Najljepse Zelje 2 - Poslovice, Savjeti, Recepti

Nakladnik: MKVZ Urednik: Tomislav Lozić Autori i sastavljači: Ivančica Blažević, Ana Petrov, Nenad Petrović, dr. (Ayu) Tomislav Petrušić, Ana Marija Milaković, Mladen Mamić, Tomislav Lozić, Davor Miklaužić, Govinda Madhava, Blažena Šćavina, Katarina Lozić, Helena Horvat Ilustracije: Ines Smiljanić Obrada teksta i design: Art Design Goloka Lektorica: Ana Petrov Suradnici: Udruga ''Pokret mladih'', Udruga timskih igara ''Lotos'', Ayurvedski Centar ''Somalata''

2

SADRŽAJ

Uvod

5

Kolo mudrosti

7

Kuhajmo s ljubavlju

32

Priče za djecu i odrasle

63

Naše zdravlje – naša sreća

81

Pogovor

105

3

4

Uvod … i tako je ova knjiga napokon sretno stigla i u Vaše ruke! Možda se niste niti nadali da ćete ju držati u svojim rukama, u svom domu, no ona je ipak nekako pronašla svoj put. No, kako je ona nastala, sigurno se pitate? Nakon svog dugog putovanja brod zvan ''nesebičnost'' se zaustavio na obali dalekog mora i iskrcao znatiželjne avanturiste koji su na pustom otoku odlučili izgraditi svoj mali, veliki svijet. Pod vodstvom kapetana zvanog ''ljubav'' bili su zaneseni idejom o životu bez problema. Vjetar zvan ''moral'' puhao im je u leđa olakšavajući sve njihove pokrete i vodeći ih prema željenom cilju. Kad su došli do njega poželjeli su njegove užitke nesebično podijeliti sa Vama. Eto, tako je nastala knjiga koju držite u ruci! Zanimljivo, zar ne? No, sada još ostaje još jedno pitanje koje Vam možda nije jasno! Zbog čega je ova knjiga stigla baš u Vaše ruke? Vratimo se ponovo u prošlost. Jeste li ikada u djetinjstvu, ili to možda činite i sada, sanjali ili u stvarnosti razmišljali o svijetu koji je savršen? Jeste li maštali o svom princu na

5

bijelom konju koji dolazi po Vas ili da ste Vi sami bili taj princ? Jeste li se voljeli ''ušuškati'' u svoju mekanu posteljinu i razmišljati o svijetu gdje nema problema, boli, smrti ni bilo čega negativnog. Ako je odgovor da, a ja se nadam da jest, onda je to dovoljan razlog da čitate ove riječi koje su tu samo da Vas podsjete na Vaše duboko sakrivene želje. ''Eto, sada smo se malo bolje upoznali'', poručuje Vam knjiga koju držite u ruci. ''Nekako smo bliskiji, zar ne? Kao da se već dugo poznajemo, ali smo bili odvojeni jedno od drugog. No, sada je vrijeme da se nastavimo družiti, dragi čitaoče, jer vrijeme je kratko, a toliko lijepih stvari nas čeka u životu.'' Najljepše želje Vašeg srca zovu Vas da im se pridružite u igri u kojoj nema gubitnika i gdje su svi na kraju pobjednici; zovu Vas da se u ljubavnoj bajci života okupate na jezeru mudrosti i u njegovim najdubljim predjelima upoznate dobru vilu koja će Vam podariti recept za dug i sretan život. Nadam se da ćete znatiželjno uživati u toj igri bez granica, a nadam se da ćete uživati i u knjizi koju smo Vam pripremili. Sa najljepšim željama, Vaš urednik

6

Kolo mudrosti

Sastavio: T. Lozić

7

Ljubav

Kad ljubav hoće govoriti, razum mora šutjeti. Na silu se ne može voljeti. Ti možda jesi samo jedna od osoba na ovome svijetu, ali za nekoga si ti taj svijet.

Postoje dva suprotstavljena načina kako čovjek može voljeti: nesebično i sebično. Samo prvi način služi samoodržanju, dok je drugi samouništavajuć. Nije dovoljno ljubav posaditi, treba je i zalijevati.

Krhka je ta ljubav koja se od prvog udarca lomi.

Ljubav je igra za dvoje u kojoj oboje mogu pobijediti.

Plašljiva ljubav nije ljubav. Čovjek prima onakvu ljubav kakvu daje. 8

Dužnost bez ljubavi stvara ljutnju. Ljubav daje samo netko tko ima dovoljno ljubavi i svijetla u svojoj duši, jer samo ljubav uvijek rađa novu ili veću ljubav. Ljubav je nalik zaraznim bolestima: što ih se više bojimo, više smo im izloženi.

Samo u prozračnoj atmosferi savršene iskrenosti postoji potpuna i trajna sreća ljubavi.

U ljubavi nema prava i nagodbi. Ima samo ljubavi.

Ljubav je sposobnost jednog čovjeka da daje ne osvrćući se koliko dobiva nazad.

Nitko se tako budalasto ne ponaša u ljubavi kao mudar čovjek.

Ljubav je proljetni cvijet koji sve ispunjava mirisom nade pa čak i ruševine koje obraste.

Zvuk poljupca nije tako jak kao zvuk topa, ali njegova jeka puno duže traje.

9

Očito je jako teško kad čovjek voli nekoga tko ga više ne voli, ali je neusporedivo teže kad vas voli netko koga vi više ne volite.

Ljubav ne gleda očima već dušom, zato je i krilati Amor na slikama slijep.

Ljubav nije rezultat seksualnog zadovoljenja, već je seksualno zadovoljenje rezultat ljubavi. Kada pripadam tebi, pripadam konačno i samom sebi.

Gdje se ljubav useli, tu se pamet iseli. Ljubav je pobjeda snova nad stvarnošću. Postoji samo jedan put u raj na zemlji nazivamo ga ljubav.

Straha u ljubavi nema. Savršena ljubav izgoni strah; jer strah je muka, i tko se boji ne živi savršenu ljubav.

Najgori zatvor je zatvoreno srce. Ljubav odolijeva vremenu koje sve otima. 10

Nikad nije zaista ljubio onaj koji misli da je ljubav prolazna.

Ljubav koja se održava poklonima vječno je gladna.

Ljubav je kada i sam pogled na voljenu osobu izmami osmjeh.

Kada se iskreno voli, ni razdvojenost, ni vrijeme ne mogu ništa.

Ljubav je najbolji učitelj. Ljubav je staklo koje se lomi ako ga čovjek primi suviše nesigurno ili suviše čvrsto.

Tko je savršen u ljubavi, savršen je u duhovnom životu.

Ne napredujemo duhovno s mnogo razmišljanja, nego s mnogo ljubavi.

Ljubav prema Bogu i ljubav prema bližnjemu dva su krila istih vrata koja se otvaraju i zatvaraju samo zajedno.

11

U času smrti polagat ćemo ispit o Ljubavi. Ako ga položimo, zauvijek ćemo se preseliti k Ljubavi.

Najveće blaženstvo koje je ikada postojalo na svijetu postiže se ljubavlju.

Svetost ne znači puno znati ili puno razmatrati; velika tajna svetosti znači puno ljubiti. Ono što želiš zadržati za sebe već si izgubio. Ono što daruješ zauvijek će biti tvoje.

U rječniku ljubavi riječ "nemoguće" ne postoji. Svaki je čovjek svijet za sebe i samo je jedan most kojim se u nj može kročiti - ljubav.

Prema Bogu ne idemo hodajući, nego ljubeći. Ljubiti znači radovati se sreći drugoga.

12

Sreća

Čudno je kako nam je malo potrebno da budemo sretni i još je čudnije kako često nam baš to malo nedostaje!

Prijatelje stvara sreća, a nesreća provjerava. Kad kuješ svoju sreću ne udaraj bližnje po prstima.

I sreća se umori kad nekoga dugo nosi na leđima.

Ima ljudi koji se više raduju tuđoj nesreći nego svojoj sreći.

Kad si sretan, i sunce za tobom žuri. Ako tvoja sreća zavisi od postupaka drugih osoba, onda zaista ne možeš biti sretna osoba.

Drži sreću kao pticu: što nježnije i lakše! Bude li se osjećala slobodnom, ostat će ti rado u ruci.

13

Prava je tajna sreće u tome da mnogo zahtijevamo od sebe, a malo od drugih.

U ovom varljivom svijetu nepotrebno je uzimati srcu sve nesreće koje nam se dogode.

Najsretniji je čovjek koji je učinio sretnima najviše drugih ljudi.

Sreća potječe od duhovnog, a ne materijalnog bogatstva.

Sreća kuca na vrata pravednih. Sreća je uvijek popratna pojava. Sretnom čovjeku nitko ništa ne može. Sreća mnogima daje previše, a nikome dosta. Sreća u ovome životu ovisi manje o tome što vam se događa, a više o načinu na koji to prihvaćate.

Živjeti za druge nije samo zakon dužnosti već i zakon sreće.

14

Život

Gospodari se rađaju među robovima. Ima istina u koje nije dobro vjerovati. Kad nas Bog hoće kazniti, usliša naše molitve. Najviše zakona ima u pokvarenoj državi. Iako ljudski život predstavlja neprocjenjivu vrijednost, mi uvijek postupamo kao da je nešto drugo vrednije od njega.

Život je kao gruda snijega: što je jače stišćeš, to će se prije rastopiti.

Ne gledajte na dijete kao da je neki dragulj, već se trudite da ono to postane.

Ni u što se tako čvrsto ne vjeruje kao u ono što se najmanje zna.

Brak iz računa je zajednica ljudi koji nikada ne mogu računati jedno na drugo.

15

Običan život je jači od mudrih knjiga. Originalan pisac nije onaj koji nikoga ne oponaša nego onaj koga nitko ne može oponašati.

Čitava tajna da produžujemo život sastoji se u tome da ga ne skraćujemo.

Dvostruko je zadovoljstvo prevariti varalicu. I nula iza broja dobiva vrijednost. I vrag može citirati Sveto pismo za svoje potrebe.

Kad ima volje, ima i načina. Lud je samo onaj čija se ludost ne poklapa sa ludošću većine.

Nije sramota pasti, sramota je ne dići se. Rođenje nije početak, smrt nije kraj! Samo istinito je lijepo.

16

Nemoj se toliko boriti, najljepše stvari se dogode kad ih najmanje očekuješ!

Nitko nije tako gluh kao onaj koji neće čuti. Pokoravamo se zakonima da bi bili slobodni. Prava pravda je savjest. Samo jednostavne stvari nikad ne razočaraju. Samo onaj 'ko ne zazire od malog, ima pravo na veće.

Život je poput bombonijere, nikada ne znaš na što ćeš naići kad ju otvoriš.

Ako nemaš brod, plivaj. Ako ne znaš plivati, izgradi brod.

Oči govore rječitije od usana. Ne brinite se tjeskobno za sutrašnji dan, jer će se sutrašnji dan brinuti za se! Svakom je danu dosta njegove muke.

17

Život je PRILIKA - iskusi je. Život je LJEPOTA divi joj se. Život je SAN - učini ga stvarnim. Život je IZAZOV - suoči se s njim. Život je ZADATAK - izvršavaj ga. Život je IGRA - igraj se. Život je DRAGOCJEN - njeguj ga. Život je BOGATSTVO - čuvaj ga. Život je LJUBAV uživaj je. Život je TAJNA - pronikni je. Život je OBEĆANJE - ispuni ga. Život je TRAGEDIJA uhvati se s njom u koštac. Život je AVANTURA - usudi se. Život je SREĆA - zasluži je. Život je ŽIVOT - brani ga.

Prijatelja možeš jedino imati ako si ti prijatelj. Suština spoznavanja nije u tome gubimo li igru, već kako gubimo, što s time spoznajemo, čemu nas je poraz naučio, i kako nas to mijenja. Gubiti na određeni način znači dobivati. Temeljni zakon života je radost. Misli na uspjeh i bit ćeš uspješan. Misli na sreću i bit ćeš sretan. Misli na zdravlje i bit ćeš zdrav. Tvoj život je produkt tvojih misli. Misli imaju snagu ostvarivanja.

18

Demokracija je kada mnoštvo nesposobnih izabere nekolicinu korumpiranih.

Demokracija je proces koji nam garantira da se nama neće vladati bolje nego što to zaslužujemo.

Intuitivni um je sveti dar, a racionalni um je vjerni sluga. Mi smo stvorili društvo koje cijeni sluge, a zaboravlja darove. Ne vjerujem u Boga. Znam da Bog postoji. Uvijek je najtamnije pred svitanje.

Vjerojatno najteža lekcija za naučiti je ne biti vezan za rezultate svojih djelovanja.

Nema potrebe za hramovima i kompliciranim filozofijama. Naš vlastiti mozak i srce je naš hram; moja filozofija je ljubaznost.

Dječji život je poput komada papira na koji svatko ostavlja bilješku.

Život je samo most. Ne gradi kuću na mostu.

19

Žalostan je čovjek u kojem nije ostalo ništa dječje.

Svaki i najdulji put počinje prvim korakom! Ljudi putuju pa se dive visovima planina, divovskim valovima mora, dugim tokovima rijeka, širokom prostranstvu oceana, i kružnom gibanju zvijezda; a pored sebe prolaze i ne čude se ničem. Ako su žalost i radost, ljubav i mržnja koji se javljaju u svakom svjesnom biću djelo božje, onda i sam Bog mora osjećati žalost i radost, ljubav i mržnju; a ako on to sve osjeća, kako bi onda mogao biti savršen? Ako je Bog stvoritelj svega i ako se sva bića moraju tiho podčiniti njegovoj moći, što onda vrijedi živjeti život vrline? Jer zlo i dobro djelo bilo bi tada jednako, naime sva bi djela poticala od Boga i sva bila ista kao i njihov stvaralac.

Tri puta vode do mudrosti: razmišljanje - ono je najplemenitije; odgoj - on je najlakši; i iskustvo - ono je najneugodnije.

U srcu same poteškoće počiva mogućnost. 20

Ljudi

Kad imaš sve, ne vidiš ništa; progledaš tek kad nemaš ništa.

Najviše se vole ljudi koji imaju iste vrline, najviše se mrze oni koji imaju iste mane.

Prekomjeran ponos oznaka je sitne duše. Rana koja se krije, sporo i teško zacjeljuje. Riječ "sutra" je izmišljena za djecu i za neodlučne ljude.

Samo je jedan kutak svemira kojeg sigurno možete popraviti, a to ste vi sami.

Samo siromašni misle više na novac nego bogati.

Čovjek koji ne mijenja svoje stavove nije ljudsko biće nego - spomenik.

Blago onome tko je u mladosti bio mlad. 21

Čovjek ima samo ono što daje. Glupan koji je postao svjestan da je glupan nije više glupan.

Kad postane životinja, čovjek je gori od životinje.

Kad svi misle isto, znači da nitko ne misli dovoljno.

Mnogi griješe iz straha da ne pogriješe. Najveći čovjek uvijek ostaje dijete. Ne sudi - da ti ne sude! Neka osmijeh bude vaš kišobran. Nekima se može pomoći samo tako da im se ne pomaže.

Nije li čudno što se ljudi tako rado bore za svoju vjeru, a tako nerado žive po njenim zakonima?

22

Nitko se ne diže tako visoko kao onaj koji zna kuda ide.

Nisu vremena ta koja su loša, nego je čovjek. Osveta je uvijek uživanje sitne i slabe duše. Postati čovjek je ljepše nego postati kralj. Pahuljice su nježne i krhke, ali pogledajte što mogu kad su povezane!

Sloboda za kojom tragamo je sloboda da koristimo naš vlastiti um i tijelo, da živimo svoj vlastiti život, umjesto život koji pripada sustavu uvjerenja.

Budite promjena koju želite! Čovjek ispravno vidi srcem; ono što je bitno, oku je nevidljivo.

Čovjek pun duha i u potpunoj se samoći izvanredno zabavlja svojim mislima.

23

Uspješan je čovjek koji se naučio živjeti samo u sadašnjosti, ali se uvijek kreće prema onome što dolazi poslije.

Kad je ljudima dosadno, dosadno im je ponajprije stoga što su dosadni sebi samima.

Prije nego se počnete braniti, dobro poslušajte o čemu je riječ.

Ako se svaki dan iznova rađaš, nikad nećeš ostarjeti.

Najbolji ljudi nose svoje zlato ne u džepu, nego u srcima.

Druži se sa onim koji će te boljim činiti. Mudar čovjek s podjednakom mirnoćom prima pohvale i podnosi uvrede.

Vrijeme je skupocjeno. Ne čekaj prikladnije vrijeme, jer nisi siguran da ćeš ga imati.

Jedini način da biste u nečemu u životu uživali je da to najprije zaslužite.

24

Nikada, nikada, nikada, nikada ne odustaj! Griješiti je ljudski, opraštati božanski. Čovjek koji može pobijediti druge - jak je. Čovjek koji pobijedi sebe - svemoćan je.

I

najsporiji, ako ne gubi iz vida svoj cilj, ide još uvijek brže od onog koji luta bez cilja.

Kad vladaš svojim umom vladaš i svojim svijetom.

Čovjek se boji onoga što ne razumije. Lijepe misli izgrađuju lijepu dušu. Osmijeh donosi osmijeh. Sve i svi oko tebe tvoji su učitelji. Nitko ne zna što sve može dok ne pokuša. Nikoga još nikada nisu slavili zbog nečega što je dobio. Slava je bila nagrada za ono što je dao.

25

Ako si se uputio prema cilju i putem počeo zastajkivati da kamenom gađaš svakog psa koji laje na tebe, nikada nećeš stići na cilj.

Ne vjeruj zato što je to mudrac rekao. Ne vjeruj zato što je to uobičajeno mišljenje. Ne vjeruj zato što je to zapisano. Ne vjeruj zato što je to prorečeno. Ne vjeruj zato što netko drugi to vjeruje. Ali vjeruj sam onom što si sam prosudio da je istina.

Za mudru osobu cijeli je svijet učitelj, a za budalu je cijeli univerzum pun neprijatelja.

Pesimist vidi teškoću u svakoj prilici. Optimist vidi priliku u svakoj poteškoći.

S gubitkom ovisnosti ne postoji strah od gubitka.

U svakom su čovjeku tri osobe: ono što misli da je; ono što drugi misle da je; i ono što zaista je.

Razmišljanje da trebaš odmor čini te nemirnim. Razmišljanje da moraš naporno 26

raditi čini te umornim. Razmišljanje da si naporno radio donosi samosažaljenje.

Grubost je pokušaj slabića da bude jak. Jučer sam bio pametan. Stoga sam želio mijenjati svijet. Danas sam mudar. Stoga mijenjam sebe. Tko ne kažnjava zlo, taj zapovijeda da se ono čini.

Tajna nezadovoljstva je u dosadi. Imate vremena razmišljati o tome jeste li sretni ili niste. Lijek je da se bavite nečime.

Budi iskren prema sebi kako ne bi bio lažan prema drugima.

Zadovoljstvo nije samo u završetku aktivnosti, već i u činjenju.

27

Smiješna mudrost

Meni nije potreban prijatelj koji se u svemu slaže i na sve kima glavom, jer to isto moja sjena može uraditi još mnogo bolje.

Lijepa će te izdati, ružna ti se neće sviđati, bogata će tobom vladati, a siromašna će te upropastiti. Ti izaberi koju ćeš najlakše podnijeti!

Medicina je toliko napredovala da praktično više ni jedan čovjek nije zdrav.

Muškarac je najslabiji kad mu lijepa žena šapuće da je snažan.

Nesretan čovjek i kad padne na perje, razbije glavu.

Novac kad odlazi ima stotinu nogu, a kad dolazi samo dvije.

Novac je kao žena: da bi ga sačuvao, trebaš se baviti njime, inače će usrećiti drugoga.

28

Od svih muzičkih instrumenata najveći utjecaj na povijest kulture imala je zviždaljka.

Osobina je genija da opskrbljuje glupane mislima za dvadesetak godina kasnije.

Čitajući nadgrobne spomenike shvaćamo da treba umrijeti ako želimo da se o nama dobro govori. Doktori se neprekidno trude da nam sačuvaju zdravlje, a kuhari da ga upropaste. Ovi drugi kao da su vještiji u svom poslu.

Samo glupi i mrtvi nikad ne mijenjaju svoje mišljenje.

Čovjek se probija dok je mlad. Kasnije pazi da se mladi ne probijaju.

Čovjek se rađa bez zuba, kose i iluzije; tako isto i umire.

Duhovitost je drskost koja je stekla obrazovanje.

Bolje je biti dobro obješen nego loše oženjen. 29

I zaista, takva je priroda najvećih egoista da su kadri da zapale, ako treba, i tuđu kuću da bi sebi ispekli roštilj.

Idealna ljepota za žapca je - žaba. Nikad ne prisluškuj tuđe razgovore, jer nećeš čuti ništa lijepo o sebi!

Može li se itko sjetiti kad to vremena nisu bila teška i kad novaca nije bilo malo?

Najsigurniji je način kako ćete pogoditi žensko srce da gađate klečeći.

Odmah se vraćam. Godot. Ne vrijeđaj krokodila dok nisi prešao rijeku. Od stranog jezika uvijek se prvo nauče psovke. Čuvaj me, Bože, prijatelja jer neprijatelja se čuvam sam.

Teško je vjerovati da netko govori istinu kad znate da biste vi na njegovom mjestu lagali.

30

Ako želiš prestati piti, promatraj pijanca dok si trijezan.

Adam, prvi čovjek, izgubio je sve zbog jabuke. Prijateljstvo sklopljeno uz čašicu većinom je stakleno.

Aleksandar Veliki i njegov mazgar postali su poslije smrti jednaki.

Mi upravo imamo dovoljno religija da bismo se mrzili, ali nedovoljno da bismo voljeli jedan drugoga.

Kad čovjek sjedi jedan sat sa lijepom djevojkom, to vam se čini kao jedna minuta. Ali neka sjedi jednu minutu na vrućoj peći - to je duže od jednog sata. To je relativnost. Ništa na ovom svijetu nije stalno osim nestalnosti.

Dom je zatvor za djevojku, a radionica za ženu. I loš učenik danas zna istine za koje je Arhimed žrtvovao svoj život.

31

Kuhajmo s ljubavlju

Napisali i priredili: I. Blažević, K. Lozić A. Petrov, B. Šćavina, H. Horvat

32

Ponešto o kuhanju

Kad ste bili mali, vjerojatno ste, kao i ja, uživali pored svoje majke u kuhinji isprobavajući ukusne kreme koje su se nakon toga našle u Vašem omiljenom kolaču koji ste onda sa još većim užitkom ''papali''. Još onda ste sami sebi rekli: ''Kad odrastem, stalno ću peći ovako fine kolače!'' I, eto, to doba je stiglo, na Vama je red da svojoj djeci pružite fine kreme na žlici i još finije kolače koji nastaju u Vašoj ''maloj kućnoj tvornici čarolija i užitka''. Jer, hrana i jest užitak. No, treba i znati u njoj uživati, rekli bi mudri ljudi, zar ne? Da bi užitak bio potpun uvijek koristite zdravu hranu za pripravljanje Vaših dnevnih obroka, koja uključuje povrće, voće, žitarice, mahunarke i mliječne proizvode. Pripazite da ona bude svježa i što prirodnija. Spremajte obroke sa što manje soli, šećera i masnoća. No, ono što je najvažnije, pripremajte hranu svojim najmilijima sa što više pažnje i ljubavi jer su oni najukusniji začini u kuhinji. Razmišljajte o lijepim i pozitivnim stvarima za vrijeme kuhanja i Vaši će ukućani uvijek biti zadovoljni. I ne samo to! I Vi ćete postati sretniji! Stoga, kuhajmo s ljubavlju! Sretno!

Vaš urednik

33

Začinska biljka Anis

Bosiljak

Cimet Chilli Češnjak

Đumbir Gorušica Kim Klinčić

Gdje se koristi? Kao čaj za djecu i općenito protiv kašlja (skuhan u vodi ili mlijeku), kompoti, pekmez od jabuka, juhe... Najbolje se slaže sa svježim sirom, mozzarelom i rajčicom; u pizzi; u mediteranskoj kuhinji; u hladnim salatama; svjež ili sušen. Odličan začin za kolače, pekmez od jabuka, kompote, rižu i zobene pahuljice na mlijeku. U meksičkoj i indijskoj kuhinji, u varivu, paštetama i jelima od graha. U marinadama za soju i seitan, u različitim popečcima, sa kuhanim povrćem, u pikantnim sirnim namazima i umacima. Koristi se umjesto chillija jer je dosta ljut, a ne šteti probavi; u juhama, jelima od povrća i nekim kolačima. Glavni sastojak senfa; za pikantna jela u senfu; u različitim marinadama. Najbolje se slaže sa krumpirom, kiselim kupusom, ciklom i svježim sirom. U kolačima i kompotima.

34

Utjecaj na probavu

Posebna svojstva/ savjeti za dijetu

Olakšava probavu teško probavljive hrane, sprečava nadimanje i vjetrove u crijevima. Pospješuje probavu masti i potiče apetit.

Povećava izlučivanje žuči i prikladan je za dijetu jetrenih, srčanih i žučnih bolesnika. Preporuča se za bubrežne, šećerne i srčane bolesnike.

Pospješuje probavu masti.

Preporučuje se kod dijabetesa.

Potiče apetit i prokrvljenost probavnih organa. U izvjesnoj mjeri potiče probavu.

U manjim količinama je prepor. za bolesnike sa smetnjama u krvotoku. Ima antibiotska svojstva i prikladan je za sve dijete.

Pospješuje probavu i potiče apetit.

Dobro ga je koristiti u toplim napitcima tijekom zime. Pospješuje izlučivanje sline.

Djeluje kao blago sredstvo za čišćenje crijeva. Olakšava probavu i sprečava nadimanje. Potiče cjelokupnu probavu.

Najbolje sredstvo protiv nadimanja i vjetrova u crijevima. Dobar antiseptik za usta.

35

Začinska biljka Komorač Kopar Lovor Metvica Papar Paprika Peršin Piment

Ružmarin Vanilija

Gdje se koristi? U različitim salatama, npr. od krastavaca, zelene salate i kiselog kupusa; u juhama i jelima od povrća. U jelima od krumpira i salatama od krastavaca. Sa kiselim kupusom, u juhama i jelima sa rajčicom. U osvježavajućim napitcima, npr. limunadi; u nekim slatkišima; u ljetnim salatama. U jelima od soje, paštetama i varivu. U juhi varivu, gulašu, paprikašu, pašteti, jelima od krumpira. U juhi, varivu, jelima s krumpirom, rajčicom; u različitim popečcima od soje, povrća i žitarica. U različitim popečcima od soje i povrća, različitim namazima i paštetama; u pikantnim čajnim kolačićima. U marinadi za soju i seitan, za pečeni krumpir i različite popečke. Gotovo u svim slatkim jelima (kolači, kompoti, sladoled, voćne salate, pudinzi, razni napitci…).

36

Utjecaj na probavu

Posebna svojstva/ savjeti za dijetu

Olakšava probavu teško probavljive hrane, sprečava nadimanje. Blago potiče rad jetre i žučnog mjehura. Blago potiče apetit.

Čaj pomaže protiv grčeva kod male djece, a uz to je i slatkog okusa. Preporučljiv je za sve vrste dijetne prehrane. Prikladan je za sve vrste dijete. Potiče rad bubrega; može se upotrebljavati u svim dijetama. Preporučljiv je za jetrene i žučne bolesnike. Pospješuje stvaranje i izlučivanje sline. Potiče krvotok i dopušten je u svim dijetama. U manjim količinama je dopušten u svim dijetama.

Potiče apetit. Potiče izmjenu tvari u organizmu. Utječe na prokrvljenost svih probavnih organa. Blago potiče izlučivanje probavnih sokova. Pospješuje izlučivanje probavnih sokova. Potiče apetit i nadomješta kuhinjsku sol. Nema utjecaja na probavu.

Posebno prikladan za šećerne i srčane bolesnike. Prirodni afrodizijak pa zato vaniliju zovu i ''začin ljubavi''.

Izvor podataka iz tablice: M. Pahlow, Velika knjiga ljekovitog bilja, Cankarijeva založba, Ljubljana, 1989.

37

Slana jela Gulaš sa slanutkom 500g krumpira, narezanog na kockice 5 žlica maslinovog ulja 2 žlice nasjeckanog poriluka 2 nasjeckana režnja češnjaka 3 paprike, narezane na kockice narezani list peršina 500g grubo narezanih rajčica sa sokom 625g kuhanog slanutka 100g dimljenog seitana, narezanog na sitne kockice začini: jedna vrhom puna žličica mljevene slatke paprike, sol, papar Zagrijte ulje u loncu sa porilukom, paprikom, češnjakom i krumpirima. Kuhajte na srednjem plamenu, poklopljeno, uz povremeno miješanje i minimalno dodavanje vode desetak minuta. Dodajte zatim mljevenu slatku papriku, rajčicu, slanutak, dimljeni seitan i toliko vode da nivo tekućine u loncu bude jednak nivou krutih sastojaka. Dodajte sol i papar po ukusu. Poklopite i kuhajte dok krumpiri posve ne omekšaju, oko 30 minuta. Na kraju dodajte peršin.

38

Zapečena tjestenina s tikvicama 300g širokih rezanaca 3 tikvice 2 paprike 2dl kiselog vrhnja ulje začini: vlasac, curry, sol, papar Rezance skuhajte i dobro ocijedite. Papriku izrežite na komadiće i prepržite na ulju pa joj dodajte tikvice izrezane na kolute i sve zajedno pržite oko 5 minuta. Zatim dodajte začine nakon čega sve sastojke pomiješajte zajedno i zalijte vrhnjem. Istresite u tepsiju i pecite oko 25 minuta.

Pohani medaljoni od krumpira i sojinih ljuskica 100g sojinih ljuskica 3 srednja krumpira 100g graška krušne mrvice i brašno (po želji i potrebi) začini: vlasac, curry, sol, papar

39

Oprani krumpir skuhajte u ljusci, ogulite i izgnječite. Ljuskice prokuhajte u vodi i dobro ocijedite. Grašak također skuhajte i izgnječite. Pomiješajte sve sastojke i oblikujte medaljone veličine po želji. Napravite smjesu od brašna i vode (kao za palačinke, ali bez šećera). U tu smjesu umočite medaljone, a potom ih uvaljajte u krušne mrvice. Ispecite medaljone i stavite ih na salvetu da se ocijede. Za prilog predlažemo kuhanu rižu sa umakom od rajčice.

Pečena punjena paprika 4 veće paprike 1 veći patlidžan 1 rajčica 50g sojinih ljuskica 50g tvrdog sira ulje začini: malo asafetide ili češnjaka, vlasac, curry, peršin, sol, papar

40

Ogulite patlidžan i narežite ga na kockice, posolite i ostavite 20 minuta da se odgorči, a zatim ga operite i ocijedite. Sve povrće izrežite na sitno, dodajte začine i pirjajte oko 10 minuta na ulju. Kad se pirjano povrće malo ohladi, naribajte sir u nj. Napunite paprike i pecite ih na malo ulja polijevajući ih pritom vodom. Za prilog predlažemo pire krumpir ili rižu.

Složenac od povrća 4 veća krumpira 2 mrkve 2 tikvice 2 paprike 4 rajčice 1 patlidžan ulje začini: peršin, curry, vlasac, sol, papar U lonac prvo stavite ulje. Kad se ulje malo zagrije, dodajte mrkvu izrezanu na kolute, zatim dva krumpira izrezana na isti način, zatim kolute tikvica i papriku,

41

pa dvije rajčice i odgorčeni i na kocke izrezan patlidžan. Zatim ostali krumpir, peršin i na kraju ostale dvije rajčice. Posolite i dodajte začine. Stavite toliko vode da je bude malo iznad smjese. Kuhajte na laganoj vatri oko 45 minuta. Ne miješajte, samo povremeno protresite lonac.

Juha za mršavljenje i čišćenje tijela od toksina 1 l vode 1 glavica crvenog luka 1 paprika 1 mrkva 1/2 malog celera 1 veća rajčica 1/2 male glavice svježeg kupusa peršin začini: papar, sol Povrće izrežite na kockice i ubacite u kipuću vodu te posolite i popaprite. Kuhajte dok povrće ne omekša.

42

Jedite juhu više puta na dan. Uz nju se može jesti sve ostalo lisnato povrće, sirovo i kuhano. Povrću se mogu dodati žitarice po želji. Može se jesti i sve voće osim banana. Alkohol, kava, cigareti i zaslađeni sokovi ne smiju se konzumirati jer u tom slučaju juha neće dati rezultata. Savjet: Krećite se što više.

Kroketi od riže 250g riže brašno i krušne mrvice (po želji i potrebi) začini: vlasac, curry, sol, papar Rižu skuhajte pa je istresite na brašnom posipanu podlogu da se ohladi. Dodajte začine i oblikujte krokete. Pomiješajte brašno s vodom (kao za palačinke, ali bez šećera) i posolite. Krokete umočite najprije u tu smjesu, a potom u krušne mrvice. Pecite do zlatnožute boje. Za prilog predlažemo kuhano ili pečeno povrće.

43

Mitrina bomba 100g skuhanog slanutka 100g skuhanog graha 100g skuhanog ječma 100g skuhane smeđe leće 2 mrkve srednje veličine, koso narezane na debele ploške 1 veći korijen peršina, koso narezan na debele ploške 200ml kupovne pasirane rajčice 1 veća svježa rajčica, narezana na komadiće 1 nasjeckani režanj češnjaka narezani list peršina 2 žlice polubijelog glatkog brašna začini: ½ žličice pimenta, ½ žličice curryja, 2 prstohvata chillija, 2 žličice mljevene slatke paprike, 2 žličice vlasca, 1 prstohvat majčine dušice, 1 žličica kadulje, sol, papar Na malo ulja i umjerenoj vatri pržite brašno do zlatne boje. Dodajte češnjak, majčinu dušicu, kadulju, curry, chilli te sve zajedno pržite još desetak sekundi. Dodajte 750 ml vode, mrkvu, korijen peršina, svježu rajčicu, slatku papriku, vlasac, sol i papar te kuhajte 15 minuta uz povremeno miješanje. Zatim dodajte pasiranu rajčicu, skuhane grahorice, ječam i peršin. Sve zajedno kuhajte dok povrće posve ne omekša.

44

Sojini odresci u umaku od rajčica s povrćem 200g sojinih odrezaka skuhajte u blago posoljenoj vodi. Ocijedite i istisnite dlanovima vodu iz ohlađenih odrezaka te ih narežite na prutiće. Marinirajte odreske u kombinaciji sljedećih začina: chilli, curry, papar, slatka paprika, naribani češnjak, vlasac, tamari ili shoyu, bučino i maslinovo ulje. Nakon što marinada malo odstoji ispržite soju u tavi na malo ulja. na malo ulja u tavi ispržite 2 veće mrkve narezane na male ploške. 70g graška skuhajte u blago slanoj vodi i ispržite na malo ulja u tavi. Umak: 2 žlice brašna popržite na malo ulja do zlatnosmeđe boje, dodajte 250ml pasirane rajčice, malo vode, 2 žlice slatkoga vrhnja, 1 žličicu šećera, po jednu žličicu bosiljka, slatke paprike i vlasca te po pola žličice curryja i chillija. Ovaj gurmanski specijalitet odlično ide uz pire krumpir i zelenu salatu.

45

Popečci od žitarica i kelja 100g kuhane i ocijeđene heljdine kaše 100g kuhanih i ocijeđenih zobenih pahuljica 500g kuhanog i dobro ocijeđenog kelja, narezanog na komadiće Pomiješajte sve sastojke, dodajte malo bučinog i malo običnog ulja te sljedeće začine: 2 žličice naribanog svježeg đumbira 1 režanj naribanog češnjaka ½ žličice papra ½ žličice muškatnog oraščića ½ žličice currija 1 žličica vlasca 2 žličice slatke paprike sol po ukusu U smjesu dodajte krušnih mrvica onoliko koliko je potrebno da bi se mogli oblikovati popečci. Prije prženja na tavi smjesa treba odstajati najmanje 1 sat.

46

Francuska tjestenina 600g tjestenine (po Vašem izboru) 1 tikvica srednje veličine, narezana na okrugle ploške 1 veća mrkva, narezana na prutiće 2 crvene paprike 1kg sitno narezane svježe rajčice 5 žlica maslinovog ulja 1 žličica smeđeg šećera začini: 1 žličica kadulje, 1 nasjeckani režanj češnjaka, 2 žličice bosiljka, 1 prstohvat ružmarina, 2 žličice mljevene slatke paprike, sol, papar Na maslinovom ulju u velikoj tavi pržite mrkvu 3 minute. Dodajte papriku i zajedno pržite još 3 minute. Zatim dodajte tikvice i sve zajedno pirjajte sa 1/2 dl vode još 5 minuta. Dodajte češnjak, kadulju, ružmarin, slatku papriku, svježu rajčicu i pirjajte još desetak minuta. Na kraju dodajte sol i papar po ukusu, bosiljak, smeđi šećer i pirjajte još par minuta. Pomiješajte francuski umak sa kuhanom tjesteninom. U slast!

47

Morski rižoto 250g riže 2 žlice slatkog vrhnja 5 žlica maslinovog ulja 1 patlidžan, odgorčen i narezan na kockice 1 tikvica, narezana na kolutiće 1 crvena paprika, narezana na sitne kockice 50g prženih pšeničnih klica 500g sitno narezanih svježih rajčica 1 nasjeckani režanj češnjaka začini: 1 žličica currija, 2 žličice vlasca, 6 tučaka šafrana, 2 prstohvata vrijeska ili majčine dušice, 2 žličice bosiljka, soli po želji Skuhajte rižu slijedeći upute na pakiranju. Pri kraju kuhanja u rižu umiješajte 2 žlice slatkog vrhnja. Patlidžan, tikvice i papriku pirjajte na maslinovom ulju u loncu, a kad povrće malo omekša dodajte češnjak, curry, vrijesak, šafran, bosiljak, vlasac i pirjajte još 20- ak sekundi. Dodajte rajčicu i pšenične klice te sve zajedno kuhajte dok povrće posve ne omekša. Pomiješajte rižu i pirjano povrće.

48

Talijanska foccacia 1 kg bijelog ili polubijelog glatkog brašna 1 svježi kvasac 1 žlica smeđeg šećera 3 žlice maslinovog ulja 5 žlica mlijeka u prahu mlijeko po potrebi začini: 7 tučaka šafrana (prokuhati u malo mlijeka), ružmarin, origano, 1 žlica soli Izmrvite kvasac u malo mlakog mlijeka. Dodajte šećer, maslinovo ulje i 1 žlicu brašna, dobro promiješajte i pustite da se kvasac digne. Pomiješajte preostale sastojke, dodajte dignuti kvasac i mlako mlijeko koliko je potrebno da zamijesite glatko tijesto. Ostavite tijesto na toplom 20 minuta, promijesite ga pa ponovno pustite da se diže još 20 minuta. Još jedanput promijesite tijesto. Sa malo maslinovog ulja premažite veliki lim za pečenje te razvucite tijesto na debljinu 3 cm. Po površini prstima utisnite nasjeckane masline te pospite ružmarinom i origanom. Pecite 3045 minuta na 1800 C. Pečenu foccaciu premažite maslinovim uljem.

49

Parate sa sirom 600g polubijelog brašna 2 žlice limunovog soka 4 žlice ulja 2 žličice soli mlaka voda Od gornjih sastojaka umijesite glatko tijesto i pustite da odstoji oko sat vremena. Nadjev: 500g svježeg sira pomiješajte sa 1 žličicom soli. Od tijesta oblikujte kuglice veličine manjeg limuna. Na brašnom posipanoj površini razvaljajte ih do debljine 2 milimetra. Polovicu kruga tanko premažite sa nadjevom i poklopite sa drugom polovicom. Prstima spojite rubove polumjeseca. Sa rastopljenim maslacem ili običnim uljem premažite gornju stranu polumjeseca i još jednom preklopite. Dobiveni trokut lagano stanjite valjkom i još jednom učvrstite donji rub. Parate pecite na tavi na malo ulja sa obje strane do zlatnosmeđe boje. Ovi slani hrskavi lisnati trokutići odlično idu uz našu ''Mitrinu bombu''!

50

Čapati – beskvasne pogačice s maslacem 500g polubijelog brašna 50g graham brašna 80g maslaca 2 žličice soli mlaka voda maslac za premazivanje Pomiješajte brašno i sol, dodajte izmrvljeni maslac te sa mlakom vodom umijesite meko i glatko tijesto. Najbolje je da tijesto odstoji 1 sat prije daljnje pripreme. Od tijesta oblikujte loptice veličine limuna i na brašnom posipanoj podlozi razvaljajte tijesto do debljine 3 milimetra. Pogačice s obje strane pecite na teflonskoj tavi bez masnoće do zlatnosmeđe boje. Vruće pogačice premazujte maslacem i slažite jednu na drugu u poklopljenu posudu.

51

Pizza mozzarella Za tijesto koristite osnovni recept za foccaciu kojem izuzmite mlijeko u prahu i šafran. Pećnicu zagrijte na 2200 C. Tijesto razvaljajte do debljine 0.5 cm. Stavite ga na nauljeni lim i premažite ga sosom od rajčica te blago zasolite. Polupečeno tijesto izvadite iz pećnice i posložite po njemu male ploške mozzarelle, blago posolite i pospite origanom. Pizzu vratite u vruću pećnicu i specite ju do kraja. Na pečenu pizzu poslažite listove svježe rikule, poškropite maslinovim uljem i posipajte paprom. Uživajte!

Tofuneza 75g svježeg tofua kratko prokuhanog u vodi 2dl slatkog vrhnja 1dl običnog ulja 1 žlica limunovog soka začini: ½ žličice curryja, 1 žličica vlasca, 1 žličica soli U uskoj visokoj posudi mixinom razmrvite tofu i dodajte slatko vrhnje. U tankom mlazu

52

dolijevajte ulje i ostale sastojke stalno miksajući. Po želji dodajte još malo prokuhane vode. Odlična alternativa klasičnoj majonezi!

Ljetna salata 200g tjestenine, skuhane i isprane u hladnoj vodi 500g svježe rajčice 200g zelene salate 1 veći krastavac 100g slatkog kukuruza 100g crnih maslina bez koštica 200g feta sira, svježeg ovčjeg sira ili mozzarelle par listića svježeg bosiljka maslinovo ulje limunov sok sol Sve povrće operite, nasjeckajte i pomiješajte s ostalim sastojcima.

53

Slastice, kolači i napitci Ledene kocke sa višnjama Biskvit: 3 čaše tvrđeg jogurta, 5 čaša oštrog brašna, 1 i pol čaša šećera, 1 čaša ulja, 50g otopljene čokolade, 2 vanilin šećera, 1 i pol prašak za pecivo, limunova korica Pomiješajte sve suhe sastojke osim šećera. Tekuće sastojke sa šećerom promiješajte mikserom dok se smjesa ne zapijeni. Polako dodavajte suhe sastojke. Biskvit izlijte u veći lim za pečenje i pecite oko 30 minuta na 1800C. Krema: 7 žlica šećera, 5 žlica brašna, 1/2 litre mlijeka, 2 žlice pudinga od vanilije, 100g maslaca Skuhajte kremu i kad se ohladi dodajte maslac sobne temperature. Lagano umiješajte višnje iz kompota (pazeći da nije ostala koja koštica). Kada se biskvit ohladi prelijte ga sa 3 dl soka od višnje i namažite kremu. Na kremu stavite šlag od tučenog vrhnja i naribanu čokoladu.

54

Pita na tri kata Biskvit: 200g maslaca, 200g šećera, 200g brašna, 200g oraha, 1 kiselo vrhnje, 1 prašak za pecivo Promiješajte mikserom smjesu i pecite oko pola sata na 1800C. Preljev: 3 dl slatkog vrhnja, 3 dl šećera, 2 žlice maslaca Kuhajte dok se ne zgusne. Hladnim preljevom prelijte ohlađeni biskvit. Krema: 200g oraha, 200g šećera, 1 vanilin šećer, 1 mala žlica mlijeka, 100g čokolade za kuhanje, 100g maslaca. Skuhati kremu, ali bez čokolade i maslaca. Ohladite kremu i dodajte joj rastopljenu čokoladu sa maslacem. Kremu dobro izradite i premažite kolač. Kolač pospite mljevenim orasima i izrežite u polumjesece. Najbolje ga je rezati drugi dan.

55

Lasi od ananasa i banana 1 banana 1 kompot od ananasa 2 jogurta 1 paketić vanilin šećera par kapi tekuće arome vanilije par kapi tekuće arome ruma smeđi šećer voda Mixinom usitnite bananu i ananas iz kompota zajedno sa sokom. Dodajte jogurt, vanilin šećer i arome te vodu i šećer po želji.

Sok od koprive 100g svježe ubranih mladih kopriva 3l izvorske vode Potopite koprive u vodi i ostavite da tako odstoje najmanje 12 sati. Procijedite. Sok je ukusan čak i nezaslađen, a po želji se može dodati limun i smeđi šećer. Ovaj je sok jako zdrav, a posebno je koristan za mokraćne

56

putove i krv i može se piti u većim količinama. Stoga preporučamo da ga radite od izvorske ili profiltrirane vode.

Muffini 250g bijelog glatkog brašna 1 prašak za pecivo 1 vanilin šećer 100g smeđeg šećera 5 žlica ulja 5 žlica punomasnog kiselog vrhnja 1dl mlijeka Pomiješajte ulje, vrhnje, mlijeko, šećer i vanilin šećer. U drugoj posudi pomiješajte brašno i prašak za pecivo. Smjesi tekućih sastojaka žlicu po žlicu dodavajte smjesu brašna miješajući mikserom. Dobivenu smjesu podijelite u dvije posude. Prvoj smjesi dodajte 2 žlice kakaa, par kapi arome ruma i arome višnje. Dobro promiješajte. Drugoj smjesi dodajte 1 žlicu praška za puding od vanilije i par kapi arome vanilije.

57

Kolač možete peći u kalupu za muffine ili u papirnatim košaricama za muffine na klasičnom limu za pečenje. U svaku košaricu u tijesto utisnite otkoštenu višnju. Pecite na 1800C oko 30 minuta.

Gopalačinke 500g bijelog glatkog brašna 2 žlice smeđeg šećera 1 žlica keruba ili prosijanog mljevenog rogača (koristiti cjedilo za čaj) 1 prstohvat soli naribana korica polovice naranče 1/2 paketića vanilin šećera 3dl mlijeka voda po potrebi U suhe sastojke pomalo dodavajte tekućinu miješajući mikserom do željene gustoće. Najbolje je da pripremljena smjesa prije pečenja odstoji nekoliko sati. Pecite Gopalačinke svojim najmilijima s ljubavlju!

58

Kinderlada od vanilije 400g smeđeg šećera 3dl vode 2 vanilin šećera 250g maslaca 500g mlijeka u prahu U kipuću vodu dodajte smeđi šećer i vanilin šećer. Pustite neka vrije 2 minute pa maknite sa vatre. Pustite da se ohladi do sobne temperature. Dobiveni sirup prelijte u plastičnu posudu za miješanje i uz miksanje dodavajte mlijeko u prahu, a na kraju umiješajte narezani maslac sobne temperature. Ako je kinderlada previše gusta, možete dodati ohlađenu prokuhanu vodu po potrebi. Ako koristite bijeli šećer, karamelizirajte ga zbog boljeg okusa. Kinderladu možete napraviti sa različitim okusima! Isprobajte okuse sa mljevenim lješnjacima, rastopljenom čokoladom, blago poprženim kokosom..

59

Puding od riže sa datuljama i kikirikijem 200g smeđe riže samljevene u mlincu za kavu 1-1 ½ l mlijeka (ovisno o željenoj gustoći) 100g smeđeg šećera 100g datulja, nasjeckanih 100g prženog slanog kikirikija ispranog u toploj vodi komadić prirodne vanilije Rižino brašno pomiješajte sa dijelom mlijeka i šećerom. U uzavrelo mlijeko ubacite vaniliju i polako lijevajte smjesu od brašna i mlijeka uz stalno miješanje. Kuhajte desetak minuta, a pred kraj dodajte kikiriki i datulje. Umjesto kikirikija i datulja, za okus pudinga možete izabrati kesten pire, kokos, grožđice, banane, med (izbjegavajte kombinaciju banana i meda, jer zajedno stvaraju toksične spojeve). Budite kreativni!

60

Prekmurska gibanica 1 paket kora za savijaču Nadjev 1: 1kg oguljenih i naribanih jabuka, šećer Nadjev 2: 500g svježeg sira pomiješajte sa 70g šećera i naribanom koricom jednog limuna Nadjev 3: 300g mljevenog maka poparite sa 2dl kipućeg mlijeka i pomiješajte sa 70g šećera Na nauljeni lim za pečenje stavite 2 lista tijesta za savijaču, prekrijte u tankom sloju sa ribanim jabukama i pospite šećerom po ukusu. Prekrijte sa 2 lista tijesta pa ponovite postupak sa jabukama. Na jednaki način slažite i ostale nadjeve. Gornji sloj kora premažite sa uljem, narežite kolač na rombove i pecite u pećnici oko 45 minuta na 180 0 C. U međuvremenu napravite šerbet od 4dl uzavrele vode u kojoj kuhajte 2 kriške limuna i 70g šećera oko 2 minute. Napola ohlađeni kolač prelijte sa toplim šerbetom i pustite da se sasvim ohladi i upije sav šerbet.

61

Dobar tek! Enjoy your meal! (engleski) Guten Appetit! (njemački) Bon appétit! (francuski) Buon appetito! (talijanski) Buen apetito! (španjolski) Bonan apetiton! (esperanto) Eet smakelijk! (nizozemski) Jó étvágyat! (mađarski) Svadist khana! (hindi) Bom apetite! (portugalski) Poftă bună! (rumunjski) Prijatnogo appetita! (ruski) Dober tek! (slovenski) Afiyet olsun! (turski) Dobãr apetit! (bugarski) Dobrou chuť! (češki) Velbekomme! (danski) Hyvää ruokahalua! (finski) Kalḗ órexē! (grčki) B'tayavon! (hebrejski) Itadakimasu! (japanski) Smacznego! (poljski) Dobru chut! (slovački) Smaklig måltid! (švedski) Smačnoho! (ukrajinski)

62

Priče za djecu i odrasle

Napisali i sastavili: T. Lozić, M.Mamić, D. Miklaužić

63

O (ne)znanju

Bio jednom splavar koji je prevozio ljude splavom preko rijeke. Jednom tako naiđe i učitelj, neki čangrizav čovjek. Dok su prelazili preko široke rijeke, tek što su se otisnuli od obale, učen čovjek ga upita: ''Bijaše li tako i je li ikada možda bilo da si doživio možda kakvo nevrijeme za vrijeme vožnje splavom?'' ''Ne razumijem ti ja tako zamršena pitanja'', reče splavar. ''Zar nisi nikada učio jezika u školi?'', upita ga učenjak. ''Nisam'', odgovori ponizno splavar. ''Tada si pola svoga života potrošio uzalud'', reče učenjak srdito i arogantno. Na to je splavar samo šutio. Međutim, ne prođe dugo i naiđe jako nevrijeme. Udariše gromovi i kiša ''kao iz kabla'', a splav mali poput orahove ljuske. I splavar se nagnu suputniku pa ga upita: ''Jesi li ikad učio plivati?'' ''Ne'', reče uplašeno učen čovjek. ''E, učitelju, tada si potrošio čitav svoj život uzalud, jer mi upravo tonemo.''

64

O čavlima

Bio jednom jedan dječak koji je imao lošu narav. Stoga mu je otac dao vreću punu čavala i rekao mu da svaki put kad pobjesni i izgubi kontrolu nad sobom, ukuca jedan u ogradu. Prvoga je dana dječak ukucao 30 čavala. Tijekom sljedećih nekoliko mjeseci je naučio kontrolirati svoj bijes i broj zakucanih čavala se postepeno smanjivao. Otkrio je da je lakše kontrolirati svoju narav, nego zakucavati čavle u ogradu. I tako je napokon osvanuo dan u kojem dječak nije morao zakucati nijedan čavao u ogradu. Otišao je ocu i pohvalio mu se kako toga dana nije pobjesnio. Otac mu je tada rekao: ''Svakoga dana kada uspiješ kontrolirati svoje ponašanje, iz ograde iščupaj po jedan čavao.'' Dani su prolazili i jednoga je dana dječak bio u stanju reći svom ocu da je izvadio sve čavle. Otac je uzeo sina za ruku i odveo ga do ograde. Tada mu je rekao: ''Dobro si to uradio, sine moj, ali pogledaj sve te rupe u ogradi. Ograda više nikad neće biti

65

ista. Kada u bijesu kažeš neke stvari, one ostavljaju ožiljak, kao što su ove rupe u ogradi. Možeš čovjeka ubosti nožem i izvući nož i poslije toga nije važno koliko puta kažeš da ti je žao, rane ostaju. Verbalna rana je isto toliko bolna kao i fizička.''

Vukovi u nama

Nekada

davno je stari Cherokee svome unuku ispričao jednu životnu mudrost.

''U nutrini svakog čovjeka se neprekidno vodi bitka. Kao borba između dva vuka. U nutrini svakoga od nas. Jedan vuk predstavlja zlo, bijes, zavist, ljubomoru, žaljenje, pohlepu, aroganciju, samosažaljenje, krivnju, grijeh, srdžbu, inferiornost, laž, lažni ponos, egoizam. Drugi vuk, pak, predstavlja dobro. Predstavlja sve ono što pruža užitak: mir, ljubav, nadu, vedrinu, poniznost, ljubaznost, dobrohotnost, srdačnost, darežljivost, istinu, suosjećanje i vjeru.'' Mali Indijanac se zamisli na nekoliko trenutaka. Sve svoje misli vrijedno usmjeri u

66

dubinu djedovih riječi te ga zapita: ''Koji vuk na kraju pobijedi?'' Stari Cherokee odgovori sa smiješkom na svom starom licu: ''Pobjeđuje uvijek onaj kojega više hraniš...''.

Učenjak i djevojka

Nekoć davno živio jedan učenjak, arogantan i ponosan na svoje silno znanje. Svako jutro jedna mu je djevojka donosila mlijeko, ali jednog jutra zakasni. ''Djevojko, zašto kasniš?'', upita ju grubo učenjak. ''Gospodine, bilo je nevrijeme i rijeka se jako podigla. Bilo mi je teško preći preko nje pa sam išla oprezno i polako!'', ponizno će ljupka djevojka. ''To ti neće pomoći, djevojko. Posluži se Božjim Imenom i neće biti problema, preći ćeš nabujalu rijeku vrlo brzo i lako!'', savjetovao ju je učenjak. Sljedećeg jutra djevojka se pojavi ranije nego obično pa ju učenjak upita: ''Kako to da si danas uranila?''. 67

''Poštovani, poslužila sam se savjetom koji ste mi ljubazno jučer dali. Pozivala sam Boga i On mi je pomogao da pređem nabujalu rijeku!'', reče oduševljeno djevojka. No, učenjak nije povjerovao njenim riječima misleći da ona tako prosta i neučena nije dostojna takvog čega pa ju odluči odvesti na rijeku da ju testira. I stvarno, nije govorila laži, prijeđe ona nabujalu rijeku izgovarajući Božje Ime bez ikakva problema te pozove ona učenjaka da joj se pridruži. No, učenjak se ubrzo nađe do grla u vodi boreći se sa riječnom strujom. Djevojka će tada sa druge obale: ''To ti neće pomoći, učenjače! Da bi prešao rijeku trebaš uložiti svu svoju ljubav i vjeru u Boga, a ne samo riječi!''

Priča o ograničenosti

Postoji jedna stara indijska priča koje kaže kako je nekada davno jedan kralj naredio da mu dovedu pet ljudi koji su od rođenja bili slijepi. Kad su ih našli i doveli u njegov dvorac, kralj ih je okupio i rekao im kako će sada imati

68

priliku da opipaju nešto što se zove slon, a nakon toga će morati podrobno opisati kako taj slon izgleda. No, kralj je zapovjedio da se svakom od ovih pet slijepaca dozvoli da opipa samo jedan dio slona. Tako da je prvi opipao surlu, drugi glavu i kljove, treći noge, četvrti lijevu stranu slonovog tijela, a peti samo rep. Nakon toga ih je kralj opet okupio i zamolio da mu opišu kako slon izgleda. Nije prošlo dugo, a ovih pet slijepaca su se počeli već toliko svađati da umalo nije došlo i do tuče. Prvi je tvrdio da je slon sličan zmiji sa hrapavom kožom, drugi se odmah usprotivio tvrdeći kako slon nema nikakve veze sa zmijom nego je to nešto zaobljeno i veliko sa dva povijena koplja koja iz toga vire, treći je tvrdio kako ova dvojica nemaju pojma, jer slon izgleda kao četiri debela kolca zabijena u zemlju… Svaki od slijepaca tvrdio je da slon izgleda upravo onako kako ga je on opisao. Nikome nije palo na um predložiti da svatko opiše ono što je opipao pa će tako zajedno biti u stanju sklopiti sliku slona i saznati kako on stvarno izgleda.

69

Nevini poput male djece

Jednog ljetnog dana odjednom je počela padati jaka kiša. Ljudi koji nisu uspjeli na vrijeme doći do svojih kuća trčali su u skrovišta da bi izbjegli kišu. U skrovište je ušlo i dijete, s odjećom natopljenom kišom, kako bi pobjeglo od kiše. Čim je dijete došlo pod nadstrešnicu, dogodilo se nešto neobično. Glasan, zagušujući grom i munja su dolazili iz daleka. Tada je nastavilo tutnjiti baš iznad nadstrešnice. Odrasli su se tresli od straha. Jedan od njih je krivio dijete da je sa sobom donijelo munju i grom i rekao je djetetu da napusti skrovište. Kiša i grmljavina postajali su sve jači. Dijete nije moglo otići. Čovjek je sve više sumnjao da dječak ima nešto s gromom i smatrao je da se spasiti mogu jedino ako dječak napusti sklonište. Galameći, tražio je od dječaka da napusti sklonište. I drugi ljudi su mu se pridružili u namjeri da istjeraju dijete iz skloništa. Suznih očiju, bespomoćno dijete nije imalo izbora već je izašlo na kišu koja je lijevala kao iz kabla. Kada je dječak odmakao od skloništa, munja je pogodila sklonište i sravnila ga sa zemljom. Kiša i grmljavina su prestali, a dijete se nepovrijeđeno vratilo kući.

70

Zemlja ne pripada čovjeku nego čovjek pripada Zemlji

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Abraham Lincoln (1809-1865) predložio je 1854.godine da država kupi veliki dio indijanske zemlje, a Indijanskom narodu je obećao rezervat. Na tu ponudu je dobio odgovor od poglavice plemena Seattle-a. Ovo pismo se ubraja među najljepše i najdublje misli koje su ikada izrečene na temu čovjekove okoline. Pismo se šalje svim zemljama svijeta povodom Svjetskog dana čovjekove okoline 5. lipnja, a šalje ga UNEP - Program Ujedinjenih naroda za čovjekovu okolinu. Skraćena verzija pisma glasi: "Kada Veliki poglavica iz Washingtona šalje svoj glas da želi kupiti našu zemlju previše od nas traži... Kako se može prodati i kupiti nebo i toplina zemlje? Tako nešto nam je strano. Mi nismo vlasnici svježine zraka i bistrine vode... Svaki je djelić ove zemlje svet mom narodu. Svaka blistava borova iglica, svako zrno pijeska na riječnom sprudu, svaka iglica u tami šume sveti su u mislima i u životu mog naroda... Dio smo zemlje i ona je dio nas. Mirisave trave su nam sestre. Jelen, pastuh, veliki orao -

71

braća su nam! Stjenoviti vrhovi, sočni pašnjaci, toplo povijeno tijelo ponijevo i čovjek, sve to pripada istoj porodici. Ova blistava voda što teče brzacima i rijekama nije samo voda, već i krv naših predaka. Ako vam prodamo zemlju, morat ćete znati da je sveta i morat ćete reći svojoj djeci da je sveta, da svaki obraz u bistrom jezeru kazuje događaje i uspomene iz života mog naroda. Žubor vode - glas je oca moga. Rijeke su naša braća, utažuju nam žeđ. Rijeke nose male kanue. Hrane nam djecu. Prodamo li vam ovu zemlju, morate se sjetiti i učiti svoju djecu da su rijeke naša, a i vaša braća. Zato rijekama morate pružiti dobrotu, kakvu biste bratu pružili. Znamo da nas bijeli čovjek ne razumije. Njemu je jedan dio zemlje isti kao i bilo koji drugi... Prema majci - zemlji i prema bratu - nebu odnosi se kao prema stvarima što se mogu kupiti, opljačkati, prodati poput stoke ili sjajnog nakita. Njegova će pohlepa uništiti zemlju i za sobom ostaviti pustoš. Ne znam! Naš se način života razlikuje od vašeg. Od pogleda na vaše gradove crvenog čovjeka zabole oči... U gradovima bijelog čovjeka nema mirnog kutka. Nema mjesta na kojem bi se čulo otvaranje lišća u proljeće ili drhtaj krila mušice. Možda, zato što sam divlji, jednostavno ne

72

shvaćam. Ruka mi vrijeđa uši. Što vrijedi život, ako čovjek ne može čuti krik kozoroga ili noćnu prepirku žaba u bari? Ja sam crveni čovjek i ne razumijem mnogo... Indijanac voli meki zvuk vjetra, kada se poigrava sa površinom močvara. I miris povjetarca osvježen podnevnom kišom ili borovinom. Najveće blago crvenog čovjeka je čist zrak. Bijeli čovjek kao da ne opaža zrak koji udiše. Poput nekoga tko je dugo na samrti, imun je na smrad. Prodamo li vam zemlju, morate se sjetiti da nam je zrak dragocjen, da zrak dijeli svoj duh sa svim životom koji održava. Vjetar, što je mom djedu dao prvi dah, prihvatit će njegov posljednji izdisaj. Ako vam prodamo zemlju, morate je čuvati kao svetinju. Kao mjesto na kojem će i bijeli čovjek moći udahnuti vjetar zaslađen mirisom poljskog cvijeća. Razmotrit ćemo vašu ponudu da kupite zemlju. Odlučimo li pristati, zahtijevat ćemo da ispunite ovaj uvjet: bijeli čovjek morat će se ponašati prema životinjama ovoga kraja kao prema svojoj braći... Što je čovjek bez životinja? Kada bi životinja nestalo, čovjek bi umro od velike usamljenosti duha. Što god zadesi životinje, ubrzo snađe čovjeka. Sve je u svijetu povezano. Morat ćete učiti svoju djecu da im je pod

73

nogama pepeo naših djedova. Da biste poštivali zemlju, reci ćete im da je zemlja bogata životom naših predaka. Morat ćete učiti svoju djecu, isto kao što mi učimo našu, da nam je zemlja majka. Što snađe zemlju, snađe i njenu djecu. Pljuje li čovjek na zemlju, pljuje na sebe samoga.'' Zemlja ne pripada čovjeku. Čovjek pripada Zemlji!

Priča o leptiru

Jednog dana pojavio se maleni otvor na leptirovoj čahuri. Čovjek je sjedio i gledao kako se leptir nekoliko sati muči da bi izvukao svoje slabašno tijelo kroz taj maleni otvor. Onda je leptir stao. Činilo se da ne može dalje. Zato je čovjek odlučio pomoći leptiru: uzeo je škare i razrezao čahuru. Leptir je s lakoćom izašao. Međutim, imao je krhko tijelo i smežurana krila.

74

Čovjek je nastavio promatrati leptira, očekujući da će se svakog trenutka krila otvoriti, povećati i raširiti kako bi podržala leptirovo tijelo i osnažila ga. Međutim, ništa se nije dogodilo! Leptir je cijeli svoj život proveo puzeći okolo sa slabašnim tijelom i nerazvijenim krilima. Nikada nije poletio. Čovjek, unatoč svojoj ljubaznosti i dobrim namjerama, nije razumio da je poteškoće kroz koje je leptir morao proći, izlazeći iz čahure, osmislio Bog, kako bi krv iz tijela leptira potekla u krila i kad se oslobodi čahure da bude spreman letjeti. Ponekad su poteškoće upravo ono što trebamo u životu. Kad bi nas Bog oslobodio od svih prepreka, osakatio bi nas. Nikad ne bi postali onoliko snažni koliko možemo biti. Nikada ne bismo mogli letjeti. "Tražio sam Snagu... I Bog mi je dao poteškoće koje su me osnažile. Tražio sam mudrost... I Bog mi je dao probleme koje je trebalo riješiti. Tražio sam bogatstvo...

75

I Bog mi je dao mozak i tijelo da mogu raditi. Tražio sam hrabrost .... I Bog mi je dao prepreke koje je trebalo svladati. Tražio sam ljubav..... I Bog mi je dao ljude kojima je trebalo pomoći. Tražio sam usluge .... I Bog mi je dao prilike. Nisam dobio ništa od onog što sam tražio.... Ali dobio sam sve što mi je trebalo."

Priča o napitku besmrtnosti i mladosti

Puno ljudi razmišlja o tome kako postati besmrtan, kako nikada ne umrijeti i živjeti vječno. Tako je razmišljao i jedan moćni car prije više stotina godina, i o njemu govori ova priča. Budući da je bio jako bogat i sve je imao, nije više znao kuda sa sobom. Cijeli svijet je bio njegov, a on je i dalje bio nesretan znajući da 76

će to silno bogatstvo i slavu kad tad morati napustiti. Zato je naredio svojim liječnicima da otkriju formulu besmrtnosti. Prošlo je puno godina i car je već ostario pa je jednom prilikom pozvao svoje liječnike u svoju dvoranu da mu kažu što su napravili. Prvi je rekao: ''Veličanstveni i najveći Care, otkrio sam način kako možete postati besmrtni! Trebate samo živjeti moralno i bez grijeha. To će Vam produžiti život i nećete morati umrijeti. Ne postoji formula ili napitak pomoću kojeg ćete biti besmrtni.'' Drugi je rekao: ''Veličanstveni Gospodaru, ovo što ste sada čuli je potpuna glupost. Ja sam otkrio napitak od kojeg ćete postati besmrtni. Sve što morate činiti jest piti ga redovito u ponoć.'' Car se zamislio nad tim riječima liječnika i zatim podanicima zapovjedio: ''Smjesta odvedite ovog liječnika koji nije ništa otkrio i izbacite ga sa dvora. Ovom drugom dajte sve što poželi!'' I tako je car počeo piti napitak. Prošlo je više godina, a izgledao je jednako kao i prije kad je počeo sa napitkom.

77

No, to ga nije u potpunosti zadovoljavalo pa je ponovo naredio liječnicima da otkriju formulu pomlađivanja. Prošlo je nekoliko godina i liječnici su opet došli u dvoranu da mu kažu što su sve otkrili. Prvi je rekao: ''Cijenjeni i poštovani Care, ja sam otkrio da je formula za pomlađivanje već u nama i da je ne treba nigdje izvana tražiti. Ona se sastoji u pravilnom i moralnom načinu života, tjelovježbi, prehrani i čistoći duha. Ako će te tako živjeti bit ćete uvijek mladi i sretni.'' Drugi će pak: ''Vaše veličanstvo, ovaj Vas čovjek, očito je, želi prevariti svojim savjetima, ne bi li se dokopao Vašeg carstva. On Vas želi poslati ravno u smrt! Ja sam pronašao pravi napitak uz pomoć kojeg ćete se pomladiti i biti uvijek mladi!'' Nakon kratkog razmišljanja, Car će odlučno: ''Izbacite ovog nitkova koji laže i koji me želi poslati u smrt, a ovog drugog nagradite najljepšim predmetima iz Carstva!'' I tako je Car počeo piti napitak za pomlađivanje. Nakon nekoliko godina postao je tri puta mlađi nego što je zaista bio. Kad je došao u željene godine, prestao je sa tim napitkom, a nastavio sa onim protiv starenja. No, budući da se našao u godinama mladenačkih hirova i ludosti, tako se počeo i

78

ponašati, i još mnogo gore. To je preraslo svaku mjeru ukusnog ponašanja. Svaku večer se napijao, sve oko sebe je vrijeđao, hodao je okolo gol, spavao sa brojnim ženama. Njegov život je postao raskalašen i bez ikakvih moralnih vrijednosti. Carstvo je, naravno, počelo slabiti i javljale su se brojne pobune. Narod je bio nezadovoljan takvim vođom. Započeo je i građanski rat u kojemu su pobijedili protivnici cara, koji nije niti znao za rat od silnog ludovanja sve dok ga ti isti protivnici nisu zarobili u njegovom vlastitom dvoru. Prvo su ga pustili da se otrijezni preko noći, a onda su ga pozvali pred narodni sud i porotu. Pozvali su i vođu njegovih protivnika te ih oboje pustili da odgovore na pitanje kako će voditi Carstvo. Prvo je odgovorio Car: ''Cijenjeni Sude, ja ću upravljati ovim Carstvom jednako kako sam upravljao i do sada. Svi će biti zadovoljni jer ću ljudima podariti najveći mogući dar – napitak mladosti i napitak besmrtnosti!'' Zatim je odgovorio drugi: ''Cijenjeni Sude i narode, mislim da je svatko svjestan laži koja je upravo bila izrečena. Kako će jedan pijanac, protuha i amoralist voditi carstvo i ljude u njemu kad niti sebe samog ne može voditi bez vodiča. To bi bilo kao da slijepac vodi slijepca i onda obojica padaju u jamu. Car mora biti

79

besprijekorno čist, moralan i pošten čovjek lišen svih mogućih poroka. On treba biti uzor građanima, a posebno djeci. Car mora biti osoba od karaktera!'' Nakon par minuta razmišljanja, sud je izrekao presudu: ''Molim, izbacite bivšeg cara iz dvora te mu oduzmite sve njegove napitke i uništite ih da ih više nitko ne zlorabi. Umjesto toga dajte mu alatke kojim će seljacima pomoći u obradi zemlje. Tako će pravda najbolje biti zadovoljena.'' I tako je car prestao biti carem, a carstvom je ponovo zavladala lijepa atmosfera. Izgleda da je onaj liječnik kojeg je Car izbacio ipak bio u pravu – mladost i vječnost su u nama, samo ih trebamo otkriti – i na kraju je taj isti liječnik izbacio Cara i došao na njegovo mjesto. Sve se vraća i sve se plaća, kaže stara izreka!

80

Naše zdravlje – naša sreća

Napisao i priredio: dr.(Ayu.) T. Petrušić

81

Kakve su nam šanse?

Uz sav tehnološki napredak, razvoj i istraživanje čovjek još uvijek nije našao odgovore o tome tko je, kamo ide, i koja mu je svrha. Krenuo je putem istraživanja nepreglednog prostranstva fizičkog svemira, kojima je smisao i percepcija okrenuta prema vanjskoj kreaciji umjesto prema uzroku kreacije odnosno Kreatoru i tim putem se izgubio. Sam je postao žrtva materijalističkog sustava kojega je stvorio, i koji ga kao takav nemilosrdno melje. Postajući sam sebi svrha, materijalistički sustav čovjeka tjera do neslućenih granica. Kroz razne izvanjske oblike nadražuju se I “bombardiraju” svi osjeti i čula. U skladu s tim cijela se filozofija materijalističkog života fokusira prema vanjskim izražajima fizičkog svijeta, isključivo okrećući se prema van. Sve to ima za svrhu da čovjeka drži u iluziji da se sve što mu je potrebno nalazi izvan njega, da je sve što se događa ili će se događati uzroke traži u vanjskom svijetu, a krivnju treba uvijek pripisati slučajnosti i tzv. ”vanjskom neprijatelju”. Umjesto mirnog suživota sa samim sobom I prirodom, čovjek se postavio u ulogu “gospodara” koji sve treba pokoriti. Upravo se

82

tako I ponaša prema svakome I svačemu. U tom svjetlu smatra da može zagospodariti I vlastitim tijelom putem djelovanja vanjskih fizičkih postupaka (potiskivanje simptoma operativnim I kemijskim zahvatima). Čovjek istražuje svemir, a još uvijek nije odgovorio na bitna pitanja o samome sebi. Potaknuti takvom materijalističkom filozofijom I načinom života dolazi se do apsurdnoarogantnih djela, npr. istraživanja svemira na koje se troše ogromne količine novaca, dok drugi ljudi gladuju. Materijalizam hara čovjekovim srcem. Postao je vladar njegova srca. Dok vanjske neprijatelje osuđuje na smrt (bakterije, virusi), “unutrašnji” neprijatelji poput mržnje, pohlepe, zavisti, ljubomore I požude vladaju njegovim unutrašnjim bićem. Moderna medicinska znanost s teorijom o “vanjskim uzročnicima” I svojim “fizičkim” pristupom savršeno se uklapa u materijalističku filozofiju iz koje je I proistekla. Istina o uzrocima I uzročnicima je upravo suprotna - uzroci bolesti se nalaze u nama kao pravi unutarnji uzročnici bolesti. Ako nema “uzroka”, nema niti uzročnika. Vanjski uzročnici su opasni ako ne postoji dublji smisao života, ako ne znate tko ste I kamo idete, ako nema reda, discipline, mira I

83

harmonije u vašoj “unutrašnjosti”, ako ste izgubljeni u fenomenima vanjskoga svijeta. Unutrašnji uzročnik disbalansa I bolesti je mentalno-emocionalna neravnoteža kojoj se danas jednostavno pripisuje riječ stres. On nastaje, kako zbog čitavog niza vanjskih podražaja (odnosno stresnog utjecaja svakodnevnog života), tako I zbog unutrašnjih uzroka (neprocesuiranih emocija poput tuge, ljutnje, mržnje, nezadovoljstva). Sve “negativne” emocije koje nisu kanalizirane na pravilan način, tj. one koje su prekomjerno izražene, neizražene ili potisnute, mogu stvoriti niz patoloških promjena u našemu umu I tijelu. One su najrazornije za naše biće. Postavlja se pitanje na koji se način ovi prethodni, tzv. unutrašnji uzroci prenose?! Moderna znanost, koja sve promatra s fizičkog aspekta rekla bi kako su za sve “krivi” geni. No, što je zapravo gen? Gen je energetska centrala, osnovna jedinica informacije, koja nastaje procesom materijalizacije sa suptilnih nivoa, a na fizičkom se nivou manifestira kao gen. U njemu su sadržane sve informacije naših predaka, a time I svi nasljedni faktori koji od njih dolaze. Njihov se utjecaj nije ispoljio slučajno, već je izgrađen od njihovih iskustava, misli, riječi I djela. Određeni geni se prenose iz generacije u generaciju kao oku

84

nevidljivo nasljeđe ili pečat. Ako se duže vrijeme, bilo svjesno ili nesvjesno, razmišlja o nečemu, koncentrirana snaga, tzv. mentala, odnosno energija misli, bit će uzrokom formiranja DNK, gena I stanica na fizičkom planu. Danas se sve više razvija inter i multidisciplinarna grana znanosti imenom psihoneuroimunologija, koja upravo govori I o toj činjenici, a njezini korijeni se nalaze u Vedskoj filozofiji. Sve negativne emocije i predrasude spadaju u grupu ukalupljenih ponašanja koje su toliko zarazne I duboko ukorijenjene jer je u njima ugrađena energija vjerovanja naših predaka. Određeni oblici negativnih misli ili onih pozitivnih stvaraju svoj "kalup" ponašanja, te na fizičkom nivou stvaraju strukturu DNK I gena. Zato je potrebno izuzetno puno vlastite snage i odlučnosti da se reprogramiraju I izbrišu stari podaci, želi li se promijeniti sebe I svoj život. Određene tradicije su fenomen prijenosa bolesti preko suptilnih tijela (oku nevidljivih omotača fizičkog tijela) nazvali mijazam, što su uporabili iz Ezoterijske terminologije, odnosno Teozofije (Theos, grč.=Bog; Sofija, grč.=mudrost) koja svoju duboku filozofsku misao crpi iz Veda. Mijazam bi se mogao

85

opisati kao određene energetske sile ili bića, entiteti, koji se nalaze u svim dijelovima Univerzuma, pretežno na eteričkoj razini. Entiteti su latentni I suptilni uzroci bolesti, nesreća I tragedija. Svaka bolest ima svoju višeslojnost jer se ne očituje samo na fizičkom nivou. Jednako tako ima svoj uzrok, priču I poruku, svoj dublji smisao. Taj višeslojni izražaj odnosi se kako na pojedinca tako I na obitelj, širu skupinu ili narod, pa se u određenim zajednicama “vrte” iste priče, isti problemi iz generacije u generaciju (npr. alkoholizam, neizlječive bolesti, socijalni problemi poput siromaštva, ratovi, itd.). Zašto je to tako? Da bi se ovaj fenomen shvatio u svoj svojoj sveobuhvatnosti potrebno je razumjeti evoluciju naše svijesti. Evolucija svijesti I njezinih “vozila” odnosno fizičkih tijela uvijek teži ići naprijed prema savršenstvu oblika. Sve što se “nađe” na putu I sprječava izražaj Duha odnosno blokira Duhovnu evoluciju, jednostavno mora otpasti putem neprestanih I bezbrojnih ponavljanja. Upravo zbog toga sve se ponavlja, sve do trenutka promjene. Promjenom određene stvarnosti gubi se značaj I smisao te stvarnosti kao alata evolucijskog napretka, a time otpadaju jer su svoje odslužili I ne služe više Duhovnom rastu.

86

Duhovni rast je jedini pravi smisao I cilj života. Da bi se nešto naučilo potrebno je mnogo vremena I vlastitog iskustvenog ponavljanja.. Sve što je lažno, neiskreno, što nije prava priroda, prolaznog je karaktera, kratkoga vijeka I prije ili kasnije mora otpasti jer takve stvari služe do buđenja kao instrument Duha I spoznaje, a sve to u cilju toga da bi se kroz patnju dogodilo Duhovno buđenje. Prave vrijednosti života su vječne i nepromjenjive. Istina će uvijek pobijediti laž, Ljubav će uvijek pobijediti mržnju (iako Vam se to takovim ponekad I ne čini). Ako u nekim društvenim zajednicama vlada neka bolest koja nosi svoje suptilne utjecaje iz generacije predaka ona se mora transformirati, ili će nasuprot tome imati tendenciju ponavljanja. Ako se, npr. radi o karcinomima ili nekim drugim kroničnim bolestima s tendencijom “neizlječivosti”, te se oni ne “odrade” na fizičkom planu (odnosno ako se ne prihvati ili ne shvati poruka, ili se na neki drugi način ne zaustave uzročni čimbenik), taj isti problem će se pojaviti u sljedećoj generaciji. I tako, sve dok netko, na neki način, ne učini što je potrebno I tako prekine začarani krug. U svakoj sljedećoj generaciji, latentni uzroci će biti prisutni I samo je pitanje vremena kada će se izraziti, a kako ovisi

87

najviše o samom životu pojedinca. Svaka takva, kronična, fizička bolest, nosi svoj mentalni I emocionalni faktor, iako buduće generacije ne moraju još, ili uopće ne moraju, izražavati fizičke “simptome”. Oni će najvjerojatnije pokazati mentalno-emocionalnu sliku, odnosno mentalne kalupe karakteristične za neku određenu bolest. Priča koja stoji iza karcinoma, obično nosi sa sobom supresivne oblike prirode mentala, odnosno nemogućnosti izražavanja, potisnute emocije, zatim osobine mekoće I suosjećajnosti, osjećaj prevelike odgovornosti, osjećaj žrtve itd. Ako se uzme za primjer alkoholizam, vidi se da iza njega stoji kalup agresije, svađe pa I ratovi, zatim razdor, manjak čvrstoće (bilo mentalne ili fizičke), nevjernost, destrukcija I deformitet (mentalni I fizički), depresija, ili degenerativne bolesti srca ili drugih organa. Alkoholizam ostavlja društveni pečat jer je obično povezan sa razaranjem kako pojedinca, tako I društva I naroda. Ako se alkoholizam promatra samo s fizičkog aspekta moglo bi se reći da se pojedinac jednostavno “navukao” na alkohol, a pristup njegovom liječenju, odnosno odvikivanju, odrađuje se na fizičkoj razini. Fizičkim oslobođenjem od stiska alkoholizma bez

88

razrješenja suptilnih faktora taj se problem prosljeđuje budućim generacijama koje će to morati odraditi. To znači da samo fizičko djelovanje na bolest nema nikakvog utjecaja, osim potiskivanja I odlaganja problema za buduća vremena. Moderna medicinska znanost alkoholizam svrstava u grupu “nasljednih” poremećaja I bolesti, I kao uzročnike jednostavno optužuje gene. Svaki poremećaj ili bolest nosi svoju nevidljivu sliku i duboku poruku, koja suptilno ukazuje put kojim će se taj suludi začarani krug zaustaviti. Mi smo ti koji imamo snagu I moć promjene I drugačijeg izbora. Pošto su fizički geni materijalna manifestacija određenih suptilnih djelovanja, I ako se kao takovi manifestiraju kroz nasljedne bolesti, može se reći da je poremećaj vrlo duboko zahvatio generacijski niz I dobro se ustoličio na fizičkoj razini. Mijazam je karmički pečat na suptilnim tijelima koji je zaslužan za zdravlje, sudbinu I cjelokupan život pojedinca. On nastaje zbog utjecaja osobne karme na pojedinca. Sve neizlječive, ili teško izlječive, odnosno kronične bolesti, mogu se pripisati utjecaju Mijazama. Upravo zbog mijazma I njegovih skrivenih, pozadinskih utjecaja na pojedinca, neminovno je samoispitivanje I preobrazba jer su oni

89

presudni čimbenici u tijeku I ishodu bolesti. Bit, cilj I lijek svake terapije mora biti Duhovna evolucija. Kada se tako gleda na stvari, pojedinac postaje vladarom situacije te kroz svjesno djelovanje I odabir može puno toga promijeniti. Bez obzira na dijagnozu s kojom se nosi, može biti osnažen I ohrabren.

90

Svjesni odabir kao jedino rješenje

U današnjem vremenu kada se otkrije neka neizlječiva bolest može se reći da je to uvijek malo prekasno. I što se tada čini? Svim se najnovijim modernim medicinskim sredstvima pokušava promijeniti zatečeno stanje. Međutim, ti postupci još više oslabljuju tijelo, I potpuno su dehumanizirani, jednaki smrti, a odobravaju se I koriste zbog materijalističkih načela I vjerovanja. U zabludi da je samo materijalno tijelo, čovjek postaje žrtva, ostaje sam, zbunjen i uplašen, primajući se za svaku slamku ne shvaća da je krivo usmjeren. Čovjek s određenim, za modernu medicinu, smrtonosnim dijagnozama ne može izdržati više od par mjeseci na životu. Bez obzira na tu činjenicu, umjesto da ga se uz svu sućut osvijesti o tijeku bolesti, njemu se bolest krije. Pod izgovorom nekih drugih problema, podvrgava ga se “terapijskim” procedurama u kojima gubi svako dostojanstvo prolazeći kroz pakao neugodnih I bolnih procedura, da bi na kraju nesvjesno umro u strašnim mukama I agoniji. Ako se čovjeku ne kaže istina, kako očekivati pozitivan pomak kada nije svjestan svog pravog stanja. Na taj mu se način oduzima pravo na odabir. Pa čak I ako nema “šanse”, pacijentu se mora omogućiti slobodan

91

I svjestan odabir umiranja u miru. Svaki drugi pristup imat će za posljedicu gubitak dostojanstva, a onoj drugoj strani (predlagatelju) će proizvesti negativnu karmu s kojom će se morati prije ili kasnije suočiti. Naime, osoba s takvom “dijagnozom” s punom sviješću o njoj, dok je tijelo relativno u snazi, može više učiniti za sebe u svojoj kući, ili u okolini koja mu pruža podršku, pažnju I ljubav. Ako će provoditi vrijeme u samoispitivanju, promijeniti životne navike I stil života, takva osoba, bez obzira na težinu bolesti, ima velike šanse preživjeti, a ne preživi li, živjet će preostalo vrijeme u dostojanstvu I miru. Zašto se mi toliko bojimo smrti? Bojimo se jer smo indoktrinirani materijalističkim pogledom na svijet, I učinit ćemo sve da je izbjegnemo. Taj strah nas vodi u nerazborita panična stanja, osobito ako se radi o obitelji jer u tom slučaju vezanost poprima katastrofalne oblike. Često se događa da se i protiv bolesnikove volje odlučuje o nedostojanstvenim i nehumanim oblicima terapijskoga postupka. Način prepuštanja je uvijek puno lakši jer se prenosi odgovornost na treće osobe. Genetski usađena krivnja tjera bolesnikove bližnje da “sve učine”, nerazlučujući načine pomoći. U protivnom si to nikada ne bi oprostili, jer krivnja stvara

92

vezanost koja je uzrokom nepromišljenog djelovanja. Zapravo, nema većeg manipulatora od krivnje, a ona sigurno vodi u nemir, očaj, patnju I robovanje osjetima. U kritičnim vremenima, savjest je ta koju treba savjetovati. Potrebno se upitati iz srca, oslobođeni osjećaja krivnje, što odlučiti I kojim putem krenuti dalje. Savjest je govor Duše I kao takova pokazuje jedini pravi put. Ako ne poslušamo govor savjesti krećemo stopama uma koji nas vodi putovima većine I izvanjskog sustava vrijednosti društva te se prepuštamo tokovima tzv. sudbine. Ista stvar se događa zbog nestrpljivosti koja je uzrokovana strahom I materijalističkom indoktrinacijom. Nitko nam nije rekao s ljubavlju I podrškom da ima nade, da krenemo svojim putem I svojim izborom. Nikada nije kasno, bolest nas je dovela pred vrata velikog životnoga obrata koji u sebi ima veliki potencijal te nitko ne zna I ne može predvidjeti gdje nas može odvesti. Mi smo ti koji imamo moć odluke, kamo I kojim putem idemo. Kako god se stanje činilo teškim, nije bitno. Ishod nije bitan. Bitno je dostojanstvo, ljubav I mir. Pomiriti se sa sobom I svojom okolinom puno je važnije od produljenja života na neko vrijeme ili nekoliko dana u neljudskim uvjetima, života na aparatima, života kojeg nismo niti svjesni. Bitno je preuzeti odgovornost za svoja djela i pokušati dati sve

93

od sebe da promijenimo stil, način i tok svog života ne vezujući se za ishod. Jednostavno nemamo drugoga izbora, moramo smoći snage za strpljivost jer se ne kaže uzalud “strpljen spašen”. Moramo biti svjesni činjenice da bolest nije nastala onoga trenutka kada je otkrivena. Bolest je možda tada otkrivena fizičkim sredstvima, ali se ona duže vrijeme stvarala na drugim razinama, i to suptilnim. Ona je proces koji se manifestirao kroz suptilne razine kroz neko vrijeme. Isto je tako normalno očekivati kako neće nestati preko noći. Naše tijelo je izuzetno jako I žilavo I može puno toga procesirati I izdržati, a s druge strane vrlo je suptilno, krhko I nježno. Sustavi našeg tijela savršeni su I stvarno im treba jako puno da dožive kolaps. Za raspad sustava moramo jako uporno raditi protiv sebe I našeg tijela. Kao što smo rekli, bolest je dinamičan proces koji je nastajao tokom određenog vremena. Za takav proces koji je nastajao tokom više vremena ne možemo očekivati da nestane preko noći. Upravo zbog toga se u strpljivosti nalazi velika snaga pojedinca. Pojedincu se mora ostaviti vremena odlučiti o njegovoj sudbini bez obzira na stanje u kojem se nalazi. Materijalistički pogled na svijet nalaže nam djelovanje koje obično uključuje fizičke zahvate, odnosno

94

zahvate koji se tiču samo fizičke razine. Ne daje nam se vremena za samoispitivanje niti odluku. Samo fizičkim zahvatima ništa se ne rješava, samo se prikrivaju simptomi. Pravi razlog bolesti je ostao neriješen I samo čeka trenutak da se ispolji na nekom drugom mjestu ili razini. Mi nismo samo fizička bića I samo fizičkim djelovanjem nismo ništa napravili. Još jednom, svatko je stvaratelj svoje sudbine, odnosno karme svojim izborima u svakom trenutku. Upravo zbog toga, ishod bolesti, kao I sami uzroci bolesti nalaze se pod našom kontrolom. Zapravo, sama bit bolesti nam ne govori o tome da moramo preživjeti pod svaku cijenu, već da nađemo svoj put bez obzira na ishod. Naš cilj života je puno drugačiji nego što to mi mislimo. Najvažniji cilj života je naći svoj put, sebe i Boga. To je zadatak koji se nastavlja iz života u život I nije ograničen samo na jedan život. Pod time se podrazumijeva da je cilj pravoga izlječenja da osoba nađe sebe, svoj put I smisao razloga svojeg utjelovljenja (inkarnacije). Prava zadaća svakoga liječnika je usmjeriti pojedinca I ukazati mu na njegov stvarni cilj. Na smisao, cilj I način života koji će ga držati podalje od ambulanti I bolnica, podučiti pojedinca svojim primjerom. Primjer liječnika je zaista od presudnoga značenja jer svima nam je dosta ljudi koji podučavaju o nepušenju, a sami

95

puše, o kirurzima koji sami ne bi legli na operacijski stol, o moralistima I farizejima svih vrsta I kategorija. Pa logična je stvar da ako nešto propovijedate I kažete, stojite svojim životom iza toga. Liječnik je dužan svojim životom pokazivati primjerom I podučavati vlastitim djelima; biti spreman pružiti uslugu I savjet koji bi pružio samome sebi. Upravo na latinskom riječ docere (od koje je nastala riječ doctor) znači podučavati, a najbolje podučavanje je podučavanje vlastitim djelima. Da sažmemo: život ne prestaje teškom I kroničnom bolešću već takve bolesti služe kao putokazi na našem zemaljskom putu I usmjeravaju nas prema cilju. Zato je bitno da bez obzira na težinu bolesti osoba ostane u miru, provodi vrijeme u samoispitivanju I pokuša naći svoj smisao. To je, dakle, pravo izlječenje bez obzira na “ishod”. Pravo izlječenje sastoji se u tome da pojedinac samosvjesno živi svoj smisao I kreće se prema Duhovnom cilju. Sa stanovišta trajnih vrijednosti i nalaženja pravoga smisla života, utjecaj klica, mikroba I virusa kao vanjskih faktora bolesti te nasljednih svojstava I gena kao unutarnjih faktora mogu biti samo sporedni I beznačajni. No, što se više udaljavate od pravog smisla

96

života, sve više postajete otvoreni za utjecaje tih vanjskih I unutarnjih čimbenika bolesti. Što onda činiti? Ključni čimbenik promjene u našem životu je želja za promjenom, osvješćivanje, prihvaćanje I svjesno uložen napor u cilju promjene. Ako nešto ne znate, odnosno niste svjesni ili ne prihvaćate I odbijate, to onda ne možete ni promijeniti. Upravo zato, sva mehanizacija, tehnologija I kemija ovoga svijeta Vam ne može pomoći. Ona svojim snažnim I potiskujućim djelovanjem može prikriti simptome I eventualno ih “zakrpati” na neko vrijeme. Takvim vanjskim postupkom niste razriješili unutarnje uzroke bolesti I samo je pitanje kada će simptomi bolesti još žešće napasti punom snagom bolesti. Još jednom, svi uzroci bolesti su unutarnje prirode. Klice, bakterije I virusi mogu proklijati samo na plodnom tlu, a najplodnije tlo za oba načina utjecaja je neprimjeren način života I životnog stila. Tko određuje Vaš životni stil? Tko određuje što ćete I kada jesti I piti, kada ćete ići spavati I kada ćete se buditi? Je li vas netko tjera da zbog neumjerenih želja zanemarujete svoje zdravlje, da zbog posla nemate vremena pravilno jesti, da zbog profita postajete vlastite žrtve. Jednostavno neznanjem I nebrigom postajete vlastite žrtve. Ljudi nisu izgubljeni u

97

neprijateljskom svijetu I Svemiru, već sve ima smisao. Čovjek je biće koje ima svoj smisao, put I cilj. Neuravnoteženo stanje ili bolest nastaju s razlogom, razlogom krivih odabira I krivog načina života. Bolest je učitelj koji nam govori gdje smo skrenuli s puta I isto nam tako govori kako da se vratimo nazad na pravi put. Naše tijelo ima prirodnu inteligenciju I trenutno reagira na okolnosti, samo što se mi oglušujemo do trena kada je već kasno. Toliko smo tvrdoglavi da ne čujemo prva upozorenja (simptome) našeg tijela već ga tjeramo preko svih granica. Simptomi poput umora, iscrpljenosti i pospanosti su jednostavni sustavi upozorenja inteligencije našega tijela, ali mi se ne obaziremo. Obično popijemo kavu ili sve više I više kava, tjerajući naše tijelo do neviđenih granica. Na kraju se razbolimo od “kroničnog umora” koji je obično povezan s neravnotežom energije jetre. Baš taj sindrom “kroničnog umora” je danas vrlo raširen, a Vi se sigurno pitate zašto? Odgovor je vrlo jednostavan - zato što ne obraćamo pažnju na naše tijelo na vrijeme, već svim mogućim kemijskim sredstvima potiskujemo prirodne alarme umora I na kraju dolazi do prekomjernog opterećenja sustava. To je samo jedan od primjera, a njih ima bezbroj. Upravo na jedan od ovih banalnih primjera naše neposlušnosti nastaju sve teži I teži poremećaji

98

koji dovode do kroničnih bolesti. Zapamtite, bolest je prijatelj koji nas uči prihvaćanju, otpuštanju, oprostu, ljubavi I suosjećanju. Svaki pojedinac želi sebi I svojim najbližima zdravlje I sveopći prosperitet, što je normalno I ljudski, ali što je čovjek spreman promijeniti da bi to postigao? Upravo ništa, a to je najveći apsurd jer ljudi očekuju zdravlje od životnih navika I aktivnosti koje su u suprotnosti sa zdravljem I prirodom. U svojoj naivnosti ili gluposti nastavljaju živjeti starim životom I navikama gurajući glavu u pijesak kao nojevi misleći kako će bolest proći I da će na taj način ozdraviti. Mi smo ti koji možemo nešto promijeniti I mijenjati, sada I ovdje, odlukom kojoj nema autoriteta. Materijalistički pogled I teorija o “vanjskim neprijateljima” čini od nas ovisnike I žrtve, a mi to zasigurno nismo. Taj pogled podržava ovisnički mentalitet jer nam govori da sami ne možemo I ne znamo. Zanima me samo tko može odrediti što je to bolje za Vas od Vas samih. Zasigurno svaki pojedinac u dubini Duše ili u svojoj Savjesti zna o čemu se zapravo radi. Umjesto da prihvati odgovornost I promijeni svoje djelovanje, on se odlučuje za lakši put I ulogu žrtve, a sadašnji sustav zdravstva to podržava. U starim su civilizacijama vrijednosti zdravstvenih sustava bili potpuno drugačiji. U

99

drevnoj Kini liječnik je bio plaćen samo dok je klijent bio zdrav, a u drevnoj Indiji liječnici su davali svoje usluge besplatno (toga ima I danas). Cijeli svoj život, Duhom I tijelom žrtvovali su služeći druge. Danas se na takova virtuozna djela gleda sa sprdnjom ne poznavajući I ne uviđajući dubinu liječničke prakse. Nitko ne kaže da bi današnji liječnici trebali svoje usluge davati besplatno. To nitko ne očekuje jer se medicinska praksa treba prilagoditi vremenu. Svatko od nas danas treba kupiti hranu, platiti račune itd. Ovdje govorimo o moralnosti u praksi gdje pojedinac, pacijent ima veću vrijednost nego zarada. Svatko od nas ima pravo na rad I zaradu, ali ne na tuđoj muci I tuđoj koži. Svjesnost o moralnom aspektu je od presudne važnosti u medicinskoj praksi. U podizanju svijesti I u načelu “čini drugom što bi volio da čine tebi” vidim jedini izlaz I spas kako za pojedince, tako I za društvo, državu I svijet. Kada materijalni aspekt ne bi bio toliko na značaju u modernoj medicinskoj praksi zamislite samo koliko bi se suvišnog tereta oslobodila država I liječnici koji su opterećeni ljudima koji često puta iz vlastitog neznanja I dosade hodočaste po ambulantama I bolnicama. Svi znamo da te posjete bilo iz potrebe ili dosade netko mora platiti. Za sada takav sustav nekome odgovara te kao da ljudi iz medicinskog svijeta

100

zaboravljaju da se I na njima radi eksperiment I da će se I njihovu djecu tako tretirati. Sve je to otišlo predaleko u surovi posao koji ne mari za pojedinca, društvo ili narod, već gleda samo na profit. Tako je pojedinac postao žrtva svoje nebrige, lijenosti I nemarnosti, i na kraju, savršena žrtva profiterske industrije. Lav postaje ovca jer je odrastao s ovcama I zaboravio na svoju prirodu kralja. Halo, ljudi, pa ovdje treba nešto mijenjati!!! No, nemojte misliti da ćete direktno I trenutno promijeniti sustav, već mijenjajte sebe. Danas u 21. stoljeću, u doba elektronske tehnologije, informacija je dostupna svima u roku nekoliko minuta. Sve informacije dobro proučite, savjetujte se s nekoliko izvora u koje imate povjerenja I odlučite za sebe. Nitko od nikoga ne traži da slijepo vjeruje. Ayurvedski nauk, čega je sve ovo o čemu sam gore pisao dio, je sveobuhvatan. On govori o svemu, o svim oblicima postojanja s posebnošću svoje vlastite mudrosti proizašle iz mudrosti samih Veda. Moja osobna želja I vapaj Sveprisutnom I Svevišnjem je da svaki pojedinac bude dovoljno otvoren I demistificiran kako bi postavio hijerarhiju vrijednosti I kroz to pronašao svoj put I metodu koja bi mu najviše odgovarala u cilju

101

otklanjanja vlastite patnje na svim razinama postojanja.

Uputstva za održavanje ravnoteže probavnog sustava i prevenciju probavnih smetnji

Ova uputstva trebaju se prilagoditi životnom stilu, vrsti aktivnosti i vanjskim vremenskim uvjetima. Ako do sada postoji navika na neki način prehrane i to ne škodi zdravlju, nema potrebe za promjenom. Tijekom zimskog perioda većini ljudi je potreban konkretan doručak. Promjenom godišnjeg doba, čovjek je više izložen probavnim smetnjama, a time je otvoren prema raznim vanjskim patogenim utjecajima. Upravo za vrijeme tih mjeseci treba slijediti prehranu koja čuva probavni sustav. Evo nekoliko važnih stvari: 1. ujutro na prazan želudac popiti jednu do dvije čaše vode na sobnoj temperaturi s par kapi limuna; 2. do podneva jesti samo voće i neka prođe najmanje 30 minuta prije bilo koje druge vrste hrane;

102

3. obroke jesti uvijek na vrijeme, najviše s 3060 minuta vremenske razlike; 4. ne piti ništa osim čiste izvorske vode (na sobnoj temperaturi); 5. jesti pretežno kuhanu hranu; 6. ne jesti kasnije od 19h uvečer, odnosno jesti samo voće, salatu ili laganu juhu; 7. dvadeset minuta prije obroka pojesti jedan mali komad đumbirovog korijena ili ¼ čajne žlice đumbira u prahu sa što toplijom vodom; 8. ne piti najmanje 2h poslije uzimanja obroka, već piti u malim gutljajima za vrijeme jela; 9. banane, mladi kravlji sir, jogurte i ostale mliječne proizvode ne jesti poslije zalaska sunca; 10. kada ste jako umorni, nervozni, napeti, jednom riječju pod stresom, nemojte jesti; 11. kada ste bolesni, a jedete, tada hranite bolest, stoga tada treba prestati jesti, 12. ne spavati poslije jela.

103

104

POGOVOR Najljepše želje koje nas oplemenjuju i navode na prekrasne kreacije vječno ispunjavaju riznice i duboke bunare naših srca… One su te koje od naših života stvaraju najljepše ljubavne priče! Upravo su takve želje inspirirale svaku osobu koja je sudjelovala u radu na ovoj knjizi; darovati maleni poklon, dio svojih razmišljanja, osjećaja, spoznaja svakom čitatelju koji će zasigurno pronaći maleni biser za svoje zadovoljstvo. No naše težnje idu dalje, njihovim granicama nema kraja. Voljeli bismo kada bi svatko tko se susreo s ''Najljepšim željama'', bio jednako tako inspiriran pronaći u svojoj riznici prekrasnu želju i odmah krenuti u njeno ostvarenje. Najveći izazov i najveća slatkoća počiva upravo u realizaciji i ostvarenju naših želja! Što su one iskrenije, čišće i jasnije to će lakše slijediti njihovo ostvarenje, a baš tako jednostavno je i nastala ova Vaša knjižica. Jedina njena svrha je da Vas razveseli, obogati za pokoju mudrost ili recept zdravog života, da probudi u Vama osjećaj ljubavi i nove želje za davanjem, kreiranjem. Što drugo može toliko ispuniti naše srce nego li potraga uvijek novih i svježijih načina kojima ćemo usrećiti one koje volimo? Zvuči prilično jednostavno, zar ne? Zbog toga što je jednostavno! Ovoga puta smo

105

pronašli za Vas još ljepše priče, recepte za još ukusnija jela, još bolje savjete i saznanja kako da budete zdraviji i sretniji. Sve samo da unesemo još više radosti i svježine u Vaš život! Sigurno se u nekima od Vas javilo pitanje kako je to uopće moguće? Kako prijeći taj put od same želje do toga da zaista osjetimo i doživimo njeno ispunjenje? Odgovor leži u obostranosti i podudarnosti naših i Vaših misli i osjećaja, što znači da je potrebna Vaša suradnja da naše najljepše želje ožive i postanu ostvarenje Vaših čežnji. To znači da u Vama treba postojati jednaka inspiracija i vizija stalnog napretka, uvijek svježe ideje za poboljšanjem nas samih i odnosa s drugima. Jedino u takvom stanju ćete prepoznati naše namjere kao istinite i iskrene! Ono što smo mi pripremili za Vas, neka bude poticaj da Vi pripremite za nekog drugog, a na taj način ćemo postići da se među nama javi razumijevanje i povjerenje. Eto, sada kada smo se našli na istoj životnoj stazi, kada gledamo istim očima i osjećamo jednako zadovoljstvo u srcu, poželimo nešto najljepše, možda nešto što smo prije smatrali nemogućim i zapakirajmo tu želju u privlačan poklon koji će usrećiti onoga kome je namijenjen. I ne zaboravite da se svaka želja ostvaruje... Mi je ostvarujemo! Ana Marija Milaković

106

Cijenjeni građani, zahvaljujemo Vam što ste donacijom za ovu knjigu pridonijeli akciji za razvoj zdravog života te borbe protiv kriminala, poroka i nasilja u našoj domovini. Sakupljena sredstva pomoći će štampanju knjiga usmjerenih fizičkom i duhovnom zdravlju čovjeka te zalaganju za moralnije i poštenije društvo na svim razinama. Za detaljnije informacije ili narudžbu knjige možete se javiti na brojeve telefona ili elektronsku poštu organizatora akcije:

091/3500-772, [email protected] (Tomislav Lozić)

091/3500-758, [email protected] (Nenad Petrović) nakladnik:

www.kvz.hr medijski pokrovitelj:

www.mladilist.com suradnik u poglavlju o zdravlju:

www.ayurvedski-centar-somalata.hr 107

Moje najljepše želje:

108