Psihologija Odgoja Obrazovanja Ucenje

Psihologija odgoja i obrazovanja Andreja Bubić

18/19.10.2013.

Sadržaj ƒ Psihologija odgoja i obrazovanja ƒ Metodologija psihologije odgoja i obrazovanja Uvod

Metode

Učenje

ƒ Psihologija obrazovanja i nastavnici ƒ Učenje ƒ Biheviorističke teorije učenja ƒ Teorije socijalnog učenja ƒ Kognitivistički pristupi učenju ƒ Konstruktivistički pristupi učenju

listopad 2013.

ƒ Samoregulirano učenje

Psihologija obrazovanja •

Pedagoška, edukacijska ili psihologija obrazovanja: • grana psihologije* koja proučava psihološku stranu odgoja i obrazovanja

Uvod

Metode

• glavni cilj: razumjeti i unaprijediti načine učenja i poučavanja djece ili odraslih (u kontekstu obrazovnog sustava)

Učenje

SOCIJALNA PSIHOLOGIJA

PSIHOLOGIJA OBRAZOVANJA

RAZVOJNA PSIHOLOGIJA

KOGNITIVNA PSIHOLOGIJA listopad 2013.

* psihologija - znanost o doživljavanju i ponašanju

Psihologija obrazovanja ƒ Podjela psihologije obrazovanja: ƒ S obzirom na dob učenika: ƒ Psihologija obrazovanja djece Uvod

Metode

Učenje

ƒ Psihologija obrazovanja mladih ƒ Psihologija obrazovanja odraslih ƒ Psihologija obrazovanja osoba treće životne dobi

ƒ S obzirom na mjesto realizacije obrazovanja: ƒ Psihologija nastave ƒ Psihologija izvannastavnih aktivnosti listopad 2013.

Psihologija obrazovanja Psihologija učenja

Uvod

Metode

Učenje

listopad 2013.

Psihologija poučavanja

UČENJE:

POUČAVANJE:

proces kojim iskustvo ili vježba

sustavna primjena generaliziranih

proizvode promjene u

obrazaca ponašanja u nastavi s ciljem

mogućnostima obavljanja različitih

olakšavanja učenja i poboljšavanja

aktivnosti

ishoda učenja

Psihologija obrazovanja ƒ Tradicija psihologije obrazovanja: ƒ nadilazi povijesne okvire psihologije kao znanosti ƒ nadilazi granice psihologije kao discipline Uvod

Metode

Učenje

ƒ Platon i Aristotel: rasprave o ulozi učitelja i metodama poučavanja ƒ Kvintilijan: radosna nastava ƒ Johann Amos Comenius (17. st.): razumijevanje, ne zapamćivanje kao cilj učenja ƒ Jean-Jacques Rousseau, Johann Heinrich Pestalozzi, Johann Friedrich Herbart (18. st.): važnost aktivnosti, ranijeg iskustva i

listopad 2013.

interesa

Psihologija obrazovanja

William James (1842-1910) •

Organizirao seriju predavanja za učitelje pod nazivom “Talks to teachers about psychology”

Uvod

• Metode

Zalaže se za aktivno učenje, korištenje edukacijskih materijala uz organizaciju rasprava i eksperimenata u učionici

Učenje

•Stanley Hall • Jamesov učenik, naročito se zalagao za istraživanja razvoja djece i korištenja tih znanja u organizaciji obrazovanja listopad 2013.

Psihologija obrazovanja

John Dewey (1859-1952)

Uvod

Metode

•

Dijete u središtu svega

•

Svrha znanja je prilagoditi pojedinca svijetu u kojem živi

•

Uspješno učenje se javlja onda kad učenik radi nešto što mu je vrijedno i smisleno

Učenje

•Lav Semijonovič Vigotski (1896-1934) • U procesu učenja oblikuju se i psihičke funkcije • Kako potaknuti razvoj psihičkih funkcija?

listopad 2013.

Psihologija obrazovanja

E. L. Thorndike (1874-1949)

Uvod

Metode

•

Važnost mjerenja i znanosti u psihologiji

•

Razvoj testova za mjerenje sposobnosti

•

Obrazovanje prilagođeno sposobnostima djece

•

Autor udžbenika o psihologiji obrazovanja

Učenje

• Alfred

Binet i Theodor Simon

• Osnivači empirijske znanosti o odgoju i obrazovanju u Francuskoj • Razvijali metode identificiranja djece s posebnim potrebama - autori brojnih skala za određivanje mentalne dobi djece listopad 2013.

Ostali velikani psihologije obrazovanja • Jean Piaget: • Teorija kognitivnog razvoja – važnost izravnog iskustva sa svijetom Uvod

• Benjamin Bloom: • Taksonomija edukacijskih (kognitivnih, afektivnih i psihomotornih) ciljeva

Metode

• J.M. Catell, Ernst Meumann, Emile Claparede

Učenje

• HRVATSKI VELIKANI: • Ramiro i Zoran Bujas • Ivan Furlan listopad 2013.

Psihologija obrazovanja ƒ Suvremena psihologija obrazovanja: ƒ zasnovana na znanstveno utemeljenim znanjima Uvod

Metode

ZNANOST (vs. zdravi razum)

Učenje

listopad 2013.

OBJEKTIVNA

često subjektivan

POUZDANA

nepouzdan

PROVJERLJIVA

pristran

Metodologija psihologije obrazovanja

ƒ Ključne Uvod

metrijske

karakteristike

istraživanja u psihologiji obrazovanja: ƒ

Metode

ƒ

VALJANOST POUZDANOST

Učenje

listopad 2013.

ƒ

OBJEKTIVNOST

ƒ

OSJETLJIVOST

znanstvenih

Metodologija psihologije obrazovanja

KORAK 4 Provjera / Revizija teorije Uvod

Metode

KORAK 3 Donošenje zaključaka

Učenje

KORAK 2 Testiranje hipoteza

listopad 2013.

KORAK 1 Definiranje problema / nacrt istraživanja

Metodologija psihologije obrazovanja Vrste istraživanja u psihologiji obrazovanja: ƒ DESKRIPTIVNA: opisuju fenomen koji se istražuje Uvod

ƒ EKSPERIMENTALNA: utvrđuju kauzalne veze među varijablama Metode

Učenje

ƒ RAZVOJNA: ispituju promjene koje se događaju tijekom dužeg vremenskog razdoblja ƒ Longitudinalni pristup: praćenje iste grupe ispitanika kroz različite vremenske periode ƒ Tranverzalni pristup: usporedba različitih grupa ispitanika mjerenih u istom trenutku

listopad 2013.

Metodologija psihologije obrazovanja DESKRIPTIVNA ISTRAŽIVANJA:

Uvod

Metode

ƒ

Opisuju fenomen koji se istražuje

ƒ

Često korištena u razvojnim istraživanjima

ƒ

Mogu uključivati promatranje/opažanje, korištenje testova, upitnika, intervjua ili bilo kojeg standardiziranog oblika prikupljanja podataka

Učenje

ƒ ANKETNA ƒ KOMPARATIVNA ƒ KORELACIJSKA ƒ AKCIJSKA ISTRAŽIVANJA: istraživanja koja učitelji provode u listopad 2013.

učionicama

Metodologija psihologije obrazovanja ƒ Primjer korelacijskog istraživanja: ƒ

Kako objasniti pozitivnu povezanost stupnja permisivnosti učitelja i smanjene discipline u razredu?

Uvod

Metode

KORELACIJA

Učenje

Pozitivna povezanost permisivnosti učitelja i smanjene discipline

listopad 2013.

MOGUĆA OBJAŠNJENJA PERMISIVNOST

PAD DISCIPLINE

PAD DISCIPLINE

PERMISIVNOST

DRUGI FAKTORI

PERMISIVNOST i PAD DISCIPLINE

Metodologija psihologije obrazovanja EKSPERIMENTALNA ISTRAŽIVANJA: ƒ Utvrđuju kauzalne veze među varijablama Uvod

ƒ Strogo definirani i kontrolirani uvjeti ƒ slučajan raspored ispitanika u eksperimentalne i kontrolne

Metode

Učenje

skupine

ƒ Mjerenje utjecaja nezavisne na zavisnu varijablu ƒ Najveća znanstvena vrijednost od svih metoda u psihologiji ƒ Kvazieksperimentalna istraživanja: ƒ Nema slučajnog rasporeda ispitanika

listopad 2013.

Metodologija psihologije obrazovanja ƒ Primjer eksperimentalnog istraživanja: ƒ

Kako organizirati istraživanje utjecaja povratnih informacija na znanje učenika operacionalizirano kao uspjeh u testu?

Uvod

Metode

Učenici po slučaju raspoređeni u:

Učenje

EKSPERIMENTALNA SKUPINA

KONTROLNA SKUPINA

(S povratnim informacijama)

(Bez povratnih informacija)

Mjerenje znanja na testu listopad 2013.

Psihologija obrazovanja

ƒ Istraživanja u psihologiji obrazovanja: ƒ Poboljšavaju kvalitetu obrazovnog sustava i rada nastavnika Uvod

Metode

Učenje

listopad 2013.

Psihologija obrazovanja i nastavnici Nastavnici... poučavaju ƒ Odlike poučavanja učinkovitih nastavnika: Uvod

ƒ Jasnoća ƒ Organiziranost

Metode

ƒ Toplina Učenje

ƒ Entuzijazam ƒ Očekivanja ƒ Stavovi ƒ Znanje

listopad 2013.

ƒ Intencionalnost

Psihologija obrazovanja i nastavnici Odlike poučavanja učinkovitih nastavnika ƒ Znanje nastavnika o: ƒ Predmetu koji poučavaju Uvod

ƒ Zakonitostima učenja

Metode

ƒ Ciljevima i svrsi poučavanja

Učenje

ƒ Općim strategijama poučavanja koje su primjenjive u svim predmetima ƒ Nastavnom planu i programu ƒ Osobinama učenika i okruženju u kojem uče

ƒ Nastavne vještine listopad 2013.

Psihologija obrazovanja i nastavnici Odlike poučavanja učinkovitih nastavnika ƒ Intencionalnost ƒ Svrhovitost ponašanja nastavnika Uvod

ƒ Visoki stupanj osobne samoučinkovitosti: uvjerenje Metode

da je njegov posao važan i da utječe na učenike

Učenje

ƒ Promišljen nastavnik pažljivo bira svoje postupke, procjenjuje njihove posljedice i stalno unaprjeđuje svoje vještine ƒ Da bi se nastavnik mogao ponašati svrhovito, mora znati više o zakonitostima učenja

listopad 2013.

Psihologija obrazovanja i nastavnici ƒ Ključni pojam u psihologiji obrazovanja: UČENJE

Uvod

Metode

ƒ Da li su ovo primjeri učenja? ƒ Dijete prvi put počinje hodati. ƒ Adolescent se zaljubi.

Učenje

ƒ Dijete se prestraši kad vidi liječnika s iglom u ruci. ƒ Dječak se smiri kad mu roditelj obeća čokoladu. ƒ Djevojčica zbraja dvoznamenkaste brojeve. ƒ Dječak s nasilnim ocem na kritiku drugog djeteta odgovara udarcem.

listopad 2013.

Maturacija i učenje ƒ Maturacija i učenje međusobno se isprepliću bez jasnih granica. Uvod

ƒ Maturacija uključuje fizičke i fiziološke promjene koje utječu na funkcije

Metode

Učenje

ƒ Kad organizam dosegne neku razinu zrelosti, ponašanje se javlja uz minimalnu potporu okoline

ƒ Učenje je proces kojim iskustvo ili vježba proizvode promjene u mogućnostima obavljanja određenih aktivnosti (Zarevski, 2002) ƒ Rezultira stjecanjem određenih znanja, vještina, navika, listopad 2013.

stavova i vrijednosti

Teorije učenja ƒ Biheviorističke teorije učenja ƒ Klasično uvjetovanje Uvod

ƒ Operantno uvjetovanje Metode

Učenje

ƒ Teorije socijalnog učenja ƒ Kognitivistički pristupi učenju ƒ Konstruktivistički pristupi učenju ƒ Samoregulirano učenje

listopad 2013.

Klasično uvjetovanje ƒ Ivan Pavlov: ruski fiziolog koji je proučavao slinu koja se izlučivala u probavnom sustavu psa

Uvod

Metode

Učenje

listopad 2013.

Klasično uvjetovanje bezuvjetni podražaj (hrana)

bezuvjetna reakcija (slinjenje)

neutralni podražaj (zvono)

nema slinjenja

Uvod

PRIJE UVJETOVANJA

Metode

Učenje

UVJETOVANJE

listopad 2013.

bezuvjetni podražaj (hrana)

bezuvjetna reakcija (slinjenje)

uvjetovani podražaj (zvono)

uvjetovana reakcija (slinjenje)

Prije uvjetovanja ƒ BEZUVJETNI PODRAŽAJ (BP) ƒ Podražaj koji na prirodan način i bez ikakvih uvjeta izaziva određenu reakciju - urođeno Uvod

ƒ BEZUVJETNA REAKCIJA (BR) Metode

Učenje

ƒ Reakcija koja se prirodnim putem i bez učenja uvijek javlja kad se pojavljuje i bezuvjetni podražaj (uzročno-posljedična veza) ƒ NEUTRALNI PODRAŽAJ (NP) ƒ Podražaj koji na prirodan način i bez učenja ne izaziva

listopad 2013.

nikakvu reakciju

Nakon uvjetovanja ƒ UVJETNI PODRAŽAJ (UP) ƒ Podražaj koji je tijekom uvjetovanja stekao mogućnost izazivanja bezuvjetne reakcije Uvod

Metode

Učenje

ƒ UVJETOVANA REAKCIJA (UR) ƒ Reakcija koja je na kraju uvjetovanja došla pod kontrolu nekog ranije neutralnog, a sada uvjetovanog podražaja

listopad 2013.

Primjeri učenja uvjetovanjem

Mali Albert (John B. Watson)

Uvod

Metode

Učenje

Mali Peter (Mary C. Jones)

listopad 2013.

Zakonitosti uvjetovanja ƒ Uvjetovanje je najdjelotvornije kada se dovoljno jak (prepoznatljiv) UP zadaje u kratkom vremenskom roku (1-7 s) prije BP Uvod

ƒ Vjerojatnost uspostavljanja UR raste s povećanjem broja Metode

Učenje

uparivanja UP i BP ƒ UR se uspostavlja teže ako se UP na početku zadaje samostalno ƒ Ako se UP i BP zadaju zajedno UR se javlja vrlo brzo, ali jednako brzo i nestaje

listopad 2013.

Važni pojmovi i procesi ƒ GENERALIZACIJA PODRAŽAJA ƒ Podražaji slični uvjetovanom podražaju izazivaju uvjetovanu reakciju istog intenziteta. Uvod

Metode

Učenje

ƒ DIFERENCIJACIJA/DISKRIMINACIJA PODRAŽAJA ƒ Omogućava učenje razlika među sličnim podražajima ƒ GAŠENJE REAKCIJE ƒ Nestajanje uvjetovane reakcije ƒ UVJETOVANJE VIŠEG REDA ƒ Uspostava nove uvjetovane reakcije uparivanjem dotad neutralnog podražaja s originalnim uvjetovanim podražajem

listopad 2013.

(bez bezuvjetnog)

Važni pojmovi i procesi VAŽNOST RASPOREDA PODRAŽIVANJA: Uvod

ƒ Stalno: reakcija se brže uspostavlja, ali i gasi kod

Metode

izostanka bezuvjetnog Učenje

podražaja ƒ Povremeno: reakcija se sporije uspostavlja i gasi nakon izostanka bezuvjetnog

listopad 2013.

podražaja

Klasično uvjetovanje Što učimo klasičnim uvjetovanjem? ƒ Sisanje, hvatanje, treptanje, kihanje… ƒ Navike hranjenja Uvod

ƒ Higijenske navike Metode

Učenje

ƒ Rani govor ƒ Emocionalne reakcije (strahove, ljubav, mržnju, gađenje) ƒ ………

listopad 2013.

Operantno uvjetovanje ƒ E.L. Thorndike: postavio temelje operantnog učenja radeći s mačkama

Uvod

Metode

Učenje

ZAKON VJEŽBE ƒ Ponavljanje uvjetovanog odgovora će učvrstiti vezu između podražaja i reakcije

ZAKON EFEKTA ƒ Vjerojatnost pojave ponašanja iza kojeg slijedi nagrada se povećava, a smanjuje onog iza kojeg slijedi kazna listopad 2013.

Operantno uvjetovanje ƒ B.F. Skinner: psiholog koji je proučavao učinke nagrada i kazni na ponašanje Uvod

Metode

Učenje

listopad 2013.

Operantno uvjetovanje Operatno uvjetovanje: ƒ Oblik učenja kod kojeg se vjerojatnost pojave nekog odgovora mijenja na temelju posljedica tog odgovora za pojedinca Uvod

Metode

ƒ POTKREPLJENJE: događaj koji mijenja vjerojatnost pojave Učenje

reakcije kojoj je prethodio ƒ NAGRADA je posljedica koja povećava vjerojatnost javljanja ponašanja, a KAZNA posljedica koja smanjuje vjerojatnost javljanja ponašanja listopad 2013.

Operantno uvjetovanje VRSTE POTKREPLJENJA

Uvod

Metode

Učenje

Primarno:

Sekundarno:

hrana i voda

novac

bol

pohvala

prikladna temperatura

ocjena

Pozitivno: hrana pohvala dozvola za željenu aktivnost

listopad 2013.

Negativno: bol negativne reakcije okoline

Intrinzično:

Ekstrinzično:

ugoda koja proizlazi iz same aktivnosti

nagrada pohvala

Operantno uvjetovanje Potkrepljenje je: Prisutno

Odsutno (uklonjeno)

Metode

Pozitivno potkrepljenje

Kazna uskraćivanjem

Učenje

(raste vjerojatnost pojave ponašanja)

Uvod

Kazna zadavanjem

listopad 2013.

(smanjuje se vjerojatnost pojave ponašanja)

(smanjuje se vjerojatnost pojave ponašanja)

Negativno potkrepljenje (raste vjerojatnost pojave ponašanja)

Operantno uvjetovanje ƒ Nagrade i kazne: ƒ Nagrade su ključne za učenje: pokazuju što treba napraviti da ishod bude pozitivan. Uvod

Metode

ƒ Iako često pozitivne, ekstrinzične nagrade mogu umanjiti intrinzičnu motivaciju (i učinak). ƒ Kazne pomažu da se neko ponašanje ODUČI (iako ne uvijek

Učenje

trajno); ne omogućuju usvajanje poželjnog ponašanja. ƒ Kazne često karakterizira strah ili bol, pa mogu dovesti do povećanja agresivnosti ili izbjegavanja. ƒ Ako se kazna primjenjuje, važno je znati KAKO je iskoristiti za pozitivan ishod.

listopad 2013.

Operantno uvjetovanje Prilikom kažnjavanja: ƒ Kaznu treba zadati za vrijeme ili neposredno nakon nepoželjnog ponašanja. Uvod

ƒ Treba biti dosljedan u primjeni kazne; ključno je izbjegavati da se Metode

Učenje

isto ponašanje nekad nagrađuje, a nekad kažnjava. ƒ Treba jako paziti na intenzitet kazne. ƒ Treba paziti na osobine pojedinca i kategorije nagrada i kazni koje su učinkovite za njih. ƒ Treba paziti da kazna osobi zapravo nije potkrepljenje.

listopad 2013.

Raspored potkrepljivanja • Kontinuirano vs. povremeno potkrepljivanje Povremeno potkrepljivanje INTERVALNI RASPORED

OMJERNI RASPORED

Bez obzira na ponašanje, potkrepljujemo u pravilnim vremenskim razdobljima, npr. svakih 5 min

Potkrepljujemo ponašanje svaki n-ti put kad se pojavi

Potkrepljujemo ponašanje nepravilno raspoređeno u vremenu

Povremeno potkrepljujemo ponašanje kad se pojavi; nekad prvi, nekad sedmi put

Uvod

Metode

Učenje

PRAVILNI RASPORED

NEPRAVILNI RASPORED listopad 2013.

Operantno uvjetovanje Još o potkrepljenju i učenju: ƒ Kada se potkrepljenje makne ili prestane davati, dolazi do slabljenja i nestajanja (gašenja) ponašanja Uvod

ƒ Osim u samom početku – tada može doći do privremenog Metode

Učenje

povećanja intenziteta ponašanja ƒ Ukoliko se potkrepljenjem uspostavi neka reakcija, to nije garancija da će doći do generalizacije: samo zato jer smo naučili zbrajati, ne znači da ćemo to primijeniti u trgovini ƒ Važnost vježbe s različitim primjerima i u različitim kontekstima

listopad 2013.

Operantno uvjetovanje Što učimo operantnim uvjetovanjem? ƒ Znanja, vještine, vrijednosti, stavove, navike: npr. urednost, upornost u rješavanju problema, socijalna ponašanja... Uvod

Metode

OPERANTNO UVJETOVANJE U ŠKOLI: Učenje

ƒ Potkrepljivanje pohvalom ƒ Premackovo načelo ƒ Oblikovanje ƒ Tehnika žetona

listopad 2013.

ƒ Programirana nastava

Operantno uvjetovanje Negativne strane operantnog uvjetovanja: ƒ Naučena bespomoćnost: pojava da ljudi ne poduzimaju akciju koja bi ih uklonila iz neugodne situacije ako vjeruju da ne postoji Uvod

Metode

uzročno-posljedična povezanost između njihova ponašanja i ishoda takvih situacija.

Učenje

ƒ Psihosomatski poremećaji koji se razvijaju kao posljedica kažnjavanja (bihevioralna terapija)

ƒ Praznovjerja: razvijaju se kroz povremeno omjerno listopad 2013.

potkrepljivanje ponašanja

Teorije učenja ƒ Biheviorističke teorije učenja ƒ Klasično uvjetovanje Uvod

ƒ Operantno uvjetovanje Metode

ƒ Teorije socijalnog učenja Učenje

ƒ Kognitivistički pristupi učenju ƒ Konstruktivistički pristupi učenju

ƒ Samoregulirano učenje listopad 2013.

Teorije socijalnog učenja ƒ Nije nužno da se naše ponašanje nagrađuje ili kažnjava da bismo nešto naučili ƒ Teorije socijalnog učenja: ponašanje opažača je pod utjecajem Uvod

opažanja ponašanja modela.

Metode

Učenje

ƒ Rad Alberta Bandure ƒ Prihvaća većinu postavki bihevioralnih teorija učenja kojima dodaje elemente kognitivizma ƒ Recipročni determinizam listopad 2013.

Teorije socijalnog učenja ƒ Bandura: istraživanje s lutkom Bobo

Uvod

Metode

Učenje

listopad 2013.

Teorije socijalnog učenja ƒ Faze observacijskog učenja: ƒ FAZA USMJERAVANJA PAŽNJE Uvod

ƒ FAZA ZADRŽAVANJA ƒ FAZA REPRODUKCIJE

Metode

ƒ MOTIVACIJSKA FAZA Učenje

ƒ Teorija prihvaća kognitivističke elemente!

ƒ Za učinkovitost modela važna je njegova sličnost s listopad 2013.

nama, opažena kompetentnost i status.

Teorije socijalnog učenja ƒ Učenik kod socijalnog učenja očekuje da će imitiranje modela dovesti do nagrade Uvod

ƒ Vikarijsko učenje: učenje gledanjem kako su drugi nagrađeni ili kažnjeni za neko ponašanje

Metode

Učenje

ƒ Osim potkrepljivanja modela, u teorijama socijalnog učenja važno je i samopotkrepljenje ƒ Važan pojam u teorijama socijalnog učenja: listopad 2013.

SAMOREGULACIJA

Teorije učenja ƒ Biheviorističke teorije učenja ƒ Klasično uvjetovanje Uvod

ƒ Operantno uvjetovanje Metode

ƒ Teorije socijalnog učenja Učenje

ƒ Kognitivistički pristupi učenju ƒ Konstruktivistički pristupi učenju

ƒ Samoregulirano učenje listopad 2013.

Kognitivizam ƒ Kognitivistički pristupi u psihologiji: ƒ Učenik kao izvor planova, namjera, ciljeva, zamisli, sjećanja i Uvod

emocija koje se aktivno koriste za usmjeravanje, odabir i izgradnju značenja iz podražaja i znanja iz iskustva

Metode

ƒ Postoje mentalni procesi koji se mogu znanstveno proučavati Učenje

ƒ Ljudi kao aktivni sudionici svojih spoznajnih postupaka

listopad 2013.

Kognitivizam ƒ Kognitivistički pristupi istražuju: ƒ Kako ljudi misle, uče pojmove i rješavaju probleme Uvod

Metode

ƒ Što opažamo, kako pamtimo i donosimo odluke ƒ ...

Učenje

ƒ “Znati nešto“ znači: ƒ Primijetiti i obraditi informaciju pred nama ƒ Zapamtiti tu informaciju tijekom vremena i listopad 2013.

ƒ Moći ju pronaći / upotrijebiti kad nam zatreba.

Percepcija

Uvod

Metode

Učenje

listopad 2013.

Kako vidimo, čujemo, osjećamo..?

Vidna (i druga) percepcija RAZUMIJEVANJE PERCEPCIJE: ƒ Opažanje odozdo-prema-gore: analiza informacije počinje podražajem i postaje sve složenija Uvod

Metode

ƒ Opažanje odozgo-prema-dolje: znanje i iskustvo pomažu u Učenje

organizaciji podražaja u smislenu cjelinu ƒ Utjecaj očekivanja ƒ Utjecaj znanja, kulture, iskustva ƒ Konstruktivistička percepcija

listopad 2013.

Gestalt principi opažanja Načelo sličnosti

Načelo kontinuiteta

Uvod

Metode

Učenje

Načelo zatvorenosti

Načelo blizine

****** ****** ****** listopad 2013.

Opažanje lika i pozadine

Percepcija i pažnja ƒ PAŽNJA: usmjerenost prema sadržajima ƒ Selektivna pažnja – problem odabira informacija ƒ Neke informacije primjećujemo (gotovo) automatski Uvod

ƒ Neke informacije moramo tražiti – usmjeravanje pažnje Metode

ƒ Pobuđenost Učenje

ƒ Održavanje pažnje kroz duže vrijeme – pozornost i “zadržana” pažnja ƒ Pažnja kao vrata u svijest (svjesnu, eksplicitnu obradu informacija)

listopad 2013.

Pamćenje ƒ Pamćenje:

proces

usvajanja,

zadržavanja

i

dosjećanja (korištenja) informacija Uvod

Metode

Učenje

ƒ Uska veza s pojmom učenja koje se više veže uz usvajanje informacija ƒ Dinamičan proces: na temelju jednih znanja stvaramo novo

listopad 2013.

Pamćenje ƒ Metode istraživanja pamćenja kroz tri faze: ƒ Zadavanje materijala za upamćivanje ƒ Retencija ili zadržavanje materijala Uvod

Metode

Učenje

ƒ Testiranje dosjećanja

ƒ Osnovni načini testiranja pamćenja: ƒ Prepoznavanje ƒ Dosjećanje (tzv. dosjećanje uz znak) ƒ Metoda uštede

ƒ Materijali korišteni u istraživanjima pamćenja: listopad 2013.

ƒ Besmisleni slogovi, brojevi, riječi, slike, složeniji materijali…

Pamćenje ƒ Model obrade informacija ƒ U počecima je računalo poslužilo kao model pamćenja

Uvod

ƒ Danas se to shvaćanje mijenja; ljudski mozak funkcionira drugačije dosjećanje

Metode

pažnja

kodiranje

Učenje

informacije

SENZORNO PAMĆENJE

zaboravljanje listopad 2013.

KRATKOTRAJNO PAMĆENJE

zaboravljanje

DUGOTRAJNO PAMĆENJE

zaboravljanje

Senzorno pamćenje ƒ Zadržavanje podražaja koji dolaze do naših osjetila (cca 0.3-4s) – nakon toga potrebno usmjeriti pažnju da dođe do daljnje obrade ƒ Glavne vrste senzornog pamćenja: ikoničko i ehoičko Uvod

Metode

Učenje

listopad 2013.

Sperlingova paradigma

Pamćenje

dosjećanje kodiranje

pažnja Uvod

informacije Metode

SENZORNO PAMĆENJE

KRATKOROČNO PAMĆENJE

DUGOROČNO PAMĆENJE

Učenje

zaboravljanje

listopad 2013.

zaboravljanje

zaboravljanje

Kratkoročno pamćenje ƒ Kratkoročno

pamćenje

i

svjesna

obrada

informacija: ƒ Ako nam informacija ne treba za kasnije, ponavljanjem je Uvod

Metode

zadržavamo onoliko dugo koliko nam je potrebna ƒ Ako nam informacija treba za kasnije, nastojimo je kodirati i pohraniti u dugoročno pamćenje

Učenje

ƒ Ako nam je potrebna informacija koju smo već naučili, onda je iz dugoročnog vratimo u kratkoročno (radno) pamćenje

ƒ Radno listopad 2013.

pamćenje:

aktivni

aspekt

kratkoročnog

pamćenja – onaj koji nešto “radi” s informacijama

Kratkoročno pamćenje KRATKOROČNO PAMĆENJE ƒ Vrijeme zadržavanja informacija je ograničeno Uvod

ƒ Kapacitet je ograničen na 5-9 čestica.

Metode

ALI Učenje

ƒ Učinkovitim kodiranjem može se smanjiti količina informacija koju trebamo pohraniti i olakšati buduće pronalaženje informacija listopad 2013.

Upamćivanje informacija

ƒ Na lakoću i brzinu učenja utječe smislenost gradiva, stupanj sličnosti među elementima i dužina razdoblja Uvod

između pokušaja učenja.

Metode

Učenje

Što bolje kodiramo informaciju u trenutku kad se s njom susretnemo, to ćemo je se kasnije lakše i bolje dosjetiti! listopad 2013.

Upamćivanje informacija

ƒ Primanje informacija: ƒ Važnost višestrukog kodiranja (vizualno ili verbalno) Uvod

Metode

ƒ Važnost

ponavljanje) elaboraciju

Učenje

listopad 2013.

aktivne

obrade

uključuje

informacija

grupiranje,

koja

organizaciju

(uz i

Upamćivanje informacija ƒ Grupiranje brojeva ili informacija: ƒ Vježba povećava broj i veličinu skupina brojeva koji se mogu zapamtiti (eng. chunk) Uvod

Metode

Učenje

ƒ Organizacija informacija: ƒ Prolaženje unutrašnjih veza i strukture!

ƒ Elaboracija informacija: ƒ Dodavanje informacija ƒ Povezivanje gradiva s prethodnim znanjem listopad 2013.

Upamćivanje informacija ƒ Razlike u razinama zapamćivanja i mogućnostima kasnijeg korištenja informacija: ƒ razina traga Uvod

ƒ razina prepoznavanja

Metode

ƒ razina reprodukcije

Učenje

ƒ razina automatizacije

ƒ Za pronalaženje informacija značajni su: ƒ znakovi za dosjećanje listopad 2013.

ƒ znakovi za kodiranje

Upamćivanje informacija ƒ Model dubine obrade informacija: što bolje (dublje, više elaborirano) obradimo informaciju, veća je šansa da ćemo je se kasnije uspješno dosjetiti! Uvod

Metode

ƒ Craik i Lockahrt, 1972: više razina obrade informacija (od osjetilne do visoko semantičke)

Učenje

ƒ “plitka obrada”: na razini zvukova i rime ƒ “duboka obrada”: na razini dubljeg značenja informacija ƒ listopad 2013.

Kapur i sur., 1994: čitanje imenica kako bi se pronašlo slovo „a”

ili odredila neka osobina imenovanog

Upamćivanje informacija

ƒ Pamćenje je selektivno i neujednačeno Uvod

Metode

Učenje

ƒ Efekt prvenstva

istaknuti podražaj

ƒ Efekt novosti ƒ Efekt istaknutosti

ƒ Što je informacija relevantnija za pojedinca, veća je šansa da će se bolje zapamtiti. listopad 2013.

Upamćivanje informacija

ƒ Kako učiti: “zbijeno” i distribuirano učenje (globalno vs. distribuirano) Uvod

Metode

distribuirano

Učenje

zbijeno

vrijeme nakon usvajanja listopad 2013.

Upamćivanje informacija ƒ Složenije gradivo može se učiti na nekoliko načina: ƒ

Globalna metoda: učenje sadržaja u cjelini - zahvaćanje biti i povezanosti, izostavljanje činjenica i podataka, malo vremena,

Uvod

poznati sadržaj, jednostavniji zadaci Metode

ƒ Učenje

Učenje sadržaja po dijelovima: podjela sadržaja na manje cjeline, nov i težak sadržaj, kompleksni zadaci

ƒ

Kombinirana ili progresivna metoda – uči se prvi dio, pa drugi, pa se oba ponove, zatim se uči treći dio, pa se sva tri ponove ova metoda daje najbolje rezultate, ali traži najviše vremena

listopad 2013.

Upamćivanje informacija ƒ Pamćenje ovisno o kontekstu: ƒ Bolje se dosjećamo informacija koje su u skladu s kontekstom u kojem se nalazimo Uvod

ƒ Pamćenje ovisno o stanju Metode

Učenje

ƒ Važnost emocija za pamćenje: ƒ Pobuđenost utječe na upamćivanje informacija – najbolja je srednja razina pobuđenosti ƒ Veća dostupnost emocionalnih sjećanja

listopad 2013.

Mnemotehnike ƒ Ukoliko se pred nama dolazi gradivo kojem teško možemo odrediti unutrašnju organizaciju, možemo koristiti i mnemotehnike Uvod

ƒ Mnemotehnike služe zadržavanju materijala koji bismo inače najvjerojatnije zaboravili

Metode

Učenje

ƒ Mnemotehnikama nastojimo: ƒ povezati nepovezano ƒ pronaći dobre znakove za dosjećanje ƒ učiniti besmisleno smislenim listopad 2013.

Mnemotehnike

ƒ Vrste mnemotehnika: Uvod

ƒ VERBALNE

Metode

ƒ PREDODŽBENE

Učenje

ƒ MJEŠOVITE

listopad 2013.

Mnemotehnike VERBALNE MNEMOTEHNIKE ƒ Skraćivanje: zapamtimo kraticu koja je nastala uzimanjem prvih slova riječi s neke liste Uvod

Metode

Učenje

npr.: prijem, obrada, pohrana, prijenos – POPP

ƒ Elaborirano kodiranje: dodaju se informacije i prerađuju na takav način da budu što bolje zapamćene npr. spektar boja – ljubičasta, modra, zelena, žuta, narančasta, crvena LjMZŽNC: Ljepotica Miluje Zlatnu Žabu Na Cigli

listopad 2013.

Mnemotehnike VERBALNE MNEMOTEHNIKE ƒ Rečenični mnemonici: nepovezane riječi koje treba upamtiti Uvod

slažemo u logičnu rečenicu ili kraću priču.

Metode

npr.: pas, lula, prozor... – “Pas je pušio lulu i gledao kroz prozor...”

Učenje

ƒ Rime i ritam: unošenje rime i ritma u materijal koji treba zapamtiti znatno olakšava učenje npr.: Mala moja, dajem ti na znanje, sila kroz masa daje ubrzanje!

listopad 2013.

Mnemotehnike VIZUALNE / PREDODŽBENE MNEMOTEHNIKE Uvod

ƒMetoda mjesta: vizualno predočimo neki dobro poznati prostor i

Metode

stvari koje želimo zapamtiti u njemu

Učenje

ƒMetoda prostornog uređenja stranice: zabilješke razmjestimo na papiru tako da dobijemo prostorni raspored prikladan za zapamćivanje ƒBizarno predočavanje: lakše ćemo zapamtiti čudnu, bizarnu sliku

listopad 2013.

Kognitivne / Mentalne mape ƒ Kognitivne mape ili popularno zvane mentalne mape (engl. mind mapping) su tehnike osmišljene za lakše organiziranje Uvod

Metode

Učenje

čitanja, učenja ili rada. ƒ Pripadaju u skupinu mnemotehnika ƒ Pomoć u organizaciji vremena i pojedinih dijelova gradiva i sveukupnog gradiva ƒ Organizacija kognitivne mape odražava način na koji vaš vlastiti mozak organizira ideje.

listopad 2013.

Kognitivne / Mentalne mape

Uvod

Metode

Učenje

Kognitivne mape koristimo za: • vođenje bilježaka • prisjećanje • kreativnost • rješavanje problema • planiranje • izlaganje • učenje

Za izradu kognitivnih mapa nam je potrebno: ƒ prazan list papira ƒ olovke u boji ƒ dobra volja ƒ mašta

listopad 2013.

Kognitivne mape ƒ Kognitivne mape koriste samo ključne riječi i ključne slike - na stranicu stane puno više informacija. Uvod

Metode

Učenje

ƒ Kognitivne mape se mogu jednostavno ispitivati i revidirati. ƒ Najbolje je prvo pokušati ispitivanje u vlastitoj mašti, potom se vratiti i provjeriti ona područja koja su bila maglovita. ƒ Vizualna kvaliteta kognitivnih mapa dopušta vam opis

listopad 2013.

ključnih točaka koje su lako uočljive.

Kognitivne mape ƒ Istraživanja pokazuju: ƒ Da studenti više nauče iz kognitivne mape nego Uvod

Metode

Učenje

običnog teksta. ƒ Najviše koristi od kognitivnih mapa imaju oni učenici

koji

inače

imaju

slabije

verbalne

sposobnosti. ƒ Važno je dobro strukturirati kognitivnu mapu – uzeti u obzir principe percepcije. listopad 2013.

Kognitivne mape ƒ Kognitivne mape predstavljaju dobru metaforu za način na koje je organizirano dugoročno pamćenje i znanje

Uvod

Metode

Učenje

listopad 2013.

Pamćenje

dosjećanje pažnja

kodiranje

Uvod

informacije Metode

SENZORNO PAMĆENJE

KRATKOTRAJNO PAMĆENJE

DUGOTRAJNO PAMĆENJE

Učenje

zaboravljanje

listopad 2013.

zaboravljanje

zaboravljanje

Dugoročno pamćenje ƒ Neograničenog kapaciteta ƒ Potencijalno neograničenog trajanja ƒ Upamćenje informacije čine naše znanje Uvod

Metode

Učenje

listopad 2013.

Dugoročno pamćenje

PAMĆENJE

Uvod

DEKLARATIVNO (znanje činjenica)

NEDEKLARATIVNO

Metode

Učenje

SEMANTIČKO

EPIZODIČKO

PROCEDURALNO (znanje postupaka)

OSTALO: UDEŠAVANJE, UVJETOVANJE NEASOCIJATIVNO

Možda ste nekad čuli i sljedeće izraze: simboličko pamćenje, motorno pamćenje, logičko pamćenje, mehaničko pamćenje, blic pamćenje, namjerno pamćenje, nenamjerno pamćenje listopad 2013.

Dugoročno pamćenje ƒ Deklarativno / eksplicitno pamćenje: znanje da nešto “jest” Uvod

Metode

ƒ Pamćenje kojeg smo svjesni i možemo ga verbalizirati ƒ Epizodičko pamćenje: pamćenje konkretnih epizoda, znamo kad se dogodilo (autobiografsko pamćenje)

Učenje

ƒ Semantičko pamćenje: pamćenje generaliziranih činjenica; ne sjećamo se konteksta u kojem su naučene

ƒ Proceduralno / implicitno pamćenje: znanje o tome “kako” nešto napraviti listopad 2013.

Dugoročno pamćenje ƒ Podjela dugoročnog pamćenja zapravo pokazuje kako je organizirano naše znanje: B us Tr uc k

Ambulance

Uvod

ƒ Deklarativno

House Orange

Fire Engine

Fi re Yello w

R ed

Gr ee n

Apples

Cherry

Metode

Učenje

ƒ Epizodičko

Sunrise

R os es

Daisies

Flowers

Sunse ts

Clouds

ƒ Semantičko (opća znanja i znanja specifična za područja)

ƒ Proceduralno ƒ Vještine: specifični oblici iskustva koju čini psihomotorička ili senzomotorička struktura. listopad 2013.

ƒ Metakognitivno / samoregulirajuće

Znanje ƒ Kako reprezentiramo znanje? ƒ Znanje reprezentirano kroz predodžbe i verbalne kodove Uvod

ƒ Simbolička građa: činjenice, pojmovi, pravila, zakoni, načela i modeli intelektualnih operacija

Metode

Učenje

listopad 2013.

Znanje ƒ Organizacija znanja: Kategorije

Pojmovi Uvod

(prototip vs. egzemplar) Namještaj

Metode

Učenje

Ormar

Ugradbeni ormar listopad 2013.

Ormar za cipele

Stol

Radni stol

Kuhinjski stol

Znanje ƒ Organizacija znanja: Scenariji Sheme i kognitivne mape Uvod

Metode

Učenje

Teorije listopad 2013.

Razine znanja Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva / znanja (19561964) Uvod

• Najpoznatija taksonomija u području psihologije učenja i poučavanja

Metode

ƒ Definira hijerarhiju znanja u tri domene intelektualnog Učenje

ponašanja pri učenju: ƒ kognitivna ƒ afektivna ƒ psihomotorna

listopad 2013.

Razine znanja

Uvod

Metode

Učenje

listopad 2013.

Znanje ƒ Stjecanje znanja: ƒ Konstrukcija znanja (utjecaj konstruktivizma)

Uvod

Metode

Učenje

ƒ Različiti ljudi mogu od istih informacija stvoriti različito znanje ƒ Naslanjanje na ranije znanje: važnost konceptualne promjene u učenju ƒ Važnost osobina pojedinca: njegove motivacije, uvjerenja o učenju i individualnih pristupa učenju za stjecanje znanja

ƒ Različite vrste znanja stječu se na različite načine listopad 2013.

Pamćenje i učenje ƒ Kako učiti … vještine? ƒ Vještine savladane u potpunosti trajno se zadržavaju i lako se obnavljaju, zaboravljaju se one koje su svladane površno ili Uvod

Metode

djelomično ƒ Kontinuirano, jednokratno, ali duže učenje je dobro za jednostavne vještine

Učenje

ƒ Kraće učenje, u više termina, pogodnije je za učenje složenih vještina i stjecanje znanja (bicikl ili ispit).

listopad 2013.

Učenje vještina ƒ Kognitivna faza: ƒ Zadatak se analizira i nastoji se verbalno opisati što i kako treba napraviti da se zadatak izvrši Uvod

ƒ Asocijativna faza: Metode

ƒ Povezivanje sklopova ponašanja Učenje

ƒ Autonomna faza: ƒ Vještina savladana ƒ Povećava se brzina njezinog izvođenja i postaje otporna na interferenciju listopad 2013.

Učenje vještina Zakonitosti stjecanja jednostavnih vještina učinak

Zakonitosti stjecanja složenih vještina učinak

Uvod

Metode

Učenje

broj ponavljanja listopad 2013.

broj ponavljanja

Učenje pokušajima i pogreškama ƒ Vrlo “nesofisticiran” oblik učenja ƒ Isprobavanje raznih (motoričkih ili simboličkih) radnji Uvod

Metode

Učenje

dok se slučajno ne dođe do ispravne reakcije ƒ Postupno napuštanje neuspješnih radnji ƒ Zadržavanje onih koji odgovaraju svrsi aktivnosti

ƒ Korisno kad nismo u mogućnosti koristiti složenije intelektualne funkcije (npr. ako nemamo dovoljno podataka, situacija je listopad 2013.

nejasna i slično)

Učenje uvidom ƒ Učenje koje ide po principu sve ili ništa, tj. nije stupnjevit proces, nego se ono odjednom javlja u svijesti i tu ostaje ƒ Učenje kao proces rješavanja problema – kod učenja se Uvod

Metode

Učenje

listopad 2013.

susrećemo

sa

problemskom

situacijom

koja

neuravnotežena i koja se rješavanjem dovodi u ravnotežu ƒ Naročito korisno kod loše strukturiranih problema

je

Uvid kod rješavanja problema ƒ FAZA PREPARACIJE ILI PRIPREME ƒ Bezuspješni pokušaji Uvod

Metode

Učenje

ƒ FAZA INKUBACIJE ƒ Prividno odustajanje, sudjelovanje u drugim aktivnostima

ƒ FAZA ILUMINACIJE ILI UVIDA ƒ Rješenje se odjednom pojavljuje

ƒ FAZA VERIFIKACIJE ILI PROVJERE RJEŠENJA listopad 2013.

ƒ Omogućava zadržavanje rješenja

Učenje spoznajom ƒ Oblik učenja koji se temelji na uočavanju, shvaćanju novih odnosa između stvari i pojava Uvod

Metode

Učenje

ƒ Usvajanje znanja u užem smislu ƒ Rješavanje problema ƒ Uključuje: učenje ideja, koncepata, stavova, činjenica ƒ Moguća primjena različitih strategija učenja

ƒ Primjena: formiranje percepcije, stavova, aktivnosti, moralnog listopad 2013.

ponašanja

Učenje spoznajom veća transferna vrijednost znanja i vještina

veći doprinos razvoju kristalizirane inteligencije

Uvod

Metode

PREDNOSTI UČENJA SPOZNAJOM

Učenje

brže od ostalih načina učenja

listopad 2013.

veća trajnost znanja i vještina

Zakonitosti učenja ƒ U učenju djeluju pojava transfera (prethodno učenje, tj. prethodno stečena znanja olakšavaju stjecanje novih znanja) ƒ Ukazati učenicima na sličnosti koju nova građa ima sa starom Uvod

ƒ Učiti s razumijevanjem, da se u naučenom mogu pronalaziti Metode

sličnosti s novim i stvarati generalizacije

Učenje

ƒ U učenju djeluje interferencija (ili negativni transfer), tj. pojava da prethodno učenje otežava stjecanje novih znanja ƒ Ukazati učenicima na razlike novog i starog gradiva listopad 2013.

Zaboravljanje Interferencija različitih vrsta informacija: ƒ Retroaktivna interferencija: ƒ Novi materijal kojeg učimo ometat će dosjećanje starog kojeg Uvod

Metode

Učenje

smo već naučili ƒ Snažnija kad je nova aktivnost slična prethodnom učenju ƒ Proaktivna interferencija ƒ Ono što smo već naučili ometa naše učenje novog gradiva

Interferencija je manja kada je gradivo učeno s razumijevanjem, prenaučeno i ako se slični sadržaji uče u listopad 2013.

dužim vremenskim intervalima

Zaboravljanje Zaboravljanje: gubitak sjećanja koji su prethodnim učenjem činili dio čovjekova iskustva.

Uvod

Metode

Učenje

Zaboravljamo zbog:

ƒ Lošeg inicijalnog učenja (loše kodiranje) ƒ Osipanja tragova pamćenja koje ne koristimo (pomalo upitno) ƒ Nemogućnosti pronalaženja informacija koje smo naučili ƒ Interferencije različitih vrsta informacija ƒ retroaktivna i proaktivna ƒ Potiskivanja informacija (utjecaj emocija)

listopad 2013.

Teorije učenja ƒ Biheviorističke teorije učenja ƒ Klasično uvjetovanje Uvod

ƒ Operantno uvjetovanje Metode

ƒ Teorije socijalnog učenja Učenje

ƒ Kognitivistički pristupi učenju ƒ Konstruktivistički pristupi učenju

ƒ Samoregulirano učenje listopad 2013.

Konstruktivistički pristupi učenju ƒ Ključne postavke konstruktivističkih pristupa: ƒ Znanje se ne prenosi Uvod

Metode

Učenje

ƒ Znanje se izgrađuje

ƒ Konstruktivistički pristup se naslanja na: ƒ rad Piageta i Vygotskog ƒ teorije socijalnog učenja (važnost samoregulacije) ƒ Učenik treba sam otkriti informacije i obraditi ih na način da postanu njegove ƒ Ključna je aktivnost učenika

listopad 2013.

Samoregulirano učenje ƒ Razlike u uspjehu različitih učenika u školi ne mogu objasniti samo razlike u kognitivnim sposobnostima

Uvod

Metode

Učenje

ƒ Samoregulirano učenje: sposobnost učenika da razumije i kontrolira svoje učenje (Schunk & Zimmerman, 1994) ƒ Samoregulirani učenik: ƒ Razvija ponašanja koja mu olakšavaju učenje i omogućuju ostvarivanje postavljenih ciljeva ƒ Određuje svoje ciljeve i bira način učenja, motivira samog sebe, preuzima inicijativu, pokazuje ustrajnost u radu i dobro

listopad 2013.

je organiziran (Nunan, 1989)

Aspekti samoreguliranog učenja ƒ

Samoregulirano učenje uključuje samoregulaciju više elemenata Samoregulacija

Ponašanje

Metode

Učenje

Emocije i motivacija

Kognicija

Uvod

1. Samoregulacija ponašanja: ƒ Aktivna kontrola resursa potrebnih za učenje:

listopad 2013.

ƒ

Okolina za učenje

ƒ

Druge osobe kao potencijalna pomoć u učenju

ƒ

Vrijeme za učenje

Aspekti samoreguliranog učenja 2. Samoregulacija kognicije: ƒ

Učenik zna kako učiti i kontrolira svoj proces učenja – važnost metakognitivnih procesa

Uvod

Metode

ƒ

Ključan je odabir prikladnog pristupa i strategija učenja

Učenje

ƒ

listopad 2013.

Strategije učenja treba uskladiti s: ƒ

Ciljevima učenja

ƒ

Gradivom koje se uči

ƒ

Situacijom u kojoj se učenik nalazi

Metakognicija ƒ Metakognitivni procesi su procesi višeg reda koji se odnose na razmišljanje o vlastitom mišljenju i znanjima

Uvod

Metode

Učenje

ƒ Metakognicija uključuje: ƒ Kognitivna znanja o sebi kao učeniku i o učenju (npr. strategijama i oblicima učenja, znanje o načini primjene svake od njih, znanje o znanju…) ƒ Kognitivnu samoregulaciju: sposobnost odabira, primjene i procjene uspješnosti različitih strategija učenja, sposobnost

listopad 2013.

samomotiviranja i ustrajanja u zadatku…

Strategije učenja ƒ Strategije učenja: „taktike” koje učenik namjerno koristi za postizanje željenog cilja

Uvod

Metode

ƒ Korištenje prikladnih strategija učenja: ƒ Poboljšati stjecanje znanja, olakšava pohranu ili dosjećanje informacija

Učenje

ƒ Omogućuje učinkovito korištenje ograničenih resursa (kognitivnih i okolinskih) za učenje ƒ Povećava pozitivna uvjerenja o samoučinkovitosti

listopad 2013.

Strategije učenja ƒ Strategija dubinske obrade: ƒ Učenika zanima gradivo i želi ga razumjeti ƒ Učenik postavlja pitanja, aktivno organizira i povezuje gradivo s već Uvod

Metode

Učenje

postojećim znanjem

ƒ Strategija površinske obrade: ƒ Učenje napamet, bez razumijevanja i povezivanja s drugim sadržajima

ƒ Strategija samootežavanja ƒ Namjerno izbjegavanje napora listopad 2013.

ƒ Ima samozaštitnu ulogu

Aspekti samoreguliranog učenja 3. Samoregulacija emocija i motivacije: ƒ

Kontrola raspoloženja i emocija: ƒ

Uvod

Važno regulirati negativne emocije (npr. anksioznost, dosada)

Metode

Učenje

ƒ ƒ

Važno iskoristiti pozitivne emocije

Kontrola i promjena nekih aspekata motivacije: ƒ

Moguće promijeniti ciljeve učenja

ƒ

Moguće utjecati na vjerovanja o vlastitoj samoefikasnosti

ƒ listopad 2013.

Važan utjecaj atribucija i ciljnih orijentacija učenika

Samoefikasnost ƒ Stupanj uvjerenja u vlastitu sposobnost organiziranja i izvedbe nekih akcija koje su potrebne za ostvarenje cilja

Uvod

Metode

ƒ Na uvjerenja o samoefikasnosti utječu (Pajares, 1996): ƒ stvarna razina sposobnosti učenika

Učenje

ƒ namjerno i nenamjerno oponašanje vršnjaka i nastavnika ƒ verbalni komentari drugih i ƒ trenutno psihološko stanje učenika listopad 2013.

Samoefikasnost ƒ Učenici koji imaju visoku samoefikasnost biraju izazovnije zadatke, spremnije postižu ciljeve, više rade i dulje ustraju kad se susretnu s problemima (Bandura, 1977, 1991) Uvod

Metode

ƒ Primjena uspješnih strategija učenja povezana je s uvjerenjima o samoefikasnosti

Učenje

ƒ Uz samoefikasnost nerijetko je povezano i samopoštovanje ƒ Učenici s visokim samopoštovanjem skloniji su ulaganju napora i prihvaćanju rizika u učenju

listopad 2013.

Ciljne orijentacije ƒ ATRIBUCIJE: temeljne interpretacije kojima učenici sebi objašnjavaju svoj uspjeh u učenju (uspjeh u školi) ƒ Neki učenici misle da imaju dobre ocjene jer su pametni, neki Uvod

jer puno uče, neki jer je gradivo lagano...

Metode

Učenje

3 vrste ciljnih orijentacija: ƒ

Usmjerenost na učenje: učenik želi naučiti, razumjeti

ƒ

Usmjerenost na izvedbu: učenik želi uspjeti, dobiti dobru ocjenu, biti bolji od drugih, ostaviti dobar dojam

listopad 2013.

ƒ

Usmjerenost na izbjegavanje napora: učenik želi što manje raditi

Samoregulirano učenje

Semoregulacija učenja

Uvod

Volja

Vještine učenja

Metode

Učenje

Motivacija

Samoučinkovitost Atribucije listopad 2013.

Baza znanja

Vježba

Strategije učenja

Povratne informacije

Faze samoreguliranog učenja 1.

Faza planiranja ƒ Učenik treba odlučiti kad će početi učenje, gdje će učiti, što ga u učenju može omesti...

Uvod

2.

Faza učenja ƒ Učenik uči, kontinuirano prati svoj napredak i, ukoliko je potrebno,

Metode

prilagođava svoje ponašanje Učenje

ƒ Učenik motivira sam sebe za daljnji rad i ustraje u zadatku

3.

Faza nakon učenja ƒ Učenik procjenjuje da li je ostvario planirano ƒ Učenik vrednuje proces učenja: da li je planirao dobro, u čemu je

listopad 2013.

pogriješio prilikom učenja, a koji postupci su bili učinkoviti

Faze samoreguliranog učenja

Uvod

Metode

Učenje

FAZA PLANIRANJA

FAZA UČENJA

(prije učenja)

(za vrijeme učenja)

• Stvaranje uvjeta za učenje • Postavljanje specifičnih kratkoročnih i dugoročnih ciljeva • Podjela na podzadatke • Planiranje vremena • Stvaranje realističnih očekivanja i vjerovanja • Odabir strategija učenja

listopad 2013.

• Aktivno korištenje odabranih strategija • Nadzor učenja •Samoprovjeravanje upamćenog • Praćenje oscilacija pažnje • Praćenje razumijevanja odgovaranjem na pitanja • Traženje pomoći

FAZA NAKON UČENJA (reakcija na učenje)

• Samovrednovanje ostvarenog učenja • Razmišljanje o vlastitom radu (uspješnost korištenih strategija, kontrola ometanja i anksioznosti) • Izgradnja povjerenja u vlastito mišljenje

Kritičko mišljenje Za samoregulirano učenje važne su i vještine kritičkog mišljenja i rješavanja problema

Uvod

Vještine kritičkog mišljenja:

Metode

ƒ Procjena zaključaka korištenjem logičke i sustavne analize Učenje

problema, dokaza i rješenja. Pritom je važno: ƒ Jasno definirati problem, formulirati jasna pitanja i ciljeve ƒ Odrediti što je važno ƒ Znati razlikovati činjenice i mišljenja

listopad 2013.

ƒ Znati provjeriti konzistentnost argumentacije

Rješavanje problema identifikacija problema definicija i reprezentacija problema

evaluacija Uvod

CIKLUS

Metode

Učenje

praćenje

RJEŠAVANJA PROBLEMA

raspodjela resursa listopad 2013.

oblikovanje strategije

organiziranje informacija

Rješavanje problema ƒ Dobro strukturirani problemi: ƒ Problemi s jasnim ciljem i informacijama Uvod

ƒ Rješavanje određeno pravilima ƒ Važnost algoritama i heuristika

Metode

Učenje

ƒ Loše strukturirani problemi: ƒ Problemi s nejasnim ciljevima ƒ Nejednoznačne informacije ƒ Važnost uvida i kreativnosti

listopad 2013.

Uvod

Metode

Učenje

listopad 2013.

Kako učiti efikasnije?

Poboljšanje pamćenja ƒ Kako poboljšati pamćenje: ƒ Vježbom ƒ Boljom organizacijom uvjeta učenja i upamćivanja Uvod

ƒ Dubljom obradom informacija Metode

ƒ Organizacijom materijala Učenje

ƒ Elaboarcijom: povezivanjem materijala s postojećim znanjem

ƒ Korištenjem mnemotehnika

listopad 2013.

Poboljšanje pamćenja Za obradu u kratkoročnom / radnom pamćenju važno je: ƒ Ograničiti količinu informacija koje se uče Uvod

Metode

Učenje

listopad 2013.

ƒ Koristiti ključne riječi ƒ Prikladno graduirati i povezati informacije ƒ Upute za zadatke dati polako i čekati na odgovor

Poboljšanje pamćenja Za obradu u dugoročnom pamćenju važno je: ƒ Ukazati na specifičnosti učenja predmeta ƒ Povezati s prethodnim gradivom i učenicima Uvod

Metode

ƒ Prikazati odnose među idejama ƒ Pomoći pri kodiranju – koristiti što više ulaznih sustava i načina poučavanja

Učenje

ƒ Osigurati vrijeme za primjenu i ponavljanje ƒ Što češće ponavljati gradivo nakon što je usvojeno

listopad 2013.

Kako učiti? ƒ Vještine savladane u potpunosti trajno se zadržavaju i lako se obnavljaju, zaboravljaju se one koje su svladane površno ili djelomično Uvod

ƒ Kontinuirano, jednokratno, ali duže učenje je dobro za Metode

Učenje

jednostavne vještine ƒ Kraće učenje, u više termina, pogodnije je za učenje složenih vještina i stjecanje znanja (bicikl ili ispit). ƒ Vježba je nužna za složena znanja i efikasnija je što su jasnije i brže povratne informacije.

listopad 2013.

Kako učiti? ORGANIZACIJA UČENJA U ŠKOLI ƒ Ne prenatrpati sat materijalom Uvod

ƒ Povezati gradivo s prethodnim znanjem učenika

Metode

ƒ Građu učiniti što smislenijom

Učenje

ƒ Gradivo približiti učenicima koristeći različite metode i osjetne sustave: ƒ višestruko kodiranje pomaže zapamćivanju ƒ važnost aktivnog eksperimentiranja

listopad 2013.

Kako učiti? SAMOSTALNO UČENJE ƒ Dobro je imati stalno mjesto za rad i smanjiti mogućnost pada koncentracije (čist stol, itd.) Uvod

ƒ Važno što češće koristiti “naprednije” oblike i strategije učenja Metode

ƒ Koristiti se mnemotehnikama Učenje

ƒ Aktivno učenje: učenje s prepričavanjem gradiva svojim riječima i samoispitivanje ƒ Gradivo koje želimo zadržati na duži rok treba prenaučiti ƒ Treba definirati bliže i dalje ciljeve učenja i nagrađivati se za listopad 2013.

ostvareno uspješno učenje

Temeljna literatura

Vizek-Vidović, V., Rijavec, M., Vlahović-Štetić, V., Uvod

Metode

Učenje

Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb, IEP, d.o.o. i VERN, d.o.o. ƒ Poglavlje 1, Uvod u psihologiju obrazovanja ƒ Poglavlje 3, Teorijski pristupi učenju i njihova primjena

listopad 2013.

Uvod

Metode

Učenje

listopad 2013.

Hvala na pažnji