparata, koji je nekada neometano funkcionirao, sve cešce je zapinjao' i svojom sve vecom nedjelotvornošcu teško opterecivao lisk, što je ionako trpio od nestašice novca. Uspostavljanjem osobnog ureda velikog vezirn7 svoje je znacenje izgubilo i dotada najviše vodece tijelo u državi, Carski divan. .p~zinLeg!:ncijaJ~.!.I~.redQ.Y_ala.l1e

sam~u

d!i..aV)10m vr.!!J.Im~go L!!arazilli"prgvin-

J;.ij$!.~Slabostje centralne vlasti djelovala na raspadanje kao faktor ubrzanja. Kako je sIlomenulo, sjevernoafricka S\l podrucja jOii samo nominalno pripadala 'Osman" skome Carstvu, a njihove su flote operirale u zapadnom Sredozemlju posve na svoju ruku. Hanovi Krima željeli Sll olabaviti strogu zavisnost. Nemiran je bio i Balkan. U Albaniji se, primjerice, katolicki dio stanovništva iudno nadao da ce dobiti

pomoc

od Venecije

- što

se nije ispunilo.

I druge

su provincije

bile nemirne,

osohito rubne.

Posvuda su II Anadoliji iZlIova iskrsavali ustanid cdali, kojima sn :1<1. celu ovdje-ondje opet stajali visoki dostojanst.vf'nici,cak i paše. lrnenujmo samo neke pobune: godinu dan1\ nakon ustanka vot1e celalija Abaza :-'lr:hmeL-paše, u Bagdadu je 1623. castohlcpni olicir 1~!lIir Bekir potakao ustanak koji je bitno pridonio gubitku graua I! korist Safavida. Godine 1624. djelovali :>\1pobunjcnici celali I! sjeverozapadnoj Alladoliji, 1\ okolici Bahkesira, predvodeni spahijom po imenu Cennetoglu. Osam ~odina potom (1632) u istom se krajn zbog svoje karijere pobunio pa.~a po imenu lIyas. Oko 1650. g. u središnjoj i istocnoj" '\lIadoli.ii izbio je niz buna celalija: 1G4i. g. V;trvar Ali-pl\Ša. heglerbeg Sivasa, usLao je proLiv samovolje ccntrahlf' vla.~ti. 11<\'du ~vojih st1:bana, dvije godine potom u centralnoj se Anadoliji culo za vodu celalija Kara l1aydaroglua. Onaj. koji ga .i'~pobijedio, Abaza Hasan, beg luladolskih Turkmena, sam je nekoliko godina poslije toga prebjegao ustnnicima kad je svrgnut s poloiaja. .Jedan se pnša celaIija po imcnu ip~ir, beglcrbeg Siva.~a,zakrat.ko uspio domoci ca.sti \'('likog vezira (1654). Ipak, ubrzo su ga odstranili jnnicari. . . Na.teje dalek~ejne tel!tl~llcijc raspa.~anja n~ pokrajinskoj r~iJ~i !Jtjccalo i to š.!-osu v~-'ilii~_zi!icesto mti.t>:!li~lin[j,J11je~nike,kako bipristnpanju na dužnost od nji!!l.upg!izal1tijevati sve vece pr!stll!lne uplate. Sadaje bilo uobicajeno nezaposjednute poloiaje guvernera prodavati na dražbi onima koji bi najviše ponudili. Novi su pak guverneri prebacivali na vlastite potcinjene troškove za kupovinu funkcije izazvane strahovitim pristupnim uplatama. Z~.()g cestog smjenjivanja beglerbega broinim ~ama ~~~e!ili~J)iQ..Pli~!I.P.lt?!illP.9l9~aj primj~ren nji.bovl! r1\ngu: umjeste. vilajeta,..morali su se zadovoljiti nekim, sandžakolTl. I ti vezi s funkcijorn vezira. nastaje takav inflatorni razvitak, pri cemu ne treba mislit.i samo na mnoge svrgnute velike vezire, nego i na cesto smjenjivane kupolne vezire. Porta je upražnjene vilajete sve cešSt~.A~~jeljivala..~ezir~!.II~. Osobito vaini v.!l.aje~, l?.qpuU}II~ima, ~.1!:gdada, Dnmaska!.Ii Egipta, predavali su se p2cevši od prve polovk«:.J 7. std~.o p.!l!,viIusamo l?eglerbe~~_I!..~~&.l!...Y.~?:'ir!.:...J!~gJ.«
-1 Iz,'oma oznaka M .ullanovlI paJacu Vi.okA Porta (B"6.. .Ii) pocela se upolrebljavati i za. vlastiti ured veliko",a.vezira, Njegova se kancelarij.. lakoder zval" Pašin .araj (Pa,a lara~.). Porta. ,'eJjJcogvezira (Sadrazam kap...). Veziro.a porta (Vuir kap...), Driavni .ara.j (Miri .arl\~) Puina. porla (Pa,dap'") ili Asar.kA porta (Bab., liI4Ji). Na"iv ...J za velikog .ezira driave O.manlij" !,ntjere I\d ,"u.troga ve..ira kralja Salo",olll\. 109

Pri zaposjedanju funkcija, osim mita i pristupnih uplata, bioje vuan i nepotizam. Posebno je bio otvoren put do najviši~ Cunkcija u .driavi šticenicima carskog harema. Buduci daje, kako je receno, u hareriiu.po~eo dominirati k&vkas~j element, neproporcionalno se povecao udio dostojanstvenika s p04rucja Kavlcaz.~ Tek su rijetki pojedinci sa strane uspijevali prodrijeti u zatvoreno druiiLvo dostojanstvenika. Takav uspon onih koji bi u tome uspjeli valjalo je sankcionirati ženidbom :ia sulLanovom rodakinjom ili rodakinjom neke druge visoke licnosti. Nadasve su u redovima velikih vezira sve cešci bili zetovi (dama!) sultana. SVJ~.oP.~~ je .rasulo...~fžavnc sile pojacano pratio politicki teror. Na mjc:sto nekadašnje uobica.jene obazrivosti i pravednosti sada je stupila samovolja. Cak su se i sitni prijestupi, s iskljucenjem suda, mogli kazniti smrcu. Sulta'!.MUt~~IY.! poznat po svojoj okrutn«?sti, daoje 1632-1637. pogubiti,navodno, 25 000 osoba, !.D..edu)iIJjima.mnoge zbog zanemarivanja šerijats.ki uvjetovane zabrane pijenja. alko-

hoJa i pušeuja dnhana. Sve vece pogoršanje prilika sve se jasnije vidjelo i u privrednom i financJjskom sektoru. Radi podmirivanja obveza placanja, cesto se pribjegavalo kovanju novca manje vrijednosti. Posljedicaobezvredivanjanovca(1619,odnosno 1624) bili su valovi inflacije. Fisk je takoder pokušao odgoditi placanja, što je za sobom povuklo silne platežne zaostatke. Najzad je pokušaj smanjivanja isplata primaocima placa, odnosno dohotka otjerao driavne cinovnike na put korupcije. Kako bi premostio financijski tjesnac, osmanski je driavni vrh kušao novac namaknuti svim sredstvima: prisvajanjem imovine pogubljenih visokih dostojanstvenika., mitom i pristupnim upla.tama, a nadasve sredstvom koje je bilo ultima ratio - povecanjem poreza. Fisk je sve više pritezao porezni "vijak". Neprestano su se uvodile nove vrste izvanrednih poreza. (4114nN divaniye). Sve cešce su se i sve drasticnije povisi vali postojeci izvanredni porezi. Osim toga. osmanska je državna uprava. odsada tražila izvanredne poreze u vidu. gotovine, umjesto u prvobitnom obliku radne ili naturalne rente. Tako je potpuno išcezao iznimni karakter izvanrednih poreza, te je u skladu s tim taj termin napušten. Sada se govorilo o obicajnopravnim podavanjima (tekalif-i iirfiye)8. Nepovoljno se odrazilo nazadovanje levantske trgovine, što jeotp.oc~.l.o y~c ~~rugoj polovici 16. st. Odsada su Englezi i .Nizozemci gospodarili Indijskim
Qila d,one~Jenetak_n,!lta.

.

..-

-

-

Sada je sasvim jasno došao do izraza i razvitak koji je zapoceo u drugoj polovici 16. st. I~~o š~o je spomenuto, o~:manska su tr~iš.ta sve višeosvaj~1i iz evropskih zemalja uvezeni, manufakturno. izr~eni j~f!.ini proiz.vodi,zb~g~rg<.>vin~kih ~Iakši<:a što S~ ih na temelju kapitul
na osmanske financije jer Sll donosile vece carinske prihode, pretvorile u kocnicu osmanskoga privrednog razvoja. -J\:ao poslfedica toga, iI Osmaiui\Col11Q~!slvi.\'osim. !!j~tkih: iznimak.a8 .1bog PQIDM\j\w1ja.kon.kurentske moci gotovo se_viš'Li

-

nisu podizale nove m~ufaklure. Državne manufaklure, koje su još prije sto godina potpuno odgovarale tehnickom stupnju svoga vremena, nisu se dalje razvijale ~bog razmjerno slabe orijentacije na profit. Tehnološkije napredak u Evropi doveo osmansku privredu u z3;:)stalostod koje se nije mogla oporaviti. Nekot proizvodno zdrav osmanski obrt u Rumeliji, Anadoliji i u arapskim pokrajinama nije se na

dulji rok mogao održati nasuprot evropskoj konkurenciji - bez obzira na rast cijena sirovina. Mogao se odr~atijoš samo umjetni.~ki. obrt,-proi~~.Qdi kojega nisu bili izloženi nadmetanju s ev~opskim mas.Q".!1im..dobrima. Buduci da. je uvoz jefLine robe bio posve u rukama. Evropljana, uz zanate je zakržljala i osmanska trgovi. na.. Nosioci trgovinskih veza s evropskim drža.vama na osmanskoj strani nisu bili muslimani, nego saino kršcani (Armenci i Grci), odnosno Židovi, mada ne više formata velikih kn~ova trgovine druge polovice 16. st., primjerice Jasefa Nassija ili Mihajla Kantakuzenosa.. Q~!ll.an~I\Ose driavno vodstvo opcen.i_tg~alo_4_r.~nulo_Q privrednom razvitku. Ogranicavalo se na stj~ca_nje priho5!.atid-porez~J.E..<;\!.i.!!.a. Bila mu je strana ideja državnog poticanja privrede, odnosno protekcionisticke politike za.~titllih carina za trgovinu i obrt kakva je bila ostvarena u vodecim evropskim driavama. R.aspadanje se tradiciona.IQoga_~ima!skog s.1~.!-~va..!!as~avilo.Tako je Il prvom desetljecu 17. st. malih i velikih nadarbina zajedno bilo oko 45 000, a na kraju tridesetih godina toga stoljeca samo 7 000-8 000. Tu fazu razvitka. obilježava prije svega povlacenje manjih na.darbina n korist državnih Jomena (has-I humayuIl) i nadarbina za najviše dostojanstvo (has) velikodostojnika - jer je trebalo opskrbiti sve brojnije ve~ire te pripadnike i favorite carskog harema. Sve se više širila vec od kraja 16. st. uobicajena praksa da se timari formalno izdaju vlastitim službenicima ili nepostojecim osobama kako bi sam dodjelitelj iz toga izvlacio korist. Nadzorni organ za nadarbine, unatoc sve vecem broju službenika koji, medutim, nisu imali spreme prikladne zadatku nije mogao svlada.vati cjelinu poslova. Talw je izdavanje nadarbina postajalo sve kaoticnije. Nadleštvo nije mogio ustanoviti kome doista. pripada.ju pojedine nadarbine. Takav je razvitak poticao stvarnu l
-

-

gradove ili n nepristupacna podrucja u planinama Anadolije i nall(ana.

.

_Povlacel}jem buojnih Iladarbina u korist ~žavn!11 d0tT1e!!~dalj~jcLd.9Q~~9_Lli'-

znacenju sustay zakupa poreza (illiz4'!1). OS()bitojaca tendencijaspa.jal1ja, dotu,d. odvojeuih jedinica kojesu davale danak. Najzad se pocinju izdavati II zakup i drž-~viie~!lmene.!!..cjel!!ii,pouekad .c~k vojv~dam'h_koji s_uJim _Qom~namaUD.: r\lvJja.lU(ao_~lužbenici-upravitelji,što im je donosilo veliku konc(!.I]~raciju_J11Q#. Ponekad su zakupnici poreza.bivali imenovani nadzornicima (nll;fetti§) samih sebe, cime su bila širom otvorena vra.ta zloupotreba.ma funkcije. I timari Sllse sve cešc.e davali u kratkorocni zakup poreza, uz predujam tisku, zbog cega su zal;upnici za tJ Rijec je o vredjoui~ama

~wilt!. nApose u Bursi.

111

imt(,kt'(';trajal\.ias\'o,~ ugovora knšali postici najvecu mogucu dobit, osobito bp.sliul1o ;m.Lhljlljuci podložnike. Slicno je bilo i s podzaknpom, tj. kada hi neki imucni vetTki-z::dOlpnik poreza kratkorocno dalje davao pore? u zaknp sitnim znknpnicim1\. Calt su posjednici velikih nadl\rbina svoje ocekivane prihode sve više davali u zahup uz placanje unaprijed. Stoga nije cudno što su nadležni državni organi, Imo i nadzorni organi za nadarbinski sustav, sasvim izgubili uvid na podrucju zakupa. P.X9pu§1.i\nje jll v~liralljJl u poljgp.!'ivr~J!.u _.~.!l!!:.uktl.!!!!.~._lJohol.i§al1i~ veli k~..::}!.J?!idQllijeli n.!J.!'!1,,~vije.nQ!lJlJ.l..1r!!.ke p..9ljoprivr~!!.et ~ ~ra.je dQ..!.II!:~ih...Qann. S.i\ ~mill1.iiva!.!k.'~roj1! lil)1at:.U!lli!!!jl'ffiQ.§.uJ1roJ}iP..\!.b ij a. U _PLYQjP.oJQv id I L;;Lbilpk.g9!Q.Y_0 45 000 till1~ra, od kojih je l~iJo na.rI),~PQI.N;anju više od 100000 ~lij.::.i IH\0T1-'ŽaI!!1.II(Onjan!ka (ceb.~/i), o. d~adeset g()dina.l~asnije na,~lo se još sa!l\o 7 OQO-8 OQ!LQ1.~ljh, qdl10snq velikih n~darb.i!!a, k.oje s\ljedvajoš držali.~pahij(". Od preostalih. vojnicki gotovo ver. nedjelotvornih spahija moglo se Im poho,le II prw'j ""lavici 17. sl. pokrp-nuti još ~amo njih nekoliko tisuca, (:esto samo za pomoc.nll ,lu~!>tJ; oni su ;~a.lI1jjcnili prvobitne pomocne trupe (yaya i 11I,;.<1'11"11I), koje 51' '!".:;r~diranc na ~Ll1pl\nj potlložnika - više nisu mogle upotrijebili u lu svrhu. T~.kg 0e II trideset,im gO_Qitl{\.wa 17. st.tcško može govoriti o nekoj spt!hijskoj vojsci. Od poc.~tJa (h:;yJ~~!.ih gQ.~jmU!lj~~J.o spahija zauzele su. napola neredovite I.rnp"

-

'ei;Q!Hla i sarjclI,

'--

,-

j

rI

bQ!h-,~na

sr.r.e1J1!!9..~t.kojillJ.!ii.!LpjltLQ§Q.hiJ.Q

vi~.o10.

~.ilji'" je !,osl;,o veliki pad kvalitet.e i ja.nicarskog Itorpusa te cenlralnil!..~onja. ;~kjh odreda, j:lko su se oha roda brojcl).,!!Q. Vponl~ p!>'!.~r.al1h.) :tnicara je ~ezdesNih ",odiDl\ lG. ste hiJ~).o;iuno20 009, '!.J1.Q~~.!.kOIDJI. st.:...t~.!LIl1 Oill!:-lJ>.Q.Jl!1Q,..Q.~~11' ';:.et,iri-pet. puta v'še.IO l'Ia hojnom poljll Po..~~l!Y.!!.Ii.:~use samo slabo upotrehJji\!.ima. \rdi:;ciplinirani. nezadovoljni i željni vlasti, oni sn n:l.j(;cšce, bili prava poša,s!. ne . amo za prijes!.olnicu ne~o i za druge garnizonske gradove. ImlH'ni janicari, prim;~rk(' oni koji SlI p')sjedovali nelm imanje ili nnosni zakup poreza, placali sn za'\]j~!:ike (!ltH1It1!;II) koji s\~ ih zl\Stnpati. Takoder sc zna da su pril'a.dnid c1!lr...d;, "'ikriva!i Slllr!. drtl~ova kltko hi se dOlllo!;li njihove place. Pokušaj smanjivanja g'J' ',.","oD,n<J.rhicn" U1:1SC.i.aniblla d\'anaestog(>diš.llji~~p.rekido\1l kupljenj'\ danka nJtrvi '..~~ri.ip.lI1eMUr;\La IV. donio jI' ~amo prola.zni nspjeh. Janicarski se ~orpus,yai!TI.c., i d;..Jjepol'unja\''1.o sino\'ima pripadnika o<.lr"dae O.k2.lJ!li0. g. \Jstn!.!qvajcJ.'"nka 11 ';r\"i "!.oga potpnnQ Ult)lI!!t:!, :.~I'rcstank'JIII knpl.lel~a df11!~a ~ kr:!.!<:<;IHI~<:l!~j!~J_ d\'o~sk~\..r.I!ola, št.o j,,-~n '!.~:!~ k valit.e!l. vrI1.9_vnC!,ga\~'ljn~g_!ukovods~va.. Qj..2t.pri!ikt;. 1(j~_Q.!t jasnijt'...::c ~D.j1 ;!i~.J!1!!! ic klli .',::<2i.!19b'!!s..t.jcl51!. nerl9.I.
Taj je lazvit,ak za oSlllanskn I\rmiju krajem stoljeca završio bt1\stroffllno,

:';;;0 I'rQtnl./>ž:I janic.nril1l:l, II elitnu l;orben~1 t;:-;II>IIpretvorenisu tzv. b~st:~'!;!f~(il~ {"":!,,,,,.,) \(0jih j,' lI~k(>ro. zajedno s pridodittim elitnimodrcdillHJ., hilo 25 000, Oni, ..::.'::;~:;!;(;.I:~~;i 1,IIOl,\lipridomjcti "dlnclI(>il;"i)obolj~a.liju bQ~cncmo(;i, .. ~;redišnja je nl'rava iznova poknšala refor1l111im pot.ezima suzbiti pojave rn.sl';\tJilllji\. Vc.: oko lGUO.g. Mustafa Ali, prvobitno financijski službenik, u svojem !!('zna!.<J1II sa\'jp.t.llikll 1.1\ vladare predložio je rCOl'~anizaciju, prije svega linaucijn i l\Oje je, dakako, veoma """\\'f'. lin 1.~111('ljupovral.ka odnosima SiileY1l1RnOVe ere ;"('~lj7.ira". I ~1'''II1~nice iz 17. st. pre(!orucivale su povratak "dobrim starim vre"1I'nima" - pop!!1 nih AYl1lll Alija oko 1<3\0, Aziz Efendija oko IlJ30. ICO<;1 Bf~r;a --

-

"---

l,-

~

I

1'1 :'lii:110.i~ SP OO~) ljudi.

)~iI0 i ~1"l\j~

i 1 N~ ~1TIi.i" ;.;,~Ilr~:~lj

. '(' .ii .~.

1:~~Htr;dllc'~ knn.iicl!.

.q ~hl1pin"'"

\I kojoj

!/I1fltt1l: (pf)lTIort\i\)

jP. t5HG.

j,:tJillira

~. bilo

G OOU. (\ tm1{oll

JJu;$ellr.m

\I r;Y'ldr..

(GOO. ,.:,.

\~.o,,:\.--

\r

olco1640i Kiitip<;elebijal2oko 1650.One su, takoder-.O&tale-isto tako indlviaunini i ograniceni zalcti, poput pokušaja Murata IV, za popravljanjc kvalitete novca upotrebom zn:l.tnih dijelova carskog blaga u obliku plemenitih Icovina.

2. POKUŠAJ KONSOLIDACIJEPOD VEZIRlMA OBITELJI KOPRULU Posvemašnji tehnološki zastoj, karakteristican za privredni život i vojnu sferu, \lvelilccje utjccao i na osmansku ratnu mornaricu. Osmanska flota, koja je ponovno izgradena nakon teškoga poraza kraj Lcpanta (1571), nije mogla držati korak s t.ehnickimrazvitkom u evropskom pomorstvu. Venecija,s kojom je Porta ratovala vec ,'iše od deset godina, mogla je 1656. izboriti znatniju pobjedu na moru kra.j DarcIanela; osmanska prijestolnica više nije bila sigurna od mletacke flote. <)~':I!!\nskije državni yrh napokon uvidio da hitno treba pozvati sposobnog L-=!.I;"r.gL~noLvelikogvezir~ da .~.Pa:3nv!...g~rstvo. I~ko..j~ I§.§.O.:.. og,aJ?ran_Koprii1ii Mehmet- 8Ša 1656-1661 dotadašnji beglerbe Tripolisa li Siriji, starac qd oko osamdeset godina, albanskoga ponJe' a, OJIJe (ošao u dvorskl) šk.Q!.lLP.ut,~!!.Lcj.<\I1.ka

; krvi:

11 svakom slucaju, Kopriilii Mehmet je bio spremaJI prihvat.iti. nezahvalnu ~~ij!.! s'LI1)Q.~iiivjeCd!\ dq~lkd~rekoscžn!.J. ovh~te\lja. Kada \I~JJe t.~zaJ~c~I\~, el~rg.ic.no je ptjQI.~q,nn..p~sao. ~~jpr~j~je ukJonio P.r1'~10c)al.lica~a.i utJ!:~:1:jha.r~.~~_ ll.!LP}?li!i~.!!-Ca.~t,va. Ud~ljioje~ve nosioce funkcija koji se nisu strogoJ!.!ža.H nje: g2yih.!1aputaka ili Sll se gdali korupciji; rad) z3.stra.~ivanja, dao je sl11almu~iJisuce l.akVil,'3. }~ako bi p.?p.r.avio.c>~ramhenu moc. Carstva, odrediQ je - prvi put nakon mn()gi.h des!!tlj~c_~_- da .SP.place redovito dijele II valjanam novcu. Ra9i po~tizanja. želj~_.g~ust:ll.va 'uI9je.nu je vhiclalapotpuna .zbrka. Takoder se. prU\V!~tio smirivanja pokrajina, \1 kojima nakon 1600. prakticno nije hiJo mira. Godine 1658165.9. u <;.ijeic>j A.nadoliji izbIo je lIsta!\ak ceh~lija, prije svega zbog rigoroznih mjera nov.Qgavelikog ve~jra. B\1!1l!.1evodio Abazal4 .fu1.r.a.Il!!S..an-p.1l:~kojLsQ.osiecao poti6.l111t.ilT1 jer je l!l!.l!toCvisokoJTu,!ng!! (!ob.!9.na upravljanje. samo. sandžak. Kopr.iilu. ~l~hmet u§pio je li relativno kratkom vremc,!usvladatI taj posljednji veliki ustanak c:flalija. Stari je velil(i vezir, zahvaljujuci svojoj strogosti, 1IJ0gao postici i vanjsl
n~odredenim, pod knezom Gaborom Bcthlenom (161:1-1629),zbog nove prijetnje Habsburgovacaiznova stavila pod zaštitu Porte. Sadnje mladi i ambicioznierdeljski 12 ['o?nat i kAo JIae. [(.lla 13 Navodno oko 36 000. 11 Pripndn;k

(e\'rnpski

gn arahi.ti

uglavnom

7.0\'\1 U.iii

1I./ila).

AbhA7.A.

113

-

.';1,;;' ',,'

"

"

knez Ferenc Jr. R.a.koczy (1648-1660)pokušao iskoristiti slabost osmanske države. "Onje htio zadobiti i poljsku krunul5 te svoju driavu uciniti vodecom aHomna..i8toku srednje Evrope. Pošto 8Uga kneževine Vlaška."iMolday.ka p~iznaleka.ozaštitnika, napao je pocetkom 1657. Poljsku, unatoc jasnom prigovoru Porte. Pritom ga je

podupiraošvedskikralj KarloX. Gl!stav(1664-1660),kojije u svojeekspanzionisticke planove ukljucio Baltik i time dospio u sukob interesa s Poljskom. $vedsko-erdeljskom savezu prikljucio se i kozacki hctmanll Bohdan Hmelnickij, koji je isprva sklopio savez s Portom, a zatim s Moskvom,kakobise otresaotereta poljskog

vrhovništvai prigrabiozapadnoukrajinska podrucjau poljskomposjedu. Rak6czyje djelovao neodlucno, bio je loše obaviješten i "uzto je posve pogrešno procjenjivao situaciju i vlastite mogucnosti. Nijevodio racuna o tome da.se unutr3Šnjopoliticka.situacija u državi Osmanlija s nastupom Kopriiliija iz temelja promijenila.. K tomu se njegov savez"sa.Švedskomi Kozacima pokazao lomljivim: Karlo X. je sa svojim odredima na.pustio poljsku frontu i krenuo protiv Danske. Nato SIl se s bojnog polja povukli i Kozaci. Rakoczy je ostao sam u pozadini, sa. svojom iscrpljenom i izgladnjelom vojskom, koju su nedugo zatim potpuno uništili krimski Tatari u savezu s Poljskom. GQdine 165&.Kop-ruIA. je osob.lloproveo pr.imjerno kažnjavanje nepokornog vazalI.. Na celu svoje vojske, s krimskota.tarskim pomo~l!jm.trupama, on je opustošio Erdelj. Kneževinaje zadržala status vazaine države, ali je izgubila svoj dotada razmjerno širok politicki manevarski prostor. Ubuduce ce Port.a postavljati i smjenjivatikneževe kakojoj se syidi, cime je Erdelj u politickom pogledu pao na stupanj obje preostale dunavske kneževine, Vlaške i

.

Moldavske. Osim toga, Erdelj je izgubio važni grad Veliki Varadinu koji jI! 1660. postao središtem novog vilajeta. . ~oslij~ ~mrti _~opr!!l~ MeJ}meta".n~umnji.y.o..~.!lr.9v()g_starca,go~ine 16~ I. ~re- i ~ je; duž!1Q..sLgjegqy_ne mallilLsPJ~sQ.bnLsi~ KopriiHL Fazil AIiJ!l~t (1661~1676). ~ ZahvalJujuci djelatnosti o~;!., više nije morao upravljati držav~' jednako ..tr91;;~. I Petnaestogodišnje r~doblje_l!!edoy'a,l1jaJ;'azila Ahmeta odl!~!?i!JE..se..!a.s.!im_s.~_a.bil- . nim..!!!!.!!trašnjim_sta.nje!ll.. dr;,a.ve. Visokonaobraieni novi veliki vezir, scruboI
gostruko obdareni Uiiseyin Hezirfel1n, koji je ~ na trigu istaknutog osmanskog ucenjaka Kiitipa <;elebija stekao osobite zasluge za širenje geografska-kulturnoga

-

vidokruga svoje zemlje. Nasuprot konzervativnoj ulemi, utjecaj koje se i dalje potiskivao, Fazil Ahmet i njegove pristaše usmjeravali su svoj interes prije svega duhovnom životu Evrope. Oni su živo kontaktirali 8 pripadnicima evropskih diplomatskih misija. na Bospom. I!..azd()blje dok je na fl!lIkciji bio F~~il Ahmet bilo 1«;,dO~.~t:~.o_b..i!jež!:l!..0 konsolidacijom Carstva. iznlltr~,""~Lne i mirom i;vana.:.. Tako s..l!1663. ož~vjele bC!.r..~e protiv Habsburgovaca. Naime, Bec se umiješao u. upravo opisan u erdeljsku a.feru. ~ a habsburškoj je stranlista.knutu ulogu imao ugarska-hrva.tski vojskovodai PJesnik' Nikola. ZrinskP' u jugozapadnoj Ugarskoj. U svakom sluciju, lI~b~rg~ci u RakcSczy je pri tome imao pred ocimA primjer IVOgAistAknutog prethodnikA IstvanA Bathorya. k..ji je doista uspio osigurati za sebe vlast I\ad objema ..emljama. lG Hdman, i'l.vedcno od njemackoga 114ul'Iman.a,bio je najviii vojuicki naslov u razniu\ istoclloevropslcim ..emljAII\A,A lAkoder OznAkAQ izabrano!!;a vrhovno!!; zapovjednika KoZ!.ka. 17 M&d. Nagyvarad. danas rumunjskA Oradea. u Praunuk istoimenog voj6kovode i siget6kog jUl\aka koji je pao 1566. g. brAneci tvr(Javu od SUleyonan& VelicAnslvenog. 114

i r

!11~!Lmogli sprijeciti da tvrdava Vjvarl8. n.!I-.sjeveru \Ira\jevske Ugars\Ie, padne n osmnnskc rltke. Širo~o _~amišljen I?~manski pohod proti:!. B~caza~.ta!i.o.j!!..A11g!ijs\~i..fe~ari~t i. vojni te~tica.! Montec~c;coli. On je teško porazio osmanske snage kraj Szentgottharda~D. V8Švarskim mirom (mad. Vasva~ osmanskaje diplomacija lInatOc poraiuuspjela zaafzati uprayo osvi;>jen.ap§arucja~- u~ljuc,všl Velild Va!:..ini~l!tat~.!':~1!~.~p'od J.o.I!!!!QIILX.IV.! njegovim castolJ1!bivimpr,,:,imI~\i!!!s.~Q!II_~ardin~.m..MB.aJjno!Jl. Uz to, trebalo je uzeti u obzir i sve veci otpor u kraljevskoj Ugarskoj protiv centralistickog stila vladavine Habsburgovaca, pa. je sve to Bec navelo na pogodbu s Portom kako bi Madare držao u šahu. R!it pro~jv Venecije, koji je još traj~o, mogao se osvajanjem I(andije lt3.~!L]I~pješno okoncati sljedece godine: Kreta je sada gotovo potpuno bila pod oS!1tansl(.Qm vlašcu. Godine 1672. izbija oružani sukob izmedu Osmanskog Carstva i Poljske: ukra.jinski tj. zaporoški Kazati morali su spoznati da njihovo nastojanje da održe dwštveni i politicki status nije mogla zadovoljiti ni nova sila zaštitnica Moskva. Oni su .zato - neuspješno - pokušali postici nagodbu s Poljskom. Takozvana slobodna zem1ja Kozalea, koja. se našla izmedu interesa velikih sila, postepeno se raspala Ilit dvije sfere utjecaja: istocno je od Dnjepra mjerodavan bio utjecaj Moskve, a zapadno je dominirala Poljska. Obje su se "zaštitnicke sile" trudile prilagoditi svoju sreru utjecaja vlastitim strukturama vlasti. Kozaci su se protiv toga hranili. lIcImall 7;apadnog dijela Ukrajine Dorošenko otkazao je 1666. vezu s Poljskom i stavio se pod vrhovništvo osmanske Porte, koja mu je nato podarila rang sandiakbega. Poljska je odgovorila ratom, no poraz ju je prisilio da Osmanskome Carstvu odstupi zapadni dio Ukrajine, zajedno s Podolijom~I, cime je ono dospjelo u izravno susjedstvo s Rusijom; kasnije je to još imalo dovesti do teških vojnih zapleta. .!(a(LajLEa.!il._~Ju:n.~~ !§I§., Un:!~J cin.~~.~_.i.lLdriava O~m~!i~~p_n~cna. Ipalt, konsolidacija. nije bila sveo_b\!hva~la ni dovoljno duboka a uz ~o je i p..!~Yl~e. ovisila o istaknutim licnl?5timai njima bila obilježena: Kopriilii Mehmetom i.flje~ govim sinom F5.zilom Ahmetom. Politi~k
prilagodavanje no\'im privreclnimi društvenim razvojima u Evr':Pi.

,.-.

I

.

'

3. PORAZ POD DECOM!1fiS:!.fNJEGOVE POSLJEDlCI~ \ I

'."--'/

Nakon smrt.i l(opriilii Foi.zila Ahmeta 1676. godine, Za velikogvczir.~ uije bio imeri.ov'\I1,.k~~o~_<:...~!!k~valo,

lijeg§~..!?rat~~~§:
ROI11ick"fJladar'<.o i~oprjH11. E-*1ii.

I\'lustafa, I!c:g~ Ka~alyl~~'!-fa-paša~~Jnf7(~:JG~3), koji je u mladim g9qina,.ma.E~ posredno služio ~u!.tanu 1\1ehmetu IV. i zadobio njegovo povjerenje. SuprotnQ razdoblju Kopriiliija, u vrijel~ noyoga veJ.ik_~?_veziraQP..stJgm1.~9 j~malQ...\!.'illjel.!,!: .9 'viad. Ujvari kasnije Eickt'ljvar, slov&.ckiNove Zan,i,)', fbu:uo br.HI u CdH.)duvuckoj, rijeci Ni\ri,

sjeverno

20 Na djed 21 Porucj.

lU"

od Kumarna.

Riibi u ~apadnoj ti zapadnoj

22 Ne ,oalja sa Lrbti

Madarskoj,

oko 150 km ju:;no

oJ Beca.

Ukrajini. . I{emankq

I:ojega je 1644. g. 5ult.
Muna(a-p.1Šol1\

zboS u...voJuog

(Strijelcelu),

.pletlu.renja

pro\iv

sposobnim

vclikit1\ vt."'LirOfU,

Cine; Hoce, clao sm"f:nuti.

llf;

17.111)v<\ 9U l'o~tl\le vidljive un\ltra.~nje loše prilike. I'ohlepni i tiranr.ki Kara Mustafa nije ih mogao otkloniti. I IIjegova se vanjska poliUka pokazala promašenom, te j~ za or;':avu Osmalllija imala sudbonosne posljedice. Poletnn i vrlo ekspanzivna Rusija nije se zadovoljila pripajanjeIII istocne Ultmjine. Moskvaje ieljela zadobiti i ukrajinsko podrucje zapadno od Dnjeprn.. lIetmnn top; udionog podrucja Dorošenko, komeje nakraju dojadilo i osmansko vrhovništ.vo. ods!.upioje svoju funkciju 1676. Samojlovicu, hetmanu istocne Ukrajine, pod ruskom za:;titol1l, na veliko nezadovoljstvo osrnanskoga driavnog vodstva. U tom su sklopu ;:a Portu neku stvarnu politicku teiinu imale i odredbe islamskoga državnog pra\'1\, jer ono ilijI.' dopuštalo dobrovoljno odricanje od nekog podrucja koje je poel vrhovllom vlašcu islama (darIIJi.~ltilll). Od vremena vazalskog ugovora s Dorošen!to!11 zapadni je dio kozacke zemlje šerijatski vrijedio kao islamsko pourucje. Rat. koji jr, :unCtiu OSI1H\lIliji\ i Mosllveizbiozbog te krize i trajao od 1678.do 1681. g. OkOllbl1l ii' miroll1 11Oag~p~eraYII?~,kojim je postignul kompromis dn. se više ne :wscljav::l l! ':rijeme borbi raseljeni srednji i južni dio kijevske zemlje. \.1n0.1';0je I.e.~eposljedice illlao napaoacki ral Porte protiv ravnopravIle Ausl.rij'~ [;r.din" ](JR:). Ono iil.oje planirao Kara Mustafa OSlllanlije nisu uspjele postici cal: : pod Siil',ynll\lI'dll ""':"jall.!" ~_,:vi1-i.~\,,)j

Vdit:anst.venil1l,

Irlt,I./'II"I..

Heca.

"ull.all"(..

.:..~..Lfj(:..ž.iyj,eiiili7:1'~~'

Kara

kad je CarstvrJ

M.m'taf:}.

:pi1,k IItjp.yotlio

Zli kojfp;a

raClma

II al15b ur.1.',9Y'l':.!l i Nj"II1i!~lto

- na.im/',

bilo u zellit,lI moci sc prica

() I'~!.vr~dlloj

da je

hl.lo

i tlr.~~lvr}l.oj

.Q.1!I]JVO,-.PJl

~/':')":.i.lJ.1.i p.r..L;:xed!li 1li?J.eIJrij;~l..i.nij~' sPQZI)nQ:ol'uianQ=t~lfllicku

je

\1 )Jecll l.!lij~ni

potcijl'nio

i ..taklH:Ju

\IS.. koju

znalnl'

naD)..JI'!(:

~::~b~~buTske__ \'Qjn~._~jle.

~) l!..I)7.irpm 11'\ državui razlol;, veliki je vezir, svaka.ko,i!.!\IIoopl<wdanc r!I?Jo.. 0;(, Zo mt. s..llal.JsIJ'lr..gQ.':':c..il11i\ 1d tzy. k~~jgvs...lwj Ugarskoj zbo!L<JlJgglra.jI1ogJie p'.er.; IIczadovoljstv<,l, naposeJ.;ško n~lIjetaY..!\11i!1protcst.!"\nal.a, sjc)lcrni tlio, Gornja "f,rm.~a, odvojio od Beca i pod hnrom Th6k61yj~m, predvodnik()U1 tzv, btnJr~:..'. ~nr,v;\:) pO~Cbllll klwževinll. Kak() bi se Q~rž;).o protiyJ1absburgovaca, Th6k6\): ;" l'otl'::IžilJ o~II1:lI1skll za.~litll. Prizllat je za osmanskoga vazala i Port.a ga. IG82. :.: :"'('b1a.~a\'a. 1I(':"tskim kraljcm.n Zbog politike ekspanzije Louisa xrv, koji je ..,,~1() prije ~tcka') dobit.ke ti AlzMII i Lotaringi}l,bec:ki se dvor nasaosl'rclimilll :1;--;;-opU§l.anje 'k,:;djcvskoJ U gar~knj. našlo jP- slar!..ov;li(~o_G"or.nje" Ogarsl.e 'veClnom 2!J~:':.l'2.S',ITI~0kj)lyj~. Kako j,~ to 'I.;~P~rtuzllacilo gllbitak nove vazaiII/' ,!riav". "i '0:;,,0 je I'at proti vAustrije. 1!.!!.~~..J~~,j.!\\:alll~'l rasuh u..vojIloj orgal~kaciji ,_Q~1I.E'IISk2 Gar~::,? j0Š j",.Ic'1.SE..o" !;1plo hrojcallo z<,llnj"tnom armijum ud oko ~50 {JOO ljudi,. od kojih je J,!~a upgl.r..i.. .~!,!jl'IIO 200 OOQ. Privrrmen<;>s.«; cinilo da vrijedi racun J{ar3\ Mus~afe; II kolov()",~ IGS:.:. I3ec je okl~lIien. i u ~~~nallskom s~-'ogoru v..ccracunalo sa s..ko.~ilTl osvajanje!..', !::;'ll'sl;oga g,r...atl:::.~!1d~Jlabs~'!~~~.2L~!~~r~iji ispla~J..
kraj

>.J...;___>_..

Bt@l!.: .

-----::3 '1'tH1:tšnj':" sredi!;tc Hnl1!1f.a l{l'iml', dana.-; ruski BahcistU'uj. ~~ 1'.,),,,.., sc ?vali p/'otnhab.lour.
l
1cr,,)je\'.5tvo 7.v"lo Ort n Alt1cn.r, tJ. SJ'Pf.lnja t\1ndnr...k..'\.

. ..~

.

Svoi podbacaj ~!!rn ~l\!St~f.!Ue .ffiQrnopllllj~Hi.yqJ,QJIJ. No tl'ške su se posljedice nada.le i za dalju "osJn'W~ovij~h 09~uski je _.,!tsp'anzlQnizaD:1l'..9-!~~om ,kraj Beca doživio svoj neopozivi kraj. Ubuduce

ce država Osmal1lija biti definitivno

~l~nu-f.a _~defell1!i~~.-~~_(za

Evrop-ujeo.-dbijanje posljednj~ velike oSmanske navaleima.touniverzalnopovijesnoznacenje. Posvuda.je u Evropishvacenoda

sti:b~J!C~J,'ijrci''-vj~!~I1.Jit~edrva sila. Evrope Stoviše,koncentracijom sasvim se moguclm cinjlo p~ tiskivanj~QSI~anliia.iž.pros.ranih podrucja snaga evrops~!h driava. 11.t!!..iesv..!huu proljece 1684.g., na poticaj pape ln,ocenta ~I, 11M.talat;.v-,. Sveta \.iga,kojoj su pripadale- Habsburška Monarhija, Poljska i Venecija.,[)()gov
cvrol'skih država. ~ sc i f'rancuili ~HsIJrk(\ss,.~~Jp";;li'rg,I!!~]".\!.,,LYisok?m ;inilo se da su cak rvTa(fari r~rtom - našw. dužno~,'J!~!~~~f~~~~o...!:r.'~

.

zaboravili nnsilje pretrpljeno od lIabsburgovaca i u .lnt.iosrnanskoj oslobodilackoj :'orbi sudjelovali su brojni prijašnji Thckclyevi :mborci. Godine I~. Osrn..al1Iij!;. uspijevaju preoteti ugarsku prijestolnicu nudim. nakon gotovo stoljeca. i pol os~la.l~s!(evJasti; stari Abdurrahman (l\bili), posued,iji budimski beglerbeg, p~ je'u obrambenom boju. Demoralizirana osmanska vojska pretrpjela. je lG87. teški,poraz ~T)O.iII2.~POIj!l kraj:Mohaca26. 9.l!lllanski posjed u Ug3\rslwj i vazal!!3J,J{neževina E:rdelj izgubljeni su u korist Habsburgovaca. '--Zaj!!Q.~lo s o~mansk.!li0!!.!Pa.!'1<:Lta...su__P?_drucja napuš~ali .!IIU5lim~1li,tj. Turci, t.e za vrijeme osmanskog vrhovništva onamo doseljeni brojni islamizirani balkanski Sla.veni .., ne samo zbog okrutnosti "oslobodilaca" kršcana nego i zbog 'odredaba islamskoga šerijata po kojima muslimani moraju napust.iti dotaf1;\..~ujeislamsko po. drucje koje padne u ncmuslimanske ruke. . Z:\ katastrofalne poraze kraj Beca i Mohaca osobno jeokrivIj~.!I. M~hm_et I.V; zamijwio ,ga J~'p~sve, beznacajni.b~a'. Siileyma.n !l27 (!Q§J-IG9J),--'1.l!§.ijJll-k.oja Je168if' p,ristupila Svet.oj lig!. napala je 16&7. g. Krimski nanat, Osmansko je.. YQjno vodstvo moralo radi obrane Levazaine države koncentrirati svoje Lr~J>ena tu sjevern)1 .frontu. Ta~o su habsbur~k~ snage mogle ncsll1Pt.ano osvojili cjjelu Srbijui prodrijetj ..vapodivljali porezni sustav, kako bi umirio seljaštvod>riji:! sv~g~ kršcane na Balkanu kojj s.!!.morali snositi g~vni ~ere~ rata_proti.vHabsJ~rg()va~_a. Ta je mjera bila nužna ne samo zato što je nezadovoljstvo balkanskih kršcana u drugoj polovici 17. st. izazvalo bune - u Albaniji, na Peloponezu, prije mletackog osvajanja, ili u Srbiji - nego i zato što je kršcansko-pravosl:wno stanovništvo 26 Tocnije, bi~ke 15~6.

krnj

Hars8.nya,

dAnašnjega

27 Njegovo ime vrijedi spnmenuti suJtall koji se opet iCTjjatsld ož~n.io.

NagyharsQnya.

n.rlall.ko

orl popnUa

sudbonosne

!'l\tnO zato što je on pmdijr. v;~p. od jednog stoljeca

bio prvi

117

opetovano molilo ruskoga:cara za',zašti~ur',te,~!i,&no, da'$ime :,plllltaje1du~rocllo :pogibelj~a, " ~ajm~~u'r!lku.: id~""~~f';~IiJ"~~::i,_V~~~~r,~u,~~jpK~~~kL~z'va~d~l 'p~rezL..,'~l.J~~f?~i,~j~J~~c~g!~O~~~Lt~~;~e.k();"~l~.,jis!a1!.l~.11 gu~..taka.~~tod~~n(jg.:u~posta!V!.'Y!f,~~o~kl!,::.p'.E.'Y~~';~~P~~~; 01\:!l~!lJ~ oac~o,~ureden
Odsada

se 'glavarina Visenece ubaratl sam~od.,gla.ve 9.bl~.hi-~omacmstva:(hl1ne),nego od svih radno sposobnih, odraslih'~uških"clanova'obi~tji., veliki jt: vezir Kopr..iilii

F&zi!Mustafaiznovapustiou optiCajvaljani)iovac;' U' tu j~

svrhu,kaot~ pri-

b~vljanje novca potrebnoga za obrambeni:!.at protiv' S~ete lige, fazi.LM.(tl!t.I![I!:p_aša uspio nagovoriti sultana da stavi na raspolag~nje dio riznice dragocjenU!kovina li ca.~skoj,palaci. Na isti je nacin velikive~ir'p~tupio'sa svojim osobnim imetlcom i pnmanJlma. ~izil' Mustaf~ se za disciplinu .janicarskih,.tru'p~ pobr!nuo, oštri.m ~1iera..!!.1<:: '

Nevojne osobe kOJc su protupravno došle u posJed tLmara daoJe~mlJemtl, da 1~! upražnjene nadarbine ponovo izdao"spahijama.~',Radi ravnoteže:s vpjnom nadmoci neprijatelja, dao je vrbovati dobrovoljce: zapo~poru osml1nskoj redovitoj vojsci. Te) ~t~ je Fazi! Mus~fa uSI?~"'pr~~Jnut!.niz.poraza_protiv J~a'bs~lIrgo'yaca. ne treba zahvaliti samo njegovim vojl1irn 6p~obno6tima i talentu org~~W t.llj cm, ~li.JI~ to!il<.9'zbQgta~l.\i.h_uspjeha :..mladoga..ruskog.'cara/Petra Velikog' 0682-1725), koji je 169~. Osm!nlija!11~9t~..J.aklLt.Y!d-aV\1. iv.~no trgovQ.ckQrruestc) A~o.y.t.'koll~o.zbog djelo,:,anja. vojJloga ge..nijaprinca E:u~ena.'Sa.voJskog,l1,ovoga habsbu~š~of;~ vrhovllo~ zapovjednik~ On je osma!l~oLvojsc.i 169I.!..\tr,.;jS!intel!~~.te!!ik:'p'ora;~.ror.ta je povukla svoje odrede, to prije što su se posvuda'u' Carstvu opažali nemiri. Na 2a Tzv. Rai...".

kako glasi starije,

pucl«> ilUa Srba (Auloe mi.li na naziv u lad4Šnjim

IIj.maclUmizvorima,naslao prema R&Šalli.ili lal. Rasciani.!,!,ad,6g. lUc), 29 Kraj Slankamena na Dunavu, oko ..O km sjeverozapa
'

!

cno izi1ih

ne iii.li iCi"a: od iilii )rii1Ša !lU ni na. -b. otl ne n .ga IT .ItO {i no. :11, )e ;0ao J<:. SI!.

151 111

)

ja oje :le je )g )g La la

1\1

Balka.nu .su protiv osmanske vlasti ust~1i sve nezadovoljniji kršcani, a u juinom 15\1Iraku arapska plemena B/lRU /l1-MuRf/lfik pokušalll pos~ici samostalnost. Pos~~.~~yanj!!rp.:.E.rigl~k~;;~. ~~~OZI'It\~ke;kojSj~ :dr~al~; da.:c~.'JtJqra~t- strah~v~ti za sv~j~ privredn!! Inte.rese.'na. BllSk.o_m:lstoku I!,kOJ~~~!lP~EaIJI 08~8.!I.8.!!..neusPJ~!L!!.kloIili~!1

je:J6j!~..~a!!~vacl.cJJ!.t.i!::. P9s!k.4iCa.;~g'm!!:a bi!?.je gu.bit!!k ppsjeda u. povijesnoj UltarSkoj"sve do.p.oc!~ucja.o~o Te!J"iišvi!.ra:Venecijaje u posjedu poluotoka Pelo-

-

P~n.~J_zn!l.t!.1~dijc:la Dalmacije - sada mogla ucvrstiti svoju vlast na Jadranu. Poljska je dobila Podoliju i zapadni 'iIio Ukrajine. Na osmanskoj je strani mirovne pregovorevodio Ladašnjipredstojnik ciivannkih sekretara (reisull.:utt/lp)i kasnijivelikivezir Rami MehmetEfendi,uzoran dipiu. mat. S njim su predstojnici divanskih sekretara [Iostiglitako uoblicen utjecaj na osmansku vanjsku politiku da su ih otada IIEvropi'poceli izjednacavati s evropd,im ministrima vanjskih poslova.30 Karlovackije mirovni ugovor nakon poraza kraj Beca i(jtj3. g. obilježio dalju vaiuu elapu propadanja osmanske moci,:ko]a.se vidilo smatrala poti,mutom Il p~. siViiUulogu: "sa.-zap~dnogi:lijela svojih "evropsklhposjeda, koji su bili privredn<, ra2mjerno napredni, bacena je n3.relativno zaostali jugoistoclII ruh Evrope. Ne il<.\. posljednjem mjestu, gubitak privredno važnih. plodnih posjeda II Ugarskoj imao'J;' ~~Šre.. posljetijl;eB.
svote, i godišnje ubiranje fiksnog iznosa. zakupa. slucaju

bez pra.va na prodaju

i!i nasljedivanje

Tafzakup

- (mul.:/lta/l

"

posjeda

ber vech.i

- u svakom

ma/ikiille)

tre-

balo je da popravi privrednu sposobnost.zakupnika i istodobno utjece na obazrivije postupanje sa seljacima. 'ne na posljednjem'mjl!Stuu interesu fiska..Time je zakupnicima posjeda omoguceno da još više,nego dotad izmicu državnoj kontroli i svoj zakup poreza još jace približe privredno autonomnom statusu.

~U Ure,l Tci..lkiiU4p4 .~y"mo je 11136.g. pre~\'oren u minillarst\'U ""njskih poslova. j 19

'. DODATULlP1\Ni\

---

1]:lwje Osma,l!sko Carstvo rniro\'nim ugovorom li S~~mskim KBtlovdma (1699) -7,tl\lemn.rivši vazaine države Mold!,vsku, Vll\Šku i Kti.rn -,bilo poti.snuto.l\a l,3alk@ i. \11'.sjeverozapadno obalno podrucje Crnoga mora, Ot!Oje oS~:llo Zt1a.tna sila, lcoja .ie jo;; vladala prostranim podrui'jimll:!1 J)red"joLAziji i ~jevefJ1oj Africi, No u '!.!!.!!!r<\ŠnjostiC.i\rstva~_e0u se 2.~Os~oljece..i p-ol "!los~iItLP~d~!1cjima, u j~v"om ~ivqtu, priY!!)i!j i vojs~i, lLojncavale za!~Zl1e pojave r.~p'_~.dl\!1ja.Veliki teritorijalni ,';uuici, i uz t.o vezani gubitak prcstiža, koji je Car1ltvo moralo prihvatiti, sbbili ';I! moral muslimanskog dijela stanovništva. Novi vrhovni muft,ija (~eyhuli.stalll) r:\~Y7.lIll(\hE!'endi (] 69:;-1703) dalje je izgra<1iv1\Cf.vojn moc, s prešu tnom privolom ,,,dt.an,,- Mustafe II, i na sva vaina mjest.a postavljao vlilstite ro(1ake ili bliske osobe. Tinl je nepotizlI1orn izrt<waosveopr.u mri.nju prema sebi. Cak je i veliki vl'zir l!.,1.nli :oh!!:et-p'IŠi'. hip.:.anj-kolo)\'.)7. 17(3) - kojega jc on postavio i Iwji je kao pred. I'.:";!: ~(:kr('tam ';;~!lcw<'iHm

"

bnrdarijt'

te hin

pCtsve

(rr.r,'iilkrilial') izvrp;nllt

Im osmansl
[o'e)'zlIllahovoj

samovolji

strani

-

~:Ld;\

vodio

<';<1v:1njllIIOVO!;ajako!!; (:ovj,~b u Carigradu. !"ije svq;:t, ,;<.)dillamaj.) \I Plljest.olnici vladala napeta atmosfera, ".1\'lIl,it'm

povodu

izvrga\'ali1

u \lstanke.

O.I~olnostltQ

prep;ovoP'

pot.ajno

moio

II na

koja bi Sl' 1'\'1

2QO vgjl!ihol'\lžal'a

(cd!"t:1)

>+, '.Tljcnlt~ nij,' !,rilllilo nikakvI' "Ial:e djelovaInje Imo iskra II b\lfetll~aruta. ()III liO:\. 1(.. a buna je \Iskoro z<\livatila sav odred ccbecija, : ~.~ !'()bllnili \I srpnjn ~ ~->.Iiic:\ff~. Trll!,:Lma sc prikljucila i "rulj~:', kako su olli"lIa višem položaju i '},11.1il\lshmI C;'rstvl\ prf'ZfIVO nazi\'ali one lI';ill~:~jedva

još li;oglel)fl;71t~i

';;lin1rnul1legZlstclicilc.

I sti.iaeiitl'::'soJtc~~ioj~l~

'~"I!1ale elitIli odn'd "psetara" (.,rkban"') prikljucili s,~lse buni. Ust.allici S\l održa!!. 'i!1lI"J(lrti dimn" (l'Pr.U \IarOdIIII sk\lpštillU), Ila kojemu su se savjetovali o daljclll ",),:l.t1pku. Najvažl1iji~p~o~aji II državi iZI1.ovaza'po~jednuli. Za velikog je vezira ".il'<"knsLari, ,.t'~ -,-lnlixov1jcni I~wanos Ahmet-p"iia O(QI~,wo,z~~~U,Q.;!), koji .II' ",h\';tI.ilJ visoki p"lnžl1.i islom nakon stanovitof( oklijcvanjl1, jer zapravo nije stajao ., \'.>zi ~ 1I:;~anicinla. Talto(1l'r su iz Azije pridošli uiloružani ist.omišljenici d~ podrf.~, 'I 1J1,:t\'11ik(" . 'Ih, ,la su oni uskoro raspolagali pohulljcnicl\OtU vojskom od 70 000 "oii n.eiim se novih lI1oc1ljka ()dJikova()..strogom disciplinolU, policijskom oštrinoll1 , 1"..:ljivill1provoIlenjelI}pravde. Za,opskrbu armije poslužilo sc ri?nicallla ~žarnija \ '\hbrovo1jllil11" prilozima inlllcnijih stlgrm1ana. Osim t.O.gil, opnialc su scsnainc :.:r.!::ke1.~lIdeuci.ie - ptl~ital1izamkoji podsjeca 11~l:ndoretlnu strogoRLnizq,zellIskih,

I "lIg!l'skjh rcvoL\I'..~nar~i!L~kr0la_tL!Q.JJ.7. :'.::\"'11':>111 l\rad\l zat.\'orili sve krcme i kavi1nt'. Za to vrijcTlu" SI) $ultan1viustitfa

st T1',!\Qs\I Ust!'\lUci, \2.d!n.icr.iCg, \I

zadržavao

u Edirnalll'1.,

zbog cega je buna

,!_i!i'd.(>ri'-~gn,f1jiI1l1zvlllH\_I~d\!I!sl~a ..zgogaJt;dl1'7l.e vaka.'I).. pobu!lleIlLl;j.J!!UJ\1~;w.1.I n:~blij,~legar.iju SII znl!t.jr.vom da se neodgodivo vrat.i u l~ta.uImu..§Yr1W(>QlllilmlNo L!2;;::L;Cllhlilisl/irn!LE9y,~}lIah ~li1!!ili.i,u.J1iegovu _kliku, Je ih izruci ustmlicima. njihova jI: deleg:u;ija preiLEdirllan.U! 1c~!9Š-elJ.!1-.,--e.roliv buntovnika je mobilizimlli\ vC)j~l;llvjcrnl 11it:i n,:'v~I"J~!i jl\m~tw)lI' o pomU9vanjlLNato su u Ist.;lI1huluustaniciodlucilisvrgnuti 31 O\'djc j~ riJcr. n ,;:udijskoj I n~!,,:'J.IU:\ iSI.I')~a im~lI '\. 1.'20

je"(1illir";toga in\cl1it.

0\ It~ O ut':di~cipIiJlirlUUf11

prnvincijskim

~ultann. ,On! su ZI\ novog vladara izabr.ali Ahmeta III (1703-17..a!l)mladeg ~rata M.~:!~a,reu.::.y

tneduvrePJcnujt:na

8Q.9-0~91judlnarasl.1I. y'ojska. p()~UlJjenika,

u pratnji

~nih simpatize~, stigla pf.!!dEdii'i\~; Kada su se napokon i trupe vjerne sultanu J~!!.klj~~Jl~~~o.vniciina,m~rao je ~Ii.~tafa II. odstupiti u korist svoga brata. Novi j~su!tan, dodušei:l~p~YI1pf1\~.i.il,no potvrdio mjere pobunjenikll.' potvrdiy,Ši. !mJ.-,mk§jam~~dece si1l1ge..:!toje,suoi1rpos~.i1vi\in~_položaje. No kada se Ahmet 1,1!. na.~ao cvrsto usedlu, obri\clmao se s buntovnicima koji sil ga posadili na"'prijestolje. Dno je Iikvidiratr vode.a-v~m{ogJe veziral{avanosa AI~met-pašu raz~la.Stio sam~ nak.~!!Tri')Iljeseca službe. "Štari poredak" vracen je samo nakon cetiri mjeseca bnmih zbivanja. u studenome 1703. BUIitovnicki je režim -~oji sllz!>og discipline, primj~r.!1e organiz~cije idjelotvpmog oSiguravanja javnog rcd
-

ja\.elj:;t.v.~.e.remaMoskvi. P~rt" ~e nadala tim. ratom vrat.iti Azov, izgubljen 1696.

--3:~TAko Zinkeiscn \I: G~!lch.icht.edes Otnnl1njschenIleichc~. sv. VI slr. 251. 3:0I,. glasovi le ercldjsk. kn..ž.v.ke obilelji; o.loboclilacka borha. Imjl1je predvodio lra.jaJa je od 1703. do 1i11. :Ji Tako naz.vml t",suprot prvom sjevernntn rat.n, \I kojemu su, i'lJ1l~du 1655. i 1661. g., suujclo,'alc Svcdska, Danska Poljska, Rusija i HnMt I
Dimilri Canl.l11ir pobjeci u Rusiju, 121

'"

Da.pi stvorio.,po~~koce .?S~_~~f.0p1,:~:~JQ~m.f~~9VQ~~V\l' r,usk}.;~)e p~~v,!'O. ~al. k~~e SI~YC!IW-;,~~ ~~~p.U.;J?!9-~t.1f,:,tY~~s>.J.~~~a.~~~i~!~:Je:.m~~rpJ11z~~qcela , kasnije c~to, p~IIDJeI!JI~n~~~~\c;gUJl.>. ~ije,~~,~()d~Yro\IJ";'Pf~VCl!llaYIl": kr~c:;lnske :9sml'oske .su driave. protiv Osmanlijai':ri~:poiJ~~~..~~~~a~Y!Ii:~~'qi!t§g9rel:

Silan. uspjg.t~.R9n9.!lo:;~"clob.iti~~q~:i :!I;~'~9;"..~Q~.YP~~Y.9.riit:!!~1.~y,r~j.~~~e~p'i

,(\104.1706,odnosno,\ 1l0.1111)t:f\l1!~~J; 'YWscl.l1.,lJ;':Jla:irfut'1--:zad~tl: 'ffi!Stav!Juc~ p~

Medutj,m,Osma.!1!ij~~'.!lil!'! Ju ]!~~j~dH,4!1jej!lkQrist"ot:što;jo.kasnijodalo

povod~_mnogimnagadanjima38~.Port~ so,iV~F.~oj~~no, pribojiloY~a:da bi dalje napredovanje moSlo izazvati zaplete ako bi time bila preteško naru~e~a evropska ravnoteža snaga. --O~~!Ien ,!~iko!11p.objedom.,l~to~lepni j~,~li~tvezir!}a9.Ui1Ali-naša (17131116) J>oželi~ nadok!1a.c!!!!:gy"bita~pr~trpljen.I\:~rIQ'tl:lcki!Iqnirom.~ 9smanske su S!l.a.gl!..uspjele pr~~illd()P9.nez od_V~qe,.ije., ~i!-j~la,bijC;lt.clana.2vete ligeLi. i:,todol?!10E9Ll?I;I.fioo8igurati v!a.s~.n~~:.Kre.~~II)..Na.jclublic; uznemirena; takvim razvoj~m, .A~st~ijase na mol~u Mlec1L~a.l.1J~t up!el~T~'si~ob ~,{>~dE!~~~ Eiigcii~n~ Savojsklm potukla osmansku vOJsku 'kr~j'PetroYaradlDa. gdje JI: pogmuo I veli lu vezi].:. Habsburški je vojskC?vo~az~u~~q:podru?j~ :reffijšvara,. agodi~u dami'kasllljci B~o!rad. Po~ar~vac~ mi[J171ij..ko~i.je opet o~ogutilo ~ngl~ko i nizoze~: sko posredovanje, polazIo je .od vojnog ,I!~~nja'stv..~rt: Por~.a Je !!lo!:~I.~n1l:pustltl podrucje Temišvara, potom nazvano Bq,~4ti !la.seljeno ,pretežnoNije.m~ma, te dijelove Vlaške, Bosne I Srbije neposredno do Niša. 'peloponez je ostao coSmanski. ~~~_aje Ven~ja izašla_,iz_.krugazll~l!ijil~ srego;emnip,sila. . . Porta se p.ak okcen~!a. prem~.!~to~~;~;K~ P?yo~!p.ro.~ora poslužile S~ j~j pro~Jefi.!Lu strukturama mocl u P~rzIJI~N~!Ifle,,!1 p'erzIJ~)e na vlast, ~ošla sU!,ltsKa dl~ nastija Afganaca~o, pošt9 je zada:la~n!šta.yajuc! ud.ac!,-cšiitsL:irn S!1f~'!.j~ima.u S obzirom na nejasan, svaka.~o !abilais:polgž3'-j,:i'O~!Pa.nljj~'sq ili~aklisvoje ~eritorijalne zahtjeve, to prije što jelezgjj~ki .han4':u Siryan~!\ediJ.gp p'!,ije ~oga potražio zaštitu Porte. Sad~_~e_l!P~o i Pct!l[ Yelikieobje"~~ ipYf)7.nr~\r,;'~il;'Jl~ile-ugovor prema k2je.mu I)iftll§itna. pripaO Dagest4i4~- ist6criJaioSirvana i B.akjj: a Qijmal\:re~ri;9m,!Jlafu~diino~:' Osmans~~jeitrUP!!lg0911.ffi~, lijama zap.aqni dio ~~ 1?26~~.orazio afgap.ski A5BtS-a~'~~~al.~1~ 'mq~\~,~~ty,~~t\, !iYQi.~~~it6rij~l!i
naz~an~_~!oEa ~ill1P~na.

(l~IeaevnI ~~s~e!n_e~lja~§i}~kih_vanjs_k.~.'

z~ple~~J

38 Prema govorlcAnjll, Balt4cI Mellbld-pua podcupljen je l
1725-1729,

valjani

vojJkovoc!a.

"

U AJlar je na'Zoivjednog od plemena !\l.,l&aJ., koje ii.i " Azerbajdianu. U Sa .jedištem u I{az.inu: juino od I
bal.cela lske e su )ase juci lalo alje ISka

'13. su ;tovoom [iki liJe'

m~iti diki. m:liS ne tu or ij'!<, k. H Ir

ilo

Ji

,.

unatoc nastavljanju raspada cijeloga društveno~konomskog sustava. sultan i njegov dvor nara:z.illsuvremena da. provode .ku!~I.vlr~~.!:!.8ml1rc1!L!m živJjenf;i:-IJall~ su-:pr9Vodm.i~~jucria6J . igru_i~pJj~~..'\e ~~!',.vlj,!nj!1ipj~nii~'l.Q.m_,i.J~1!!:Z:Q9ID. samoPrjredivale 8u'se pompozne svecanosti,Medu:vrh()vna'dostignl\ca:dvorskog

pr~ds~avlji'nja:pripadala je i4~jetii~t~~~.ariltva:"~~.gaia!e il! !I~I1(~Ve_yr5tc tuIi: pana.!"ask9šnib;.b,pja.I(~ i-~~t~~~joj :EvrEpi! za.Jukovice'tulipana p~nekad ~C placall?.Pu\yo.m.alo !!o.!ta~!~,!.2..Toj m99i,koj!!,je po~tala manijom, valja pripisaLišLo j!! epoha Ahmet2\, 1/1. i, napose, neobicno. duga vladavina velikog vezira Ncv§chirli D~01a.t ibra.him-paše (1718-1730) u povijesnoj literaturi opceniLo nazvana. \'a::dQblj<:: ~ulip,ma.t6 Zbog lnat.!lih dos~gnuca,. Pfik livega na kulturnom podrucju, doba t.uliprll1iJ. nilmko sc ne može bez ustrucavanja vrednovati kao razdoblje deimdencije. 0:;0bii~ '~e potp.uno- osiObodi1o .otvaranje prema. Evropi u kulturnom' pogledu, koje jeu naznakama bilo prisutno vec od sredine 17. st. Doduše, ovdje-ondje hi se još culi glasovi koji su spas Carstva. vidjeli u povratku idealima sja.jnog doba Sii1eymana Vdicanstvenog.H ali se u gornjem sloj u osma.nskoga društva opažal:\. izra.:.\ita.sklonost evropskom nacinu života.. Gradile su se palace i vrtovi kao iz bajke. pre~na,uzo!.~..versaiI1esa. U mod~su sve više bile ~tolice i *dala 1(IJ.~!:!af!ljesr.!:0 ':" sjedenje. umjesto jc1Stuka i otomana. Godine 1127. službeno je uvedeno tilil;a.rsLvo, ppsredst '0'0111" madarškogrenegata -1\'1 iite"ferrtka ibrahima, a iiali:il!~ovor" Ne\'~eiili:ji DamaL ibrahim-paše i po nalogusultanajU II kasnijim su ra:.\Johljil1la hrojna LISI",";, djela uvelike pridonijela klllLlIrnom procvatu. . Takoder je poduzet pokušaj \lojn~.refo!lne po evropskom u:.\oru, li slda.d\.l:;. time, Nt;v§ehir!Ll! rel="nofollow">raJI!.!!1:l?~a ustanov!.Q je ~~a~~I. rt:Q.ovitu \lojSkll, Lzv. aSak~i"I_ lIiz411UYC.li Lu.je svrhu veliki vezir angažirao francuske vojne savjetnike. No tila.u zalazu. Kraj ubiranja danim u krvi' odrazio se na. osmansku p!!rSonalr111ppli~iku na. najvišoj razini i na drugi nacin. U nuždi su I naime, sve' cešce za beglerbege i sandia.kbege imenovane osobe koje nisu završile dvorsku školu. dakle nisu imale ni praviI vojnu karijeru49. što je vodilo postupnom razvojacenju osmanske uprave. Dalji je korak bilo imenovanje na najvi~i položaj u Carstvu 1730. Rami Mehl1let-pIIŠe. upucenoga \lpravnog strucnjaka.. Kakoje spomenuto, u~!.~kom 1730:,.ok()J\canajc' gotovq tri des~.l\jecaduga v!adavina Ahmeta.lII. Povod je Loj pobuni ~io tcžak poraz osmanskih trupa koji imje n?"~ireraperzijska armija" Atmosferaj(\ u'prijestolnici, svakako, vec otprije bIla. vrlo napeta. Nezadovoljstvo I~ižihslojeva:stanovništva u Ca.rigradu se širi lo, il.pojacavali sn ga razliCiti ~azlozi, medu ostalim. n~prestana inf1acijai visoko oporeziva.nje obrta. od 1720. g. Povccanim je porezima trebalo ukloniti štetu izazvmlll ,'elikim i leškim

." ..ti Pjeani:it\'o NeC'limu., "Aj:tu.a.cajuijcg pjc:snikD. CpOhl~, pl-uia ih'o\.A toga v.'elncna. 41 Tlt.lto dc(terdar Sari Mchsuet..p~ša, ..

Vec &UIC i prije, avakako,

49 Nal:elo vojnoG rukoyodeuja kupnilu. po u - n&lIIjesnika.

piSACposljeduje

poduzimali

Ileodlucni

pokrajinam&

zlu~aj..c

nam uvid u pn~liuje;:ui l\J.t1;ia lrudidtJnausLh~ki:

kOl'Aci bez osobita

bilo je, 5\',,",,1;0, narušeno

~puln~uic~.

uspj;ha. vec imenovanjcm

za.

123

;>otrcsomu prijestolnici 1i18-1719. I( tomu su SP-janicari osjecali zapostavljenim:!. mdom na vojnim reformama.-NevfichirliDamat ibrahim-pMe:-:-- -Ustanak "svjetine", koji je izbio krajem rujna 1730, g., uskoro je popl'imio tolike tn7.mjere da je Porta morala pokušati poslici sporazum s pobunjenicima. Usl.auici 5\1se, doduše, spora1.umjelisa sultanom, ali su zahtijevali izrucenje onih !;oje su držali odgovornima za poraz u ratu s Perzijom, prije svega velikog vezira Ncv~chirli ibrahim-pl\Šu. NoA1uru:Ull. nije mogao spa.'!itiprijestolje ni izrucenjem velikog ve7.iravrijednoga bolje sudbine. Uskoro potom J>J()je priInP!:.1ill qdstupiti II korist svoga nccakaMahmul.a I~O(1730-li5"). Sada je vlast prigrabila gla\'It:\ iiT;iQSt~sLaillm1'atrona:slHalil, provode6i'"dcspotskii'korumpirani režim, cimc se e.[jmjet.lI
(;1;1:1\'1',\1', \,OLOŽ/l.):\

\TLlhT

~.1ILE

:';"dir lIaII, bsniji salt Irana (li:J()-!7J.7), 1'2.\.Luzel.l jt., nakon kl"ittko!\. pt'ri.2..~a,-Tl!IO~aoff'nzi\'u prol.iv Osrnanlija U73i. !?:lIudilJ mirovni ugovor, kojim SII '."dn!~j;t sU';:'en
-

17.11111 ra.oslabljenl\,

q 1IS! :<1]'I S:\VC7.11S

ipalt je mogla iskoristiti položaj za.napad nll državu Osmaulija. Austrijol1lpostigli stanovite por.ctnc uspjehe. Nako!) I.t~slteop-

'''''.1" !\mv je 17:IG, iznova dospio Rusimauruke. Znposjedll!lt je KOJIl, a hanal. jI' '::i;'lf,!.oscllzajellno s prij'~sLolnicorn I3.~1~~cs~raY.2J!LgQJ.li.tt
'kilOL~lrllga

podrucja.

sjcvcr!l()QJl

2:'''''' k~za..~. N~~lalj(', Beogradskim mirovnim ugovoro,!! Rusiji je zahrt1!\jen.o drif.l!!ie rht.c il;>.podrucju Azovskog i Crnog mora. Želeci' osvojit.i Bagdad i ist.ocnu Anadoliju, N:\dir Šah je l7,13. iznova poduzeo .-:",p~d na 0siili\nslw Carstvo:ist.odobno je Nadir Šali ht.i~ prevla~iairi:Jarnsim '0 r~io je .in ~1"slo1fe II. .~,I Ipnk. niie bio virf~adlllil'ftl. kf\ko hi !IIf~moglo pr~tfJf)staviti prema izrlt'1t1 plJlrpn. r'jit~i;!l1i\I.:~."\ml' \l1'\lhlj~ na to da j~ 1-laHIslni.iu na brodu .,.\':1110111 patrona; .r.2 Po pri\\.itu 'lYi\1l lIumbdrG.cl Blt~t (1.I\IHwjedl1ik grr.lIl\llira). Alunct-[utšt\. 53 T.TI\i~\'.'usld

je Bl\l1at o~ll\O i\1tstrijskL

...,~pf)c:rijPtli ~t1 nhjr l\ah:\rfHj~. I ~"i

u\'~lik.'\" 7.:,pi\r!un i uUlillan i~locnn oci T~:rr.k".

Njt~~o\'

shizmu: trebalo je duodeci~alno šiitstvo izjednaciti sa sunnOlTl,pa ga suniti pod" imenom džafarijja~5 priznaju kao petu pravnu školu. No prestroga je osmanska ortodoksija odbila laj zahtjev. Dvije glavne grane islama izmirit ce se tek u 20. st.se NadirŠah, jedan od najistaknutijih vladara novije perzijske povijesti, do svoje smrt.i 1747.g.,uspioje ostvariti samo svoje politicke ciljeve i, zajedno s tim, razmjerno povoljno uredenje teritorijalnih pitanja: m.irom 17'l6,.g. opet.~u '!!Ipost;l.VljeQe gmnicejz Ui.a.9., po.~me.smrti ~ahmuta 1. l~a prij:stolje se uspeo njegov brat Osman III (175417fW..- snltan o kojemu se govorilo samo obzirom na njegovo puritansko natražnjaštvo. O$.rnan III. je, doduše, ~ll\n.e.,po pravilu, provodiQsllsvim povuceno u haren.IIl, ali. se prigodicc dosta nekompetcntnomiješao \I poliLjku. Godine vanjskog mira nisu iskorištcne 7.a duboku II11\1trašnjl!..konsQ!hh'\cjj!1.Prest.roga je pobožnost <\Ift",;a bila tolika da je naredio zatvoriti krcme i U? to \wwp.o pooštrenu regulaciju odijevanja. što je bila teška diskriminac.ija za kršc,ane i Zidavf', ali I za muslimanske obrt."like i tr!!;ovce 111\bazarilIla. Suprot.no svome prc~lwdl~ikui hraticu, odlikovao se Mustafa II! (1757-1i74) vdikol11 darovit.ošcu, dubokim obrazovanjem te stanovitom otvorenošcuprema svij~l.l1. Njegova je nesumnjivo najbolja odluka potvnti\'anje u fll1~kcGive!~()g. vezira Ill'l.o'n p07.vanoga, iznimno sposobnog.L Ragip-paše (1757-1763), po svoj prilici zato ~to jI' medu njima postojala uzajamna naklonost. ltagip, rOl1eniTurcin, kao i v.eCma vl'likih vezira od pocetka 18. st., prošao je temeljit.u sekretarsku karijern i pri tome se razvio u cijenjenog pisca, filozofskog pjt:snika i razboritog politicara. Kao veliki 'lezir oprezno je pristupio reor~anizaciji financija i vojske, posl.ižuci pritom sl!movite uspjehe, mada su oni ostali kratkotrajni. Ragip-p
izgovlJrza objavu rata Rusiji.

.

Uskoro su Rusi stekli p~emoc na Kavkazu, a u sjevernoj Besarabiji zauzeli su ~rad !lotin. Mola'avska i Vlaška otpnle su jedna za drugom od Por"tefPrrznale nisko v-rhC?~liištvo:'~oraknuto tim USI)jehom, r-ilskoje vojno rilkovodstvo otpoCelosrrije1i pothvat: flotu stacioniranu u Finskom zaljevu 1770. g. preko Gibraltara premješta 11istocno Sredozemljc, želeci time prisiliti Portu na rat na dvije front.e, izravno 5!. Imc prema Di./.ru ...S.diku (700-765), !estom imamu šiitst\'a Dvanaest.orice. 56 Tocnije: 1937, II sklopu tzv. pakta i7..~a.d06.d.. ., Stani.law Poniatowski, nekAdašnji caricin Ijuhaynik. 125

."

.,'. .~ -'1 j'

;i

r. i ;

ugroziti Carigrad i. pokrenuti Da.ustaDak.Grke'na Peloponezu. ~us~jeiJlilt~ usp.'j~I~~ni~tit_i 08m~kui8~OZ~!I'n.,;~flQ~I1, 'a,I,i~" ~m ~ :~P!i'~,'!l~~J!i~gl'1~!JJ~Da.dlb ~er:Je.J!ka. ~manska.",~tdJe~IJ.~I.!IPJ"q~~f,'lm!'t~~!pet~a,:RWllma,' ~1a.zJPrClm~

j

I!ta.nbu~u::.l~m~~'~oteI!.~~~.B~b~~~~p~z~lIl1'uspjele'.pr~m~'.1-~~~

.11~-E~y[a._~~nJe,'L>odu~e,

Porta

nIJe 'Diog1a"otetl'C:IJelu'

evr9pskupolovlcu

Carstva,

no ,pothvat flote ppidonio je postiza:nju''Uspjeba' na'sjevernoj fronti: JJ7!~~u .izn~ zap~jeli_ lIanat !\!.im. Na obje se st.!aneocrtavaJa sve vecapr~morenost L~tom...tJstani~~i su pokreti ul!.ep'aratistic~etendencije ucinili svoje.. U Egiptu je, na primjer, mamelucki emir Džin AIr:Bey~' provodio.-1768. separatisticku politiku i pri tome cak od carice Kata.rine Velike dobio obecanje o zaštiti. Godine' 1769. proglasio je galilejski šejh Omar Tahir60 nezavisnu dr~avicu na sjeveru Palestine i u Libanonu.

(.

;.

Ni položaj Rusije nije bio jednostavan pošto je savezom Pruske i carske ~usijc uklij~te'!.~~_ustrija 1771,_sk!9.pila!,,!-y~s'~naslje4.llim neprijateljem" Portom. Tako su.se z.~racene strane morale potruditi okoncati ratno st~lje. Najzad je 21. Hrpnja 1774. pod novim sultanom Abdfilbamitom 161(1774':1789) postignut mirelvni ugovor li' mjestu Kii..iik Kaynarca,.~~ .PQ~ta je morala.,izrl1~iti spremnost'da IIanat Krim prepusti" "~lezavisnosti". Hana..t.je ostao o~veza.n.spram osmal1s,kog suI tana. j~š samo.~ J:ljegov~j ulozi vjerskoga pgglavaraislamskoga §vii{:ta. Sultan 'se, naime, istom tada prisjetio da. je njegov predak Selim L preuzeo ,cast halife. Ve(J783.,g. Krim je pretvoren u obicnu rusku pokra.jinu.f3 U skladu's mirovuim odredbama, Rus'fji je pripalo podrucje Jzmedu Buga i Dnjep1'a.,:,broJqe tvrdave (mJ:du njima Azov) te veliko podrucje sjeverno od Kavkaza, tzv. Kallardija, Kaoprotuuslugu, Rusisuse odrekli za.'mirovnih pregovora. t.~a.iene,nez~visn08ti dunavskih 'kneževina Mol~a.~ske i.Vi
je poslaniku II Carigradu pripalo pravo da .kod Porte zastupa' stvari clunavskih kneževina.. Nadalje, osmansko državno VQdstvo'moralo.:je prizna.tiRusij!.-l>ravo z~tite za. pray"osl~vnekršcal!.ena o!!/!l~.§kom_t~ritoriiu,~39.~to kft8:.nf!!~.!HLv_ec prije, u kapitulacijama iz l740.g., zadobila.pravo na zaštitu' katolika u Ca.rstvu. U tUJe svihu RUsija-dobilapravo4a p08vuda',ii'Os~al1skorn-Carstvu uspostavlja konzulate. Rusija.je smjela na Cm,ome,m.Qr.!:l'dr~jl~tlr.go.y~Jcufl
Mirom u )(ii~,iikKay.nard

- na

. .

,

temelju kojega je, ilj3-Ce,Bukovina6t' pripala. . A...!Istriji- država je Osmanli:;a 'aeflnitrvno- izgubila svoj status ,velike sile. Ona se nije posve raspala samo zato što je postala jabukom razdora. medu suparnicldm

" U meduvremenu .u .jevemoaCricke "d..iAve barbaresk&" ~ d~, joj IIAI1\O nomin..Jno podredene Porti - postale doisU,IICIZ&vislle.Sad~au bile p",d vl..uu ~c:auibjaWcarskJb soldateski, to jest njibovib voda, zvanihJ.y, ito-je, zapr&vo,.i6kv~ tunb. tjjec daY' (ujak). 58 U turskoj historiografiji tAkoder zvan Bulutb.pan. nedugo zatim umro. 60 U osmanskim

izvorima

zvan Zabir el.Omer;

61 Brat umrlog Mustafe lU. 62 U dallunjoj ~jeveroi.tocnoj Bugarskoj.

.kollC40 je

126

~ svojih

.ukob".

Vi.okom

Portom.

.

. 63 Usp. o tome: Alan W. Fi.h.r, Th. R..ui... ,4 bridg., \970. .. . GolPovijesni

tj. jtvat&c Oblab.; 1773. j. ubvac.n i .

".li... .j 11. Crim.. 1772.1783,Cam. .

teritorij iZIuedu Karpata i s~rnjc:g "oka DnjC5tra~

"

. 't",.

.

evropskim silama koj~ se nisu.mogl~ složiti ~ ve~i 8 P9djelom.Osman8~oga Carstva.. Taj Bukob interesa v~likih ~ila z.boe;.b.!1d.~~D,~I!~L98~~ogq~~va, ~~~ Istoc!!.o p~taBi~e08t~jc.p-roblcrI1ol]1-:"

kol~~e .~~,~?YQ."t.o.\j~ l!j'I?~t.,;po,n~kad',.u~~ajYi!!,.!!!;.lItu~

, , nJu, zaQkuplJao evropske IIllc,058,dJelroe cak, J'nakon propastl,Carstva 1917. g., sve ao danas.""-' '" .'. ... __o '- ..-'" -, SreqiŠD:i!Jevlast i iznl!!!'.a~pos~aj~a...l!.v~_slabij9m.!..Z~n~!!l.arim~J.i.!.!l.!.dobJte

vezirovanja iznimnoga.Ragip-p3Šs, i 4a.lje.se opiclaol!eg~iva,II, utjecaUl.!!r~l1l. Glavni je' crni eunuh:(darUssaade agasl) mogao napredovati dopolo:laja najutje. cajnije licnosti Il državi. Ured kupolnih vezira, nekada važnih savjp.tnika velikog vezira, nestao je vec pocetkom 18. st. Birokratski aparat nije se uopce smanjivao usporedo s teritorijalnim gubicima, negoje dalje rastao i bio težak teret Z,Lfinancije. Slabost je centralne vlasti omogucila mjesnim mocnicima gotovo neogranicenu vlast. KaKoje spomenuto, vec su se krajem 17.st. pojavili prvi tzv. begovi doiove (dercbeyi). Njihov se broj do 1750.g. toliko povecaoda ce se znatan dio obradiva tla uhuduce nalaziti u rukama toga novogafeudalnogsloja. Novasu zemaljska gospoda

-

svoju moc - cesto nezakonitu izgradivala prisvajanjem velikih i odsada fa1lticld nasljednih domena, ucvršcujuci položaj stjecanjem doživotnog zakupa poreza s vlastitog zemljoposjeda. U istom bi cilju utjecajniji medu njima navodili slabu centrainu vlast da ih poziva cak na više funkcije, primjerice sandžakbega ili valije (I;al;o su s~ od nekog vremena nazivali beglerbezi). U prvoj je polovici 18. st. napuštena tradicionalna politika premještanja velikodostojnika, OI.lokalna je vlast potpuno prešb u ruke mjesnih potentata., begova. dolova. i lokalnih odlicnika (ayall). Ponekad je njihova moc bila tolika da Sll mogli, neometano od centralnevla.sti, držati privatnu vojsku: S vremenom su odlicnici na takvim položajima mogli biti i službeno potvrdeni;, k tomu su mnogi begovi dolova primljeni u redove .aycillu. _S.formiranjelI!.tog~~.o.[~feu~al.!1.()gsloj,!-, koji sl,l.obilježa.vale skupiue dmbcyi

i ayan, pocinje treca faza osmanskoga feudalizma. Ona je s]T1ijenilanadarhinski fcndalizam ((aji je postojao od vremena Mehmeta Osvajacaj u nadar1Jinsl;omje fcudalizrn.u trebalo da jaka centralna vlast, svjesna politika premještanja i izraziti princip meritokracije suzbijaju nastanak cen~rifugalnih tendencija. Nova je faza prije .pokazivala slicnosti s 'feudalizmo!J)evropskoga srednj~g vijeka: široko os~ostalj~njeJe~da!!1e gospode spram centralne vlasti'i stvar~njci)fostrano"ga, nasljednog veleposjeda, koji.se sve više razvij~'prema zatvorenome domenijaInom gosl)odarstvu. i.dalj!Jše pove~a.va.la zavisnosi seljaka. Odsa,dace oni biti bezuvjetno vezani za zemlju,.davat ce tlaku ibit ce podvrgnuti teškom poreznom sustavu, te na mnogim lI\iestima padaju sa stupnja bii.sc4cnGuc4iCllle. u: SGdo:otcuropa-MiUeUunsel\, 18/-1, (1978), str. 3.1-1. 60 Misli koje ovdje slijode kratAk su aaietak planirane vece studije "Utora o i'eu.Lw,l:u enJogene illdustrijal~tBcije u Osmanskom CarsLvu. i27

i I t...

L, _

Girovinl'.. Nisu sc poduzimala prekomorsk:\ putovanja radi otkrica, nisu se osvajale ni kolonije, bezobzirno iskoriš~avanje kojih bi omogucilo, po svoj prilici, gomilanje ---vclikog kapitala. U-pravo suprotno, ~radicionalnom ekspanzijom novostecenIl podrucja na isti su se nacin, uz postojece pokrajine, ukljucivala u Carstvo; u takvim novim pokntjinuma postupak s podanicima nije bio gori od tretmana. stanovništ.vlt 11starim državnim podrucjima. Pomorska je trgovina - zanemarimo li unutrašnju o~nmnskn tl'!~ovinu malim brodovima na Crnome moru i u istocnom Sredozemlju bila II evropsldm rukama. Osim malobrojnih iznimaka, manufaktufILse nije razvila, Le nije bilo ni povc'::mmja potrehe za ra.iinomšnagom. Do'au~e, u vccim je osmanskim gradovima iJilo ;:~ r;'\SpOTap;ail.~1 tnnogo i1e'zaposleiiih, prije svega. zbog bijega ljudi sa 7.cmlje, .tli jI' drušLvcna struktura biia drugacije ohlikovana, pa Re, u skladu sa šcrijat.om67, onill1~ 11nevolji opst.anak nastojao omogucil.i POII\OCUmilostinje i mjerama socijalne skrhi ?ri s!.~gI!.~nl.l\o.iprgdnlttivllosti i obilju j!f~U1e mdne sn1:tgeu s.lslopu tradicionalnnl\ .lI.acjl~ p!.oiz\'~!I.i'L.nij.!: bil~oL!.l)b~..za t,,-hnicJs.i.!r,1 inov
-

'-

L-

L-

..... 67 ron~? 7.:\ luih:;t.allju (:akQi) cale jfl!j~f.I;,\11t)d pet. "~tupo\'n"

:

123

'--

islnmskihšerijatsk;ItObVttll.

es P,'obl"lIl o kojel1\1! je ovdje rijec 11 "",'ije sc \'fijelll~ II .;eogrnfskoj !it~rat\IJi oznn.:nvll br> !len'."!"'pil"l;s,",,s (k»pit:\)jznm r.lIte, rentijcr~ki kapitalizBm). Uvdje sc ne 1\I00},e1llOb,witi tim plljmOIll, 1::11)ni lim~ d.'\ li je (\l"r1\yd~lIo govoriti I' tzv. :t'1.ij~kom nncinu prn;1.,'odujr., k:d(n r;1\ ()7_'lil.=I\Vi\,.Iio 'l1~rk~i.o;tjcke Iilcri\lIn-r..

t.alisticko gradanstvo, kao u ranoj novovjekoj Evropi. Kapital, vanjska trgovina i novcl\rski poSlovI opcenito su se sve više koncentrirati il rukama neislamskih grupa'stanovništva, grckih, odnosno armenskih kršcana i Židova, koje je manje pogadao' spomenuti mentalitet i kako se )10svoj prilici cini - re.'!Lrikcije nadlcštava. Trebalo bi da svi ti razlozi budu presudni što Osmansko Carstvo nije naposljetku pronašlo put u industrijalizaciju, odnosno njezine predstupnjeve. Kako je spomenuto, osmanska vlada nije imala privredno-teorijski zasnovan trgovacko-politicki i inovatorski koncept, poput, uzmimo, evropsl\Og merlmntilizma u Evropi razdoblja apsolutizma. Osmanskoj je državi bio poznat samo koncept iskorištavanja, ali I\'~i poticanja trgovine i obrta. Tako se nisu propisivale nikakve za.~titne carine i o~raniccnj;~ uvoza za zaštitu proizvodnj'J u vlastitoj zemlji, da i ne govorimo I) jo~ razvijenijim privredno-polit.ickim instrumentima poput inv('JIticijskih poticaja i izvoznihpremija. Upravo suprotno, IHI.temelju k.\pitnlacija, nekoc sredstva oživljavanja vanjske t.rgovine, koje su s vremenom postale teško opterecenje za 05m<\l1skuprivredu, evropski sti t.rgovci na osmanskom teritoriju uživali široke povlasI.ice. Oni su imali konkurentske prednosti pred osmallskim suparnicima., koji su još k 1.01nu podlijegali restriktivnim cehovskim pravilima., a imovin<1.im je - suprotno imovini Evropljana. - u svako doba mogl<1.biti zaplijenjena. Tako je država Osmanlija s'c više postajalatržišt.em za prodaju evropskih proizvoda i isporuciocem sir~ vina za mnogo; razvijenije evropske države. To sc moglo dogoditi samo na. temelju. sLaglliu:ije osmanslti-h-proizvodnih snaga. Trajno, cak sve gore stanje nera'Lvijenosti osrnanske, pa i moderne turske privrede umnogome valja Lumaciti primarno UI1\Itra.~n.jim razlozima jer ga nije samo, niti prije svega, uzrokovao vanjski cimbenik. Ne može se iskljucivo pripisati privrednom prodiranju Evropljalla, koje je imalo sekundarno znacenje, niti pak politickom sredstvu kapitulacij<1. kojima Sll se oni služili. Time se ne smije tvrditi da vlastit.i osmanski privredni razvitl\k nije ometao povlašteni položa.j evropske ttgovine Ila osmanskom teritoriju i, posebno, manufakturna," kasnije jeftina industrijska roba. No ipak je opi/lani razvitak u Osmanskom Carstvu mogao'riastupiti samo na temelju struktura koje SIJostale tradicionalne i na Lemelju maiJjkave konkurentske sposobnosti osrnanskoga privrednog života. SJ~g-

-

nacija, št.oviše,.nazadovanje .!?~mallskih proiz,,:,odnih ~y_~_yc~~m~~tajaI)N2s.!!1!Lnskoga.-E!Lvredn~g.razvitk<1.

/Inaga, IIv~jk~ je p~idon.o~iln. za. EVJ..2pqm,,l\ poslj~d.ic~!!II.

\'iill.ii''.~Ldan!J.:'5.:.1'a.J~.~er.1Y.:ili.!l\vikk im~~i na. umu da._~_!I s~ohjektivn.!Lmogycnosti. r«:gcneraciie i mo~nizim.~j!0!!rs.~ii.!.J.?!~.~d'!.ih i drnšt.ven ih *lt!(Jt1ra_!u:nalljiv!.ll~ ~Iiko

IIkolik~j~~'lsl~J>.riv.redlla

.~T!~cJ~\'~p~-,-.

129

'J

.1I

~

IX. DOBA REFORME

1. REFORMA VOJSKE, UKLANJANJE FEUDALNE ANARHIJE I KRAJ TIMARSKOG UREÐENJA ,

Prema. želji l'
tus quo. Ona se nadala da ce nado~naditi 'velik~,teritorijalne,gubitkt1. kako je lo

'.

svojedobno uspjela prije zakljucenj&;BeogradskQ~Jnirii; 1739'. g.; kojC?1nprilikom su se u Sremskim Karlovcima (1699)/odnosnou ?ožafj:vcu '(1718) s~nkcionirane posljedice vojnih poraza baremdjc1!Jniicno mogle, revidirati. Tako j~ y~ds..!v.,_Os~ans~oga,Carstva sam~"cekalo'priliku da otpo~~e,rev~~~~tickG,a~I1..t(),t1v R,usJje. ~~~od su_bili kako uklju~!:-:a.!1j~I~rims~<>.g,Hal!a.t.a ti,car~ku Rusiju 1783. g., (ako i J.>lal!~vjlc()jeje Katarina II. 5mi~ljala:ETQti~ QJ;m~nsko.g~,Car,;tva. Carg~n_je ozIQgla.še!1i."grcki plan~, medu05taljmt,'pre~vidao obnovu Bi~..m..t~koga Carstva, koje je trebalo da. obuhvatiosmanska podi"ucja u Evropi,:s prij,~tolnico~ ~a.rigradom, k~~ v~alne dr~;ayerus~og'Cc!:",,~va;~mZantsJ.:~:i'Je'clU"e~ imaO p_~~~~i p~.s..1<;o!!st~nli1!.~aricil1 ..!lHuk. ,J\ustrij,,:;::k'oj~,se prilikom, prve. podjele Poljske1 1772. ,g. udruii\a. s carskom)tusijom, prema'~p~'je:projektutrebalo da dobijeSrbiju, Bosnu, Hercegovinu i Da.lmaciju.Za:Vene~iju,IiI!'bilipredvi,deni Peloponez, Cipar i Kreta. Za. taj je plan valja19pridobi~l i da;vl1ašnjega.lj&vcznlka Porte, Francusku, koja bi zauzvrat dobila oveci ~io' p!ij~~a,:' Egipat i Siriju. Rusiji JI! pak trebalo da pripadne Mala Azija i srednjoilitpCn'~P'~'~~Cja sve d~ Jqdij~(!). , Taj, ruski plan, koji bi zna~io kraj '.Qllma.!1Sk.iiga:,~_r!!!Y.!I-,,~!J~licio se kao velika priJ~~nj_~~a5la ~t!.=RU!!p:~c~L~r.~~lti'}at~u ~9.tu~~;crn~me_.m~r\!:..'I:II~ .~e Porta l1asla ponukanom n;1 preventlvllI '!4ar:, F8J".g:ot.l!~!=ela Jl!pro"tlv ~t1~1Je rat,~d:~mo~vi~a,!.~acanj~111 ~~ma.~~tej~ g?~ine:;A~..!r!J!p~h~I~_u p~m~c svoJem ruskom sa.veznillu !!o u tO.l!1posljednjero~I!1!!>s~U:rškQ.m ~turskolJ1.J,:atu" nije mogla ništ~~cU'!..e~~e .ne"-as.P9Iožel1jeIiJ!I,n()Y.J:lištva. .~~!~jv1!nQ.vi~tim~.Q francuskoj revoluciji, pri~ililo ja vladu u Becl! 930J79t. pr~.kine!,at. ~tjzm~~1u Rusije i Osmanskog Carstva završen je slj~dece godine (1792) mirovnim ugovorom u Ia~iju2, cak s novim teritorijalnim gubitkom za Portu: otada ce!l0'":u gra~i~u s ~a.r1!.~QI!IRusijom

ciniti

Dnje§t,;u:.

Nepre~idni po~azikoje je osmanska armija vec desetljecima morala podl.~~i ~cli su Selima !!!.(1789-180?Ha, teJ.!1eljitor_eo~g~ni~,\!!l ~,!!!IIIJ,skuvojsKu. 'J.1l!.di ~11~n,.otvoren 1J1P.~ah~npoput svog oca Mustafe III, spoznao je da napadima ~pnicli...i vojl!Q.-:!aktickinadm()cnee~!'.~()p"skearmij~ vii!!'ne može..R.!''y!ati_4j~lotvo,t!m..oH>,ortr'!,dicionalnimvojnim sredstvima osmatUlkedržave. 'Sel}rn llI. je imao ered ocima izgradnju oružal!ih snaga prema evropskol!1uzoru, po evropskim orga1 Tom su prilikom velike dijelove Poljske prisvojile Austrija, Pn1Ska i Rusija.

~Najv4inijc 130

mjesto

Moldav.ke.

disciplinom i. ~nifor~_ ni!.l1Cijskim .I!~celima~;.' eV~1>~1c!~:..I!.~r_U!~l\i!!!!\iJ~,*!~~pmJ ~~a'§JC?U.c:.P~ p'~v~.9.:dJ~l~ J7~~i'(.,$~~!I\;~~~~~~C?~.!!azvanom n~~af!1-1 Cd . broJne c~dl~(novo~ . ..;n ~e XR . .~ I"Q~tv ~'en!!,!:;~~g .l(tl? !Vl~'~. t. J~ ,';"Je -~ze~lj~ ~o~~

. . . . . . . . . . .. . .. . ..~~J9J'i'~~~~~~~~~~~Ii~c.>D!.?,~~~hi.'\' ... fr~~sk«;" Y~l'eJ~.~t~u :; ~~~~'prlhko'mreforme' VOJske'n~!I.l:t)lle.I!OII,IJedl
.

.J

il. ;0 m le

,,

lo e il

promiene strilktUie;iPak1e~oi1a;1"iaZvala"ye!ik 'o~por:.cm;Jani~~!.c.QiL~~e. iz~v~_ zabrinuli' za svoje povlasticc,sada S~ se razmjerno skromnojo;refQrmisuprotstavili i krajnje konzervativni beg~vi dolova. Medu 1>tojnimmj~niJi!:tiranima koji su sepobunm ,'U_~~I11~!iji.l'Ana.~c.>1ijipoSebl1,o. s~.i8t~kao.k~g.pre~ycidQik)~azva!.1dojlu Osm_~.~ Aga,Taj je protivnik'modernizacijenajprije bi~-granicni janicar u Vidil1u. gdjeje uspio steci velik krug pristaša. Do godine F97. pošlo mu je za rukom proširi ti svoj utjecaj nOaprostranom podrucju od 'B~grada, do Rušcuka3,'tako da je Porta zbog teške v.l!!ljskop()!itic-"~Jl!ua~ije bilap"rimorana.l:m"!I,j,odl~pmy.ezirskpgranga za~~
~ak2t~kO.P!?l~i~-~~J1a},;u~!ill~(ja ~ vojska ~.!--šip~la"l~..!r§fii~ril~.r~a time slomlje~l~cklh emIra. Bqnapartmjl.p'\Jstoo ma IP~ je, suprotno raCunu Frlr1cuza, v';;~aJ;;'t"pš1iia~a, iaJrojeosmanskovrhovniš.tvo II~g!ptu 11 med.uv!--:§n~~i~!~i~_n?~i~~!,6~:l.YiLšly'~rpJ! vla.stjm~Ii_!~UJ~,l~!:i ~rl.:._Jako Je bez o.dga
~

stanovnJst:vo,

.!.1.~poars~u__~~"~)e

B~n!l-p~~teracunao,_2~renu!o

P!.o."~I"y__evro.psJ~lh

uljeza. Osim toga, pobjedom_J,::ng!ez,"_n!'4 njegpvorn fIot.91nma.lo..prijdoga.kraj Abukira, 'zbog cega je francuski .ekspedic:ijskiodred ostao bezopskroe, Qonapartin ~_oI9Jaj vidno p~goršao. Jedn~~oi.eneu~~J~anbi~!!~ncu.~:cLprodor!l pr~iil ~iri.i.!:.: S obzirom na. francusko ponašanje, osmansko se drža.vno vodstvo požurilo ~oce~kom1799.slaoplti_obra~bem~~e~ ry~~~n~a'Ji.i0m:~EOg-~ga s~Te~(~n k?nt!n~~nt~~ansk,h}rupa ! endes~~~'.m~e preba~I..u..Egl.l1~i. BClnapartej.c uvid~ aa Je_njegov.P2~h~t _proI?~".: 2$~:~{e~!!logP2.fožaJa FfanCUSKeR.epuuITkc~ ~~enc ~apc:~oinK~!-licij:evro~skih .sili1.! f~!1~~je vojskov~d~.u.p,~~i~.~~ r199. g. lcrenuo eut'Frap'sp]re. Franc:uskavojšKii kOJaje'1:nrta11J.~"U-Eglptu JOŠje nclro vrijeme. IZd#"iiii:afi senakon

dviji"iQ!!L~c

ipaKffi2faIa.predatI.TCiigieske su

je3-;g.na teme1W"nurovno~ ugovor~1)žmedulftlgresl:Ci F~~~~::...'" ",.-- . ~ . ~--~-~-

.--

3 Danas Ru..e

"IL DWIl1VU .. Bugankoj.

· U Amicnl"

1802. ,.

-

131

Sada je Porta. bila o~lobodenasvih evropsl)(iiulUo~en P~rtln valifa.~:-zntije!~()vaje'i.0.sU&1ilikabio izab,riiii1\fehf.\iFt AG, !a.zhQ~JrzapQv.re:4~knl1)';;:iišltO!Lodreda. u ;;;gi.pt~ nnz.!an MU}.'[tIl.'medAH. On se ene~icno .!_~eozll. por~e ~Iakiiice. p~ b,i iznova~lspl)st.avita mir, Porta je Imkoll slanovitog ok\ij~yanja sankci()njr<.t1'>.Jaj I:'I.L\. IsLodobuo su se i u drugim dijelovima Carst.va opet pojavile tcndencijp. koje.sl! . ,,"Vri iel.ile illt.egriLetu dri(lvc. U središnjoj su se Arabiji pobunili vahabitiG, osohito ,:~!.:oii i p'iiriLans"kiza.~t';pnici hiiilbiiliLskogogranlc:l islmna: Njiho~'j;;;I~~r.I., fmjiJ-;:r>lkhmjaq uži~~!!j~..!:!~.~\~j.Jm~.tc III~vakl':...y!.?_~e, bio je ogranicen na životnp. lI\'jCl.c b,.duina. ..$'!.tld.ij.!!k!_'elll!~!, koji §U P1'1 padali jednoj od brojnih heznacajnih :,,:::dnih dill:1S1.ijaAr:1psko~poluotoka, prvobiLno knezovi beduinskog teritorija Da"ije. blizu H.iyada, vec 511'lamn;). prihvatili ~19:~~~I,,~.k\tJdeoL(I(§iju i .1!:!..godl!.!-!!.17Q.Q. !,1")širili ~voju ylasL, ~kupa s \'ah~tskilTl nai!.~olIl, na cijeli Ncdžd, unutnl.~ujc po,.ri'lfcj~z,.ra[JsJ\Qg p_Qr\loIQKa:. p..otQ!!!~s.\EI':I!!lp.ieli O§nh'tulija!.llaod.\Jzeti tI'ledinu, 1f;()(i. ~.Ie1dUl,~e osm;\n~o vrhovnišlvo lIad s\'eLim)(radovinHU!.!..og,l~.,iq..uii\t.av~li1ll. Tj'!lC' sc wci dio Arapsko~ pohlot.oka našao II njihovim rukama. NaJ3allmllu s~?adovoljstvopoliticki najprije pokazalo u Sr,llih.ne samo Ila ;"Jlldjn nacionalizma, koji je u meduvremcnu por-tao opceevropski fenomen, pa je 7ah\'alio i t.aj narod. Okrut.na, samovoljna vladavina janicara;, koje je k Lomn p'.Hlupiran gospodar ti Vidinu Pa1.vando~lu Osman Aga, najzad je 180,1. natjcmla ..,'1'];0 izrahljivl1nl' i ugnjeLavane'Sf~',rTj(:nmiilld~tada ncvil1cnih razmjem.l'Ia .-.::h~je IIsLallb 1.lio !?2~~ttlV~C, n_~z.~,!!-, 1~'!.rJ!.t19rd~(C.rnip'_orcle),...I2Q!jjclslol!.! iz oiro1l111šlloga~djackog okoliša, koji jeposLao rodollacdnikolJ1 srpsk~ Imp.žCt'slw, ,.,di1lJSl1okraljl'vske dimi.~ije Karadordev'ica., Oii-J~ z-;!uaLko-nspio pod'vrci,wojoj ~2li II;\Fp.cl-~io Srhije_UzdrŽati <Joi.~13,g, _Q.,
~r\

c

-

.lied'?<~pjslg..!!.~:~},(~~~~~ij.,\).~i.i,g~l1... Kao povod r~~~~!2i~e

\ I I I \ !

to š~o je Po:~!!:.:~v.!ill.a

pp.'ruskoga t0.l~OdU Vlaške I Moldavske', našt.ougovora;_!!lli.~j,~!.~_5)hje_d_l!n.!tv!ikj~' Je RusIJa, s obrazloženjem da se i~)~!.a nije (ria nurc!}I~~iiklmjnilfdžijskOg kl1eicvine. Porta se nadala da ce dio teritorija koje je osvojila Rusija moci vratiti uz p.?lI1ot ~Iolcoi;'a:-Š- kojii'Jl je - skl!?Eila'šavez I~edug.oposlije prop~!L_nj~~vc egipatske avanturc. . ~k'" j,:JiŠ.1!~ Velika B!.itallij<:i~~rist~!a c!J.1Jenic~1~o s~ :~~.~.l(0Ji.~~llka"odnosno rata s rtuslJO)\l,..t~~P.2du~~~ i)sirn kolonijalno-politickih motiva, pri tome je, sigurno, ile!m '.Ia se PorLa ukori zbog sa\'eza s Francuskom. BriLansko vojno ':J.i;...!~u!.':,Ic) :i pOYCC1\1101l1 obr::unuell01J1 gOl.ovoŠql egipatski,h

, IIw'~it

AIIIII"t-l'"šn,

6 1~,ko nazvani

potrmji

po "teltloljitdju

P~rl,i ':i.I;- ~ezal~e~11C !'.1.Y~'!;71J~ ~~~u~t. ulogu imala lnamjera rukovodstvo, svulmko, -i,;:lipa-:-_i_::~hv!llj!lj1]ci

v..liki vP.?ir (1812-IRI5). n""k..

Muhn,mned"

ibn Ahd ..I-Wahhah"

(1703-1702).

E"ropr. cest.o strahovladu jnnicnra na.zh'ajureiitno.n d4h.ijR:dahi je - I'op\lt oznnke by, iskrivlj.n. tur.k. rij.ci day. (njak) u Srbiji, slicno 1'80 i u "
· Hij.f. j. n 1~"n.t"ntin" su hili C,,";Ujnl i.

!a2 ~

i I I

-

Yl'si\n"tiju

(VlaAl,n) i Al.,k.nn
(Mold",,).,,).

Ohojicu

I I \ I I

MuhammeduAliju

I

i

- kojesu višeputa potukleinvazoreiprisi\ile-ih-da-istegQg.ne

ponovo nal?ust~;erI!.li'!i...timejill!i!~nska_ek!u!ediciia ost;J.l!~~'9r:t~P~Il{l.a.. Kada.je re{o~is~icki ~trojellisultnn Selim III. ~~,)V_~olu~io reorgan~zirat! cijelu vojsku p!!ma. ~~e.!Ii:nuQm.i,cedil,u sviblljiJ.1807.op~t su se pobunili janicari jm~1i naj>t~nog&;"lI.!IltaI1~aIQ~_~ije:bio ie z.i({il.v)jen, ' '--. J anicari !lU,se poormuli za to, da na prijestolje dospije sultan Mustafa IV',

I

I i I

---

tj '

( 180.7=1.80,8). osoba- inalih sp'o-šObno!!ti:-~~a8e~'_'!.~C-e"s~Ip!2titavtJat.CnjihovimJn.~ ~i]l~}. NOL'lskor9.~~azalo ,d!L!l.J..I j~nica~imum:§m)JIIt!1nalij!!r je Ilayrak~ tar Musta.Calo, pristaša Selima. 111. i jedan od rijetkih rume\ijskih 11lanakoji su hl~ ieCor~sJu rasp?l()ženi~ n,a celu.,Y..vojih.o~~,~~:~auzeo prije"~toliuc\~'i: sti1ij~ni.9 ~\l IV. nakon vladavl~~d~J,~ya ~dl!!-~,dana. Zli.nOVOj1; je sultana post~vljeli' relOfmama sklon M!lb.mi!t..lbU808-1839), brat netom svr!1;nutop;aM ustafe: [n-

i I

\ !

;iali riiliJereformama ~aimi1)iio'}eViiftio utoliko ukolikoje apsolutisticki upravljano Osmansko Carstvo, unatoc oscilacijama sult.anske moci tijekom više od dva desetljeca, u najmanju ruku nacelno još zavisilo od osobe sultana. A pros'/ijeceni suH.an poput Mahmuta 11. mogao je pomalo I\tjl'cat,i na stv:Hi, bez obzira na to što je raspolagao samo ogranicenim mogucnostima. Prvi službeni ~ill.no~a sult.~na.Eilo je iJ't:lI"~kJ~~r<\~tar8. .Mustafe ~ v~~~:g ve~h:1k1ir~diš~jije politi~~L~~d.~tak;~~da, k_~iI?!ije",_,~žn~~t",~

J.q:..'ul\a vOJske, kako bi- se mog!().E.d~zatl jlrltJ§_a~ ~v~Q.pskII!-,~ILa.thstavak reorgani28.cije u skladu s p-rlricipima. nizam-z cedit, svakako, više nije dolazio 11obzir, ne samo

zato šlo su novi odredi bili raspušteni vec u vrijeme Mustafe IV. nego i

7.ato~to su te trupe naišle na opce odbijanje svih mjerodavnih društvenih skupina. Zi1.tosu sultal1,i njegov velikLvezir mogli nastaviti reorganizaciju samo zaobilaznim putem. God.ii1e {orITIiranlLj!!.!!()va.j~nicarskaj.!-dini~~s"k.btl"-'.E.~E-<novi "psetari"), što prema!~f" p anu državnoga. vodstva nije trebalo bili na štetu tradicionalnih ji1.nicarskih, odreda. Tako se pazilo da troškovi za novu jedinicu budu podmireni novcem posebno priskrbljenim za tu svrhu.. Porta je, osim toga, spoznala da se zemljom u I.ahim okolnostima ne može

~

upravljat.r~ezdjelotvorne sura~!!j~ koji sl,U! rneduy"rem<:.n~yrigrabilCvias~ posvuda u Carstv\!o Doista je pocetkom 19. st. još jedva bilo vi!ajeta kojima su upravljali namjesnici što ih je postavila Porta. Tako j~B~yra~l~to1J!st~Ja-pašal.~C?!i' veliki vezir, uskoro poštoje preuzeo funkciju,pozvao rumelijske i anadolijske iiyane ~:d~if~~.~;:tUiJ(O?i's ,nflma utan~io.ne~i.m~~~~d.Q~I~?~~v~~~ao l?!e~~O~~~ r~rorrot1IT[t. ~Jera.!?.!:.~?Stl,g~~Tl~~!D~,.koJI.J!...?.!!i?Varao i.!i.lere.~iina ,!!J;iTIl

p~tenii.!5;ta[Q

I, \nt~!cs.l~a

POrte:K1!9

protuuslugu

tO~ a~o ..

za slgžb~n9'

.

I

(1rizl.!!!llj~ytav!1 iiY~l'Ia:inas1jednosti njih9v~ casti, o_nisu_priv
I I

I

autoJwmni ~~a!.~~rt~::-C:'II!lt"~dul.~~8. g7'dogovor je popracen "d0l<~~~~2.ro o.sug!!~~n()sla" (.~elle<1-1 ItLi/ak;kOJIsu, 0.;..1.. "~ _ oSimpredstavnika _'0 . ._,centralne vlastl;Sultn1t~ ,.____

9 Bratic SelimA m. j .iu Abdiilhanuta I.

1

\

10 Takoder ~.v"n JI/.mdar, što ~uaci. MO i Bayrak!l,r: barjnJ'tlU'. onaj koji drli. no.i ~n.1tavu.

On jt~u lnll\dosti imao t.ajpolof.aj u j"nicnrskom odredu. 133

\

I I

,

...

,. , ,

velikog vezira i

gll!,yn9LnlUr~iie (§e!lMili~~!!~1 potpisali i svi prisutni; odlicnici kao ravnopra,vntpartneri. " ,.", .'.. '

~~4~:j~:~i

.~~;~~~f~t~~~~~it~~~i~*~.;r.~k~~1i:~.:~:l~~~

~u, ubllfVe11I(og veZira.' Rao-,odgQ.Y,ID:m~ ~Q,.M!~.!!1.B.tlliJeo~ahra:-ao:poguDitl ,~vojeg!'p~~~rl!l!nlt ~rethodnika;-MuiJtafu:.IY.r ~a~9~ga ~elJf!z_nova.!!,S~I~!q ~ao~ltana;..posri!d" osI"ed~' bratciubi) stvo u QSn1ansko' ovijes!!:~~9.~~dušeJ Mahmut mo~.ostatl na Os..m~pB.Or!tP~IJelit.!!ij!11 a!!j~t~g.P!~!!t0fl J~lc~or~

daljneform~ke_po~u~~j~dgoditi'z~.,kas~iievri~em~ (~~~2_~):

.

..

O.s~a~8k.oJ~.drz~vno ~odstvo ~to~,1812;'~~Jel(),,~~p;ltl.!at ~ R~~J.~J'!I_b~ prevelikih teritorijalnih gubitaka.: carskl je. dvot ~oga(fra(mnatl na prekId odnosa s ~Franc\liikomll.s'liojo~jebio _u.s'!:Y~z~.'od j§Q:@i~-:t~.s'C~F~~tanskin.!: !TI!~O~ zadovoljio prikljucenjem Besarabije. K tomu je ruska..ug<;\Vorna stratja, u svojstvu sile zaštitnice pravosla.vnihkr~Ciiiia \!.Osl11anskl?m'<::a~tvui lsposlovala"~eoare~nu

.

g~rancij!lstanovite ogranicene aU~Q~9~ij~!:h.ij!?_~9j
no vodstvomoralo'l~,

pokrenuti

protil' ust!l1ikl1otrupe.

Kara.(tE~de, nm1~v

nepok~rni vo~a, .prešao jena au~~rijskiteritorij..~,~jegovi ~s~ g~~lcLg..rikljucili no~pm~odi ~Istan~.a.M.i1oš'!.p.hr~cu~ bogatQ.mtrg~vcu_ipoli.~icarl!'s~~mn~me na_ko.illE.10,!!lIS, k.OJlJe;.J!!1~b..r~n,.za vr.~_ovnog',kO!:z~;fujJldregent:;-~po~gao <;I,aga Po~ta

pod.!!.pre,iprizl}a

u fl!.R~~iji..J.'.M.o

~u'~rQi

d9!>ilj

Qgr!l~Rf,:nlf!l1t9nr;;IIW.W';"'"

uz novoIIvedena.s!psk~.$iYi!!!~.~L~va 1Ji~~~~t9.i~s~~~Bi.!l~ijl?!!~~' Kako bi sada stvorio nužne uVjete za.dugo planiranurefo:mu:,.vo]ske,pokušao je sultan Mahmut Il. neko vrijeme.susta.vnoiskljucivati utjecaj opozidjskihsna.ga.. Najprije su na. rc:~došli mocni ~oji,.unatoc"dokumentu.o 6uglaSnosti", nisu pomišljali na to da svoju mjesnu samovoljnu v\;idavinu,.podrede interesima. cjeline osma.nskc;.države. Sve više !!U~ posvu~!UI::9arStvu ukl~njali'b..$ovt10lova (dere6eyi) - 'Ilkoje trebalo, i grubom siloin, pri cemu su važnu ulogu 1IJ:i.ah oifretlt iek6an-i cedi~. U provincijama su se opet posra"ljali.,uimjesnic;t Porte, ~irn!:k ~o kr.~.ta.d~~ili.,g~i!!~~~'\.~arhiia.': ~ia.t~.D5as~ip1...!!W.s!!~,Utoliko Je drzava Iznova zadobila sVOJprIJasnJI,.~entrahstlckr znacaJ. Time su, .dakako, problemi države Osmanlija samo'neznatnimdijelom'rijC!šeni. Sarrl0 je jedan od n3:jmocnijih.:ci~~ togaYt:l!!!1eila.Tepedelenitakolter: Tepedefen1i) ~1!:paša pokušaCl.~tci' .'od',. Osmanslwt CM,S_~. .~_.rucj~," k~l!.~lj,~ .Y.La,dao.. Otkako je 1788. g. bio P.~ta." eq:,;~ nC!:11ljes~i~a.'sa~dža~a.Ja.njine (grcki Yoa.nnina, u Epiru).~ondje je'su5tavno'izg~adivao'vlastitu p~luauton<,imnudržavnu tvorevinu. Do 1811. g. \Ispioje sjediniti' veliki t.efitorit,!!južJ:l0jAlb~nijii, ~.~usjednim, grckim""pmlrucjima. DrŽio je! privatnu:vojs~~; vl3S.titu mcinlaricu i cak ~~.!a~~tal~~.di_ili'!1ais~e.o~_~ s_~oiiikim)rJ!ilrr?a.' :r~~E!,'!!:Ali-p~š~ ulje uv~!9 !2 š~~tt.!Je sultai182 ,.g; sliii.~. Ka.9:J~?~~IYJ~~!Juzete"..volne mjere, udružio se od verace 1 .s:"rckim'bord" . ~...:. Na.i:iOimJiŽiSJe.!t~.duvre~enu'..za.. va~ioi~:gr~~~-, s~~ri~v;jš~~ .9I!mall~k2g~ Q.1!-!5tvaJi~~el'!.borbe.zanezavisn~!!t bie)j~,:~jQjsa~~Y~kj.h in~el~ib~ navan 18.14.g. u ~.L.:.tzy. I~riiii. filikaJ,ctf~j1et~tl'a. tO!!:"pblh,k0IltJ. d!l!~t~p er~elTh:f"".jo i R4~i.Jaje,zastupljena generalnim konzulatom na cikladskom otoku .

---

II Napoleon je nekoliko ljedana polom (24. lipnja 1812) napao Rusiju. Za taj bv. dOlllo\.insk.i ral bila je potrebnA ukupna obrambena sila Rusije. 12 Ali ne i sam j.udalizanl. . .. 134

kao I~.og une mti šuiuše. Irao bez losa roI!!. ;tVII enu ;ala ",ojhov liI1i !!Pe gao Jjp.;..,'

Lva. ,. šao "~a, IISU :jeova 'etlt U~t iko ko,

Teje CI,i 'nu us',ak lša lne >g~ JSyo ku

ski

Mikon08u, utaj situaciji kazado\,)~ti\utjecjI,j ~U ,Grcima.. U tu!,~I.a j~ svrhu Petro~adu kušala :calqlst~~Qv1j~~agr voj!1aikola:~!~~c.ioM~,!1~~'!:"je odzivau samo. medu:'8tanovnlitvo~rn,,"'po' . !'t', ~!1~",1~"qr\!~II.'f~'I!fJ4n<J u Istanbulu k~jrod ~ilredine 1:7;-'st'8m~' u ave ;v~~Hit''e~~riai.:;;anj8li.ur '[),LLI!. Qsm!!!!!.~ -'_lLrs~va,ot ..a'Su~d~,}+v~~"'.p'OZlCJJU:,.9.!~I!!t\Um~~ ~~\~\!PP*,i;~ir.a\hlUs.he-_ le~Ium'.08IC!b~..IJacku~ ..po.1ae~ot!1'; l:..N ~ad ~e_]'a~I~~~#z~ ':~,!,~yatlC! 'I r~mUUJ~~~> dllnavs~nezeVll!e, gdje s'!.o~ l!!1.g'\:I8, :yl~tl'lpo~da~~isiLuaci: jQ!R,-ma.kpo~van u:pomoc 'Muh;U1::II~!:..dA.!1.koji'ku !!Ied_~_v.~!ne.!l'!...!!j\:gipl.!:!..i~

gm<.!~jakll ~ici~

moci. Eg~patskojJ~armIJi. k~jaje bila P?d~~~slvol!!Ibra.him-

-P.!1..še.si!!~ ~ M.iiIi.!l~m~a:,Alija,- u~j~J~_u~s,ta:njc:i!!!~~.ada!i!e~a~ ,I!.~ar~c:

Neus 'eš ~ki~cent~alnihJrl!.P..aJlle~kfu.i\~ni~~jošjej~!I'JJ.l1llil,.P.0!azalak~~~IIa., mo ern!"_~!~~!J~.Y?~~k.~. Kako JC10rmlranJe novIh, moderno orgamZ1fanthodreda, :poput nlzam-I ceiJlt.odnosno sekban-I ceeht, uglavnom uslijedilo b'ezjanicara jerslI sekban-I cedit samo formaillo tvorili dio

-

- ~tako pri postojccem

odnosu snaga. unaprijcd bilo oSIl(teno na uspjch. ~ak?_je sada novi, odrfd~r,?iran _.p..2SUO}el}2..m .mi!:A.4U!..~ pot.ek~o 1.Z.red~va Janl~ara.. Za. tu Je dlsclphmranu; moderno na.ol'tmnuI uVJezbanu Je. di~icl!.d~..ojaje;5upro~~o dot~d~njfin yo~a:ilm.a_I:!!!1~~~I~' orlJ~~!k!!i!ci~lli2 !!..Ilislamskim .m!!.k:iim~?},~.U~gr!',d,~!!a ~~~:~y~~p.~~ih"il!:!J.ruk~q~~I~. syaldjanicar:ilii l.)~.ta~~()~()..§.~a~i.ti na. ras.p'~la.~aQj~..!§~i. J1§I?9.§.t;~~!jilnjel}1.od~~
korpusa

~

,

,

,

1?l!j~t~,o~p.I!~~nje Q]~rO~l<;. janicarp:. No cini seako'<.!oq!ovo1iIlone' da je Porta samo st!!p'~nove to i .cekala. _odr~ Trupe l~!.!2-j~ vjerne vladi uze e su, 'lai~~, ;;Stanilc .~}jp"ii.fp.~~~f_~aoJ~~v~~ za..p~kE!i!yih j~!!i~a!2: u gl~v-~omc graclii~ Qo~w je ~,ao.u hi~~~r~fi.hP()d 1I!!~i'l2!!i]..!e~~.z90~a (\laka-I...-..ayriyc), Tada -13 Tom je.prilikom smaknut posljednji Canarioloki Portin tum...: Stavraki Aristad.i. Po.lije IIjega taj su vailU poloiaj preuzeli rod.ni Turci, koji cesto nisu hil i dovoljno prip..emljeni "'... ta zadacu jer nisu dobro znali strane jezike. It Rij~c je o .inu voj~ode .pomenutoga na str. 132, bilj. 8. I~ Ondje je vec od 1796. vladala J:"tU"rsJ:" dinastija. 16 Domišljanja prema kojima je Ibrahim-paša bio samo "astorak l\fuh..nuuc.)a Alija. ILelni.ju nikakva temelja. . 17 Istom su krajem tri~esetih godina 19. st. U Osmansko Carstvo opet pozvani cvru"ski vojni savjetuici. i to gruP4 pruskihoficira pod vodstvom Helmutha VOI\Moltkea, k.1.snijega geu"..al. -rcldm.nala i .efa pruakoga generalštaba. . \I Rijec je o Drf"m". koje su, usporedo s povccava.njcm broja jC1ucara. ou prvoLill1.ih kompanija prerasle u bat..Jjwlc. 135

je Jikvidirallllajjaci element n taboru protivnika reformc. Sultan ie definitivno ra5~~i() j~!!i~a.~li.g_d!;~.Q,.~~eyhtilfslnJlla ..Knd~~51e MellIn.et.~T..'th!!.~ren!lli:l: ;slodob!!.~.iŠ:~I.<_~ut~~d Jb!O~.!~!},~!. JI:!t!\i.ot1.~ bio..9~tar p'rotivmk 2;'ake rcferrnc, uvelike IItjecuci na janicare i medu IIjima cesta raspirujuci nemire. Unišlenje jnn~iUskog atlreda, bez abzira nato.1ta je all, nesumnJiVo', poštno n,'podnošljivim IIl1utrašnjopolitickill1 opterecenjem, znacila je slabljenje obrambenc $posebnasti Carstva, što. sc nije magla sa.qvim nt\tloknaditi formiranjem odreda 7,a nadomjc3tak, tzv. Pobjc:ual1osnc lIIuhamedavske vajske (nsnkir-i manslire-yi MlIhllll/lllccliyr.), lo prije što je driavi izneva prijetila vanjska opasnast. Pošt.o sc iJoJvievropski sustav saveZl\, poslije obaranja Napaleona osnovana Sv~ta alij~!!s1\, n ije uspjela pehrinuti za mir i red u l~vropi prema odredbama savez3te olwncat.i ;"r':;];u berbu za slobodu, poduzeo je lrejni.~,!ve~ I~u~ije, Ellgl~J(I)J frnncu:>ke..zit.i"~i.!.,i~k i mornari.~.!~Rg.~lu~at,.za..spaša~":lljeg.t~kog~stiil!t:.:\LrsJ'!. IInišLiQ"e~ln1l.IIslto,,";ipat.sl
.,lB.~.\LIJ&9vorom

ut.vrdil<~ grcku

nezavisnost.,

":')r;~1'_~~J. Porl1\. le mu privoljeli g(J.~j!IUdalla ka~ilie. Grcka se, privrmnr.llfI ,'nalliccrra na južni dio grckog elnickqg podrucja (Pelopollcz, Alib, n",ol.ija), )!l1C,ldillilivl.lO.j7,9..vojihtl~-~1moliskoga.:~(I.ržilvndlr.~.klo!>a:'-I' FfilllCIIS)saj~ isko. -isl.iJa slab<Jsl. osmališke-(rrz;;:~eza' prosirenje svoga kolonijalIlog carst.vi1.na štelu :,j \'šeg sa\'ezrri1ta: I.iili.J]~ri~lla je bJž,~!:.Jojije još sam0.J!2mi.!.I~II? ~io p~)(1 o;rho\'rlol\l vlašc.uJ:QJ~. SrpsJta. se aU.~2.iiomij3, moraI'!.pro.~.t:i~.j)nclie ie u.kol.QY.!lli! , G:\o. i ferma lrr9..p~os.taVJJel1..kl1~~.20 ; osmanske ce vr hevništ vo 11b !!t!ucc ?.!!~š!t:U()f,

-am0 obvl!i\iSrbije da placa 4anak i I'orti prepuii.!:.il..!!.ckc PQgr~Ii~~~:.t, Sad;, je i 1"~Jhamme,9..A-H.podni.o ~aculI za S~?juYo.llIt?c "!lipuu

ko \'i~~ n ijt!-b'\1rzllvisl} i _~amJesni~jer

j('! l~ra(Jio,

u _GrcJ~oj:-_Zal~!:.~? 1J.~(qn:'Lvo!U1s~()!!cellJa

~ I:.gip~uL!,§O::;), ~!I.nŽril1 i ce.Vt!L\J,~~!.!.~~q~i3j.Ll.!!I~!1. Da TaZVlasti

Mamel uke,

I! cijim]c rukama bira~lna mac.. vIsoki'porezll. prihodi, on je 1808-1810. g. !,Ianski oduzeo njihove posjede; koji. su inace neminalnQ"priparlali sl1lta.nu. Kad;,

s~c~vecl~rp?:r preth'. t.e mjere., dao je -181i~~.;"i)_odizgevg!j)1I1 !' c,'I'.'J(~LovanJao predsteJccIm mjerama pretlv vahablta, pezvat\11ta svecanost tn 51.0- :'

~e ~oceo p~ill1jeciva~i line

vodeWI.~I!~m«L~~15!~ira u .kairsk'~.c}Ja,q~ll,\.~~)!I.roasakri!ati. Zatim je uao

~1I~iavn(11iltvidirati cjelokupll'iiimiiierui:~i'dqlštveni sloj. Time Muhainmetl Ali nijc zadobio samo polit.icku'iii;;c"it~l1mrnego j' gospodl\r~kll jer je. sada posjetlovao I~i.i(>k)~;ip:.1t."l;o obr,\(livo t.lo. Tako je ineg1to 'iz,c;radit.i nove drl!:3t.\'eno-ckeneIl\3ke

19 Kraj N,\\'ru-i1l;1,nn j\1~o7.np"rl1\nj obali r~I('polU~'I.a. ~:J Spol!lr'1!111i l\1ilo~ Ohr~II,)\'i{.

t:3G

r

strukture; suprotno osmanskoj Por~i,.ou je ~drtl~ za~rugolILllI"ovodioupravne refOTl~~ hfduiliijski razvoJ I osniva.oplanlaže pamuka. I( tomu je stvorio jaku vojsku ii~u flotu. ::; rrv~!n.i!!t~1iiT~ a~nJ'~ra Mu~am~l!!!a A.IUa bila suzbran'e ;hab . . . brzom slijedu ~0Jta~~Jao.!,v.
SKI Dokušai

.

~p

OSmVa?la Qrža.ve do dalj.P:E;~_ odgo4,eri, a. vahabiLski Je I!QkreLta)ducih

s~9linjak godina osuden najleznac1tJnosl. Usporedo s operacijama na Arapskom pc;ru.)"toku,MUIlammed~lr uspioje z~!žti N..u.~J~,,,Q!.lli9:;no.M'!j~,yM.~j..2!!>-~\!~!!!;.. Sada je uspješni vOJsI
koja u nuždi imapruiitL2!.Il~!!!1U,_p.om9c; 1"'OrtaJe ~ao protuuslugu - s obzirom na rusk.1I potrebu}a si~J.lJf'icu - ~atvorila. tj~~!}t.e..z,'!...r.aLJ.le_h!od~~.!: .tr~.cil!.,~~~~~a,

štQ~!.,I~V?~I11~2I..~~~~~J.I1.d~~.~~b~~~q:.sa 1.(' (C),11Ish9al!!t!t

rr;;!.!.!:~'2.ke I Vehke ~.r.~l~'

budu~~~iilJlIg~l<..p.::2!.'~1!.I~s1~)!;a

s.I!.I~oba na 9..!.IJ,:ntu.

l'slicli:I
sust...~

!T!i~r:.!I-koj aje'.J.)fi!n}lrnJ!.,.bila.~

vo ino )~užn"..

sfil\lf:oje le il prvom redu slnžio nadarbinski sustav I sVe:!više

S pah ijska

vojska,

op-

je, kako je spomenuto,

od kraja I!C-ŠCgubilana z.~~ju

Il k~J:k;.tc..'1.!1~!..~~}.!!.i!l !..?!!i!!n.ih..t,r~Up.\1:.P.ta~en.ib_u.. !;oLgvu. Tako je fisk povtaclO sve više"tunara i int.egrlr1lo ih u sllstav zakupa poreza, mada je pocetk~ 19. st:, osobito u AnadolUi, još bilo mnogo llI1.darbi IIa. i'.lnogo je tih nadarbina odllzeto uživa.ocima vec li vrijeme Selima. rH (1789-1807), jer su prinosi bili potrebnI 7.a financiranje odreda. nizalll-I cet/zt. .Jili!llt~ll9J.e tin:1.i\LkaQ._

1831..~.i,t.?~~og Hnanillsk~~!ica refoJ'~L . IIstall~va .do~u~.~ LikvIdacIJa tllnarsiOOgšušb.va ilije Imala !jamo vOJI1Iaspekt, nego JC 1>110. Zna: cajna i pa .razvitak oSl!1an~koga privrecl90g sklopa. Naime, pretežni je dio zemljišta s~ ko!!.ccntrt!Jt.!U1..yi
--

nije bilo po~riied'ltiki'ai'ijanTefeudal.h9!U!.!!~,~ava,

jp.rj~ naci.U_,~VQgJJ.i~

\L

21 U ~vropskoj !,ov;je.""j Hter..!ur; najcešce se iskvareno piše Unki.r Skel i ili sl.; na a7.ijskC\jobali Bospora. 22 Pritom su' st..novi!u ulol\u imali, nesumnjivo, uspje.i Muhammeda Alija prilikom konfi~kacije.7.em,IJopos~~daII EJ!ip!~ ~t~~~~JtC ,~~~ d~se!Ij~" prije to~... 137

t2iše.tvrtoi1..a'!L9Smanskoga.feu!ial!!!na._Jlaimer..B.!i...:..~a.~"nilt~lj~4.2..~.no;~ k!mpika u a~aru.. ~io:isti k~j,~r.ij8.!~i.i.m;:;f~M,P~~!~q,}~,kli1~1!~ k~ .i$!lna~_dp'opratnl!u.2J~varelldali!ma. b1o.~~ut~c'!!1~!t,;}r~~~!lq,~1a~a ttmars~Quustava:preš!l'su dO~
Ti liUzemljoposjedi obuhvacaliotprmk~~Il;~~UP'p~pr9dulti.vne:~rŠ~1«~_OSmanskoga Carst,ya.

..

."

.

Da bi se stalo nakraj divljem bujanju zloul!Qtreb\javanihzaklada, koje su umjesto dobrotvornim svrhama služile:jošsamospaša.vanj~:imov!ne od zapljene i stjecanju prihoda. povlaštenih osoba, sulfanjcha.branio Mu..da prisvaja' ostayštine. Time je trebalo osigurati nepovredivost.vlasništva:1takOzaustaviti zlouporabu zaklada. Osim toga, ustanovljena je ~ntralll.a..bla~na'u' koju je valjalo' otpremati prihod postojecih zadužbina i iz kOJe'su' se imali.p'oClmirivatitroškovi za vjerske

ciljevei za.uzdržavanje''uamještenika. .

.

~di osigura.nja djel~tvorne upr~~.~ivi1n0n:' po~rucju, trebalo je stvorl~1~retpostavke za Izo~raz~u ~r~J:lI~I!ih...Q.soba.' ~ec.k~aJe~; IW!::~~Q~a.na!:..~ko!.a.J~~a~y.!U~Y2J~e~~e.!!J~~~t..1827~t~Je vOJ~:me.dlc}.I1.~~.~ S~ it"'TI!1Lf~~E2:~.~~o~..<.M~~b;'fili1ifi.f~'Y.!h;: . . ~.polazq"cl f.'Hi"o1)r~zovmh zaVO
Je 'praz~me u ..nanjU

~opuniti pripre~ni~ tecajeviI?a., ,~i.:po~~ebe ci~ne ~~ve 'os.novane su na.pra.ksu dvije više skole. ~rema. p~'.mJ.~ru Muha..m~!2lliLIL.1~gIRtU. (L;18~7.. pr~lo '~f: slanja s_ti~ndil!.~~ prij~ Sy"~ga.v9jniIiLn)s..l!!i'~i!u~.i~m.J!..fa. - u_ev~~~~~aye. Svakako, rezultati. su svih tih mjera.,isprv1I; bili vrlo o~kudni. Broj''je moderno izabr&ženih strucnjaka bio./leZnat.iip. p,r~tež!!~Y.~.i..naQ.!!!~Q~J!iJ! Osman\ija U~da, s!:.Jkao i_p~i~L odg~jala u tradig~~~l!!l;!ru[~!!§~!!!1.$~QIl!,.ma (!J1~!!~p),...Q.4~osno ID.edr~~
od l~~.zvao

Q1mlstl1r!jtvo.

yanJ~klh

p
To Je preimenovanje

- sa

sta.rimpersonalom i uobicajenim 'nacinoqt:ra~a,.bez i~~ve struktur~e' promjene svakako, bilo sporedna..pojava, a ne pocetl/ok..p.rave reforme..I5to vrij«:~i-iza. reformu

I

I

I

odijev3;l'!.i~. lLg.l:~do\!..i.ma ie'uved«:n uYed~!!'~)!1'.Qpš~!.r odi~~ja,...N!l5en~j~rballa za~ranJ.e~().Umj~o ~jega jeleyorije om i; sj_~rne Afrike.. ~.

I

I

j

J

2. NOVI POREDAK (TANZlMAT) ~ljed~ci zadatak kojega se htig. plibY]J.tj~i~~Jtan..Mah~lIt II. bijQ je_l!.otl!.II!1.G. preoblikov8:!ll~~!!9.g!:.žlyota oevf9Pllkom'I1Z01\l;: No:j~dva.",jetu"najbližoj okolini

I

I

II I !

.1

I

,. I

~uItana.D1Toosob~ koje bi uYidi!lenuzn~ .Ie..~r...,;~M~q)nIllQ.brojnim~je p::oseb~o Istaknutu ulogu Imao M..!l§1af~~ k~lJ~ l1~y"an, "otac TQJW!!Iata". BIo je siii jednostavnoga carigra.dsk<>g'službenm&:zaklade~.dobio je :samo ogranicenu .školsku naobrazbu u kur'anskoj školi i medr~i, J.n,!!za.vTšiv~i ih, zapoceo upravnu karijeru, 11 kojoj je postepeno' n,~p.'iMQvaQ..dIi:.g'elnog voditelja:' Neumorno se trudio proširiti svoja zn~!!J~. l(AO.!!It1Žb~ni~p~~~ns~Va.'_ o o11!""višegodina Itao poslaE:i~_u..!a.~z_u,__~d~o~o t~~~?~UJ stekao.J~_l!e_s~~ ~~~~.~~~~~~ika n~$o_

138

vo

.o II.

*. i.

L,!!~d_'!J~..!!tJ~pE,d~kii1lrušt~,ni živo~ rnoderneevropsl,e. ~r~a!e. KaQj~ postavJ.i.~n.za,min!s.~a"'yanj8kib p~va~ .'yrati()"~e IL~~!,:!!sku:P!ij.~to!!lic:~ i,J.838. g. dobio ladata~.J!!...I}~~I.'!Jed!!~lt!!~ela, fot~ra!1~!\o'u.. tu' ~u is~~~~~!.~,.~j~~o. reforme. .' ,.., " , ---'.IL

="~tnu!

~oga. p,2slaLEmroje 1. srp!!ja 1839. Obdj~la_pala je_U'~~Ž!1ost..!ljegovu š~n~~sto&'Q.Q!~nj~n::::sTnli-

Dije_d2!iyio__z!!-!!~~~ak

;-

iava...,!~g2~~vot~~.

1!-

,. - ~SV~lItgiiii~FiI'\ii~ .!~t0!!IIe:lgfesudobi\e

AbdulmecltuJ

-.

LLi 'e e

la Lu e II ,. a" )

e 1

{l&3~1861} kao'nasljedniku. im.!I Tanzimat.1

Ha! ri t (Snasonpsni

0:t~,2!'eda15)... proveden~ su u više faza. N~e..I1Jog ašeno_"~a§.ill!carskq p ~m~~.!L.~~u.~:..~~~}~~~~.!ht~~~~!!~~j._~f,~~,_?~.I.~ane.On7o..1tnjl>l~i1o slje.9~c.!.,!lJ1cela:slgurnol!~ .zl,!j)fa, casLI I' PtlYJ!.~1:19,g vlasm,sLvaj' uvodenje pravednog i..j
-

-

pr.~ed.!1Lp~sL~.l?~k.E,;S!lIL1'-~ti!! ~ voj~,~!.~c:jU«:..1~43;..~r(J_\,~~n ,u clielo. D?Lada posve prolzvofJm susLav popunJavanJa reaova 'dož1VoLmm vOJniCima. morao je us-

tupiti mjesLoopcoj roj noj obvezi. Nakon(redif). pet godina. aktivne-službe obveznici 5\1 morali biti na. raspo'aganJii-k~zerva Ta nova, pionirska. regrutacijska. praksa unijela je va.ian cvropski element u organizaciju vojs!(e. Principi l;oje je objavio Hall-I ~erifnosi\i su, dakle, obilježja evropskoga liberalno-gradanskoga društvenog poreLka. Ujedno su znacili jasno odricanje islamskog., pravovjernog Lradicionali1ma. No kako konzcrvaLiv!!~ vjerske snage ne bi strahoval~ i da bi im reforma bila prihvatljivi.i2.,u Hatt-I §erifu je posebno istaknuto znacenje rellgij(!,]soja-bJ.tmala iad~c!:l pru~~L držayi, žemUii narodu nov~ m~-;a.fne~nagc.

Cinjellica

šLo su

odsada i .kr.š.~lI-ni_.i.Zid<wi...b.ili..u

principu,

uzdignuti

na sLupanj

ravnopravnih

osmanskih'gradana. Lrebalo je da, istodobno, oduzme cvropskim silama mogucnosL upleLanja u unutrašnje stvari Osmanskoga Carstva pod izgovorom zaštite kršcanske brace.

Dalji su se reformski potezi poduzimali u brz~.!!~~Jij~~~:P9~~1e je rCOfgJ.lIizirano prema cvropskorn uzoru, te je uvedena snažno centra~a provincijslca uprava po francusk2.1]1 predlošku. Za oživljavanje privrede, nil-pOSIJ s olnirom na postojanje štetnog'lihvarsLva, l~il!Je na privatnu inicijativu OSIlovan prvi novcani zavod u CarsLvu, Banque de -eonstantinople, ',oja je, meduLim, 1~54. pala pod stecaj. Dvije godine kasnije namjesto Le banke ustanovljena je Oslnanska Banka. (Osmanl1 bankasI ), koju je osnovao francuski kapiLaI, a. glavni joj' je zadaLa.kbio utjcrivanj~ vanjsldh zajmova. , , Me(tutim-;nedpstatll~reformesasto~o se U.Lome ~~ojuj!jedno~trano ?li!Lo~!'ao.. S~!t~!1pa s~,- isklj!lcivo:a~s.~cl2d~~~ev:...~~.!L-,!I~ije~_ ~~._cIf~~).FL ona. 11.!l!U1!!!I-1a. veze s .~.~ropskl!U._na~o!ii]g.r~~~ suv~!1~~(aJ~.!1~Je bilo IIsta!!.ovc, R~imjeric..!tPE-.rlam.!
231
U isl.o vrijeme dok se teško pogoltena država Osmanlija Itušala.reformirati da izhjegne propASti,iznova sc zaplela u sudbonosni suko\)~ !l!..~ls.I?Jesi ~~~.~~!iže!L Z~_'f.I.
.!l~..t~J 1~.~zovL,y.~~~c.M~.hm'!tJLodl~osl.o..~o~,I~lJ!.tJecaJII.

~_

~uTW:ii'UHeda.

Alij~.~1 Siriji1,' i,lu J?~krajiniI i,!.l1ov~"s~avllJ.'p~~_!l~p'~~~m3:!!~J~ll'p'ravu. E~~..'l~.!~.~to Izb,lO~rlJ~al~i..s~~_po!~zaJa s: J.~lla}\aj~oc !5~~~Jicili.su .;:~g ':~:mlansko~J).!~~Y.!!lk3:~.? J?.o!~.~TII..llUP~J.!!..J~9.!h!~!1J.J:I1~.um1~.PromJcnu na prijestolju, koja sc zbila'nedugo potonf,'isk6tisti!a je osmm\sKa Oota kao povod da prijec1e na stranu ~1.1!hi!-m'!led,a,A.lija.. .. _'~ rel="nofollow">... , Nes.retJl.itije~.!~ta,.P9rte yrgtiv svqg~ v~znl~.nei,z[!!:Y.I!..o .ie..:'ipAjQjIlK!i!iinalJel.(1s~m.a\I..!!le(!,usob~I}.!.I1 Od~~~I~la ev~oE.:1.!.!},.~'~...!.t~?tY2'~.bv:. !st'o1h\'U.~J:!.?~" L?~)k J!...~'rancuskn hczre~ervno..!~aJ ala ~~~:'}! .~ !!.~~e~~ .~EJ~j?I7el!.~~'DrlT.~~!)3-' (. u.:5.~tjj(lJ~ruska i Rusija odluci~~.su..tzv.._L.9.!:l.
,.a.J~llgksk~'lje

kOJe Je stekla

.st.r:c;ho_yaI1t Qiprev~ikogjacanJa

ugovorom

u !Iunkar

fr<\li~u~kog

supamijta

!.Cist.odobn(ptnastojala osigurati put do kolonijainog carstva u Indiji. Austrija se l~!wde!' prikljucila alijansi, s jedne strane radi ocuvanja svojih interesa i pretenzija nasnproi. drugim silama, s druge st.rane i 7.bog legitimistickih razloga: habsbl!.I:~kiJI' "

"~tr htio 9neTllOguciti

d
dinastija

drevnog

ugleda padl1~ kaoJrtva

I

.

i!]!cP.!.'::'iil

...,Iikih sila, Engleske, Francuske i Rusij(~.

--':!il;

t fc.liriju' slialil.?!illo i~ ul~lrnaf1vnL7.<}.I!.!,l!!JvluI~le~!!v\lijl!..I~odf,t~lPi_

Part.i sjevernu Siriju, sv_~te..gr~d.ove (Mekku i Medil~U)J~.r~r2l!126, da:,:rati jedi!!i.c~ '~!ske flote štp.su_s~le. \i.:iTI~goVinrr.:u!.'lIt1in' priznin'fh6vništ vo ~snHI nslSQg ::lllt~~. ~au,7.vr'.l~je mog1}O oCe~Jvati ~lI-Ce_dohi!i.!!J~it',)_ Eg.i~t -.~:_!!eogr~jcf'nu :\II~sm2I)1iju-_li~edn?1 a P~1es~inn-
r\luh.al!l!.1!~d.Ali jeJ1rill~'atio ultimatum istom ka~.a.su se engkske trupe iskrnk li Si!.iji. Kada S\lSC one na francusiti zaht.jet'11;.;l!oh~ povukle, stupio.je lin ~.'naI!UdO~9!- ceLjdj \I:1l~'? :~j~ tir~le P~rt~ ~~g~~}Ii\.Egil2atJ,!1O~p~~red~~u p~kraIlnt!. ZcmlJa ce ubl1duce bitI vazaIna dr7.ava-,cI]I"ce su.v.erell\~.et.biti ogramcel\ salJlo ~.';odj;jnjitlldalll\oll1 sliltanu, formalnim/pri7.navanjem ~srnanskog za.lcol\od:l\'stva i '.'J"f:ulicavanjclJ1 egipatske armije na \18 000 Ijudi.i To veliko smanjivanje trupa (na jedva više od 10% prvpbiti1ih efektiva)' trebalo je pnernoguciti da ubuduce i'.inil.unmeti Ali provodi ekspanzionisticku politiku protiv Porte ili na racun evrop"', ;~!:jh velikih f,iJa. Osim tuga, ,'dvoma alijalIsa pozahavila sc prohlcII101*' .tjc~naca kako hi ga rije?ila

IHI nov I\ai:ill; tom se sporazumu

kao peti partner

priKljucila'

j Francuska.

Odredbe_ u~0l.a II Hiink.~r.)sk~I~~~l.stavljel1c s,!-!'! sT.pnj,uJ.MC'g,."i}yal! ~Iag~i J3..l\5ija je tU!l':' 1!IOra1a napust.iti I1J.ogu prg!e!<.t:ora 9.J!~~I~!togc::it!~,tva:.:I.iesnaci §.!! :ii'lh_b)li tr~i!l'L?:..,!.~\'orE!!.Dza .r~,:f.ne br?d~)Ved()k se Qs,!!.~!skoJ;;!!r.;!~\'o .!),Q)1illazi u T'tf.nom stanju. ~"''''', --Porta. nij-;; sudjelovala ni 11 londonskom ugQV~!:!.JuL.ll ugoY0r..\!...2.!J.25ua<:ilila. ~ra i'i2~icnical:~slH~p~a7.llje

koJil(O j~Q~in;'ll1Sko

_Carst.Y.,op_
2t Ondje j..~~ill Muhammedn Alija, Ibrahirn-paša. rš.iofunkr.ijugeneralnog I1nmj(::mjl,:~"\. '25 5U JUl\ istccno

od Ayutl!\pn, današnjega

1.G Otok je 1825. dQdijeljp.ll Ibra.him.pa~i u~t.?nka..

JAO

Ga7.ialltcpa. kao nagrAda za Cgip#1lsl(u pomoc

proti\'

grclwl~

.

i

\ .1._

Slj~decih se_god~n,~ u Osmanskc:>!!!~_Qa,rstvu'!!!!!i!!t.QQ..olitic!9..mir mog~().J~,k9:. ristiti za d!lje reforme, ovajJmt.ua k~Jturnom P..e.~jl!:vec 1840. g. poja.vio se poluslužbeni list, "Vijesti" (Cer:ide-yi llalJadis), u prijest.olnici je 1841. osnovana niža gimnazija (Ril~tiye), 1845. sveucilište (Darillftinlln), a 1849. gimnazija (Danilmaari!), Godine 1851Losnovanaje za njegova'nje osmanske kulture, napose osmansko-tumkog jezika, akademija znanosti (Enctimcn~i dani§), sve s ocitim oslon cem na clemente evropskc obrazovne tradicije. No_,!~u~o zatilJ!uvuk.!l:0j~ evr.opsk~~stav sila Q~!!Iansko..Qarstvo izn~va u lat., Kako. hi još ucvrstila svoj utjecaj u sirijskom prostoru, F~::mcuska.je, u svojšFvu zaštitnika katolika u Osmanstom Carstvu, Rusija, tražila. povoljilijl~mžai.za ~~~ suvjernike u svetim mjesHiiijJ~arei1~~e:-:(;aii;ka koja 'nijemogl;{ p;~l)Q Jeti ijto j'oj.je ugov~mo-'tješiiacima oduzeta hcgemol1ija nad Osmanskin'1 Carstvom, pa cak i moguenost prolaza. crnomorske flote kroz Bospor i Dardanele, iskoristila je tu priliku da,se zauzme za svoje prav~!YJ1~}!:l,~~llike i tako opet osnažila vlastite pozicije u OsmanskonI Carstvu. IGko bi uklomle t.ako nastalu napetost izmedu cars.(c Rusije. i ~orte, ob~e su sc sile. (~.2.9v.2f,~ie27 da. ~e.zajednicki "osloboditi" dunavske kneževIlIe zahvac~ne evropsklnl vatom,r.~YOlucIJelz.1848,.g.2' Nedugo zatim dogovor je operpr<;pi?';"!.tlls~m"jfcl~p'a:,iži.oniz'1!u,j)r.ij~~g
II

iskl:l~ia. Q...s.rpnj!J 1853. f3.'!~~~.II.okl1pi~~~~,[\.~~_y,iW:...~1Qld.a..v,sk\lj...Y!~1I!.'.J~Ošto r..s'tdilm!.ni prij!!gJCJg.!if~[;u:ar.skog:tlV5Fa o podjeli OSlIIanskog Carstva nije naišao na o(lj~k_ko.Q.obiju zapadnih sila. Naime, one su opravdano strahovaJe od porasta moci carske Rusije, "evropskog žarujara" , kiiko se tada govorilo, ciji je ultrareak-' ~io"arni stav;'jzazivao nepovjerenje engleSkogi\'TTrancušKoga javnog mišljenja. U !isto~u 18~. Port~te re;;.gira:1aI!~rusk(!. akt!ynosli.. oW.;J.\!Q~.~a,no 1,1skoroje pretrpjela teške poraze, kao uništenje usidrene osmanske flote u Sinopu. ...!tlJski carski dvor, svakako;'nije raCunao stirri-dace Engleska i Francuska požuri ti pomoci i50r\:r u'nevotj(::jok.. šc !.li.išij!,1ii3šI_~_:?,t!aš~!I~prep-ijštena~~nor~e])L JLJ)or.b(l~r~ tiv englesko-francuske premoci ruska je armija trpjeln poraz zal~J:.i1'~Rm29. Bilo Jeopenicij:-inaviš-C-frontT,-iiillravkazu', u lJa1tTcliOnllnoru i na Daleko'rn istoku. QlavnQje bojište bilo, nakonsav~llicke inv<1.Zije.!:!.!EjI}1l1~~:t.,g,.,.p.",J.~.i;wJ.I, gdj.~e o~janjem

raP".

Se~<1:5~o.r?l~,p~~~,ikory\lcn~..2~]~!~l._~Hko_b! ~

5\1 zato_i.!!obi!i

ime..E.r:~!;~5i

. .....

-7.Po(ožaj Rusije u Evropi bio je, doduše, oslabljen, tlO ona je zb0!L!.az!icitih itlterc.~a Francuske i" Ve~~Fe~rit~~ije' f!\0gla:'-c-r~tne.E..rP<;\()v~. ~o e,[email protected]!!Q'.a., mor~ je "neutra\izirano": ondje se smio stacionirati samo još mali broj ruskih i osnmnskih ratnih lada. .Dun~~ske s,!, knc7;!:vine os~ale I!E5Lvrho':,!!ištvQ!!LPQ!'.tJ:,pri

~

---

U konvendji od 1. svibnja 1849, .."kljnc.noj u mjestu Balta Limaru, seoeu na evropskoj obali Bospora. :!1

2R Usprkos tome, madarskim je ist"knutim Jicnoslima poolije gušenj" protuhn!'sburike oslobodilackc borbe 1848/1649. osiguran "..il na osmanskom tlu. ~9 Najva.iruji je bio poraz na.AImi, rjecici .jeven\o od Sevas(opoljl\. :la Mada riije bilo posrijedi posjedovanje Krim", cak ni što se tice Porte, koja se u meduvremenu pomirila I gubitkom toga hanata. :11Osim dijela Besarabije, rijec je o podrucju ušca Dunava, koje je pripalo Moldavskoj. 141

.

!

.'" ;.'i '-

"I ~j

~U je.d?tadašl}j! rus~i'pr,ote~~raf;.~!.&~en'~.J~~~~s~ih Th)uastlta lik Od'~!..

E!~~

"',

' J.ro

.'"

.,.

~t

.

sila.

",:

.

;~; ~~~y~~r: O\jV; 2.?laz _}10ZIC~U-:~~~, ug<;\'0f..i"li.t?-pgj~,~ga'i.u,~~~agJ!l5::'.f~~~!O~,!~S~~ pl~o... (!l~::I.Ji@.'3l.UjI ';'k9J~"l!!.!I,~;,9,~!!~~Jef~~~~t~lz :'.p~t!;~~g~ 1~~.~.r~tornc,a~.P08e~~lst~~,?u~~,~!a~~!!~aD8kpg;8ta~()vril ':~

.

.

~~'~~fY,!!J.~: '

.

.

.

.

...

.

.

l

'

i~~,~t'4!iij

'1'~

..

..

.

. ,

.

:i.?4~ ~DS:J'~ .

,,

.

.

.

,;a).~

.,~~r

i.~~

.

.

,

.

I~~,

,,:i

.

.

_

..

.

,

.

.

.

d,rz.:::~?'§~p'~~r!!~~:prJzna,~a.:~~.~~"M~~m::'r ,.rf.~as ob ,c!a vJ~r~~~ovlj.CS~I,neg().Je ono smJelo,Jlb\!.duce ~J,..~~mJ~t~~Q~t!tJ1V11J1~_ur~I!1.!l:._X~!l!!-. sl~~pa,. ~ot~~!...
je vel,iK\m' qUe.loJ.l!o.s~v;r~J1o.ul'\dank'~kupa:~bre~Tpre4viden.2

1 at:' §er:ifu~d Gulhane, koj~s~~ti~r~~tDo:I!~~~~B~~:._

StrancIma Je prIznato pravo' posJeda ,na'osman~n{podruC}U;tJesnacl su otvoreni za slobodnu trgovinu', a rad.i'oživljavanja:privrede;;:riajavljene su opsežne mjere za izgradnju cesta. Kao si~ptomat~~'n~~st '!. ~r.~iciQ!ialno1.P.ravol!ud!loj Q!aks~I.!!~:ize..~~n~~ti s~.rof!;a.za.h~~muc~a. 9pcenito je na:javljeno otvaranje sp'~am e~ps.ke

civili~aclle.

'

.

,

!J.sporedo")asve ~2~..\!.olit.icko~ iavisnoš1!!._ Os~an~k~ Qfr~~'~j!'yiše 1 na priv,rednom podrucju !zložcno utie~i~ evro,gski~la: Dok su kapitulacije vec odavno omogucile privredno mnogo r~yij'
lladleštava:"""(fvo4!jetrebalo' da budeoptereten :'s;Uno. niskim carinama, odnosno porezom u visini na'više'5% od vrijednost(,r9Q~/:sto'je, naravno,' znacilo poseban poticaj za Izvozne'.~e s Osmanskim' Carstvom, i to u"vrijeme:kada su sve evropslce države višOkim"zaštitnimcarinama štHilc'svoju industriju i obrt od

poplavebritanskerobe.

,

'

Na podrucju osmanske vanjske trgovine cak ni izvozn!',carina u visini 12% od vrijednosti obe.nije mogla ~adržatiizvoz važnih sirovina i osnovnih živežnih namirnica, pa cak i stiatclki -važnih dobara.lzosmanski1i zemii1jii;:"'"'Toosooao su brita.nske'uvozne, ca.rinezatu r?b~. vri~i z.!.,v.rlo_~ažen~J{~~~e. to~prne'~to cetr~seti~ go_~in.auvelike.smalljen,~. ' 2 -ir . Kako je važ",enjeodreda~~ k.!~acJJe ituiacijejz 1838:.p,r?S :~? ~a.ostale zemlj~J to J~~n
J

~luk~lg!\ii~~:::~~"",~,~~~.kao_~~Šta~~~~n 1u~~obe'~}zvora~'?~ 32 Sljedecih je godina valjanost ugovora protegnuta na gotovo sve vaf.ne evropskc driave.

142

,

skih sila.

!3!.ita!1~~i j~ iz~~ ,~_Os~a~ko Ca~tv..o tii~~om_dva!ese!-.ljeca,~. kraja. ce~.t;~.i~a, porastao gotovo cetverostruk.!} Yec prije ltrimskog rata. on je

j~o .i v~ Rovo\jl!':!

postigao_.~ecio~seg:od a~tr.ijskog i rWikog'izvo~a~aj~~n':l' ~rep.lavWv~nj~.~sm~n: 6kog~trzl~~~br'.t~.!l8kk~om::b~~~ n~nl.te:~lteskeos !.~~I~do~~c_?J illiiWcMnl.1~1!1!~..E-!t,.J!!!!. c.. o ~PH~~m:etL!l!PJI :.prEI!:v~~I.'-,}'lse: D1J~~~~ ~~~~Jcy!enciju, .Obrtnicka' proizvodnjanagl9' nazaduje. Pogodene su bile ionako ne baš brojne manufakture, koje su takoder morale'obustaviti proizvodnju.

I

"carslto

i~1j \[~.g
NII.illiD1j~b_Y~l!!...a!!.!li.h I!.!:Qj:Lvod~.. ~a u Ev.rop_I,I~_vratil~ se t.iJekom stot!!!!uorlirul.n.a..desetinu r>rvobitn.,2ll.9l?see'iI.. . (jicezJi.§.u ,.i.!lf~koc_y~likijt:gov~l(i. hneci. Kapital je presao u I~".O. ~idovsld i. g!.cki veletrg~~~.~ali su još s~.~lo.illfQJ1211ta.~ tj. 1)~src(lnika. izm~du unutrašnjeg osm~s~og.tržišta. i stra.nogl';a.pitala..

3. USTAVIZ 1876. GODINE Nemiri posvuda u Carstvu, a. na.pose5e~ara~istickesklol105~ikršca.nskih naroda, sve su više' ugrožava.liintegritet"drža.vesUltana., 0- Bcšnlnlerceg~.illU~~7. iZbija; listana~ ~raJclrayap.~Jfrš~a.9s!1h.I!~!ia.ka.~I?ro~~§v~c!:g. pr\tlsk~

e više i cije vec u svoje imskog iklima.. _

0b~g' t10rana Clanlija ,liticke inskim unoje st bri-

;;-bilo nL.D.:;jesnii'i Ilosno p ose:la su rt od

12% ~Žnih 51>ir.o

rom'l Ije,32

aecn &:'~. Vc.

,,'

J:llansldh a.ga.,zemljQp'osjed~i~a koj!~!!J!'y<:!ja.dobra..(fi.lllik) progr~liliiva.li.ug!!1-..y.!!p1T!. ~~z~.!i()nit2 na. štetu seljackih baština Crna Gora.kojo!!} s.!!..vl~
~~ i ma.ro~~u~rokoxa.les~..8~ Je upravo. n!!:-__!.!!!!.J:r!.aromta'bllo~II1~o.

g. teš~~radallski ra.1_tijel{'()m.!~J...eg~ irt!..'@,. ...!~~,je 1tan@~_u SVOjstvu si!.~;..ašt!ini~. ~a.5!~!a..:.,l!Iyqjcp'drer!e".no_lI!or.a!a. 5e\l\ikc:!2.J>_~uiiE.~_ za.I!~cv Engl~~e;)er s.~;,~nglezi. na ~1;l?.Yt~protnosti..~p.teresa. ~ F!!,n,cuzima.:lil_ OriJentu, sta.fina stranu Druza.. 1'1a.potlCa.J evropsl<TIislla;TIGaiionslo Je problem 18-6Llako rij~en:. d~'je -!-iba~~~o.rjeJ preležno na.sta,nii!n9.\(r~inlniD.;-d9bi1o ~t.a.t.lJs.auton~~g~1\ug~~!(a, l(ojdin\l je Porta imala. za. PS'gl~':.ara ~~~~'!!.j~i b&c~nsktlgtt~re, ~ .' .' . ...-" c

33 Pojmove komprarlori ili kOlUpradorska buržoazija prell~eli su ~l1all'LVel\ici s po<.lrutj~ ekonomskih i društvenih zDano.Li iz iSLrAŽivanj~i studija o (iueskom Cantvl! i k tomu ih prenijeli na i7.Vanevropslce'kultura, Mi.li sc na pripadnike onoga dijela domace buržoAzije koji s\lnApustili sva.ku vezu s tuzemnom proizvodnjom..}(ompradori su,štoviše, imali ulogu posrednil,.. i:t.mcc1u vanjsl,oga indusLii)sk'Og'I'Hnancij$kog kapitala i odgo\'41"ajucegAdOl11Accgtržišta u zemlj.unlL za\'isnim... od zapadnih industrijskih sila. Kompradorima se cesto predbaclvala sldollost pa.!(tirllollju sa stranim silall~..!!~"~o u p~v~~ lLegoi u po1iH~~jt\~.pgglJ:du~ 3t U to su. se. vrijeme MItIO još "..m."im.n.~i podallici Porte zvali ray". nasuprot dotada.illjem obiCAju da se svi pOJ'Czniobveznici zovu T.,., .. nemuslim.",j .inu"i (;;ticclI.ici). 33 Aleksandra Cllca (1859-1866). 36 M.T."ili lU kršcanska vjerska zajednica sjedinjena . Rimom, ali s vl"slilim obredom. .1':10,) 10

.Qodine 1866.i7.bi'a ustanak na K ti §j!; je grcko staUQvuillm.!&illo ,ma.Yl\QJD. !!iedinie~ju s I'!."za;-,.i~..~m Grckom n~.!?p~u.;. Is~om poce~~omJ~6~'.J5.:.!!((?jelp. su Qsmanllle svla.datl u~.tI!J:!li~ ~'!LP-oll1~"vehkdl slla:-otok Je, docfuse, os ao \I os11lanr.]WII1državnom sklopu, ali Imo vilajet s posebnim statusom, cak s v\Mtitim ustavom i izahranim opciol vijecem,kao najvišim upravnim organom. I nD.J!~I.Enu's1I-trajala previranja. Jliuuniri~ koji se nisu htjeli pomiriti s 0~IIHlnskim gllriiizonima, usporednim postojanjem osmanske vojne i srpske civilnc \tprav1~, te s prisutnošcu turskih i uopce muslimanskih stanovitika u svojoj zemlji,

Port..'\.~.))ovukle

sve svo~!!l?e~

o ~luslimanskikj\Q_~ovništ.Y2~ako(1er

imnuslio zei'I.Jiu i n~i!:!.Se...uglavJ\om u,JlQsni. Istodobno su' balkanske zmnlje ;ltif.oJ~nnog r,lat\ls~i .C!!}~ ve§. s.w.~el1!.!.~ra5lli~zajednicki ,a~~lo.!!LQrQgran}\'111;0bi !!1'2g]t.dj~lotvornobrriuitisvoje Interese ne samo spram Port.enego i spram velikih 2i]a", ]~i~zaje~h~~UiIiere§!,\_priiia(fa.I~.Qrtka, S!.!ill.:!Ll!:umu~js~i\JCrn~J:;~a \' l\'1.!:i<>.!TJ.
nrtsl,ojanja

.;, PO$tlz:inje11I'7.avisnostidrugih balkanskih naroda i nisu sc više zadoyoliavalL tj 1"<:jt~ j~vn~?drucje nliho'!.a_~~selj:\Vanja Ul.6j:,.I?X.!!9bliko'till!9. u .!i!ltnostaln.!!, P9kra.jinu, tzv. J~.!!.!!!}~,kL,::ila.jp.t. Prema. 7.amisli Porte, trebalo je da nova jedinica. uredenje provincija. Cilj pla.niranoj!;1l"vilajetsko~ služi kao uzor-polcrajina. za"iWV'o \!r~i!enja" bila je snažnija ccntrali7.acij:\ državne uprave, pri cemu je kao moJeI 'dIl7,j,) fr:lncuski sustav provincija. Ubudufc je trE'halo tla vilajet u sldatlu s "pr~wuillT'zadaci/lla clf,partlllana st.ra'he imali preuzeti funkciju

-

- bude

podijeljen na više sandžaka, koji su sa svoje francuskih arol1l\ismana. .Ods.illh1. ce 1111ceh!"yjJaj~!::'\

biti v:~ija .D:.a!.Q\-,}'~,iesl!? nekada~,jega. beglerbega. lvlanju ce p~k,llpr;).~~1 jedinicu f'a.I.L!lžal(jm(Tvqdlt.1 l/Iulasarz!.L (~j. ~s.~!TIostalni .J!j1Tavitelj) ,. umjesto dotada.~n.iega

~"Ildžukbega. :\ljes~njeg vijeca (Divana) i na vill\jetskom i sandžaclwlII ,~t.lIpnju preuzima I!PJ~Y_\l.~~ce. kojemu .J;"G~balo da, osimllluslimallskih dosta. j:'11sl,\'cnika,U DUlla~s!colll vilajet.u pripadaju i predstavnici triju vjerskihzajednim (t, ro!l1t'lIci,)'ravoslavni i Židovi). Time je trebalo omogucit.i st.alloviti utjecaj IIC!1I\1slimana. koji dot.ada nisu imali ut.jecaja na osmanski javni život. Direkti\'P- cen'ralne vlasli, l;ojc Sit se objavljivale kao tiskani IIIl\t.erijal, imale su se djelotvornije ;wwodif.i. Upravna lJlašinerija koja bi bolje fltukcionirala imalaje pripomoci lakšem niJinnju poreza. Formiraltje Dunavsko~ vilajeta nije mogi!?, kal!p'.je reccno,!!}dovoijiti vcjiltsktl h I:ga.rsk~~tano\'llišt._~~~jjedi.!II,ko 1)!!!J.Q...seJ.2 !1}.2gJ.Q.p.Q.s~i~i os.nivaujP"m J)osebl1Qgn"

:\r;woslav!!()geg~arh~ta zg patrij,i.fliff:"'Pill'o .iorc7.a !,ohuuili kršcanski

,;~~~~I~-uyrolje~~§l~.J

SII se u lIercegovini lIJ75...:,,g~z~~ seljaci, koj.!Uerev-i,o J;odupirala

u DI"~~~~O}.

,

--.,

.

b~
..

o

Kada je i~t,!Lgodl.!le i Srhi,ill;,g1]:§cela rat"sukob je I!!~L~tao.\lOl2.c.u lJ.u/kI!JlskJ!. .;'I';zU31. O~muuske Sit ~n1\gc, dojuše, l!ilnijele~!.I?~.kim truP!llita,Ul.!i,ijtavajuciporr~J !J.DPs-r!.TIs../;jsa1'1 inml.1!.\)QjatLinlervencij(UJvrolJs!iih§j!a!.Lkorist njUlOvih_kršc~lIskih

,,~~..l'!~Ventivl!Q. je, k!]jcl1I 1876~IL Car.igyaE.u.~a~.Y1lIHunel1utt!!!9s!H.!LI\Qn~ i-r,'.uo:ija posl:lI!ib n::1jviših~rol~iih sila!1a rasp~c o poI9?~aj1J!FI !lal.l~~.nl.!..'

:\7 O\'dj(!.t>nrJ,i"j lf\ sc kri7.1\ruuiv,'\ I..'"cuonl J:ri::orn - malu I)ogrešno jer \-ni nazh' 1,1I;'I.111i:'\t: po pravilu ~'illh:\nH1\p.(I."\ Alijl\

i
IIpoln:bljO\vn 7.3 1I.'\rdo,~ti oi .~I"i,'').\'QIn O~nH\nliiil.

il.m~I.111 ~Yr"p:ocl(ih

~ill'

izt\z\'1:nr.

!lulmlwlI\

PO\.jjC!'lI\l\ E~iptl\,

7.:\

D~ bi.- oID&yJ;3Q.._blgo_n_a.kl
slIltan38_4.bdwhamit

-

ne ~~~il!1

Il,(!87~:J~9li

s prav0l1!':

kOllfer.!!JJcije, proklami(D.O

!.tasnijeoznacel!.kao fCkryavi.s~n"

je.._no.vl

i više.puta

Clcijc::~jen. ~ao ~trašn!.!iC5~oti'.11al~!'Ji~p"ocetk8.J>leJ?:ovota

dokid~nje sultanskolC apsolut~zma I \Jl'~4.~njepMllim~,H1!:'I}9.~stema~.Ni tada.p'iie reforma proizašla. iz U~~i:ašiij~poliLic_\(1!nuz~ei.:.!!..~go .iz med'!.!!a~<}dl~~9.ns~elali.ije ~!fi,o~ s.II~,BH~.~O !hao. 1.s.YJ?~ii~ ..~J!.«?.(l~.(l~~';WL!!~~j.orazJ}prot,jY~EgiRtll., .

.

.. . , lla,tr:i hu~~~~!t:.Cba&§J1~~s,RtJ~!c;~,,!:~ta:.._. ':''' ['itl.ilio_m.2a~aM. u~ava,:.!oji le bio t!Lf!1e1j!!QY..Qg_sustav~!.L(

mefruliyel

=

!!.§~(][ilazizom napredovao do poloiaja velikog.'y'~zira. Pri tome je $tekao glas ~eformistickog državnika, provodeci reforme Tnnzimntn. Kada je u vezi s l3alkansk91ll krizom proti.lev~opski usmjereni bunt istanbulskih studcnata.-spf.!.tl u ~vibnju 18].Q.izazvao .pad vladc, Midhat jr. nšao II novi kabinet k:to ministar bf'z porl.fe1ja. -O loj se funkcijnrutlio du. Re završe predradnje za ustav. Novi j~ t~meljlli zakpn (J(nllun-lIfsnsQ, 9bja.vljell 2;1, prosi.lI~aJ87G, .vec ka.da lionovio v~c u Tallzimntll je 1\:lliI!Ja)l~1>,~~ d.rugi pur vršio'fi.iilk~P'!Cy.e.U~C?g..:,!~.7,ir.~1 ohja.vlir.ne temeljnc.'p'rincip_c.l litvi-dio ncdjr.ljivcmt'(\r~avc i proldamirao .islim], kao ,Iriavnu .:,je.ru. No ipak j!-j~m.il~..~:J~X:~~loi?g..!.I!J_. i..n~I!I~li.!,lli!-JJi!.!li!, koji bi sada irni\lidobiti ista prava kao i ITIlIs[101a.nskl dio stanovništva.. SJu7.bcnije pa~ jC1;ik.L uhudn,:e trebalo da hliele osmaiisKo-turskl;a.'n~a sluibene SII položa.je mogli doci i kršcam l.Zidovi,Ui. u.v.rg'Ji!:.1fu\ltl')]~~lNa(fa.I1e,-pre~~';~ .lis~a~,jj~.X87Q.. g. VII.Ijriloj~'usp-Qitii'!iti za.kon~lav!1i C?!.t.iilij(QJi. kL~.I!...1>.i~JOnlerJ!:Y11 11.0p'rernn_tl.Y.ic~ima p:lrlnmel1ta:j.nog_slls~.iau"B~lgiji:~'-rr~dvi(klJ.!l su .dva doma: sC,nat ' . ,.. . ' . . 1".f(-J~ isku)~tina. t''''-'.-' N".k I>:._sen.a.~.la~"v!!2-~~ 1~anj P
n~edut!!!lLpr~d~.!§li

sa~o. r,a v_:~~~?.li!t.doyc:

1'1.11. pre9s.t~~Om

P?dru?ju

drža.~e.gt<\'~1'oIa

~š~ena_m~p~'y'IJ.~a, pretezno sastav!jcDl\ od clllovnilm, I sa svoJe strane odredivala. poslalU~e. . P.ovrh toga, predvideno je da u parlamentu budu prisutne sve vjerske zajednice, Sistem, svakako, nijp..bio uravnotežcn, jer su balka!;ske'i;~i{Thjine bile osobito snažno zastupljene. Zakonodavstvo je. bilo tako regulirano da je samo sulta:iilm:iO-pr~v~"davi!:tLi.~ske

i!!~ija~iy'~," Poi1.~!!h:i.mLi.rn.Jl.ii samQ

pra~o;>

t§.flj~, p~I{'~J?iQ.QYLašte)i. J(~yako., ~?b'!.!~p,I!;~~W Pl'J!!!.me.1!L ~o IIstay...!!...Qsm~~skom 9~rstv'L'!.!k..~i.o_ bez.~,;qll~ QIiJ~.1. Konzerva.-

!ililsaIJ1'\.l!ul

tivnih je protivnika drllštva, II. pose,bllo

evropelzlrajncih u redovima.,ul~!~,

reformi bilo~.u ..SVIII1'slojevima osmansko&a ~..f:lvllnoj IIpravi i n vojsci. .Q,odln~. ~8_59.

.~§j~c~.zavjerl1'" aLU,t~().I]:\.J!§JSQJo Qt..k.tW:nJ!J~J:illuiiidima Je...pr.~UdJlI\Qjd(l1SaJ:nd(uleh I na_oQah B.05P0111., po cemu

P_~~.!1k1i su ..~~str~:~~~.i~~~~i\'l!'::~iygq~I..,,~.

.iuWL1...dopila~~ c~dQi~4a.ju .KUleli:~:U(uL'(tjlli§š'1 ), __o Na.predlia:ojS()zicija ilije bila. takol>rojna.kao kon~ervativni

-." ..' protly.pici.reforme."

No ona je uskoro zadobila ~acenj~vece oi br()J~pr~aša. RIje,U~ op'!-og~ si.vnoj s~ni !!11-;ld~?sroJ.!:!)w~va,~.",Io ~~.~~()h,a:l.kC?Ji.s.,.".;;;J865..J\,Q,llsl~~~1~ 1~~,!:.,aJ.~l~Igj!o~i~lall-.os~ivac.~()jel,..N amik ~~~~~SV~~~l'ilj1;!l.~~JJ,jgi~i Premashvac:ul]\rmliili:oosmanllja, reforme Talul~urskl liJ~.nJ~~alli!!!~mF matn nisu donijele ItiICakVe telheljne proinjene strukture i nikakvudemokratizaciju osmanskoga društva, nego više osiguranje postojecih odnosa vlasti, napose apso-

--

,. Pošto

je Abdii)',,,;,, ..bog rasipuiitVl> u svibuju 1876. bio svrguut . prijestoija, postavljen j~ .." .\Oltaua njegov bratic Murat V, koj~ga '" nakon troll1jes.cu. vladav;ue Illorali .nuj.niti jer .i~hin (Iu!it:vniholesnik. 145

-hltne moci,sultana, !Ul~Kali jeJa'.Kr!l.P&'~kP~~ar~1L1Y.' oko-250:cl&!!,ova, ali 186.7. g,_o~~ri~eru}. ~'l~~~ad1t~!A;;i9jj'1J~1~!.~iJc ,~m~;)';l~fau"~u" emjgr~ratl

je

\!,,&rIZ.

,OndJe Je, grupa'.1Zc\avalai,~~'lcite

~op.JIiO . ':r~yolu~onarn1,n ,clanC:llna,

medu Q8talim novineo l~rrillSt;::\toj~':.u. p6iit~:gliisoV\t;.e.:r~vabko;'uepjeSi 'opozic:ijeu egzilu"daleko . omoyi~e"qsiii1i;&U::!Jgram~ni,;~bQg:.t!.ll 2~i~,g:~manjenj~ ~~petc?ati_na_'!!1~~~_gj.!!P..9!!~.!~.!'l,~~)}~,.'l'nqg}L~\1' ~emiSf~~JJ!llQ; v@t~ti u_9~j~ ~a.d.. gdj~u se z .Ia ali za.~~ teformltP.Y!!.lic;Ls~i~\tC)l1ii\W&1!iq5cu'n~ lic:!;lwiesta, No mladoOsmanlije msu mog lJlostl &lrHltJecaj:jer iQlje nedostaja1a ~ruštvena baza', ~~!tan }.bnakon konstitui!a.nja .parla~enta _svr[ao velik~li~ira, .

4. BERLINSKI KONGRES [ABDULHAMITOVASAMOVLADA

/i .

Usta..YJ~.J.!.ko je spomenuto, bio uveden u vrijeme najtežih nemira u balkanskim pokrajina!!1a..:...t! t_~kv~J~usi~1!ac!ji ~.".r~p~e:~IC?opetJ)r':.I!~I~~.!iativuU~š u~ro1jec~ 1877, u~~v, ~on.!!onskomprotokol~ f?rmulira!e oSnove rješf!~~~!Wkansli~ ~2~!~~gL c~~~:~~~!1~~~~Ora' J:lat sa ~E..~~m n~..ruŠlu Je Pritisak okon~eL~.es~ret!t.5!.~~i:: .g,od.!I1c.;~lIoaa.su &llepotp~nlC~ tr~~I.~od I:or:te _~,~z~kljucLmi!:.l s~-9~~Qsl[S!m, Na, P-?drocju' ~a ~oj~mu sU~ivjel! BU5.a~ treb~\Q.J..~gv!!!l~Soff,iom I Trn.2YQ.tn,_svaka sa sloJtI?.9!1O i.z~branim._~emalj~klin s.~~,~rom, Dok su valije obiju

provincija imali biti kršcani, postavljeni samos privolo~ velikih'sila, trebalo je da vodeci upravni cinovnici pripadajtt vjerskojz~jedn:ici "oja. je na, danom podrucju najveca. Za sastav žandarmerije i milicije mjerod!,VTiith je imao biti konfesionalni , I omjer, Trebalo je da velike sile QJ.Uiai,u-.ipj!?Y211,..tq.;r~~mm ~ §!!g!!!~koj. ..b_~ i.[ l~:~~III.!l.i.je,:;tI!:.H!.~_p,!c;?"~i~~!1j."Z.!:.!?~~!l$.k~g~#J-ine .!~P-.}LL!~:~~.egovi~~:-: , , u's ' cars SI10C~!1a tla\c.Q.J!~Iil!.v_eniIILI!Q~uša iim~~tanJ~1 f.2I~~ ~iflU>rlhvatl ti § ':Q!!g9.Y ~J' dvor nijc še Rusii~ J' e u_~~~vnju,1§~:Q!! protokol,:-o.~il~ r,a tom;.. ~ . . . . . . . . . rukovodio. samo Id~~,2g!JQ..J'!.l~!!:.;;..~oJ!!: .1.~,J~(fi)II"CI!-I!1-i.!?I~nu Jf!.!I!~'!..!!. Pct.

'

.

.

..

.

.

rggr,ad!l...!!n-.a.la Uež~ja za štb'-!e'C1rri' u~caje!n-' 11110 .ba,tk~ke .d.ržavf!.uvjetova!la. ~~.!!?!I'!.p~,l.i~iko~ moci. 9~n:aDSk~se 'tru~rii!~,u.:~og~:i!P.~j~r.:~~shpa, JlJipnJu~.8!.7'. pretrpjele-su, tesklp~raz ;na' p~JevoJ.u;~~t.:".Za.:.pola:,go11!1~ u~ru~ ~gr!Ja~~I~a pale su ,Ed~, t~~on';~ogao prod~IJ~~Jjt~~,~Q;::SW~~.~~J?a~spasl pr.!,t~stolm~u.,mora!o1~osll}~nskod~zavno_.vodstvoujo~U.J~JI'~flst~t~na katastrofalnb!!!!.rt!vniu~~or s Rusima.u Sali Stefanu, kojije'znaC1o,gqbl~k-gotovo '---'~"''''''-~\N~''-'-'-.' __o,.:=.~-::.-.::-",,~,._..-...8vlI.J;~~.y.!~I!§~!h,:n:o~j~d!/o. -," 'Carska Rusija., svak~o, nije racunala s,otPQrQm 08~JlUb~rQPski!!.. velik~~ sila. EI!~caje smatrala da su njezini privredni inteiesjometeni, a' uj~d!!C?'.~~~j,!-I!.!I~ ..r-sr~~no':;Il~og,pQrl!s!!'oru!.k9$J!Ljec;1.jaona.:~Ji~~C)nrjstoku:' Uz.Veliku Britaniju, k:J...O glavIDJ!l!ltar!rik Pet.rqgrada jstupilale,:Austr~U gaj'8~a4~.Dvojna je mQnarhj~ ž~ela I!prijecitt ugrož_avanie'svoiih'.inter~&' aa:JA~guputeIl1 rusko~ utj~~ m~~ceg uspostavljanja neke zajednicke države svih baik~kl~ SI~'yen!!:.J<:on~iktj~

------.-...

~~ Na S~aroj planini u Bugarskoj, jugozapadno od Trnova, ~ODonaSnji Ye~ilkoYIblizu kojega... in..i~nalazi i.~anbulski.aerod.roln. U Država Habsburga'pre~vorena 146

je 1861, g, u dvojnu monarhiju,

tolikoz~štren da. j~ :!1!:~o""yrijeme p~tojal", altutU1' ratn~ opas~osL. Razj~nje~ju je zam~šenog p~loža.j~ !'J1jerQdav~~_p~ridg,,:io, pj~1n1!.5kid~!lvnic~aJl.~e1a.!9~o y.~!~JJ.\§= ~~~~~:.. "~O!.~~ pjI.§.f:.;~ni~!kl!.!f9l~jJil!m~r.~ s..pb1lir?m"~j!..~os~e~n.cftu ulogu sam sebe apostrofira6,nadao se,c!ace uklaQjl!,l\Jemkonfhkta.ls~1.Juclh opasnost od

v~likoga~e~r~e.~~ogj~ta.L1g[L bij~

'Njem~1
posljedice.

Kancelar, svakako, nije htio ukloniti 8V~sup.rotnosti 'medu silama, kako bi unaprijed onemogucio da na nj padne odi~m kao na onogi.\ koji je izazvao "protunjemai:ku zavjeru". Oismarclt nije težio ekspanziji novostvorenoga Njemackog Carstva, nego održavanju postojecih posjeda. Na njegov jepo~icaLsa~an u .Ber!\!lu..k~gr~s sila sudionic~~pnfli~~~u:. Pri tome je pos~~gput k~~~!j rel="nofollow">~~s .koji,!'..j~. ~.racena r-,lvno~a u .~vr~pn~:c_".!.~.o~r.ed~~!!}2~erlil\!!!og m.lr~"z.al~'hucen~gj~-!.3: srpnja 1878; ~z.?sn~a~koga.~u ~.ržay!,o~ sklo~t\'i~tupilc .RillD!!!1i~~..§~l!t. j, C.!!!.~,,-,-Gol;a;

D~nav~Kl~et, pretvoren u ...K!!~!!!!.~~~~~r.s"u" ,os.Lao. J~..Jl>.akrJ.!!ž'!.I,l._c.l~l I'ortldiiiia.l, pod knezom Ferqinandom 1.iz dinaStije Sachsen,..Coburg.Jugoistocno bllgarskc)podrucjepreivoreD~'jeu viTa.Jetlšt9.~!lu ~\!.rolfliju. s posebnimstatusom; 'va!ij'a.je morao biti )(r~-~anin- SamoupraVii'~'iI!mali dobiti i. A..!m!:!!~L.l!..lM9ŠllOJ An~d91i.ii.Buduci da zbivanja u osmanskim istocnim provincijama nisu-mogla uiLf I>odjI,a.I,vomkontrolom evropskih sila, ona, nikada nije ostvarena. Bat~Ka.rs i

r,

f:

'"

i dijel!?:!Ul1, ~~K.~l.1j[~nrJ.eQjeni. ši. "~~ ill.~ a:JJillf A ~!~.~I1"R.o~~~IL ~~.~~_~~iJ II.T~~ij1' . l{'r.aljev.illd~.rcKoj. .Austro-U gar!~DcwOkl!E!!.!li:-.§p'~QILl.;..~~~.illJl,.3.aJe~!!o . sa .

.

.

sari'a~~o~..!'J_~~i!~.~r , ,l1Jada ,su .forpaln~.p-~tali u ~smll;.!l~~om drža!.l!..0.!!!. ~d.C?~~. r:or~~J.e 'morala. o(1~t:.1p~~1_Y~!~~~~.>~!!~~J!1~~:Y.!~t!1~~, 9.!e.~.?.\~.l(ao Icompen:mCljll

za inace umjerenu engl"esku kongresnu pohtlku,'vec mjesec dana prije, jer je ona PNtendirala na'otol, kao uporište za osiguranje morskog puta u Indi.lu. J3~Jlinski je .kongres bio, nakon \igovora u Sremskim Karlov~!1'J!. i ~1ik""I(~Jl.arci. tr§j krupni kOrak -nii dugom-'putu do P(1.~e.~_g!~guJ)itk~rnoci dri!J,ve Osma~Jija;...91.H\ je po~tala :'bol~ni.~~H!tn~. p.~~P.~~( ,!~~o se gtada p~svuda u E~rOJ1iprezirno zove nekoc

IJ1.9C~g.!:-'<,1rst_yo.

Sultan~ AbdiiJ1l!\JP..il.,..lI.iskoristio je Balkansku krizu i uz nju povezan ratni nemirda i~nova \Ispostavi aP3Q~IU/I,~~U~.:.2~: u velj~cil878, nako~_gubiLka Edirna, u korist Rusa, rnspustlOje nctom$~~vam parlament na neodr~deno vrijeme, l<.ak.Q-nebi suviše"lzazrvao:zapa~1!e: slle,_oš1-ri~oJe"alžaVFštatus ~il'Q!~m.9.~~.r1iiJb. No zapravo ce ubUFcDrla~U~ec.a'''vl~da~i. k~o.:safnovla!J&r:~~-pom91f:teiQra. .Thjc._~~~§.~~~~~::J~is~C?~~gr~j~!~.~~k~~\azvalaz~/~fll. {ug~jeta~~~Je). skladu s pmodenom nepovJeNJlvoscU;' nnstoJI\O'J~ sultan ureQjh aa sve OSODekOJe su mu sc cinile politickisumnjivima budu špijunir~e.!Za sve tiskano uveo je oštru cenzuru. Talcve mjere, medutim; nisu' pobuaiVa~ieki spomena'yrijedan otpor. U LOjc~vrijeme sloj naprednih politicara u drža.vi"Osmanlija. bio...~l'lp~gll.nak.Talco nije cudno šLoje i mladoosmansld pokret došao svome kraju:. miiOge'šu"~Jegove pristaše bile zatvorene ili p'j.§~'an~;'~'a drugi su se u novoj situa.ciji snašli i prcuzeli razlicite funkcije u-javnoj službI. Paip-~k. nij~bilo n~~~ani~~lle. ~ir.a..nij~jer_~~_~~giil.l.l~mjt U=-E.r.illu~s!~eller-

~

gicno.Jl!14u~~,~~.~Y'+~Q~U~!.?~1!!~2je~~~~b~p_~oti vR~,!ll~~.L~hv~c~~J~. d~žavl~og oar;dbel~~~~y~}i7~1~_2" oSlmpa!,lamc.nt!l!n~!t~JJ~~. I}I;~JOg~.N"asnazI s~ost.~!e~1 \'I.adavme. ~~~? Je UCII1J~Il~'n,apoIJu.~~~~:)V~!!Ja: osn~va.!!e_su V)solC.eI stru.~nc škole. eY!C!n~R.qg.~~J?il' uz kOJeJe sultan dppusitO da postOje med~~~e. ne samo zbog manjl:a.vih kapaciteta. modernih obrazovnih JnsLitllcija, nego Yzbog svjetonazora. ..~ Ta je 1i1U.lbinaZAdesila i N,..rillka I':cmala.

,'-

"':'

~ IfJ

',c.'1 ~i

<"r.1

j

~.~~':

2J ~.

1<17

f":"'_1

I'

"c-

AbdiiJhamit je, pod utjecajem djela onodobnoga velikogislamskog reformatora nl-Afga.nija (lB3!J-1897),slijedio panislamske ciljeve koji se -ukratko - svode na to ~~ u-islnmu-morajtt-doci uo izrazli racionalisticki temelji i dovesti vjeru u sklad "" spoznajama modernih prirodnih znanosti, da bi se tako prevladala privredna i drušLvena

zaostaJost

i ,uspješno bio prihvacen izazov visokorazvijene

8vl'ope. Istodohno jesllltan propnJ!:iraoideolo/tij~.I}!.~HJ,

kršcanske

u fu'!!ccijipoticl:\nja

qsj<:"~!1jaz_~j!!.dllištv..a._ svih oSI!1~!!~jh gr~~ana., nMulJroUia.c.io.dcijene p cda!!..Eilg1cskoj svoje dionice :{ompaniic ~\I~~ko~"k<1.Jl.~I~kal~al J.e,J!G.9. p.\lšf.el~.~P!~~et,_nako~!,e"~~J~<~J'a ~gr~dn}e). ra .I~ransakclJa fltansKoJ 1ffiii:tt'1fslgurala. privredI/u donunacl]u na« '.;~ii!il1l vodenim put.em lHPma Il)sJijskom polkolltinentu: Francuski 511financijski kru[';0\'i, doduše, p,.'sjcdovali više akcija od E:1I~I('skc,ali su one bile razasute Il :)riv~,r.nim rubIlIa. Usprkos prodaji akcija i povišenju poreza, moralaje cgi~)alskn držnvaproglasiti ..hH.n1cr.oL.Radi osiguranja interesa evropskih vjerovnik.'\;'r876'~"f-oslioV:\'IIa-je"lu(o n1(',j,marouna IIpr.ay.ildugova Cai.~sede le delte'jiubliqiui;'k'rijii'ce uvelike preuzeti l(O!ltrQlu na,reglpatskrni"dizilviiinifii1'iiiiCijariia. Na zahjtev velikih sija formirana je i018, vlada u kojoj su poloiaje važne.!!U!rivrednuporffikiidrža1iS!:lancCnliilistar t'iii;i.i1cija-postaoje _§ii&:\~Q~!.i\§9n.,'"7t minist'Mj;vnill radova Frar;c'uz"de BJigr.i~re. U:.'\;c,!'o zatim odzvolliloje 'rasipnickom,hedivu ISITJ»i!u - na poLica';evcopskih sila ,,~!!::'..'~t;<: jp' s~r!i~_zl>'~~lIancijske,!"p.!iyr~d!1~Q~ickc nesp_9I1P1m.~;ti_. ~;_utrci izmedu Jranc'l~~og..i [j!itan~ko,g_.i.!!1P~ijaliz!11az~.kololllj.!::.u cijdo~ ::,'ije',u FrnQc\l~ka.k~881.. o~\.!I1\ra.Ja,os~~I,I~~?,~~~l~_~.~~::!!];'u~~. izgovo,rorn daJ~ J.~dno lIol1ladsR"o~Jiimsko plemej>ovrlJedllo gramcu š AHi1rom, FrancuzI su, .:0J-;:šp..os tii'vilina poioiajilbryii(Slcao nom-,nrilnog v)adara,nb'ii,irav!ja':nJemm\jOii, Lrc1~~.I~I~...0!. 5i\l;"):--' -~ ..~q-=--~ ~'. ~~~ . "-"-. .-. --".\...

-.~~ Punim

iltlp.llom IHr:r.dlt.-!li A',!'am-I i1d/iWt. nl\~lt\o izmedu

~~ Njc,>"" je "...1jednik bio Abb... I (IR.I9-185.1). Za "jimje ,Ir,,,:.,,. p., ISIII"il. kojega je s..ILlln AbdiilhlllniL 167!1. oL"ustio,

1860. j 1876.

.Iijedio

MllhalllJlI.d

B li T11"i~" ~H \'Iaf.lnre ~ naslovOIn tlty HHO. g. 'Z:unijr.njlj oni ~ LiLulonl b~~/.. l~.t~

Sai.\ (1115.1.

'a nila to ;ldnd edna .nskc .nnja \inii. ,diti. Ini 11 'rnHl lVtlC

Taj ~qra.,kl11.~ncu8k~,!11O

i na~io~lis.tickuAi~Ia.illost.ll~giptu protiv evrQps~

-

fi!mm;~!t~J{.Qntrole, iz. cega j!;,~potekao .181li.:..118t!!n~od_ vodstvo.!!!...~&ipa~koJ!; p-,!kovp.ikaAh!!Wl.a" ~~..1.. uzela je sa ~v~je c~rl!ne E!.Jgleska. J<...no, povod Aa ,!1~ ciQJ!~lne_S!lageu 1Wp~:8\1Jadao.p:!!fmol!,1.,j1ilo!I1i pa je 18~".o,lu'p!!ala ze~J;llju. .u

s..k.LalJ.l!. I!prin~pom. i~Lre~t,~~I' hed@~~~~alo, manske Por,te formatnose

pfjje;-!.01Jtt~.fjr!!i..~lPik&.9k'

~!JeAo.v~dilo)1 pitaili!L~o iz~ija'!iapryoga

m:štvarnaj~ vl~t lI~eL~eca

svje!!!ko&..~ta.

12!!p'.~dl!la .Y~)!!<9.LBrita.nijL-. .

Ni nakon Berlinskogatkongtesa'nai.Balkanu nije bilo" mira. s obzirom na tamošnju zamršenu.situaciju i haciomtlizam,.kojije prelazio u šovinizam, zavadili su se i razliciti kršcanski narodi, ~ugarsko stanovništvo"iWlonomnepalUa:'''' jine ISLOcne"ItUinc1fj1rsaiijilo o ujedinjenju s I~l.~~~i~_di.'pretrpjeli ~~I~~jJor.~~., I PQI'J.a je cijenila Bu~~~u ka!, f~k~!..!.!,1~~.«:>jiJ~t.l~.~eJo:govori}~s .~zal~m knezo!!) nnJ~arske rnsanarOriJ::1Jatten~ergoin. da' on u obliku personalne nnije preuzme fl!~~.~~ju~~.JHp.šH~.:.1J:~fu..e.!}}i:='Cinilo se. d~ ~u. ti.1ne.ist?d.ob~o riješen~ dva pql!~lckapro~lep~i'-:...Bugaf1sude facto postlgh zelJeno ujedinjenje a da pntom, ,

mcr '.,~d.i.v Si3. "'~ .,C(:O a .It~ -dlli :1Vf), '110-

a. I I}it.o ?,~ ilice lilla ~a7r jski C II

~;iti kKo ~cti !.tJe Itar ~r,e. siln. 0111 0111 ~!.I om

de 'ure,

nisu P2~.~.ije11!~~..?Ar~.q~:)3~fJJ}W~Qg~_k.ol1g!.~{\.

9~ je stanovništvo.J(rete oSjecalo da je prevareno odlukama Berlinskoga kongrcsa.. Ono se više nije zadovoljavalopokrajinskim ustavom i povlašl,enimstatusom kršcanske vecine te postavljanjem kršcanskog valije. Tvr!.!gkoruoje težilo rlr7..:lVn~m priklj~~~n.~Q~. fuLJ(ret~j.~:.~~,~.i~bi.o9~~i u~~lIak,_qrk~!"koji je nskoro IzazvaosUKoBes'Tiirci'mana Kreti sto su nahkovah gr~dal1s.komr.atu. Porta je kušala lavirati i postavljati cas kršcanskoga,'ca.smusliinanskoga guvernera, što je samo povecavalo nezadovoljstvo obiju strana. Zatim se poslije jednog pokolja kršt:ana 1891..ukljucila i. -~Gtcka, ali su 'njezine trupe teško polucene - što je bio ~ ,..~,,-,. ' ~ ":-~" ~ , . '.... rezultat.

reorgan~zaciJe

~~m~nsk.evojs.ke _koju_je proveq, njemacki yojni~avJem.ik

Sl!.Ile k tO.f!!!l'os!!ll!.nsk,etrupe mor.a!i;:.p.pvuci s otoka, Kreta je s gledišta; politike, mo (:i.~p1;~~1rn.o..J!j,'?.d!!1J~~?-:~.qJ~o.m,i.tii.koDilii..izg,!~!jen~.z~ ~r~a~~..Q~m~!llij!,,: Z!1aI(oV.1_t.
.

,

t.im nacionalnostima, 15.1.

.

Von deL.9o.!tz-p_aša.Porta nije mogla iskoristiti znacajnu pobjedu s obzirom na evroJ1skesile, kojimaje najzad bilo.izrucena na milost i nemilost. Granicas Grckom gotovo do..i nije promijenjena.. !(reta je službeno o~2.~!&!lomni..'!.ilajetJd.t~ no Porta cak nije mogla sprijeciti da velike~ri1ifu!este princa47iz grCKe-Kraljevske '. 4iij";~!ijek~Jg.ay"noga ~fI).esliiaumjesto va!ijekoj~g~je imenovao sultan,)(ako

cije je (IOpretežno .:.,..:

-40 1'auJik.paša

(18;9-1892),

41 Tlijec je " princu

Ceorgiju,

pnpii.'datoTIiT'skim

sili i nASlje.blik drugom

veleposjeonicima, . .

bila je

I.mailo\'.

sinu grcl.-og8 kralj;> Geol'gija.

149

,.'jabuQ1azd9ra izm~i1u~SIbij~B.!!gll!'8k!.i Gr~~e. Sov!!lizaw te politicki i; privredni in~esi proti~.~ka u' tom ~~ se sukobu .um.n~~a,vali:.U ;unu~r~njop.~1itic~i 'n~~~bilnOJ'Makedoniji l~varalC !lU,1!8' bArnlolo:oJ!!;fUbll!11(e~lka'opaa~oat'z~~~vot 'l1('~~tvo

8tl!.novliika.Slabo'sc: koris~ilo~m:;UR.etanjq'ror~c;:...' ž~~~ , U posljednjem je desetljecu 19. st. svijet nacionalistickih ideja zahvatio' LAr-mence, 'koji su dotad složno živjeli s muslimans~imrs~anoyništvom. Oni više nisu htjeli trpjeti da se ne provode u djelo,odredbe',BJ!!'linsko~a,mira,koje'su za Armence u Osmanskome Carst.vu bile pre'dvidjele uvo4eiiJe::~n~~\lsa. Zah~jeveArmenaca koji su živjeli u Osmanskom Cars~"u"':a.-rijiliov,je nacionaTnipokret predvodio revolucionarni komitet, podupirali su 'oni:njihovj'sunarodnjaci'na ist,)ku

--

cije jepodr.ucje

ve~..Pr.ij~ R~!P.~!9...!!u.slJ~"~ 'Takav je'razvitak

mogao samo >odgo-

varati carskoj J!.usijijer je mogla,racunati s, proširenjem podrucja vlastitog utjecaja. Sultan je reagirao bez znanja evropskih sila,,,, teškim represalija.ma protiv Armen~j mnogi su Armenci pali žrtvom, osobita nasilnih cina. na.huška.nihi sve v1~otukršcanski raspoloženih Kuror Pri ,demon~tTadjama:Armena.ca.'u Carigrt~~ (~5)!~bio j~~~uk~bs po!~11!7k~ja nij~o,k!jje~a.la.pucatinademons~ra.l1~e. Tom p'rlhkolI!su ra2jarel1lturski protudemon!trjntlublh više ArmepJM;.a. :SJ1ltanjC, radi umirenja. tim razvitkom lIznemirenifizapadnih sila.,pokušaO,'provestiupravnu reformu na podrucjunasi.anjenol!!.At.lllendma. No kako,nemiri medll..Armendma. nisu prestaj ali, Porta.je to .!~!t:,!!!:..k'i!Qj!gg:iQr~a ionako nevoljko z~!,!g,!imu~formc JlfJ:wst.LprQ~~i. "prepad armenskih terori~ta, mi.'"Osm~KIi"r;ank!l .!!.!ls.tan~ulu 1~6. g. i pro'pali eok~šaj a.ten~~t~~a sult~na !2!!~~' iz~v!,li su~~rahoiritu reak~lju_~~l:!iilhamita. Još je gora bila cinjenica.iitoje teroriz~m produbio jj1.Zizmedu

-

-

Armenaca i muslimanskog osobito kurdskog"" stanovništva ~e pobudio žestoke protuarmenskeosjecaje.. medu muslimanima Carstva., Akcije su armenskih terorista, svakako~' pridonijele~ zlom ražvTtKušliiil>ine.km!!llaca. h , '

-

5. DRŽAVNI BANKROT U prvim je godinan..1asvoje samovladf: Abdiilbamit II. pok~akružili,kao papirni novac, najzad je takoder pridonijelo pogoršanju stanja državnih financija. ,

il Austrijski dvorac sjeverno od Graza. Zbog vaillosti prigode u savjetovanju su osobno sudjelovali car Franjo Josip I. i car Nikola II. U Najveci je dio islocne Armenije, zbog nasko-perzijskogli rata 1826-1828. g., dospio u ruskj posjed.

150

-'Inozemni zajm.qvi. ..koje je ,Porta, od .18~5. g~'uzimala od, Engleske i Francuske, nisuupotrijeblj~i zl\'saniranje, nego'8q~nQrn,b~mis1eno,p~tr!ceni,; Tim zajmovima' nC:;:t~9~iPiš&lrsamo.)v~~,28..ID!l\8ku',J!Y..i!!l.Q!!.9.9.:1~rijgl(jj, sila, ~.g~!!~p.§slj~tk!'i.L~~r!a!!,i~:.!i~ijik~~ijed.!l:' osrna.!U!ki:j~Ji8~ n Plyoj. P-IDovi,~i sedamdes~til~ god~na~.morao~~roiiti ok~8.0~ u,ku,pnih p[i~~oda.driave.za po.~m!~enje i1!.Qze!f1nih' zaj~ova i z~ placanje.:fu.l.mat~ Otežavajuca je, k tomu, okolnost to šLo osmanskaJržava. nije' raspolagala planom pomocu kojega bi uravnoteži la prihode i rashode. Q takvi!l1je uvjetima ~s~anl!ka Port,a mor~!a ~list~)adu 1~7~. obj!!-vi~Ldr.!a~I.~ bankrot,.oo KaoJ~enje. !!~an~!jsl~e bijedejstotn je.ISS L p[onaden ndovolja\'~j.!!ci modus, s oslon~m na egip!!:.tskC? !~guliranj~ pitanja ~ržaynih dugova: pod vodstVOI'..l engl~ko.::franc.uskih financijskih krugova usta,povljena. je. medunarodna osma~s!;(l. uprava državnih dugova, Dette Pu~liq,ue Ottom ane (Duyun-u Umul~iye). kojoj je, Porta za konverziju dugova. odstupila,tzv,lnullarremstim ~ekretom (20. prosinca 1&81 },_~ajyaž'nij~~ fiska.~ne pri.!~~d~iipUt-bj1l~.&()vln~,~~E~za-naali~!iOJT sVliu,}ace

od ribarstva, te monopol na sol i duhan>p'ugovi tom regulacijom nisu, rloduše, brisani, no moglo se .postiCi z.!la~~.osanira.nj~osmanskih finanCija. Cij~na le zc~ to, svakako, bila visoki, jer je lIIu/larremskilllde!:retonrveoma forsirano prodira.nje evropskoga kapitala.. Daljim jeza.jmovima i poreznim olakšicama obuhvacen cijeli privredni život; zavisnost Carstva od evroP!lkoga.financijskog kapitala bil~ je, li biti, neogranicena,SI No taj razvitak ipak ne valja samo negativno vrcdnov:J.tijer je evropski kapital za moderniziranje osmanskoga privrednog života bio iznimno važan. Tako se pristupilo iskorištavanju rudnog blaga. Isto su tako provedene mjere za razvoj poljoprivrede; u tu je svrhu 1888.g.. osnovana Agrarn'a banka (Ziraal banJ:asl). Popravljena je infrastru~tura.: uz cestogradnju i elektrifikaciju, primjetni je zamah doživjela gradnja ieljeznickiQpruga.. Sulta~, koji je zbog osobnih ra,zlogabio;iposebnosklon Njemackom Carstvu, ~~dijelio je u3or~ Q,eutsche"p'ankkonc~ije za gradnju pojedinih dijelov;J,Bag7 dadske željeznice, cija se posljednja dionica,.medutim, mogla dovršiti istom 104.0. g:-Za-Nijeince gradnja pruge nije bila.sam'o unosan posao. Onaje.imala omoguciti dalekosežno privredno zahvacanje anadolskih i arapskih dijelova države Osmanlij:>. i time intenziviranje izvoza kapitala.za njemacke financijske krugove. Osim toga, . Njemacko Carstvo je željelo stvoriti povoljn!,!.ishodišnu"poziciju u utrci s irackom naftom. Povrh toga, imalo jc'privredno. prodiranje;'sobzirom na. sve zaošLrenije suprotnosti.izmedIl'Njemackoga, Carstva rAI1~anteislužiti i.strateškim ciljevima. PorazOsman~l'og~.Carstva ~ ratu protiv. Rusije (1877-1878)pružio je tvor: n.icUkupp u..Es5..fl.!11J Pl'.m~'! 4a. pr~uzm..!!"I1...tlv.2'9prerna!1k'os~anske. vojske. Zatim je njemacka industrija uspjelI\. osvojiti oS!J1ansktl tržište' naoružanja, medu ostalim. nastojanjem.njeml1Ckihvpjnih scl.vje~nika,.primjerice Prusa Von der Goltza,

-

[1/a9F"y'žanje o~!!1ansk.e~jske, k<:1JejL~~~~..JI~S!pv~i!1~,r~19gcl. forsirala njemacka teška indus~J:.!i!>. utv.!~lvanJe tj~!!a.~1_~to j-=-e.p:;c:~n~ za.diJ:alo u_~ramb~11!! i P!.lvreglte.

interese Rusije i Velike Britanije, i modernizacija.osmanske mornarice pridol\ij~li s~ pojacanom n,
u.p. o tome noviji informativni

otak: Joh..nn M..l1zel1reite... Der S'.aIJl.uh.u

,/.>

O.."."i..h." n.iehu (11175116),u: Materiali.. 'IUrei!"" br. I, 1975, .tr. 9p.I04. unJ polilisef.. Kon. 51 Usp. noviji ratJ: Alexauder Scholdl. lVirj..I&I1,Jlli.l&.Dur.Adri",un, Iro/l. dur.h di. ".ii..A." MieAI. im O.mlllli..I&.1I Rei.A (Ko.uIIlJl.inopcl, 1>:4iro,runis), u: G.schichte und GeseUsch../L. Z.iLsd.ri/t /iir Hi.tori.ehe Sozi..lwissenschaJ't, hr. I, 1975. ~Lr. 404.446,

151

(.:::--, ::,;,..: ~

F ~~.i: (.:.;;~

-

F~r:,pektivf)valja glct.latina blakanske ratove, ali i ua opasnu Lilllauovn krizn, t,~ !:~ ar. posljednjem mjestu - i na prvi svjet.'!kirat. Privredni je prodor, dakako, n prvom redu odgovarao interesima evropskih ,,:ih, i nije sc poklopno s unutrašnjim potrebama Osmanskoga Carstva. Posljedica .ir:'toga

neravnomjernorazvija.njeosmanskeprivrede.Ipak,ne bi trebalosmetnut,j

~ !tm:>.dn su sc sada u tlrž;wi Osmanlija poceli probijati kapitalisticki proizvodni (;'\110""i time post,cpeni - mada do danas joij n"dovršeni - prijelaz od feudalnih st.rllhura u industrijsko društvo. E~tkon o~manskoga držl1,!!lOg bankrota a~ska s~J~_o~I~~~_ bi!aJ~qclmo 51~ŽI~' L'2.5o,1el~.~..!)I(sJ"\lIzijQln /".ngJ~!,~og i francuskog kapit~a. Ona sc nisu mogla, poput :'.i,'ver.'Qarrickih pokmjina, odvojiti od Osmanskog Carstva i pretvorit.i n kolonij~~ i .::inknlonije; pri tome su zainteresirau/". kOllknrcllt.ske sile V('lika nritallija i Fran":;:-;1 o'I1,!t,al,:) jPdnl1 drugu. Zato su brititnski i francuski imperijalizl\lJ1 pribjep;li 13riLallski RI\_~e il!: '-"'.is! ...u I.zv. 1','nctrrztion p,lcrjiquf, miroljubivog prodira.nja. c:'~~::I_';OI!CeUIrimli n.'l lra~.. t,.l"r!~ PO(!!'_t.!.U~_9~ I'!rzij~kgg z~lje~, .1()Js...~e~!!.~..\I,~);a 'n.:I" ,;irij:;\wlTI prostoru, S Libl\nonoll1. Osim potra?i ?<\ izvorima sirovina i pre'wij:val,j1l triišt.a jeft.iuolTI robom evropske masovne indl\strije, imp/".rijalisticke o"~ .::' !,,,,,,,bll1l \'rijednost. prldavl1le izvo7.tJ vlastit.e kultl\re. t!'~'\ I3Ii.skonl istoku . "~":"""" ~u I'.rojne.pngl<'skc, odnosno francuske. škole. Stoga nij., cudno štQ su !n!'1:!"!

g<'I'1!ji

...'t.I , :1 ;H:lp.d':l

1;;'2

r-I('.!I.'\'i 11 kull.UrIlOUI .:" ~j\I\JI):.;\'ij!"'sl

pogledn

p()cilljali\

orijentirali ohliko\'ati

\'1'('lI1a

OV(\.1 ili olll.'.i sili

,"pl\:s ,'klij~':Io.\'nllj"'!I1.

X. MLADOTTIRCI

l. POCECI MLADOTURSKOG rOKRET.i\ Nakon razbijanja mladoosmanske skupine st"damdes..tih godina 19. st., potra.j~l(.Ije gotovo dva desetJjl:ca dok SI: nije iznova mogla formirati opozicija protiv despotske vladavine sultana Abcliilhamita II. Otprilike u isto vrijeme kaela su liber..lni "migranti u Parizu osnovali casopis na francnskome La jCll1Ie Turquic ("Mlada Tllrska"), ime kojega je kasnije prE'neseno na cijeli ohnoviteljski pokret u Osmansko'lI Carstvu, opozicija je II domovini, nezavisno od toga, dobila novi zamah. Ovaj

put

- u lipnju 18Di. g. - pro!;oni i stroge presude (hrojne smrtne kazne i

l
IIkki).

TOIII

sn se udruženju nskoro pridružili st.udcnl.idrugih visokih škola evrop-

sl\Ol:a tipa, zat.im oficiri, cinovnici i intelektualci. O:tlji' razvll.ak t.e konspirativne ~rllpe privrernello je sprijecio krvavi sllkoh armenskih delllonstranata s policijom i \.urskim stanovllištvoll1 11Istanhulu lR!JfI. g. Ahdiilhamit sc poslužio tom prilikom da zada udarac inaprednoj t.mskoj opoziriji. Sto~a su mnoge njezinevode i clanovi morali pred progonima sult.anovih žbira iznova emigrirati u inozemstvo, 11Pariz, Ženevu i London, gdje su formirati frontn od razlicitih ~rnpacija i razvili živu publicisticku djelatno:!!., proizvodi koje su ponekad ilegalno dospijevali u Osmau:!ko Carstvo. Svakako, te grupe nisu bile jedinstvene ni s obzirom na. ciljr-ve ni tI p.)gledll politicke metode; zajednicku je podlo~1I tvorila sa1110želja da ustav iz 18713.g. iznova st.upi na snagu.

Kongres grupa u egzilu u ParizlI 1902.,1;.,ciji je cilj bio zajednicko istupanje svih opozicijskih snaga; bio je time unaprijee! osu(1enna propast. \skristalizirale su se dvije frakcije: nacionalisti i liberali. Posljednji su se zauzeli, pod vodstvom princa So.baheddina1, za povratak ustavne monarhije, izmirenje i suradnju s nacionalnim manjinamo. te za decentralizaciju i federalizaciju osmanske države, II.bili su spremni za taj cilj tražiti i vanjsku pomoc. Nacionalisti, koje je vodio Ahmet Illz;~2,suprotstavljali sn liberalnom i federalistickom oSlJ\anizmuprinca SabahedGorljivije naciodina I.urski nacionalizam i odbij,Llisvakomiješanjeinoz<"mstvn. 1 Princ 2 Alunel

Sabalteddin

je bio .ill Senihe

RIZA, direktor

I"'s.ida Svj-.hkoj izloibi "

nastavnog

Pnrizll

Suiian,

kcc,.; S11111\11I' Abdiihl1-.ci1a.

sustAva u Buni,

nijr. 5~ "iš(! ,',""lio u domovinu

nakon

1889.

153

naHzamAhmeta fuzemedu mladimturskimintelektualcjmau..domovini~a.ijazio na veci odziv nego tolerantni liberalizamSab~ed4inov,h;pf'SWa,..vetil(u je 'ulogu pri iirenju nacionalistickih idejp.imaOCasopis?"Ahmet~'!~ifZMefveret("Vijece"). On se putem poštanske službe evropskih diplomatskih'predstavnii~ava kriju~cario u Osmansko Carstvo. Naime, poslanstva i konzulati su 'od'18('st." u sklopu kapitulacija sve više stjecali pravo da na osmanskom državnom podrucju drže vlastite poštanske urede. Sada su se i u važnijim gradovima samoga Osmanskog Carstva osnivale opozicijske grupe, sastavljene od mladilloficira i intelektualaca, osobito nakon poraza Rusije protiv Japana 1905. g., što je oslabilo položaj carske Rusije na Balkanu na. dulji rok, a istodobno je u ocima opozicionara bio dokaz da evropske sile cak ni \I 20. st. više nisu nepobjedive. Uz to, revolucija u Rusiji 1905. i uvodenje ustava, a godinu dana potom i u Perziji, ojacali su opoziciju u borbi protiv samovlašca

AbdiilbamitaII.

.

Mladoturski se pokret koncentrirao prije1ivega.na Balkanu, s centrom u Solunu.' Ondje stacionirani turski oficiri osobito su kritizirali. nesposobnost osmansk~ vlade da riješi makedonski problem. Nakon 19Q6.ondje je takoder djelovao odbor "J edinstvo i napredak", dakako još ilegalno. Kako bi. povecale-:svoju politicku djelotvornost, frakcije mladoturskog pokreta složile'su se 1907.u Parizu u pogledu minimalnog akcionog programa: borbe za ustavnu monarhiju. Pri tome se nisu mogle dokinuti ideološkerazlike, nego su one jednostavno prešucene. Abdiilhamitovo despolsko samovlašce biloje ozbiljno ugroženo. Naime,.mladoturci u.domovini, koji su u meduvremenu stupili u vezu s pariškim emigtantima, poceli su 1908. otvoreno zastupali svoj politicki program. Sultan je odgovorio oštrim protumjera.. ma, pogubljenjima i otpustanjima. . -

2. MLADOTURCI

NA VLASTI

Engleska.i Rusija, zabrinute zbog sve vecega njemackog utjecaja na sIlItana, uzele su stalne nemire u Makedoniji kao povod' ponovnog upletanja, s odredenim ciljem. .Navijest o razgovoruJ u vezis anglo-ruskom kontrolom u Makedoniji, izbila. je pobuna ondje stacioniranih turskih trupa, koja se uskoro proširila na garnizon u Edirnama. Kadaje mladoturski odbor.u Solllnuza.prijetio maršem na.prijestolnicu, morao je Abdiilhamit popustiti. On je 24. srpnja. 1908.stavio iznovana.sna.guustav iz 1876. g. Razliciti protivnici Osmanskoga Carstva iskoristili su u svoju korist taj unutrašnjopoliticki potres 1908.g. Ta.koje Kreta:na.svoju ruku proglasila prikljucenje Grckoj. Bugarska, od Berlinskog kongresa (1878) autonomna kneževina, proglasila se, oslanjajuci se na Rusiju i Austfo-Ugarsku,nezavisnom kraljevinom pod dotadašnjim knezom Ferdinandom I, koji je sada ponio naslov 'cara; u novlJ je državu integrirana i Istocna Rumelija. Istodobno s proglašenjem bugarske nezavisnosti, anektiralaje Austro-U garska, uz suglasnost Njemackog Carstva, Bosnu i Hercegovinu,koja je.nakon Berlinskoga kongresa bila, doduše, okupirana, ali de iure sastavni dio Osmanskog Carstva. S J Zbog znacenja prigode osobno su se sreli kralj Edward VII. i' car Nikola II. na "entrcvue" (sastanku) u Tal1inu 9. j 10. lipllja 1908. 154

!~ jedne strane, potez' dvojno monarhije bio je I1.\!mjt,:rcnprotivosmanslte države. Bec sc, naime, bojao da pi zbog novQl!ijaciL\lj~'qsmanskog.Ci'-rstva, zahvaljujuci mladoturcima, na.Balkan~'mogli,'~i~i oiitccep.i"nj~gQvi jP~eresi., S.drlige strane, trebalo je da ane~sija' pogodi; i: !)r~iju,nc6amo' zato' štq je 'ta.:iel111jabila' motornom snagom za Austro-Ugar6ku'i rel="nofollow">ogibeljnib'l!tremljenj~'uje4injenji.i balkanskih Slavena nego i zbog ca.rinsko-politickil1 suprot~osti. j koje ~u)varile. odnose' Beca. i Beograda. U Osmanskom Carstvu javno mnijenje ~eagiralo je. na aneksiju Bosne i !lereegovine veoma uzrujano. Kada se cak prešlo na bojkot robe iz dvojnc monarhije, koji je obecavao uspjeh, morao je Bec spoznati da je otišao predaleko. Radi sminvanja situacije, izjavila je Austro-Ugars~ da je spremna založiti re za ukidanje kapitulacija., za. što se Porta uporno zauzimala od kraja šezdedetih godina 19. st. Povrh toga, Bec je Osmanskom. Carstvu vratio Sandžak Novi Pazar te za guhit,.l, Bosne i Hercegovine.platio "otkupninu" vecu od 50 milijuna kruna. Sada je osman$ko javno mnijenje optužilo mladoturke da su vc!: u nekoiil:o mjeseci popustili više nego Abdiilhamit za cijele. svoje vlada.vine do ljetu. 190:1. g. Tako se sultan, \IZpotporu ko!\zervativnih krugova i odanih trupa, moga.o . ožuji;u 1909. g. odvažiti i iznovaprigrabiti vlast. Nalo su lrupe povezane s odborom "Jedinstvo i napredak" u Makedoniji, pod komandom 1I'lahmuta ~evket-pa;;e, odmar5irale Jo Carigrada, uhapsile Abdiilhamita i poslavile na. prijestolje njegova brata ile~at;;. kao lvlehmeta IV (1009-1918). Ustnv je formalno opct uveden. No stvarnu su vlast držali !IIiadot.urci, l.iJ,:nij" reccuo odbor "Jedinstvo i napredak", koji se pribrajao nu.cionaii.tima. N..ime, liberu.lno ce krilo mladoturskog pokreta ubuduce malo suodlucivat.i. elanovi o Ovlašl.enja sui tana hila su tako ogranicena da je bio gotovo još samo figura za reprezentaciju. On je, doduše, mogao - vodeci, svakako, racuna o zamislimu. mladotura.ka - još sam formalno imenovati velikog veziru., no veliki ce vezi.. posve sam nadalje po~tavljal.i resorne ministre. Puc u proljece 1909. nije izazvao samo uklanjanje sultanove samovolje. Vecinom pronjemacki orijentirani mladoturski mocnici na.stojali su - svakako, uzalud - tako(ter osloboditi osmal\ski privredni život stiska stranog kapitala i oJslranil,i kapltulacije, koje su postale nepodnošlji vc. Mladoturci nisu mogli provoditi duboke reformej u tome ih jlJ ometala vec i sU.ma teška vanjskopoliticka situacija. Društveno-ekonomske strukture jedva su 5e mogle mijenjati. Ni u državni se aparat nije diralo; odredbe zakonu. Tanzima!a j ustava ostaJe su mjerodavne. 1\.fladoturci SI1 Abdiilhamitovu panislamizmu, doduše, suprotstavili izrazito l:ricisticki stav, no isprva. bez trajnijeg ucinka. Istom je u kemalisticl;oj eri uspjela preobrazba Turske u svjetovnu državu. Za buducnost je osrnanske države hilo fatalno to što su se mladoturci, u skladu sa svojom nacionalistickom idcologijom, lrudili da nacionalizmom na granici šovillizma polisnu liberalni osmanizam i fed eralizam princa Sabaheddina te da zapocnu forsirano turcificiranje države. Mla.doturski je nacionalizam bio usmjeren protiv svih neturskih narodnosti u Osma.nskome Carstvu, tretirao je Neturke kao gradane drugog reda, zalagao se za ccntraliza.ciju

~,

~

r

l",

..

~

'.~'"

f! \.~---

;::.1 L;.J

,.., i::

d

.j

.-

;".;-! ,-",:1 t~""1 ~Sj :.. ",: "~ (~~ ..... ~.

dA

~" ~'.~ .rl" ~

~ POlrijcJi je hio, prijr.&vega.,embargo 114051")"JS),i izvoz syinj~ u dvojnu luuu.uhiju u~.l.:on ]906. g., \'" je sukob dobio ime ".vinj.ki rat". 5 Vladu je, nostalom, fonnirao lliiseyin Hilmi-paša, licnost oS\lIallSkoganci.n I'egime.

lfi5

j

'f.;';'

~ ~

,...

I

"-'M"\'~''\."I,Gkadr7.e."~

;. ,\W\\uac\yo.o

net.\.\l"skin,

1\aTodnost.imo.

pravo

na

po\it.cko

orga-

nizir:L!lje. Za I1lI1ogonacion:llnu dr1.:lvu poput Osmansko~ Carst"taJl1QmlaJc...twa....-Ti!~idn:\ politilm turcirikacije imati rušilacke posljedice. Oni!. mlndoturcima. nije donijela samo neprijal,cljstvo kršcana nego i neturskih muslimana, prije svega arapl.kog ,;t:\novništm. Doduše, Arapi su isprva radosno p01:dro.vili pad AbdiilhamitD., "Ii su ~Cubrzo iznova okrenuli protiv mlo.doturaka IIob1:irom na mi1itantuu politikn Lllrcifikacije, to prije što su sc arapski službenici uklanjali iz državne službe i U1.mjcnji vali Turcima, koji nisu govorili arapski. Mladoturci su još više umanjili svoju popularnost jezicnol1l politikom,... postupanjem protiv arllpskogjezika i lIvodenj~m l.Ul'sllOi;akao službe\log jezika u ampskim pokrajinama, cime je mnogim Arapima IC!1"mogllcc\losporazumijevanje s lIadleštvima. G,)dine I!)IO-I!1I1. izbija pobuna Albauaca, u kojQj su zajedno sudjelovali l:r';';:lni i muslil\laui radi provoc1cnja svojih interesa. Vec nakon Uerlinskoga kon"r~,,,, I.iil(8) kOflsLitnirana je lign zn obranu prava Alb:\II;'\ca. koja je ieljcl;~ r~vidi':"; ,)(bl.up~lI.ie Crnuj (~ori prosLranih podrucja nast.alljcnih Alhancima na ~jpYe('l.1 'o;;";...~ 1":"\('II<'j" ~1\:,d<.}I.\lrci S\l ~ rn\lkofllu~pj~li ugušiti usLilnak.

l

,-

!,>,'.:- ~~!\ THiI'OI,IT..\NI.JI1

,I ,

r

c:

I IIi\LKi\NSK!

111\1'0\'1

()<[!Ian~l,o C"r~1 \'0 i dalje je bilo pod priLiskoln jmperij;~lisl.i.:k(' politike y~likih oh. !I.:dija, koja je n utrci za kolonijama ostala. praznih ruku, ieljela je popraviti " "j l"_'ložaj stjccanjl>tn sjevemoafricke pokrajine TripoliL i Egipat.još samo formalno pripadao OSl1lanskomCarstvu. Vracanje !),,,ld;:.\Tlcza, l11i 1IIn Ouchyu I""dvideno kao protuusluga, nije ostvareno. . 1(;10 suprot.ni 1'01od horu "Jedinstvo iliapredak", ncdngo poslije lijaska u sje'j,'cnoj Africi osno\'ana je liberalna stranka, nazvana Stranka slobode i jcdinst.va (f{;j'rri'.lc( t.c ifilaJ Flrkasl). Onaje na parlamentarnim izborima postigla uvjerljivu pobjrdll i IIZ to dohi la podl'šku vojnih krugova: u proljece 1!J12. odredcni broj lihe";\i'1ih oficira osnovao je grnpu tzv. oficim oslobodenja (Jlalaskar Zabi/all) i u lipnju ..'J12. ,.Jaelu koju su vodili ml:ldoturd prisilio da odstupi. Sada su liberali preuzeli vlasl. Zhog parl:IlIIentarno-demokrntskih predodžbi i englcsko-fmncuske orijcnl.i'~IIOSI:lle SII ih sil.. prol11:1t.raleblagonl1klono, kao prvoborce parlamentarizma.

r7.1 (j Objf>

~U "".u"nlmnc:kp. krizc

.. .je\'erl\onrrii:l"

c

I:;{\

1t3StnJf: u sklopu

suknhll

l,~",I.ie. Prva je J..iu hila '90~. g.

Frallcusl,~

i Njf"II1.:t[-I.:oS;.LC:\rSL\'i\

I.h...~

Naime,

decen\.ca\isl.iCoke su zamis\i

t.UrsKU\ \ibec3.\nul

demokrala

veoma

oc1govl\I'ale

namjeri tib sila: da. dalje jacaju prisutnost u, istocnom Sredozemlju. odlutile da. ra.di - Balkanske iSUse driave -, dodušel kao i uvijek posvadane provodenja svojih ,inter~a. spram Osmanskog Carstva istupe zajeduicki. U proljece 1912. sklopile su Srbija, Bugarska, Grcka i Crna Gora l3alkanski savez. Pritom ih je podržavala ruska diplomacija, koja se nadala da ce tako zaustaviti sve veci njemacki i aust'rijski uljecaj na Balkanu. No bnlkanske su države uskoro napustile ruske zamisli, u listopndu 1912. napale Osmansko Cnrstvo, oslabljeno ratom za Tripolitanijll. U tom je prlJom balkanskom ratu osmanska vojsl(a neprestano trpjela poraz-:. Kriticni su položaj iskoristili antidemokratsko-autoritarni mladoturci medu njima mnogi u Njemackoj izobraženi oficiri - za državni udar u sijecnju l!J13. g.; vooe sU bili štapski oficir Enver iley i službenik tele!;rafa Talat Bey. Obojica sn zastupali autoritarne predodžbe o rukovodenju i pokazivali velike simpatije za Njemacku. Ondje su na njih posebno utjecale tamošnje :tutoritarno-antidemokraf.~ke politicke strukture i svijet njemacke vojske. Njemacko Carstvo neskriveno je ;,impatiziralo s mladoturcima vec i zato što je u ponOVIlom jacanju Osmanskoga Carstva vidjelo nužnu pretpostavku svoje istocne polil~ike. Samo je jako Osmansko Carstvo koje se teritorijalno više nc bi smanjivalo moglo C>lI\ogur.it.injemacki pristup izvorima sirovina, ponajprije u arapskom prostoru. i'vlladoturski vode Enver i Talat nisu sami preuzeli vladu. Nju je formirao prokušani mladoLurski general Mahmut ~evket-paša. Novi su vlast.odršci opet stavili izvan snage ustav i pokušali mobilizirati obrambene snage osmanske države protiv 13alkanskog saveza. No pri tome im nije bio dosudcu nikakav uspjeh. Londonskim ugovorom o miru krajem svibnja 1913. g. pobjednickim balkanskim državama obecani su gotovo svi evropski posjedi Osmanskog Carstva; Port.a je mogla zadržati samo 'r.apadno zalede Carigrada, odnosno tjesnace do linije En(l.' - Midia1, Kreta je službeno i definitivno pripala Grckoj. Mladoturci slfubojstvo Mahmut ~evket-pa.~c li lipnju 1913. g. - vjerojatno na poticaj srušene liberalne opozicije uzeli kao izgovor za jacanje svoje diktature. VI:lst je preuzeo trijumvira.t u kojemu je, osim germanofi1a Envera i Talata, sudjelovao i štapski oficir Cemal Sey. Posljedujije, svakako, više simpat.iziraosa silama Alltante. Diktatorska vladavina trijumvirata nije trpjcla nikakvu opoziciju. Ona je l'rol,jerana iz zemlje, odnosno potisnuta. Trijl1mvirat se posvetio zamašnom djelu reforme cvropskoga znacaja, koje se nije moglo dovršiti zbog predstojecega svjetskog rata. Na prvome mjestu trebalo je reorganizirati financije i ukloniti posljednje ostatke sustava zakupa poreza, koji je oneme'gucavao budžetsku politiku primjerenu vremenu. Takoder je, uz sudjelovanje francuskib i brilanskih savjetnika, obnovljen carinski sustav. Ukinuta-je ustanova medresa i istodobno otVorene brojne škole evropskoga tipa, prije svega mnoge osnovne škole. Reorganizirano je i sveucilište \1 Istanbulu. Vec za prvoga svjetskog rata (1917) podredeni su za ,obiteljske i civilne predmeLe nadležni šerijatski sudovi U1inistarstvu pra.vde. Pri pravnom rašclanjivanju obiteljskih pitanja poceo se dota.da važeci šerijat zamjenjivati gradanskim pravom. Takot1er, razradivala su se nacela vremenu primjerene' municipalne i provincijske uprave, 110to se moglo ostvariti istom kasnije, ti doba Republike.

-

r

-

-

--7 Tur. Enez. odnosno Midyc; prvo I1Meljeleti na EgCj8Icoi11C, a drugo na Crnome IUOfU. Podn1c:je do te linije obuhVl\c..Jo je otpl'ilike polovicu današnjeg" evropsl,og teritorij.. Thrske Hepnhlik...

157

----,,'

. Kao prvi korak prema poboljšanju položajaJžena ukinulisQ 'm1a,doturci poligamiju. Uvedene su' ja.vne' djevoj~ke'ikole.." Do~~da:"8u'~evQj1td;JIl~gle "dobiti samo privatnu poduku kod:kuce.;:-?osteJ'elio-'se;'J1l!lo4l~~~Prl~~!,~o-og~~ic~o, poj avljuje profesionalna. djela.tp;ost!eha.;: Osim.:tiP.c!1ili~~~rialclli)anim.ai1ja:(~'6\11!carke, uciteljice), sve više tena obavlja.lijecnickerodni'isno''iii:dtl1inii!trativne 'poslove: , Mladoturke su' na njihovu reforUlliom kUriii 'u ,~ltri6tij~]icidripirJJ.li ~amo mladi oficiri i intelektualci. Stoga su moralrustra;jatru"d!kta~i1ri'n~';granicj'yladavine terora. Nije se dopuštala kritika odbora "Jedinstvo i n~pt&lakn, politickog vodstv&. ni pojedinacnih mjera koje je donosiotrijumvirat, iako nije bilo jednostrane ideološke kontrole. Bila je dopuštena. diskusija o opcim društvenim problemima, s jedinom iznimkom u obliku odsada. otvoreno šovinisticki zasnova.nQga panturkizma koji je, u prvom redu, razradio Ziya. G8kalp radi tl1rcificira.nja. svih nacion;tlnosti.

-

-

Ra.diširenja tih nacionalistickih ideja, osnovanaje 'i 912. g; organizacija Turk

I J

I

.I 1

I \ 1

\

I

Osmanlije više nisu mogle djelotvorno ,kontrolirati unutrašnjost poluotoka otkada su se saudijski emiri, koje je ibrahim-paša 1818.,pQtisnuo, 1902. vratili u Riyad i odande ,protjerali proturski plemenski,savez'Šamar;o S ponovnim je usposta.vljanjem vahlibitske države ondje prestao osmanski utj~caj.Jemen,koji su osmanske trupe stacionirane u Hedžazuzauzele 1869~g.IO;~gubljenje u korist ustanika. 1904-1911. g. Velika Britanija.je vec 1839.o\
I

I .\ \ 1

I

'

II I !

i

Na Arapskompoluotokuosmanskodrž'avno' podrti'cje, bilojesvedenona Hedžaz.

,

I I

i.?

Ilcagi

('l\nsko ognjište), da "unapredujenacionalni,od'goj",podiže znanstveni, društveni i privredni nivo Thraka, koji su najodlicniji narod' islamskog svijeta, te da se bori za popravljanje turske rase i jezika". To što je ,odbor napustio dotada državotvornu ideologiju osrnanizma može biti psihološki shvatljivo 'utoliko ukoliko su mla.dot.urci centrifugalne tendencije nacionalnosti shvatili kao zatajiva.nje tog principa. Njemu su suprotstavili neumoljiv i radikalni koncept nacionalizma. Svakako, neturske narednosti nisu time mogli ni I)ridobiti ni integrirati. Dalji je 'cilj panturkizma bilo ujedinjenje svih turskih naroda,' što je s obzirom na Thrkepod vladavinom Rusije moralo pogoršati odnose prema carskoj Rusiji. Unatoc centralistickom i protunarodnosnomdržanju mladoturaka., Arapi isprva nisu vodili separatisticku politiku. Oni su željeli svoje nacionalne interese provoditi u sklopu uredenja Ila regionalnoj-'razinij Prema njihovu shvacanju, trebalo je da vodstvo i uprava. pojedinih vila.jeta. vode'više r~cuna p'nacionalnim datostima. U tome sklopu valja promatrati osnivanje arapske 'decentralisticke stranke imenom al-Lamarkazijja u Kairu 1913. g. i sazivanje svea.rapS~Qga;kongresa u Parizu.

,

na Balkanu, posebno \I vezi sa statusom'Bosne

i Hercegqvine.

Dvojna monarhija

se istodobno trudila da se raspusti Balkanski savez, vodeca sila kojega.je, bila.Sr-

i !

.kih"

· Dalji je izdanak panturki:1II4 bio tzv. lur.lniz4m, naroda, ,ukljucivši Madare i Japanu.

koji $e zalagao

5 Grad je 1884. g. osvojilo pleme Š...n"f. 10 Prva je osman.lea.

158

vladavina

u Jcmcuu

zavriila

vec 1630, g.

za ujedinjcnje

$Vih "olzij-

I ! I j'

turci pole 'dobiti :eP,o,potnicarke, ve: 10 mladi ladavine [og vod100trane mlrna,s r/;izma

-

l!tlnosti. 'rk ocagi lštveni i bori za otvornu ,dot.urci Njemu 'slte nana bilo ~Rusij e rapl ISI\terese trebalo :>stima. lIenom I. ledžaz. otkada Uyad i tavljaoanske ~ 1904Pošto i samo

samo razbio ) o veIdršku Itjecaj arhija la Sr-

I: I

:.

bija.. Time je imala biti oslabljena britansko-francuska Entcnlc cordialc, Iloja je na Balkanski savez.:gledala.kao na vla.stiti..,isturenipqlo!aj. . ." Srbija i Grcka - same-zainteresirane za Makedoniju ..;'staja!e su spram Bugarske ka.tegoricki :odbojno:".: Objema~6e driavama. tirikljucila.:~umunjska, jer je htjela Bugarskoj oduzeti južnu,Dobrudžu, koja.jel3erlinskim'mirom'1818, pripala Sofiji, U antibugarsku se koaliciju'na.pokon ukljucilo i Osmansko Carstvo,ciji su se mladoturski vlastodršci. nadali reviziji katastrofalnih. uvjeta LondGl1skogaugovora o mil'U. Time je Bugarska bila izolirana, Po strani se držala i Austro-Ugarska Monarhija, jer se ona zadovoljila. raspadom Balkanskog saveza. U drugom balkanskom ratu (leraj lipnja...,. kraj srpnja 1913) Bugarska, prepuštena sama sebi, nije.mogla'odoljeLi premoci protivnika; osmanske su trupe pod Enverovim zapovjedništvom mogle iznova zadobiti Edirne. Bugarski su snovi o: velikoj državi propali. Mladoturci su uspjeli mirovnim ugovorom evropsku granicu Osmanskog Carstva premjestiti na zapad do linije MaricE:, koja do danas tvori zapadnu granicu Turske. No Jl.Iakedonija., sa SoiulIom, ishodištem turske obnove. Sandžak Novi Pazar, Albanija i Egejski otoci za Osmansko su Carstvo zauvijek izgubljeni. . _ Ratovi vodeni Il brzom slijedu tokom tri godine (rat za Tripolitaniju, prvi i drugi balkansl;i rat) iznova su teško opteretili osmanske driavne financije, a posljedica su bili novi inozemni zajmovi. Da oslabe ovisnost o francuskom lca.pilalu, pokušali sU germanofili u trijumviratu, Enver i Talat, zadobiti pomoc Berlina, lv prije šlo su balkanske driavei Antanta i nakon balkanskih ratova težile pripajanju osmansldh teritorija. Njemacko Carstvo poslalo je 1913. vojnu misiju pod vodsLvom njemackoga genera.I-lajtnanta Otta Limana von Sandersa. Uskoro je spqsobnom Prusu dodijeljena komanda nad 1. armijskim korpusom u Carigradu, s obranom tjesnaca, na veliku ljutnju Rusije, koja. se morala bojati gubitka tjesnaca., smatranih ruskom zonom utjecaja, u korist Njemackog Carstva. I ostale su dvije sile Antante gledale na Limanovu misiju kao na. neprijateljski cin: Francuskoj se cinilo da je ugrožen njezin privredni, politicki i kulturni utjecaj, a Britanci su strahovali za svoju poziciju u Sueskom kanalu i za utjec!l.j u Egiptu. K tomu treba dodati i natjecanje francuske i njemacke industrije naoružanja za stjecanje.osmanskog tržišta radi plasmana. svoje robe, napose u pogledu utvrdivanja. Bospora. Stoga se aLpor sila Antante protiv Limanove cljel~tnosti prpširio do razmjera pravog konflikta., tzv. Limanovc krize; Carigrad je moraOpopustiti pred protestima sila Antante. I zbog toga što je trijuqJvirat primio francusku privrednu pomoc, zakljuceno je da se ratni materijal narucuje 'u FrancuslcoJ. a osmanska flota reorgani~ira s britanskom pomoci. vec i zbog reputacije engleske.mornarice. Njemacka se. pred akutnom ratnom opasnošcu takoder osjecala primoranom na' uzmak, te je pristala na kompromisno smirivanje krize: Liman von Sanders je, doduše. imenovan osmanskim mafŠalom i gl~vl\hn inspektorom osmansl:e vojske, ali je istodobno izgubio koma.ndu.nadtjesnaCima. I utvrdivanje Dardanela. uvelike je obustavljeno II korist izgradnje obra~Qe'ne';lil!ije na bugarskoj granici, premda su od Kruppa l\'Essc\1I!' narucene obalne haubice. Neposredno l>rijeizbijanja prvoga svjelsl:ogl'8ta, u veljaci 1914, sklopljenjejohp6razum izmedu Njemackog Carstva i Velike Britanije u vezi s gradnjom Bagdadske željeznice. .

I ".u.ij.

159

XI. rH.OPAST OSlvIANSKOGCARSTVA

-

I. nSt\'L\ N:;ICO Ci\ HSTVO u PRVOM SV.JI~TSJ(CH" RATU 1-:ad j.> izhio prvi ,wj'~L~ki mt', Njemacka više nije !Ilorala illlnli obzira IH(""" ")'.:'1"11')';111111 1',.(.rp!;aIlH' ,'arske Rllsije 11'\ l3lisko!JI ist.ol\ll. Tako je Nj'~lIl1\cka m,,,;la ')';lllansI:illl Car~tvom 2. kolovoza 1011. sklopit.i I.ajni savez, to prije iit.o ~., i

;n\at\otllrsko (1(1 illt.)~UCt;';a

~

,

J ...J

-: .1 J

vodst.vo lIa.~lo primomno osloniti se na jednu veliku silu i ;:nšl.it.ili "" vojnog

prepada.

hez uhzira na Lo oda-kit.,on došao.

('prn:tl,

trt'l~i

c(wjd, t.riju!llvirat.a, pledirao je, doduše, zajert'lln \lhojica pulil.icara. No vecina j,~ vod"'.'ih rnladol.llraka IInlll.ar i iz. .':;1'1 !.rijumvirilta, lIadasve u sijecnju 191'1.)!;. za minist.ra rata ulla.prij('d('ni E;m'..r. ('I;)da 1J;\~a,:i.elj('h udruživanje s Nj('mackom. i 1.0ne samo polazeci od I.radicion;tlI'ih si mpatija prelila njoj ne~o i zato da oslobodi driavu Osmanlija ugnjetai:ke ;';1!.:If1sk0.i francusk(' privrednc prevlasl.i. U spomenutom tajnom ugovoru oll 2. 1:(.1(1"oza1~ 1'I. Njemacka je nagovijestila !Ilogucnost vojne za.qtitp.u sllh~aju napad" Ila O~I1I;\nslw Carstvu. zbog ~ega je njcmaclm vojna !Ilisija imala dobil.i odlllclljll(:i q '.jecaj na \'odenje IJsmanske armije. Prema zamisli rnladotufskog vodstva, st.::mjl' "n'lnrtlŽalh' ''''tlt.ralnosti'' imalojc trajati dotle dol! ne bude okollcanl\ reorganizacija ':njsk(.. 7,ho/; SVI'ja;;cga iredcntistickog fa..spoložcllja 11javuost.i cinio sc ral., Illakar I " nO!)wlI1kasnijem trcnutkll, sasvim poželjuim. Aspiracije se nislI odnosile S'lIIIO :1a vmcanj0. dijelova I.el'il.or;j.,iz~ubljcnih u prvolII balkanskom rat.u, nego sc ?eljd" .:r.dnc'lI1zauvijek odsl.raniti ruska opasnost. 7.a t.jesnace i st.eci podrucja ('arske n.usije :la51.;lu.it~lIapreteino I.IIr5killlnarodima. na Ka\'lmzu, Krill111i Il Turkestilnu. Env!'r ",- .:.,,1.zanosio I'0l.puno lIesLvarnol!l mišljll da ce pomakllll!.i gra"k(~ Osmallslwga Ca~"t.Vi\preko Perzije .10 IlIdije. Takvi su agresivno-tllrllllisticki dljevi mladot.urab "CI,:ir"li kako II ruske. taJw i u britauske interese. [{OtlCf'pt "naorllžanc nenl.ralnost.i" Osmanskoga Carstva izgubio sc još mnogo hri~ nego Gtoje prvohitno bilo planirano. Kadaje pocetkom kolovoza [914. poceo nI: ~ Frant:ns!col1l i Velikom Britanijom, Njemackaje pokušala pronaci nove savezn i!:o'. Sl.oga jl~ nj<:lII::tckavlada silila rnladoturke da I'tupe II rat -. Njelllllcl..d,revizij u granica s Bugarskom i Rumuujskom. f\lIadoturri Sit hili svjesni da ulazak u rat 11trenutku kada je izgradnja vlast.i:.111oružallih <:naga još u pocetnoj fazi jedva moie hiti probil.acan: u slucajn poh1 '1,(\ohj.wolII r;'\tn "udro-Ug.'\Tnja HII.I, !lllijf:tli1i\j~ objuva r."\t..,NjCIIH..~hn~ (':;'I'r.I.\"anll..iji ~!. ..rp',ja 101,1. .

:tJl)

jede sila Antante mogla se ocekivati podjela države, a u slucaju pobjede Centralnih sila2 pqliticka i privredna. ovisnosl o Njemackom Carstvu. 'rako gledano, posve je razumljiv ocajnicki pokušaj mladoturskog vodstva da u toku pregovora s Njemackom kontaktira. i s Rusijom, kako bi Osmansko Carstvo neko vrijeme držali izvan rata. Taje taktika mladoturskog vodstva ipak postala iluzorna kada su dva njemacka. r:\tna broda, "Goeben" i "llreslau", koje je progonio francusko-britanski mornaricki odred, 10. kolovoza potražih>' pribjcžište u osmanskim vodama, pa im je dana za.~tita. Taj je cin znacio eklatantnu povredu neutralnosti, to više što je uz dodjelu ?:,\.~titenjcmackim ratnim brodovima bilo povezano i zatvaranje tjesnaca za sile AnI.antc. A to je znacilo da je Rusija odsjeccna od svojih saveznikll i da je prekinuta opskrha ruskih oružanih snaga. Pojavom njemackih rat.nih brodova uDardanclirna. prOluijenili su se odnosi snaga. u prostoru Crnoga mora, pa nije gotovo ništa pomoglo ni t.o što je osmansim vlada fiktivno kupila i preim{,l1ovala3 njemacke brodove. ()SIl1:1.nskoCarstvo dotada nije imalo modernih rat.nih brodov,\, pa je ruska IJota hi la 'llnogo nadmocnija. Brodovima "Gochen" i "Br('~la1!" privrpmcno je iznova lIspo:,l.avljena vojna ravnoteža n Crnome moru. :,ada. je i\ntant.a pokušnla navest.i 111 Iadot.urk.> na povrat.ak ncutralnost.i, no nije postojala spremnost na dovoljne terit.orijalne koncesije, odnosno na ukidanje kapit.ulacija. Odgovor osmanske \'lade na taktiku oklijevanja sila Ant.ant.e bilo je .ledr\COstranoukidanje kapitula~ija (7. rujna H~14), susp~ndiranje djelatnosti engleske mornaricke misije i, istodobno, st.:wljanjt' osmanske flot.e pod komandu njemackog admirala Souchona. Tako je najzad minula osmanska "naoružana neutralnost", il ve(; ncdugo zat.im poce)l\ je njemacko-osm:mska 110t,\, u skladn s interesima njemackog vodenja rat.a, napadati razne ruske crnomorske luke. Time je Osmansko Carstvo bilo uvuceno u prvi svjet.skirat., t.~su mu zapadne sile i službeno navijestile rat.. Velikoj Brit.aniji je ratno st.anje hilo povod da anektira ot.ok Cipar, koji je i dot.ada hio pod brit.anskom okupacijom i upravom, dok je Egipat., !lOjije istodobno rornmlno istupio iz osmanskoga državnog sklopa, došao pod britanski protektorat. Ovdje nije pot.rebno detaljno raspravljati n horbenim akcij,\ma. IJ strateškom pot;"'du položaj je osmanskih oružanih snaga bio sve prije nego povoljan, jer su bile prisiljcne voditi ratna više front.i: na kavkaskom podrucju prot.iv Rusije, u Iraku i SueskolI\ kanalli protiv Vclil!e Britanije, u Dardanelima protiv britansko-francuske !lote, n na Galipolju prot.iv britanskog ekspedicionog korpusa. Osim toga, osmanski <.;\1 SP odredi borili \I Galiciji, Makedoniji i \I Rumunjskoj. Za 051Tlansko CMstvo najvažnije su front.e bile na Kavkazu i u Dardanelil1\a., jer' S\I one najviše ugrožavale središt.e zemlje. Osman5ka vojska trpjela je velike i neprestane gubitke prije svega na istocnoj fronti. Pošt.o su Rusi vec 1915. na. podrucju Kavkaza mogli ostvariti znatne uspjehe, !!JIa. su se uspjeli probiti do Trapr.zunla. Okolnost što jearmensko st.anovništvo u zapadnoj Armeniji, t.j. u osmanskim ist.ocnimkrajcvima, ne samo sa simpatijama docekalo ruske suvjernike uego ih i aktivno podržavalo, uzeli su rnladoturci kao povod da otpocnu "konacno rjda\'anjc" pitanja Armenaca. Armenci koji su izbjegli groznom masakru 1915. ~., a nisu se mogli prebaciti u ru~ku istocnu Armeniju, protjerani SII u sirijsku,

--

2 Vlastiti naziv tih sil" ob7,;romna "politikuokn,ženja" sil" Ant"..te. Osim Njemackog Cau!,,'a, koje je davalo ton, i Austro-Ugarske Monarhije kasnije s.. Centralnim silama pripada\! jr.'. Bugar.kA i Osmaniko Carstvo. . ~ Oni 5.. se ota
-

161

-

-

odnosno iracku pustinju, s izgovorom na prvi pogl~d pri~vatJjivim
-

iI Siriji, Palcstini, sjevernom Iraku i u Hedžazu - prestrašile su, doduše, arapsko stanovništvo, ali su istodobno pojacale volju za otpor. Brutalnost je turskih vojnika pri rekviziciji živežnih namirnica, nužno 'potrebnih za preživljavanje arapslwga civilnog stanovništva, izazvala glad i duboku mržnju prema 1\ucima. Kao odgovor.n:l.postupak Turaka, šerif Mekke Husain4, koji se potetkom rata još htio zadovoljiti politickom i kulturnom autonomijom, na poticaj j~ Engleza II lipnju 1916.digao ustanak protiv osmanskogvrhovništva, te se vec u listopadu iste godine proglasio "kraljem Arabije". U skladu s bntanskirojamstvima, imala je njegova država obuhvatiti sve arapske zemljejuino od 37. para.lele- tj. linije AYllltap (današnji Gaziantep)

-

I3irecik

- Urfa: - Mardin

-'racunajuci

i gradove; sve do Per-

zijskog zaljeva, zajedno s Irakom i Sirijom, koji su, u svakom slucaju, morali ostati engleska, odnosno francuska zona utjecaja. .Sada je zapoceo "pustinjski ustanak", koji je vodio englesl;i pukovnik i tajni agent Lawrence, sve više potkopavajuci os'mausku vlast u arapskim zemljama. No britansko-francuski je imperijalizam trebao Arape samo kao sllucesnikc za. ostvarenje vlastitih ciljeva politike moci. London i Pariz nisu ozbiljno pomišljali na to da ostvare arapski san o velikoarapskoj drž~~!_. Arapi su samo zamijenili gospodare. Tako je Husain priznat samo kao kralj Hediaza: prugi su arapski posjedi osmanske države, prema tajnom ugovoru Sykes-Picot iz sviblija 1916.g., imali biti podijeljeni izmedu sila Anlante: "Mezopota~ija" (kako se tada u Evropi, po pravilu, zvao Irak), Transjordanija i sjeverna PalesL.ina.pripalibi podrucju britanskog utjecaja, a Sirija, Libanon, dio Kurdistana, s Mosi1lomi Malom Armenijom, podrucju francuskog interesa. U tim krajevima kralj nu:;ain nikako nije smio imati t Cinjenicu što je posrijedi bio genocid bitno ne mijenjA dA li je izgubilo iivot pola ili više od jednog Inilijuna Anl1enaca, kako se obicno uzima'u Evropi, ili "samo" 200 000 do 300 000, k"liko nAvodi proturska drana, ili cak dVAmilijw,... prem&annenofilima. $ Vrbovni zapovjednik S. osman.ke umije, posebno Cormirane :ta obrA"u DArda.nela. 6 In..ce potomak Hasana, unuka Proroka Mubammeda. 162

1;,

B vc GŠ, Le

~

&. utjecaja. Prema Balfourovoj deldara.cijiT, treb~lo je da jugozapadni dio Pales~ine bnde neutra.liziran i da. služi kao "domovina." za. židovske useljenike. Kako je Italiji kao sfera. utjecaja bila obecana južna, odnosno jugozapadna Anadolija, II. Rusiji istocna Anadolija 8 Erzurumom, Vanom, BitIisom i Trapezuntom, osmansim bi država, koja.se nekoc rasprostirala na tri kontinenta, u osnovi bila ogranicena još samo na. središnju Anadoliju. Sretna je okolnost za Tursku bila oktobarska revolucija u Rusiji 1917. g. i izlazak mlade sovjetske države iz tabora neprijatelja.. Tako se nije ostvarilo \lSpostavljanje ruske zone utjecaja na. anadolskom ~I\I. U mirovnom ugovoru izmc(la

.~

sovjet5ke Rusije i Centrainih sila, kojije potpisan 3. ožujka 1918.\I UresL-Litovs!:u'I bilo je cak predvideno da ce se plebiscitom odrediti dalja. sudbina. podrucja oko !3atumija, Karsa i Ardahana, što su do pocetka rata pripadala RU5iji. Vodstvo osmanske vojske nije tu priliku iskoristilo samo za to da taj kraj okupira nego i da II rujnu 1918. g. izvrši prodor do !3alma na Kaspijskom jezeru. No grad je 51\1110 I;ratko vrijeme ostao u osmanskim rukama. Za osmanski je poraz u prvom svjetskom ratn okrivljen mlaJoturski trijumvirat, pa je u listopadu 19l8.- g. otpušten: Enver, koji je u meduvremenu napred,wao do položaja vicegeneralissimusa i sultanova 'leta (damal)' , te Je facto vodio ral.lo; Talat, takoder u meduvremenu imenovan pašom i u veljaci 1917. velikim ve::irom, i Cemal, koji je mrzio Arape. Sva sn trojica pobjegla u inozemstvo!1 i kasnije: (u lipnju 1!HU) osudcna u Istanbulu, u odsutnosti, na smrt, zajedno s ,lrugirn vodecim mladoturcima. Mladoturska je stranka raspuštena; svi sn kasniji nevaini pokušaji novog osnivanja propali. Neslavni je kraj mladoturaka sasvim odgovarao njihovoj "rascijeplje:noj" politickoj ulozi. Naime, oni su Osmansl:o Carstvo poveli u rat i time, kao i svojom šovinistickom narodIIosnom politikom, uzrokovali raspad Carstva. No ipak nc valja prcvidjeti da su oni ozbiljno pokušali modernizirati svoju zemlju i provesti razlicit,~ hitne reformske mjere. To što djelo reforme nije bilo dovoljno duboko da izazove temeljite društvcne i ekonomske promjene te što je ostalo pretežno neosLvareno, to što gotovo i nije bilo nastojanja da se promijeni bijedno stanje širokih slojeva stanovništva, ili da se ba.rem uzme u obzir, sve to nije samo posljedica nesposobnosti mladoturaka nego i shvatljivo nepovoljnih odnosa. u politici moci. S padom mlado~uraka vladu.su preuzeli liberali. No njima je preostala samo uloga upravitelja stecaja. S obzirom na vojni fijaslco vladi nije ostalo drugo doli da se primirjem u Mudrosul2 30. listopada 1918. preda silama pobjednicama na milost i nemilost. Osmauska 6e armija morala demobilizirati. Prema utanatenjima 7 Tu jc iziavu 2. sLudcnoga1917.IIimebritw.."c vlade dao m.iu;s!..rvanjskih1'0510\'01 Balrc.ur. ·

.. .:.~,;.:. f.'?; ~

.\'.; ",O

. ~! ~-J ~

''-''1

:!J .' ",_:,:",

[: ..,.j :~

Danas Brcst, grad u Bjclon..iji, Ila poljsko-$ovjcLskojgrallici,koji je LaJa\,io gl.wIL;sL..IL

vrhovllog zaj>ovjcduiiiLva njcmat"e isLoCllcfronte. 9 Enver jc od 1914. bio ožcnjcn unnkolll Abdiilmecita I. po imenu Emine Nad)'e SILllall. 10 Enver je sluibeno imao rUllk~iju vriioc& dui~osti \'1'hovnog kOlnandan,.., jer j. vrhovna komanda nominabio pripadala .ultanu. 11 Enver jc pobjcgao u Bcrlin, odakic je otišao u sovjct$ku Rusiju i 1921. sc pojavio u euhari, .okrenuo .e protiv Sovjeta i pao 1\ borbi protiv Cr\'ene armije. TalaLov je pl\t takoder vodio 1\ Bcrlin. gdje ga je 1921. ubio ncki Ann.nae, ito jc bio cin osvcle za gcnocid 1915-1916. GodilIu dalla kasllije isti je udes .ustigao i Cemala, koji jc iz bcrlinskog cgzila najprije otišao 1\ Svicarsku, A potom u Afgllllistan da reorganizira vojsku. 12 Prin,.irjo je potpisano na britanskoan ratnon1 brodu U 2.a1j~vu l\1udros. 1\.1obali oloka. Lemnosa.

163

g]

!::q ~ ~'

i,;.1 .XI " 'J

8..;

\'uj .. i::'] i::;"

'i:;C1vora;jyltcs-!'icoL, pobjednici su okupirali sve straLeški v:\žnc tocke u Carstvu. Vrhunac ie t.rijllmfapobjednickih sila bio ulazak jedue saveznickeI'skadre u BQspor.

,.. I{\UU O:>iI!,\NSKOG SULTANJ\TA - PO(~ECI NOVE TUHSfCEI3 Posljednji slIltan, i\lehmet.VI. Vahideddin (1913-1922).koji je došao n;\ priu srpnju UHS./!..,bioje - kakoje t.ozgodno sroceno

.;,~~t.olje ro~lije smrt.isvoga brata

- "val.lkaniziran": njegovo "podrucje vlasti" jedva se prot.ezalo izvan Ista.nbula. Ou :,ije bio muogo više od prenosioca naredaba pobjeduicldh sila. No ipak je raspllstio parlament. i pokušao prevladat.i svoju ulogu marionet.e diklator~kil1l mjcram:!. u ,;i

i!n ,\bdiilh;uuit.a.

[J ,\nadoliji f;f~posvuda ()1"liao vakuum uZT,-,kovalluldanjanjcm centraluc vlasti. ";111 imll (turski: izmir), veciIlom nast.anjenu Grcima, okupirale su grckc trupe u vihnjl.l 191!). ~. ~ oJohreujel1l sila Antaute. To je bilo Il suprot.nost.i s ugovorom '. :;kes-Pirot, l)I'el11;1!zival" na predsjednika Sjedinjenih Država, l\Oji je II ~vojih (~el.rl1aesl, (>(akaH jam,:io Integrit.etturskih nacionalnih podrucj~. S "bzirom na t.akvu politicku rascjepkilnost., nlože se bez pret.jerivanja IIst.vrdit.i da j~ dr;~a\'a Osmanlija prvi pllt. nakon Timma, 110saJa mnogo t.rajnijl". iznov;t "t.i);!a do najlliie t.cc.ke svoje moci. ReJ!:eneracija više Ilije bila !1l0)!;u<'a,samo jof. ];r;Jt.b agonij:t. Turska nacija moral:!. je poceti iivjet.i Ila sasvim lIovoj osnovi kako i,i \}01'\:emogla preživjet.i. Blldm'i da je t.emeljem tak voga. novoga polit.ickog života Im"" P()~t"l.i nacionalni oslohodilacki pokret., il ne zastarjela sult,.nska 1I10C,ovdje ""11\0još sa.mo ~1I!Jlarno razmotrit.j agoniju "st.are" osman:;ke države. Zbog pot.pnnoga vojnog poraza i; s tim u vezi, propa.~ti ccntralne vlasti osJ1!anska se armija naglo ra.<;pala. Dezerteri su se udruživali u bande i pocinjali sve ,'iše st.varat.i [rontn protiv opce rasprodaje osmanske državne moci i t.enclen"ij'l ra.~pada. Posel)f1o sn li Anadoliji formirani brojni Ilaoružani sloboJni odredi, it tamošnje je "t.:\llovništ.vo Illnogo t.rpjelo od posljedica rata. Tako ~1Ise ol1dj'\ ---IJ '.'~~

U nW)1Hzakljlli:nolH poglavlju frt~ha
j\l'P1.~lisf.i,~k~ n plWijf!sli

i '-

i..

l)rob),~mi I{f~pHhlike

14 Oll'~ Sl! nhja\'lj~np. J1riIHj'.'.,.1IIII

..

T\lr~lc"', THr~kj~

~-,-

1!j~1

, luilr)\'IIIII!,

u vezi i~lor,

8. 1'i.j~cllja IIr,.(1f'lIi~.

s tim trehalu bi da budu i~crpno obriU.1eni u posehnoj

knjh'.i

;ullC\ra. 1!.118. 1\ sklopu

gO\'01a ..un~ri;'1\()g

11:'IHI"~ n ~..\III(lnpn.(ljd,i,..lIjtt

naroda.

In'f:(h.j(~dllikn

o prohl~milll:\

o~iln odbjeglih vojnika, naoružanim družinama prije svega prikljucivali mnogi seljaci. Oni !lU se sada stali djelotvorno odupirati grckim okupacijskim jedinicama u zapadnoj AnadolijL l1.Jmadolskim8U-BC gradovimarna.-!okalnoj razini,oblikovala u grn<1anskimkrugovima udruženja za "obranu nacionalni]1pravn", koja su imala pripomoci odstralljiv3nju okupacijskog režima. Kako bi sada likvidirao razbojništvo, ponovo uspostavio mir i red, te uzmogao demobilizirati armiju prema odredbama primirja, postavio je sultan prokušanoga generala Mustafu Kemal-po.~u(1881-1938) za inspektora vojske. Visoki oficir, lI1edntim,nije iskoristiosvoja široka ovlaštenjana vojnom i civilnom podrucju onako kakoje bilo predvideno, za uklanjauje nacionalnog pokreta otpora u nastajanju, nego se, upravo suprotno, postnvio nn nje~ovo celo i t.ime preuzeo vodecu nlogu u stvnranju nove 1\uske. Nakon spomenute grcke okupacije izmira on je demonstrativnim pozivom mobilizirao nove emocionalne rezerve za nacionalni otpor. Kako je njegova djelatnost ~ada jasno prepoznatljivo hila \I sul!Obu s interesima pobjednickih ~ila, na njihov je poticaj bio pozvan natrag u Istanbul. No on tu naredbu nije izvršio, samovoljno je istupio iz sultanove armije i nastavio sa svojom organiza\.orskom aktivnošcu, odsada hez službenog zaduženja. S obzirom na upravo optimalnu konstelaciju n smislu polif.ike moci. :'vlnstafu Kemala. je malo brinulo to što ga je sultan zbog njegova istupa proglasio pohunjenikom. Nije se imao cega hojati od sultanove marionetske vlade 1.1Istanbulu, koja je bila podredena vojnoj upravi pobjednickih sila i time fakl;ickinemocna. I inace nije bilo snage kojI\.bi mogla sprijeciLi nacionalisticko organiziranje i agitimnje

duhollO u Anadoliji. Tako Sl\ nacionalisti mogli pocetkom rujna 1919.li SivaslI nesmetano održaLi kongres, na kojemu su sve državne kompetencije prenesene ua Taj je predstavnicki t.zv. predst.avnicki odbor pod predsjedanjem Mustafe I<elJ1l\.ll\.. odbor zapravo bio protuvlada, suprotni pol nemocnoj sultanskoj vhdi u Istanbulu. UskQm su pod kontrolu nacionalistickoga predst.avnickog odbora mogli doci svi INit.oriji koje nisu zaposjele sile Antant.e. Ta.ko izolirana, sultanska je vlada pocetkom listopada I!J19. otlsl,upila. Vlada koja je vršila dužnost. na.~la se prisiljcllorn Ila kompromis t.e se proglasila spremIlom suradivati na nacionalnoj tllrskoj razini s predstavnickim odborom, koji se zat.o Sll svoje strane odrekao funkcije vlade. Za rn..qpoloicnje naroda bilo je karakteristicno što je na zajednicki organiziranim izborima pocetkom prosinca 1919. nacionalnooslobodilacki pokret mogao dobiti dvoLrecinsku vecinu. S obzirom na (.11pobjedu premješteno je sjedište predstavnickog odbora u Ankaru, koja je zbog ~voga položa.jau središtu Anadolije, odnosno neokupirane "slobodne zemlje" oi dobrih saobracajllih vt1za,'bila osobito pogodno ishodište za upravne mjere. Sada se predstavnicki odbor prihvatio razrade miniumillog progra.ma koji bi bio prihvatljiv za sva.koga u zemlji, nezavisno od politickih ili svjetonazorskih suprotnosti. U tom se tzv. Nncionnlnom pa.ktu (Misak-I Alil/i) energicno istup1\lo prije svega.za nezavisnost i iutegritet onog podrucja koje u trenutku primirja II Mudrosu još nijl: bila okupirala. Anl.anta.. Odbacivalo se miješanje stranih sila u Imut.ra.~nje stvari Turske. Takav je razvitak veoma. uznemirio pobjednicke sile, osobito pošto je Nacionalni pakt sredinom sijecnja 1920. bio prihvacen u Velikoj narodnoj skupštini, II.Ant.an!.a uvidjcla prijetnju za svoje Itolonijalneint.erese. Stoga ~Cpredstavnicki odbor II Ankari iznova proglasio privrt'lTlenom nacionalnom vladom i prekinllo sve

.

165

kontakte s Portom, na što su brojne utjecajne osobe prešle iz glavnoga grada II

Ankaru.

.

Za kraj travnja u Ankari je sazvana tzv. Velikatl,lrakanarodna skupština. Sada je Mustafa Kemal, u vidu personalne unije, sjedinjavao položaj pre4sjednika Velike narodne skupštine i predsjedavajuccp';nacioQalne vlade. ~io jeto 'konacni raskid s Carigradom, sultanu su prakticki oduzeta prava, a Turska je de facto postala republikom. Porast moci nacionalnih snaga ugrožavao je, doduše, supremaciju Velike Britanije u istocnom Sredozemlju, no ona ipak nije htjela upotrijebiti vlastite trupe. S jedne strane, nije bila zajamcena podrška vlastitog stanovništva, umornoga od rata, a.s druge strane je oklijevalas obzirom na reakciju mnogih milijuna 'indijskih muslimana ako istupi protiv jedne takoder islamskezemlje. Tako'je Engleska politickim sredstvima nagnala Portu da istupi protiv' nacionalnih snaga. Najprije.je stvoren odred Mohammediye, a zatim je osnovana tzv. Armija balifata. To pokazuje da je suttan istupio protiv nacionalista naglašeno kao vjerski poglavar,'hali!.kako bi odvojio njihove duboko religiozne anadolske pristaše, Kada je zatim i §cyhiilislamu \I fetvi proglasio sveti rat protiv "pobunjenika", posvuda su u Anadoliji izbile prosultanske pobune. No pobune su nacionalisticki gerilci svladali, a ~a~ionalnaje vlada vješLimprotupotezom preko ankarskog muftijeizdalcr protufetvu, koju su potpisali i brojni vjerski i svjetovni dostojanstvenici. Tako je Porti uspješno oduzeta pred, nost, halifatska se armija uskoro raspala, a nacionalna je vojska prodrla sve do Bospora. Uspjesi kemalista donijeli su dva suprotna ucinka. Francuska, cija je zona okupacije u jugoistocnoj Anadoliji bila teško pogodel\a nacionalistickim gibanjem, sklopila je s kemalistickom vladom primirje. No.za nacionaliste je sporazum o primirju zapravo znacio medunarodnopravno priznanje. Grci su 'mogli drukcije reagirati. Radi "ponovnog uspostavljanja reda u ~nado1iji", oni' su s privolom Antante okupirali važne gradove Edirne i Bursu. Porti nakraju nije preostalo drugo doli da u kolovozu1920.potpiše zastrašujuce uvjete diktiranog mira u Sevresul6. Prema.~jemu, nekoc mocno Osmansko Carstvo suženo je na.razmjerno malo podrucje. U Evropi mu je ostala.samo neposredna pe. riferija Carigrada. Trakija i Egejskiarhipelag pripali su Grckoj. Samo je Dodelcanez ostao u posjedu Italije. Podrucje oko Smirne došlo je pod grcku upravu; ondje je, svakako, bio za razdoblje nakon pet godina predviden.plebiscit o buducnosti teritorija.. Službeno je priznata nezavisnost Armenije te da.joj se prikljucuju osmanske istocne pokrajine. Kilikija je došla.pod fran<:uskuupravu, a Kurdistan je postao a.utonoman i kasnije imao zadobiti nezavisnost. Prema spora2umu Sykes-PicoL, izgubljeni su svi arapski teritoriji: u "Mezopotamiji~'i Palestini uspostavljen je britanski, a u Siriji i Libanonu francuski mandat. Tj~na.ci su otvoreni, istcdobno dospjevši pod medunarodnu kontrolu i upravu. Kapitulacije, koje je' mladoturska vlada. jednostrano ukinula, iznova su stavljene na snagu radi "pravne sigurnosti stranaca", uvedena je opca financijskakontrola.pobjednickih sila, kojimaje k tomu još valjalo platiti reparacije. Pod njihov je nadzor došao i sav saobracaj. Oružane snage ogranicene su na 50 000 ljudi, ukljucivši 35000 osoba II žandaTmeriji. Flota je svedena na samo nekolikobrodova,

l~ DiirrizAde Abdullah Bc:y !::(endi: 16 Peti od '~klopljeni11ugovora u p"riškilh predgra.<1ima kojima Je slnžbeno završen prvi svjetski rAt. ' 166

Takav mir, koji bi Turcima podario državu-torzo, bez stvarnog suvercniteta, Ankara nije priznala, pa se tako pojedine odredbe nikada nisu. mogle ostva.riti. Štoviše, kemalisti.su. ::osiguravši u meduvremenu zalede. ugovorom sa Sovjetima, nastavili oslobodilacku borb4. Prvi'je udar bio uSP1jeren protiv Armenije, koja. se. u skladu s odredbaP1a mirovnog ugovora u Sevresu. trudila oružanom silom zaposjesti istocne vilajete. U ratu, koji je trajao od ~raja rujna do pocetka studenoga 1920. g., zadala je nacionalna turska vojska Armencima,koji niotkuda Ilisu dobili pomoci, tako težak poraz da su oni mirom u Giimriijul1 3. prosinca 1920. pristali na ukiuuce.: udredaba. iz Sevresa u pogledu Armenije. Turskaje natrag dobila dio tel'itorija kOJi su 1878.g. pripali Rusiji. naime podrucja. oko Karsa i Ardahal1a. Okolnost što su se kemalisti morali usredotociti na a.rmenski rat, uok je vecina njihovih trupa bila u akciji qa. istoku, iskoristila je vec pocetkom listopada 1020.' Porta da potakne ustanak u I
kemalista

Kilikiju

i potez

Aymtap

-

Birecik

- Urfa.-

Ma.rdin

u listopadu

iste godine. Istodobno jc protiv Grka nastavljen oružani otpor. Pošto je ismet-paša. kh. jem ožujka 1921. grckim trupama. kraj inanuja zadao drugi teški pora.z, olli su u lmsno ljeto iste godine poduzeli protiv kema.listaopci napad, s osvajanjem kemalisticke prijestolnice Anl,are kao objavljenim ciljem. No napad je bio odbijen n vdikoj bitki (kolovoz-rujan 1921) na rijeci Sakaryi sjeverno od Esl;i~ehira. Time je propao neposredni cilj grckog armijskog vodstva, zaposjedanje Ankare. Grcka, koj,~ je osjecala

da su je svi oslavili

na cjedilu,

pribjegla

je ocajnickom

cinn

-

krajem

srpnja 1922.objavila je da ce okupirati Carigrad. Istodobno je proglašena nezavisnost "Jonije" , tj. okolice Smirne (izmira). Grcka okupacija osmans!:e prijestolnice, svakako, nije odgovarala planovima sila Antante, a napose je Francuska držala da su ugroženi njezini interesi u pogledu ljesnaca.. Tako se Ankara krajem kolovoza mogla odvažiti na opci uapad na grcke položaje, pri cemu su Grci u ncl!Olikodana pretrpjeli uništavajuci poraz. Sredinom rujna napustile su posljednje grcke jedinice Smirnu, a za njima prakticno ~ve grcko civilno stanovništvo koje je stoljecima živjelo kao manjina medu Turcima zapadne Anadolije. 17 DanOIs Lellillakan

II Armeuskoj

SSR. Pl.jje ruski AJcks"lldrvp"l. lo,

c-

,.-.

Taj je zamjC't.ni uspjeh kemalis~aizazvao.sdrugestrane.no\.u ratnu opasnost. Velika Uritullija se zauzimala za Grke, a uz ~o se bojala i za svoju po?iciju moci \I ISLanbulu i tjesnacima. PremijerLloyd Georgeuprilicioje pravu ra~lIlI hajku p.oLiv kemali~trl.alije sa svih strana bio oohi.ien. Francuska se ca\( d(!!nonstra~ivno po\'ukla s azijske ohale DardalIela. I Itnlija. koja je vec u travnju povnlda ~;voje ~rupe i7. doline rijeke Mcndercs, odbacila je vojne akcije, koo i .Jugosl:wija i Rumunjska. Ni britanski dominioni nisu bili zainteresirani za novi mti U? to je l:olollijalna sila i opet morala voditi racuna o indijskim muslimani ilia. JJrit:lIIslri nasLup oružjem proliv kelllalis(,1\ nosio je \I sebi skri\'t!nll opasnost da se alli jo,; više ne~o doLad;\ oslone na Sovjl'Le. Taku, napO!,ljetkll. Vdika Britanij:\ nijn imala k~m(), d(lli prist.at.i 111\primirje. Sile Ani.ante ikernalisti spora?Ulnjeli sn se Il. !i:O:l.opadaIun. \I i...lud.wyi (sjev,.ro?al'aJno od 13ursp., IHI 1\1ramornOI1ll' 11I0rn) II ''';'.i s IWlllprnmisorn: \17,j!;aranciju da i:f' se postici nnvi mirovni nvjeti, Cn:i Sit ;:;f)1I~tili.'~tf.Ji'n1JTrakiju u korisi.Turske.a tjesnacl S\I privr{'llIenO nenl,rali?iraui, p,.v(' j,'dinife lIal'iona\ne usloho,lilacke armije svecallo su ušle u Istanbul I~J. .!"[':jda I~11'2. S Visokom Portom, koja jl> pri SVCllltJi.om.~ ostala bt'z ikakva .. :"cko vrij'~!I\(>zadržana: novo!l\ je halifu ., ,diiIm.:nlu II!A (192:2-1!J2'1).svakako. bila od II!.zt'a sva svjet.)vna n\o~.." FOfllmlno ";,držav"lIj" ktlifat.a (:inilo sr krnmlisLirna prept'rll0ljiviln zbog d!)I)L1kert>liv;.i~)dnindijski I\!lIslirllani, kadbi hritanski illlpl~rijalizl\mipak pnJu7.eoIwr:Jkl'protiv IIO\'f"

,...-

r-

'I'lIrsk,.

~~ada 'Il krnwlist,i pri rt'vi?iji 'Ivjet.a diktiranog mira 11Si~vresn Illogli polazil.i ,...i pnsVl' drukcije I'ozicij<.> moci lIego svojedobno Vis(.I", I'or~a I'(,dreuena vojnoj III,ravi I\nt.an~e. Napokoll, nuvl\ Turska viRe se niJe .smatrah.l gubitnikom: pri7.."al.;. je pripadnost. djde Anadolije Turskoj, ukljucivši i ~lIrskn ArlJ1l~liiju i tur,),i :':nrdisl.;1I1, h"3 ngrani,:enja. Istocna je Trakija, s Edirmulla, \'rn('''II:.1 Turskoj, a 'I'" 'I.' odrekla arapskih podru(:jn. Tjesnaci su delllilitari?irani i podrcrleni t.urskom '''';"reuil('!.I!. O(.l)ri pred Malom Azijom - del\!ilil.arizirani .- definitivno Sll prii"di Grdwj. Oodckalle? je privremeno 05tao I.alij!ln,ki. Zbog vojnih SII razloga

Turskoj dodijeljl'ni ol.oci imra? (Imbrog) i l30zcaada (T{'nerlos) na nla7.u u Oardanel". Prr,bl'?1f\ lI\anjina riješl'n jP.. dakle, sasvim po n!lhodcnju lurskih nacionali$La. ::; "lil1lina~ijoln dviju velikih kršcanskih manjina, Anm:naca (1916) i Grb, s lursko!; je st,ajali~!.a "it.allje manjina uglavnoril riješeno. Zbog odsi.ranji\'1\nja još preostalih ""z~slllih Grb '\Oj "dolwJvilli"

do~ovoren
,...,

"pora'l.lInla iz Lausallll", oll1lpacijskc su t\'llpe pocet.kom listopad..

Na t.(,I1I~I.i1l

iPPIISLil,., Is(anb'll. ------}... 01l.k f"'!:)

~'~~;"'r,:'

1:1 N.ir-r/

II:::

[,;11

~1I1t~11i\ Ahdiila."izn

preu7.elc j,.rlinicc

nacionalne

()5k,bodilai'k~

anni.

i ';111(" III'nlj.! I'h)tjl':'l"i\llf1g.'l pU!'i;Jj,:dnjt';:' S'IIt:UlH ()SII1:l.II-

(:.'\ 1'<;t V:'\.

~"".~I:,..,~ I:,di/..

~

I,i

koji su pot.puno

i... JI.,II';f.:>j ti r,;"jPI

vi';','

ili

1I1.,,,j..

('u.l~(}\,;lInn

l,olni~,jll

<;1I~.llIj'1\'jd..l)\tlnr,

IlJo..."".,t.".,,

""'n,,.

JI'. No Istanbul više nije ostao glavnim ~radom, Taj.. rllnkcija-13.listopada. 1923. prenesena na.AnKaru,dotadašnje sjedište nacionalne vlade. Lozanskimje ugovorom nova Turska., uz medunarodno priznanje, de iure zadobila i politicki te privredni suverenitet, premda je 1.1\to morala platiti visoku cijenu: irnalaje prihvatiti gubitak ukupnih Ilcturskih podrucja, koja su još pocetkom prvoga svjetskog mi.a. cinila važan dio osmanskoga.državnog teritorija.. Konsolidacija na medunarodnoj razini omogucila je kcmalistickom državnom vutlstvu ucvršcenje svoga položa.jai unutar Turske. Uklonjena je svaka opozicija; odsa.da ce Narodna slranka20,osnovana. 1923. g., kojoj je predsjednikom postao 1I.lustafa 1<1'1111\1, vladati neograniceno.

Dri:nvnopravui odnosi koji 511fakticki posto-

jali od 1919.g., odnosno od ukidanjasult,anata listudenome 1022.g., državnupmvno Sll sankcionirani 29. listopada 1923. izglasavanjcm repllhlil(('. li:crnalisti, koji više ..isu morali imati obzira. ni na unlltri\Šnjem ni na v:tnjskolll polju, uskoro su podu7.eli posijedlIje korake na putu brisanja oSll1anskih obilježja sVfJje države: zat.,'orili su ;;erijat~ke ~udove i medrese te ukinuli ured ~eylltili$lam(l. vrhovno~ muft.ije. Kao po~ljednje i uajviše vjersko dostojanstvo, ul
PEDAGOŠKI I
20 J~duo

7.1\ drugim,

FAKULTET OSIJEK

NArodna. stflu'Kl\ nosili\ jI: ill1r.na:

!ftlll.: Pirl.:o.'u, Cum1turiyrl

114/1:

FirkruI, odnosno Cumhuriyet [{a.lk Parti.ti.

169

T

I

(umro 1521)

Murat

,.-

r

'.

-.....-.-.

,

.

Mali Mustafa (1423. smaknut)

1413)

T Mehmd I. (1413-1421)

Gii1behar 00 Suleyman 1. Veliclln""."i (1520-1566) I

I

I Se/im I (1512-1520)

I Bavezit 11(1481-1512) 1

Dii2me Mustafa (1422. .maknut)

.

00 lIurrem Suhan (Rok.elana)

1 Cem (umro 1495) 1 Korkut (1513. smaknut)

1 Meltmet TJ. O"'aja~ (1451-1481) 1

(umro

~Musa

T Yakup (1389. ubijen)

(1326-1360)

r

r

,

Orhan

Ertogrul

I (IInu'o 1281?) I Osmar. J (1281?-1326) I

S,;I
? Orhan (umro 29. 5. 14S3)

~

1 Murat I (1360-1389) 1 1. Save, (1385. .maknut) 1 Ka.im Yu.uf

RODOSLOVLJE .oSMANSKIH SULTANA (u obz,irsu uzete samo osobe kojeSI1spomenute i u tekslu)

"..-

Bay
Murat Il (1421-1451) I

Ahmet (1513. sn'alenut)

I

I

Emir Siileyman (umro 1411)

I Ahmet (1451. ubijen)

is.. (umro 1404)

r

~

SUleyman-paša (umro 1357)

. .'..

,

I

/I

(1754-1757)

II.

r

(1909-1918)

Mehmec I'. Rel.t

Enver-paša 00 Emin. Nadye Suhan (kci)

(18~6-1909)

Abdtilh.mit

1

1 Ahmet 1/ (1691-1695)

1 Bayczil (l5~2. smaknUl)

VJ. Val.ii,ddin

princ Sabwleddiu

r

(1918-1922)

Afeh".et

1

J

Mahmut 1/ (1808-1S39)

~

(1774-1789)

1 Abdulh.mit /.

1 Ahmet 1// (1703-1730)

1/ (1687-1691)

M'Jlt.ja /I' (1807-1808)

J ,

(1757-1774)

,

Mu.t.ja //1.

Suleym.n

Abdulmeci! / (1639-1861)

Mehmet /1' (164&-1687) 1

I Selim 11/ (1789-1807)

Afur.t 1'. (IS75)

(1730-175.1)

AIeAm" 1// (1595-1603) I

Mur.t /1/ (157.1-1595)

I I

, Sdim /I (156&-1574)

SiHeym..n

1 Aldtilazi.

.--~

(kci)

(halif 1922-1924)

II.

(1861-1876)

Abdiilrn"dl

Senih" Sull..n

1 Ahmet / (1603-1617)00 Kosem (Mahpeyker) Sultan AfuJt'f~ / (1617-1618. i 1622-1623) 1 1 I (161&-1622) Mnat /V (1623-1640) ihahim (164&-1648) L r T

,

II (1695-1703) I 1 r O.m.n 1//. Mahmut /.

Mut.f.

O.m.11

,

Must,,'.. (1553. smaknut)

-

\

.,

_._'--~.'

'"

.-.

----..

t .~

.

."-

. /

i

I

.

, -,

...

.~..

DRŽAVA VELIKIH SELDŽUKA

.. .."..~...

. ~..

,

oI..

J.--I

50

100

J

1"Ok""

c

r

ANADOLSKI EMIRATI OKO 1355. GODINE

n

o

m

o r e

.-.--.--

..

J

I

\

~..--

,

w'IOOI:

T 00l:

,

001

.~

-.~ ...~. .-.......-.

r p J }{ O

... -~.--., .' ..',

, O

.I O

a

'..-

J

"

o

w

o

'.-. .-

.~'...

u

.

aJa

J

W

-".,_....,.,

OUwa.zop

-

,

a

J

- '-'~,.-. .~. .-.

s

'"-".--""

L.

------

) :11

1

-

'

-' '---'---

O

.----.

001

-.---

-.............

1,

OSMANSKO

R

.)~

;...

· I

p

~,CJ-"l

OKO 1800. GODINE

.".z.'

(II

.Iz I

CARSTVO

o.. . 200 400 600km . .

I AL

.

,i

~._._._._. -

G " '.

TERITORJJAI.-NA PODJELA OSM.A.NSKOGCARSTVA POCETKOM 17. STOLJECA \

:;.'.J

3NIOOÐ

'OOBl O~O

OJ\!SI:!'v'O O>iSNV'1AJSO

]

--

ffRBNOL0ŠK+PftÐ~TPn

Svi da.tumi po Hidžri preracunati su u kršcausku eru, po pravilu pomocu Wiistenfeld""Mahlerovih "Vcrgleichungs-Tabelleu zur muslimischeu uud iranischeu Zeitrechnung mit Tafeln zur Umrechnung orient-christlicher Aren" (trece, popravljeuo i prošireno izdanje "Y..rgleichungs-Tabellen der mohammedanischeu uud christlicheu Zeitrechnun"g", u suradnji s Joachimom Mayrom, preradio Rertold SpuJer, Wiesbaden, 1961). Iz tog je djela (str. II) preuzeta i ova formula za približuo premcunavanje hidf.ratskih godina u kršcanske ~odine: !1-~+fi22=C 100 (H = hidiratska godina; C = kršcauska godina) 857 Primjer preracunavanja: II

=

857 _ 3.857

100

857

857

-I-622

- 2571 + 622 100 - 25,71 +

857 -:Ji> + 622

fi22

=C

=C ==

C

=C

831 + G22= ).t53 (poslije Krista)

552. g.

(J. stolje\:e utemdjenje najstarije poznate tu reke driave, 11 7. stoljece

6. st. r.ijepanje na zapadnu i islocnu udionu dda"u, 6. do 11.st. država !lazara, 15 682. g.

14

istocna i zapadua turska "udiona drž1lva" dolaze pod kinesko vrhovništvo, 14 novo utemeljenje države istocnih TuraJ(a (T\ok-Turaka), 14 8. stoljece

744. g. propast države I
9. stoljece od pol:etka 9. st.

regrutira.nje odreda. robova iz redovI!. transoksanijskih Tura.ka. u ..basidskom halifatu,IS-16 " 840. g. Ujgnre potiskuju Kirgizi, 14-15 840-860. g. utemeljenja. ujgursldh država li Tarimskoj r.avali i Il sjevernoj Kini; IS 181

'.'

840-1212. g. 874-999. g.

dinasLija. Ka.ra.hanida, 16 dinastija. Sa.ma.Dida., 17 10. stoljece

10.st.

unutriLŠnjouijski I
999.g.

Karalaanidi

osvajaju

Buharu.

lG

11. stoljece 11.st. vecina. Ujgura. prihva.ca budiza.m, 15 1028.g. Tanguti uništavaju ujgursku dria.vu u Tarimskoj ou kraja dvadesetih goJina 11.st. provale Turkmena u Maju Aziju, 18 približno 1037-1063.

g.

Tognl-beg

Mullammcd:

osvajacki

zavali, 15

pohodi Seld:iuka,

17

1040.g. poru Gaznavida u ratu sa. Scldžucima., 17 1055.g. Scldžuk Tognl-beg preuzima. skrb nad abasidskim

halifatom u Bagdadu. 1.7 . 1071,26. 8. Seldiuk Alp Arslan (10G3-1072) rubija Bizantincc kraj Manzikcrta, 18 1072-1092. g. Scldiuk Melik Sah, 18 1072-1107. g. Suleyman, osnivac driavc auadolskib Seldiuka. 18 i d. 1092.g. slnrL Niza.ma al.Mulka i Melik Saha, 18 kraj Il. sl. Konya postaje glavnim gradom ana.dolskih Scldžu k 19 12.. stoljece 1105-1 JI 8. g. 1118-1157. g. prva pol. 12. sl. 1176, li. 9.

r"zdobljc vla.da.villc seldžuckog sui tana Muhammcda, 18 SclJ:iu k Sandžar , 18 mongolski I
1204. 13. 4. 1206-1227. g.

1209.g. 1220-1237. g. poslije 1221. g. 1224-1502. g. na.kon, otpr.. 1230. g. oko 1231. g. oko 1231-128I.g. 1240-1242(1) g. 1243. 26(1) lipnja . 1250. g.

182

1252-1334.

g.

1256-1335.

g.

Mlecani osvajaju Ca.rigra.d, 18 Cingiz, veliki hau Mongola, 15 Ujguri u sjevernoj Kini prihvacaju mODgolsko vrhovnišLvo, 1:\ Alaeddin I{eikubad I, suILan a.na.dolskih Seldžuka, 18 Suleyma.n Ša.h iz turkmenskog plemeIla Kaya povlaci se, bježeci prcd Mongolima, iz okolice Merva na. zapa.d, 24 i d. Zlatna Horda., 47 II Ana.doliji se naselja.vaju brojni Turci koje su protjerali Mongoli, 21 Suleyman-Sah sc utopio u Eufra.tu, 25 Erto~rul, 25 usta.na.k Bab<1ija,21-22 poraz "nadolskih Seldiuka. u ratu s Mongolima. na. Kosedagu, pocetak mongolskog vrhovuišw&, 20, 22 kra.j Ajubida., pocetak .Ma.meluka., 56 Sejh Sa(I, osni vac reda. sa.fa.vi, 53 dinastija. libana u Pcrziji, 20, 22 i d.

1256-1265. 1258, 10. 1260, 3. oko 1260. poslije 1260.

g. Uh'Ln Uulag;;, u.p. 22 2. Mongoli osnja.ju Bagdad, 56 9. Mameluci pobjeduju Mongole kraj Golija.tova !?vora, 22 22 g. nastup Karaman-bega, na dva dijd rel="nofollow">., '22 g. privremena. podjela države a.na.dolskih Scldiub 1261,25. 7. obnavljanje Biza.ntskoga Carstva, 27 1277.g. pobuna Turkmena. protiv Mongola, 22 1277, poc. kolovoza pogubljenje državnika. Mninuddina. Pervane, 20 1281(7)g. smrt ~;rtogrula., rodona.cclnl k... Osm"nlija, ~5 1281(?)-1326. g. Osman I, 2')-27; Uvoltcllje ma.lih nada.rbina (lilItar), lI'idarlJiHa.::a.na.j\'ece d(J~~i.'Jj;~n;,;t\,(j (/1<1$)i funkcije bcglerbega, 26 H. stoljuce 14. st. r;lSpad sjevernokineske njgurs!;e države, U, poc. 14. st. nestanak države anadolskih Sddiut.a, 20 1316-1335.1;. IlI,an Abu Said, usp. 46 1317. g. Orhan postaje vrhovnim zapovjednikom O.;III"u:,I.e vojs!:", :21~ 1326. g. Osmanlije osvajaju l.Iursu, 26 1326-1360. g. Orhan, 27-29 1331-1355. g. Stefan DU5all, car Srhije, 27, 29 "ko 1331. g. za.u2~ce Nikeje (iznika), ~i ok" 1333. g. slllrt prvog oSl\lanskog vezira, leologa .\LI"d,lin-pa~e, 133:\(7)-1357. g. Siileyman-paSa, Orhallov sili, p,!stajc vt:. Orhan pomaic Biza.ntu protiv Srba, 2i src<.iwa 14. st. kraj csmanskog davanja da.nka IIhanima, 26 1353. g. LvntavaCiJnpep()s~ajeosmanski mostohrall na.c\'ropsJwmtla, ::!S 1354. g. .. osmanske ruke dolaze poluotok Calipolje (Celibc!..) i !l".]"sto (Tekirdag). 28 135.1. g. zauzece Allkare, 28 13GO-I:189. g. Mural I, 29-32 Jedrena (Edirne), 29 1:161. g. ZiLUZCCC 1363.1;. Plovdiv postaje osma.nski, 30 oko 13G3. g. uveden položaj vojnog suca (kadIQ$hr), JI 1365. g. Edirne postaju osmanskom prijestolnicom, 29 1365. g. Duhrovnik sklapa trgovacki \lgovor s OsmanlijAma, 30 1368-1387. g. s!užbovanje prvog osmanskog velikog vezira. Qandarll [{;;.r" H"Jil", :!J diuastija Timurida., 34, 46 1370-150I.g. vladavina Timura., 34-36 1370-1405.g. poslije 1370. g. sLvaranje Lurkmenske plemcnske konfederacije Dijelo!; O'.'I&a.(0],0 Di. yarbekira) i Cruog OVIla. (izmedu jezera. Va.li i Mosula.), 4G 1371.g. oSlllallska pobjeda nad Srbima na Marici, 30 1375.g. Osma.lllije os\.ajaju Niš, IISp. 30 1375.g. uvol1cnje velikih n~a[bina (zialllet), 31 1381.g. kneževin.. Germiyan postaje pretežno osmanskom, 30 33 1381-1398. g. I
IS

,~

: rel="nofollow">

L

s ~"

(':1 t::.,;

g

~..';:. ,,"'j EJ

r.'_.

13Ur,.I;. z..uzece Sofijr., ;!ll 1389.g. prv<\ hilh n.. Ko.ovu .poljn, 1Q 1389-H02.1;. B!l)'ezit I, 32-35; 1389. g. 13\11-1392. g. 1:)91-1425. g. 1393. g. 1:1~.\.J!.. 1395.[;.

\ l

!:)~..-

t .10 I. !;.

13%.~. i:;%, 25(28:) ~1 13~17 IT

-

ua..ikasnijc Il lo nijcmc postavljen jc 7.!1.vo
HOO I~. I\~vo.it'tlj!'

Erzinc;\I\a,

:\:!

15. 5toljc(:e

.

r-

r ,.

l II

t .-.. j~

L

I'r\'a 1'''1. 15.51. b.,ki.a';ijski dNVi;;i slje.cu I\ljecaj mcdu jallii:arima, 41 l402, 2;. 7. Timur I>ohjcdnjeOSIlIaniijelaaj :\nk:lrt:; r""pad OSltHUISk"drb"c.. ::~ 1.\1\1, nžui"k Timnr napn.hmet I. pohjt!ttuje ~t115n; kra.j l1\eCll1\'la~(:au ('~IIt;'tn"k().idr?:...!\';,lI. 1 iJ :'-1.1'}!. f! 5"rn"vlad.'\ ~lel\ll1e.la I. :!i-3H ,=:('p"rat.istic'kilI~l;\nak CiiIlCyf-il,emira b:mira, 37 HH.(;. L!JG-i-12!J g. dpl.Hvcno-'revolucionarne pohuue (lkdrcddin, Diirliikc.e MU5laf,. !'..,hk 1\"lIIal). 17 i ..\. '.'.J ')--I.,ry2. (;. l)ii7f1!~ (1.,\il1i) ~lnor<\7.l'lun,l'aolij~, 11 : ~:;:,;

IL Osva.ja.c, 41-51 timuridski vladar Abu Sairl, 46 1452.g. otkaziva.nje Firenlinske unije izmc,lu istocne i zi\p",lne crkve, 43 1453, 29. 5. zauzece Carigra.da., 43 ra.zdoblje velikih vezira iz danka u krvi, 0\4, 123 H53, do poc. 18. st. vladar Bijelog Ov"", 46-47 1453-1478. g. Uzun Iluan, 14.56, 4-22. 7. neuspješna opsada Beograda., 44 \456, 11. 8. smrt Hnosa. \I u n)'adija, 44145(H462. g. Vla.d IV. Tel)e~ (ili Dra.kul), vojvo,\" VI,,-~ke, 45 1158-1490. g. Ma.lijnš J. T(orvin, kr"lj Ug"rske, 45 145!), 29. 7. IIOVOzallzece Smedereva, ukljucenje Srhije " Osma.n5ko C"rstvo, 4.4 1.1Ii0.g. Peloponez (Morej,,) posta.je osma.nski, -H 1-161.g. OsmanskD Ca.rstvo pripa.ja. Ami\stris, isf~lIrliYi\r i Tra.(lezuntsko Ca.rstvo, 45 VIMke pod Vli\dom IV, '!." 1-161-14(;2. g. nepokornost 1-IG2-1-175. g. I\adu cc\ Frtlmos, vlaški voj,'oda, 45 Uosna postaje osmanskom, .15 H63.[!.. I1tlctilcko-osman~ki ra.t, .t5, .ti \.\0'\ - [.17~J. g. 1466.g. kneževina (aram"lI pretvorena II osmanski vila.jct, 46 1-167, tI. 11. Uzun Hasan pobjecluje Crnog Ovna. - raspad te ,Iriavc, ,16 H613, t7. 1. smrt Skcndcrbcga. 45 11613-1-169. ~. snkob Uznn Hasana s Timnrioolll Ahn Saidam, ,!Ii I.IG9, 2i!. I. poraz Abu Saida, .16 Uzun !lasan se u Tebrizn prol;laA;L\'a l\;"\;UIII11 Iraua, .16 )469.g. J.\70, 12. 7. EnbeJa. oduzeta Mlecanima, .IG kraj Otluk I! <1, 11 (1:!'!1 R. Mehmet Osvajac nanosi Uzunn lIaS:lIIu uništavaju1;i 1'01'017. lJelija (Tercana), -17 ,.tii- H81 g. l\a.ra.mani ivlehmet--pi\Ša.. veliki \'~7.ir, pp~\''''masl1jc tI\'ooenje t.im:uskog ,nstava U Osmallskom Carstvu, 49 . H78. g. pocetak osm"nskog vrhovništva nad lIanalum I
1;. Mehmet

16. stoljece puslije 1500. 1501. 1501-1503. 1501-1524.

g. g. g. g.

1502.g.

potpuno naoruZava.nje jallicara. mllškctama, 53, 69 uvodi se Ol'orlZ, vrsta izvanrednog poreza, 53 rat protiv Ugarske, 52 Ismail I, šah safavidske Perzije, 53-54 rasp"d ZIa.tne Horde, 47

185

~ .~~;. "

1502, 14. 12. 1503, 22. 2.

1511.g. 1512-1520. g.

1514.g. 1514,23. 8. 1514-1516. 1515-1547. 1516-1526.

g. g. g.

1516,24. 8. 1517,23. 1. poslije 1518. g. 1519-1556. g.

1519, 15.5. 1519-1520.

g.

1520-1566. g. poslije 1520. g.

mirovni ugovor s Venecijom, 52 mir s Ugarskom, 52 ust&rlak Sahkuh u okolici Antalye, 54 Selim I, 54-57 seljacki rat u Ugarskoj pod Gyorgyom D6zsom, 77 poraz sda-vida kraj c;aldlfaDiL, 55 veliki dijelovi Kurdistana prii!ojerii Osmanskom Carstvu, 55 Franjo I, kralj Francuske, uap. 80 Ludovik 11. Jagiello,.kralj Ugarske, usp. 78 poraz Ma.meluka kraj Mard! Dabika. u sjevernoj Siriji - Sirija. po~taje osmanskom, 56 uništavajuci poraz Mameluka kraj Rajdanije blizu Kaira, Eg,ipa.t posta.je osma.nskim, 56 haliCaL - navodno - prenesen /la Selima I, 56 car I<arlo V, 78, 89 alžirski gusar lIayreddin Barbarossa stupa. u osmansku službu, 57 prvi nstanak celalija, 56 Siileyman I. VelicansLveni, 76-89 uvedena funkcija nacelnika sekreta.ra kancela.rije (rei,jjll.:uttap), kao državnom sekretar u za carski mOl1ogram (ni4ancl), 83 pomoc pobuna. Ca.nherdi Gazalija u Siriji ugušena, 76

1521, veljaca 1521,29. 8. Beogradoduzet Ugriana,77 . 1522.g. pripojenje kneževine Zulkadr državi Osmanlija, 1522, 20. 12. osvojen Rhodos na.racun ivanovaca, 77

83

veliki vezir, 78-81 1523-1536. g. ibrahim-paša, 1524-1525. g. "osloho,ten" pobunjeni Egipat, 78 1524-1576. g. Tahmasp I, sah Perzije, 80, 90 1526. g. Liga od Cognaca, 78 1526, 29. 8. ugarska vojska uništena kraj Mohaca, 78 1526-1564. g. Ferdinand 1. l1a.bsburgovac, kralj zapadne Ugarske, 78 1526-1540. g. Ivan Zapolja (2<1.polya.,Sza.polyai), kralj istocnc Ugarske, 78, 81-8:! nakon 1526. g. šiitski nemiri u Ana.doliji, 79 PeLar Rarc~, moldavski vojvoda, usp. 81 1527-1540.g. 1529, rujan. - listopadneuspješna opsada Beca, 78 oko 1530.g. Uurrem Sulta.n (Rokselana), miljenica. Siileymana. Velicaustveno," i ma.jka potonjeg Selima 11, sve više utjece na. osma.nsku politikn, 81 1532, 28-30. 8. l{oszeg u zapadnoj Ugarskoj ka~tulira, 79 1532, ruja/l pohod Andree Dorie na. Peloponez, 79 . 1533-1584. g. Ivan IV. Grozni, car Rusije, usp. 89-90 1534-1535. g. ra.t protiv SaCa.vida., 79-80 1534-1546. g. Hayreddin Barharossa, admiral osmanske aote, 79 1536, 18. 2. prva. "kapitulacija", driavni sporazum o trgovackim i konzularnim pitanjima. s Francuskom, 90 81 1536, 14/15. 3. smaknuce velikog vezira ibrabim-paše, 1537.g. osmanski vojni pobod na. južnu Ita.liju, 8J. 1538, rujan Moldavska postaje osmanski vaza.I, 66, 81 1538. g. osvajanjc južne Arabije, 81 1538, 28. 9. odlucni poraz mletal:ke mornarice kraj Preveze, 81 1540, 20. 10. mir s Vcnecijoln, 81 1540-1570. g. Ivan Sigismund Zapolja., kralj istocne Uga.rske, 82, 89 poslije lMO. g. Abesinija. postaje osma.nskom, 83 1541,29.8. zauzet Budim, 82 1541-1543. g. anektirana središnja Ugarska, 82

186

--~

-~ 1541-1546. g. PeLa.r RarC§iznova.vojvoda. Molda.vske,IISp.62 otprilike od 1544. g. na.gli porast korupcije od vremena velikog vezira RilsLem-pa.še, 6t> poslije 1545. g. poceta.k Ive vece infla.cije, 86 1547, 19. 6. mirovni ugovor s IIabsburgovcima u Edirna.m... 62 1547.g. vecim dijelom osvojen Jemen, 81 1548-1550. g. ra.t sa. Safavidima, 82 otpr. poslije 1550. g. novcana. privreda. posLupno smjenjuje na.tur:1lnu I'rivre
-

187

.L r:;; !:

~;;I

~.. rB'

~~:

:::1 t..J

.:: ,I

tr} '..~ ~.:

~' ,--

[] WI ' j~::'~ "':-~ "~n , ,

GJ

f~':,~

I

l:.1 '::'

ti:J ,

t!:,."'! ff;'

~

; 1 U

""j i.".,;, b::l:iI

--

.

1577, 1. 1. 1577,30.7. 1&7';".C,. olto 1571.1.g. 1578-1 [,!ln.~. 1579,12. 10.

produljenje mira s Auslrijom, 90 uKovor s Poljskom, 90 a,u~ijl< dospijeva pod osmansku "zaBlilu", 90 pOi:inje obezvrettivanje novca, 92 rM proliv saravidske Perzije, 90 nhijen Sokolln Mehmet,-pllša; poi,dal: c~~lih smj"na na )l"lo7.i\jn v~. Ii1tOgvezira, 91 I!iRO, 3. 5. k"l,ilnl"cij" (driavni ugovor) " Engleskom, IOU '."Ii:;O !G3!.1-1GOII{',. ~~sl.eroslrnkopovecanje oplerecenj.l osnH\llsltogsclj...qva; 3; l.rr,(J\'a~ki p"to,'i Sl'cdozemnim morem He više "uhe zn",;cnj". IGO I ~,(~U I ~.j. r.,. ustan~i libanonsko~ emira DrnZi\ Fa.hrad
,

1S~~~ 1~;gf\_1 f;2~}. 15D~}. ~. I !'j~H1.'21. !f)')';.-l(;fJ(:.

Ent;lezi

polljl~(tllj11

~p1\t1jol~ktT

lIarl11:1d1lo,

\ .'~!)

,\ h"a~ I. V.-Iil
'1--1

l'et.l\:'Iesl.ohodišHji {,ti. (t.1.\'. duhi r.lt) s J\u$!.rijoll1. ~_1! 1 111:\: t1f:stajc

Odfl"d flkiwl:ljn.

IIjihovo

II!jl'slo

7.all7.i1l1i1jll T.\l:\l1

s J{rilll"!

'1'1

!',":' ,,'nI <: ~tihajlo flrahri, ",'jvoda \'Iask<'. "J l;~~q. t':. t ~I~);j i!)n:~ ';. I ~~S. ?~1 !fI. IS%, I:" ~!lj,

1~

rlllu;\\'ske kIW;;f,\,illc' nhovni;;!.,'o. I M"hlllcl III. ~IJ

pOI":17.nsmall~kc \'oj~ke 111. "re,lao "" F~er, !II

:!r;-.~~ 1n. posljednja

osmanska rr.~7.te$a, 91

t.nj,.lj,

p,,)ti\' pobjed?

\~~'I.!,1\~d;a

I Vi;!;d;;1,.'b:1I

Hill "~.:!lnl1:.kn

"dr..da EJtI,..lj:Li Vla~k(~ kr'lj (;illl ~ill:~. 'J' " olv",,'noj

bilki,

bil.ka

kr, i r..!ezi)k,'-

1;q~\. ~. p"celak vrlik"g lIstank" cdnlija \I '\1I"dnliji, JlII 15~~~'.f.:. K:tra '[aZICI okuplja pod svojim za"()vj(',ln~"I.\'olll'lIst.anih,, r"!alijc. 11\1 "1";> t- <:t prodaju ~c polož"ji b,lij" i murlij~, ~;; . pqkrajinsk;t

...oj~ka. ~p;'lhi.ia ~11!;t!1jll.it~sc 11:\ t rl'l~illl1 s;,..d.;)\,;l. I)~

li, P('~. _'d p"c.

F. Sl. li..t.

'.H.\';'! pni 1 i.::-I rH pr"'" pr..!. ('7 :~t.

1',01.1.g I~nl J;. 1';11!.!;. i '~O:j, prolj~cc 160~-IG12.~. 16nJ-IGIU.~ IGOJ-1Gl;.~ Ifi01-lfiOG.g. 1600, ~. ~.

Ir-O!"11.

JI.

1Gflfi.1;. A1.crh.\jtli'\II

18S

stoljcr.r>

";,zaln" kne?evin'l Itama7.:\n pO"l.aj<' \'il:tjcI, K:j sv~ vcci broj janicara, 112; por;tst !UOt'jja1ti(:i\r~ko~ a~e. IOR rp.ž1f11tzv. viadavillc .i.elid. r(lz\'ija se II pIlIlom 0PS("ht11108 vilajeti nudim, na~rlad, Da""L,k i '"l;i".1I. ,Iudjd,;",;u so' j'-,!, '01110 ve?irima, 109 l',,\'ojenjf" 1(i\l1iž,~.10:1 lešl
II korisl

S"ravida.

tn2

1606-1607. g. 1607-1609. g. 11;10, do tridesetih god iII" 1612,20. 11. 1612. g. 16t3-t6Z!). g. 1617-16\8. ~.

buni se Canbulat Ali, beglerbeg Ale!,,,, 103 i d. . usta.l\I\k vode ceJalija J{a.lendero~luMehmet" u Ana.doliji, 103

broj tim ara smanjuje se na šestinu prvobitnoga hroja., \ Il sklopljen mir sa S:Ilavidima, \04 prv" kapitulacija. (državni ugovor) s NizozemskoIII, 100 Gabor Bethlen, knez Erdelja, tl3 prvi snlti\nat Mustafe I, 106; lIobica.jeni princip linearnog nas1je ,J\'adesete !;od. 11I2()-162t. b' rat protiv Poljske, 106 1622-1623.1;. 1t;~:!-IG'IO.I';. 1623-lIin. g. 1623-1628. ",. 1';'2:1-1039. g. 1623. b' 162.1. J;. 1624. g. 1,,2 H

62R. g. !!iZ!). g.

1630.1;. I.rid('sptt> Aod.

16:12. g. t632-1637. g. 11;33-163.~.

g.

1638. IG39, 17. 16'10-1648. Hi43-J715. 16'15-1670.

g. 5. g. g. ~.

]645. g. 1647-1655. g. 1648-1651. g. 16,18-1687. g. I 64R-l 660. g. .redina 17. st. li "Iga pol. t7. st. IGS4, g.

Mustafa I. dru",i put sultau.

IOC>

Murat TV, 106 i d. sultanij..-m..jka I\oselll (M;,hpeykcr) d"j., lOIl 1""lo\'ima vlaJe, 106 pobulla Abaza Mehmel-paše, 107 rat s Per1.ijom, 106 pohulla emira l3ekira u Ba!idadll; [)a~dad i Mosul pOlpadaju pod S01.favide. \OC>.109 hune celalija p051_Cel.llIetogluom u sjc,'ero7.apa.du"j Alladoliji, 109 dev;t!\'acija.. 1111 bUIla. krilllskog hana. Mdlllleta Giraya III. 107 vracen Mosul, 106 kraj oSIlla.nske vlasti u Jemenu, 158 Ileredoviti odredi .oekban i .'I!II''''', S\'C \'iše zamjenjuju pokrajinsku spahijsku \'ojsku. 112 ily:\S-paša sc buni II sje,'eroza.padlloj AII,,'-doliji. 109 teror sve ja~i: sultan Mnrat IV. daje smaknn!.i '2,dH)f) <>soha. 110 novi ustanak emira Drl1za Fahrad(~illa. 107 vracen Bagda.d, 106 sklopljcn niir u I
uspostavljanje osobne ka.ncelarije \'cliliO!; \'ezi,,): Ca.rski diva.n gubi znacenje, 109 16[,4-t660. g. «ario X. Gustav, kralj Svedske, 114 1656, 26. 6. mletacka pomoTska pobjeda kra.j Da.rdanela, IJ3 1656-1661. g. I60. g. usposta\ilja.nje vilajeta Veliki Varadin. 114

189

J'<. .:. '::';:", -'~:r-

..0;. .(

i 1661-1676. g. 1663-1664. g. 1664, 10. 8.

1666.g. 1669, 5. 9. 1672.g. 1676-1683.

g.

1676.g. 1678-1681.1;. 1678-1686. g. 1682-1725. g. 16B2-1685. g.

1683.g. 1683.

12. 9.

1684.g. 1686, 2. 9. 1687-1691.1;. 16B7. 12. B.

1687.g. 1689-1691.

g.

169\1. g. 1690. g. od J690. g. 1691-1695.1;. 1691, 19.8. I 695-J"fO:l. g. 1696. 18. 7. 1697. 11. 9. 1697-1718.

g.

1697-1733. g. 1699, 26. 1.

od 1699.~. kraj

l7. sL.

Kopriilii Fizil Ahmet-pua, veliki vezir, 114 pohod protiv Habsbl1rgovilCa, 114-115 mir s Habsburgovcima. u Vasva.ru, 115 Dorošenko, hetman npadnog, dijela. Ukra.jine, prizna.je osma.usko vrhovništvo, 115 zauzece Kandije na. Kreti, mir sVeIlecijom, 115 rat protiv Poljske; zapadna Ukrajina. i Podolija posta.ju osma.nske. 115 Kara Mustafa-pua, veliki vezir,.115.i d. Dorošenko odbacuje osmansko vrhovništvo i odstupa svoje podrucje Silmojlovicu. hetmilllU istocne Ukrajine, 116 rat protiv Moskve, 116 protuha.bsburški ustanak kuruca pod Imreom Thokolyjem u Gornjoj Ugilrskoj, 116 i d. Petar Veliki. car Rusije, 121 Thokoly, knez Gornje Ugarske, 116 osmanski pohod protiv Beca. 116 i d. uništavajuci poraz osmanske vojske na Kahlellbergu, 116 st va.ranje Svete lige protiv OSlnanlija, uz sudjelovanje pape. 11absburgovaca, Poljske i Venecije, 117 Habsburgovci osvajilju Budim, 117 Si.leyma.1I JI, 111 druga mohacka bitka kraj Harsallya. 117 ruski napaJ na Ibnat Krim, 117; habsburški prodor u Srbiju, 117 f(opriilii Fui! Mustafa-paSa., veliki vezir, 111 ponovo oSViljiUljCSrbije i Erdelja, 118 Thokoly. knez Erdelja, 118 uslanova vlasništva zakup.., 119 Ahmet lI. 118 Fazll Mustafa paJ
poe. 18. sL. završava. razdoblje velikih vezira porije!dom iz danka II krvi, 123 1700. 14. 1. Porta. odstupa Azov Rusiji; Rusija stjece pravo neogranicene plovid be Crnim morem i kroz tjesna.ce. 119 . 1703, srpanj-kolovoz edirnska zgoda, 121 1703-1730. g. Ahmet III, 121, 124 1703-1711. g. protuhabsbllrškabuna. u Ug!l-fskoj p~d Ferencom II. Rak6czyjem, 121 1710, 18.8-20.11. dmgo veliko vezir.tvo Baltaa Melimet';;'P!lŠe; 122 1711, srpanj Osmanlije pobje
190

~ ~

1718,21. 7. mir u Požarevcu, 122 1718-1730. naJmn 1720. 1722-1729. 1724, 24. 1724-1736.

g. g. g. 6. g.

1725-172U.

g.

1721.g. 1730, rujan 1130-1754. g. 1136-1739.g. 1736. g. 1131i- 1749. g. 1736-1141. ~. 1131, 22. 9. li37-] 739. g. 1739, 18. 9.

1710.g. 1740-1180. g. J7<10-1786. g. 17<11.g. j., j..J746. g. 17H-1165. g. IH6, 4.9 17<17,19.6. druga. pol. IS. st. 1750-1189. g. od 17511.g. 1754-li57. g. 1756-J 763. g. 1757-1763.g. 1757-17i4.g. 1762-1796. g. 1765-]803. g. 1768-1774. g. 1768-1773. g. 1769-] 775. g.

1171.g. 1712.g. 171.1-1789. g. 177-1, 21. 7. l775-I77U.g. 1783. g. l787-l792.g. 1788-1822. g. 1789-1807. g: 1189,

1<1. 7.

1792, 9. I. 1792,21.9. ]793. 24. 2. 1194-ln5. g.

tzv. doba tulipanaj Nev§ebirli Damat ibrabim-paša, veliki vczir, 1'22 i d. pojacano oporezovaujc.o.brta II lstanbuhi. 123 propucu Safavida II Per~iji p~.:i!lje vlada.vina. a.fganske dinaslijc, 122 osmansko-ruski .ugovor o Pe1'2iji. 122 ponovljeno ratno sukobljavanje s Pcrzijom, 122-124 Ašraf, perzijski šah, 122 ibrabim Miiteferrika uvodi II Osma-nskom Carstvu tiskarst';o, 123 ustanak u Carigradu pod vodstvom Patrona Ha.lila, 124 Mabmut I, 124 rat protiv Rusijc, 124 Rusi vracaju A:.!ov, 124 dinastija A{šara. u Peniji, 124 Nadir Sab pcrzijski, 125 i d. sklopljen mir s Nadir Sabom, 124 rat sAnstrijom, 124 Beogradski lIIir s Austrijom i Rusijom, 124 n I\o-"Oj.kapitula.ciji Francuska poslajc zaštilnikom k"'lolib u 05111,,11skom Carstvu, 126 ca.rica. Marija Terezija, usp. 125 i d. Friedrich Il. Vcliki, kra.1j Pcuske, 125 navijeiiteua vaha.hitska. doktrina., 132 ralO; Nadir Šahom pcrzijskim, 12'1 i J. MnhammeJ ibn Saud, cmir Darijc, usp. J:!2 sklopljcu mir s Nadir Šahom. J25 smrt Nadir Šaha, 125 pocetak iudustrijske revolucije n Evro[Ji, 121-129 dinastija Za.nd u Perziji, usp. 135 begovi dolova. i mjcsno plemstvo postaju utjccajllc ,1.II,;l,"cllc g.rtq;c II Osmanskom Carstvu, 127 O~man III, 125 ~edmogodi5l1ji ra.t izmcdu Hahsburgovi1ca i Prusl;", 125 H"'gip-paša, veliki vezir, 125 . Musta.fa III, ]25 I\i1ti1riua II. Velika, carica Rusije, 125 i d. AhJa.lazi:.! ibn Muhammed ibn SanJ; sa.udijska. Jinaslij", COSlliv..[ vu driavu, usp. 132 osmansko-ruski rat, 125 buna. ma.mcluckog emira Džina (lhlutkap.Ui) Alij", 13cya. 12(; ustana.k ga.lilcjskog šejha Omara. T",hira, 12r; savez s Austrijom, 126 prva. dioba Poljske, 130 AbdiiIhamit I, 126 mir u )(ii~lik l(ayna.rcij Ha.nat I
Selim III, 130 133

~ ~: ~ r:",. ~

" ~.~, ',, ~-., 2

. ,-

~~" lS! ..

;:? .......

t$

.

osvajanje'Bastille u Pari:.!u, usp. 130 mirovni ugovor u I
.~~. 191 .~

c do 796.1;. 1797.. 799. g. 17!1P,- i9t'. !~. 17:1 ?I. 7

..

q

I

'.<

i',

saudijski cmiri ovlada.vaju Ncdždom, 132 buua P"zVl\ndo~11I Osm..nll, 131 i d. non.."artt:ova ck.,pcdicija. u F:~ira.t, 131 i ,I. F'inl('II7; '"ku l\':11H~111!~j' h'i'l.lI piriHl1id:\. I:n ;',,"';1 ~:I'l.q.:'\.nh :'.mill.!li ~~.~,.,::"':I:1\:J'~ih'H!\. J::

--

19. stoljece \SI)I, 2;. 6. lSI12, '27. :1I811'2,',~5. 6. 1803. ~. 18f).t, ~~ 1';{\4 1S0".!!,. !~n I IgOp.!;. I~!J.: l:q.1. r,. IS05. ~.

~.

'"

,

,

r:.

"""

~'..:tt:-', '.~';.I.~'r'

francudcc trupe napuštaj n 8gip..\.. 13\ mir n A ",iensn izmedu Frnnc"ske i Ensleskc, ""p. 111 Porta sklap.. mir s Fr..ncnskl}lII. usp. \:11 l'11~Jeske \.rupe uapušt..ju Egipal. I~I V:,h..biti osnjaju Medinn, \:\2 ncmiri 11Egiptu, 132 prvi srpski nstanak, 132 Nal,,,leou I. Boni\p..rtc. c..r Francu.I(", usp. 1.)2 i\lnhanlll1cd Ali dospije,'a na vlas\. " Egiptu, q:. I.!. Inor,. Vahabi\.i osvaj..ju Mekku, 1~2 1'''11' P'12. rat Porte s Rusijom, 132 IS07. propad.. hrilanslca eks!,,,"i,ij:> n r:~il'..t; Seli", III. :'rl,'a 1""""'" .i." nic:>ra, 1;J2i .J. 1~'O.-iHng.~. Muslafa IV, 133 :'. ,,~:'.''". /.~lBOS.,28.J.".Bayra~l~r .~Iustal..-:pa..~a zauzillla;ls\.anhul.; l3;1,... "'I~'OR-l!\3!1.I;'. Mahmut II, 133 \110.'\. 14. 10. rormirilnj~ odreda Sekban-I ceko,, 1~12. r,. uklaujanje begova ,loIO\'a j plemstva.., IH I.~J.I ,~. osnivanje "heterije mik 13.1 IHI;; 1817 c. dri'ci srpski nstanak, 13.1 P IR:I~I.!\. Miloš Ol"cnov;,'. vrhovni knez Srhije, 13.1, \:\1) IRII\.~. ukinula tli\ka u Osmansko", Carstvu. 1:11\ ;~'21 1R~O.1;. 'I'lal\al, erica.. I~;, !n:!,~_!i~;i;j. r., Nil:olj~ I, ("jH n.tI:'iij~, 1~G 11:'2", \".. (i. Mahmu!. IL likvidira ji\nitarc; zabrana reda. b"kl.i\..;ija., \:!5.1,\(; J82G-ll\n. g. rusko-p~rzijski rat; istocna Armenija dospijeva n rn.ki 1">S.k.!. 1:,(1 1627, 6. 7. Londonski ugovor o autonomiji Grcke, 136 IR2., lO. lO. Trojni savez uništava oSll1a.nsko-cgipatsku mornaricn. 1:16 IB2", ožujak Londonski ugovor o nezavi.~n()sl,i <:rtke. 1;16 18:!!', 15.8. grcka deklaracija.neza.visnosti, J3fi IS2~. H. 9. mir u EdirnamII., 136 I ~30. 3. 2. Londonski protokol: priznat.. nezavisnost Grcke. I~O ! 8~O, '2'1. 4. Porta pristaje na neza.visnost (;rcke, 130 1113tJ,;;. 7. Francuska. prisvojii.. Aliir. 130 11\:11.g. ukinut lilll..rski suslavi uiivaoci zemljišnih dobara postaju vlasn;ri. ITi P331. 1. 1 I. prve osmanske novine, 138 1832-1833. g. Muhammed Ali Ilakon inv"zije A nadolij~ prije!; Ca,;!\radlt, '37 11\3;\.3. ,I. mir II I
~

1838. g.

kapitulacija s Engleskom; osmansko tržišlc prcpliwljeno britanskom ~olRrm, 142 1839, 19. 1. Velika Britanija. okupira Aden,. 158 18~9, 21. 6. Egipcani tllkll OSl1Il\nlije kraj Nizipi\; 1:;10;"'" hi1.i\, 1-10 11\3~1-\8ti\. g. Abdiilmccit I, 139 1B.J9-I~iIL 1;. ~(;l reformi '('anzimata, 139-113 1839, 3. II. llaU-1 ~erif od Glilhane, 139 od \839. g. blagajnicki zapisi (kaime) bez pokrica bnže oSl1Ianskol1\ prijestolnicom, \50 1810, 15. 7. Londonski ugovor, 110 1840.g. prvo godište jednog slnžbcnog lista, 141 prvi novbnj 7.avod u dr1.,\Vi 05111"n18.IlH8M.S. BallC)uc de Conslantinoplc, lijn., 139 1~41, 13. i. ugovor n lIiinkfLr iskclesiju stavljen izvan snagc. 1.10 1843, 6. 9. novi susta.v popunjava.n.ia redo\'a. '/ojske, 13~) 1846. g. osnovano prvo osmansko sveucilišle, 1.10 I!H8-1849. g. revolucije u Evropi. 1.11 11\48-19Ifi. g. ["(;lnjo Josip I, car Austrije, usp. Jot9 1849, I. 5. konvcncija u Balta Lillli\.mjn, 111 krimski rat. 141 18,,:1- J856.1;. 1854.g. osmanski inozemni zajmovi n Engleskoj j francuskoj, I:!9, 151 .:,

'.~

.

1856.g. osnulak Osmanske banke (OmI/HlIIBallkflsl), 139 " . . '. 1856;.18: 2. ',Hatlol hiimay"ri;'142"'" " ,. "'''' ", -.,. .!,..,,:?~~!~!!,;;,y.'\ 1:j:,"~?,(~~;O!~~~ 18r-G,30. 3. mirovni ugovor u Pari?u, 141 1857.g. ustanci kršcanskih seljaka u Bosnj i lIerr.egO\'ini, \0\3

gra.danski ral izmedu Druza i maronita" Libanonu. 143 g. 1859, 14, !). J( uleti Vaka.sl, 145 1859, 25. 9. staleii Moldavske i Vln.ške biraju zajednicko!; kn"za.: stvarno ujedinjenje obiju dunavskih kneievina, 14~1 Aleksandar Cuza., knez ~foldav~ke i Vla.~ke u personaInoj uniji, 149 1859-1866.(;. 181;0-18til. g. intervencija francuskih trupa u Libanouu, f.I!J 1861-1876. g. Abdulaziz I. 143 143 186\,9. IL Libanonsko gorje postaje anlonomni sandhk. 1861,28. 6. Porla potvrduje personainu unijn kneževina Moldavske i Vla.škc, 143 1%'1,7. I J. osnivanje n'I!1"\'~kn~ ':i'~jet.a, 1-14 kao t.ajn., orr,alliz".:ija, 1.13 18(j~. ~. ml;uloosmanlije se konstituiraju 18GG, 2. 6. egiratski valija dobi va naslov Ioecliva, 118 1866-1869: g. ustanak n<1Kreti, 144 18G7,10. 4, povlacenje osrnanskih lrupa iz Srbije, 14., 18G7,25. i. novo uredenje teritorijalne uprave, 1.\4 1867.g. vodece mladoosma.nlije emigriraju n Pariz, 1-IG 1868, 1. 4. uspostavljanje drža\'nog vijeca, usp. 1-15 1868-1870. g. izla.zi casopis Hurriyet, 146 1869-1876. g. izrada gradanskog za.konika Jl{ecel/e, H8 zakljucci pariške konferencije o l
193

., . ~

'.

i.' o' i (

1876.g. 1876,2. 5. 1876,8. S. 1876,30. 5. 1876,2. 7. 1876,31. 8.

Caiue de la delte Publique u Egiptu, 148 ustua.k u Buga.rskoj, 144 buna. studena.ta..soita. u Istanbulu, 145 M ura.t V. postaje sultan" 145 Srbija. zapocinje rat: Ba.lka.uska. kriza, ]44 Abdiilhamit II. posta.je novi aultan, 145

1876, 19. 12-5.2. 1877.g. Midhat-paša

po drugi put veliki vezi!, 145 konferencija. u Arsenalu (Ter4C1ne).s evropskim poslanicima, IH Abdiilha.mit proglašava novi osma.nski..usta.v, 145 1877.g. osnivanje casopisa La leune Turquie, 153 1877, 31. 3. Londonski protokol, 146 1877-1878. g. Porta vodi rat 6 Rusijom, 146 1878, 13. 2. Abdiilhamit raspušta. pa.rlament, 147 1878, 3. 3. Sanstefanski mir, 146 1878. 15. 6-17.7. Berlinski kongres, 147 1878, 13. 7. Berlinski mir: Rumunjska, Srbija i CrUit Gora izlaze iz osmanskol>a driavnog sklopa., 147 1881, sijcc..nj-rujan 1882. ustanak u Egiptu pod Ahmedom Urabijcm, 119 1881, 12.5. Francuska okupira Tunis, 148 1881,20. 12. Delte publique ottomane, IS 1 1882, 14. 9. Velika. Britanija. okupira Egipat, 149 1883.g. Austro-Ugarska gradi balkanske željeznice, 149 1884.g. proosmansko arapsko pleme Sa.mar z&uzima. Riya.!, 158 1885, 18. 9. ujedinjenje Istocne Rumelije s Bugarskom, 149 . 1885, studcni Srbija neuspješno napada Bugusku, 149 1888. g. sveopci usta.na.k na. I{reti, 149 1888. g. osnntak agrarne 'banke, 151 1888-1940. g. Deutsche Sa.nk gradi Bagdadsku želje~nicu, 151 1889. g. tajni politicki komitet iUil&at vc 'fcrakki osnovan u Ista.llbulu, 15J 1891. g. osnutak casopisa Servet.i Fjjnun. 153 1894-1917. g. Nikola Il, car Rusije, usp. ]50 189S.g. osnovan casopis M efverel, 154 1895.g. krvave dell1onstra.cije Armenaca u Istanbulu, 150 1896, 26. 8. prepad armenskih terorista na,Osm&llsku bauku u Istanbulu, 150 1896-1908. g. uspon mladoturskog pokreta, 153 i d. 1897, 18. 4-4. 12. grcko-osma.nski ratj [(reta fakticki ujedinjena s Grckom, 149 1876, 23. 12. 1876, 23. 12.

20. stoljece

1901.g. britanska. kontrolit nad I
15. 1.

Ibn Situd otima. Riyaci plemenu. Samu,

158

1902, 4-9. 2. kongres grupa turskih egzilanata. u Parizu, 153 1903,

2. 10.

"punktacije"

iz .Miirzstega., ISO

1904, 8. 4. "entente cordiale" izmedu Fuucuske 1904-1911.

g.

1905.g. 1905,21. 7. 1905-1906. g. od 1906, 7. 7. . 1907. g. 1908, 1908, 1908,

194

23. 7. 5. 10. 6. 10.

i Velike Britanije,

Jemen izgubljen za. Osma.rt5ko. Carstvo, 158 poraz Rusije protiv Ja.pana, ]54 armenski pokui>aj atentata na 8ulta.na, 150 prva. ma.rokanska. kriu, 156 ' "svinjski rOlt" izmedu Ausho-Ugarske i Srbije, 155 mladoturski a.kcioni progra.m. 154 osmanski usta.v iznova. na sna.zi, 154 Bugarska se proglašava neza.visnom kraljevinom, 154 Anstrijit anektira Bosnu i Hercegovinu, 155

nsp. J59

~

~" -

1908, 6. 10. Kreta. proglaša.va. p'ripojenje Grckoj, 154 1908, 9-10. 6. "entrevue" u TaUinu, 154 . 1909,G.2. ugovor izmedu Austro-Ugarske i Porte o Bosni, lIercegovini i Novom Pua.ru, 155 . 1909, Lra.va.nj mladoLurska. revolucija, 155 i d. 1909, 27. 4. smijenjen Abdiilba.mit, 155 1909-1918. g. MehmeL V. Rc§at, 155 1910-1911. g. ustatlak Albanaca., 156 1911,1. 7.-'1. Il. druga marokanska kriza, 156

un I, rujan - listopad 1912. g. 1912,25. :J. 1912, proljece 1912, 16.7. 1912, 30. \). 1912, 8. 10-30.5. 1913. 1912, 15. 10. 1913,23. 1.

.J t,. "'~r."_

~

. f.:-'

~ t~:

ra.L za. TripoliLaniju, 156 osnuLak organizacije Turk oca!il, 158 pokret 1/alajkar Zabila n, 156 mladoturska vlada odstupa, 156 osnovan Balkanski savez, 157 prvi balkanski rat, 157 mir u Ouchyju, 156 driavni udar mla.doLuraka: lrijulnviraL TalaL I3ey, t:aver !:Jey, Cemo.! Bey, 157 Mahmut ~evkel-pa.ša, veliki vezir, 157 Londonski mirovni ugovor; Kreta najzad sluibeno pripada Grcl;o), ! 57 svea.r apski kongres u Pariz u, \58 elrugi baik,,"ski raL, 159 njema.cka. ,vojna misija pod Limanoni \'on Sandersom, i5~ njemacko-brita.nski sporazum o Bagdadskoj željeznici, 159 a.ustrouga.rska. obja.va. ra.ta. Srbiji, 160 njema.cka. obja.va rata Rusiji, 160 tajni savez izmedu Osmanskog i Njema.ckog Carstv"" IGO nj~lna.ckira.tnibrodovi~Gocben!Ji "'8resla.u" u osmanskim vOc..lil111J.J lG1 jednosLrano ulUda.nje kapituJa.cija, 101 Enver-paša., minista.r rata, 163 Osmansko Carstvo uvuceno II prvi svjclski rat na strani i-Ijemac):e,I~I Ccmal-.paša, vojni guverner Sirije, Palestinc i Hedžaza, 162 objava .svetog ra.La", 162 . Velika Britanija anektira Cipar, 161 šerijaLski sudovi podredeni minisLarsLvu pravde, 157 britauski desauL ua. Galipolju, 162

1!lJ:!, 23. 1-.11. G. 1913, 30. 5. 1913,18-23.6. 1913,3.7-10. B. 1913, 14. 12. 191-1, 15. 2. 1914, 28. 7. 1914, 31. 7. 1914,2. 8. 19J.1, Il. 8. 19H, 7. 9. 1914,21. 10. 19H, 29. 10. 1914; 13. 11. 19].1, 14. 11. 191<1, 18. 12. 1915,25.3. 1915,25.4. 1915, od sredine eva.kuacija Armenaca iz isLotne Anadolije, 16\ svibnja BriLanci potisnuti s Galipolja, 162 1915,19-20.12. Rusi zauzima.ju Trilpezunt, 161 1916, 18.4. 1916, 16.5. spora.zum Sykes-PicoL, \62 1916, 27. 6. objava arapskog ustanka, 162 1916,2. la. šerif lIus
.'

m 1;;-'. .J:::f

'.B

'-"

..:::i

1 . j -C...J

~:..j'

~ ~

-~ '.~

tI; ~ --; ~::;1 __ _

195

~.: . i t...:j-'

\!H6, 3, 3. HII6, 3, 7. \:'-'~

mir u DrcsL-Litovsku, 163 Mehmet Vl. Vahideddin dolazi na sulLansko I'rije~L(Jlje, Ha

1918,15.9. osma.nski 11rodor prema.n&kuu~ __ .;-nrr~. smjenjivanje mladoturskog trijumvirata:r 163.~,',,,,,

'''t'<\..:'f.f,'S::.~'ff:''~(~

1918,30. 10. primirje u Mudr08u, 163 191n, 13. Il. saveznicka "velikI' RoLa."uplovljava uDospor, 11\4 1918,17. Il. Britanci okupirajlt Da.ku, 163 1!119, \rav'lIIj J\.rmenijl\ anektira istocne vilajete, 16.\ l!I\!I, 5. 5. MURta.fa l(enul-p1\Ša., vojni inRpcktor u J\.nad~liji, Hir, 19\9,15.5. grcl(e trupe okul'iraju izmir, 16-\ 1~ItI). 5.;. 811\'~r i dnJgi mla.doturci osu(teui na smrt ti odsutno5li, I!'1 !1, ".-11. 9, i!11(', '2. :0. Ini!), l'~i'Nl\k ;.~ ., \,,,'::1. ~tr~q, 2r1 l. 1,1:'0. ,,
163

k(1n~re~ II SivaslI: osnulak ,>rpd~t.1\'~~j':I(Og odhor~ pod pre,h.i',dol1.i"111 MlIst.l\fc Kemoh, 165 slIllano"a vlada ods!,ltpa, 1(," l\,tl"~ i !t"u,a};.:I; tJr~',:1ni:,jT1.illf.iljt.dili.!O' ;/':\I',IV. !!;t.; p:\TIaIll(~II:'II 1"1.:\.111,111\1 prU1\':t"::\ n:\r:iollalni 1':d~t. tf;"; povi:lcclljc fr~nclIskih Irlll'a, IGr. !,ojai:anjc hriLall~ke okllpl\dje !s1.,1.lIbul:t.16(; ntvarl\njc Velike narodne r.kllpšl.illc II ,\nl:a.ri. Ir:,; Grci okllpirajll BllrslI, lG6 C;lci okllpiraju E,lirnc. 16G mir 11SCVTCSU.166 rat. protiv Ar1l1~nije. l'i7 ~I~ti\tlak ~lIlti\HO\'ih

prisfa.~.,

11 f\oltyi,

lf,i

Ahmet Tc,'lik-pali;O\, posljednji o~lI1an~ki vdikr v~7.ir, n~.:p.]I,i mar 11Giimriijllt 167 prva pobjcdl\ IIa.J Grcima kraj rn'1I1ii.i~. 16i mirovna konferencija u londonII. 167 ugovor o prijl\tdjs\vlI sa. sovje1.skom' f' n~ijo"', 1G7 dTllga. bitka k..j illoniija, 167 T~lijani se povlace iz Adai)'", 167 hi\k~ na Sakar}'i: Turci zallsl.a\'ljaju Arcku i!l\'azijll. lGi Talijani se p<wlai" jz doline Mcu.I,,,"sa, [GS kcmalisLi zauz..!i izmir, J6; kemali.ti zauzeli Ollr~II, J67 Francuzi se povlace s azijske strane Dardancl:1., 168 primirje II Mudanyi, IG8 oslobodili\cka armija IIlazi II Istallhul, Jf,R ukill1\1;C~ul\anaL", IG8 1~J:.!:!-.l~)2,~, g. IIl\lif" Abdiilmeci\ Il, .168 i d. i 923, 2.1. 7. mirovni u!;ovor u Lausaunei, 168 1923, 1;1. 10. A n!<ara postaje prije.tol nicoll! Turske, J1;9 1923. '2\1. 10. prot;lašenje Tllr~ke Republike (Tii,.ki!!e Cumltunljdi), lG» I n'.~t. :1. 3. nkinuce Iwlifat.a., lG9

lOG

NAJ VAŽNlJ 1 ,~,~~~,~~,I:~~'~~'~~'~:"~"'.>'>I'~"l;"'i,~"~,,,,,.,,~,"c*;:r~,~j>t1i :4~\I!~~.w;~

[,'",'eSI,

oko

Bahkesir~

SumltuJI, oko Manisr :1tr(ltn, !I ~.idi.ii i),'uidr, oko j~t.f)ifl1f'lIf.lgit~rada.. jn~l.n7.a;,'\dl1a .\ '1ad(,jij:\ .1knle:,-, u I\ariji blizu MuŠ1e O"",,,,,, oko !(aracahisara., zapadno ,HI Eski~.hir" G"I"I"iY(1n, II l'rigiji, s I<\itahyom Stil/ip 111", oko Afyon-I<arahiS:lT:l ll,,",it, ti Pizidiji, oko Ešridira 7<'kh, ili AJlt(1lij.!ki f{lImit i'n'"",.e, ili Gazi Ce/ebi, oko Sinopa (:lIrrd(J1", ili (;andflr. ili i$fendilJ(Jr, ili !{o$t,unnnll, nko iSlf)il1\f~l1oSi\ !;r;ula ErrlJlII II sredisnjoj Anadoliji, prijestolnica Sivas, potom I\ay"~ri I,ud. BiirIIflJlr.ddm. " Siva..u, emirat-na..ljednik Eretne [,'11m 11I1) JI, u I
(1300-1345) (1300-1410) (1'~99-:'12r,) (1161- ? ) (1300-1425)

(od 1288) ( 1300-1428) (cio kraja. 13. st.) (1301-1392) (1300-1426) (1277-1322) (1292-1461) (1335-1381)

(1381-1398) (1256-1466) (do 1327)

-

(1427-1451)

(prije

(1277-1368) 1378-1423) (1378-1608) (1339-1521) (1398-1502) (1375-14.68)

197

\.

---

STRUCNI IZRAZI UZ POVIJEST OSMANSKOGA CARSTVA*

A

-

accmi OClJgi regrulni odred, 67 aga - titula. dostojanslvenika. izvan pravno-teoloskoga. kruga, poput oficira.,dvorskilt eunuha itd., 55 ahi - ish.rnska. orga.nizi\cija. socij.une skrbi, sa.sta.vljcna. od mla.dih ljudi srednjeg sl;J"ža. u srednjovjekovnoj Ana.doliji, 23 akaga - bijeli eunuh, GO ak(:c, v. a.spra akmcl (jurišnik) - pripadnik neredovitog odreda. lake konjice, 68 a/aybegi ili mira/ay - spa.hijski pukovnik u pokrajinskoj vojsci, 68 Allah - a.rapski na.ziv za Boga (doslovno: Bog + odredeni cian), Il ar: - sveca.na audijencija kod sultana, 61 arz-I miri - državna. zemlja, 49 i d. a.spra (tur. akiie) silan srebrni novac, jedinica oSlllanske valute, 70 avarl: vrsta izvanrednog poreza, 53 azep (neoženjelli) vrsla konja.uickog i pješadijskog odreda, 39

-

-

B bede/- olkup u novcu od vojne službe, 92 beg isto što i emir (knez); v. takoder $andžakbeg, 22 beglerbeg - veliki guverner, predstojnik vilajeta., tj. velike provincije, '26, 64 bekta~i ime derviškog redi\, 41 bennak (kolibaš) teljar, 72' beraya - oznaka za osobe oslobodene poreza., 73 bid'a (uovota.riji\) - uovotarija ili rcforma. koju ne Icgitimira. serija.t, ) 1 birun - vanjska. služba. u Sa.raju, GOi d. bii/.ik - odred ja.nica.ra.; tcrilorija.lno orga.nizira.na. jedinica. spahija., 67, 68 bO$tatlcl (vnlari) - pripa.dnici sulta.nove tjelcsnc ga.rdc, GO

-

-

-

c ccbeci - kovac oružja., 67 cebeli - vrsta konjice u provincijskoj vojsci, 67 ce/ali naziv ustani ka u Anadoliji potkra.j 16. st., 101 i d.

-

cemaat - brojcano najjaca jedinica janicarskoga korpusa., 67 cizllc - glava.rina.koja se ubirah od nemuslimauskih podanika., Il, 72 . Brojke upucuju U" olle .tranice 1\" kojima .e odredeni termin pobliie objašnjav".

198

(; CilUŠ (~atJu#) ~elebi naslov

-

- lIiži dvorski glasnik, 62 ~Iužbenika.

drža.vlle

upra.ve,

62

~iltlik - seli!te; kasnije ta.koder: zemlj9posjed, 71, 94 ~orbacl (corbadžija., njem. Suppenmeister) - kapetan janicara, zapovjednik kompanije (orto), 67 f)

- sultanov

Ja1Jwt

zet, 110

-

danak u krvi (dclI#irlllc) pnsllllo uzimanje Jjece iz kršcilnskih obitelji, koja C~se od!;aja.ti za janicare, 41 deJter popis, registar, 62 elejtudar voditelj linancijske uprave, tJ'2 derviš clan islamskog reda, 13, 21 dell~lrrne, v. danak u krvi, .I! Jivilu (divan) - driavno vijece u islamskim Jria.vama, 16,61 Dnui - pripadIlici sillkretisticke vjerske ziJ.jednice ,;tale od ismaclitskog

-

-

-

šiilstva.,

lOJ

Di diih..1

.- is!;,,,,.ki .veli r.t,

11

-

lIeovlaštelli (,losloYllo: stranac, tj. onaj. tko ne pripada sl:upiniJ tilHi1rni!:, koji "enebi nije bio spahija, 93 -lei/di prvobitno na.sloy islamskih duhovnika, kasnije i kancclarijskih slllžbenil:a, ,;2

-

-

",ruju opunomocenik u državnoj IIpravi, 71 emir (kllez) isto Uo i beg, 22 <'udernn - unntrašnja sluiba u Sara.ju, 60 e,jkinei (borac) Ilaziv za vojnike koji I,olaze u boj II uJrcdilua cmaj (mn. od s/mj) - ceh, 73

-

-

'lIii.dh".

i !J1I!!". 135

F fakir, v. derviš, 21 Canarioti - ista.nbulski Grci, tako nazvani prema njihovoj cetvrti Fellcr, .13 Cetva (JetIJa) - isla.msko pravilo mišljenje koje donosi muftija, 12, 64

G gazi (ga:i) yiilluJ/ii

-

borac za vjeru, 21

(odllsevljclli)

- vrsLa

l:onjaniki1

i pjesaki111

provincijskoj

vojsci,

uo

H hallis - naziv za usmenu predaju sunnc, 11 haliCa

- poglavar

suniLsldh muslill1an a., 12

halveli - imc derviškog reda, 51 hanbaliti islamska otLodoksna pra.vna. škola, 13

-

ha.llcfiLi

- islamska

ottodokslla.

pravna škola., 13

Irame- osobniporez JIemuslimanskihpodanika.;danak, 62, 7-1 lanrcrn agnu (mu. /iarem a~alan)

- crni

eunuh u sultanovoj

palaci, 60

lD0

.i.

ho.j - nad.nhi..;\. za. najviic- dO;'litojitt1SlvO,na.jultosnijn. vrst.i\. t\aua.rhinc ZI\.podmirenje osIIH\lISkih velikodoslojnika ranga. sanMa.kbega, s godii;njim primanjima od 101)UliOaspri naviše, 70 ,j.
,

c

!.('o!}lflfl -. P;I,t, 6H

:j'<1: - dio koji valja. ouijdili ou naua.rbine uodijeljenc"zalim ocijelljcllc prcvelikolll, 95 iklcr Ilaziv za. nadarbinu 11Seldžuka, 19,22 ;[",i,'r (zlIan5l\'ella.) - teološko-pr,\Vna karijera, G~ d!,~"m - ~~:11;1Ip poreza, r,l1, il ;n!;'L!!l- !,,,.drodllik istall1sl~e zajednice: n šiita \'Iho\'!li \'011:\r.ijf~le isla1!1skt' Z~ljl~f!ltirt'. I.~

-

I-O

: d.

:.:rn:...':!i - "":ri'.tI ~ :~iil.a.pdstOl.G:!.~edrt\or1r.(~imama. : ~.". - poti 1 V:1.11 i~ ed ~("Iišt.a krsc~~an::;kn~ podlninika

12 ~o~po"i\rl1

.:,:!~ ... I'r;p;~clllik pj(,~;i\.diiskilt odreda lI('po~r,.dno I'odrcltenih :,!"~' ,",r,~~i;;;...' "/"'"1,'1.''; f1!/n,<:r)'- ':rho\'ni 7.f'lpovj(.dl1ik jallit"::\f~.

7('m1i~' ('7f1h1l' 'H.': '1, 71

P('ri.i, (;(i

'~I, G!;

~-:;j.dj.i;1 - 111't':lilllfll1ski~lIdac, predstojnik kn.!,?, 12, 'il "./IfBl":r':rili krJZm;!.;rT- vojni sudac, (;a },-f/,J,r1- Opt'l'!lit.o: 7.eni\, posehuo: slIltal1f)va. SIl,nIlJ~a. lOj 'adu'!",' s"I!!I~tnlr - vladavina 7.cn:\, raz6tnhlje II osmallskoj po\'ijesti n kojcJ11!1.k 1)"1'1j~all utjecaj "" poiiticki ži\'ol ima.o s"lla"o\' lla.r~tn, 10B !:,,'/r:rritl,'{i(,','- ':rlo koni'.(~r\':\Li\'lIC\ulcma \I Plvoj plll('I\'ici li. st., }O~ ~:(I!(!flliy~- k;uijcri\ \)r~dskih slttiht:uika, 11~p.()1 r'(I'PHl - o~!IIaH$ki "svjelovni') zakon. ~11 l:n'IWU1mHf~- ?,"!konik "s"ietoY1log" pr.lva, 50 driavni ugovor o lrgo\'ai:kim i konzularnim pitanjima. ~~.I.I.iub..n~ ~\,,,'p'kim bp.llJlacija silama, "O !:'1I'IICI- vrala/"- cu\'ar II \'o.njskoll1 elijeiII Saraj"., 60 ':"1'"<111I' 1't1~(I ",hovni 7.apo\'je.)nik flol", li}, 79

-

r

-

;:"1"":111" GG

,-

\'I~inii'ki

!'oh. pripadnik

vojuih

jedinin\

pod lI~pbsr(;:dflolll

J"ort.in0I11 hOIll;I"".1olll,

'>ir.1"r- do~I')\'H(" I'is~r. s('kn.tar n di\';'I,11\I , GI !~~~:1':{:nn," 7':L"tHrni1~ ...elikl.'1~ \'('7.ira " r;\III('I ,ll1lt,~ li,-; "! l' ",,; (. J., ",. ': .~ ,.'i .I; ." ::1 i!!'; !' . ," .~, ~IIIil. ::~:' " ,!d.- - rl!lt':!;.\ i~:pa'~,;\,~~, :':.~zib~l~ ((:f\"~IIO,~I;lvi) - oSl11allski naz:\' 7.a S
L~

L

Q

!(II(1

-- ()clr,~j:'lI."'lj pr1n(;~\'a.

(;()

i..~tJ~'nt- IH\.(\f1ti<\uiprip.1.dllik Laneli koji ~~ hiL\'j l1\ilrOucr~t\'oll1. 8i

200

c

;~.

-.oftt"i~

,,~';N"";';4,.,,!:,~7.i-~-.

",~
r.'''';$.';''''

,~'.~;,(;.-":~4~

_.(:(;.'J."';~;':"~~"~;1-, ,'':'::f:;'. \"",,,:.,,,,""~'.~~~.i";',!5~'~

~,,) ',' ,~.' ,,\ ,!.~~

",';.r:.

'.:~"

M

-

Mahdi islamski Mesija, 13 mala nadarbina, Votinlar, 31 rnalikiti - islamska ortodoksna pravna školl\, 13 mameluci (posjedovani) u pocetku ratni zarobljenici, Zl\vladala u Egiptu, 56 medrese islamskIL visoka škola, 12, 63 kur'ansk& škola, 63 mek/ep lIIil/et nl\z;v za nemuslimanske vjers"e za.jednice, R1 mirolay, Voalaybegi, 66

-

kasnije

društvena

elita koja je

-

-

-

""i,/errio' - proCesormedrese, 63

'

mii/~ttif -,kontrolor,u'sustavu zakupa poreza.,',71 " ",' ~ 0,0""" "';'> ,,!,f,;"-"!I'.'-:!",',;?'\~:;''1!:~ pravni strucnjak koji donosi pravila mišlj~n.ia (Ceh-a), 12, r,., mnftija (mli/hi) 1/I1I1.te.ir tržni nadzornik, 73

-

- islamski pozivac na molitvII, I: - jedinica zaknpa poreza, 7 J

","jezi" IIlIIk'lt'Ja I/Iulln -

miiR

'o

kadija više,;a ranga, 64 privatno vlasništvo, :IR,69

'I\iillezim

- zaknpnik

poreza, il

mii,.dle", - konjanik, kasnije prt.ljažar, 29 !IIiilrf__ri!;"

-

,\ vorski

rnraier.

62

>1

n;ub rhilla za najviše c)()st.oji\ltstvo, v. luIS, 71) nnilil/p. (okrl\!;) - najmanja teritorijalna jedinica n Osmallsl
o ,-"",k .. j3nicarski korpus, 67 pravo, 31 ;;'f ohicajno nrtn 0- janicarska kompanija, 67

-

"rlnk';1- djelomicni zakupnik, 87 "..Iak,;r 1.111- neslobodni polllzakupnik,

72

p paŠ3 naslov n3jviših l'i~Jnrl~, ", yaya, ~!) ''o

osmanskih

,Iosloj""stvcnika.,

1\ k,L""OI11 f;I?'(loblju

R~neral,

23, 61

I! 'd'!!!"'"", ,,,mll::oJl - islamski mjt \:(.;pll~la. II ""!f/I . S\'j podanici koji pla.ca.ju porez, iSlnva. hez olnll(\- Ila \'jl'rskll pri p'ldlIOSt., a. ka~mije s;uuo kršcanski podanici (usp, zillImi). 71, 143 'ci,,,III,iittnp - poglavar sekretara kancelarije, 83

,c.",.; (;JI- podavauje od selišla muslimanskog 71

..esm.i tnpu- ta.ksa koju je podloinik 'JI'z), il ,'j(,ol",r - lihvar, 93 rri1tJc/ - milo. 63

podložnih

gospodaru

(rfl!ltl) placao I;ospodaru

zemlje (.,ahi/I 'Irz),

za prepuštenu

zemljii (.!nhip

201

,

s

-

SaCavidi

red, dinastija i državna tvorevina u Perziji, 53 sahip arz gospodar zemlje (koji nije nužno vlasnik), 7l laliyane salijanslci vilajet: vclib. polerajina. koja je osmanskom nsku davala.. go,lišnji da.nak, za.državši dotada.šnje.društvcnCH:lconomske i upravne strukture, 65 sandžakbeg upravitelj pokrajine, predstojnik sandiaka, 29, 64 . Sara.j - dvor, sultanova palaca, 60 larlca privatni odredi pokrajinskih guvernera, 99 .setban ili segmen (pselari) oznaka za drugu janicarsku diviziju; Ilrivatni odredi guvernera provincija, 67, 99 scyfiye - oznaka.za. vojnicku ka.rijeru, 6.i seyy;! - potomak Prorokova unuka lIusaina, 74 SIII\/ (mn. esna!) - ceh, 73 so/ta (suhla) - student medrese, 87 spahija. - konjanik provincijske vojske nagraden tima.rom, 31, 67 .uba~1 - vojni zapovjednik s policijskom funkcijom, 27

-

-

sufi

-

- islamski misLil<, 21 - isla.mska mistika, 21 - islamski suveren, 17, 30

sntizam sultan sunili sunna

pripadnici islamske orlodoksije, 12 naziv za. izjave i djela proroka Muh,unmeda,

- skupni

li

š šafiiLi

- islamska

ortodoksn..

- gradski

§ehrelllint

povjerenik

pravna škola, 13 C;uigra.da,

65

jerif - potomak Prorokova. unuka. Hasana., 7-l

šia - "stranka" Alijevih prisLaša., 12 šiiLi - naziv za. muslimane koji priznaju Alija kao prvoga zakonitog na;;ljedni\,a M uhammc.!a 12

T tak/i,/ (oponašanje)

-

stroga orijentacija. na. ranoislamsku tarika - islamski vjerski red, 21 tasarruf - uživa.nje posjed.., 70 Lasauuuf - islamska mistika, 13 Icldi/iJ-i diuani"" - diva1lsk.. podavanja., 110 tc/liis - predstavka. velikog vezira sultanu, 91 terakki dodatak nadarbini, 70

egzegezu Kur'au::., II

-

timu

-

mala. nadarbina

do visine

godišnjeg

prihoda

19999

a.spri,

preleino

provincijske konjice (sp..bija), 31,70 tima.rnik - vlasnik male nadarbine (timar), 70 Limarski sustav - oznaka. za osmanski nada.rbinski feuda.liza.m,70 top~u - a.rtiljerac, 67

u ulema. - isla.mski leolog, 11

v uakJ - uklada., .18 vababiti - posebno strog isl~mski pokret nastilo od ha.Dbalizma, 13

202

Zi< podmircnj"

valija

- veliki guverner,

preds~ojnik

vil&jeLa, preteino

u ran~n vezira. (n~p. LcglcrLee),

.;5,

127 validt:

godišnji

- sultanija.-ma.jka., 107

velika nada.rbina.. v. .ziamet, 70 veliki vezir - rukovodila.c: cijele državne uprave u islamskim drZa-vama., 61 i J. vezir - na.jviši dostoj&nstvenik u dria.vnoj upravi islamskih država., 28, 31, 61 vi1a.jeL - velika. pokra.jina. koja. se sastoji od više sa.ndža.ka., podreuena. beglerbegu, 64 vojvoda (voI/voda) naslov regcu&ta u kršcanskim vazainiIII kndevinama; upra.vilelj državnog dobra (J.as../lumayun), 45, 7)

-

Ivcrncra

VOI/liU!.:

- vojnici prdja.iari,

68

,-I

-

pomocnici n o.lredima "u.sdlem i yaya 1.aduženi :.:a opskrl.u skupine yaya ili }liYlAde vojnik pjeŠilk, kasnije prlljažar, :!9, 68

yamCl!.:

-

c~killc'; 1~:2

yayla!.: - ljetna. ispai.a.,:!5 yiirii!.:(brzoma.rširajllci) - vojnici prdjažari, 68

z .ajdili

-

šiiti sljedbenici petorice imama., 12 zaim- vlasnik velike nadarbine (zilImet), 67,70 ziamcl, :ca"let - velika."adarbi"a. s goJi~njim priho.tom izmedu 20 noo i 99 aD9,,",pri, pnjc ~vega. za. podmirenje srednjega vojnog kornandnog kadra., 70 :im",. (šticenik) - oznaka. u nernllslimanske poJanike, 50 ;;orba tiranski nasilnik meu u janicarirna., 108

-

am meda,

mireuje

.i~"~ _li., .