Psii Odgovori (i Dio)

- Cl1ev, Q pup,^/E G,q*ocoGaE na slfaz'l?a/7', .a mr)ft' /-/r6"1t - Q-T se /e*./, /='

7ro4/e*,

#t/'/, saJrie :J';k" "/"o'l /" Ja 2'f:"74* za&*k proA/en,, /noQu rtac' z'a7eJ'z'ila 7e{e/VJ /s.c6un' -n!d,n 4;'^'-: c?/-a F J;7:= ;s';?,;7 l*lo, z P,-, /H z y'-t

/%t-#;,"f%

/: l:: ru;?*r!u:;::"!:% rzraC)'S; Jh/'7'*17*a /J" 4/;r, ,uAJ", y're;4" ^;,%,, ;[r^J;, uJ'rc='t' 23 "/7 ,A'2"? 7"*'' procesS -,.-e

C'/eu'' q tr3 / ,*"a/ee7l /roilo'a '4/'

7ts:*:

* ti#fmfl*& #*: ;ffr;r/:;:r;;"7"

I povbC&A/e

€f/.(
y')/ vL^r'eu --;

zvo

ry'rzo s

)/

fs'

/

t"'bn'a 7ro/ "/r,ft A/27'u:eta o &a .c /' vaf e rkoTra, Ane rav.2o trs "n= / _n,i,/a7dn .

4 A r*

we:c/e

r/.fzs7en

Kol, sc./ ,moqui't /
4 C/rs/ur

--n a/"ze

-Gf's- zpsd?,/v€) /ta //u*,//ac/7) 'zra&,/a sr t{ua7an7en ufrcfz tzraJaka va ir/, tzraJaks ,t/t/ iuu ce ce. nA..^/, //roA-/ rnadz,ce zo.a.i.'- ,s/qt/ ,, /*/ 4/u, /on ,"/ti oA.alu //r=6o/" / ,(y/ 7'Je'savan7l ,/ 7eha,/, q.)por'^ n "u "A// 'Loo=/.or"Ant' L**-

,r*/- -./erVa /a ^ Lra//./^ -4r*Je. -

,/rrAo*

"Arilarn, /' r)a D/^/,e/pcr

o.Tz?-

r/

"/trJrtJr/

* KettPL

E

KSA// b/o -

s€ P7J^1-*1: "^" /n'u//"' "/'i" Jo /7e/o"r^,-r.;/ kn7/t/tn"n, F.J ehme,o/1.,,). 7ot/rs/E JtzeA,a **;f, {* ?;:f-'=v, f'-E (v/(' f".,*" /J,,. J"11"'Y':K Cf':i:*"':* Sozr,o 7eJ".' ;:i' ::/?'K-r'///

*ft'

r-J"=//eJ T"vrirna '/ '

- 1,6ry'A/s,

J)o

'.-=y'uunr:,

7t1oi'

k"Z;A:

? 4'/,

/

- us/ovr2t ^

s/vd,-o, Jo 7.eJ'/",;/u 11_"h'f%r,^* /'4e /f'f prect?rr:)d 6r/,.vu ("*7/e/kslo| t,u7e/3 '

fut

?'

(7' 'aJi'' &o J, uo-'.)/t^ vL"A,il"''/'/r€Dt /

/'r* J.ln,'aru, hf*r::Z*.{*.#l.f9/#

sve

:;:*'' [:;7#,;r,a-/*-r"

,4, * i;; / /"/,'/'i'l' Troce'd / 4b a11,./. t4',?.f,..ra fy.lhr^e, a vare s ' :f T:Ii, ),F,;."i,*;:-';'/::/,' a,T' 7-re prt /rzLorr_=*'"T,'.:fr zL/q {"?, ;:/.*/,4/n 7r'cesc; /A'^&lo

i

/ svt/ -.{=l-o, 7'7'= =-

<,

y'

,

ipre/ru

r1. !A^,i :ffi;Y "',r;V' /-ifx*!* x, o"' t"6l 3 *{

r: v":;=

2J.7' "AK W' /:r:z%",::",n:: /"/'"* "/(//u' /=}^7"7" ft::;'; f^*'"h/ poJe {a,a"'/a/ "A// ;:;;:w;. o/,,'rtr' leo "t// /uo/ t/H:;4 se :r#;';I",Jo," ul"t/=/, ,,/a :. ,f:i:i^r::*f':'c'tc'("n ,/ ,- i"/,?&u. '.'"o/i/';,,'F':;{ J/n rtr/.) )"z/, "iuJ.'/-t{ 2'1?lZ/' ; ;l'4" zz' //7'e-l' "

,

1, a///e'/'t

o

l'aJe'c'/ 7 o tr-€ro{"

_ KtasrF/KAC/JA /Zeanar
Anr/.

na

2.f"". 'J7./,"u

K/^t! =*/.=l

,neJr*oLn7 Je-r= F ?ane/rtt$^ dr/c/ovt,///Ztde.Q/ &n/-ron? /rrbrva/u sadtrt7Ev?7c, JVe/ou, hrL.r*/,"l/&, dir/Ed d/eg/" BJkAtr, sadtntayAtu ,rzr*Jeol uL/ u-{re4fur2r, /6Jk/asr,

fr*,/7, /;,/q// za[z.A"tj.

/

/

_

//' '"J'te /d/""' /

s/ine

//avne /7":'i;;;/

o& /A/fu ,z.nJula

-/nA.no/, TAurr/ JtzetzTa rz:'*A(a - kara/" TAur'/ /-"177"*4a P"""/a zR oltaJo ur=1, ,/

'U4u * fr-&os/t' pn/7e/2e- ove neAJ.." t // ,/ /, ^ tt *raJ*a - brzo /ormtran73,

-

cr/e'i4 vr::/e 'na/ ' "Ularyed /

-?tt's/"o,/ulEano ,-)/*#', r /- /- /ffi;/r"1ro,/ne,/opre/ne

- /'ie h/:hV" oA,lrnr"

7

" .,

7//rt'7

/k"'t$i'"i6?it%7 rel="nofollow">

/

*:n" a/ ;.rr.,4se

/

/

F..,r€tn& t JrcJ"o ,lt/o..- Uey

s.zral^ o/a"ntl "t

/,

(

nscucdn

a

'

9

=

7";:' fr" r; lra7e

("^( ,ilir-azy'e

f*7"

@( 9,.? oL//. p"/azn"/

g qDI

;nU I tfudentd_

I

I (,n"sg, f s/gfe/n I

16rl/'/"rd

I lr,q-,/n.fu, lru''/n'k' tt o16*\ J T;,in"=l .lGA fu*r/ arg^ na/,

-

(As,4/^/o'' se

.sas

7,

ctry' rrc,ryT€rtCkY €,,szbma fz-As4

o@@ @@ @YGq)

c l/asa - /ezrrta ,7'n/1a s k/u"^ * u""/t -f1' , rade' 1 l/ata - d"^lA/ 'f ///

"?,it s l/asa _ selunJarru fA o!:1/ ( Z f,/ascJ - csno uD' ,|A-n ' 1 k/^ra - uJnos Jrne,CTa

- {Op
F.Qotz woB,4^

Tri iSno usmjeren model oblikovanja strategije proizvoda i/ili usluga temelji se na letiri stupnja konkurentnih prednosti: 1. Kvaliteti 2. Cijeni 3. Vrijednosti usluga

4. Skupu elemenata 5to ih se moie nazvatiemocionalnim dimbenikom KVALITETA

.

Za postizanje konkurentske prednosti osnova je kvaliteta:

funkcionalnost, pouzdanost i prakti'inost proizvoda ili usluga.

.

Na kvalitetu utjede i brzina

-

pri isporuci proizvoda, ali i osiguranje proizvoda kakvi ie kupcima

omoguiiti brzu i udinkovitu upotrebu proizvoda.

.

Pitanja o kvaliteti proizvoda ili usluge polazna su tadka u procesu donoSenja odluke o kupnji.

.

Kod proizvoda kod kojih je dostignuta zadovoljavajuia razina iskoristivosti i udinkovitosti, kupci Zele

novu, DODANU VRIJEDNOST.

.

Postizanje konkurentske prednosti poveianjem kvalitete proizvoda zahtijeva razumijevanje NOVIH i Zelja kupaca.

potreba

KONKURENTNA CIJENA

.

Cijena ima velikiutjecaj na odluku o kupnji, pa je ijedan od znadajnijih oblika konkurentske

prednosti.

.

Strategije koje se temelje na cijeni

mogu se

rasporediti u detiri osnovne skupine: 1. strategija niskih cijena 2. strategija vrijednosno odre enih cijena 3. strategija visokih cijena

4. strategija dogovornih cijena. VRIJEDNOST USLUGA

.

Postizanje konkurentske prednosti moZe pospje5iti i vrijednost usluga, odnosno svega

5to se smatra dodatnim uslugama u procesu prodaje proizvoda. EMOCIONALNI EIMBENICI

.

Emocije, odnosno prepoznatljivost vezana s odredenim proizvodom ili uslugom pomaZe

u razlikovanju odnosa konkurencije

stvaranjem osjeiaja osobitosti, izvrsnosti -eskluzivnosti.

.

Jedan od najprepoznatljivih emocionalnih utjecaja odnosise na prepoznatljivost

i

vrednovanje proizvoda na osnovi marke ilitriisnog imena. Za suvremene potro5ade nije dovoljno

imatidobar proizvod s privladnim cijenama idostupan - "na

dohvat ruke" potroiaiima.

.

Suvremeni potroiad traii vi5e, tra i proizvode s markom, poznatog proizvodada prilagodenog po karakteristikama, kvaliteti, stilu, pakiranju, velidini, dodatnim uslugama igarancijama, traii proizvode kojima je komunikacijska "tehnologija"dala nova obiljeija - nove, vede vrijednosti, zato 5to ti I proizvodi pruiaju veEa zadovoljstva i postaju vi5e traieni.

UvoD

U UMJETIIE NEURONSKE MREZE

prag osjetljivosti 5, Sto znadi da ukupni oteZani ulaz u N mora biti

neuron ispalio impuls.

veii ili jednak od 5 da bi

N 6e ispaliti impuls ako npr. neuroni W i Z ispale impuls ili

npr.

neuroniW,XiY. Neuronske mreZe imaju dvije kljudne karakteristike, a to su sposobnost paralelnog

mreltt Svaki je neuron zapravo jednostavni procesor koji podatke moZe procesirati istovremeno kada i drugi neuroni u mreZi' Distribuiranost znanja kroz mreLu se pak odituje u nepostojanju zasebne memorije za

procesiranja, te distribuiranost znanja l
pohranjivanje podataka. Umjesto toga podaci (znanje) se vrijednosti te\inaveza,

Sto

u

mreZi pohranjuju

u

obliku

je ekvivalent nadinu pohranjivanj a znania u ljudskome mozgu.

r.z. Sliinosti i razlike bioloSkog i umf etnog neurona

!q

:t"l

f

l:yglrtitye

t_g']eeg3-lisw:

j

:3 "*:s

ne'rona

se

nastoje oponalati osnovne funkcije biolo5kog neurona. Naravno, jo5 uvijek nije moguie-

q!el"*g -qvr-&n!slg.-l1esq-$ -l:L'- lly -9Y:1r:" 1 3jF9- ry-zulgn'e .ry9T11!ki modelirati.

{ DFncrii

lpbn
rilij:rre ti-:lt15Fj

Slika 2. BioloYki neuron

Kao Sto vidi{r-ro na Slici 2, 4dg"-1 [glot!ge-19:l1j] ItJ:,19-gggtolur 3lcqon i stoga dine dendriti. Putem dendrita neuron prl*n i*pulse od drugih neurona, na -f-1dri!1 ulaze u negro!. Den_&iti mogU.plgqqqiti uzbudne ili smirujuie signale koji_9e zatim u neuronu suTiry1g,pu,iemusiuj{dpii-s-lggqJi y*ryluj-u*utigqaj

uz!{nfh-lko

neuron dotle u

stanje dovoljne uzbude, Sto znadi da su uzbudni signali dovoljno ve6i od smirujudih, te time

njihova suma prelazi prag osjetljivosti, tada neuron putem aksona ispaljuje impuls. Akson je dakle izlaz neuroq4:. Krajevi aksona najdesie dodiruju dendrite drugog neurona, a takoder u

UvoD

U UMJETNE NEURONSKE MREZE

nekim sludajevima dodiruju tijelo

*:Tli

I

ili

pak akson drugog newona. Izmetlu akso:ra jedttgg

deldrlta (ry":f,"11_!e1a ili aksola) drugog neurona' postoji ma.li razrnak Taj

se

razmak naziva sin4pp4._Dok se unutar neurona komunikggija*"jyU elektridnim signalima, metlu neuronima odvija se kemijskim signalima i to putem sinapsi. Koliko 6e |omlnikacija prijenos putem sinapsi biti udinkovit ovisi o impulsima koji kroz njih prolaze- Stoga moZemo

reii da sinapse

ude kroz aktivnosti u kojima sudjeluju. Tiiclo neiliorla

* = Ev44

f = ftzr

x"-9*-*-

Aiqson

_______|>-

y

lzlaz fleur'3na

Akl;virciiskii iurlkr-;ija

Sunr+1+r \il

[

rl,

I

[;rr'i Ir(ttl{trr;t t

lil rt'

Slika 3. Umietni neuron - perceptron Na Slici 3 prikazan je najjednostarmiji oblik umjetnog neurona, tj. perceptron.

P,o5to

umjetni newon simulira biolo5ki neuron, njegove dijelove moZemo usporediti sa dijelo-vimra neurona,

aksona izlazi sumatora, a dendrita ulazi u sum

#

IJlazne wijednosti neurona (x1, x2, ...xn)

-'T

mnoZe se sa odgovaraju6im teLinwna (wr, wz, ...wo). Teline su ekvivalent

sn_agg

sinaptt

j99

bioloskog neurena. !ri19dn9s! leLine mote biti pezitivan'i1i-negativan,bloj. U sumatoru se vrsi suqiraqjq -oteiarrih qisg?l?r 1 rezyllat glryrranJa ilni izlaz suq1tola, koj_t,tg gjedno i g13z

u

aktivacijsku funkciju. Aktivacijska funkcija

neuroni, a moie Uiii

ii""u*u ili

je ekvivalent praga osjetljivosti biololkog

nelinearna. Kod perceptrona se koristi jednostavna funkcija

praga (threshold (stepwise) function) koja kao izlaz daie 0

ili 1. Kao aktivacijske

flrnkcije

takoder se mogu koristiti i druge funkcije kao npr. sigmoidalna, tanh i signum funkcrja.

Ovdje opisan umjetni neuron znatnoje pojednostavljen u odnosu na biolo5ki neuron' da kasnjenje signala prisutno kod 4od njega qe_ulaZ_trqlULailqpro_{gc!1a_laiVly_.i'}9,zna(i e bigloskog nerlfona nije uzeto u obzir. Po:ljlJnAsuaggje ta sto se lil]re ub

UvoD u uMJETIIE NEIr'Rot{sKE MRnZE

ulaznih signala, no negativna qtrana je Sto se to odraiava na dinamiku sustava. Kod biolo3kih ,bu-.-ona takoder

je

prisutna

i

sinkronizacija,

tj. informacija

se kodira slanjem impulsa

odredene udestalosti. Signali neurona su stoga frekvencijski modulirani impulsi.

takoder nije prisutno kod ovdje opisanog umjetnog neurona. Medutim,

io ivojstvo

-:-

to se moZe

djelomidno prevladati izborom adekvatne aktivacijske funkcije. !"4ko umjetn! ge11ryn s m za

yq[qimae-{ryp-e-qr,]r'q{os-!@rg'9:*:3I:*TI:r".=''3:T:"y:11_lgr"" ,.-.1 - *=---1'

odgovarEucl nacmt

i

r.3. Po iemu se neuronske mreZe razlikuju od raiunala? Glavna razllka izmedu neuronskih mreila i radunala je u nadinu na koji rjedavaju problem. Radunala koristimo za rje5avanje onih problema za koje posjedujemo algoritam, kao npr. zaizvodenje aritmetidkih operacija. Neuronske mreile su pak efikasnije u rjeSavanju

onih problema. za koje nemamo definiran algoritam. One se ne programkaju za obavljanje

specifidnog zadatka poput radunala, mnogobrojne prednosti, nedostatak

vei ude putem

je taj

primjera. Iako ovaj pristup ima

5to funkcioniranje neuronske mreZe moZe biti

nepredvidivo upravo zato Sto mrela sama udi kako rije3iti problem. Primjena neuronske tnreLaje posebno pogodna u situacijama kada trebamo rije5iti

ili pak nismo sigurni

problem za kojeg ne posjedujemo cjelovite podatke

ispravni. iut<

i

da

li

su svi podaci

na osnovu takvih podataka ona nam moZe dati adekvatno rjelenje.

Algoritamski pristup koriSten na radunalimazahtjevapoznavanle svih relevantnih elemenata na osnovu kojih 6e rje5avati problem, a takoder

i

svi podaci moraju biti ispravni kako bi

dobili ispravno rjeSenje. Neuronska mreLaje u prednosti i zahvaljujudi paralelnom procesiranju podataka. Za

razliku od nje klasidno von Neumannovo radunalo podatke procesira serijski, tj. dok ne zavr5i

s

jednom sekvencom radunanja, ne moZe preii na drugu'

1.4. Arhitelcture neuronskih mreZa Neuronske mreile mogu

biti unaprijedne (feed-forward)

i

povratne (feedback

ili

recurrent). Unaprijedne neuronske mreZe specifidne su po tome Sto omoguiavaju signalima da putuju

u

samo jednom smjeru

i to od ulaza prema izlaztt (vidi Sliku 4). Kod povratnih

mreLa signali pak putuju u oba smjera

(vidi Sliku 5),

5to

je omogudeno uvotlenjem petlji.

_

KLASIflKAC/JA FPS_8.'

z)

n*7,, se 7'./7e,/l s o A srrorn .r)a nai,rt / - ce,?/ra/'b'raoo *

*f.u,Itf" , /o

,

&nrt/na/,zr.ano

Fp. - Sr.r, D6Zt'v ,/VtL,

- /.t ut.t Sr<7

;

n:'?m7b::/^/o

uTuc:rt7e

/.A*"n!/o L-"

F*J."// b/s4,/ FPs

2a /" .r/^ s- .*J ,/rVt/.n n,///"nA/r. r.1o*r/" a /.27,e.

/

ry, /

-ni€t+;/onspr/ha s.eJs/1p ,,ry)L/ i,/, reo,^na A,/rr, s/; €,rt&rvcffi // f'*'-^u z'J vectrn Trus/o.o- / ^rna7)' 7nc/or ertoq/u2av+ mary1 /r.e/erVe ,/2a rachm raTes/u /^z/ lr- e Amena/e

t*:!::;^K,4o7e/ //'/rany,r/a

*

R"re-rl=.,

/r"t,=:,,/a7e/ /

Fps

- kg.af/e.rsl1, urnf

,oq FPs-a Teszh u, r<7.rer/- .Ar*n|r,4 /eJrnrca 4olu s-e pJ.eJane /o4o de/rercueaeoo() V.=/e,a E/e/-- za /runy h"/ se /r-.o pc ,1."n{, uA|, ,4o/n )-o ,"/, .41;l 4,],,' / ,/A"lr-_ TurJ/t- sL, /prs/*, A7.Jn/o-o/.J hny, "/*==/ f"*fu,7ene- /o,. ,' Jesno

FreJn"*

j

7"'a f'e'rre

of"'-*

- PoY€s/A/ st(

I

'

FPs

-i,o* ?a =r*/e-, kyl su rasFcred*r- prena ra::p./gi7rto1t fr,fs-zot / / ZavtsAo oJ s/.u{/ure. =,s/{rn^. // .Dop.s*arye. pn,6/n g'e tZvaJ.7:omoi<-, rnJr{/ryrto r'J.nr'/ vo?rA ill 7"^.c{u ,6.1"/rtr/ r.4o /a fr&o"/ 7. u J, Ar,.n T"rtlpu ,na*l /

/-'u Jli,n -Fr*oJ>nt *r'7./f^€trsr"7t

* F-,oS

U

ZAv/e /vo S 7t

aO relNs p. s

^.T€./4A /nn*p. - OvJTe- pa /./.: /crude. oko /xe'x{1na na 7e4.rn f-/.-A.n slJ/e/^u Fol"/<, ce,/ zk7 /u7-/.eLe ' ,.J= /"n/=p s rs/e.n a z L.7 ceqa /=J A -/n 'L/ uJ// ' '- J "

l;;in,:'-"T I

/'"1*""/-//

-srpu
*

llarl".tace

s/antce - m/brne

- PaJ'>e-

"

-/r'7re-ro rte

za Ffan/e - s/ uo,ce v-/ / -

oNC /nas//v8

*^/' - Sis /t- va "tkovonfe /

-=,"/s^ /*=ro - srcfeta =/ /"JE/' ki /etJ"ua'u 1-toTpvf - / ao --t . ' radunps/t" ' --L7,7n -et/ra/ot tr' lot/r'/er

;

*Ezbrn FPS-a

/

- sotrwAPF -

S-{/wsre =' f'fre{'nu

frbi1v"f"

- Lrniltran/e'

- ="'ilt I

^ P/miran/e "o/n&u"7"

/

- {-/nr^ufad /

k/

s'//wa/re

l^ -/r'^Jzo' t Na

- Ji^qrlosft

-"J"/1"* /

"f^/7t

S/enrle ZA pfaoT€ z7Za7u VeomA wAZrltt .t/u?et . L/ F^FS- c/ A/,

zb-

)^*/^A U^ {* 7rrfine/a nl*/rane- rze/r-*/oau .ts,:/a/'/, /^ie*u &ort/r./e lf, Le :Aze ,"€,r/' ruJa" o,o /* VhcaT^ f".!.., =6f / samo /)u'drs/tn /rau5nTreJ're'r4na OJeL;r *lnor.^ se vr€/ 'is a{t-DavL/; ('na& - re/drho raJn? - /e€tce i orc4 rt'a/ -rns/- ,>pera ci/e - v"s/e. ,kl.uoJ/ra t/oa.A, r*/.,v&rr , /nny. -*./"4

-

rx*,1L:,

f:i;'!l':;'"x,,iit'

*

{J!^,/s /E' =::.;:; vrt/ene s'tjs77t ,/Y,/.carp s! p.e/rnan/b s.eJs/ra 7)a .t/n/ ha$2re. H7eJn. =/nqf .- /r,L7, 5,o7i= {p."or/A- z--a .A/aJd/.nr- s/",ry4re ='.=Jt/r* ?a dricsok. k-"tq'/e. 4e. l"k- za ,rar6 /*ftlo , /t* ,e/,,(.e./t/u ,

'-

/

/

f^/'vrot"/,

//terno -hon/.o,b, sib /.- iaa gaJ* i*'( / ^Jn pr,/e p.ie/ka rLcesa oLraJ.' f

vrit l"n/n/ yos/a,t/aE: reJ,ry /L/- /)-r roJ; =A ot!r,"/ (-, /

7^ /.1, A.n 'j /," 'n'//' 7'/"V41 Jra'ez7b oJ"7 * J* ,) it" ,"1 'A^J- vrst 1'n/*/' 7'sJ''nli C'o /t oo/e€a'a,/e '4'11'/'ruio 7't'/ zLV f,"e1.'p ' f ^tu/i

7-k/.lL /

,-_

"

;'/il ^'' *J'--/rt"l*t /

/

se 7/nun- *e/^,6t/e TEr^)C/e. sa a'r'!c :;ts/qo6 (Nttvn) !"k nr/ ,!ove'z*nq "/*6,.nn,o ;; LL,-=LTec{aya 't!t;*',J L,'.lcy- -L'n/"n/nt 7'edke

^ p.*/rle Zavr€e4a / n,brntm

p.. oAra,la

.,ba,,'/71l

& arn4'o.s., ,on A/u s<=r *hrrn - Tran=,>or/ci zzna o*l!*l Jr,,z cab/oq fn,/ztta/cV, //./" 4A cN6/ .laclt ,PavezTe 7r*/*el,mt '-!e nTes/q p.r/uA, /, */-ztir* racr'.ty 7'rbJ-e'/.t Se ra{o'm / s/.,/c**a "a / /"Alrf;20,n "/A"tr;/rn/ S(/^Jrn, cts7Qr71 Dneu(€ua r-nr/ttseF 11..o /,J o.ruAolrl '/,€rnd)o ft<7arya .ft^r,r* .{ra& /zs/,,,"Yr/saoF /3n*A7.a' "A-7 /aeJ/Azny' - "1/"P tn^ro"a s/AJ]! '" {rr1*^/r2,,'.*r* "l/' '/ sr.s /e*n t ra?nlbs/-na naTb:?Jge oko ra&,'/ s/anrDa'.' lrnn=rt -/ /

/

IZMJENA ALATA

Prednamjestiti rezni alat znadi unaprijed, prije obrade i izvan alatne ma5ine, namjestiti rezni

alatnapotrebnerazmjere,kakobf@osiguraouspje5anradita6ne

mjere obradenih povrSina. PrednamjeStanjem alata znadajno se smanjuje pomo6no vrijeme obrade na klasidnim alatnim maSinama. Kod numeridki upravljanih alatnih ma5ina je neophodno, a kod obradnih centara osnovnije preduvjet automatske izmjene alata. Da bi se ostvarilo sigurno i tadno prednamje5tanje alata potrebno je osigurati ta6an i jednak prihvat drlata alata na ma5ini i uredaju za prednamje5tanje, kao i poklapanje nulte tadke dri:ala s nultom tadkom ma5ine. Prednamje5tanje reznog alata obavlja se na redajima, koji s obzirom na namjenu, mogu biti: specijalni i univerzalni Specijalni uredajiza prednamje5tanje obidno dolaze uz ma5inu.

&h{ffi*a-

Automatska izmjena alata Obradni centri, fleksibilne 6elije i fleksibilni obradni sistemi opskrbljeni su skladi5tem alata manipulatorom za automatsku izmjenu alata. Automatskom izmjenom alata (AlA) postiZe se: koncentracija operacija, koje se mogu obaviti u jednom stezanju obratka skra6enje pomo6nog vre.[nena obrade automatizirani rad alatffi ma5ina fleksibilnost alatnog ma5ina

i

ih Automatska izmjena alata odnosi se na izmjenu pojedinadnih alata u glavnom vretenu. Osnovne pretpostavke su: adekvatnidrZa6i alata kodiranje alata prednamjeStanje alata adekvatni prihvat za polugu izmjenjivada alata adekvatno stezanje alata manipulator za izmjenu alata spremnik alata i pomodno spremi5te alata automatsko stezanje drlala alata u glavnom vretenu detekcija loma i istroienje rezne o5trice alata numeridko upravljanje alatnim strojem Ako su alati smjeiteni u skladi5te alata po redoslijedu kori5tenja, automatska izmjena alata

obavljaSeporedoslijeduoperacija.Akosualatismje5teninasumicejednim# osjetnici oditaju poloiaj i oznaku jedinicu. Alati se dalje koriste prema svih alata i unose ih u u$raVlja6ku r' -"'- programu automatski Koliko se operacija obrade moLe obaviti na nekom obradnom centru ovisi o velidini skladi5ta alata. Obradni centar moZe imati nekoliko glavnih skladiSta alata, kao i pomodno skladi5te alata. Pomo6no skladi5te alata sadrZi alate za proSirivanje broja operacija ili duplikate alata, zbog automatske zamjene kori5tenog ili istroSenog alata u glavnom skladi5tu alata. Do zamjene alata u glavnom skladi5tu alata dolazi: kada se Zeli pove6ati broj operacija obrade, pa se skine alat koji je zavr5io svoju funkciju i na njegovo mjesto ubacuje novi alat za sljede6e operacije kada se istro5ioStrica nekog alata, pa ga treba zamijeniti novim

Postupak izmjene alata: zahvat alata izvladenje alata iz glavnog vretena i spremista alata zakret poluge s alatima za 180" uvla6enje alata u glavno vreteno i spremiSta alata zakret poluge za 90" u radni poloiaj maiine izakret spremista alata, tako da alatza sljede6u operaciju dode u poloZaj zamjene Skladi5ta alata mogu biti smjeitena: nad stubom, sa strane stuba, kada mogu elastiino deformisati stub, sa obje strane stuba, pored stuba s jedne ili obje strane Lancana skladi5ta alata mogu biti: kruZna, kvadratna, ovalna. Valjna i sferna skladista alata mogu primiti samo odredeni broj alata, koji moie biti manji od potrebnih za obradu kompliciranih obradaka, te ih nije mogu6e mijenjati-dok ma5ina radi. Zbog toga, pre5lo se na skladiSta kaseta s alatima. Kasete se pune s alatima nasumice, postave u spremi5te kaseta, a uredaj za manipulaciju odita lC dipove i tako upravljadka jedinica dobiva informacije o poloZaju svakog alata. Kasete s istroSenim ili polomljenim alatima tog! se mjenjati, dok ma5ina radi. Ovaj sistem sprema alate i izmjenjuje ih u glavnom vretenu. Takode, obavtja rasporedivanje alata unutar skladiSta.

Automatska izmjena grupnih alata i pribora Da bi se pove6ala proizvodnost gruprrih alatnih ma5ina i obradnih sistema, nije dovoljno samo kori5tenje automatske izmjene pojedinadnih alata (AlA), ved je potrebnb koristiti vi5evretene glave i ostale pribore s kojima se ubzava obrada i sminjuje pomo6no vrijeme ili prosiruju mogu6nosti obrade, posebno kod serijskih i velikih maiina. Bududi da skladiSta alata ne mogu prihvatiti alate velikih razmjera i masa, potrebno ih je odlagati u posebna skladi5ta ili stanice, Priborima se omogu6uje visestrana i raznolika obrada, pa ih tokom rada treba automatski uzimati i odlagati s posebnih stanica pokraj ma5ine. Uzimanje iodlaganje pribora u stanicu izvodise automatski upravljanim sistemom ma5ine.

palete, bez izuzetka' Pritome se razlikuje vise Za otpremu radnih komada kroz FPS upotrebljavaju se vrsta paleta:

Transportne Palete Sistemske Palete Tehnolo5ke Palete na paleti, vee za to postoje posebna radna Postavljanje i stezanje radnih komada se ne izvodi direktno Ovi urettaji uzimaju.u zavisnosti od velidine radnog komada' mjesta i specijalni ur"O"ii =" paletizaciji jednostavnijih diielova u jedan ili vise radnih rimloa u isto itiraztidito mlesto stezinja. Pri se primjenjuju roboti sa sistemima sistemske patete u' n"ftoO"tnilim nef<siOilnim proizvodnjm je rueno stezanje i moguce 20 do [kg] zatezine raonog komada

tt"i"1"

vizuelnim sistemom pi"iorniu",nla. je upitrena manipuratoia iri krana, Sto se mora uzeti u otpustanje. Kod tezine preko 20 tkgl potre-bna obzir kod projektovanja mjesta za stezanje' Sistem automatske izmjene Paleta

dvrsto stezanje palete na radnom stolu obezbjecluju minimalno vrijeme zamjene, tacno i iz upravljadke jedinice ma5ine pomoeu ma5ine. poreg ovoga ima mogu6nost automitsk'og upravljanja sistemom' Drugi naein je lransportnim programa. oval sisiem-povJzu;e-maSinu sa c-entralnim za automatsku zamjenu paleta su povezivanje ouog si"i"ma sa meausktadistem paleta. sistemi obradni centri u ovom slucaju tipicni podsistemi kod obradnih centara za onragu,ryrT"tl"siijelova' paleta na kojem se zamjena odvija pomo6u dva manipulaciona

ovi sistemi

imaju jedan radni sto sa stezaeem stoti, itijedno duplog manipulacionog stola'

prebacivanje palete iz skladista paleta na obradni centar ilitransportni sistem obavlja se: sa dva maniPulacijska stola sa okretnim manifulacijskim dvostrukim stolom sa uredajum za izmjenu Paleta sa skladi5tem Paleta

\ \

maiine a)U ovom sludaju paleta je dio radnog stola obradne pomocu mehanizma za prebacivanje paleta' lzmjena palete na radnom stolu se obavlja automatski Postupak izmjene palete je sljedeci:

pozavrsetkuobradeobratka,kojisenalazinapaleti,radnistoseprebacujeukrajnilijevipolozaji stezni sistem oslobodi Paletu na manipulacijski sto 1 manipulacijski uredaj prebacuje paleLu s gotovim izratkom gdje se nalazi manipulacijski sto 2 sa sirovcem' prazni radni sto fr"e""n" O""tiifiialn;i pof6-ialvodilica, spreman za prebacivanje na radnisto ma5ine manipulac'rjski uretlaj potisne paletu na radnisto raOni'sto piemjeita ie u sredinu ma5ine i po6inje obrada'

b)U ovom stueajtfuGnno je samo paleta obavlja se kako slijedi:

f"O*

'."Ono

*i"tf,j

za poslu2ivanje' Kod ovog sistema izmjena

nakonobradeobratka(kojegnosipaleta),paletaseoslobodiipotisnenaslobodnomjestookretnog

manipulacijskog dvostrukog stola, na kojem se stegne stepeni, tako da pareta 2 docre u polozaj prema okretni manipuracijsr
4

paleta 2 se s okretnog manipulacijskog dvostrukog stola automatski prebaci na radnisto ma5ine gdje se stegne

zavrsena i podinje obrada. Ovim nadinom mogude je posti6i vrijeme Na taj nadin izmjena palete je -sekundi. Ovaj sistem koristi se i za punjenje skladi5ta paleta. patete tO'Oo 20 oO izmjene

o/'4D5. u koriStenja ilinasumice. Ako nim prolazom 0itada Pored lC jedinicu. Alati se dalje'kori

alata,

alata po

u oper

se po

, jednim okretom skladi5ta ioznaku svih alata i unose ih u

ismje$teni bez , senzorioditaju

prema programu

alata

Automatskom

obratka

koncentracija operabij.a koje se skracenje pomo6nog v\nena -automatiziran rad alatne lnaSin nost obradne ma izmjena alata

se na lzmjenu

o

alata su:

-

-

- adekvatni

vretenu. Osnovne

alata

kodiranje prihvat za --mant skladi5te a

-skladiSte -automatsko detekcija

-

-

numeridko Obradni alata u Do za Kada m

fe

moze broja

skladi5te alata sadrZi kori5tenog ili

duplikate alata,

skladiStu

alata

u

Zeli povecati

bpj

stavi novi alalVb sljedece I nekog alata pa biti: Skladi5te alata landano skladi5te alata kasetno skladiSte alata

Kadl se istro5i

se skine

koji je

svoju funkciju i na njegovo

izmijeniti novlm.

n

L

NIVOI UPRAVLJANJA FPS NajniZi nivo upravljanja (upravljanje na nivou maiine)

NajniZi nivo upravljanja predstavlja raiunarsko upravljanje pojedinim elementarnim jedinicama proizvodnog sistema i izvriava se u realnom vremenu. Dakle, u pitanju je niz posebnih kontrolera.

Upravljanje alatnim maSinama podrazumeva kontroler koji, mada predstavlja najni2i nivo upravljanja FMS, ipak 6esto ima svoju hijerarhijsku organizaciju. Kontroler prima zadalak, a zatim servosistemskivodi alat duZ osa pomeranja 6ime se izvrSava obrada.

Na najniZem nivou upravljanja nalazi se i upravljanje mernim jedinicama, transportnim kolicima i drugim elementarnim jedinicama FMS. Bitna odlika svih kontrolera na najniZem nivou je njihova kompatibilnost tj. komunikacija sa svojim nadredenim nivoom.

Srednji nivo upravljanja Srednji nivo upravljanja podrazumeva upravljanje prvim Sirim celinama, a to su: proizvodna 6elija, eefijaza montaZu, 6el$aza merenje i kontrolu, transportnisistem. ViSi

izavrini nivo upravljanja

Osnovne koncepcije upravljanja FTS su na bazi tzv. direktnog numeridkog upravljanja -DNU (DNC), a kod kompleksnijih sistema se upravljanje povezuje u tzv. lokalnu radunarsku mreZu (LAN - Local AreaNetwork). Direktno numeriiko upravljanje DNU (DNC) podrazumijeva istovremeno ON-LINE centralizovano upravljanje sa vi5e NU ma5ina alatki, sa jednog mjesta, odnosno pomo6u centralnog ra6unarskog sistema.

Osnovnizadaci upravljanja na nivou FPS: 1. Podrudje upravljanja NU programima; 2. Podrudje upravljanja tokom materijala i proizvodnjom 3. Podrudje upravljanja u vezi sa alatom 4. Podrucje izvje5tavanja

nadina istrukture upravljanja na nivou FTM i FTC od;n-4cajasu:" upravljanih funkcija; osnovnih komponenata FfS lmaSina alatki, robota, mjernih ma5ina, AV - kolica itd.); ......':' ' nqgln gruplsanja

- --.QE6,. 1 ,

,,./'/

FTS

\'\)

.r'>--'lt

-FT 6elije; A/\, ^. r uplavljanja FT modulima

I pored velike Sarenilosti postojecih mogu6e je izdvojiti osnovne tipove (strukture): .upravljanje posebnim mikrora6unarom (FTM eventualno FTe) ; .vi5eprocesorske upravljadke strukture (FTC, eventualno FTM); .upravljanje FT 6elijom u lokalnoj raeunarskoj mreZi

ieelijama,@

:W€sffiF

-

Upravljanje posebnim mikroraiunarom Primjenjuje se u slu6aju pove6anih zahtjeva u pogledu upravljanja na nivou FT modula ilieventualno 6elije. Oesto se primjenjuje struktura upravljanja razliditih nivoa: NC, CNC, PLe,... Sema ovakvog sistema je prikazana na slici.

lYt'1,rsr>Clrer

-

ViSeprocesorske upravljadke strukture Primjenjuju se ako @r@@Jll u FTC postoje komponente koje zahtjevaju dvosmjerni prenos podataka (npr. vizuelnisenzoriza prepoznavanje objekata manipulacije kod robota). @ryF€e

i. Radi se o u paralelnom prenosu podataka, adresa ikomandnih signala izmedu praftg$nih komponenata koje su prikljuiene na sabirnicu. Komunikacijom kroz zajednidku sabirnicu upravlja radunar.

t-L-L/.11n1"6i

Upravljanje FT celijom u lokalnoj radunarskoj mreZi Razlikuje se od viSeprocesorske upravljadke strukture u tome Sto upravljadke jedinice pojedinih komponenata (ma$ina, robot, paletnisistem itd.) ne komuniciraju medusobno preko zajednidke memor'rje, ve6 dine nezavisne radunarske sisteme (upravljadki sistem ima multiradunarski karakter a ne multiprocesorski). lnformaciono-upravljadke funkcije u okviru sistema se dijele isto kao kod strukture sa zajednidkom sabirnicom. Ako je medusobna komunikacija u okviru lokalne radunarske mreZe, pojedine upravljadke jedinice NUMA, robota, AV kolica, imaju specijalni komunikacioni modul preko kojeg upravljadka jedinica postaje satelit radunarske mreZe"

SISTEMI FRAKTALNE PROIZVODNJE Fraktalna je organizacija decentralizovani oblik organizacije koju karakteri5u jasno definisani ciljevi kao ivelika autonomija djela, ali i integritet cjeline. NajvaZnija osobina fraktalnog proizvodnog sistema je samoorganizacija, Sto znadi da oni mogu iz abrati svoju metoduza rje6avanje problema ili procesa u kojem se nalaze. Osim samoorganizacije FrPS imaju i druge veoma dobre osobine kao Sto su: samooptimizacija, dinamidnost prilagodbe, autonomnost itd. Pored navedenih znadajki postoji potreba da fraktalni proizvodni sistem funkcionira kao koherentna cjelina. To je postignuto kroz proces sudjelovanja i koordinacije izmedu samih fraktala i podrZano je na svim razinama kako bi se osiguralo uspje$no provodenje zadataka. Cjeline koje su na vi5oj razini odgovorne su za odvijanje procesa koji ne mogu biti izvr5eni na niZim razinama. Taj princip jamii timski rad izmedu fraktala i takoder u izvjesnom smislu osigurava ravnomjernu raspodjelu mogu6nosti i odgovornosti. Svojstva fraktala su: samoslidnost (viSe fraktala sliinih po strukturi, umreZavaju se sistemom komuniciranja u kojem samostalno odreduju vrstu i opseg pristupa podacima) samoorganiziranost (nastajanje i nestajanje fraktala name6u uslovi okoline), samooptimiranost (optimiranje unutarnjih ivanjskih veza ifunkcioniranja fraktala), ciljna usmjerenost (organizirani su i usmjereni odredenim ciljevima), dinamidnost ifleksibilnost (adaptivno prilagodavanje promjenama u okolini). suradnja umjesto konfrontacije svijest o kvaliteti nepostojanje rivalstva unutar poduze6a transparentnost tokova motivacija Kod fraktalne tvornice se radi o usmjerenosti prema zajednidkom miSljenju prema ciljevima proizvodnje ili pruZanju usluga ito od menadZera do radnika. Ciljje da se

ciljevi i metode objedinjuju u pojedinim dijelovima (fraktalima). Temelj koncepta je u poistovje6ivanju ciljeva fraktala sa ciljevima poduze6a.

Rekonfigurabilni proizvodni sistemi (RPS), zasnivaju se kao i fleksibilni (FPS) na modularnom principu gradnje. Pod pojmom modula podrazumijevaju se elementi (segmenti. podskupovi) koji dine homogenu grupu iije karakteristike ne izlaze iz podrudja odredenih kriterijuma proizvodnog sistema i kao takvi obezbjeduju odredeni nivo fleksibilnosti i univerzalnosti sistema, putem jednostavnije i ekonomidnije gradnje. Broj modula koji sadinjavaju odredeni proizvodni sistem moZe biti razlidit, Sto zavisi od tipa i kapaciteta proizvodnje, asortimana proizvoda i njihovih karakteristika itd. Prestankom potrebe za do tada vrSenim operacijama, modul se jednostavno demontira i postavlja drugi na istu maiinu, kojim se obavljaju druge zadane operacije. Po prestanku potrebe za radom ovog modula radi izrade novog proizvoda, Sto podrazumijeva i drugaiije obradne operacije, alate itd., i ovaj se modul mijenja i postavlja drugi (neki od prethodno kori5tenih), koji svojim mogufnostima odgovara trenutnim potrebama proizvodnog procesa. Osnovni aspekt rekonfigurabilnosti bazira na Cinjenici da su izmjenjivi moduli (softverski i hardverski) integrirani, Sto nije sludaj kod fleksibilnih proizvodnih sistema, kod kojih su ma5inski segmenti tj. hardver fiksni (maSine, uredaji). Ekonomski ciljevi rekonfig urabiln ih proizvodnih sistema Ekonomski ciljevi koje su postavili proizvodaeifleksibilnih proizvodnih sistema uzeti su u obzir i kod rekonfigurabilnih proizvodnih sistema, ali osim ovih ciljeva proizvodadi rekonfigurabilnih proizvodnih sistema postavili su jo5 neke dodatne ciljeve. Dodatni

ekonomski ciljevi su: Smanjiti predvideno vrijeme za lansiranje novog sistema, ili rekonfiguraciju postoje6eg, Brza promjena proizvodnje, i brza integracija novih tehnologija i/ ili novih funkcija unutar postoje6eg sistema, Lako prilagodavanje trZi5tu, uz konstantne troikove koriste6ifleksibilan hardver Rekonfigurabilni proizvodni sistemi predstavljaju kompleksna obradna postrojenja zbog svoje strukture, visokog nivoa automatizacije. Karakteristidno za ove sisteme je da imaju dosta visoka investiciona ulaganja ali za razllku od FPS dosta se brzo prilagodavaju trZi5tu. lmaju visoku produktivnost, veliki asortiman proizvoda, te dosta visok stepen iskori5tenja vremena. Zauzimaju relativno male proizvodne povr5ine.

VIRTUALNA TVORNICA Glavni razlozi nastajanja ovog koncepta su,ve6 spomenuti,tehnoloiki napredak i razvoj informacijske tehnologije,te konkurencija,Zelja za smanjenjem tro5kova poslovanja,omogufavanje lak5e specijalizacije,rast intelektualnog kapitala, te razni drugi trendovi na standardnim i virtualnim trZi5tima. Kao rezultat razvoja virtualnog poslovanja dogada se nezaustavljiv proces transformacije tradicionalnih poduze6a.Klasiini oblici poslovnih organizactla ne mogu se boriti s novim uvjetima na trZi5tu,te ne mogu odrZavati dinamiku koje je trZiSte postavilo,pa poduzeca reagiraju sve 6e56e strategijama povezivanja i podjele rizika tako Sto ulaze u kooperativne veze s drugim poduzedima.Ovo dovodi do stalnog smanjenja klasidnih radnika zaposlenih u uredu,a istodobno se pove6ava broj radnika na daljinu.Ovakvi radnici (Telework radnici) mogu sudjelovati u isto vrijeme na viSe zadataka i projekata,te nakon Sto su ispunili svoje aktivnosti odlaze na druge radne zadatke unutar drugih virtualnih poduze6a.Ovakvim se nadinom rada konstantno mijenja i struktura radne snage 5to dovodi do potrebe za dodatnom prilagodbom. Virtualna tvornica jetvornica koja u kooperaciji s vi5e tvornica stvara jedan proces proizvodnje,odnosno to je zajednica desetaka i viSe tvornica ili manjih proizvodnih poduze6a,u kojojje svaki od clanova usmjeren na proizvodnju onog Sto radi najbolje.Sama tvornica odnosno organizacija je distribuirana,dakle u pitanju je virtualna oqganizacija u koju su privremeno ilitrajno povezana klasidna proizvodna poduzeca.

motiv suradnje tvrtki dlanica ukljudenih u takvu je porast fleksibilnosti,inovativnost i sposobnost participiranja u virtualnu organizaciju novim projektima. Virtualna tvornica kombinira optimalno reagiranje i maksimalnu efikasnost kroz optimalno kori5tenje proizvodnih resursa kako bi se zadovoljilizemljopisni ivremenski proizvodnizahtjevi trZiSta. Virtualne tvornice su povezane elektronidkom mreZom koja im omogucujefleksibilno djelovanje ijeftino komuniciranje bez obzira na njihovu lokaciju, olak5avaju6i im izmjenu informacija o stanju narudZbi,raspoloZivosti opreme i rasporeda isporuka.Brza dostupnost informacija o zahtjevima i potrebama kupaca doprinosi smanjenju zaliha,a time i ukupnih troSkova poslovanja,te se ostvaruje bolja komunikacija kao i brZe i udinkovitije zajedni6ko poslovanje.Time se partnerski odnosi produbljuju,a nesporazumi svode na najmanju mogu6u mjeru.Elektronidka mreZa takoder omogu6uje dlanovima virtualne organizacije virtualnu suradnju na dizajnu i razvoju novih proizvoda,gdje se primjenom suvremene tehnologije proizvodni procesi i novi proizvodi prije pokretanja proizvodnje zajednidki ispituju putem simulacije te proizvodnje modela i prototipova.Na taj se nadin,utvrduju6i njihove prednosti i mane, osfuaruju velike u5tede.

e 6 e4,a.1"s , ova/' maJerne se q.a4e pre*3/a-/a 6,uslcrt"d sts/em & -Sma/.a /.,t'uc( /"/' Ve 1/'a(len'{l' z/q tlrze /r,/ ,('/-& u vr€,n1€,ctt , Fru!,, /e /o/r^u Ja se cr/aua TeJ"zrea S.*,/a f 46n", z .?c3

/4oauta R^r/

Pr?tana'

t

/i": se. i:";[r/".o,/nie. ;;r;'," '*'- (L'))r'ili'"duri: ho spc

47' se /2a '/c"' f^1uuoJ -ec /'eotu"i-c"/ ft*1" 'r=7'A"yL "/:;;:o{;: 4"1[;.; i r.-'' z/,c,1'n /JL,h se /r"/"/"n o47?-ka/' osoo""' oJ 17'' / / 'noJ'/ / / obrztJn, sr"lern, g"'/o-

/;/"'"r i"f::'lfl::;f '

"o.

rnt ^oJu/i ' *rnerna/r/r., - // - =/u.,

onE

-7o7or,ski - // t - t/ -" - ,ritr/'aik / ' /' ,rv/ua /

-

tntJ,l/,

,n

a /a

t^.rr,

/a

*r.,7 #{,;;, ;:;:r Obra' r f od/naSna

m9SrftS

,l

/ //

//

/l

,;

::.;::' /

;':,1?

fAZ v//A

/-/ o t''' 7\-'c '

leorn/mex

/-ro -/--"^ 'no"ft,7r;;ri - moJ't/arrti ,y',hc7 f

*

'

.

*flC[t,f//::;ifl"

/

t *'/

/

rre lant"v-e/ns w..^.-

neasxih*

// , = '7 'i hadrrt''" si ':A'/:'ri" -lV"J,tArntPr'oc)f,yn4Jeybr'rNPKsez&so/va/7a'nezav/"s/bn1 d''oe *7' 7"*A TeJu /ronlrTr'r,"fi" 4-, , /',"/.,t/rc7* , ,*.d/"/rt;'l"d"r"l,4ioo' ff -

q/t"

"'

"//-

: ri#"i: :r'ff*;: /*i ::" {t; ";,-

o /rt'A^

;:;:i ;;;;;; :;;r, */: ",r. :;:116 KL:; !,,t: -i =er7'k-7''1"'gn ":,^*f:, ue za't"!' ff::.",;":;;:ff" sa :;;-'-1^o- [i:;' ';'91 /J -e/anlz.^ u"fT ur

*

a