Roman: Metodicki

il"r Redalrcdon'i

rnr

Zaonimir Diklie, prof.

d,r Dragutin

Jurai

Morek,

P',osandle {' i I

Gtravnri redaktor: d,r

Dragutin Rosanthf ,i I

j

METODICKI PRISTUP KNJIZEYNOUMJETNIEKOM TEKSTU

roman PRIRUENU< ZA NASTAVNIKE SRPSKOHRVATSKOG HRVATSKOSRPSKO G JEZTKA U OSNOVNOJ STOII

-

FADIL BUKIC MICO DELIC MILOJKA DESPOT

STEVAN MICIC DRAGUTIN ROSANDIC IVO ZALAF"

i

fJ{)rqnOl-r

l

rlr*;.,1,q urti,ir#{.iftr [Ftil.ft_if$f gt&' -

U,redniilc: Zorko

..-..

-

>VESELIN MASLESAU, SARAJEVO,

19?3.

j

rtI i

&

UMJESTO PREDGOVORA

e8{9}5 AHO Ip6l'lJt-5E0l PAI

Savreme,na metodidka teorija i praksa nastave srpskohrvatskog jezika polazi od stanoviSta da u sredi5te posmatra,nja i proudavanja nastave knjiZevnosti treba stavi,ti knjiZermo djelo. Moderno organDirana nastava afirmina tatrrve metodidke prristr.r,pe intenpretaciji knjiZevnog djela kojima se udenik samoradnjom i nastavnilVeselin Masle5a< ,odluiilo je 'da uz popularnu biblioteilLastavica< pokrene edioiju pod nazivom MetodiEki pristup knji\eunoumjetni0leorL tekstu. tr-'izionomija ove edicije uvjetovana je knjiZevnim rodom, odnosno vrstom. Ona obuhvata sljede6a kola:

a) rom.an, b) pripovijetka, c) lirika,

_rJgts{Ir'

oor,

- .-/.18 -b-t -^- -

d) e)

narodna knjiZevnost: proza (Uii't", basna, pripovijetka, zagonetke, pitalice)' poeziia'-(epska, ep'sko-lirska i lirska pjes'ma)' -liteiarno+ublicistidke vrste (putopis, dnevnik, memoari,

-nePortaZa).

Unutar svakog kola porjavide se viSe svezaka' prema po,trebi i zahtjevinna programa Skolske lektire za osnovteki* SUoot,t. Prv-a sveski kola sadrZi sljede6e uvodne prt'-s{t1n metodi'Ekr' karaktera: teonijsko-metodiikog stove iiitpoi po"irir, metod,ilki yristu_p gpskom dielu, metodt'tki

d,ielu, metodi1ki pristup Literarno'?ubSvaka weska ima i po nekoliko konarstamo. iirclstiSkzm krehrih interpretacija knjiZevnih qi+- (odnosno zbinki aFitt propisagih prbgramom Skolske lektire._ Interp-retir"n"'dleta zastupl.Sena su u programr,rya .lkolske lektire *itr refuublika, i liao autori Fgiloga pojavljuj'u se -poznati:i"eioaiEari i strnrfniaci sa-Eitavog srrpskohrvatskog je;i"t"qg podruAia; tako bva edicija i,ma opcejqgoslavenski zna6aj. uvodni tekstovi D. Rosandica, interpretaciie i metodidki ,pristr.r,pi literarnim djelima afi'rmiraju te-meljna na6ela savremene metodike nastave rada na kniiZevnom tekstu (odnosno lektiri). To su: afi,nrracija Skolske interpret"giig.-koja treba. $a "l poCiv6 na doZivllaino-spoznajnim i knjiZevnoteoretskim

i*tip' aro*ikorl

osnov&ma;

pri,mjena aktivnih metoda u interpretativnotm pro."Jo, kojim treba da se ostvare odretleni odgojni, obiazovni i funkcionalni zadaci. ,b)

Svrha ove metodiCke edicife: interpretiraiu i didaktiEko-meda se obuhvate po'tre,be todiEki prirede za -SkolSke nastavne prakse sva ili 're6irta al"ta iz programd jivljenritr, u biblioteci

lektire za osnovnu Skolu (ob-

>Lastavicau);

zaciji nas'tavnog procesa na nadelima savremenrog metointer,pretaciji knjiZewrlg djgla; didliog j pristrryi ita se-ukaZe na puteve i mogtu6nosti organizacije nastave lektire od III Ao Vfn razreda osnowle Skole; 0

da se, kako na pojedir:rim djelima klasiEnih Skolskih-pisaca, tako i na literarnim ostvarenjima ,lsnji'Zevnosti za djecu, pokaZe kako se motiviranjem i aktiviranjem ndenidkog doZivljaja, usmjeravanjem posmatranja, zapaZanja, analiziranjem Einjenica u knjiZevnoumjetni6koj tvorevini ostvanuju brojni ciljevi i zadaci nastave rada na lorjiZevnom djel,u; da nastava rada na knjiZevnom te'kStu mora da - doZivljaj,nu komponentu, ali, isto tako, ,mora pouvaZi egzaktno Eivati i na savremenom saznajnom pnistupu

usmjerenom i osmi5ljenom; da se ukaZe na sliinosti i razlike u pristtrpu od- knjiZevnour rodu ili vnsti, odnos'no ,knjiZevnoredenom umjetnidtkoj tvorevinri (zavisno od idejno-estetske i strukturalne prirode djela i doZivljajno-spoznajnih mog'u6nosti uienika) Redakciia edicije, odnosno autori prilo,ga nastojali su da se posebna paLnla posveti di,daktii6ko-met'odiEfiodituje pni izboru knjiZevnog gradiva, njegovoj sistema,tizaciji, qpsegu, interrpretaeiji, iabom metodidkih poshrpaka, organizacijii nastawrog p,rocesa, odredivanju ,udenikovog poloZaja ,u nastavi, pri izboru nastarmih metoda i oblika rada<. Isto tako, u uvodnim telrs,tovima i konkretnim interpretacijama vodilo se raduna o sljedecim elementima koje treba uvaZi,ti u ,metodi'6kom pristr.rpu knjiZevninr rodovima, od,nosno vrstauna: osnovne kara'krteristike roda (vrs e), uloga i znadaj tematshog i knjiZewroteoretskog kriterija prilikom planiranja i izvoclenja nastave, mogu6nosti sadrZaja i radnih faza Easa lektire (pripremn a faza, faza interrrpretacije djela, faza razmatranja samostalnih radova utenika, faza motiviranja udenika za Eitanje ngvog djela), mogu6nosti analize zavisno od usmjerenosti interrpretacije (kompozicijska analiza, analiza tematskog i idejnog ustrojstva djela, analiza likova i analiza jezika i s,tila), mognrdnosti metodidkih pristupa u interpretacijri knjiZewrog li,ka (sociolo3ki, psiholo5ki, etiEki), polazi5ta u inrtenpretaciji dramshog djela i literarno-pr.r,bl,icisti6kih wsta te faze interpretativnog procesa.

Prristup interpretaeiji konknetnog knjiZewro$ djela po{iva na sawemenim interpretativnim i metodidkim nadelirna. U interpretativni pioces ukomponirarn je_ metodiEki instrumentarij, koji svojim rje$enjirna (zadaeirna, metodama i oblici.ma rada te dinamiEnom izmjenorn po* stupaka) treba da utide na sawemeniju orgarrizaciju nastalrnog rada, Sto, opet, treba da doprinese racionalizaeiji i intenzifikaciji nastave, funkcionalnoj i svestranoj aktivizaciji uEenika u nastavnom p,rocesu, razvijaniu sposobnosti samostalnog i stvaraladkog rada udenika na knji-

Zewrom tetr<stu. ,'MetodiEki pristr.lrp knjiZevnom :teJsstu< pridaje veliku paZnju osmi3ljavanju savremenih metodidkih postavilMetodidki pr,istup knjiZevnom telrstu< dobro do6i ne samo nastawtiku sqPskohrvatskog jezika u osnovnoj Skoli nego i uditelju, kao i o-nim strudnjaci,ma koji izvode nastavu knjiZev'nosti u

srednjoj

skoli'

fl

l dl ,d{

ili f,l

fit

'fl "li;{

rii

I

mr zuonimir Dikli|

Ii

I ffi ,14'

.,,tt

i

,,.1

'il1

ffi,!

ffi

Dr Dragutin

Rosa,ndid

Metodidke osnove za, interpretaciju epskog djela u osnovnoj Skoli

Dr Dragutin Rosandif, METODICKE OSNOYE

ZA INTERPRETACIJU EPSKOG DJELA u osNovNoJ sror,r PRISTUP

Epsko djelo ima svoje posebnosti koje ga razlikuju od lirike i drame. Lirika izralava proZivljavanja i misli lirskoga subjekta, drama je usmjmena na izraLavanje sukoba koji se oZivotvoruju u postupcima i govoru likova, a epsko djelo prikazuje razvitak karaktera, razvija zaokruZenu p,ri6u o nj,ihovim sudrbinama. Zavisno od nadina prifl
W Srednju epsku formu predrstavlja pripovijetka. O1a donosi vefi bioj likova u duZem vremenskom trajanjtt i vecem broj,u epizoda. Odnosi metlu likovilna sloZendji su nego u rnaloj epskoj formi. Velika etrlrska forma, kojoj pripada roman' obuhva6a r1f;z epizoda i veci broj likova u Sirokom vremenskom i p,rostonnom okvirm. U rornanu se ispreplecu sudbine raziieititt likova, odituju se sloZe:riji odnosi mecl,u nj,irna Sto utjeie na stroZenost njegove kompozicije. METODICKI SISTEM Metod,i|ki, sistem u i'r:,terrpretaciji epskoga djela oslanja se na prirodu epskoga djela i dozivljqin_o-spoznajne mogudnorstf uienika. Pri izgradtivanju metodidEog_ s_istema treba utwditi oba polazi5'ta: prirodu djela i doZivljajno-ppozrajne mogudnosti udenika (inrterese, mogq6nqsti d9Zivljava-nja i spoznavanja, redoslijed procesa).- PdI4-t dj"l" otkriva imterpretaeija oslanjajufi se na telst' htjiZevnoteoretske, knjiZevnopovijesne i estetske kategorije. IstraZivanje doZivljajno-spoznajnih mo'guCnosti ude'nika provodi se razliditim metodama. U suvremenoi metodiei ifinmirana je metoda ankete. Tom se metodom mote u.Stanoviti interes 'uEeniika za odretlenu wstu knjiiZeurostt, za odredenu tematiku i struktunu djela. Pod poj-moq interesa podrazu,mijwa se posebora vrsta emocionalne i spoznajne tez'nie u6enika. Interesi su uvj-etovanr-i stupnieq psihifikog razvbia ufenika, sred,inom u kojoj udenrik Zivi i poticajima za butlenje knrjiZevnih interesa. Istrazivanja posvecena,knj,izevrr-im interesima udenika osnovne ikoie pokazuju da se fabula i postupqi Iikova ru epskom djetu namedu u prvi pI?F- To osobito vrijedi za- uEenike niZih razreda osnovne 5l
VERTIKALAN SLIJED uvaZavajuci dozivljajno-,spo7,llaile - mogu6nouti- rfo nika, nastavn:i se pr,ogram oprgdj{uje- za rel="nofollow">vertikalan $i3"au interpretacije epskih djela- U 1",\Y"'organ[zacijskom sistemu tem6tine kategorije na kojima se zasniva svijet epskoga djela-prisutne su u internxetatirmom p{oradiditim ."rL od 1-8. tarreda, samo se ostvamju .na postupno: izgnatlujg, se fabula oPf., razinama. Isti pojam, u- epskom ;Ed;i naj'prife "zapa1aiu ,ko-stur dogatlaja<< redoslijed,.od: njihov railElaniui! i uoEouoiu zatim di"lJ,r, rettuju prostorne i vremenske komponentg lbivanja. i a"ga?faii. U zawsni,m razredi'ma osnovne Skole pryFle;ilj; ;" analititko-sintetiEki pristup. g svim temeljnim kit6gorijarna epske strukture. HijerarhiEnost pojml taLte u skladu s doZivllajno-spoznajnim mogu6nostima uienika (najprije zapalaiu, zatlm uodavaju .i ra3dlanjuiu -i Ta qliied odituje [;;::* ironoa" "ntaiire i sinteze). Vertikalan poglg|Y' u" ,t linjiZevnoteoretsko'In i spozinajmom Verlikalan slijed interrpretacije erpskoga djela' tj. temeljnih kategorija, ostvaren je u nasta'urrom programu

ovako:

1. razred

Zapa?anie toka dogaitaja (ladnje).. Zaiatanie Ukova, njihovih. osobina i postupaka losirovno - na lztazittm Plmjerima)' Zauzi,manje stava Prema likovima i njihovim postupcima.

2. razrd, glayn-ih dogadlaja' Zatpaianie redoslijeda -Posturpci na uodavanje L likova izgled. U,,fovi i razlike izmeilu lii*oitt^ priirjerima. Sii6nosti kova i njihoviir postupaka J- osnovno, na izrazttim pnimjerima. -St"rr-p"ema

likovima

i

njihovim

posturpcima'

3. razred Zapakanje toka dogaitaja

u vremenskom stijedu' 13

t2

.:.:...

-,......,.,,.,.--,.".........,..""",,"";

Osnoona rnisao (na osnovi uodenih epshih elemenata).

UoEavanje uZih cjelina. Davanje odgovaraj,udih slova zaokruZeni'm cjelinama. Lfuovi: izgfled, postupci i glavne osobine. Stav pnema likovima UoEavanje sredine u kojoj se lik krece i njenog opisa na iztazttim primjeri,ma. O Eemu se govori u pridi. samo osnovno: basna Raztrikovanje basne i bajke i biljke; kratka priEa, glar,me liEnosti - Zivotinje -baika priEa s nestvarnim likovima i dogailajima.

i

gore navedenih

b) OSTALI ELEMENTI Opis (opismi dijelovi i njihovi elementi: vizuelni i auditivni). izgled; povuanost opisa Vrste opisa (oprs lika prirode s prikazivanjenn lika - na najjednosta'rnijim i najizrazitijim primjerima). Dijatog (razgovor lidmosti njegova povezanost s prikazivanjem lika).

-

4. razrd, Tok dogatlaja .u vremenskom slijedu (i na obimnijirn i sloZenijirr tekstovi,ma).

c) JEZT1NOSTILSKA OBILJEZr e, Epitet, onornatopejo, hiperbola, personifikacija.

Uodavanje mjesta i wemena radnje. UoEavanje uZih cjelina i najznaEajnijih trenutaka, na iztazitim primjerima. Davanje odgovaraju6ih naslova zaokruZenim cjelinama u tekstu. njihov izgled, postupci i osobine. UsporeLikovi ilivanje- posturpaka glavnih likova (diji su postupci i osobine izrazito stlprotstavljeni) Uodavanje glawrog lika i ostalih likova. Stav prema

Pojam proze.

d) EPSKE VRSTE Pripouijetka i bajlca [razlike i srodrnosti: svijet stvarnoga (mogu6eg) i svijet nestnrarnog (nemogu6eg) fa,bula, likovi i tematika: u oblasti tematike urkazati na bonbu s nepoznatim prirodniim i druStvenim silama, koja se prikazuje u bajci i zawsava pobjedom dobral. Basna (saieta fabula: Zivotinje, biljke i prirodne pojave u ulozi julaka pri6e: ljudsko iskustvo kao tema i pou[nri karalr,ter basre).

likovima UoEavanje opisa unutra3njeg i vanjskog prostora (enterijeia i bksterijera) prirode i naselja. Razlikovanje govora lica i pi'5dwog pripovijedanja. Predmet pritanja.

6. razred

5. razred

a) NAJZNACAJNIJI ELEMENTI I GLAVNI DIJELOVI Fabula (netrospekcija, glavni i sporedni trenuci; razlikovanje pojmwa fabula i sadrZaj fabula kao elemeurt saddaja) Glauni dijeloui epskog teksta (uvod, podetak radnje, zanllet, najsnaZniji trenrutak whunac, zawsetak

Fabula (rpovezanL rflz dogadtaja, njihov hronoloSki red, glavni trenuci). Gtauru dijeloui epskoga teksta (uvod, glavni dio i zavr$etal<).

Lilc (osobine i postupci na osnovi dogailaja i njihovog toha). Terna (predmet pridanja , Zivotna pojava koja se u djelm prikazuje: ono o 6emu se pripovijeda).

-

rasplet).

-

l5

..;rffifrilm|:..--_.,,.,.

Lilc (osobine :i posttr,pci n? osrtovri gJ"t4tt i sporedttitt i""ttttaka iadnj6, najznadainijih opisa portreta

?.

A) NAJZNACAJNIJI ELEMENTI DIJELOVI

i dijaloga). T;;; (ioeava'nje i

samostalno formul'iranie)' (na osnovi uoienih .i navedenih eposnotsna misao

-,:,*1,T"j:-]r.lfl,1tll: viztrelnihl

. TSifi-YTl; i- t
i:kantrmlt grgiha1lo' : i i-r;ik U.i t1aa,rlovanie i;iffii"sca^vulgariiini, Pored,enle

ii"-i,

barbarizr{ri)',,

-

;

Frovincija-

c) JEZTGKOSTILSKA OBILJEaI* M etofora, alegorija, sirnbol. tlloga gtag:oli i jlagotskih obti,ko (prezenta, aorista, imperativa, poteurcijala) u pripooijedanju i pridjeoa

:

f#;; iTffi";;ii;ft;il-iild'D ry it"a;d""i* oror'ioama; pobjeda pravde

i

ka narod,nn

j]311:"l}

$".p$ i:g?: osiecania iiii"i" rlo""til; -firrXit"*uti't a; tilskl.,lgrt:f,: torr ;kazi.ya,nja, lirski' smjsao), il;"d.it, i ieatnog Polarn fantastiFnog' piesmo

imeni,cc

u

opishsanju.

Jezik lica (posebno sa stanovi5ta njegove uloge u ptknivanju psihid.kih svojs,tava lika).

ilfr"dffi Epslcolirs

GLAVNI

:

d) EPSKE VRSTS -. ,; i13::TJ Epska narodtw.1$sry1 tfab*I,3,'i, rtuT-^:'i1lg podroga ; i;iJ;'niii*i:*?, "'s*pio.qt#i9T Lao'osnovna misao].

I

b) OSTALI ELEMENTI Opis (uodavanje pojedinosti kojima se dodaravaju raznovrsni dulni utisci; opis du3evnog stanja junaka; razlikovanje oblika kazivanja u tekstu; opisiunutarnji mourolog). vanje du5ermog stanja Vrste opisa [opis lika - psihi[ka slika; najznaEaj(eksterijera) i ununije pojedi,nosti: opis vanjskog pojedinotra5njeg (enterijera) prostora - funkcija sti u prikazivanju lika]. Dijalog (uoEavanje njegove konkretne uloge u tekstu).

-

i

.

Fabula (s dramatiEnim i sa snnirenim tokom). Glauni dijeloui epskog teksta ffunkcija uvoda, za,pleta i raspleta, uodavanje preokreta (peripetije)1. Lilc (unutra5nji monolog kao sredstuo slikanja lika uodavanje i razlikovanje od ostalih elemenata strukture djela; psiholo3ka analiza lika: posebna fud
razlikovanJe: pi5deva misao r-kih i out"iifti "femeqrata;odredleni likovi, hd Pftmlel: i *itU koje zastu,paju fiEnosti; ovo p9k?'*i na,najizra?' Litfi ""e"li*tift ;iji*, lj] "aifaf.3e uodljivim plimjerima: Iiterrarnim tekstovima). b) OSTALI ELEMENTI dijelo-vi teks.ta Opis (opisni *;iih;uih'-

;ifi"

razred

d) EPSKE VRSTE Urnjetntilka pripooijetka (pro5iriti pojam dat uV razredu: fabula odjeljak iz Zivotar glawrog

'

2

- Metodlckt prlrtup. . .

naka, psiholoSka kararkterizacija lika, tematika naj[e56e iz stvarnoga Zivota, mala epska forma). Anegdota i erticc (spomenuti kao vrlo saZete epske forme). Ronan (Siroko razvijena fabtrla ili, 6alr, vi5e fabula, brojnost likova i Sirina wemenskog razdoblja u kome se promatraju glavni junaci, nerijetko od roetenja do smrti: svestrano slikanje likova, bogatstvo terna i ideja, velika epska forma).

e) JEZTCNOSTTLSKA OBITJET;A,

Dinamitno i statitno unarativnom i deskriptivnom tekstu (uo.avati uz osronac na sazrranje iz --pojam prethodnih razreda o stilskoj funk.iii gt"g"d il; niee i pridjeva: umjetniEka-funkcija iiri"ridr.os-i

stati6nog)

Humoristidno, ironilno i satiri*no u literarnom stu (osnowre karakterlstike u iezi.dom izrazu,telc_ atmosferi i situaeijama i funkcija ,, t orr,t o*E"r"l. Komitno, tragilno i tr_agikorni&to (u ""t situacijama i

8. raered A) NAJZNACAJNIJI ELEMENTI I GLAVNI DIJELOVI Fabula (razvijena: u romanu i pripovijeci, saZeta u basni i anegdoti uodavanje uz interpretaciju tek-

Realistilno i rotnantilno _:- pojam (,u jezihu, u ka_ fabule i naEinu priliazivanj; temati,ke i li-

pktyr

-

sta).

KOVa).

Glatsni dijelooi epskoga teksta (furrkcija preokreta). Kornpozicija fabule (odnos pojedinih dogadlaja u fabuli, odnos narativnih i ostalih dijelova priEe, gla'rni dijelovi epsko,ga teksta, razliEiti tipovi fabule, njena umjetnid'ka funkcija). Lik [cjelovit vanjski por'tret i unrutra5nji (psiholo5ka slika), opis: uo6avanje svojstava otkrivanjem funkcije raznovrsnih knjiZevnoumjetnidkih elemenata: fabula, opis, dijalog, monolog, unutra5nji monolog, pi5devo obavjeStavanje, jezik djelal. Tema i ideja (tema kao Zivotna pojava prikazana u djelu: ideja kao osnovna misao koja iz djela slijedi: uoEavanje tema i ideja u jednom djelu).

Na osnovi programske strukture moze se uoEiti srijed in_terpretacije, razine na-kojim* ru-*ivanrje i kategorijalni sistem u kojem se kre6e. w"^"reni sistem ozi_ votvoruje se interpretacijom razliditih tiporr" p;;";il telcslova u redovfioj nastavi i izyarurastavnim oblicima rada. u ostvarivlnt,u knj-izey3og dijela p"ogr"-a postavse pi,tanje odnosa $totste "i"dre;"i;;ij. r."iiz"*rii li: tekstova iz Ei,tanke za pojedine i-cii"rr;a nih djela iz,lektire. , ' ' ""rrefu, "a"ui*

b) oSTALI ELEMEMU

tezi integraciji nastlvnog i iz'a,'rrastavnog rada. ro a" r" iirii_ lwno obrazovanje ne ostvaiuje ,"-o Gterprctaeijom ^"ri 'l ti.so od,redena-bnoja

Opis

i

d.ijalog (odmos orpisnih i dijalobkih mJesta pre-

ma ostalim, funkcija i smisao tih mjesta u cjelini djela: opis kao statiEna wijednost u djelu za rezlihu od naracije kao dinamiEne vrijednosti: glavne vnste opisa i njihov smisao). 1E

sudbiarama lmjiZevnih likova).

INTEGRACIJA NASTAVNOG I IZVANNASTAVNOG RADA suwemeno orgardziran nastavni proces

iekstova iz eidar*e smislignom organizacijom udenikove doma6e rektf;. upravo' ;;; problemu suvreme,na metodika nasia"" r."iizJ"iJr-u

eve6uje posebnu paZnju.

n*

r' l9

programskirn se formnrlacijarna lektina definrira kao

u stimulira ,p*.Uin ?ia i"i."p1"tagij."* k6;'i .svestranije gj"t" iz u6enikove

samostalan rad ueeni,t
ffij#;;i";

i

3.

i

nastavniku 'se pruZa mogudmost da korrtrolira i uEenika, da otkriva uii*"fit" s"**ialno Eitanje razvoi svatcniiZermi i sklonosti ;-:ih""" interese, uEemka koga

LEKTIRA U NASTAVNIM PROGRAMIMA

U rel="nofollow">Onijentacionom raqroredu nastawrog gradiva srpskohrvatskqg jezi[
31 sat (mjesedno 3-4 puta) 35 sati (mjesedno 3-4 puta) 18 sati (mjeseEno, 2 puta) 22 sata (mjeseEno 2--3 puta)

Frogram SRH odrettuj,e prosjedan proj djela koja se intenpretiraju na satu lektire: 1. razred: 2-3 djela 2. razred: 2-3 djeh 3. razredz 2-3 djela 4. razred: 2-3 djela Za ogtale ,razrede (V, VI, \III i \IIU) predviita se 8-10 lrnjiZevnih djela iz lel
Budu6idajeleilrposeba'nvidinproaes takodlei morati dopiti t""pi"Tli;;.; "i;i"""i 6e-titcttre name6e se kao poseban ;;;'&;;-il"6":G" tj:-@. U nastavnim proXnitZewrosti. ii oblik nastavn#-;* broj sati za in'terpretaet"d;d";-je-odr6ttenProgram ir"*f*" Bit{ za osnovnu Eii" a:"f a ir doma6e -ov;i;;lektire' siitel-y;tavnih sati za i"aii"i.i. ;il;;b;;aviaa ;b";dri d,oma6e lektire u poiedi'nim razrecu'ma:

.

1. razred: (dva Puta mjeseEno) 2. {azred'i 18 sat! (9"" puta mles{nof 3. nazred: 18 iati (dva puta mjeseEno) .'i4.'n"""ed: 18 sati (dva puta miesedno) l 5. razred: 16 sati 6. razred: 16 sati 7. razred: 14 sati 8. razred: 12 sati

LEKTTRA

I

NASTATfrNI PROCES

IinjiZewra lektira integrirana ie u nastavu knjiZevnosti u svim fazarna Skolovg,nja. To 2maEi da samostalno [itanje beletristiEkih tekstova polinje sustavno od 1. razreda osnovne 5kole. Broj knjiZevnih djela i hastarmih sati prilagodl,uje se dobi u6enika i razvijenosti redor,rne nastave knjiZewrosti. U organizaciji rada ha lekti:ri postavlja se pitanje odnosa obaveznog i fakultati'unog izbora djela'i pisaca. ,If ,metodici nastave ltnjiZewtosti poznato je mi5ljenje koje smatra da je naEelo propisivanja u suprotnosti s irrdividualnim slclonostima udenika. Apsolutiziranjem principa fakultatirmosti (individualnog izbora) ne bi se mogli usmjereno ostvarivati zadaci i ciljevi nastave knjiZewrosti, tj. ne bi se mogle uspostaviti korelacija Skolske interp'retacije knjiZevnog teksta i djela iz 2t

s0

domafelektire.Normativnos.tse{os}lednoprovodiuodsarnostalno rettivaniu broja ?;ii?;dtt di"t? hi; ulgnik iurte'pretiraiu se koiittt" tt"" sati 6ita, broja """t"-iitt lektire' djela iz domafe

h)

raql na lektiri vaZnu- -ulogu ima U organizaciii "uau"it< skole niie izgraden

3.

5.

sidi-

osnovne treb-a poticati njegov interes za i kultuiu Eitanja-Primjenom me-

"Jpr"ri""o il;;:"; t""""i:"fi-;;;k; todearrkete*oz"-'"rrstangvitikojat
;matika nai visel#k"plj -pro.ro'aiti "; na p-o6etku ili na kraiu *of" ,e ditaju. Anketa ^""fteta ptgY.gtu na Skol-tryEgtku Skolske godine. iil;; sadrlaj: i oblik ovakar,' ske godine, mozl-'l*"ii se U pristupnom tekstu u6enici'maprovje: "tJtfl13i: Zelimo anketom ;tffi; ,"o .

ttri

Nakon .rvodnog oujasnienj,a uEenicima ju pitania. 1. Koja knjiZewra djela naj'radiie 6itate: a) iirsks Pjesme q Tomal?-^ ,i, zaPise d1 a"gvnike b) basne

balfe tI) sviedoEanstva novete ! P-isma i) drame ei PutoPise djela koja govore o: lcnjiZevna 2. Najradije Eitam a) PJi*"i* do-eadaiima i likovima odnosima ci

a1

) iru5tvenim (bola' radosti' c) tovjekovim p"o-a"il"vaniima

b-

d) d]Tg;iry Poiavama 9 ei sud6ini dje-ce i omladine

djela koja si protitao za vrijeme ljetnih Praznika NapiSi naslove knjiZewrih djela koja su ti se naivi5e svidjela. Potcrtaj lmjiZevna djela koi+ bi Zelio Eitati u ovoj Slcolskoj godini.l Narodne pjesme II, izbor Narodne pripovijet&e na3ih i drugih nattda, izbor Branko Copi6: Pjesme iz NOB-e Branko Copi6: DoZivljaji Nikoletine Bursa6a DuBan Kosti6: Sutjaska Mihailo Lali6: Izvidnica Slavko Kolar: Breza, pripovijetke, izbor Vladirnir Nazor: Pjesme, izbor Cedomir Minderovtf: Za Tito'rn, izbor Desanka Maksimovi€: Na 16-ti rodendan, izibor Dobriea Cosi6: Dalelco je sunce Mi3ko Kranjec: Pripovijetke, i2bor Rodoljub Colakovi6: Zapisi, izbor Ivo Andri6: I('ula i druge pripovetke, izbor Isak Samokovlija: Nosad Samuel i druge priGe Simo Matavul,j: Pili,penda, Povareta Petar Kodi6: Pripovijetke Dinko Simunovi6: Pripovijetke Ivan S. Tungenjev: Lovdevi zapisi, Prol.iefire vode Malcsim Gopki: Pripovijetke (Makar Cudra) Janko Veselinovi6: Haiduk Stanko Nikolaj Ostrovski: Kako se kalio telirk A,leksandar Beljajev: Amfibija Anton P. Cehov: Kratke priEe Pu5kin-Jesenjin: Pjesme, izbm Drih Maria Remark: Tri rartna druga Diems Kerwrd: Suma gori

i:$#tt#t'S1i"llJ,i1q1'l"$,:fr"tffi?.,t'Hi'13T1il svidjela' o jeme p""rrrr*"' koja'9"-.*t3*-se diela naivi3e lektire'q satu na koj:rn biste dj"#; i"ri"ii .rargoirrati se postavlia-

. .. ljudskom Zivotu

Zivotinjama

Napi51 naslove knjiZevnih

pjesama

"t*-"t".

sarno6e)

o Sholskom Zivotu

i) o prirodi i 4.

SISIEM MOTTVACIJA stem motivacii". talae, stoga

0 o prijateljstvu i ljubavi 's) o odnosu roditelja i djece

:

I

Progpam S,kolske lekti,re BiH za

VIII

razred wrorane Skole: 23

22

Alfons Dode: Pisrna iz moga mlina DZavaharlal Nehru: Pisma I'n'di'ri Ernest Hemiargvej: Starac i nr-ore Nikolaj Gogolj: Revizor Eva Kiri: Marija Kiri S"F Doktor: pLtsto Se=ira. Bartolomejska kabi-

:t 6.

na- @jevojEica sa sedam imena) Pri izboru djela koja bih zelio su ovi radozi:

titati

odluEivali

a) naslov djela

b) , Pisac (doma6i) c) Pisac (st'rani)

d) vrsta djela out*ti iazf,oa (r.r,pozorenje dnrgih Eitalaca) "j Analizom ankete nastarrnik 6e upoznati interese i kniidvni ,iku" ulenika i tako 6e mo6i Predv-idJeti :"_:?t ona knjizevna djela za koja se opredjeljuie naJlelitire -urol uEeni,ta. Izboiu gdenika nastavni,k 6e, -prema rr"ei naioti"UittprlaruZiti i svo-j i?!o{ djgla. {nte3es uEenika,

:

djela'-96u;;;;, ;i moZe biti jedini lrriteiij pri.ilboy pr.qStafkoja di-ela. knjiZeyni ona ,ponuditi treba "i"l*i it;il ;"h"""r.i vrijednosti i -t ojl^ su dostupna niihovirn doiivtj alno-q)oarajnim mogu6nostima'

pro5iriti pojam o knjiZewrim rodovima i vrstama. Spornentrtim kriteriji,ma pridruZuie se kriterij prigodnosti

i

zaviEajnosti.

POTICAJI

Stimuliranje udenika za samostalno ditanje lmiiZev-

nih djela postiZe se na vi5e nadina: 1. Kad nastarmik uvodi udenike u odredeni tematski krug u ditanci, upoznaje ih s knjiZermim djelima iz domade lektire koja ulaze u taj tematski krug. 2. Zadavart;em tearr a za samostalne pismene radove koji su uterneljeni na knjiZevnim sadrZajima nastavnik upoznaje uEenike s lmjiZeurim djelima iz domaGe lektire koja govore o zadanoj temi. 3. U sintetskim prika zima (prikazima teme iti kniizevne vrste) 'u6enici 6e r*ljudivati djela iz domade lektire koja ilustriraju odrectene tematske ili knjiZevnoteo-

4.

retske pojave. I'nteryretirajtr6i tekstove u Eitankama, nastavnik 6e usmjerava,ti udenike na djela i pisce koji se !"Y" sliEnim pojavama itri pri'mjenjuju sli6ne stvarala6ke postupke.

UKLJUCIVANJE LEKTIRE U NASTAVNI PROCES KnjiZewra djela koia su predvidena. za lektiru mogu u hastavrii prodes prema tematskim i knj!r" kriteriju "r.fjrieivati t;;;";iebkim kriterijiria. Prema tematskom u odredene tematdi"l" iz domae" t.Ltite ut ti,tduju se prijale1stva i -atg#. 1.r"rg;; ii*ttatika NOII-", ieml j"""irr","fov:ef< i niegol.intimni svijet ' ' '1' Prerna \"ji ;"";t""retsi
5. Gledanje filma, televizijske ili

kazali5ne predstave

imati motivacijsku ulogu. UEeniei €e poslije gledanja predstave ditati knjiZevna djela koja su ekranizirana ili dralrratizirana (nipr. Breza Sbvka Kolara, DoZivljaji Nikoletine Bunsa6l Branha Copida i dr.). 6. St,uSanje muziEkih djela koja su inspirirana knjiZev, nim tekstom takoder moZe poiluZiti kao poticaj za moZe

Eitanje.

7. Prom,atranje likov'nih ostvarenja koja su inspirirana

knjiZevnim djelima takoder moZe imati motivacij'sk'u ulogu, tj. moZe poisluZiti kao poticaj za Eitanje knjiZevnih djela. 25

SAT LEKTINE Sat lel
djela (Problerna)' sainostalni'fr radova uEenika, a. ilrPute za samostalno ditanje'

Z.

i. ptiL*

U pripremnoi fozi -nastarrnik provjerava spremnost djela. Provjeravanje .ostvaruj e :d.7udenika za (metodom leti"tt"tii.r' lidi,til -etodama Diia1ogkom metodom proEitali svi li ydgnici pro.rjet".ra pitanja) *-ia"ft, -jesu di"l*, u 1aj_vaZnije ;;;il-i Z"f"iii i"1"dz"ije dbgaetaje ton djel3. (t:."riilo""-i-piour.*", j** fi osletilt.Tloy",lkoje asocijacije'

;ft;;;

ko^mina;;-

#"Lit omidan,

satiridan),-

poie'zu:u uz naslov dje}1, pojedine- ePi[rj*":" i mdii-tWitoaom ankete (orijentacione) takoder se

zode i, llkove. provjerava spremnost utenika za inte.rpretaciju diela' Anketom se provjerava uEenikova mo6 "ap??'i": l?Tdjela, sposob*":" odreetenih (,irajvaz*liftl mo-menata iz nekoliko -priNa misli:"i.". togiAi
a) PriPovijedanje kljaste Save, b) opis napu3tene twttave u koju su se 'povukli Srnini roditelji' c)opisljetnogape.jza?a_ZivotEarda5ki}rmalogxadana,

d)

orPi,s

jesenskog PeiYaLa,

2. Simunovi0, u Dugi

Prikazuje: a) pravilan odgoj djeteta' b) ieZnj u za slobodnim i radosnim Zivotom, c) sputavanje liEnosti u njezinim prirodnim pfavima, d) malogradansko shvaEanje Zivota. Ovirn se zada'tkom Zeli provjeriti koje pqobleme uEenici zamje6uju u djelu. Na primjeru Kolarove Breze moZe se_provjeri'ti d" F utenici primjeduju osmovni ton djela,_odnosno smjenjiva'nje i proZimanje komiEnih i tragidnih motiva. 1. U noveli Slarrka Kolara Breza prisutni su: a) samo tragi€ni motivi, b) samo konrniEni motivi' c) isprepli6u se tragiEni i komiEni motivi, 2. Sredina koju Kolar prikazuje u Brezi odi5e: a) vedrinom,

b)

su,morno56u,

c) zaostalo56u, d) ljepotom, e) sirovo5du. Kad udenici pqpu,ne anketne listi6e, objavljuiu se njihovi odgovori, komentiraju se i korigiraiu. Time se otvara mogudnost za prijelaz u dr'ugu fazu nastavnog satr, tj. na analiau problema koji su anketom pokrenuti. Pregledaoanjem ulenikozsih domatih ptsmenih rado' uo (plano va za analiar lika, konrrpozicijskih shema, citata koji 6e posluZiti kao okosnica za ientnu ili stilsku analizu) takocler se utvrduje spremnost udenika za interpre' taeiju djela. Drugu fazu nastavnog sata Eini, intetpretacija (analiza) djela. Redoslije'd interpretativnog procesa, tj. sister,n kategorija u kojem 6e se kretati interpretacija uvjetovan je prvenstvono prirodom djela. Zavisno od usmjerenosti inrterpretacije, odnosno analize, razlikujemo ove tipove: analiza' kompozi,cije (kompoziciiska analiza), analiza tematskog i idejnog ustrojstua diela (ideinotematska analiza), analizo likooa, analiza Jezika i stila. 27

KOMPOZICIJSKA ANALIZA

METODIEKI POSTUPCI

Ako se za polazi5te interpretacije 9z-me..k9mpgzit1" a:efa, erirnijenii 6e se razli6iti postupci koji-6e uEenike rad, tj-. na iamostalno zapaLa' fbf.t6"m ,ri ra-ostalan s9 analizom otkriva Kompozicijskom ;"ktjudivanje. ;i;i iuzaj-amni "gqp ;;ilij" -tua iilaganiau. (frgsram .za pojam ko_mpozicije eifi;i';, udoit.Uij"n" ttazint glavni ailAovi epskoga teksta.) Pojam kompozicije, ima Siroko znadenje. {+ teoretidari knjiZevnosti ritllueuju _'u p.giaT kompozicije: fasistem autoi"f" ai"la, sistem odnoia mectu likovima, je sistem-doFabula oblikovanju u ;;ih ;b;t;,prka -aidl do po6etka-.radnje fabute di6 Uvodni ,i:u1". ;;h;j; t." ,litpoziciiom. Dogaitaj- kojim radnja po6lnje il#; -i"ei"ioi, -

Kompozicijska se analiza sistematski provodi na beletristidkim telistovima (epskim) od tre6eg razreda osnovne skole. u metodidkoj literaturi afirmirani su ovi metodi6ki postupci koji ie primjenjuju u kompozicijskoi analizi. 1. odredtuanje kompozici.ie teksta uz poIno' slike Poznato je mistjenje nekih ,metodi$""? koji tvrde da 6e udenici u irodetnom itaailu kompozitilske analize naiIakSe usvojiti pojam kompozicije na osnovi slike. Promatrajuci sl.iku, tiAeirici 6e uoditi $to 1e u_ prvom.planu t3ikg, a Slo je u drugom planu. Uodavanje-kompozicije podinje na mieim proznim teJrstovima, na b1sni, crtici i anegdoti. Kard ucenici uipoznaju sadrzaj teksta u cjelinir Ptistupa se kompozicijskoj analizi. Prikazuju se rudenicima

radnje Fytiiiiii (radniom), trajni5a t_odki u razvo_ju moZe biti: dogaitaja izlaganju u neadsfijed ir"iiriii.

dGadaja.'U6enici odreelu;u t
a hogaa"al \ojiq tadli? zawsava raspletom. bib t"Unie izmetu iapleia i raspl-eta naziva se razuoiem

kronol65ki, retrospektivan, simultan' osirn dogaelaja epsko djelo uvodi u svoj svijet^ i Jikove koji se lo;avtjujy. g najrazliditijim odnosima. Auton ih oZivotvorujd riaifitim postupcima:. .portretiraniem, komentarom iriiiiom, dtiialo1on\ m,on9logom,suulastilry izraZavania oblici ti Svi (i"i"ro" kometnt\,r o tltcul. koganaliza tome, Prema kompozi6i;e. iastavni elemenrti provod.i se u ii;gsnb1 poygzanosti s analizom Lip*i.i:" [o"". "f.i*po"i.ijska aializa-uvodi pojam kompoziciiske oitsjeEak (segment) teksta g.ko_jem- je.pri:" i;&fi;;.-ij "na1in-prikaiivittiL, jedan nadin konkretiza!r1A; j"a"" pi3Eev J
28

;iili"""i priloli

(ilustrdcije) koje prate razvolnu linijq

29

cttatnt, plan teksta. Na ocnovi predodene slike udenici mogu davati naslove odabranim epizodama. Naslovi se mogu zabiljeZiti na plolu i tako se stvara komrpozieijska shema teksta (plan teksta). Opisani met'odiiki postupci r.lspje5no se ostvaruju uz primjennr un:njetnidkih vrijednih ilustraeija, dijafilmova i tV filmova. Tako se kompozicijska analiza obogaduje likovnom komponen'tom, razvija mo6 zapaLarria, zamiSljanja i predodivanja. 2. Ofuedi,t:anje kompoziciie sttsaraniem plana U prva Eetiri razreda osnovne Skole ppimjenjuje se usmeno- i pismeno oblikovanje plana koji izraaava kompoziciju teksta. Usmeno stvaianje p-lana moZe biti kolekmetodom ustanovljuje se redqsliied tl9iiwro.'Dijaloikom gadanja, tj. kostur dogadanja. Samostalniji -oblik -t43 iredstbvlja individualn-o iz,no$enje plana. Jed,an ufenik iznosi redoslijed dogaelanja, ostali prate njegovo izlaganje, zatim provode korekcije. Za uotavanje kompozicije tefl<sta primjenjruje se usmiereno titanie. UEenici dobivaju zadata[ da ra5dlane tekst na odredene sadrZajne cjeline. SadrZajna se ejelina moZe imenovati. Npr. nPro'nndite u tekstu poEetnu i, zaur*nu releni,eu koie orneduiu opt's lika.< ,Pronadite poEetnu i zaur*nu relenicu diialoga izmedu odredenih likotsa.q nPronadite reEenicu koiom ie najautjen zaplet.a >Pronad,ite poletnu i zaur$nu reEenieu ekspozicije."

Pri stvaranju p,lana primjenjuju se najEe5de ovi postupci: 1. Nastavnik uderricima iznosi usmeno plan teksta, a u[enici za svaku kompozicijsku jedinicu pronalaze poEetnu i zavr5nu reienicu. Tako nastaje citatni pla'n. Iz teksta se ispisuju reEenice koje uokvinrju odreden'u kompozicijsku jedinicu. Prije zapisivanja re6enice se glasno proEitaju. 2. Nastawrjk udenicima iznosi kompoziciisku shem'lr tdksta u kojoj je izostavljen neki bitni element (bitna kompozicijska jedinica). Kad udeniei saslu5aju ili proEizapisanu kompozicijsku shemu, ustanovliuj,u taju na ptoEi koji je -elemen'f izostavl"jen i dopunjuju krnju kor:rrpozi30

eijsku shemu. Dopuna se ostvaruje davanjem naslova izostavljene epizode ili se glasno dita onaj d.io telcsta koji se odnosi na izostavljen element. 3. Nastavnik iznosi udenicima kompozicijsku shemu u kojoj je poremeden redoslijed dogatlaja. Udenici analiziraju ponudlenu shemu i uspostavljaju odgovarajuGi redoslijed koji je zadan tekstom. 4. Nastavnik iznosi udenicima kulminaciju radnje, a uEenici usmeno ili pismeno iznose kompooicijske jedinice koje su prethodile kulminacijskoj to6ki ili koje slijede iza nje. Dio teksta u kojem se ostvaruje kulminacija moZe se interrpretativno proEitati. Time se postiZe i doZivljajna motivacija. Pri stvaranju plana teksta treba afirtnirati samostalan rad utenika. Naime, uEenike treba uvmti u situaoiju da samostalno provode kompozicijsku analizu teksta. Osamostaljivanje uEenika provodi se postupno. Najprije im se pruZaju uzorci, tj. sam nastarmik iznosi plan teksta u eijelosti, zati,rn izrosi samo neke elemente koje uEenici dopunjuju, a u razvijenijoj nastavi uEenici samostalno odrettuju kornpoziciju telcsta. 1. Uieniei kolektirmo ili pojedinadno iznose redoslijed dogaetaja i odreduju naslove svakoj kompozicijskoj jedinici. Odneitivanjem naslova udenici pokazuju stupanj razumijevanja sadrZaja teksta i sposobnost saZeta formuliranja. Naslovi se epizoda obiEno ozna6avaju u 5to kra6im formulacijama (dvo,6lanim, trudlanim ili viSedlanim sintagmama).

2. UEenici dobivaju zadatak da ra36lane tekst na osnovi p'ripovjeda6ke tehnike, tj. da razliEitim simbolima oanade opisne, narati'urre, dijalo5ke, monolo$ke oblike izraZavanja. Za ostvarivanje takva zadatka obidno se primjenjuje r.smjereno tiho Eitanje. Ako je tekst duZi, pr,imjenjuje se grupni oblik rada. Svdka grupa raBdlanjuje odrederri dio teksta. Simboli za ozrralivanje konr,pozieijskih jediniea mogu biti: O (opis), P (pripovijedanje), D (dijalog), M (monolog), PK (piSEev komentar). Simbole uteniei obiljeZavaju lagano olovkom na margini. 3. Udenici odreduj'u faz.e u razvoju radnje, tj. obiljeZavaju epizode koje ulaze u pojedine faze. Odretli3:1

vanje faza provodi se usmeno

ili

pismeno. Radi uspjeSniie i brZe analize organizira se grupni o'blik rada. Jedna grupa odr,eduje zaplet, druga kulminaciju, treca peripetiju, Eetvrta rasplet. 4. Samostalno uoEavanje zakonitosti u komponiranju epskoga djela moZe se prorroditi i na taj naEin da nastavnik predodi u€enicima kompozicijsku shemu djela, a oni obiljeZavaju samo one ko,mpozicijske jedinice koje odreeluju odreclene osobitosti kompozicijskog ustrojstva. Tako im se moZe predo6iti kompozicijska shema MaZuranideva djela Smrt Smail-age Cengi.6o, a oni 6e izdvaja,ti sarro linSke epizode (lirska odstr.rpanja). Na primjeru Kodi6eva Jablana takoiler mogu dobiti zadatak da na osnovi kompozicijske sherne o'drede tzv. statidne elemente u razvoju radnje, tj. retardirajude dionice u razvoju fabule. Na vi5em sturpnjru kompozicijske analize uEenici 6e na osnovi kompozicijske sheme odrettivati karakter fabu,le u sklad,u sa stilskim znadajkama djela (rea,listi6ki oblikovana fabula, romantidno oblikovana fabula, modernistiEki oblikovana fabula). Isto tako otkrivat 6e sistem motivacija u razvijanju radnje, postup,ke autorove u stvaranju zaipleta, kulrninacije i raspleta.

Postoje razlfEi,ti nadini grafidkog obiljeZavanja konnpozicije. Juraj Marek obiljeZava kompoziciju Kovadideva romana U registraturi ovako:

t-

Rrgirtnlun

i Slolovrnir Rrgislnturril

Di.tini3lYo

I

"I E' I

Jud6: nicacvo dbeCanjc pripremr ro o-dlrrak u gnd

Budcnir Priprernr..Tgozbu i gorb.

.rt

Budonic;

o :o

iegon

Leurjne isloriie

a

Lturr

.a

"Luslrililnslcve. istodie l slulcnic u "LustriSimuhi a odh:rl iiscoskog dctintrtii

AntoB-Buk5a u priruEniku za nastavnike uz Eitanku razred osnovne Skole Djefiak u sjeni tsrbe primjenj,uju ovakav postupak u grafiikotrn predoEavanj,r.r kompozicije teksta Pas Polakzz za

IY

Kod 8ro:ovih

1 Polak sa igra s dircom

3. Ctrwtilka pred,,oEitsanle kompozicije Da bi udenioi lak5e pratili tkompozicijsko uotrojstvo epskoga djela, primjenj,uje se metodidki postupak poznat pod imenom grafid{ko predodivanje kqmpozicije. Kretanje fabularnog toka udenici 6e lak5e predoEiti ako im se to grafidki prikaZe. Najjednostavniji oblik grafidkog pred'odivanja fabularnog toka izgleda ovako: kulminacija

l-

€l ekspoeicija

32

-o zaplet

rasplet

Kompozicijska analiza predstavlja samo jedan element knjiZevne interpretacije teksta i ttjesno se povszuje s ostalim tipovima knjiZevne analize (analizom likova, tennatsko-idejnom analizom, jeziEnom i stilskom analizom),

t B,uk5a-Anto6: DjeCak u sjenl rtrbe, knjiga 2a nasta'rnika, Skolska ,knjiga, Zagreb 19?2, 90. 3 - Metodlckt prtstup...

33.

Oblici govomog izra\oaania uezani uz kompoziciisku onalizu Kompozicijska se analiza provodi pismeno ili usmeno. Usmena kornpozicijska analiea provodi se u razliEitim oblieima govorno g izraLavanja. To zu u prvom redu razliditi oblici prepriEavanja. Preprilaaanje je zaokruZeno i povezano usimeno wraZavanje sadrZaja teksta. Pri prerpridavanju teksta ne dol'azi do, izraLaja samo reproduktivna aktivnost. Iznosedi sa{rZaj teksta, uEenik ponovo doZivljava i proZivljava tekst, iztaLava svoj odnos prema tekstu. Prepritavanje sluZi istodobno i razvijanju udeniEke govorne kulture. Bud,u6i da se prerpriEavanje zasniva na doZivljaju i razumijevanju sadrZaja teksta, ono se ostvaruje nakon interpretatirrnog Eitai:lja, emocionalne pauze i objavljivanja doZivljaja. Ako tekst udenici ditaju u sebi, onda se prepridavanje moZe ostvariti tako da uEeniei na6ine pismeni plan, a zatim pristurpaju prepriEavanju.

Vrste preprilauanja Prerna sadrZaju i stupnju detaljizacije sadrZaja prepriEavanje moZe biti: prepritatsanje blisko tekstu (detaljno prepriEavanje), sa\eto preprilaaanie, izborno prepriEat:anje, stoarald,Eko prepridauanie. PrepriEauanje blislco tekstu javlja se kao rezultat sugestiwre mage pjesniEkog teksta. Takav se oblik prepridavanja javlja u niZim razredima osnovne Skole. UEenici te dobi opona5aj'u jezik literarnog predlo5ka. PrepriEavanje blisho tekstu provodi se i u vi5i,m razredima osnovne Skole. Cilj je takva prepriEavanja obogaClvanje uEenikovra rjednika, tj. usvajanje leksika, oblika i konstrukcija koje nudi beletfistidki tekst. Takvu prepridavanju u viSim razredima prethode jezidne i stilistidke analrize. Udenik svjesno usvaja pi5dev jezik. Saleto prepnlaoanje predstavlja teZi oblik govornog iaraZavanja. To je takvo prepridavanje koje trali da se u saZetom ob}iku iznrese konr,pozicija djela, razvoj radnje, sadrZaj epizode., U6enik pronalazi svoje oblike izrasaZeto izZavanja kako bi zadovoljio osnovni zahtjev

-

34

raziti sadrZaj teksta. SaZeto prepriEavanje razvija prvenstveno logidko mi5ljenje i uspje5no se provodi u zavr*nim razredima osnovne Skole. Izborno preprilaoanje ne obtrhvada sadrZaj teksta u cjelini, nego se oslanj4 samo na odabranim epizodama ili situacijama iz djela. Za takvo prerpriEavanje uEenioi odabiru najimpresivnije epizode iz djela i time otkrivaju svoju knjiZevnu senzibilnost. Izborno prepriEavanje moZe biti bUsko telcstu, rnoZe se iznijeti u saZetoj formi, a obilno. se provodi u fazi pripremanja za karakterizaciju lika. Shsaraladko preprtdarsanje ne predstavlja samo reproducimnje sadrZaja teksta, To je prepniEavanje koje unosi dopune i pneoblike teksta. Najobidniji oblik transformacije tetrsta ostvaruje se tako da u6enik mijenja lice pripovjedata, tj. da tekst prida u kojem dnrgom licu, ne u treCem ili prvom, ako je tekst pisan u prvom licu. U takvu se prepriEavanju javlja gramatiEka i stilistidka prerada tekSta. Prepri[avanje se obogaGuje vlastitim komerrrtarom, uEenik urnosi u tekst osobna iskustva i zapaZanja, izniEe surdove o situacijama u djelu. Stvarala6ko prepriEavanje moie se zasnivati na promjeni redoslijeda dogadlanja. Promjenom redoslijeda moZe se izmijeniti emocionalno ustroj'stvo teksta. U organizacij,i stvaralaEkg prepriEayapja provode se ove radnje: a) provod'i se jezilna i stilska analiza teksta, ,b) rtr6enici i:spisuju ili potcrtavaju nove termine i konstrukcije, c) izdvajaj,u rijeEi i konstrukcije koje obavezno moraju ukljuEiti u prepriEavanj,e, d) pnonalaze sinonime za nove i manje poznate rijeEi.

Kad se obave spomenute predradnje, uEenik samostalno prepriEava telsst. U pravilu nastavnik ne prelcida tok prepritavanja. Korekeije i dopune provode se nakon prepriEavanja.

Uz spomenute oblike prepriEavanja beletristiEhog

poznati su jo5 neki ob}ici koji ne @lijeZu iznekriterijima klasifikacije (sadrZaj i stupanj detaljizacije). To su obja*njenja (komentari) koji poEivaju na telasta

senxm

3.

35

tesrets{rim razmatranjima o tekstu. ObjaSnjenjem se definiraj'u odreilene pojave u tekstu toEno, jasno i saZeto. U obj,a5njenjima se pojavljuju stru6ni nazivi i pojmovi. Uttttetnilko preprr'Ea,uanie fiaLi od udenilca da Pronikne u autorovu zamisao i da izraz: podtekst. Za takvo se prE)riEavanje provod,i detaljno raSElanjivanje teksta, a iz sva,t
Najzanimljiviji dib knjiZevne interpnetacije za udenike'predstavlja upravo analiza likova. Pri interpretaciji Iirkova udenici mogu afirmirati svoje stavove i sudove, tj. mog'u razvijati kritidko mi5ljenje. likovi u knjiZ_evnim djelima oZivotvoruju pi56eve poglede na svijet, i{"jna opledjeljemja i stavove. Zat'o se"interpretacija lika provodi :u tijesnoj ,povezanosti s idejno-tematskim ustrojstvorn djela. U metodici nastave knjiZevnosti afirmirani su razIiEiti pr,isfupi u intenpretaeiji knjiZevnog Uka. Zavisno od'stnilkturd lika mogu se:afirmirati ovi pristurpi: socioloilki, psthotoilki, etiEki, fi,lozofski, pot:iiesni. Sociolo$ki pristup,odretluje socijalnu pripadnost lika, njegoytl !ocijahu motiviranost, psiholo5ki pri,stup istlaZuje afekti_rnai, intetetrtu4ld' i voljni Livot lika, etidki odretluje stav lika prema 'svijetu, odnos prgma sredini, filozofski Plistup btLriv'a filozofqki nazor -Iikova; a' povijesni p1$ttp_-istraZuje povijesnu uvjetovanost lika. Interpretacija lika ne moZe se kretati na svirm spomenutim raZinama U oSlloVno3kolskoj nastavi knjiZe'rnosti. Razine interpretacije na: znaEene su u progranrs,koj struktutti. ' U inrterpretaciji knjiZevnog lika dolaze do izraZaja dva temleljna :pristupa. Interpretacija otkriya znadajke lika u 'od,ngsu prema okoh.n..^i u kojoj se lik ostvaruje, 36

tj. : promatna lik u kontekst'u djela. 'Metlutim, interpre, taeija prati razvojnm linij.u lika i sredstva kojima stvara-

lac kreira lik.

REDOSLIJED POSTUPAKA P,ostoj,i utwden red,oslijed postupaka u'irrr"npr"taciji lika. Udenici najprije konstatiraju koji htovi u {jelu postoje. IzraZa'oaj,u svoj odnos prema ttm likovima (izraZavaju svoj,e simpatije ili antipatije, woja zapa*a,nja g li'ku). Time je zapravo provedena prya razdioba:likova prema k'riteriju svidanja. Taj se kriterij u Skolskoj interpretac,iji mora af,innirati jer se talro dobiva uvid u udenikov spontani doZivljaj knjiZewrog lika. Razvrstavanje likova u djehr provodi se i prerna drtrgim objektivnijim kriterijirna: prema mjestu i vaZnosti u stnrkturi djela, prema socijalnim kriterijima, prema povijesnim kri,terijima, prema stilskim kriterijima. Prema mjestu i vaZnosti u strukturi djela likovi mogu brtri glauni i sporedni (protagonisti i antagonisti). Prema socijalnim kriterijima likovi se svrstavaj,u u odredenb soeija'lne kategorije: seljaci, radnici, graetanski sloj, feudalci. Sooijalna se diferencijacija likova moZe joS suptilnije odredivati uvodenjem profesija. Povijesni se kriterij primjeurjuje u onim sludajevin:na kad su likovi povijesna liea. Prema stilsilr'im kriterijima likovi se fazvrstavaju u nekolifl
sobno se ispreple6u i dopunjuj,u. . Kad uleniei odrede likove u djelu i izreze svoj odnos prema'njima, poEinje dnrga f.utn analiza lika. Ana' lizi prethode ove predradnje: 1. UEenici navode epizode u koji,ma'se' liik'pojavljuje. Pri toune se mogn sluZiti tekstom, kompozicijskim shema.ma i vlastitim zabilje3kama.- Epizode se iznose . onirm redom kako se u djelu javlj,aju. Nasl,ove erpizo'da :

uEenici.samiodredtuju.

'

:''

razvoJnru {+iio lt:S; iahesenih epizoda'prate' -likd. liniju lika .rnoZe Razvoj-ng razvoj ;j. "*ri""S"ji jedair u6enik, a ako -je- rije6 9 sloZenijoi razihti:"ti voitioj linijri, angaZira se ve6i-Ufqi uEerdka' B. Udo"a"j" sL'sistJm odnosa medu likovima u djelu. _.Analiza obiEno poCinje razgovorom. RazgoYgT o liku vodi-uolavanju kara,lcteriitit
2; -, Na osnovi

.i,;; se pitanjl (probleqska pitania).koia -.j"r&it' oago.'of 'iiiz" 'pti*i"":"i" u j{noJ reEenici. Postavliaju se razviien odg.ov_'Tl itrkd froblemsla pitanj-a koj-a _tr11e Np"., u. interpretacrJl udenii
tj.

fifi fft #,:2; i*lui !:i',"'nT,,:,ffi:T'l#f;r'; -udenik #iiili na sopgziyati pitanje 6vo na U

oagp.rotnr

.se -6e 'i nejeduealkost, na (druStvenu 'poloZaj -nel?ravdu klase)' radniEke d,likoholizarn, na s*j. lctg-gvor ---Fil*je se moZe p'ostaviti tako da uz teksta). Npr.: citat (odgovor s oitiranjem "avodi qtu Srrwr.t-age.Cengi6a o.tkrhtate u nie"6""il Eiii yiriktrrnu goou pryyrn rn;'rclpgu? Potikiijepite svoju tvndniu stihovima! ---'-iJt"rrtci 6e konstatirati da je Smail-aga ohol, samouvjeren i ironiEan. Svoju tvrdl!'u potkrijepit 6e cita'ttrm: rKo da strePi mrki rnrEe : S Ptaninskoga gladna m'i5a'< , -pitr*je koje tra1i odgovor s citatom ukljg6uje_u 1astarrni- pi i.o i metodu rida na tekstu. Motivira u6enrfltka u tekstu koie q.tLti; ;;#stalno zapa1anie pojedinrostisposobnosti zapat'ania n'azviiiniegr,lika. f*tr,toi"" ""i"- *zvija knjiZevnu lenzibilnost i samostalnost :u "Ei*il. -spomenUtih prosudlivanju. ',. posturpaka u _interpretaciji lika, Osim jbS postupci: Eitg,nie. telcsta s komentntom" ovi prorncrde se izraEaiio t4tanie, drama,tt6aciia, C"fiatlnnie,iiii"r"i tpo ulogom,al samostnlno obiafniatsanie' nie '"-'= EitaniZ t"lrtto s komentnron, primjeniuje se zato da o bi uEenici mo'gu samostatrno lzrazila svoja zapaaania odredenim pojivarna u telcstu. Obidno se uzima kra6i tekst koji jl karakter;istiEarn za karakter lika (mole to

q-i:ai;e

*oiin"

biti jedna reEenica hoju lik izgovara, liraGi dijalog, rrlonolog, pi$Eev komentar ili opis lika). Tekst se glasno Eita, a zatim ulenik iznosi Sto je saznao o liku. ZapaLarrje se

dopunjruje i po potrebi korigira. U sloZenijim situacijama ovaj 'postupak izvodi sam nastarrnik, tj. dita tekst i daje komentar. I(omenrtar se odnosi na karakter,istike lika, na autorov stav prema liku, na stvaraladki postupak kojim je lik u odredlenoj situaoiji ostvaren, na govo,r lika. Usrnjereno Eitanje fta1i od u6enika da samostalno uodi problem u tekstu. Nastavnik odreetuje koji 6e se teftrst u,smjereno 6it/ati i koji 6e se problem u njemu istraZivati. Zadatak se obidno formulira ovako: Prolitajte u sebi tekst koji poEinje reEenicom (nastarmik nav,odi podetnu redenicu) i zaor\atsa (navodi se i zavr5na reEenica) i, zapiiite: koju ste karaktenstiku lika zapazili, koje gouor"ne karakteristike zapa\ate, 5to lik pro2ialjaoa, kako se odnosi prema drugim likouima, koji stao prema srsijetu izraZaaa. Kad u[enici zabiljeZe problem koji su u,obi'li, ditaju glasno svoje zapaLanje, ostali u6enici usporettuju svoje zaphanje s objavljenim zapatanjem. Time se otvara mogu€nost za ko,nfroarrtiranje stavova i izazivanje polernidkih situacija. U onganizaciji usmjerena Eitanja moZe se prirmijeniti i gru'pni oblik rada. Izrahajno (interpretatiuno) [itanje proznoga teksta

predstavlja stvaraladki pristup tekstu. Od uEenika se ttaii da prenese autorov s,tav prema liku, da predo6i sihraeiju u kojoj se I'ik nalazi, da izran duiermo stanje lika (bol, srrlibu, ushidenje, prijekor). Interpretatirnro proditati tekst zmati otkriti karakterne osobiore lika, izraziti ar,r,torov stav prema'liku, prenijeti na slu5aoca osnovnri ernoiiorxalni ton telnsta. Takvo Eitanje temelji se na logidkoj i emooionalnoj izraLajrw,sti i postiZe se afirmaeijom vrednota govorenog jezika. Interpretatiqno ditanje moZe se organiaruti nako'n detaljne analize teksta, kako bi udenrik mogao izraziti ono Sto je spozrlao. U interpre,tatirmo &rtanje proznoga te'lcsta u6enici se uvode razlidltim tipovima stvaralafkih zadataka. Uz beletristitki (prozni) tekst uteniei obiljeZavaju Sto treba izraafti (koji osjedaj), Sto trepa .predoEiti, kojim 6e ternponn tekst 6itati, hako ga intonirati, na kojem registru, kakvim timbrom. 39

38

**il{rrililililtqfMlfiry

Citanje po uloga;:nn i drama,tizacija teksta pre'dstavposeban oblik rada na tekstu. Citanje po uloganna prethodi dramatrlzaciji. To je takav metodiEki postupak u kojem uienici intenpretativno Eitaju dija.lodke ili monolo$ke dionice u tekstu i tako intimnije i dublje doZivljavaju knjriZevni lik. Dramatincija telcsta ima vaZnu ulogu u razvijanju udenikovih stvaraladlrih mogucnosti u pristupu knjiZevnom likiu. Novija metodiEka literatura pridaje dramatizacijri velik znadaj. Me,todiEar Viktor Jurkovi6 istide ove wijednmti dramatizacije kao rnetodi6kog postupka u nJastavi knjiZevnosti: rZnaEaj drarnatizacije je ogroman. Ona se - ako ostvamje sistematski i dosljed,no pri;d,onoai sticanju navika uspjeSnog i okretnijeg-izraLajnog ditanja i usmenog iztaLavanja: ona upotpunjuje i obogaduje ; djeEji govorni tzral,ai, stvara kod ulenika osje6aj slobode u izraZavanju, pomaZe ostvarenju raznih emocija, obogaCuje uEenillovu ma5tu, razvija qgosobnost za gl,umu i dr. PovuEene udenike oslobaila u izvjesnoj mjeni treme, pridonosi njihorm ve6em aktiviranjru u nastarrnom procesu. Osim toga dramatizacijom se postiZe westranije i dublje ulaZenje u logiati smisao djela, u njegovu umjetniElru ljepotu. Dramatizacija omoguduje potpun'ije uZivljavanj,e u situaoije, omogu6uje bolje shva6anje karaktera pojedinih likova u djel'u. Uop6e, njome se pos,tiZe ijr,tenzivniji doZivljaj odredenog sadrtaja i snaZniji razvoj intelektualnih i stvaraladkih sposobnosti udenri,ka.<8 Dramatizaeija slijedi nakon interrpretacije teksta. Ostvaruje se u nekoliko faza. U prvoj se fazi odredlujiu uloge i teilcst se 6ita po ulogarna. Drtu,gu fazu dini dra4atizirarni nazgovor. Udenici poku3avaju. bez . orslonca .u tekstu izraziti odredenu si'tr.laciju. Zavr5nm fant predstavlja. tw. potpuqa dramatizacija. Na tom stupnjru ulenici kreiraju odredleni lik.

ljaju

t Vriktor Ju,rkovi6:

Dromatizacija teksta

skpg lezika, Knj,iZevne lslctl,ra Beogtad, strr. 10& 40

u

nastaoi matertn-

u osnovnoJ llcoll, Mlado

pokolenfe,

Sarnostalno obja|njauanje lika javlja se kao nezu'ltat odredenih predradnS'i na tekstu. UEenik moZe samostalno objainjavati postupke likova u odreclenim situacijama, objaSnjavati motive njihova djetrovanja, medusobne odnose likova, njihov govgr, ideje koje zastupaju. Takva saoraostalna obja5njavanja mogu biti saZeta, 1! oblilcu teza it'i u razvijenijoj formi. Prije usmenog objaSnjavanja u6enik m'oZe obaviti pismeme predradnje. Te"se pismene predradnje izvode razliEitim postrupc.ima. Na nekoliko primjera pokazat 6emo kako u6enik priprema usmeno objaSnj avanje likova. 1. U Kolarovoj Brezi prikazan je lik Janidine sVekrve. UEenik 6e dobi,ti zadatak da objasni kako se taj Zenrski lik pona5a u sceni JaniEina u,miranja. Dobirt 6e nastavni listid u oblikm tabele hoju treba popuniti, zatim u$neno izloLiti, tj. objasniti postupak i rezultat rada. Tabela sadrZi ove elernente:

Scena: Jarddino

umi'ra,nje

u

zagu3U,i.voi, rel="nofollow">srurnornoj sobi<.

Tekst: - Gde Je sveCa? Gde je sveta, za pet ran boZjih? Samo da narm ne vumre bez sve[e!... Bu nas dragi Bog. TI,p

ka,ra,lsteni- a) opis

zacije:

b) d,ija.Iog c) monolog d) na,racdja

Iik je

Dolivljajno

a)

stanje }ika:

b) proZivljava strah'

uzbuden

c) obuzima ga oEaj

d) srri,reno p:oorratra zbivanja

Lik ,i,zraZava a) strah pred boZjorr.r'kaznqrn wiJet: b) ne.prizna kr56anski nazor a) reEenica je smirena Govor lirha: b)'relenica je ustreptala

pogled nra

c) telnst j'e i.zgovoren ,ravinomierno d) t€flest je izgovoren tr gradaeiJl 41

Jsi6na prdpaddrost lika:

a) liik govori lcr.i'iZemirn Jeai;kom b) Ltk govod dijalektom (Stokavskirn,

kajkavskim, Eakavskim)

Kad udenik pgpun'i tabelu, tj. odabere rje$enje, modi dati ovakvo obja$njenje: U sceni Janitina umbanjo pojaoljuje se njenno $)ekraa Jaga. Onn izgoaara ot;e reEenice (ulenik 6e citirati tekst). Pisoc je u pnkanuanju te situacije pnrnijenio monoloiki oblik izra*atsanJa. Tako neposredno izra\aaa Jagino prohioljaoanje straha i oEaja. Obuzima te strah pred boEjom lcaznorn. Ona otkriua lcr5Canslci nazor no wijet. Tekst je agoooren ustreptalo, u, gradaciji. Ltk goomi kajkaoskim dijalektom. Time je postignuta realistilka learakterlzacija lika. 2. Priprennanje udeniha za samostalno obiaSurjavanje lika moZe se ostvariti ovakvi,m tupom zadatka. Najprije se iz'nosi teza koj'u treba potkrijepiti citatoh, I zabtm iznijeti vlastiti komentar. 6e ,trsmeno

Starl, Vuiailin

Tera:

ie

herolski lik.

Argitrnnentaolla:r{ad;"ffTlr;T:ffi ,iz'zcouara

Ne budtte srca udaoilko, No budtte srca tuno,Ekoga! Ne odalte drwgo nt teihwgo...(

U priaor,tr okrutnog muEenja Turciana odgovara: -Ne lud,u,ite, Turci LiieoUani! Kad ne kozah za te hitre nage Koiena su konima utlecale! I ne rrcazah m iurw.tke ruke Koierw su lcoplid prelamnle ' I na gole sab$e ud,ariile! Ja ne kazah za lalliioe oli Roie su rtue tu. zla nansoillle .

Osim izravne karalrterizac'ije lika, postoji L tat, po" sredna karaktenizacija. Likovi se kreeu u odredlenom amrbijentu. Kao sredstvo u karakterizaciji lika qq4c primjerrjuje opis peizaa,a, interijera i eksterijera. Opit trh* bijenia-moie pixiuZlti kao gt
I

STILSKA ANALIZA

Interpretacija lika neodvojiva je od -jez;i6ne i stilshe interrpreticije teksta. Zbo'g toga se u cjelovitoj interprer taoiji lika fro,r'odi i tav. govorna interrpretacija. Pq -qo: wrnoj inteipretaciji lika uzima se u obzir: leksika, obl:ici, sintaitilko ustroisloo relentce; zna\enie ryelt' .i - izrazo, inpresitsna i ekipreshtna strana gooord. _Leksilkom se *"tiro*t moZe trsta'noviti socijalna pripadnost lika, Gla!ienalazi' se kojgm stanje q doZivljajno kd.tura, t;; il""" stnrrlstura riiedi- i izrzza pokazuje odredena stanja u kojima se lik nalazi. 11o zma[i da qe Prn_$ovgryoj interpretaciji te}sta afirmira lingvistiCfrg.s.tltistieki- pristup' iezik se pro-atra ka;o sredstvo umjetni[kog. oblikovanja trika. U tom se tipu anslize morajU uvlZalati mogudnosti ,rt.*ik", tj. s'tupinj niihove lingvistidkg tioul,ture. Svaka se jezi[na pojava u beletristiEhom teksbg pnrmatra u fulirciji izriiavanja anr,torovih pogleda na svijet, niegovih estetskih p,onrka. Prema tome, lingvistiEko*tilistiEka funterpretacija-knjiZe'rnog lika stoii u tij,esnoj poverzanost'i s idejnr,mn interpretaaijom

:

Gledajuti

s

Gleilajuti iloUe na drumooe

Nakon

ja5njeqie 42

IDEJNO-TSMATSKA ANALTZ A

nalorfie planlne

*r*",flt#i"i:#'il#f,T:;

Vtrt'adifunova pona.Sarnja.

komentar, tr. ob-

. Ii

Idejno-tematska interrpretacija otkniva zivotne p9lave le au'tor zaoktrrpljen i autorov stav preanq wijetu. pro,*iodlenju idejno.-tema'tske interpretacije telcsta tre-

,tr,ojima

d3

ba postupno u6e'nike uvoditi u doZivl.javanje i raztrmijevanje teme. Najprije :odreduju o kojoj je Zivotnoj pojavi rijeE, a zatim prate njezinu konkretizaciju u prikazima sihracija u djelu, u.postupcima:i stavovima lilaova. Interpretacija je sloZen pnoces u kojem se smjenjuju radiEiti aspekti knjiZewre urnjetnine' Svi opisani ti,povi analize slijevaju se u jed,instven proces osmi5ljavanja unnjetnidkog djela U analitidkoj se fazi sata lektire otvaraju i analiziraju temelj,ni probl,emi djela, usvajaju se postryci interpretacije i stjebu sposob,nosti za samtostalno ttrmadenje knjiZevnih pojava. U treAoj tazi nastawrog sata razmatraju se samostalni radovi udenika [<'oje su pripremtili za sat ldlrtire. Navest 6emo najpoznatije oblike samostailnih pismenih" i usmenih radova u[enika koji se povezuju uz ditanje djela iz doma6e lelrtire. To su: ptran kompozicije djela u eietini, plan kornpozicije o'dredenih epizoda, plan kompozicije odredenih faza u razuoju radnje, plan za karakterizaetju lika, plan z& komparatiunu analizu lika (paralela), prijedlog teza za tematsku i idejnu tnterpretaciju djela, onjedlog pitanja za annlizu, popis leksiEkih jediniea koje 6e posluliti u goDarnoj karakterizaciji lika, ispisiuanje i obja|njauanje ,stilema, tekst scerwnja za odredene epizode u djelu, pnprema izraZajnog Eitanja odredenih epizoda, karakterizacija lika koin 6e biti ,ohitsljen u dramati.z,aciji, saheta infonnaaja o piscu, rlsrnena ili pismena recenzija o djelu, plan za usporediaanie knii\eonog diela i' njegotte filmske. realizacije, samostalna . interpretaciia

djelo pro6ital,i moZe zatraLiti da kaZu Sto ih je najvi3e uzbudilo pri ditanju toga djela i za5to bi preponrdili drugima da ga proditaju. Tako smo naznaEili put kojim se krede od prvog susrreta s djeilom do prisvajanja njegovih wijednosti. To je zanimljiv, uzbr,r;dljiv i uvij'ek nov istraZivaEki napor koji nam omogu6uje dublje spoznavanje umjetmosti i Zivota.

epizode,samostalnainterpretacijaIikaisl. U toj f.azt nastarrnog sata do punog izraLaia dolaze najrazliEitije stvara'ladke mqgudnpsti u6enika. Ona sluZi istovremeno i za sreitivanje rentltata do kojih se do5lo u interpretativnom procesu, za izvodenje generalizacija. U teturtoj, zawsuroj fea. nastavnog: 3ata, nastavnik mcvti,vira uienike za ditanje novoga djela. Upoznaje ih s knjigom, daje osnovne 'obavijesti, o ,autorm. Da bi probtrdi,o iruteres za djelo, . moZe prepriEati .naj'uzbtdljiviju scenu. itri je interpretativno'pno,€itatl Od udenika koji su 44

45

Mi6o Deli6

Danijel Defo: ROBINZON ISRUSO

Mi6o Deli6

DANIJEL DEFO; ROBINZON KRUSO PLAN PRIPREMANJA Svijet rornana Robinzon Knrso i djetinjstvo okrenuto Iiterat'uni stolje6ima su se razumijevali i urspostavlj,ali najpr,isniji dodir. Interes za nj ne iSEezava ni kod savremenog djeteta, koje u njemur jo5 uvijeh nalazi duhovno zadovoljstvo i privladnost. Kao i sve literarne tvorevine i ovaj rornan izgraclen je na zakonitostima literarnog stvarala5tva. Ulazak u poetiku romana ostvari,6emo Skotsfl
anailitidkog nazma,tranja pust'olovnog romana. Istidemo potrebu i znadaj nastavnrikovog pripremanja za Sto uspje5nije ostvarenje susreta izmedu djeteta-6itaoca i romana. Ono je temeljito i komptetno. Plan za provoeleurje interpretacije o'biuhvati6e: 1. stru'Eno sadrZajno p,nipremanje nastavnika: - djela bez abzira na prethodna ditanja, a) ditanje b) inform,iranje o podacima izvan tekstualne datosti djela:

-

bio-b'ibliografija,

!

knjiZevna kritika o romanu,

vrsta

nomana;

c) provottenje analize:

4

kompQziciarta stru,ktura,

l,ik Robinzona,

- Metodt6kt prlstup.. .

49

glavni

lik i

spor'edni likov'i (medusobni od-

- nosi), tematsko-idejna osnova, - jezi€nostilske osobine; pnipremru nastarrnika: 2. stnldno-metodidku najava lektire i zadavanje zadataka za rie- Savanje u toku di,tanja' odreitivanje opsega i du'bine informacija - uEenieima pod 1. b), T pra6eurje. udeS,id]
- dk, povremena kon:rsutrtacija s nastawriho'm. se za ka,tegorijalni pristup u totaliitetu smo OdluEili vode6i rabuna o mogu@nostima pripremanja i analiae djela na Easovima doma6e lektire.

BIO-BIBLIOGRAFIJA

biografije izdvajamo satno nekoliko Trnakoji zu mogli_ neposr4"q ili posredno urtircah na formiranje njegovitr gled,i3ta i na6i se na stranicama djel6 3t'o ih je naPisao. Danijel Defo (,isfravnije: Denijel Difou, eqgl. -Daniel Defoe, tOOOt-t?3l)- svoj Zivotr:ri vijek proZivio je vrlo dinamrifno. Mesarev sin ne htjede biti sver5tenifi
Iz

pi1$deve

flajnrijih- trenutaka

samim. sobom, okofliorom, stijom, crkvom, skrivanje

politifkim protivnicima,, dina-

i

UieZanSe, zatv-or, 1rurstolovine,

stalni su pratiooi pisca u Zivotu. U poodmakloj Zi'rotnoj dobi (u Sezdesetoj godini) 'uspjeh je ko-

sinbmaitv 50

nadno doSao i to u knj,iZevnosti kad je napisao romatl Robi,nzon Kmso (1719). Potpuni naslov nomana glasi: Zivot i Eurdne nevitlene pustolo'vine Robinzona Krusoa, monnara iz Jorka (The Life and Strange Surprising Adventures of Robinson Cnrrsoe, of York, Mariner). Roman je steka'o dotle nezapam6enu slavu koja je posta'la trajna. JoS iste godine iza5rlo je Sest izdanja. A'utor se dao zavesti pa je suvi'5no dopisao drugi ('Eutovarnje Rohinzona u Ki'nru i Sibir) i tredi (moralno r,azmatnanje o prvom dij,elu). Mettrutim, dodaoi nisu b,irli na razini prvoga dijela

pa su izostavljani u kasnijim izdanjima. Vrijednost nomana, dalkle, 6ini nrjegov prvi drio. U jednom trenrutku poraza, poniZenjLi osircvma5enja, Defo je postao prrofesionalni novinar. Casopis Pregled (The Review), 5to ga je on uredivao i punio mu stranice svojim dlancima, i,mao je znaEajnu ulognr u kasnijqj fizionomiji enrgileskih dnevnih i nedjeljnih listova. Casopis je podeo izlanti 1704. i d,oZivio je devet godi5ta. U vrijeme drusar,adnje u Pregledm Defo je izgradio svoj stil ga6iji od 'stila svoga vremena. Pisao je govomim -jezikom iznoseCi uvijek orbiinog tovjeka, narativno, zanimljivo - razvudenosti i nove podatke, racionalno, realistidki, bz lddenosti (manir epohe). Stilsko-iztalaine osobine Defoa, nov-funara, odrazile stl se u R'obinzonu Krusou u: pripovljedanju na nadin ka[
U

OGLEDALU KNJIZEWIE KRITIKE IZDANJA DJELA

I

OSOBITOSTI

KnjiZevna kri,tika o romanu Robineon Krtrso je

iscrrpna, a polem:idki stavovri o njemu kre6u se od afirmiralu6ih do negiraj'u6ih. Ograniidava,mo se na gledi5ta o 51

djelu kao lektiri mladih ditalaca i onim njqgovim slojevima ko,ji su do'kudivi i obuhvatljivi intelektom, em'ocijom i ma3tom uEenikovom. Prelistava'mo stranice kritike i izdvajam,o nekoliko njezi'nih stavova: >Bududi da su nam apsolutno potrebne knjige, ima jedna koja, po mom miFljenju, pruLa najizvrsniju rasprav,u o prirrordnorn vaspitanj,u. Tu 6e knjigu najpre proditati moj Emil . . . njena 6e nam leilrtira pruZati zadovoljstvo. . . . To je Robinzon Knrso. Ho6u da mu se vrti u glavri di'tajrudi ga . . . da drZi sam sebe za drugoga Rob,inzona, da zamri3lja sebe Obra6amro paZnju na stav Rusoa, izvanrednog pozna-

vaoca

djetje prsih'ologije' p'rema romanu: treba ga obavemto ditati,

- sadrZaj mu je pouiaor jer je Zivotno uvjerljiv, rcnrija madtu. -Istiiem'o tre6u odre'dnicu: pobudivanje i razvijanje

ma5te. To je upori5te romana promatrano u relaciji oddjelo i na njega urpunosa dvanaestrogodri3njri utenik 6uje vedi,na kri,tridara i pedagoga- koji su se njime bavili. >Koliko je malih pustolova za,rni5l.jalo. . . da pretrrpe brodolom i Zive otada u zemljri 6udesa! Meitu sobom zu se igrali Ro,bfurzona u vntu ili u kudi. Ne mogu odoljeti isku5enju nepozna'tog, neizvjesnog, svega mo,gu6eg.u2 I Pol Azar, op'Step:iznati francuski l
r Zan Zak Rr:so: EmiI ili o aaspitaniu, Znanje, Beog,rad, 2gL-292. s Poil Azar Kniige, djeca i odrasli, Stylos, Zagreb,

s'tr. 69.

52

1950, 19?0,

tolike knjige i filmov,i, te za nj blijedi

i

das starog dobrog

Robrinzona.<<8

I

dalje, zasidenost, traLi promjenru: katkad u snovima bjeZi od dosade i jednoliinosti obidnog Zivota u egzotiku i opa>. . . &talac-Robinrzon

sno,srt.<
kritike sigurna je orijentacija nadjela na dasovima leht'ire. Uz isticanje doZivljajno-ma5tovitog sloja analizom Srud autorirtat;rme

sta'vurikove usmjerenorsti analize

biti zahva6ene i druge njegove komponenrrte u uvodru ovoga rada pod 1. c).

6e

navedene

Ukazu:jemo na jo5 neke osobitosti rornana. Vec od p,rvoga njegovog pojavljivanja vr:iene su p'rerade i do,pnrne, a varijeteti su se izdavali na svim stranama. Robimzonade su brojne. UEeniku one nisu pri'sturpaine ni'ti je to r:ruZno. Nudi,mo mu rel="nofollow">LastaviEino., daj'dZest-izd,anje (engl. d,igest) sa nepunih stodrvadeset stranica tetrsta. Skra6ena i preratlena izdanja Iiterarnih djela prireduj,u se uglavnom za ml.ade Eitaoce. Ona nemajiu namjenu zamjenjivanja izvomog teksta nego prelamog posredinitka izmedu kra6ih ditanadkih tekstova i izvornog djela. DajdZest-izdanjem i formom dZepne knjige zahvata,ju se sarno esencijalne vrednote djeta. Ameri6ki izdavaii p,nimjenj,r.rj,u ga uveli,lco pa se ta,ko, npr., cijeli opus Dorstoje'rskog ili Tolstoja svodi na stotiurjak st,ranica. Poku5aj da se u ovome neditaladkom vremenru ponude modemo,m bovjeku (koji zapravo i nema vremena za ditanje) bar mrvi'ce iz bogatog sv,ijeta umjetnosti pisane rijedi. Mada svako dajdZest-izdanje osiroma5uje djelo i uZitak Sto ga p'ruZa njegova ejelovitost, drZimo da >Lastavidino< izdanje ne Llmanjuje magijrsku mo6 i ljepotu Ro,binzona Krmsoa. Opravdanje za slrradivanje nalazi se i u po,stuplcu prerada i dopuna romana jo,S za autorovog Zivota. Alt neki udenici pri-prema6e se za dasove lektire prema cjelovitom izdanju rormana (250-300 stranica teksta), lcojim su takoiter snabdjevene na5e Skolske knjiZnice. Storga je nuZmo da a,

I

Mirlarn Camkov,if: Djedia t
knjiga, Zag,reb, 1971, str.

III

izdanje, Skokka

186.

53

nastavnirk poznaje i takva izdanja i uo6i razlike. Uporetlivanjeur >Lastavi6inog< izdamja i nekoga potpuno'g prijerroda ru'mana, zapam'6,e se da je skra6ivanjem i >prediS6avanjem< obuhvadeno: monalisanje i desto obra6anje B'ogu, - 'bibl,ijsiko pre,tjerano naglaBavanje znaEaja novca i bogade-

-

oJa,

segmenrti sadrZaja sa grupom istih il,i slitnih pojedinosti. Zatnr,nu mogu izazwati sasvi,m opre6ni podaci. Tarko urporedivanjem uLastavidirnog< sB, npr., >Prosvetinim< izdarnjem nomana (Beograd, 1947, biblioteka Svetski klasici), koje se prema predgovoru 'odliikuje kao >iadanje Robinzona Krusoa prvi put u svome ofiginalnom obliilcu< u na's, a ne >u'deSeno za omiladinu<<, paZnji ne6e izmadi nepodrudarnri podaci: Robinzo,novo rodenje: - 1632. godine (>Lastavicau) 1623. godine (>Prosveta<), nakon brodoloma: - brod odrnatr potone i Robirnzon je ,ostao bez iEega jo3 je stajao neko v,rijeme i R'obinzon s njega -odnosi na otok stvari koje 6e mu .ondje korisno posluZfiti, dolazak na otok: - u nedjeljru 26. maja 1654. godine 30. septembra 1659. god,ine, ,boravan< na otoku: - osamoraest godina dvadeset osann godina, na powatku lsudi: - Ilohinzon zatiile roditelji su ,mru Zivoga oca q.lrnrli prije njegovog povratka ku6i. Naveli smo satno nekoliko ilustratirndh primjera, a ima ih jo5 wa sila. Nastavnik to treba da zna da ga uEenik ne iznenadi odgovo'nm, da uvaZi razlidi'tosti u odgovorima i rje5enjrirna zardataka pri Eitanj,u. Udenik ne bi trebalo da ostane zbunfear i neobavijeSten.

-

54

svi

POTICAJT ZA PISANJE

I IZVORI NASTANKA

ROMANA

MatiEuri list i briografiju grailanskog lika pisca 6esto zanemarujemo i'li neke njezine dijelove. Ostaje djelo, najbolje svjedoians'tvo i otlrupnina za sve ono s dime se ne mirdmo kod lidnosti stvarraoca. Kad jodnog trenrutka nastane, djelro Zivi samostal'no i o'dvojeno od autora. Defo je s'/oj najznamemitiji ro,man n&pirsao samo s jednim ciljem: da zaradi novac! Djeca mru nisu bila ni na kraj pameti niti je razrr,i5ljao o svojim Ed,taocima. A desi'lo se da je bio prihva6en s najvedim uZitkom ba5 od mladih ditalaca. Vrijemre pisanja romana popra6eno je Zruinim svadama i neslagarnjima u p,orodici, odbaienosti i nepodhvadenosti pisca, ekonoms,kom propasti lidnih poduhvata, siroma5tvom. Sta je posluZilo Defou kao izvor za pisanje Robinzona Krusoa? KnjiZerrna kritika navodi: 1. vlastiti nanrir i lidnu ispovijest potrebu za ispoljavanjem duboko i,ntimnog i subjektiwr,og u sebi. Ova neodretlena i nesigunna tvrdnja uop5terna je, ulazi u kategoriju psihologije kreativ'nog dina u,opS'te. U njoj se ne r,azlikuje inrdividualnost jednog od tolikog broja stvaralaea. Ali is,to tako ona nrije zanema'rljiva. Def,o je nerrrirnra li6nost, pun gOrdine, sa osvefolidki,m u sebi, uv,ijek u trzajima i bezuspje5nim poku5ajima da burde preduzimljiv. Iz Jed,ne pi'5deve izjave dA se naslu,titi da u romanru ima dosta autobiografskih crta i aluzija na prilike i dogaetaje u Engleskoj u ono vrijeme; 2. autentidne doZivljaje Skotskog mornara Aleksand-

Selfi
ra

55

L7. i 18. stolje6a mo6na je kotronijalna 3. Engtredka "naj,pasvijeniji,m mor6pl'ovstvom na svijetur- 9"zemilja sa sta prekomors0
i

maStu;

4. Defoov frvot i stvara,la3tvo pripada vremenu racio'nalizma i prosvijeCenostri Eija je kolijevka uprav€ Enrgleska. Gradanin (burZoa) je trezven, ohretan, snalailjit i p,raktiEan. Najvedu vrijednost u Zivotu on vidi u noveu i sva s,u mu nastojanja u,smjerena na iznalaZenje m,ogufnosti da se ob,ogati. Sve su te osobine pr'istltne u

litnosti

Robinzo'na Knusoa stvaraoca.

i u grattanskom liku njegovog

Sociolo$ki uslovi zakonito se refLektiraju u literar(i umjetnosti r.lopSte) name6u6i mu temati,ku, sadrZaj, oblik i formu. FustoLo'rr:rih romana bilo je i prije, ali engleski i, dalje, evropski roona,n te wste upravo od Defoa podinje njegovati realistiEke crte za[ete joS ranije u Spanjolskom pikarskom rcvlnanu (Laz-ar sa

no,m s,tvarala5tvu

rijeke

Torm,esa, 1554).

ili -

sticajem okorlnosti,

vodi i poudava ditaoca i za5ti€uie ga, poslije svega doZivljenog, stekav5i dragocjena sa-

znantja, vra6a se mirnorm Zivotu; prostornorm odredenju: annbijent je nov i izvan doma5aja svakidaSnjice, - 'udaljeni i egzotidni krajevi postaju dokudiva stvar- nost jer zu slikovito dati; 3. nadi,nu pripovijedanja : u prrrom liou, - 'pripovijedanje Zr.rrnim izrno5enjem stalno novih pojed,inosti, - nagovje5tajima daljeg toka radnje i neizvjesno56u - zavr3etka zateEene situacije, neodekivanim obrtirma u toku radnje; 4. op5tim osobina,ma: tranrsf,ormaciji realnog u irealno, - ditaoEev,om pribliZavanj,u i identificiranju sa doZiv- lj aj ima pro,tagonriste, rardoznalosti otkrivanja pronalaZenja. - Sve ove osobine mogu6e jei konkretizi,rati primjeri:ma iz teksta rormana. Navedene natuknice su putokaz i ishodiSte anal,ize na dasovima. qt

4.

VRSTA ROMANA

Mada je svaki umjetrlid,ki te'kst svijet za sebe i te$l
KOMPOZICIONA STRUKTURA

Fabula pustolovnih romana, ustvttdimo to, je klasidno uzorna sa jamro naglaSenim i uodljivi'm svim dijelovi,ma epskog teksta: uvod (ekspozicija), zaple/.. tok dogaclaia, ponovnri zapleti, nagli orbrti i razrjeSenja, dinamika (akcija), zavr5etak. U Robinzonu Krusou ona ima Evrste vismenske okvire i o,stvarena je kao prirodni tok dogattaja sa neznahrim retandaciioni,rn umecima (retrospektiwlo sje6anje glavnog lika na majku, roditelje, domovinu, iskustvo o radnim operaoijama). Glavni dio fabu'larnog toka obuhvata Robi'nzonove doZivljaje za vrijeme njegovog odrsustva od ku6e boravak na pustorn

-

ot'oku.

57

l:"-**'***wffi-tttiiiiiiitliiiiiiti

'qdhiiffiMdiiiidffi

Roman iz rel="nofollow">Lastaviiine< biblioteke podijetjen je dvadeset i jedno naslovljeno poglav,lje:

11.

Vie6no Ueto

nedni

12.

Opasna stnrja

I(om,pozioijske iedfurice rPmana

Pogl,avUe

broi

1. Bjekstvo od ktr6e

2. U gnrsarrst
porodidno stablo, .sanjaranje, prvo iskr.r,stvo na brodu (put u l-iondon)

rolxtv''u opasna plovirdba, olsus morslrc vode,

3. Jedan sretan Put . i jedan brodoloct 4. Na ostrvu

gusa,rii, spasente

pu,t

u Brazil, plantaZa

det'lsu putovania u Af,r,irlau, bro'dolom, bonba sa uzavrelinn ta'l'asima' na obali otoka s}i,ka mora poslije brodoloma' stx)znaja o vlastitoi sudbitri, prva no6

ka, pe6ina Borba za

ilrot

6. Prvi lov, 'p'rva nepogoda i prvi pniiate'l$ zernljofres moZe

bi,ti vrlo koristan

-

i

Zedt,

panorarna oto-

kapa od li56a, ra6tman'ie vre(nena i kalendar, vne6a vla$ilte izrade, prv'i }ov, r.r,redlenje ostave za hranu, prvo ortrde, sandale od kore lov, obu6a Iuk i orruZje - kokosovstnijela; orah, gnnliavfina, od koZe, vatra, ranJena l@za, li,utnia, Pokaerupcija vul,kana, pusto5 na

Bolest

Nov,i drug po i'menu DZek

L4.

Petko

bsz rnuke ,nema na[r,he, izrada gli-

nenih l,onaca naPokon je usPJela, neru,nr,j.erenost u ielu, eto i sftol,ica

novi brod,olom, pas je jedhi PreZiv'io nesre6u grozni prizor, spasavanje Zrtve od pnogonitelja, priiatelis,tvo s Petkom, poudavanje divfiaka novim nav'ikama

15.

Razgovor

o liudo-

Zderima

Petrko

je vjeSt ribotrovac, saznanie

divl,jacima, razgovo'r

s

o

Petlroqn o

Bogiu

16. Bijeli ljud/i

ru blizi,nil zurdbina zanoblienih rnornara sa na-

I7. Tredi

brodolorn

stradalog broda, ioB iedan dokaz pr'ijateljstva s Petkom

s nasukanog i broda, vatreno onruZje,

spasavanje stva,ri napr.r,Stenog

Petlrovo dudenje

18.

Nova bitka s d;ivljacima bood

ponovo vatra

lov, zadovoljstvo ii vedr,ina

10. StruEajni pr-onail.asci

13.

19. Zagmetni

prehlada, osiedai usam,lienos'ti, pokajanje i sie6anje na rnajl
>ZaSto nisam ostao na svome oet'tvru?<, sretno zavr5eni izlet, podiela radosti sa pa'pagaieon i kozama, IjrudoZder,i, stratt

oto,lru,

8. Ilu6a dobiia dvori3te bodliikava ograda, ognii5te sa dimniakom, su3enje mesa na drirnu, mlijeko u ishranri

9.

io3

urovii stan

ja,nje

7. I

i

U,udoZderi

ne'vnijernre na molrskoj pu6ini na po-

na oto'ku, glad

5.

5e6.eme t rske,

opasniii

>Da m,oja maj,ka zna kako siedirn ovdje s6.m, oEi bi drsplakaLa!<, papagaj, Earnac, ieZnja za Plovidbom

20.

PosUedni,i dani na

ostrvu

21. Poslije tolt[ro muka

Petkovo iznenadenje, borba sa div-

ljaoima, Petkov otac, Spanski mornar

pobuna neposlulnih morinara' Robinzon na strani destirtog kapeta,na, odnos prema bun'toralr,icinra pniprema za povratak, pnijatelii mt ne'razdvojni

u domovini, susret s ocem, Petko u novoj sredi,ni

Navedeno je rmnogo komp'ozi'cij'dkih jedinica (oko 90!).5 Prema rnjihovom no,nlinirarnju vird'ljivo je '4" ie njeznatan brof onih kojri se pou:avljaju. Udenik .ih 'ne rmoZe sve za5 Ovdje se 1z razumlj,ivih radoga iziednafuiu d,iielovi sadr-

Zaja sa korqpoziciiskirn jedinicama, a. d.

59

pam'ti,ti i analitidki zahvati,ti, me ni njihov ve6i di,o. S'toga 6e paZnju zaslu7J,ti sanno neki'od njih, i to prema slobodnorn udenidkorm opredjeljenju na osnovi doj,ma i lidnih mjerila izbor'a. Nastav,:rik takoiler podstide udernike i usroje'rava njihovu paZnj,u na one kompozicijske jedinice koje 6e posluZ:iti kao potvrrda 'tematiike i osnovnih misli. Udenici ,nas uvij ek iznrenade ,vlastitim izborom i lslterijrirma vrednovanja djela. I'stirdemo 'da ie to za nastavnika rad,ost ,i udenidko'm lkri'teriju trEba rda posveti maj'briZ'{iviju paZnju. Autor ,orvih redaka zapazto je 'd,a su se djeEaci i djevoJdice razJ"ikovali u mjeriLima ,izbora. To m'u je bila praikti,dna trrotvrda oprstih nadeila djedje lp.sihologiie o m oti'va'c i j,i vrerdrnov a n j a d j etl a. Djedarcisuse opredjelljivali za tzv. utmuFke< ,i opasne rsehvence' a dievoiiice za'stradatrni,dke, osjedajne i ,one o Robinzonovi,rn d'ormacirn po's,lovima. Nastavnik doZivljava zadovoljstvo i kad sarnostal'no 'doile ,do sp,oznaja odavno poznaltih. Tako urirm56uje svoja saznanja. i provjerava - DrZimo da je ,opravdanije najpnije utvrditi ko'mipozicijske jedinice rornana, jer su one l
1. odlaeak glavno,g 2. boravaik

i

jr-linalka,

hltanje u 'dal'gkom svijetu,

3. rpovratak.

Srednji dio je najduZi

i

rpretpostavljen

je

ostali,ma-

Nagla5avamo znalaj zaptle'ta i o,brrta. O'ni zapravo dine tekst zani,mljfv,ij'im za Eitanje nzaar,vaiu1i stnepnrju kako 6e se zawSiti situacija ru kojoj rse na5ao glavni jr.rnak. Svakako treba zapazthi dijelwe cjel,ovite kcmpozicije rbmana, a od poglavlja orpredijeliti se za jed,no do dva. LIKloVI

U

korapozici,onoj stnil
tosti ri njezinim

61 60

binz'on se od,rtava, malazi najbolja ,rje5enj,a u datim sfutuacijama, prevladava nestr)rehr'ost, usavrfava se i na kraju Z'ivi Zivotom ostalih lj'udi jer je 'talso naj,bolje i jedino valj,ano. Analitidklm 'prilbliZavannrjem 'liku Robinzona odredujer-no sasvi,m konkrefin'o njegovu li'6nost i postupke kojirna je oblikovana: monologom, a) vlastiti,m ispovijedanjem b) pr,oZivljavanjem, c) postupcirma i ponadannjeln, 'd) karakternim oso,hinama, porhretom, e) izvanjdlcim i'zgledom f) u dodiru sa ostalim l,iikovirna. P,ostupak a) madnetlgl jg winn ostalim postttpcirna-, Pa je zato i najuop5teniji. Konkretiziran ie u ostalirn tehnikama. Posttipci oblikovanja lika medusobno su isprepleteni. PoEetno proZivljavamie usmjeri6e dalje postupke.

MaStanj e, nemiri,i Zeil'j aza neobiEnim irn a o,staje neiznrijenjena'orta Ro'binzono-

d o Ziv I j a j

vog psiholo5kqg pontreta do k'raja romana: - ueti ja sam ve6 imao detrnaest godina, a joS sam-lutao pb pristani,Stu i uZivao gledajudi kallo brodovi dolaze i -odlaze, kako se rOba torvari i da slur5am kako 'morna,ri Eridaju o daleki,m zeml'jama, 'gdie Zive 'neobidne Zivotinje i ljudi. divlji -Moie misli nis'u biile ,za pitsa€iim stoforn. Vi'Se :aq rnriSliro o zemljarna riz kojih je ova,roba dosla-l o putulroji je rdotle preva'lila . . . i ja sam vidio u rduhu kako se divljaci igfajtr siaklenfu:n tilfurcluvama, vidio sailn rnajmune ii tigrove

i raine dnrlge zvje,rove

[
L&,ao sa,m satima na pafiubi i gledao u nebo. Sanjao Stao sam da raanisam o dalekoj zernlji u kojru idem. RazniBljao- saln o pjeBaEenju po 5ljaffir Sta da-radim. ost'rnru.

-

Karda je bi'to wlo vedro i su'nrdano 'vri,jerne, vidio sa,m daleko na vldiku 'traku zemlje. Misao da Vidirm kakva je to zemlja nije 'me napu$tala. Javi se opet stara Zelja. Htio sam da vidim kako

izgleda d,rur,ga strana ostrva. . . Dugo sarm razrni$ljao o svojoj otadfibini tinjstvu.< 62

i svome dje-

Robinzon je nagla,Seno s e n zi b itl.n a (6uvstvena) I i,E,n o s t. Siroka je skala unutra5njih proZivljavarnja i nj

ihovih

intenCiterta

:

radrost i za'dov,oIjstvo:

rel="nofollow">Bio sam p'res,redan $to sam ;S€ {p&sao gusa,rskog ,ropRadosno sarn rprirmio'tu'du nost (voele puta iz Brastv'a. - Afriku). . . . a odmah zatlm zapla'kao sarn od zila u Kad sam uvedej legao da rad,osti Sto sam se ,spasao. jimam vec i stan, qpavarn, kazao sa'm zadovolj'no: - 'Sad'|sam se svome lovRa'd'ovao i-SeSir, i kalendar i 'mreZu! ljenjru i lovu.u ,uzb uelern j e: >Bio sam 'wlo uzb'ucten, ,a niisam zlrr,a,o Sta da radim. Kao lud trdao sa,m po orbali gore-dolje. . . gilakao i smijao je gorjele groznici. se' Sroe mi kucalo da islrodi, a odi u -Odjednom kao da rme munja oiinu. U tpijesku opazih -trag dovjedijeg stopala. Izgubi,o sam ,dah od iznenadenja. : Meni je srce kucalo da iskodi kada sam krenuo poznatirn ulicama ,koje sam toliko godina viclao u snu.(

,st.re,pnj'a i s'trah: >Ja se odmah sakrih u svoju kahinu.

od - Dn56u6i Prebtijedio sam. strraha, popeo sam se ,na palulbu. nam je stra$nija, Sto se zemlja vi,5e prib'liZavala, izgledala

jer nismo mogli ni slutitii Sta se krije 'iea ovih obala. Nlsam se ipak ,usudio da leZim u travi, ,jer sau:n se pla6,io eesb nisam mogao dr.lgo da zaspirn, jff divljih zvijeri. - rbri'ge. SlkoEio sarn, pa upla$en otrdao su me mudile rteske - sam kako guibi,rn svi;jest. 7 Osje6ao do oba;le i tu 'Sjeo. KoL,a ,m,i se najeZi lkada na to pomislih (na ljudoZdere).o

tuga, Zalost, otaj:

>Plakao sam i jadirkwao, ali niko se na me{re ni obaVec ;tada se pokajah Sto nisam ostao ko'd zirao nije. sa svih sbrana rbeskraj'nom vodcvm, jasno ku6e. OknuZern - kako sann niBtavan i slab. "Po6eh plakati. Zasam virdio - sada 3to sam ,pobjegao od ku6e? O, da m'ajka zna kako N'ikoga ovdje nem€un osi,m vas (koza i IeZim 'bolestan! jari,6a). poknio sam lice ,nu'kama i stao da - '$sy odajan jadikujem Jedva sa,m dekao da vidirm svoje roditelje i da ih zamolim za oprodtaj Sto sam im nanio tolilko bola.u E3

O svorrre pro2ivl'javanj'{r Robinzon gwori izrarrno. Ono je popra6eno vanj'Ski,rn manifestacij'a'ma: kretnfama, gestovi,ma i mimilkom. Kao karakter on se rpredstavlja ovim p,o zitiv'ni'm: sarmokritidan je, kaje se, voli 'rodiltelje i iezne za susretom s njirrna, pravedan, human, wijedan, tadan, lpCInosan, D€osvetoljubiv, prilagoclava se situacijama, usaw5ava se, izvladi pouke i'pona5a se,prema steEenlm spoznajarna, preduzi'mljiv,,praktidan . . .

'negativnim:

laikomislerr, nepostuFan tp,rEma roditelji,ma, nedosljedan, u irspr.lnjavanju datog orbedanja, Skola ga nij'e m,nogo oduSevljava'la ni inte,resinala, ,name6e ,se za gospo'dara i vlasnika. Priarrj erL za ilustrinanje bro,jnri su: >Ali ve6 posl,ije nekdliko nedjelja zabora'viio lsam svoie obe6anje. Ve6 tada se p,ol
- radu (s Petkom) virdio sam jasno kol'iko je rano. -_ Pri jedari d.ovjek potreban Raiirio sam ruke, stegao 'd,rtagome. Dobri moj Petko, ostafumo zaPetka na grudi i rekao: - 'srce. Predvedq odoh onoj jedno. Ti odist,a i,maB zlatno -Vi ste htieli da svoga dvojici vezanih, pa ih upi6ah: jednog pdtnika, ni krive'ni duZne, samo kalpeta,na, krma,ra i zato da biste 'se d'oEepali tuiteg rbnoda, 'ostavite na pustom ostnvu, da tu um'ru ,od g'ladi i'tri da ih tu pojedu ljudoZderi. ZasluZili ste za to',sm,nt. ALi ako mi obe6ate rda 6ete v,r6iti svojru duZnost, o$lobodi6emo vas . . . - Urmxla, trzvil
U svom izrzanj'slom iz$ledu, p o rrt rr e t 'u, Robinaon djeluje rel="nofollow">>dudno i biza:rno, stamovnik pustog otolka -s du'gonn bradom, :Sifljastitrn Se5irmt, pdkriven Zivotinjdkim koEarna, sa pu6'kom i sunoobranqm . . . rpapagajem 3to ga nosi na ra;menu . . .,,0 Ostali likovi po'javlj'urjtr

ri j etko:

ka.petani rbrodcvva i mornari (put u ,London, Af'ri[<,u i Brazil), gusa,ri, crnae, Petkonr oltac, 'pobunjeni 'mornari, kapetan spasilatdkog brroda;

dva puta:

SkolslCi drug :i

rodi:telji, Petko, ljudoZdeni. I njihuve karallcterne ortte 'razgranidavafiIo na pozitiwre i nqgatime. Najstrasn=*iji su 'ljr.ld,oZderi diia pojava lzazhra strah i tjuu. Guisani ri sebitrli I pakoSni m,ornari predstavljaju ono S,to je rfo u ljud,ima. - Robinzbn rje duhtje osjecajrno veu,an iza rddirtdlje, Petka i ddbrroga kapetana spasiladkog broda. TEMATSKO-IDE.INA OSNOVA

Iako je Robinzon Kruso lako dltljiv i zajbavan nofftran' on na nena,metljiV nadi'n zna,Ei 'd;i d a [< t ii 6 n o!5 6 u. Por.tEna urjegova strana lprihvatljliva je i ,u analizi ne treiba je zaob,i6i. Prireitrivadi ovoga i'zdanja (miisli se m.a >LastaviEino< izdanje) pdbrim,uli su se da, kako{e to vec napnijed rdeno, oslobode tekst te3ho strvattrj,ivih dtildkih i filozofdkih razmatranja. IJrdentku se nude ovi dblici do{kudivih tematsko-idej

nih

spoznaj'a

:

1. slika razvoja ljudshog dnuStva od po6dtka do oivilieacije. Evolutivni tdk rrazvoj,a corvfedamsWa udeniic,ima 6e biti strvatljiv jer o nje,mu iz irstorije (pcvijesti) u V razredu treba da znadu: "Zwot dovjdra u lcameno rdoba. Oruda, or:uZj4 lov, rirbcilov i sakuplja,nje plodova. NaEin stanovan:ja. Usavro 5

64

prifateilj iz djefiirnj'stva;

v,i,5e ,puta:

-

Pol Azatr, n.

d.,

Metodldki pristup...

65

oruda. P,ronalazak tuka i sffiele. Pojava rljudi: sto6'artstvo, zemljoradnja' g.r1Earstvo. Pr,omjene u nadinu stanovanja. Dnu5tveure zajedni'ce'i ,odnosi medu ljudirma.
Savanje oruZja

i

poseUnitr,za,ninnanSa

,stanovanJu: izlot

pnadovjeka na drvetu r(Robin'zonovs prva no6

- na otoku), rrceljenje iu Pedirnu, - urettenje dvori5ta, gradnja ognjii'Sta 'i di,mnjakb, - sto i 'stoliea, -.- tvrdavao ku'6a; hrani: Uil:"a: lnukuruz, [rokosov orah, - ZivotinSska: ,ostrige, kornjadina jaia, jaretina, kozje - meso, mltjeko, ri,ba. u @etku je jeo porijesno, a vatra iur-u $e omogueila doma6e sprermanje h,rane; oruilu i onuZju: ,prikladni ohLici \lzdti iz pnir,ode: oStro l
i

pnograrn za

oruzje: noZ, ,mad, ptrFlka, top,

- lj,urd'ska vifunacionalnra zajedni:ca, - dtymovina. -2. Covjeilr je prdirzvoelaE i stva,ralac:

rel="nofollow">Ali ja vi$e nirsam govorio 'kao ranije: Toga nema[n, pa 6u ,morati bez toga da Zivim! nego: TOga nem,a[n, to moram da stvonirn!<, 3. Covjek je d,ru,Stveno bi'6e pa usam,ljernost tE5ko podnosi,

4. Pokajanje zbog nepnormiSljenih,postupafl
Zadovolj'idemo se 'urdenidkirn reagiiranjemr na sarno nelre od mogu6nosti troEavantja tematsko-idejne osnove rdnana. JEZIONOSTII,SKA OBILJEZJA

J,ezik Robinzona Krusoa teslro je mjerriljiv rrnjeril{ma pjesnibkog jezil
Pjrsac

je

preteZno p,rinrijenio

na'raciju

dail(

[

u

u poj edinosti. saop6tavanj Glarzrni lik ispovirjeda se ,o svojirm durdnovatim doZiv-

ljaji,ma. P,ripovijedanje ,u prvo'm lieu pribliZava iitaocu ,ii;btove ,sadizaii i 'eini iftr uvjerljivij.lm. Re6enic1 ie krltka, pno$irena, ilede s'loZena, a sasvim -rijetko vijest'ruko sloZ6na. Svedena na podatlke, nema karakter detaljizirainja, nego ob a v j e'S,t av a n'j a: - ,Il,,odett sagn 1632. Moja dva starija brata umrla su Srutradan nastade rb'u,ra i lada se pofu ljurljati. vnlo rano. rle 'rcta da je nnoSe-slano. - Nisam Ovaj ,rnoreplovorc -se usr.ldio .da GZirn u travi jer sam se ptra5io rdivljih zvijeri. rstijenje more.< ,drrzede, i Svud samo

-

Redenica

je i:

e,motivna:

PLAKAO sanrr i rel="nofollow">DIRNULE su me ordeve ri$e6i. VZA,mere'nije obalirao. JADIKOVAO, ali ni'ko se na RADOod ZAPLAKAO zdtirn ordmah ., a . . sNuo sam se Dograbio saflTt kaBio sarn vfltro UZBUDEN. sTI. ,r'^a menje, pa ga BIJESNO bacao tas lPe$nu, 6as nlgt-o1e' nnajtka-l.9|J4: sjedi Kod g6te, u vazdurtr. a das Eyeq Sl
eksrpresivna:

u-

Izgubljeni!

rekao je kapetan: I Lad'a J-e ploZAl1";6jal -- Gdje sarn? L[uido-

Palil

bu,sena! Zderi!< -"CnJ"ri! Eksp,resir,rna (uzrzidna i upi'trn1) r'eEenica izgo'vorcna u elrstatidrionrr duBoynom sta'nj'u svedena je na najmanji b'roj

dlanova u njoj. Ona se odliikuje emocionalizirani,m lzta4irma, poviB6nixm intomaeijom, ispnekldanim

i

ubrzarr,r"m*

ritrnom. U teks,tu ,romana nalazimo i uspjesno ostvarerm s I ik o v i t o s t ina,mjes'tri'ma ideskriptivnog karaktera:

more

,mirno:

>Blistala je btstrna vorda, a ja gled?o u nj-oj -rqzne fudne PloMore je i,zgledalo ravno kao ogfledalo. Zirvotinje. - mirnom ,moru, koje je blago 'ljulju$halo- na$u vi,li ,smo po lailu.< 68

'pobje5njel.o: smo 'd'a

->Vidjeli

je rnore

isr.rrvii3e divlje. Tal,asi su - do jedne tailas odlbaci me dak - se odaljnidki urhvatih objeurra rukauna stijene na obati, i ja za o5tro kamenje. Vorda se povuEe, .a ja iskorirstih to vrijeme do id,u6eg ta,lasa i brzo ,odibatrljam na oibalru.<

se dizali kao brda.

Vellki

nep,ogode bura i'vjetar: ->Bura je bjeBnj,ela sve jade.

Zavrla ,vjetar takvom

snagom kakvu nikada nitsam dod,ivio.< tr,opske kiBe: -,Kad sam jednorg jutra h,tio da Llstanem, pljuStarlo je kao .da se neb,o dtvonilo. Pode odmatr zatirn da siJeva i gr,mi. Odj,edncm udari rgrom blizu da zemJrja zad,rnhta.< zernljotres i erupcija vulkana: ->Zem1ja se grouno tresla, a drve6e je rpadafio po,ljuljano iz ko,rijena. Vatrena ki$a nije prestarjala. Iz,onorga brijega kuljali su gus'di o,blacri dima, tt
-nKad sam vidio ;svoju sliku u vodi, izgledarlo

mi. je da vidim ,norvog inepoznatog Eovjeka. Bio sam zavijen u krano i lidio na nekog janca [
->Bio je visdk,

snaZan i vitak. Izraz Mca mu5ki, bez drivljine. Kosa duga, erna, ibez kovnda. Bra'de nije irnao.

K&a mu je bila

tarnnormrke iboje.<

Deskripcije su preteZno,Sl
akustid'ne: vjetar ZAURLA, - giatta broda u olluji jezivo SKRIPI i PUCA' - oA udara grorma zemlja ZADRHTAT - -- brijeg se tresao i drdta se GRMLJAVINA' - nobitrzonu se na otolnr4rofinula priEinjava da ga neko - ZOVE; viuuelne: ZASJENJUJE oEi' zun6eva - pedina je'wjetlosrt MRACNA Bu:Piljina' - more se BLISTA' - ,mjesec jamije SJA; dod:irne: sunee na otoku ZnSfOrO PECE, - ISPEcnNp I IZRANAVLJENE'noge JAKO BOLE, - USIJANA lava Si'ri JAIUU; -okusoxe: okus: ,prijesno'g kukunuza, pedene jalburke, p,rijesnog - pokvarenih fl
mada j e-powemeno rdepri'mirarn. Uofavamo smi'j eSne situa-

cije:

uvjeravanje u slanost mordke vode, s kozocn, - Pfijateljtstvo iqgled Rohirnzona u odjefi vlastlte izrade, - susret sa korzama i papagajem poslflje ,opasne plo- oko otoka, vidbe raz;gwor s Petkom o Bogu.

-

METOD'IEK ASPEKT Infonmacije o djelu (izvan i iz njega samog) do l
je doiao nastarmik pripremaju6i se za 'rea'lizi'rurje domade lelstire i nqp,osred;no izvotlenje Easova (i uopSte na redovnim dasovima ,rada na tekshr) opsegom i dubinom prsvanlaze podatke korji 6e biti sacrpBteni 'i ttafrelri od uEenika da ih otkniju. Prosjedan ,ud,enih V rameda jo5 uvije{k nije'sam,o-stalan Eita6, pa 'stoga izvotlenje dasova dcxma6e 'lektine ne bi trebalo organizirati i iavorditi jedrino kao rsredivanje i wo70

clenje u sistom zatpafranja uoEenih pr,i potpuno samostalnom Ei'tanju. Razu,mije se da bi to bilo idealno, a moZda 6e se

na6i koje odjeljenje udenil
7T

Kompozicijstre jedini,ce: zalbiljeziti naja,rabudljtivija mjesta, sad,rdaj prerna 'mjeriilu ': uvod, Fabu1d: rasporediti glavni 'dio, zavrEdtalk;- r.rreiniti to 'i na poglavlju romana Na 'ostrtuut Lik ROblnrzona: $ta je pr,ofiir/ljavao ri kako-se pona'Saq Osnoyna misao: gsfooied,iti Rrobiu:,zonov 'boravak na otoku sa rrazvojem ljudskog rdrustva, o Eemu ste utili iz ibtorije, JezilnostifiSke ,osdbine: ko 'pdipcrvijeda, ka,kVim se redenicama ,sluii, oPisna mjesta. zapail,anja 6ete unijeti u hi'ljeznio: 9 svakoj. naznaAenoi f,o;edinosti napisd6ete jednu, ifi rdviie reEenice. Zapi"aA".i" i stran'icu rt
Za drugi das p,reostaju: 1. tematsko-idejnra osnova, 2. jeziEnosti'lska'obitljeZja' 3. pod'aci o Piseu, vrsta 'romana' 4. domaci zadatak. Koju kategoriju istaGi za dominanfinu i od koje ?e96eti anallzu, n'amece priroda djela. Cini se da j9 "ajprirodniji navedeni ,rredooliied u nal$em slufaju pristtrya pustolovnom romanu. 1. cAS

Najprije se najavi rkad 6e biti odrZan po-r6spo,redu 6asova."'UOlnici na ?as d,onose 'bil,jeini'ce sa zabi$eSl
i dj'elo. '

MoZe se otrporEeti rusmenim pitanjima (uismenoln amke-

kojirna 6e se traZiti ,t a d n-i p ord l g i. U Rohinzornu bni su gotovo knjigovodstveno tadno navedeni: Knrito.t -k1d r"a je rott?n Robinid, koliko jeje imao god'ina put i: do 'dp.a trajao u ku6u, koliko napustio je prekofirko ie godina prrgv,eo na otoku' gdie ifrnb"", "oaitel,lst je navedeno brodolorma i
6ivanju

rPojedin'osti

u

d,ietu.

prlr6fiZail"ttj" djehr otiodinje iznoSenjem u'feniFkih i,mpreriia o d,i5etovima sanrZlj_a, ditanj,em zabillieZa,ka i ;;6"*.fitiranidm o kniteriju. izbona. Tako nastarmik do-

,""":. o odnosu u d enik-rd j elo

,iernoti'rnoo-rmisaonom

pt'ii"'emu njegwi,h slojeva. Razgovor- je--qlopddan: '- " Koii ti.e"nutak iaci'vaja3 za na,ijuzbr.ldljiviji, ktko.,bi,t"

da si rajesto Robinzona spazio tragove.ljudone ,odoldrrana$ u RObinzonovilm pdstupcim6,- u Sta ldera, kojenri si se ,trerul'tku zadivio nj'e-gpvim postupeima, 4o: s;ettl;ivosti i umjesnosfi, koji bi dio r'omana p'nod,itao jo3

ti

osje6"ao

jed'arlput-za5to... " U ,sljedecoj fazi dasa pristupa se anali'tidki fabuli i kom,pozici'j'i romana. .dvnali'za se provodii: heuristibkirn dij alogom, kontr'olni'm test-1li'sti6i'ma ('iil:i pisan
73

skretanja toka dogaetaja u dnlgadijem gPleru; u kakvom su brojdanqm odnosu statiEni i 'dirnanniEni trentlci . . .

Dijalog je lak5i, a pisana ,anketa'teZi oblil< provotlenja wralize. Svrstavamo je ,u o'vome trenuflku u rrnetod,i0ke inovaeije

u interpretaciji lcnj,iievnoumietniidkog'teksta.

Na-

Za'kljudimo o f'ajbuli: Fajbtrla je ostvanena kao pnirodni tok d,ogadaja,.pret&no je uzdtrdljiva, ali i sa minnij,irn rnjestirna ;(opiisnog karalrtera). ZarlcljuEak daj'u udeniei.

star;rnik 6e se prema proej'eni 'udenidkih mogut6nosti u odje-

Ijenju odrluditi za jedan od ovirh obfifl
'

Naj,pr,ije se saop6tava tvndnja: Korrnpozicijske ,jedinice romana ',moZemo irazluEiti na tri grupel 1. ,mai5tanje o moru i'doZivljaji'na pnrrim putovanjima bnodcm, 2. 'boravak i doZlvljaji na pu,stom ,otoku, 3. povratalk kr.l0i Ovo se zatpi'zuje 'na Skol'sku plodu kao plan. Slijede pltanja: I(oju bi od ove tri grupe proglasio za'naivahnij,u' koja bi poglavlja r,omana uvrstio u: rprVu, ,drugu, trecu grupu; naverd.i dva najznaEajnija 'trenu,tka u 'prvoj grupi; iznesi deset Robinzonovih doZivljaja na otoku po redu de$ava,nja; gdje se nagovje$tava mqgur6nost pcrvratka u 'domovinu; ka[
najrmanje,mogudirna...

i likov'e'

g'larrni:

- sporedni: -uEeniei 6e iadvojiti

glavni ,lik i nabrojace sporedne. Nastavnik 6e zafisati njilhove konstataciie u produZet'ku natuknica. Obra'ti6e,mo paZnjru na l,ik Robinzona: Navedite iposturpke koj,ima je d_qt oval lik; potvrdite p"i*i*rim" i, ,ryoai njegwo prbZlv:i.ava3je nerrnira i rnaSt""j"e o moru i putovinrJi'ma;inavedite sl'tuaciije 'u koj'ima je ,on: radostan, zadovolian,

- 'udlcuden, - upla3en, - Zalostan, - oEajan. -Potvrrdite rpri,rnjerima njegove osobine: - snalaZrljivost' marljivost, - 'taEnwt, - hr.rrnanost, - lakomisleuros,t, - pcrikajanje, - L"potavljanje Skolskih obaveza, - neiqpunjavanje datog obe6anja. -Ima li Robfurzon ViSe pozitivnih ili negativnih os'o'bina:

\

Zapisa6emo ispred rednog ''broja

dio,

Danas 6enno joB nazrnatrati

Na Skolslcu pi'oiu zapirsuje se nastrov 'i rpodnaslovi: Liikovi

tlo'd, glavni

zav,rr5etak.

Zaktjudujemo o rarspo'redu dijelova romana: i veca pr,ozna djela (rqnalli) imaju iste glavne dijelove kao i manja (bajke i prip,ovijetfl<e). Z'apail,anja'o

Kojirn su redostiiedom iareseni dijelovi fabule, preIi u pripovijedanju mirnoda ili Zivost; koji su trenr.rci mirni (statidni), a koli u,zbudljivi'(dimarriEni) ; navedi vladava

koja ti se njegova.osobina najvi.Be dopala; koju ozuttujes . . .

pet pt'imjera zapleta; ienesi nekoliko pri,mj era iznenadnog

76

74

_*1llrfr

trlillfl

ryfl

,l-::

Zad,rt:imo se

lim likovima:

-

i

na Robinzonovom

odnotsu prema osta-

roditelj,ima,

,pobuJrjgnirm mornarima i kapetanu spasilaikog broda, Livotinjama. -Uienici 6e izrijeti sasvi,m kratke konstatacije: Koji su likovi neorbiini i stra5ni; kako je djelovala njtihova pojava; 'kako je Robin'zon postup'io p'rrema njima i kako se pona5ao od trenutka saznanja o njirhowm prisustvu. . . Zdkljueak o lifi
-

2. EAS

m&e se zapoEeti ponavljanjem o kategorijama razmatranirn na 1. dasu zbog usposta,vljanja kontinuiteta cjelovitosti. Dva-tri udenifl
Obrati6emo paZnju na teme i misli (tematCko-iidejnu osnov,u) 'u romanu. Proditajte nz biljertnica dokaze o rantoju ljudskog'dru3tva uporedujudi ga sa Rotbinzono76

virm ,boravkom

na otoku. Podattke 6emo raoporedi'ti u grqpe pojed'inosti (plan Skolshe,ploEe):

---

StanOvarn-j€,

hrana,

,orucla i oruZja, odje6a,

lov i ribolov, .- stoEarStvo, tekov,ine civi!.izaeije. -Potwdite i ove misli ('vlidi pod 2, 3, 4, 5. i

6. u poglavlju ovoga prikaza Tennatskoridejne osnove). Il.i, mjesto

gotovih forrnulacija: Iskazite joS neke m,irsli koje ste uodil,i i obrazlo,Zite ih. Sve navedene ne rmonaju ni biti otkrivene. Na tome ne treba inzistirdti. Progovorinro i o jez'idnostilskim osobinanastarm'irk prelazi na novu kategoriju koja m a rCImana podlijeZe analiai: Ko pr.iporrijeda o doZivljajima; jesu li ,oni'sval
-- obav-je5tavanje, oprsrvanJe. - produZetliu natuknica nave56e primjere prema uieU ni6kcvm' .navo,tlenjm I oibrazlo'Zenj u. Pogl,edajmo i osdbirne pirSEwe reEenice. Pr'ona-

itite pqimjere kad se njcrme iznosi:

-.-

qsjecajnost, i2nsnaden-je

rnirnofa. Redenica je: duga, '

i

uzbruilenje,

- kratka, -

77

-

ustrePtala,

rnirna,

ritrna. -,isprekidanog prirrnj erirma. DokaZite 'trma li u rounanu s'md.je,S'nih mjesta? Izresite t svoja zapaianJa o torne. Kako se Rolbinzon uVjerio u slanost rnordre vode? QpiFi njegov vanjski iagled u odjeci 'koiu je sam nadinio. Zarnisli da se ti talko ,odjwen p,ojavirS meclu dnrugovima, prd roditeljima. Sta hi se dogodilo? Kakav je Petkov govor? Kad je ,papa€aj iznenadio i nasmijao Robitlzona?

Zakljudak

o opBtim oso'binorlI ro0nana pitanja i informacije:

moZe se tprovesti pomo6u

Jeste li sa zadovoljstvun Citali ova'j roman? Djeluje njegov sad,riaj kao nesto stvanro iJ:i Eudesno? Pot€ti na geografskoj karti svijeta Robinrzonov Put. Hlove li i danas tuda br,odovi? Brodofmr, spsenje, boravak na pustonn otd
Ii

u koje dospijeva vlastitfim urmijetem i snqlaZfjisituacije vo56u. Kad su rnu sretne okolnosti i$le naruilru? Kafl
ka? Razmislite o taikvonrr naEinu zavr5etka romana pa t%'resite neko sv,oje gledi5te.

Tako ;srno zajedno s Rohlnzornwr putovali po mori,ma, Zivjeli pa pusto,m o,tolru, strepi'Ii, radovali se i snrtijali. Bila je to istov'rermeno generalizaei j a s ciljem izdvajanja esencijalnih knjiiwnih qsobina wste kojoj roman plipada. U nju su unesene i nehe 'nove,rpojedinosti. Premtaje zadavanje doma6eg 'zad,a,tka, pisanje sastava o proditano'm djelu. Nalazimo se pred d'ilemom da li 6e to hiti: a) tradiciona,lni prika,z'cjdl'ovitog djela (kao Sto je bila ainaliza),

b) djelimidan prikaz odreelenre kategorije, c) sastavljanje uz podsffik pojedinosti iz djela. U na5oj didak'tidkoj p'ratcsi ,najra5irenije je zadavanje zadataka sa zahtjwima pod a). Poburti6erno se da stavimo prigovor ,talkvom na6inu ,postav4tjanja zahtjeva pred uEenike V ;rozreda oanovne Skole. S'toga preporudujeorro da se

zadaci zadaju kao pod b) i c). Navodirmo neflroliko forrmulacij a,moguOnosti zadavanj a

dmraceg zada,flka za pisneno oib-lil
Sl,ika rc"zvoja lj,uddkqg dru5tva u usporedbi sa ro'manom

Rohinzon liruso, Prirodne pojave ,u normanu Robi,nzon Iirusoi 2. Odabirern najuzibudljivija rr{esta u rolnanu Rob:imzon Knrso, Raumisljam,o Robinaonovirn osohinama, .Iznosirm svoje prigo'rore ndkim Roibinzonovian postupc?ma, . ?9

78

---*---if,lffi4tr'fltril' *-

Ja u trlozi Robinaona, Sta sam nau,Eio di'tajuai roman Robinzon Kruso. Po5tujuti udenikove af,initete i oprredjeljenje, mogu se ponudriti sve 'ove teme odjednoorr, ,B udenici 6e i,zbor izvditi samostalno.

Rje5enje zada,taka pn:ri Eitanju, uno5enje zab'iiljeZaka i pisani sarstav unose se iu zaserbnnr biljeftricu za dornadu lektiru. Na kraju nastarmik 6e pohvaliti r.rrdenike [<'oj{ su u toh.r analize bili aktivni i imali Sta da kaZu. Izbjeci 6e ozuCllvanje pogreSnog zakljudivanja i lci'vih stavovi pojedinaca. ZAKLJUCAK

Ponudeni rnodel sarmo je jedan od mogu€itr pristupa u interpretaciji romana Rcltbinzon K'nrso na dva Easa doma6e lektire u V razredu osnovne Skole. Prikazom se Zeljel,o pokazati da se djelo moZe i ovako, a ne jedino ovako, interpreti,rati. Autor je nastojao fl
cjdlovite analize rornana kre6u€i se provjerenim p,u,tovima interpretacije knjiZwnournjetni,dkog teksta: udeniEko ditanje sa zadacima, - nastawriksvo pra6enje uCen'ikovog Citanja, - izroSenje u,tisaka o djelu, - doZivljdna strana djela,

- pobr-ldivanje ma5te, - analiza kategorija djela, --- zal
Ivo Za,lat

Mato Lovrak: DRUZNE PER,E KVRZTCN

Ja u u'l,ozi Robinaona, Sta sam naudio ditajuci roman Robinzon Kruso. PoStujudi udenikove afinitete i opredjeljenje, nrogu-99 ponudriti sve ove teme ordjednoon, '8 udenici 6e i'zbor izvttiti

samostalno.

Rje5enje zadataka pnri Eitanju, unoSenje zab'iljeZaka i pisani sastav unose se u zaserb'ruu bilje*nieu za dorna6u lektiru. Na kraju nastarmik 6e potrvaliti urdenike [
nastawrikonro pra6enje uien'i,kovog Citanja' izro5enje u,tisaka o djelu, - doZivljdna strana diela, - pobr.ldivanje maSte, - analiza kategorija djela, - zal
fvo

Za,la,r

Mato Lovrak: DRUZB'P* PER,E KVRZICF'

Iuo Zolar MATO LOVRAK: DRT]ZBA PERE KVRZICE PISAC

I DJELA

LOVRAKOVI ROMANI I(AO SKOI,SKA LEKTIRA

Ved ,i sarna dinjenica da su Lowakovi djefin romani na popisu ,obavezne lektire wiju na5ih republika govori mnogo. Svega nekoliko dje6jih pi'saca u nas moZe se time pohvaliti. Dodu5e, Skotsl
-

kom Danka Oblaka, da se ,na5a djedja knjiZevnost ne moZe zamisliti bez Mate LovralZagreb bez llice, i bez Maksirm:irra, i'li bez Veli,kog kazalGta<. BIOGRANSKI PODACI

Mat'o Lovrak rodio se 1899. u Velikoorr Gril'evcu, kraj Bjetrwara, gdje 'je proveo i svoje d;etinj'styo, ZnatTian-- je p6datak da je roden na selu, da je 0uvijek govoriu:n da ne proZivi liiePo djetinjstvo koj,i kab dijlte, bosonog ne tr6ka slobod,no po Sinokim """j travnjaeirna.< :---'ddti j" mo,rnenat koji u ovakvoj ,biografsko-biibliografskoj skici treiba ista6i: Maito Lovrak je uEitelj, u lajfotpunijem smislu te rrijedi. Za njega to nije samo, kao na rprim}er za Seli'Skara, zuhoparni Zivohri podatak, ve6 neBtb Eto se neprestano reftrelktira'u njegovu stvarala3tvu. Njemu ,to nije sarno pnofesita, 'nego i naEfur mi,Sljenja, $il pisa'nja, ,gotovo bi se moglo re6i ru Odredenoun smisl'u: Zivotni nazor! 84

RAZVOJNA LINIJA LOVRAKOVA ST\/ARALASrVA :

Mato ,Lovrark se javrlj,a

u djedj'oj knjiZetmostri u raz: dva rata, kada je, prema podacima prof.

doblju izmeclu Slobodana Markold6a, od dvadeset i ,Sest p,isaca 'za djecu dak sedamnaestero bilo uEitelja. Dnurgim rijedtma, oni su da,li pedat cjelokupnoj tatda5njoj djed.joj literafurri, ne sanno prozi. Po@uno je pri,roidno i nazumljivo da su pedago3ke ideje i prosvjetiteljske tenrdencije toliko nagla5ene u tq do,ba. Lovrakove odlike i slabosti dobrim dijelo'm p,rroizlaze rz tog istog izvora: uEite,ljdkog poziva. ,Svoj.oj drugogodiSnjoj nastavniik'oj sluZhi moZe, u p,rili'dnoj mjeri, zahvaliti 5to do ,istandanosti poznaje psihe,i naravi rdjedaka i djevojdica, njihove odnose 'u igri i ,raidu, sktro'nosti i ambicije, Zelje i mogudnosti, ali isto tako njoj dr.lguje ponekada i previ5e istaknuto i nagla5eno 'didaktiziranje. Ono sig,urno ima svoj korijen u pedagoSkom habitusu, tkojri se postepeno stvarao i taloZio tol
85

lazi ne6e uvijek od,govarati ukusu na5eg vremena, ali se i te kako dob,ro osje6a 'bilo urjegwa srca, njegove sirnpatije, njegova pobuna t njqgov stav. Naj,pozitivniji junaci njegovih nornana m,ahom zu djeca iz si,rmra5nijih ,porodica. Oni drugi, nazlbijati kolehtiva, 'smutljivei 'i laZljivci najle56e se regrurtrinaju iz lsu6a bogata5a, na[elniil
minje latko ga ie drinnula jed::ra od rnnogih zalosnih scena pa-.9eoskr! s-qjmova:_ naime, vidio je :ka,lco u kn&mi dijete bdije nad pijanim djedo,rxl. . Poslijg tqga slijed,i ,roman za romanom, pripovijest za pripwije56u, a_pgneke godiure izlaze i dva, ili,6ak tri diela. Redraju se: Dslatki potok i dnuge pri6e za djecuc 11080), sniiegrul ,(prvotni naslorn Djeca VelilDruZba Pere Kv,rZiee< (1989), >Divlji d-leEatNeprijatelj b'r. 1( (1938), >Doka Bedalrwi6u (lSS8;, oNjegova malenkost Francdk D'rug,i Hrabria (1998); uMi-' cek, mucek i dedek< (1939), >Anil
,,Sretna zemlja< (1940), rPrijatelji( (1941), ;N,aSi djedaciu (zbfurka pripovijedaka, 1954), rel="nofollow">DjeEak konz,ul< if gO+), rProzor do vrta< (1955), >T,fi dana Zivotaa (19b7), >Devetorica hrabrihs (1958), >Snacli sB, djede< ,ftrri[a, lgb8), rlskrica< (1959), >Dobra oluja i druge pride<-(lgbg), >Zelemi 'otok( (1961), ,Pu,tqvanje od 35 korakac (zbirka pudpovlijedaka, 1963), rSlarnnati lKatidev dwrr< (1964), ,U ,mrakuq (1964), >Andrija Jug t svi,jet danasu (1967), >Gimnazijalac< (1969). Spomenuta zu, narawo, sarno prva izdamja, a poznato je da zu neka djela iza3la vi"Se od desetat< puta i prevottena fll na lnnoge ewopdke jezi'ke. Poduzete >Mladost< tidra,lo mu je sabrana djela, la,tinicom i 0ir'irlicom.

niEt
InaEe Ltvot mu je tekao priti'dno mirno, bs innetrrih i nanoEitih zgoda. Roden joS u doba Anstro-Ugqske ,mo-

narhije, u viiieme rkada je, kako sam govori, bicik'l bio veliluzduhom su letjele samo lastavice, Eeve i jastrebi. Iznad njih je vjetar tjenao jedlno oblake. O aviqrima se ni sanjafio nije.
LOVRAKOV OPUS

Vnlo olxeZan qpus, raanolik po wijednosti, koj,i oaraEuje novo razdoblje u rauvoju na5eg 'djedjeg rormana. Do pojaye Lovraka u toj su se oblasti iedvaj'ala djela kao Sto su DCudnovate agode Eegrta H apt6a< I,tane Brli6 MaZu5ani6, n9, to je vi'Se realistiErra legenda napisana beryrijekomirn knjizewrim stilom n%p pravi romin, zatim ostvalgnja Jag_gde Tr,u:trelke s plasti'dnom pano,ramorn djedjih likova i zbjvanjern ia djetimjstva, al,i ona zu i previBe op[uredenra krsoanskirn moraliiinanjem. Lovrak unosi nkto lvje{e' ngvo, n_E}oznrato ili poaiato samo po prijevoctirni Twainovih i Kdstnerovih 'romana. Na poior.nieu Lowakovih djela stupaju plemeniti seodki deiani, rnadobud.ni i

KNONOLOSKI NIZ DTEIJA Podeo je pisati crtice i pripwijetJ<e ,urglavnom iz Skolshqg Zivota relativno rano, publiciraj,ue{ ih u tada3njim lrnj'iZevni,m dasopisirna, ali dje6jirn piisceun postaje 1924. objavljujufi u >S'milju< svoj,u prvu pridu za djeou >StraSan san<. Iako ma,lo ro'ma'ntiEarski konoipirana, ta pripovijetka o djedu i unuku irna reatnu osnorRr. Pisac spo-

I Djelji pisci o sebi, edio{ia

Sarajevo,

Lastavica, >Veselin

U POVIJESNOM KOIiTTEKSTU

MasleSac,

1983.

86

87

:i'

=-ry;:€-r:::::::::::r:,:r::i::l:r::,!:r;ala:!!ii-!::ii!!:!;:

dobri gradski fakindiCi, ilivt djedaci i djevoj'Eice ,naSe sredfure, nekad jaEe nel
Lovnakovi juna,oi nisu ,paipin:ato dkrojeni da budu dobri uzori dnrggj Ajeei, nisu liiiovi koji'6e u svemu zadovoljavati rnalogratlanslci moral i nazor svoj,ih roditelja, ved su i mali., b,qntovnisi koji se ru,puBtaj,u ponel
Djeluju u gnqlama, druZinama. Premda satno jedan i,ma u naslornr riJe'[' rel="nofollow">dnuZba<, u vi5e njih djeea iZivljuju svoju mladost organizirajru6i se i nastupaju'6i u kolektiwt. Ta znadajka ne j,avl$a se, dod'uSe, prvi,pulto u njegovu pisanju. JoS je u pnodilom sto,Ije6u Twainov Tom Sawyer, pod utjecajem, leflJunaci Pav'trove uliees,, da i ne sporninjemo djedje o,r:ganizacije Ericha Kdsforera ftoje sru, moZrda, najsliEnije Lov,rakovim, pa su na3eg,pisca ,neki i nazivali >hrvatskim Kdstneroon<). No, ipak, razl,ika se osje'6a. Ne ulazedi u to da je i koliko 'li e DuSIro Can: Mato Loorak i juiact, proza, Unrijetnos't i dijete, br. 2, 1969. 88

niegooih omladrnsklh

je Lovrak bio inspiriran kojim od spomenutih ptsaca,

neostr)orno je da je stvonrio m'ale ju,nake koji su po na6inu miBljenja, rpona^Sanja u punom srnitslu na3i, koji iznastaju - podvizi i drugol iz nta$ih dnr3tven-ih pri'Iika, ,po i njthovi vanjta 'nose boju na5eg podnehlja, ndstaju kao izraz naieg socijalnog, pa i Hkoldkqg amrbijerrta. Na primjer, Sko,ldka zadrutga >LjubanovBC(r Sto je os'nivaju dje6aci u ,romarnu >Vlak u snijegu<, nije neka iztni$ljotina.ili strana kopija, vee korlkretna sLilVlak u snijegu<, poginuo kao partizan boredi se za ono o Eemu je kao siroma'San pu,dko5kolac sanjario. To, medutim, i nlije najibitrrije. Daleko je znad,ajnija knjdZerma uvjerlj,ivost koj,u je Mato LovraX< u svojirn najrboljim djdlima uspio ostvarriti.

ITOVRAKOV OPUS

U OGLEDALU KNJIZEVNE KRITIKE

Iiritidari su ponelrad uz Skrrte pohvalle obilato iznosili

rnane, slabosti i ned'ostatke u njegovu stvarala5trnr, opravdane i neopravdane. Pojedinei su ',mu z€unjenal,i 'na prwri5e

ista,hrutoj pedagoskoj tendenciji, na neprirodrnosti nekih

scena, na izno5enrju p,retjeranih djedjih zamosa' na [
Sporninj,ali su da daje djeci prete5ke zadatke, pitaju0i se kako bi >nekoliiko dje6aka u'sred ledene no6i mali,m golim ru[icama odgruruto snijeg sa zametene lokomotive.<3 Drugi su se opet dudrili ka,ko Lovrak >pisac.koji ta[
I

M. C,rnkovi6: Dietja knii\eanost, str.

135.

yladi'rrxir Popovi6: Pet stoljeta hroatske knji\a:nosti, krnjii-

ga 08, str.

356.

89

da je objektiwra kritika k'ori'srtija od nedokumentirane

pohvale, alii mislirn da ne treiba mnogo mudrosti da se ne[<e od ovih zamjeriki odbace. Prvo, djeca nizu safina otkopavala lok
Lpvrak i u svorn autobiografskom zapisu, u knjizi "Djedji pisci o sehia, spominje kako ga je uvijek interesirala gluma i drarnski rad. Izdao je ii knjiZicu rel="nofollow">O nrvjeZbavanju djeEjfh priredaba<. Tlo su satno vanj'Ski znakovi j pokazatelji Lowakova osjedanja'drame, drame djetinjstva, drame Livota.'Gcvtovo 'u svalkom urjegovu djelu nadi 6emo su[
BLISKOST DJECI

rilagodtjivost i-bliskost diegt . ne- i p _dololjno- sraznim akcentom. Naime, mnogo se ggvorilo katin medias res(' kao u kakvoi narodnoi baici. Ne njeggje ni duge orpise pri,rode, jer zna rda to Zivahnu djeEju 6J,rrd zamara. Sjetirno 'se kako ur o d. sa,mi, uza sve nastavnikovo nastojanje da nam razvije smisao za lijepo, predkakivali u l
Drugi momenat

de36e se sponrrinje,

- mozda, ali,

TRAJNE VRIJEDNOSfl

Lovrak, lrao rasni djeEji pisac pi6e brzo i lako. No, ne treba se zavaravati, nisu mu \s\Ia djela klasi[na, nemaju prirodno da od dvasva trajnru wijednost, ali je .po@uno -broj i mrtvo,roeteniadi. Kad desetak djela burde odretliyr govori,mo o autorovim spisateljsldim odlika'rna i dometima, frvenstveno ,m;islimo nJ njegwa klasi,Ena dt-4" medu.koji'ma jedno od prvih mjmta, po zudu ve6ine, zavzirma ,OruZba Pere K'rrZiceu. Interpretiraju6i taj ro(nan' u6i 91

6emo jo5 dr,rblje

u

st'oaraladlau ,psihologiju njegova t'rorca

i otkriti 'mogu6nosti ,polflvalentnog estetskog i odgojnog utjecaj,a hoji ,taj noman ved decenijama ima na male ditaoce.

TEMA, FABULA, KOI\IPOZICTJ A

je tridesetih u selu Veliperid u autorovu

Rcvman >DruZ,ba Pere KvrZice< nastao godiura, u wijeme Lov,rakova uiiteljevanja

kim Zdencima. To je najpl'odonosniji stvaranju: Nairme, u tih desetak godina,

neporsredno prije dFugoig svjetskqg rata, stvorena su njegova najbolja i najEitanija djela. Roman je prvi puta objavljen 1933. godine,

zagrebadkog poduze6a >Binoze<, da bi kasnije jo3 petnaestak i vi6e izdanja, na na5em i stranim doZivio jezicima. Ui fitanje, djeca se mogu upoznati s podvizi'ma Pere i njegovih dnrgova gledaju6i igrokaz ili film: roman je, naime, dramatiziran i ekraniziran. To se nije zbilo, dosad, ni s jedmim dmgim njegovim djelom.

u izdanjru

se moglo Euti spodi'tavanje kako Lovrak, i u ovorm djel,u, postavlja prd djeou preteZak zadatak, a i malim bi ditaocima to mo,glo zvtlEati nevjerovatno, pogotovo Sto su danas te vodenrice prafi
MOTIVIRANOST ROMANA

Lovraka je inspirirala bol, kao Sto sarm spominje, zbog propadanja zadnuZn'ih vodenica u kojima su seljaci morgtri daleko jeftinije rnljeti svoje Zito nrego u pr,ivatnim moiornim mlinovi'ma. I on svojim .malim jrumacima povjerava vbliki zadatak: obnovu zapu6tenog mlina vodenice. Nj,ima, dodu5e, nije pr,imarni cilj, kao Sto su neki kritidari povr5no navodili, stavljanje u pogon mlinskog _,mehani'zma, nego djeca 2e1e izgraditi sebi malo ljetovali5te na tom dradem i korovom obraslom zemljiSt'u. Na nekolik o mjesta u knjizi Pero i djeEaci to izri[i,to kaZu. I sav lm je, u podetlru, posao u krdenju gtr5tika, pravljemjq mosia, voZnji Eamcem, 6i36enju prostorija i bunara, a kad Mito dijete podigne ursta'var i is,pusti 'vod,u na mlinski kolut a kamenje zamrmori, ostali djeEaci, istina, odu'Sevljeno klidm: >NaEa je inrdustrija proradila!< Ali sti6e se dojarn da se to irpak dogodilo pomalo sludaj'no, aa planski su samo st'vanali sebi mjesto za ugodan boravak i zabav'u. Nllslim da je po'trebno ukloniti taj mali nesporazum, jer g2

SPECIFICNOST SEOSKE DJEEJE IGRE M,ogli bisrno se zapitati ni'su lii ta djeca ri odviSe rardi-

oabi,ljna, odvi5e dhupira'na poslwirna odraslih? No, ,potpuno je pr,irodno da psihologij,a rigre u seoiske djece nurZno preuzima nnnqgo toga Lz uhtbani,Lr, inte.nziviranih

ha, briZna,

fizibkih napora njihovih nod'itelja, koji su u staltooj trci s wemenom 'da sten
i

sasn,

lovrlrna lovio pdele

pro

kako sam sa svojii,m desetogodiSnjiim dnubi li namr urspjel,o da shr.lp'imo

cv.ljg6u, ne

roi te dobijeur,o mnogo, rrlnogo rneda. Inffla die[ja ideJa, alil rodena na sasvilfir ,kml
TOK RADNJE

Peri se prvi plrta rada pomisao na vodelricu kada slusa oEev ra-zgovor s majkmn o zapu5tenoln zadrnrZnom *l,i*t, o svadti:seljaka, o 'bogatom vlasnril
ttiitto'ou socijalne stavove i sukobe, i mnogo drugih sva.[bj*tift zgoda u kojima_sg reflektiraju njdhwe naravi, o"itr"" tt]ihona psiha, koje, skupljene zajedn'o, zna[e njihova Zivota. totalitet -R"dnil tefe kontinuirano_, kronolo3kim nizanjery do: gadaja, blz retrospekcije ili kakvih intenqipcija.. Tek.pri i""i" ima nekoli,ko t
I

UZBUDLJIVOST FABI'LE

Zanimljivosti fabule pridonosi i Eesta prgmler1l mje: sta na kojirira se zbiva ra-dnia: Perin dom, c'r:kveni torqnj s kojeg promatraju mlin, tieSarja gazde Malka, koia irm 94

uz slatke plodove pruZa i mogudmost izvitlanja, Skolska soba, hodnici, dvori.Ste, a razurnljivo da je glavna lokalizacija: mlin i njegova okolina. Pisac ga je prostorno tako smjestio da se priEinja >kao Earobni dar princu za nodenrdan<, a tajanstvenost boravka u njemu povedana je time Sto djedaei svakog do5ljaka prije 6uju nego Sto ga mogu opaziti. %bog toga se ponekad nepotrebno prestra5e, pa jednom i pobjegnu. Dramskoj napetosti mnogo dopninosi kontrastiranje u fabrr,Ii. kojim roman zaista obiluje. Ve6 u prvoj erpizodi naprednom Peri, koji Zeli otvoriti prozor i prozraEiti sobu, opire se njegova baka, koja, strahnrj,r.r6i od prehlade, prezire Perin >kifika (kako nazalno izgovara rijed kisik). Dosadnoj i m'onotonoj SilPredali smo im mlin. Ta, morali stno, ali kaZern vam: Oni 6e opet sve upropastiti!< To nepovjerenje, izraZeuro ponekad Sturom ali iskrenom izjavom, ptoizlan iz spoznaje da doba, strast i pokvarenost u svijetu odreslih ruBe i razaraju rnnoga lijepa ostvarenja. SUPROTNOSTI

U

DRUZINI

OStru diferearcijaciju osjedamo i u pona3anju die6aka i djevojdica. Nekad se meitu njima javlja pravo neprijateljstvo. SamoZivim i neposlu5nim djeEacirml djevojdice dovirkruj'u da treba i6i ku6i u redu, kako je lijepo rekao uditelj; opdenito, one su povudenije, discipliniranlje, zannt, od tajanrstvenih >podviga(, P4 je stoga Pfavo odu5evljenje u druZbi kad joj ipak dvije od njih prilryg. s.rrpnohrosti izbijaju u samoj druZini. Najizrizitije -do polirizacije likova. Nasuprot Peri i d,rugim Dolazi konstruktivnim Elanovi'ma postavljaiu se Divljak i Budela, kao pravi mali >frakciona3i<, koji prijeEe reatrizaclJ'n zadatlia, postaju najozbiljnija opasnost za razbijanje drnrZbe i njenog rada. Ukratko, olli su elemenat retardacije u to,lcu razvoja sarne fabule. Sitne nesno5ljivosti I nerpnijateljstva medu djeEacima izvrgavaju se u pravi rat: b bonbama, tudnjavama i mogu6nostirna irAaie-

Pqsebna je draZ romana u djeEiqr-n [uvanju tajne, Sto takocler povecava napetost fabule. Clanov,i drruZbe ne Zele o svojoj akqiji nikome govoriti ni rijeEi. Radije primaj,u batine kod kude nego da iSta pnozbore. Svojoun u,ponno56u u fuvanjru tajne rastu u vrlastirtim odima. No, postoji opasnost da im ona ipak bude >provaljena(( a to bi zna6ilo njihov poraz i slom. Na ptrtu u mlirn susre6u ih prolazniei i zapitrhuju kamo idu, Divljak se odmetnnro od drruibe i mogao bi sve oda'ti u&itelju ili kom,e dntgom u se}u, a pitanje je bilo da li 6e svi kod ku6e biti dovolj,no 6\rbti i pod batinama ne odati tajnr,r roditeljima. Dakle, opasnosti stalno prijete, a .mali Eritaoci sa strepnjcrm prate razvitak dogaitaja, i pomalo se u svom djetinjem optimiznrru ipak nardaju da 6e Pero i druiba uspjeti. REALISTICNOST ATMOSFERE

Premda se djsdji podvig, u svojoj cjetri,rri, moZe priEii:iti romantiinim, ipak fab,ula ima realistilno obi$eZje. Dok su neki djel$i romani, zalprar/o, fantastidne pride jer

u njirna caruje knjiZevni pedocentrizam, nai.rne, djeca Llve kao da se ne kre6u u korrtekstu od'raslih, kao da su safina na svijetru, u ovom rofinarxu ona su stavljena u svoj notrmalni arnrbijent, i he6u se, kao i u stvarnom Zivotu, iz' metlu kategorija doma, Skole i slobodnog vrernena u druZini. Gotovo svaki prizor realisbiEki je uohviren. Kao, na pnrimjer, t'udnjava, u prvorn poglavlju: , >Pero i Divtjak bacaj,u tonbe na livadu. Kosa irn se najeZila. Nasrnuo jedan na drnrgoga. PograbiJi se ispod pahrtta. Zannahruju jedan d""gim. Stenliru. Ztrtlajru €e. Pod,meou noge. Griau se. Znoj ih ohlio. IzbeEili odi. Jezike ved plaze, hvataju dah. Divljak zavlitla Penom, sad 6e ga Eesnurti o zem,lju se u zadnjem Easu, vjeSto kao zm'ija, i watri Diviljalca na zemljru. Prignjedi ga koljenom i pljune u st'ra,lrru. hulsne Pero i diZe se. BaS si divljak! -Uza srnr tu nevoljtu,- zaBu se iz sela vika. ViiIe nelra Zena na njih: 96

Ne gazite livade! Otale, wagovi! Sad 6u

s batinorm!<

tamo

Sto je moglo hrZe rastaviti ostro zaraOene protivnike od takva povika briZne seljanke koju ne brine djeEji orbraEun nego gaZenje njene trave. Ili kol[ko se osjeda dah Skols'ke zbilje kad se djeca nadvi'kujru utwilivajru€'i Sto zapravo smndi u razrednr: >- Zahodi su krivi! Osje6ajru se kroz .wata. Ba,rometar i'de na lijevo. Bit 6e ki5e. Ne! Cvije6e zaudara! - Za}:od;i! Cvije6e! Zahodi! Cvije6e! - UEitelj -ttry,nu Stapom po -Svadajru se, -vika u razredu. stolnr. Daje dlacima lijek protiv nere'd,a u ra'zredtr. Dijelit 6ete broj od nekoliko milijuna na veliko - sa detiri broj[<ef<< djelilo T)ko se sjeca svog ?ivota u razredu ili je i,mao prilike predavati u njemu osjetit 6e izvnsno do€aranu i realistibld ob,lirkovanru atm,osfenr 5kole. SOCIJALNI MOMENT

Zivotna reljeftiost u djelu pojatana je izno5enjem socij.aLrih prilika. Majka ne moZe dati Peri ujutro tanj,ur m,lijdka, jer se ono pnodaje da bi se mogao kupiti petnoIej i drurge sitnice za kudanstvo. Kad Pero polazi u Skolu, umjes'to sen'dvida dobiva kormad kr:uha, glavicu crvenog I'urka i Saku soli, pa nije dr"ldo da prili,kom jednog zakaSnjenja prkosno dobaauje drugirn dacima: >- Lako ovima. Sve sami jedinci i mazunci. Oni mogu spavati do osam sati. Ne d,iZu se na pa5u ranom zororm kao mi!< U Peninrim rijeE:rma nije te5ko prepormati ogottenje safinog autora zbog socijalne nejedqakosti i nepravde koja se poEinje kristalizirati ve6 u Skolskim klnripama. TeZnje k realistiEkom uoblitavanju izbijaju takoder u crtanfu likova, ali o tome 6e biti kasnije rijeEi. Neobjektivno bi bilo, meilutim, zalrijekati i odr,edene roma,rutidarske idealizacije u fabuli: d'jeca sarde i uzgajaju ctrijeCe oko mlina kao da i,m je stvaranje estetske ? - Metodidki pristup...

97

'najvedrh

Zivotnih- poriy-q, a ist'o tako ofi
Kompozioija nomana praviha je i zaokruzena. Moglo Lovbi se dak reci praviLnija nego u ma koieflIl ovecernjednro rajtDnu'Zba zanijemi. Nova radosna jeza pnode im tijelom. | Z^, novo slawr'o djelo? pita druZba. Pero i u zanosu: dalj'e - j gleda u daljinru i 5ap'6e Da. Novo dje,lo! Psst! Ne bunite me! . . . Smisutra!<< . . Budiite strpljivi! Redi 6u varn 31jam. ' zav#etak - ne poznaje u stil,u alealeg romana. Mladost zasi6mos0i ni u,mora, ne odaie se s€un'ozadovoljstvu. Svako zawsqno ctjelo poticaj ie za novo.

u fil,miu sekvence.

Svako poglavlje [ini vi5e epizoda. Na primjer, u prvom poglavlju m,ogu se uodifri ove epizode: a) Kratka rasprava o kalenidantr, b) Perinro budenje u maloj seoskoj ku6i, c) Pero na pa3i s kravonn, d) Povratak kudi i spremanie za 5ko1u, ej fut u $kolu s pefonicom drugova: Budalom, Silom, Medom, Divtjakom i Milim djetetom, f) DnrZba u vo6njaku gazde Marka, g) TuEnjava na livadi, h) DjeEaci umjesto u Skolu odlaze na crkveni toranj, i) DruZba sa zvonrika ,opazi u daljini stari mlin i odhrEi oti6i u njega. U epizodarna se opet lak'o prepoznaju dijelovi: opis, naracija, aijalog ili monolog. Ako se tome doda da svaki ovaj djelid ima kratke, jas,ne i jednostawre re6enice' talda ie shki vanjske, formalne kompozicije potrpuna. No, adetome urnuta,rnja struktura romana: Fabula rakvatna je -uvoda, preko zapleta do kulm'inacije i raslpleta od ste, kao u klasiEno'm ro;manu ili moZda jo5 bo,lje reEeno drami. Prepoznatljivo je da radnja lrulminira u pokretanju mlina i povjerava,nja taj,ne uditelju. o6ito nije treba6 previ3e napora da se ovo djelo prqtvori u dramsku tli filmsk'u fakturu. Svi su predmvjeti postojali vec u romanrU.

PREGLED POGLAVLJA Kad

je

LIKOVI

dieEailr ru wudici

Skolnld se nad,zonrri,k pttoslaviio

III

na jezeru DrnrZba pod zemr[om i Pod oblakom Iirasno je bi,ti pqglavliea

Pala,Ea

Jedanr slanran dan

DruZbu je oibasja'lo sunce Mi,Io dlijete se proslavio DnuZbini errni dard Svi str u vnl0iai 98

i

zvijezda Danica

Po, pumo razumijevanje i osmi5ljavanje bilo bi te5ko ostvariti bez ulai,en'ja ,u s,rZ svih zna6ajnih likova. I'nterpretacija likova naj'uZe je povezana s analizom teme, fabule i kom,pozicije. Ne moZe se gotovo zamis}iti jerdno bez dnugoga. Likovi nrose i razvijajtr radnju a ona opet refletrtina likove u njihovoj pravoj slici. koji u svom sredi5ttr tretiranja U ovom romanu - junake jer je glavno I'ice zanema toliko pojediinadne potrebno je sprovest'i specif,idruu anapravo kolektiv llzu likova.

OPCE DACKE CRTE

Prije nego li se nesto kaZe o svakom pojedina6no' potrebno ie i korisno utwditi njihove zajednidke 9-t"' pro'motritii ono Sto ih veZe u cjelinu, po Eemu su toliko

ititni te se ditaoci ne mogu pri dosje,ti,ti 3to

je

kraj,u romana uvijek Niti ih mote uvi-

reikao Medo a sto Silo.

jek - driferencirati. Nisu to idearlnd djedaci, ali ni razuzdanci. Podvr'gaSkole i i,li ih krse vaj'u se pravilima i propirsima

- nametroilifteljsliog doma, dakle onima -koje su im drugi nuli ili druZbinim koje su sami stvorili. Skolu vole i ne vole. Dolaze na satove, ali i bl&e s njih, a nemajru griZnje savjesti $to su p{revarili u'diteljisu (koja irn je doSla na zamjeniu) da 6e i6i na predstarrru u dnrgo selo, a otrEali su u mlin. Zntvuju-se jedan -da za dnrrgog, medusobno se pomaZu, netko baci ko5ticu od $jive pa-da ali je dovoljno izbij-e bijesna tuEa i da se problem rjeiava Sakama. Ponekad su i p,r,ilitno olnrrutni prema protirrnicima. Pemo 6e; na pri,rnjer, Div,ljaku, svladav$i ga, kaji$em -svezati nuke na letlima, a Medo 6e mu io$ i lonac nabiti na grlavtu.

Nism poboZni, nastojat 6e izi'grati Zurpnika na s-afur vjeronauki, ali se vesele ispovijedi jer taj dan ne6e biti Sikole.

Auton niBta ne govori Sto oni Eitaju ili Sto zu ranije Eitali, ali nam posrednim putem saop6ava kako su i'm bliske narodne bajke: boje se zmaja, govore o vodenom djetetu, sporninju primfeve i dvorce, i zakljg}ujru jednom prilikom da je sve >kao u Priid<. Peckaju, std.e, pomalo i preziru djevojdice' jer su o(ne, po njrihovu shva6anjru, brbljavice, tuZibabe i >St'reberi<, al'i 6e bitbi ponosnri Sto ih imaju u drruZbi. Pero sveEano izjavljuje: >Ja vi6e ne mislim zlo o naSim djevojdicama. One su slavne!<< JoS su prepotentniji prema uEenicima prvo{g razreda, koje nazivaJu >smrkavfad<. odraslima se, _rord"iteljrima, Zup*i,kt i u[i,telju, pokoravaju, ali ne Zele biti nlih-ov.o ormde, hoce biti samostalni. Kao Sto ved spomenuh, kni100

tidki su raqpoloZeni prema njrima, ali promatrajudi s ta-

vana zadnt?ntt s,lrup5tinru i vi'djevSi kako uEitelj i Perior otac isfibu kako je sram,ota da mlin stoji zapu5ten, dakle, rijedi'ma se angaZiraju za ono za ,Sto se djeca bore djelonn, Pero s r.rchritorm Sapu6e: uMoj otac i uditelj srpadaj'u u na5u drtrZbu!< Ovim rijedi'ma, koje zvuEe kao neko generacijsko pomi'renje, dao je ovoj dvojici najve6e mo-

gude pniznanje. Mlada rmr6a krv ih povude da ra'de kao pomahnitalii, ali se irsto tako znaju iigrati skriva6a kao i dnrrga djeca, nekad i danas. Imajru svoja sitna zadovoljstva, od koj'ih je jedno da s tornja ili tre$rje pljucnru na Zem-

ljinu

ku'gtlu.

Lovrak kao vrrstan pripovjedaE, rotteni narator, sve ove njihove osebine otkriva u torku fab'ule, a nikako u di'rektnom opisu ili dijeljenjem atnibuta. Postupci njihovi pokazuju tlSjedi na postelji kao rmjesedar. Ponad blijeda m,u lica grusta kosa. Visok je i tanak djeEak . . . glas mu je kao u svih seljabkih dje6aka u oboru, r& nj'ivi, u ltivadi.< NADIMCI

NeSto vi6e njihovih crta odaju sami nadimci. Neki KvrZica, a drugi nastaju sludajno, kao S,to je i Peri'n - ili fizi,dhom ocoimajru ne5to zaje'dnidko s ka'rakterom hinom. Ta imena: Medo, Burdala, Silo, Divljak i Milo pre,mda nemaju one soEnosti i izraZajnosti K'rledijete ipak ne3to goiz Hrvatskog boga Maisa linih junaka domobrane vore. Kada KrleZa okrsti zagorske seljake imenima kao 3to su: Loiborec Stef, Trdalk -Vid ili Pesek Mato, pod doj,mom srno kao da nam je samim imenom rekao mnogo o njima, dao njihovu psihologiju i fiziologll'u, njihov,tr primiitiwr'ost i vjekovnu urtudenost. No, iako Lovrakovi nadimci djenaka nemaju te krleZijanske te101

Zine i uradenja, irnajru odretlenru si,mboli,lru, a time je i ditaocima pribliZio woje }ikove. Poanato je da i danas, kao i neko6, ilaci rad,o d:ijele svojim drugovirna razte nadimke i jedino ih njima zovu. GLAVNI JIJNAK

Vnatimo se glavmoorr jtrmaku. Pernr su nelrri kritidari smatnali viSe nrru'drirn rrukovodiocem, nego pravirn djeddkonn, driali su da ima osobine >starma,log<<, da je idealidirani heroj, a jedan pisac priruEnika djedje knjiZevnostio urbraja ga u sveznalice Sto sve znaj,u i sve mogu, naeiva ga 6elik-,karakterom, pravi'm pozitirn:rim junakom socija,listiEikog realiana. No, da li je on zaista jedan od ourih >rbez stnaha i mame<, kao Sto se to kaZe. Mislim da je ve6ina ovakvih za'kljuEaka stvoreura prililno brzopleto, na osn'orf,u samo nekih Perinih postupaka u odretlenim situacijama, alti nikako ne na sagledavanju toga li[bez veZ€(, kao Sto se kolokvijalno kaZe, jer je sav utoruuo u raaniSljanje o pala6i na jezeru. 0

n2

M. Crnkovi6,: Dietia knjiZeonost.

D,ruganski

je rtspoloZen, voli

poono6i svakome, pB osobina

je zato obljru'bljen u druZbi. Za popularnost ta je pornekad vaZ'nija od inteligencije.

Zanirmljivo je kako uvijetk nastoji znanje stedeno u Skoli primijeniti u Zivotru. Pri di56enjru trunara misli na ugljidni dioksid, u roditeljskom domu na ozorl i kisik, pri lgranj,u Skole na spasava,nje utopljenika i dmge stvari. MoZe se pridiuri,ti da pomalo i afektira tim znanjem i to je komponenta karaktera. - alffl Svojiu em,otiwrost najbolje pokazuje u prvom poglavIj'u, kad na pa5i intimnro razg,ovara s kravo'rn: >Okrene se kravi te joj govori kao kak'u"u Eeljadetu: Tako je, kravo moja! Od'truieno je! Sku'pit su ja - d'ruZbu. Osvojit 6emo star,i mlin! svoju Radost ga obuzela. Ogleda se na sve strane. Saljivo stavi prst na usta i Sanu knavi na uho: Samo, stara moja, duvati tajnu! -Krava kimm'u kao kad treba se od muhe bra,nri. Pero je u vrrudici. Veseo je, skodi u kukunuze i ob..gnru snop zelenih stabtjika zaper,aka, da njima poEasti kravu.<

-

OSTALI LIKOVI

Ostaili l,ikovi su pomalo u sjeni Perinoj. Silo m,u je glalrni pomagad i oslonac u dnuZini. Smion, izdlti.Liiv pd batinama, pr,onicav, jedini sposoban da zamije'ni Perru, koji ga neobiEno cije,ni. Pero mu jednom prilikom, rrit rastanku, savjetuju6i ga da vi5e ne dolazi u mlfin zbog odeva kaZnjavanja, kaZe: >Bez tebe 6e rni biti kao bez brata rodenog.( Budala se buni pnotiv svog nadimka, aD nekim postupcima ne dem,antira da ga je zasluZeno dobio. Brzop'let je, sva5ta mu pada na pameti bespotrebno pi5e po zidru rijedi >stari mlin< i tako je gotovo odao d,rmZbqr. Pcslije postaje izdajica zajedno s Divljarkom. Medo je dobnodtrBan i pomalo nespretan (na primjer, kad p'relazi pre'ko ognade). Svoju sklonost Sali najboije pokazujg kad pr,ilikom spuFtanja u bunar sastavlja oporurlnu: ,Sil,u ostavrljarn na brigu, da jo5 jednom- izhlpa 103

Pavla, Sto sa mnum u Skoli sjedi. Divljaku sve tre5nje u selu. Milom dfetetu sve bombone u seoskom du6anu. Bnrdali ostav$am op€insku blagajm.r.< Divljak je pravi Perin antagonista. Pretjerano arobiciozan, Zeli pod svahu cijenru postati voda. Najpnije pristaje na Perin izbw, ali poslije radi protiv njega. Krade v,rijeme, kad je Pea:o botestan, obavlja druZnorst vode. Perini,m povratkom trebao je da se v,rati medtu obi€me dlanove. No, kako mu je vlas,t udarila u glavru, ne pni,staje na to, postaje odmetnikom, dezerterom. Milo dijete jedan je od najsimpatidnijih dlanova dmZbe. Peno ga smatra pomalo razmaZencem, ali se ilpak brfine za njega. Milo dijete voli drmitveni Livot, Zeli biti u druZbi, a opet se pribojava odgovornosti, pa zaft,o i nagovara ostale da id'u lijepo u Skolu. I upnavo njemu, malom koleblj,ivou, uspio je >najslarm'iji<< podvig: pokrenruo je m,lin. Pomalo paradoksalno, ali istinito, a slidnlih paradoksa Zivot ima mrnogo. Maka'r nisu svi ovi likovi detaljno individualizirani, ipak svaki od njih i'ma prepozmatljivu fizionomijiu, a raztrii,itost njihovih naravi pridonosi Sarolikosti dnuZbe. Perin otac, Zurpnik, udi,telj, djevojEice Marija i Danica, prido6lice u dnq.rZbu MIIoS i Dorcte imaju uglarmorm perifernu urXo'gru.

>Ustava se malo od5,krinu. J'oS jednom povute. Ustava se digne za deset centirnetara. Voda grurlu u snaZnorm mlazu kroz drveni kanal i udari u veliki toEak. Ovaj za5kripi i pomakrlu se. Jeida,n! Dva! Tri! Todak se stade okretati. Orsovina za'Skrtirpi i po,tjera syre todkove r hrvnove u mlinu. Cijela zgrada zatutnji. Prozori se tresu. Iirov se dnma. Milo dijete se skameni. Zuri kao izvan sebe u tod'ak. On'da stade vikati: Peeeeeroooooo!! S,am sebe jedva 6uje. Sum vode- i tuta,nj u mli,nu zaglu5uju. Poku5a spustiti txtarnr, ali ne moZe. Poie u muci plakati. Htjede bjeZati uz rijeku do druZ'be. Ontda odustane, jer se bojao znr,ije i dinrrge vidre, a napokon, tko 6e mtat| ni'zu li ved oni stigli do Dunava, a m'oZda i u Crno more! Pok'u$a jo5 jednou:n da zatvori ustaruu. Kad nije ni sard mogao, smirio se i m'otrio velitanstveni mlaz vode, golemi todak i t,isu6e bisernih kapljica Sto pr5te preko todka. Poslije par minuta zaviri bojaZljivo u mlin. Ovaj se izn'utra sav zadi'mio. Nekakve su se sitne leptirice uzbumile, pa lete p,rqpla5ene. Crvi pojure iz kata u prizennlje. Na sve strane uzibrma. Ttodkovi se brzo okre6u. Remonje kl:zi i sik6e. Zrvnovi tutnje, prazni, bez Lita. M[in jedi i sav se trese.< FUNKCIONALNOST TZF"AZA

STIL

I

JEZTCNI IZRAZ

Zadovoljiti se sa-mo konstatacijom da je jezik roprematro je i za inmana jednoistavan, Ilijetp, slikovit ternpnetaciju teksta u osnowroj Sl{oli. Ponekad se uz naglaSavanje te jednostavnosti Zeli potiho sugerirati skromnija stilrska kvaliteta Lovrakova kazivanja. U njennu zaista nefemo naci mnogo erpiteta, onomatopeja, asonanca, hiperbola, personifikacija i ostalih klasiBnih stilskih rekvizita, ali je zato widentna, gotovo, sa'un5ena, f,unJrcionalnost, ekonomidnost i rea}istiEna uvjerljivost. Kao ilustnacija neka posluZi slika momenta kada Mi,lo dijete polrrece mlin: 1M

Ka,lco je autor s obiEnim, sva'kodarerrninn rijedima snabno doda,rao atmtnsferu u mlinu tog dram,ski napetog trenu,flka, psihidko raspoloZende Milog djeteta, a istodobno

i esteti,ku prizora. Svaka redenica je ivrsto na mjestu, potpuno crpravda,na, svaka pridor.-osi p'unini doZivljaja. Cak i onro b,rojanje: >Jedan! Dva! Tri!<, koje tlrpotrebljavamo da sloZ'no ne5to povudemo ili gurnemo, ovdje lma ulogtu pojaEavanja nalpetosti i iSdekivanja da li 6e

se kol,ut pokrenruti. Izmjena aonista, prezenta i perfekta izvnsno je prilagotlema dramatici zblivarnja. Iti kakva samo lcratko6a I honciznost u prikazivanju di56enja bunara kada se Peqc,o cpnstio dolje: 105

>- V'uci! vikao je Pero kad je napunio Eabar. vikala je druZba odozgo kad su spu5tali Pazil - dabar. prazan Vuci! - Pazi! - Vuci! - Pazi! -Koliko puta tako?! Tko bi nabrojio?!< U

6enja

i

HUMOR

spu6tanja tabra koji,m djeca izvlaEe mulj.

: U dijalogu se jravlja iladki Zargon. Kad su u nepniIici u Skoli, medus'orbno 3aPr.l6u: >- Triglave, u pomo6!< >- Smilmj se-.Savo, Dravo i Dunave!< >- Pohe'se iz Japa'na, doili ovaBno i zadrmaj!< A imajru poneku rijed kojom se staLuro sluZe, i koja

dobiva sp&infno znadenje, pnilidno _ra-ljfito od onoga sto ima u svojoj uobicajenoj r.lpotrebi. Takav ie- izr-az >>slavan<< il,i usliwro<. Sve sto im uspije, sto je za dnuZbu

njezine dlanove pozitivno >slawro< je. Djevojdice su l,,slav,neu kad prlstupe dnrZbri, nadzornik je >slavan< kad od,ob'ri slobodno popodne; svi kli6u: >slavno!< pri sluSarnj,u povoljnog meteorolo3kqg izvje$Jaja, dak i ditavo pOgiaVtle tros'i n'aslov >Jedan slavan dan<. Ta se r'ijed kao ^"4.i leit-motiv, provlaii cijelorm knjigom. Postaje simbol'om svakog us'pjeha, a njome se izraZava i vj-era u sretan zavrletak. Pieuzeta je, vj'enovatno, iz uditeljeva predavanja o slarmim zgodama nase slarme proslosti. N-e treba ni isticlti da uEenr,ici zaista stvaraju takve pojrnove, ordnosno sluZe se onim znatenjem rijeEi koje joj o r sami proizvoljno dad'u. Tako i rijed ,kvrfica< nije sarnro Pe_rin.nadilllsk, nego i znak da svi utihnu, da bude m,ir u druZbi' Lowakiovo se spi'satelj,sfl
sonog potrdati. >Svi ta,banaju tavanom do njqga.< >Milo dijete zatabana, i zaista, poletio je poljem kao munja.< fujef mi se Eifli vrlo plastii'nom i odliino p'ristaje trku bose seoske cljece.

porsljedmjim reden'ieama up,ravo se 6uje ritarm rm-

PRIMJERI ZARGONA

i

treba dosta rijetkog glagola >zatabanati((, $to r'nati bo-

Lovrakov stil obojen je humonom. Ali ne takvim koji bi nagonio u groho't, nego o,nirn tipiEnim da,6ki'm, koji se' i twdim' ali -je moZdi, odrasfrna pr,idinja -glenania nate'gnutirm je na Zivo't.-Sto poggbng.ptg: pravi izraz vedrog ineni,to, Sale se i na svoj ra6um. Silo, o'paz'iv3i mlinski to[ak, podsjeca drugov€ kako mu je uditelj govorio- d.? nema ive toekove u glavi i dodaje: >Sad je ovaj tu koji rnli m'anjtka!< Kad Pero spCIrnene pred uditeljicom svoga dnuga Silo, ona ga zarp'ita ka'kvo Sitro ho6e od nj9: -No, ne javrlji se hunnor samo u djedadkom dij'alogu' nego i u sp'on'titnom att'torovo'm priEanj'u. Kao, na priSkolske insPekcije: u opisu mjer, - >Ude nadzornitk. Rukruje se s uditeljicom. Stane isp,red djece, a onda 6e uditelj dacima:

U razredu tajac. A i Sto 6e djeca na to!? Da kaZu: Drago nam je! Hodete I'i nam popodne dati o'dmor? . . . To ne smiju. Zato Sute i de{kaju. re6e uditelj. Mnogo zbumjenih Izvotirte sjesti! ttaka- reklo je zajedno- s nadzornikom hvala, i svi sjedo$e.u

Takva, jedva primjetna, humora ima jo5 u rormanu. No, najljep$-om mi- se sti'ISkom crtom Irowakova pisa,nja 6ini priiliahvan,je djece u autentidnoj naiwrosti njihowa gledanja. Evo, kako oni gledaju na novi'ne i kako ih do-

livlj,uju:

>>U novinama su sarno novosti ! I,ma u njima i to kako je bonnba d,igla u zrak brzi vlak. Vlak je im'ao vagone u kojima ljnldi spavaju. Noviure pi'ftr da je bio po107

OBLICI REFERATA

t'res u Amer.ici. Novine javljaj'u kako su radmdci kopali vrt i na5li jamu sa znijama. Ubili su dvjesta sedam komada. Irnade u novinarna novost da je je'dan apo,tekar na5ao sta,rri rirnski grad na Frm5koj gori. A kakvih li samo zanirnljivih slika ima u novinama! Tamr,o vidi5 naslikane 6elave drZarmike. Oni prutuju po Evropi. S nj,i,ma irdu njihove gospode u svi'lenim halj,ina'm.a i sa cvije6em u nuci usred zitne. Naslikalri su najbolji trtkadi i rvaEi. Osiim svega toga, i,ma i slika najljepde Zene na svijetu i pa,pe s tulj,cem na glavi, kako sjedi na velikom stolcu. Nasli,kani su novi aeroplani i aziji$<e ppinceze.<<

Pravi kaleidoskop novinskog sadrZaja cakli se kroz prizmru nevinih djeEjih odiju. Sigurnro da urpravo zbog ovailcve srimpatii'ne nainz'nosti i Bi'blija obe6ava djeei da 6e nji,hovo biti >kna,lje'rstvo nebesko(! MOGUCNOSTI OBRADE Inrterrpn:etaeija roma{na D'rruZba Pere KvrZice, koj,a u sebi krije mnogo mogucrnost'i obrade mog,la bi i trebala orbuhvaCatii i nekoliko Skolskih sati. Todan broj prilidno je te$ko od,redriti, jer i godi;$lji sistem nastavnih sati obrade lektire varira u pojedinim republikanna od deset do nekoliko deset'atka sati.7 Ovaj metodiEki p'nist'up, predviden za dvosatnu obradu, iznosi neke ideje, pnqZa izvjesne s'Ugestije, a svatko 6e sam, prema svom afinritetu, sklonostinma, po,trebama i m'ogudnostima, dati konaEnu fizionomrij'u toj obradi, svesti je na iedan, ili produZiti na trri sata.

na pniirqier, u petom razredru os,novne Skole SR BoHerceg'ov'ine predviilerno je za lekitiru deset sa'ti, a u SR Srbiji trirdesert ,i jedan sat. Dakl.e, sva,ki 6e nasta'mik monati prilagodittii svqj rad to'me orkvirnom planu, pa zato n'i ia ne brih Zelio 7 Tatko,

sne

i

metodtiCki strogo dijelirti pojedine etape rada po satov,inna. Nisarn sirgiuran 'da bi se tko mogao (a ,nlije nri pot'r,ebno) toga str,ogo pri-

U nastavi jo5 uvijek traje kult nefera,ta. Jeda,n u6enik dita svoj opBiran sastavak: o piscu, sadrZaju, licima, zavrSavajrufi sa svojim dojmom ili izboro,m najtjep5eg

mjesta. I svi drugi udenici, obidno, imajru to napisano (ili prepisa,no!), ali glasno pred razredom o;biEno dita jedan ili dva u6enika. Nakon torga je dislrusija o referatu ili o samom dje1m, odnosno o obojem. Tako bi'smo mogli uiinriti i s ovirn romanom. Ne moZe se re6i da bi to bilo sasvim proma5eno, ali iskustvo nas u6i da su udemici na takvim satovima najvedirn dijerlcnn pasivnri, da posl,ije ditanja nehad zavla.da mu,6na at'mosfera jer nitko ne Zetri govori,t'i, a moZda mali jadnici ni ne znaju s dime bi podeli. Posve je sigurno da ovakav rad ne jamdi da 6e sve ono bogatstvo koje rorna,n krije u sebi biti obrazovno i odgojno iskoriBterno. Ali porstoje i d,rugi, svrsishodnriji i bogatiji pwhrpci s referatima, hoji daleko vGe angaZiraju uEenrike' al$iviraju ih, pobude interes, prffiu ih iz mrtvila. Udenieima usmeno ili pise podijele raal,iditi zadacri: jedan daje bi'o,grafske podatke o pisou, -drugl iznosi nie,smeno Peri, govu bibliografiju, tretri referira o glawlo.rn liku detvrrti o ostalim likovi,ma, peti o temi rorlafira- i tako dalje. T,i isti zadaci mogu se p,odijeliti gruipama od Eetiri-pet u'6enika, oni ih zajednidki pripreunaju, a jedan referi,ra. D'akle, ima vri'Se mogu6nosti, ali naj,bifurije je da se angaZinaju, ns ovaj ili onaj na'din, svi udenici. Nikako nirje dobro da jedan dita, a dru:gi >,u miru boZjem< slu5aju. To se moZe, dodu3e, pridinjati vrrlo uEeno, moEe naliilslruSaooi< proditali roman ili nieu. ANALIZA DOZIVLJAJA

B,udu6i da su uEenici 6itaju6i roman proZivljavali zgode Perine drnrZbe, poistoveOival'i se s njezinim juracirma, znojili su za njih u neprilikama i o,pasnostima, stra-

dntavati.

109 108

i

Veselili se njihovim -uslriesinna' ta,loZili u amsi svoje dojmove, ne6e biti na odrnet da se najprije povede nilveean ra"'lgovor 1 to-Tg kako sn doii"itli dj?rb. Da li im se svirdjelo? D". ti -je bilo zanimtjd,.ro, napeto? S'to im se posebnr,o usjgklo- u sjt'anje! Premda hoj'srn wemeno,m postepeno blijedi' o-vakvim i slibnrirm pitiniima dovest 6emo ih u sitruaciju da ga p9lnf$ajru ieLOttstrttrri,rati. Na tonne s€, naravno, trg mo'Ze ostati. Treba pri6d konrkretnrijem poslu.

hcyvali za n'jihor,ru tajnr,u

ULAZENJE

U

KOMPOZICIJU

U Eetwtom iti petom razredu utenici n9 qo'grur ula-

zirti u najfiurije ra$Eianjivanje kompozicij_e_' ali dajmo i,m prilrirku Ab i u tom smlslu nedto udi,rne. Kako u romanu sva poglavlrja imajru odreclene naslove, kojri najkraCe rezimi,iaj-u r*ri otto $to se u tim dijelovima rorlnan-a doglil-a' aairno"inn zadatak da pronnijene-naslove pogl'avlj.a' lti d3 utd"" takve koji 6e lvakako najbolje sin'tetizirati srZ zbivanja. Rje5enje bri moglo, o!'prifike, biti ovakvo: PiIEeo rwslort

1. Kad je dJedak u vru€ic{ Ko,l,silri=Jnanzornnf

-t.

proslavio

Uterntkt ttosl'ott Pero saniari o voden'ici Nadzorn'ik daje slobodno

i

omatrairu seosflri

sastanatlc

ce

zvtezda Danrica 8. Mi,lo dijete se Proslavdlo

9. DruZbfurt crni da!!i 10. Svi su u vnr6iqi 110

MOGUCIVOST DRAIVIATIZACIJE

popodnre

D.mZba dolazi u mtrdn 3. Palada na lezeru Medina nezgioda 4. Dr;uZba pod zeonffolrt d pod oblalrom S. Krasno je birti pqgl,avica Priwemeni novil voda

6-dan slatrtatt

Ne moraj,u uienici dafi up'ravo ovakve naslove, vaZno je da oni odgovaraju zbivaniru u poglavljm, a svakako treba zajedn:dki korigirati eventualne pqgre5ke. Neunojmo se zavaravati mi5lj,u da je to- ndkail
DruZba dobiva nove Elanove

Ind,ustriia je Pnoradila DnuZba bez vode

Skolska svedanost

Jedan errgleski djeEji pedagog rekao je da ie u anamlaOirn uEeunicima lak5e dramskom improvizacijom od,irgra,ti neki lik nego ga opisati. Za$to se ne bismo, d,b[
lizi tdksta

8 Uzorak takvog odred,ivanja nalazi se u odJrornlsu gdje govori o komipoziolflri rormana, na prirmjenr ,prvog 'poglavilja.

se

111

rel="nofollow">- DeEild! Zamislite ovo! KaZimo: Mlin je n'a6! DruZba ga ne razumije, pa ni5ta ne odgovara. Pero nastavlja: Jasno je. Vri ste zam,ijemili. Ta ja vam jo5 nisam - $to mislim. Ne&u se prenaglit'i. Mozgarn ovih dana. rekao, Dok smozgam, pnedloLit 6u vam nedto . . . zapitkuju ga svi. A-Sto?!^Sto? Reci sada! - Ne mogu. Nije dozrelo.- Reeite jo'S jednom: Jesmo-tri sloZni? potwde svi. Jesmo! - u mlim sto - Da odemo Prije?! Jesmo i za to! - Da dademo po5tenu riie'd? Zakund',mo se! - Sunea rni! - Tak'o mi du5e! - Majke mi! -prmZe li ruke. Kao kad se klade o ne$to. Milo dijete bio je svjedok. On im je p'rearijecao r'uke. _ 6 sad u Skolu! - virknru Pero razdragan.< -Nakon Sto proiitaju, u sebi ili naglas, tai odlomatk u kojem Pero otkriva v,iziju svog vel,ikog projekla, neilra Sest ufenika, ko'ji 6e odglumiti Pe;ru i njegove drnrgove, izailu iz klrr,r,pa, i na slobodursm Skotrskom prostorm, !v_ojim nije€ima tu istu scenu d,ramski irnprov'iziraju. {gtl ie pof'uSaju uZivjeti u djedje odusevljenje _1a postavljeni zadatak i-u Zar njihove zakletve. Ne$to sliino moZe se izvesti i s drugirn odlomci'ma. Iz vlastitog iskustva znam koliko djeca vole takav rad. A lju,bav p:reana poslu najveda je garanaia za uspjeh. Trec,a bi faza tnkrra pristupa mogla biti pismena dramatizacija. Udeurici pojedine epizode napr&u u dramskoort dijalogu. ttetan 6e samo pr:ipovjedqEki gbljk gotovo dosl6vce p,renositi i pretakati u dramski, ali 6e desto, i nesvjesno, kreati'mo unositi neito iz svojeg-d'u5ewrog iqveirtara, iz svoje podsvijesti, projic'irat 6e dio sebe u odredene li[
mrogao bitri:

Kako zami3ljate taj razgo-vor? Poku5ajte_lz'

nij;fi taj momenat pismeno u dramskom dijalogu. N"l prrije tqSa utp-omati rai*q, pi'e'tpostavlja -dramskogse da su uEenici (irnajru dnamrske tekstove dijalo'ga s oiblifi
UVODENJE

U

JF,Z;IK

I STIL

U jezidno-stilskoj obradi bito bi urpozorenjem ->>,kvrZic

i

.'

najzgo'dnije -podeti >slavno<

na kljudne' -neka r:ijedi ila6kog Zargona:

a<. Zatim

poku$aju pronadi

i

dntlgs izraze

taj Zangon. Lsto tako bi bilo zg_odno uo6"iti relae,ije iznetlu takvih izraza i onih koje danas

i

redenice koje ulaze u

daci upotrebljavajru, Udenici 6e takoiler sami odrediti da li u nekom odlomku prevladavaj,u kratke ili duge, proste ili stroZene redenlge-. Iti za5to se u jednom seg_mentu WQtrelJj3va prezent, t d'rugom perfekt, premrda je uiviiek rijed o zbivhnf,r.r "u proSlosti.

Di uderrici mogu uoditi pojedine stilske i ieziEne eleurente, po'modi 6e im poznati metodiifki postl4pak: usmjeneno ditanje. Nastavnik 6e im zadati da p_rofitaju odrrefieni od.lomak, d'a utvrde, na primjer, koja glntgoilska vremena pisac upo.trebljava, zaSto se porsluZio nekim glagolskim wemeu:tom i diime bi se ono dalo zarmrijeniti. Naiavoo, takav rad moZe poprimiti razlovrs{re obilrik9. ., u uodavanju dobrog stila pridonosi i zahtjev da udeniqi sarni odaberu najljep5u sl,iku, neko lirsko mjesto, najuzhgdljiviji dnamski mo'menat ili moZda kratlci_pqjzaini opis. Ili moZda jezgnovit, kurr*cizan dijalog. -t"tyif naiillom razvija se udernidka sposobnost rasutlivanja i jp6a estetsl
I - Metodl6kt prlEtup. . .

113

.

KOIVtrPARACIJA

S DRUGIM DJELIMA

7. 8.

Na km,j'u, da nastavni proc€s bude Sto cjelovitij'i i bilo bi dobno rotman >Dr,trZba Pere Kvriice< r,rrspomedi'ti s drugim Lowakovim djelima,- napose s ro-

povezanri'ji,

u snijegu< i'lri >Neprijatelj bor. 1<, ako zu ih djeca ditala. U demu je slJilrrost i razliditost glawrrih jumaka. Rnrnan se moZe komparirati i s dnurginn djedjim djelima koja su udenioi upoarrali. Bila bi, n_1 Prirnief'

m'anima >Vlak

zinim,ljiva tema: SliCnosti i razlike Lovrakovih novih dje6iih j,unarka. RELACIJA

:

i

Twai-

STILTIVI-ROMAN

Btdu6i da postoji film inZ. Tadeja >Druiba Pere Kvrffce<, raden prema romanu, bilo bi zanimfiivo iZtrrSiti komparaaij,u knljiZevnog i filmskog djela, r-8 udeni[kom, ostlovno5kolskoon nivou. Upitati ih koje je prizme reZiser irspnrstio, da li im omd ma,njkaju, koje su_ I'ikove drrnr,trtije Zamri5lja1i. Neka na primjerm scene Medinog spaSav-anja iz bunara (,ili koje drnrrge) pokaZu izraziftiiie razlirke izrnedu rornana i filma. Na krajru sata lektire mqgru se postaviti zadaci s razlidirtim naslovi,ma. Udenriei ih obratluju usmeono il'i pismeno. Eto izvnsne prilike za govonne i pl5mene vjeZbe. 1.

2. 3.

4.

Kako zamiiSlja'rn Peru danas, nakon pedeset godina? IspriEajte kako je Pero dobio nadirmak Kv'rlica! Ka[
Aho ste ditali notman >DoZivljaji T'loma Sawyera<<, rusporedite Peru s To'rnom! Utvrdi,te neke sliEnosti i raalikel 6. Sto ima Pero zajednittVla,k u snijegu
5.

9. 10. 11.

12. 1314, 15. 16.

Qli$ite,,ukna,trko, Perine drugove! Koji vam je od tih Perinrih d,r'ugova najsiropatiEniji

i

za5to?

Poku6ajte ispriiati ditav rornan Sto kra6e: u desetak re6enica! Uspored,ite rom'a,n i film! Ispni[ajte uoEene razlike! Sto ste pni,je gledanja filma d,ruffiii" zami5ljali? Koji rfram je prizor u romanu naj'r.r,zbudliiviji, a koji najsmjeSniji? Objasnite Sto a1af.i u djehr izaaz >slarmo<<. Imate Ii vii ndke takve Zangonske izraze? U Eerrru je velitina djetjeg pothvata? Kako je iuaZema kritika od,t.?slih? Opi6i,tg neki, v$''uspjeFnB ili' neuspie5no izvr5en zadatak ili pothvat! r'

LITERATURA Vfad,trnilr Poporitd: Mato Lrcyvral<

- F€t sto.lJe6a hrvatske knjiZevnosti, knjl8a 98. h$ko Car: Mafio Lowal( ri jnrnacd ,nJegiorrlrtr omfadincldh proza,

Umde'h,ost i dijete, br. 2, 1969. pqgcvor zbircf pripoviJedaka rDobDqnho Obilak: M'ato Lowak

ra

oilnrjae.

-

Si}obodan Ma,rkovi6: Mato Lovrak

Ivo Ladllra: O pisou crve knjtge K\r.rllne(.

-

Zapisi o'knjfZevnosti za decu. - pogovor romarnu >DruZba Pere

Miilan Go:nkovi6: DJedJa knji.Zev'nost. DleEjL ptrsct o sebi. >Veselin Masleda<,

1963'

Milojka Despot

Bra,nko Copic: OR,LOVI RANO LETE 116

Milojlca Despt BNANKO COPIC: ORLOYI RANO LETE

I.OKALIZACIJA ROMANA TEMATSKO PODRUEJE Neirsc'rpno vrelo tenna za svoje korj_iZevno djelo i st'raralatfl<e imrspi.racije ponio je Branko eopi6 iz svqg zavi6aja + tz svroje Bosantske knajine. U srediSnjoj taEki tog

zarvitajnog tematskog pod,nutja jeste svarlaako Grrne[ sa selirma koja su se strisnula dznedu njegovih golemih brda< i uelenih bregova<. Podgorina postaje u cjeloflrupnom COpi6evom djelu ne samo pjesnidki u'obtriEeni pejzail' ved i >stvanri teren< arnlbijecrt u kojenn se kre6u i Zi.ve tikovi. Pred,io i ljrtrdi-srasli su u pjesiriku u jedia:stveno bi6e, u poefisknr vizijru, iz koje se neprekiclno nifu djetra, bilo da sru narnijenjen'a djeci, bilo odrastriana. ,Vel\ki podstieaj Copi6evorn' danr dala je narodna revolucija, Ona j,e uibmzala i oplemenila njeguvo saz'nevarlje i kpo doveka i kao umebrika . . . Otvor,i'la rrnr je weEe i,zvope tema; pokazala mru da nide zalud vojevao trz woje ze'mljake, koji su tok'om revolucije utolili Zeel za velikim sudhonqsqixn dogadajima, svojim juna3tvom oZivelri legende. . .u (D. Malcsi0novi6: Pred,govot iz zbirke pripo'\djedaka za djecu pod naslovorn: Setrni deEak i €ovekolj'urbivi pisac). I\4nogi istiniti dogatlaji koj,i su se zbili u pjesrfkovom zavi[ajru, uqpornene i tjudi lcoje je poznavao postali 119

su rnftt nep'osredni podsticaj u umjetnidkomr radu. Roman >Orlovi rano lete<, po wojoj genezi, rnoZe se svrrstati u takva djeila. Nikao je podstakrurt uspomenEuna iz djetimjstva u podrgnnedkim selima, iz sjedanja na r,labudljivu i istiaritu dogodov3tinu djedaka iz sela Lipova. P,isac nam to i sam kaZe: >Pojediine junake iz tog elatkog hajdrudkog l,ogora i n,j,ihove podvige opisao sarn- kasnije u iom,ani Orl,ovi rano lete, slikajru6,i P,rokin Gaj i djeEak e iz J o- , vanrdebove drruZine.< Metluti,m, drugi dio rom,ana irna rat-/ ruu temu. Uspomena pjesniikova na jed,no djetinjstvo, nq,i djedake iz Prokinog Gaja kao da se protegla do njihovf mladosti, kada su postajali borci i ra,tnici. Tako je nast46 romnan sa svo,jim novim svijeto,m, sa Zivotnim tokovir{a koji su odredeni zakon'irma stvarnosti koja je uoblidefi,a u romanq,r ali svijet koji u mnogCIme liEi n-a onaj pravi iz dijeg je-izvora potekao. U romanu su dvije teme. J,edrna je djetinrjstv,q sa T:?ogq lijepih i uzbudljivih dogaelaja, a dru,ga j-e r+fura. Ali, iako su teme po svorn unutiasmjem sadrzii,u-orpr6dne, ipak se dnuga prirodno naslanja na prvu. HronoloBht r"6in _fabul,iziranj.a dini da roman djeluje hao ejer,irlb. rzpogljednjeg_.dqgailaja u_ prvom dijelu rorrlana i Tgdu z{vapja,kojim podimje d,rrugi di'o stoji vremenski haspon o kojeon .rT-pirac ukratko gbavle_Stgva. To ie zi,ma- na pretromu iz 1940. i 1941. godine. MeAuti,m, on; ne prdstav,l'ja samo vremeorrsku kariku u hronotroslrom rtzu zbivanja u romaur*u (jqseol, zima,,pro'lje6e).jevec,zna6. si'mbolidnm granicu jednog djetinjstva kbie moralo, po izuzetnosti vrernena u koje je ulazilo, i po i,deali,ma koje je prihvatilo, da istodobn-o i isto tako nagto preraste u mtadorst koja 6e pnihvatiti te5ke zadatke iz prvih dama ustamka. zato ovdje nema prelaanih godina. Rat u koji 6e u6i zac,rtade i-,m putove u bud,u6,nost. Od djedaka posta6e >onnladins.lci urda,rni bataljon<, koj,i 6e jedn:re no6i,na podertlru-rata >,biti ubaEen< u taj rat >>na najopasniiem sbktonu boji5ta<< (8. Copi6: orl'ovi rano lete)-. -slozetrost ove tematike copi6 je izrazio u simbolid,kom nasrornu djela orlovi rano lete, a dvostrrrkost teme udin:,io vidlj,ivCIn u korrapoziciji ro'mana; pod,ijelio je roman u r i rI dio. L20

DJECJI ROMAN Ro,maur je namijenjen djeci pa je cjelokupna struktu,ra rormana podre(lena zahtjevirna djedje literature. Kao i u drnugi,m djedj,im romanirna i pripovijetkama, Copi6 je i orv,41" >. . . uprostio fa'butru i izloZio im one pojrnove koji im mogu bi,ti shvatljivi . . ., govori im o igri, o veselju, o htzi i radosti, iatosi zgode i nezgode u kojtima se vide dobrota i pakost, prijateljstvo i zl'ota..., menja dimenzije svoga sveta i prilagodava ga horizontirma deEjih posmatradkih mo6i, koje siu u stanju da sagledaju i ono Sto se ne vidi a da ne vide i ono Bto im je pred nosourl(( (Slobodan Markovid: Copi6 kao ratni pi,sac. De&ja Uteratura). Z,ato su, izmedu ostalog, u ovorn romanu nosiogi radnje likovi djeda,ka, a njihove joS djeEje Zivotne staze oZivljene su u nian uzajamno povezan,ih i upeEatljivih sl,ika ma5tovitih i neobiinih djedjih igara i konkretno uoblideurih >zgoda i nezgoda<. A da bude zanimtr jivije i o,buhvatnije mladom ditaocu, pisac je sve te dogadlaje sakrurpljao na jedno mjesto. I to neobidno mjesto koje 6e u svakoj novoj slicri, kako pisac burde otkrivao nove prostore, oplenneniti dje6jru ma3tu izuzefuio5du Zivota u prrirodi i slobodi. Djelo je prilagoileno djeci i stilski, jen je od podetka do kraja romana humor ostao kao glarma

izratajna

crrta.

ODNOS PISCEV PREMA DJELU

U romanu o Zivotu >JovanEetove hajrdudke dete< u ulogonu Teprsija< ima mnogo radosnih i smije5nih prizara ali i prisnosti i lj,ubavi Copideve za svaki djedji I'i[< ponaosob. Zato je svakom podario po jednu ljilrdffin wliuru i po jedno malo bogatstvo Eovjekovog druha. U svako,m je oZivio istodobno i pravdoljubivost i razboritost, smiBljenorst i domi5ljatorst, osjedajnost i hrabrost i u sviima zajedno mo6nu stvaraladku fantazij,r.r. I zaho irn je, u inne tih svojih velikih darova, pisac do'dijelio da upravo orri postanu gradite,Iji novog svijeta. U dje6jem

tzl

svijetu knjige oni sq ostali da Zive F"o, tiferan! :lP!:li ailt-"-';tu;iF*; ;ii i i"o yjebni .P{imjer t
Svijet u otlra

romanil.r rel="nofollow">orlovi rano lete< lzgratten ie-v9fabul.crm. Qd pgE"tka do kraja -redtaju

""rgo*t"tom i niZ* zbivanja. Svcka glava Tg{nana Aati nortu r" gtt""fr .etod,,r. Ovakav naiin uobli6avanja ..djel1 nametnus se iopi6u ve6 samorn tem,om i njegovim odnosom prema gratli. Nadahnut stva,rrrflm Zivotom di*"- syogS t '"ttioErurom -il;;F;

u koju su uditeljl dolqzili pnikaZe i .ono i u teZnji da istinito i real,no godiure. il"tirhizbilo u tom 1941. poEetku na sa djecom lto r" mate Zivo'tne je tranrsfonqqgiii u ivjesno sel,u, on iuto* ka teZio uobudavanju, njenom u die6ii"r*irr, u ;"ii; u Otnrda pripouiedal. uni oiii** l,iraiarsaiiu u*o -obi"kt radnja romarru dogaelaja dJanizaoyjl r"i,fr iematskih -u toka. Likovi kao no;;fi" t"8" d" dobija ritam Zivotnoga alciji' ,i".i t"S aog"dal'; postavljeni su u leprekidngi po{vizi' odnosi, at"fo":*j'ul u t-orfi. Njih6vi medusobni " t"iebtozenia i uzbudenja oZivljgna su uvijek na ":ii""" prostor'tr i u naznadenotm vrementu' odGitenonl t urti* kako hronolo5ki, tako i istorijski' "jiZ.nnroj

seqske Skole

I DIO ROMANA Roman nerna urvodne jedinice u ekspoziciji ve6 odmah poEinje konkretnoP "iq?9ii.o- i u izvjesnocn smit?"niSit:i*- dogaetajer:1. Ali !a sit'uacija "P,-ry'-{"-: p".t*toai r"*o saOiZald dqge glave roma{ra. Naime, u Illglr

;r;

r22

vvY---^I

Y

prvoj glarvi romElna, odmah na poEetku, susreCemo se sa dva djeEaka >odmetnilsurove Skole<. Nalaze se u P,rokinom Gaju nedaleko od >setra Lipova<. Iz njihova d:ijalo,ga saznajenro i henufurtr artrnosferu u seoskoj Skoli kojru je stvorio novi >lj,uti i pijani utitelj < koga su nazvali Paprirka. D.ru,ga glava, p*,

poEinje neposnednirn pi5devi,m obavje5tenjenn o uiiteljru i p,rilikama u selu. >PoEertkmr te Skolshe go'dine u selo Lipovo stigao je novi nEitelj, zlo6urd staniji Eonrjek, koga su, po kazrri, zbog pijanstva, premjestiJ-i u selo iz oblihje varoFice.<

Ovakvom metatezom pisac je urspio da sadrZaje iz prve dvije glave ui'ini jedinstvenim i neodvojivim, ali da istovremeno konkretintje i dva paralelna i dinarniina wela iz kojih 6e se fo,rmirati budu6i tokovi radnje u romanu. Pisac 6e, dakle, razviti fabulu u prvofin dije}u romima na dva velika dogadaja eksponinana u prve dvije glavtl. Jedan koj,i je vezan za Frokin Gaj i koji 6e se odvijati u nizu mnogih veselih i nesva'kidafnjih dogodov3tina, sedrnorice djedaka i jedne djevojdice u neldh deqetal( dana rane jeseni' I drugi koji se odvija istowerndro; ali u ambijentu sela a poiede da buja-iz sukoba koji je nastao dolaskom u seo,sku 3kotru novog uditelja, pija,lrca, umjesto dobre i lijepe urditeljice Lane. Pa i,pak, teZi6b u fabruli je na zbivanjima i dogatlajirma u Prokinom Gajru, iz kojih 6e izrasti i glavni likovi djelp. (Zivot qela tek je naanaden u romanu i samo se s wemena na vrijeme pojavljqje kao konkretna slika u toku razvijanjp radnje.) P. rema tome, odmah smo i u ambijentu u konne 6e se odviijati cjelokupna stvarnost prvog dijela -dijela. romama i djelomiEno dmrrgog ' , Po&to je pisac u prve dvije glave. nagovijestio gla'rni dogatlaj i h'urmoristiino pripovijedanle o sukobu ianedu tlaka i novog u6itelja i stvorio, dalkle, z1plut u ro,lnzu]u, razvio je dalje" ekspozieiju u jod Sest novih glava roma,na. Dalje @et, svaka nova glava nosi u sebri p'o jed,nu epizodu iz sadrZaja glav'nog dijela romana: stuaranje i orjarizaoanJe >thajduEke tete< i >logora na, Iiaad,i, zDarwj Tepsijad, t23

U

osam glava ekspozioije pisac 6e nam uvesti

i glav-

ne likove djela: JovanEeta, d,ugonogog Strica, Lazara Ma6ka, Doku Potrlka, N[ka Culibika, Vanjku Sirokqg, Nikolicru us prikolicom< i njihovu Skol'sku drugaricu Lunjru. (Istina, Lunja se priktj'uEila deti nesto kasnije i nije pris'ustvovala >zakletvi na vjemost ieti< na grobu hajduka Jovandeta alti j,e ved prirrutna kao lik u ekspoziciji.) Kako glave u romanu 'nemaju naslova, treba da ih napiSemo. (Tirne bi ser izmedu ostalog, dohio i kratak sadrZaj romana, a i jasnije bi se oznadili kompozicioni elementi fabule. Frv'e dvije glave, kako je ved redeno, mraile jedipstven sad,rZaj.) III glava: Stric se odme6e u hajd,uke. IV glava: La,zar Madak, bududi majstor i graditetj lorgora, pril'azi odmetni'ci,ma. V glava: Stric, magare Sivae i Lazar Madak no6u prenose >alat< i neophodni materiial za iz' gnadnjru logora sa Maikovog tavana u 1o-

gor

Tepsijru.

VI glava: Stric sam spava u logoru Tepsija i 6rrva stvari. Dok je spavao, Sivac mu je pojeo

pola SeSira. Ujutro kad je do3ao Ma€ak, zakrpro nnru je Se5ir. VII ,glav"t TJ logor dolazi Nikolica usprikolicom<, sVojom omiljeno,m kujicom Zujom. VIII glava: Zakletva djeiaka ))'na vjernost deti i dmgovima< na hajdukovom grobu >u sjeni divlje knu6ke na ivici Gajau. Od IX do XVII glave tede glavna radnja prvog dijela romana. Izgradivanje logora Tepsije, njegovo >shategijaskou u'tvrdivanje, gradenje kolibe i nrpe u kojoj straZari Isujica Zuja, uzbu'dljivo otkrivanje qpilje i podzemnog jgzera povezano je hnonolo3kim nizanjern dogattaja u osailn glava. IX glava: Utvrdtivarnje logora i izgradnja Zu,jine ku6ice.

X glava: Izgnadnja kolibe i Potrkova pjesrriEka inrqpi,racija iz koje se rodio na@is'na kolibi: t24

>Ovdje Zivi hrabna deta haramba$e Jovanieta.q XI glava: Zivot u logom. Pripremar{ie krornrpira koje su salrupiti po seqskim ba5tanrra. Lazan Madak i Jovande otkrivajnr ulaa u podzernnu spilju. XII glava: Irunja s'e pri5unjala u logor. XUI glava: Lunja u Skoli izazla u6itelja da je tute kako bi mogla da pristlpi Eeti. XIV g,Iava: Jovande i Lazar Madak krir5om, da deta ne sazna, ispihrju podzemnu Spi,lju. XV glava: Strtruacija u logonu dok su Jova,nde i MaEak boravili u Spilji. XVI glava: JovanEe i La,zar Madak neoEeliivano pronalaze Lunj,u u pecini. XVII glava: Osi,guranje logora i kopanje rupe u rlud- u logor. Paprika sve joj jami na prilaarna grdti, a logor sve bnojniji. XVIII glava: Papnika prirnje€uje da se detvrti razred osipa. Seoski knez Valju$ro i roditelji se dogovarajru da nailu djecu. (Ova glava znali ve6 peripetijru, odno,sno naslu6ivanje kraja ,prvqg dijela ro,mana.) RASPI/ET DOGADAJA

Kraj pn/og dijela

"ffi;ul?#;'

romana razraclen

je

takodler u

r;unja >osje6a< opasnost. '(Sve o poljaru Lija,nru) Lijan se Sunja oko lqgora i ulazi u trag djedacima. Spazio je ' u travi zaspalog Strica. lolja'r Lijan u'pao u zasjedru (u podzemnu

XX glava:

XXI XXII

Zrjintr

Mrtvilo

nje u

ku6iou). i opgez

u lqgor,u. Gdekivanje. Stalogornr slikovito je izrazio pjes,nik

>Cekam napad, slutirn Sibe sve se vntim poput ribe.
XXru glava: Poljar Lijan u akcijri. Prijavljuje knezu logor, ali i dje0aei,ma nagovje3tava da 6e ih napasti.

XXIV glava: Napad! XXV glava: Djedaci se vra6aju ku6i. Za5tifuje ih Nikoletina.

XXVI glava: Uditelj se sa knezom i erkvenjakoan napio, upao u zaga3eni kred i onako bijel preplaljude. Premje5taj teljice Lane.

Eio,

II

rr,Citelja

i dolazak uEi-

DIO

Drurgi dio romana ima uvodne jedinice i r€d idaganja nije nidim Sroremeden. Ekspozicija je ra5Elanjena nr prvih pet glava. Pisac je tu prikazao op$te stanje u selnr Lipovu prvih dana rata i prilike poslije kapifirlaeije ju-

U elrspoziciji nema poseborog >rovog<< zapleta. Kako smo vidjeli u prvom dijelu, likovi su ve6 uobliieni i forminarni. Ovdje je samo nastavak i kraj njihovih, ved irdejom ro,mana zacrtarnih, fivotnih putova. Ekspozicija, dakle, znafii nagli preobraZaj likova u kojem urmjesto uclaka odmetnika< postajru >djeca porobljena a nepo[iza bregova nad Unom<<. JovanEe prestaje da trurde dak. III glava: Kapitulacija. Vojnici, potiEteni, razorttLani vra6ajtu se ku6a,ma. Jovande sanjari i maSta o junaku Nikoletiari Blunsa6u. IV glava: Nikoletina sakriva pu5lru u Sumi i sre6e se sa Jovandetoun i Lazarom Madkorn. Prvi njemadhi qlas u sehr o prodaji oruZja. Jovanie, Lazar Maiah i Stric ponovo odlaze u logor Tepsijtr. (PceobraZaj: postaj,u >djeca porobljena a nepokorerna nagoslovenske vojslce.

rodae .)

Sa Sestorn glavom podinje da se razvija glavna radnja. Dfedaci postaju ratmici. NajvaZnij'i dogailaji veza,ni

i bombardovanje seoske Skol'e. zu za ustana,k, za 27, jruli -djeEaka o strahotama rata. Zari5te To su i p,rva saznarnja ustanka prenosi se u selo Lirpovo. Djedaci postaj,u partizanski borci. Tokovi grlawre radnje sazdani su u 14 glava. VI glava: UstaBe pr.rsto5e po selu i odvode u zatvor prve brtve. Nitkoletina se, uz pomod djeEaka, spasao. Jovante i Lazar MaEak dobijaju pn/e

>zadatke<.

VII glava: Djedaci se uklj,u6uit t ratne

akcije. Pa,le

signalne vatre ,po bregovima i'znad sela prema plan:u koji su sadinili uditeljica Lana i Nikoletina. VIII glava: Polj'an Lijam otkriva smisao signa;lnih vatri i prilazi deti kao >dobrovoljac<. D( glava: Nik Culi,brk i Nitkolica javtrjajru ,uditeljici Lani, a Stnic Nikoletini da po njih idir usta5e. Stric >rafirjen u SeSir<. X glava: St,ric se pretvara pned Lumjom i JovanEetom da je smrforo ranjen. XI rglava: JovanEe i Lazan Ma6ak pred ustar5kom potjeroan sklanjaju u peCioru Nikoletinru, Lanu i poljara Lijana. , XII glava: Ustanak! 27. juli! Kod Drvara bori se odred Nirkoletine Burrsada. Mitraljeshi rafalri dopinu do >lbrijega Lisine<. Nerprila'teljski avioni sruSili seoslru Skolm. XUI glava: Prokin Gaj ponovo oEivio. Daci sklonili Skolshe stvari u Gaj. JovarnEe

i Lazar

MaCak ponovo ispi,tujru pod-

zem'nu peciulu.

X\/I

Neprijateljska vojska opkolila Gaj a djeCaei pobjegli u podzernnu pecinm. glava: Djedaci izlaze iz pe6ine i susre6u iznemada pa'r,tizane pod vodstvom Nikoletine. Thr qbavje5tavaju Nikoletinm da rntmicijru moi'e cxteti od ne,prijatelja ioji se'ulogorio u Pno-

[rinom

Gaj,u.

L27

XVII glava: Nikoletina na,pao neprijateljski logor

.

i

na

oteo mruniciju. Kom'anrdant partizaruskog odreda upoznaje JovanEe i >nagrattuje ga njemadkom elektridnom lampom<. XVIII rglava: Nerprijatelj bombarduje Te'psij,u kao uzvnat za >stradanje svoje vojske i gurbitak o'nolike municije<. Stvara,nje nelprijateljske radionice za opravXIX glava: lru oruZja u Prokinom Gaju a u selu Lirpovu otvara se ku'rs za pafrzan$ke lrurire. XX glava: Poljar Lijan i Lumja postajru uobavje3taj-

Tepsiji

ci<'

glave o,buhvat'ajiu kraj romana' tli i !xul. ?^\o minacij'u u razvii,aniru radnje (slidno kao u I Kraj poEinje je .sadnZaj tih trij'u glava i najruzbudljiviji. -qiielu) iako da su dvije djevojdice u selu, crnooka Lrumja i plavokosa Maricai zapalile prvi ljubavni 1ar u srcima ilobro6urdmog i veselog omladimca Strica i lijepog i hrabrog Jovande,ta. Ali, to je samo predah u brzorn smjenjivanju uzbudljivih ratnih dogailaja. >Jer. . . u rat je oti6la-. Jova,nftetova dnuZina. Nema vi5e dobrih djedaka: Jovanteta, nema ni 'dr-r,gogoStrica, Doke, Nika, Vanjil<e Sirokog - i veselog skitnice di$njeg seoskog poljara', bes}iufnika Orstali su u selu da ih. dekaj,, {" GpiO"i"ry" Lij'aia. djevojdica Lu,nja, majstor partiGaj: Prokin se wate u pisac Brans njima za,nske radioni,c e L.azar Maiak i Zadnje

tri

- u logo,m- Teps ji b4u ko Copi6. Na zakazat^am sasta,nku poginuuh djetaka Umjesto svi. biti r"roSi-r"t, ipak ne6e stvari'' 'Samo tilepg . . samo pisac kaae, '. kako osta6e, Iijepe ,stvarir fer to jqdilo ostane iza dovjeka i to-ig,pjLo glay." XXIII). i.iai"o bogatslvo nasih djedaka'< (str. 177: preZive' koji pritom oni oZivje6e ulijepJstvariu Te xxlglava:iffi iirf,1:fl:'3":i;"f,,J.r,?dl;"1"ri1il[.

Prema Jova,ndetu. bjeEaci- postaju vojnici (>O,mladinrski udarni bataljonu). XXIU glava: Kraj! U rat je oti$la Jovandetova dr.uZina.

XXII glava:

128

VREMENSKE

I PNOSTORNE

ITRONOLOSKO

I

KOORDINATE ROMANA

ISTORIJSKO VRIJEME

U FABI'LI

Vrijeme u fabuli je prvenstveno hroorolo$ko. U to srro se uvjerili ra5Elanjivanjem fabularnog toka po gla. vama. Jedan dqgailaj proizlazi iz drugqga i odvijaju se onim vremerlski'm slijedom kao u stvarnom Zivotu. Smje-

nj,uju se kako godidnja doba u,nutar jedne Skolske godine $esen, zima, proljede) taho mjeseci, dani i no6i. U I dijel,u romana 6ak i pojedine glave poEinju wemendlsirn oanakama iJ.i se tako zavrSavaj'u. Na primjer: >PoEetkom te Slcolslce godine ru selo Lipovo stigao je novi uEirtelj . . . (glava II, str. 8), a glavni dogaelaj povodom toga zbio se 'prvog Skolskog dana'.q A onda 'u III glavi na str. 15. inramo ova,hav po6etakl >Sutradan je Stric, kao Sto smo ve6 Euli, dobio batine. . .c trsta glava zaw5ava se qpet wemenskotn oznakom: r. . . od sjutra$njeg dana (JovanEe) kre6e da krpi vojskuc (III glava, str. 1?). Cetvrta glava znaii dan kasnije. >'Ne idem ja u Skolu pa da me uditelj izbije kao tebe d,anas', dodeka Stricc (IV glava, str. 1?). Ista glava zavrSava se reEenicom: rEvo me sutro u Gaj< (IV glava, str. 2l). U petoj glavi op:sana je wbudljba no| u kojoj su Stric i Lazas Ma€ak premijeli >radionicrtr< u logor Tepsijnr, a sljededa glava, VI podinje vremenskom re6enicom; >Rana. jutarnje sunce tek Eto je polelo oudje-ondje da s,e probija kroz guste bukooe :looi;nje i da pali po Sumi vesela olkca kad se Lazar Madatc qprealo u3unja u Prokin Gaju (glava VI, str. 26). I : tako od podetka do kraja prvog dijela romana. (v.Sljede6eg jutra nestrpljivi Jovanie prvi je stigao u logor Tepsiju...c). (po6etak XIV glavr, str. 58); nJesenje sunce ved je bilo ugrijalo prohlad,nu sjenovitv jutarnju E'il,ntu, a. od Jovanteta i Ma€ka jog ni traga ni glasac (glava XV, str. 63), i sliEno. ' Tz rdanac u odan< veselo tede Zivot u Sumskom logoru (str. ?8) sve do omienja logo,r8(r kada su se djeEaci "vratitri u 5kolu , . . do zime, koja ,u romarru nije uobI -

MetodldF

129

saop,Ste,na u lirghim piSievim razmatranjima. U drugom dijelu romana, gdje je uobliEena ratna tema, slijede dogaclaji u istim vremenskim intervalima. Svaki novi dan je i novi doZivljaj za djedake, za Nikoletinu, za dobnu uditeljiou Lantr, za poljara Lija,na i o5trourrurru Ii lijepu djevojdicu Lunju. Medutim, dogattaji su zbijeni, bde se smjenjuju. Glave su kra6e. (Remeti se i kompozicioni paralel,izam u glavama romana. U prvom dijelu ekspozicija je rasporeitena u osam glava; glavna radnja u osam glava; kraj osam glava. U dnrgom dijel,u: a.U ekspozicija .u pet glava; glarma radnja u 14 glava; kraj tri glave.) Ne uvode se nove lidnosti tako da radnja teEe nezadrZivo kraju kao u dramskom tel<stu. Likovi se naglo rpreobraZavaju. Njihori''e moralne i karakterne osobine koje su bile tek naznaEene u' prvom dijelu ,ovdje ih ved na prvim stranicama doZivljavalno kao mladi6e i budmde borce. Pored brzih akcija i neprekrdnog dogailanja oko likova, sve je de56e komentarisanje pi'SEevo, obavje5tenja o raht, ili lirski kna'tki i topli izlivi prema likovima. Na samo jednom primjenr moZe se vidjeti kako pilsac obavjeStenjem >zbija vrijeme< u djelu. Tekst se odnosi na Jova,n6etov lik. Rat je podeo. U kratkom u'nutra3njem monologu, u preispitivanju sebe, Jovande ruvitla da rnu rdje mjesto viSe u etadkoj ktupi. nas o,bavje5tava: A pisae ' >Toga trenutica prestalo je ono praoo, bezbrihno dietinjstoo daEkog haratnbaJc JouanEeta. Nastalo ie jedno drugo djetinjstoo, oprljeno mrazorn rata, djetaBtvo malog bruntovnika, nekada*njeg oode odmetniko iz Prokimog Gaja.< (kraj II glave, str. 112). f samo u jed,nom trernrtlflr pred na'ma je preobraZaj lika: iz djetinj'stva u djeEa3tvo. U ovim dijelovima rolnana, gdje je pisac postao prirpovjedad rata, vrijeme dobija u odnos'u na I dio d'rugu formu. Ono postaje ,istorija, a proticanje rmemena u romanu izjedna6uje se sa istorijskim tokom dogailaja tih dana u na5oj zernlji. Vrijeme, dakle, postaje graditelj likova, ono ih preobraZava. Zato sr.l vremenske oz,nake u pojedinim glavama izraZene. u

litena kao poja'rnost, ve6 samo

130

slikama ratne atmorsfere ru sel,u Lipovu. ve6 ru prvoj glavi romana ta wemeo:ska istonijska koord.inata biva dorninantna. Na primjer: >TeSko i sporo nailazilo je neko hladno i hl\rw prolje6e. Sve viSe lj'udi iz sela kretalo je u vojshir" tr reZerVU. . .( A odmah u sljede6em odlom'ku ptsac nastavlja: rpoEetkom apr;ila otiiao je u uojsku i Nikoletiin Bursoc.n Vrijeqe, F"ko vidimo, kre6e od jednrog istorijskog datuma do drugog. vrernenske oznake u reEenici i onrda kada treba da se premosti nekol'iko dana zbivanja u hronoloskim tokovima vremena, konstruisa'ne su opet na isti naiin. U glavi III, na str. 112. sadrZaj poEinje: >Desetak dana poslije objarse rata drumovima poEe$e da nailaze gomile razonuZanih vojni,ka . . .q itd. U istom smistru je, ora primjer, upotrijebljena retenica i na isti nadin uoblideno vrijeme u dogadtaji,ma koji su sadrZani u XlI glavi. (Pisac je tu ,uobliEio prve odjekl ustaniEkih pu5aka u selu Lipovu i prva djedad'g nekakvom prestna5enom Zuibom istari avioni 'dvokrilci' tqterisali su plavetnilo toplog tjetnjeg kraji5kog neba. Letjeli su nekurd u pravctr mal" itld,rstrijske varo3i Drvara, skrivene u ,bnrlirna u div-

ljini.( )I(ud U to tandrdu ove krntije?< pitao se poljar Lijqr provlade6.i se kroz visoke tutIli grrni, il' se zemlja trese,

il'

udara more o ,bregove . . .(

r.31

rEh,

ili

jeti tmd je

grm'ilu poEe da mudruje dida. >Kako 6e grmsVuda vedro kao srebro . . .a

.Il,rrrnor pi56w u ovakvim slikama kao da biva pria dominantna postaje tragidnost slike vremena. Uzbtxlljivo djeluje >plavetnilo toplog,kraji5kog nebac, koje prvi Frrt >testeri5u< ratni avioni i njihov zvuk koji se pretvorio u gor,mljavin'u nad Drvarom i njegovi'm >vedri'm nebom kao srebroc. Konkretizacija istorijske materije, koja je vec sarna po sebi' uzburdljiva, bogata dogadlajlma, i'spunjena ?rtaEajrdm dahrmima, dop'rinosi mnogo razgrana,tmti fabule, bogatstrnr epizoda i emotivnosti romana.

.

guEen,,

OPIS AMBIJE.NTA

Smje5tanjem likova u Prokin Gaj dakle u ehsterijer, pisac je us'pio da oZivi jedan izuzetan ambijint, i

da ostvari posebnu sred,in,u i zbog toga u njoj odredeni tip. djeteta. latg u likovima nisu obiEna seoska djeca, na pqlmjer dobarrEad, ili samo uEeniei osnorrne Skole iz obliZnieg sela koji se tu igraju. Oni izrastaju kan ti,pi&ni stano'r'rnici Pnokinog Gaja i doZivljavamo ih jedino tr atmosfe{ 'tog amrbijenta.

gleda preko likova, nj,ihovim radoznalim oEima, ili po-. staje uzatrdljiv pretro njihovih uzbudljivih otkri6a, Eini da 'atmosfera u romanu biva neobiEna, nesvakida5nja, sli8na onoj m narodlroj pridi. I zato, opisivanju i uobliEavanju arnbijenta pisac je dao mnogo mjesta i primijenio ga tr razliEiti,m oblicima izraLavartja. Opis ambijenta je sva,kako najdeS6i kada pisac stvara kon'kretnu situaciju, bogatu Zivotom. Tada se pred ditaocem rettaju upeEatljive slike jedna za drugom kao ,u filmru. Evo jedne takve:

eI zaista, ,iz ljeskara, urnjesto ptiee, i,spade d,tlgonog bos djeEak i tnkom jurnu u sjenovitu dubinu starog Gaja izmeilu go,l.ih i pravih bukovih stabala'c (str. 1) t32

Opis nam omogu€ava da 6ubro doZivimo trenrutak svijeta u rornanu i emotivno se veZemo za >sjenovite dubine staroga Gajac. Raznolikost'oZivJjavanja arnbijenta vidi se na pr,imjeru opisa Prokinog Gaja onakvog kakvog su ga :iz ranog djetinjstva pamti,li i doZivljavdli svi Zitelji sela, odnosno [straFno i taja,nstveno mjestoc: >Babe str Saputale da je uklet i d,a riikako niie dob; ro no6u kraj njqga prolaziti. Zatas te, kaZu, moZe Sdepati ledena ruka ,nepoznata €udoviBta i pov,ufui za sobom pod zaBaptane svodove bukovih kro5anja.c (glava 1, str. 5) U- ovoj slici anrrbijent djeluje izuzetno , ili kao da ga saopBtava narod,ni pripovjedad. trsto ta,ko na mnogo mjesta, bogato detaljima, pisec daje woje viilenje ambijenta i otkriva ditaocu (obrada mu se) zaStto je upravo taj a'mbijent iza,brao za o\ru temru: >Drurge noge brzo su donijele djeEaka do jed,ne manje zaravni usred Gaja. LiEila je na dno kakve plitke Einije ili tepsije u ,kojoj se peku pite. Kad se spusti,te na to poljanEe, ve6 ste zaklonjeni od svadijeg ,pogleda.< (gilava 1, str. 7) Meelrutim, pord ovoga Sto srno ved rdkli o opistr ambijenta u elspoziciji radnje, treba dodati i oaZnost i funkcionalnost takvi,h opisa u strukturi romana. Jer oni su dvrsto ukomponovani u sve dijelove ,romana, u svatrru epizodu i Eine sa svim drugim vidovima saopStavanja je,dinstvenru uzrodno-posljediEno povezanu cjel,inu. Opisi ambijenta imaju Eesto smisao motivacije; obogaCuju istov'remeno i saznavanje lika i stvaraj,u atmosferu i karakterizaciju lika. Na pnimjer, opisi okolice sela u epizodi u kojoj je prirkazano Lijanovo traganje za >od.

metniei'ma<.

>Lijan prohoda po svi,m jarugama, iza seoskih Zivica i po raznrim vtzinama gdje rgod:su rasle kopriv€, ispeEe se i olari, ali nikog ne otkri. NaSao je samo mnoBtvo razbijenih lonaca, pro&upljenih. Serpi, 'repova od ka5ika i kaSika bez repova, konjskih ko:stiju, zardala l,ima i jsdan pozelenid nov€i6 bakrenjak rimskog ca'ri.u (XX glavd, str. 81.) ' . ..'. : ,..'

,133

T

Tirn opisom pisac natn omogucav? ng sarno da saznamo neminiu i uvlpf Zeljnu novih ruzbudtenja skoro dje6; j,u du5tr potjarevu, vec u-'mrogom-e dop'rinosi i njeggygi Lara,lgteri^zaciii kao lika. Ovi,m-i drugim_opisirna individualizina ga'do te ,miere da postaje jedilltve_ry F_oljar, literarni sJnr,bol ljtrdskog karaktera trpa Gogoljevih j'unaka. I zbog togi pisaC 6e nastaviti sa o.pisom u ovoj epiaodi gonr,ilanjem slikovitih pojedinosti . . . :rPoslije kopriva .doitose na red wbaci i zapusteni uglovi oko iieerrih okuka,puni visoke trarruljine,- ra: ki-ta i divlje loze . . . Ovdje poljar Flonaile bezbroj sedefastih $koljki, puzeva, perja trulih klada, riblje krlju.Sti i vidrinih tragova. . .( itd. Istim postupkom pisac 6e uobttliti u urdu indirektnog rlonot)oga irwtrainia pye\luliauania s.tsoiih likooa i iz{rad.iti p,oiebne ugodaie u dietu. N-a prrimjer, no6 u Bumi I aieeii strah od tajanrstvene prirode. >Doki Potrku, kao ,mnogom drugom, ranije su se u m,raku p,riEinjavala sve nekakva dudoviSta: te nebrai"L.r d'io s gia*rom kao plast sijena, te stra5an baba 4""i" s lepeistim rukama i kandZama, !e erna s tonbom.-Premirao je ,na svakom koraku, zatr'stavijao datr i zatvarao oei samo da 5to lak5e promakne kraj uklete prikaze.< (glava II, str' 48) Poseban ,utisaik ostavlja i tiraka intonacija Corpidevog peiziZa. To je ona nagla5dna. taja-nslvenost Pliroge. i njei"" o"a"a m-o6, ikoja, tponek-o -doban.eq .rup".t" ou 6udne snoveu, i1i g? qrqrlesg u dalekl !"loi.ska vremena, do >dawto rninrule bitke izmedlu silnih begova i m,rtva hajduka<. >Po,neko Eobante tako i zaspi, i glavom uz kamenm plo6u, sanja Eudne _snove, a kad se 'od straha preire', dugo irlja oti buljedi u ovce' miluje topao-k-amen i Fa u6e: Gdj'e si JovanEe, s4 si bio tu? Tako si ,mi ne$to lijepo pridao, a ja zaboravio.< A kada se, pak, )rod straha prene(, kada se iz predjela maste opet vrate u stvarnost, _pisag im pomaze 9vojom toplom liubavi da butlenje burde lako, postaje prisan sa svojim likovima. 134

I tako se neprestano u cijelom djelu ispreplide ambijeot sa zbivanjirna roma{ra. Opisi su trvijek real,istidki sa pi,SEevim razvi,jenim smislom za detalj uoblideni' ili Lumoristiflni sa pozicije objektivnog pripovjedada, ili lirski toplo sa mnogo ljrubavi za ljude i za predio. RETARDACIJE

U

FABULI

Retardacije su veoma prisutne u fabuli ovlg romzlna. One, ravnoprivno sa dr,ugian elementima fabule, pos_taju prikazivanju l,iEnosti, u d,upneolifroAno lredstvo piscu-u -moralnih i karaktelph osobina lilje; osvjefljavanju iona i i r6tje,tnije'rn diferenciranju njihovih v_anjskih profila. pored-stati,enin motiva: opisa p-rirode (ambiienta) i stuarania portreta opisom' koji su' ,uglavn-o{r$ -neop'h$ni elementi-u ivakom 'djelu koje je graiteno fabuliziranjem, namedu se kao tipiEan obl,ik retardacije u kompoziciji fabule ovqg romana: lirst<e di,gresije Pi5deve, i - narativni saop6iavanja o proteklom Zivot'u li6- nosti. Lirske d,igresije piSdeue su one stranice na kojima saznajemo Ccriieev fifiri doZivl,jaj likova, bliskost sa >da,€kom Eetomu, usnieenrie u opisima prirode i istorijrskih spomenika u Prokinom Gaju. Unesene su u roman p-9 i?: vjesnom red,u i ima se utisak kao _da je Branko copi6 ostavio rsob,i, svom linskom bi6u prelomne dijelove k_ompozicije romana, ti. prustore izmedu I i II dijela, ft"l iomana i rprostor poJtiie elrspo,nirania l,i\ova. Saigledani u cjelini ovi lirski frag,menti imaju gradacioni rast, sa kul,minacijom na lrrajru romaJra. Dramatski napet razvoj dogailaja il tal'trti ovim postaje jo5 uzburdljiviji. - Lini,Emost i emocionalnu rtonailnost ovih stranica, neposredrrost u izraZavanju, postigao je Branko Copi6 I. licem rnnoZine prezenta. ilidno kao u lirskoj pjesmi Citalac 'na taj nadin postaje )sagovorrrik( i uEesnik u zbivanjima, a blisl
I posljedrrja rede,nica romana r4)u6ena je neposredno ditaocirna. Svaki Eitalac, pa i onaj najmladi, zarobljen piSievo,m lirikom, zaboravi6e da je, sve do ovog trenutka, pred njim ,bio humoristidni roman. Ostade trajno uzbuden sadrZajem posljednje redenice. Naratiutno soopStatsanja o proteklom Zivottr likova su retardacije pomo6'u koj'ih pisac stvara cietovit li,k. Sve odnosno iza dogaono Sto stoji iza >sada5njosti lika< je u kratkim saop5teno dlaja u kojim djeltrje, Zivi lik - To su oni dijelov,i, na odlomeirna i u obLku naracije. primjer, iz kojih saznajemo za.Sto Nik Culibrk rvojnidki salmtinaq i pozdravlja na engleskom: >Halo bojsovi!< >Nikov otac M,ile, zvani lMajkel', radio je dugo godina u Americi kao rudar, far,merski radnik i kauboj (6itvar stoke), a kad se ohlda vratio, mije5ao ie u na3 jezik mnogo em,gleskih rijeii, Zenru Ma,ru zvao je 'Meri', a oia Durdla 'Dan', a sina Nikolu 'Nik'. Zbog tqga je ditavo selo, pa i tlaci u Skoli, djeEaka zvalo Nik.u I tako pisac nastavlja kazivanj€ :- sve do onog trenutka kada je Nik Culibrk stigao u mali logor (VII glava, kada ga saznajemo po njegovirm postupcima i str. 32)

prita o osjedanjima djeEaka u trenuci,ma zakletve na vjernost 6eti, o tradicional,nom juna3tvu ovog kraja narod,noj kletvi izdajnika. - i te5koj rCIrupljeni oko groba slobodarskog hajd,uka, koji je smjelo prkosio svakoj sil.i i nepravdi, od nedorasli djedaci, istinski uzbudeni, zareko5e se da 6e jedan dnlgom biti vjeran i da se ,medu njima ne6e na6i izdajnik. . .c I u foistovedenju svojih osjeCanja sa djeEadkim na vjernost, pjesnikova pomisao o izdajstv'u lxetvara se u pjesniEki lrsklik, ,u zaklettnt, u rodoljubivu parolu:

zanosu)

rProklet bio izdajica koji je neprijatelja prl'stio na tajna vratalc (glava VIII, str. 38). Prisnost s likovi'ma, osobito sa .njegovim najdraZim junakom iz ovog romana, djeEakom JovanEetom, u ovo-m li'rskom fragmentu pottrruno je uoEljiva. Pisac 'mu se direktno obra6a, rftzgoVsaac s njim. U jednoj situaciji >dok ga pratia ri izdvaja od drugih djeEaka kaZe: - nZna'rno, Jotsande, da si to bio ti. Nemirnn ttsoia dtl5o pouukla te jednog nedjeljnog j'utra do tajanstvene peeine prerna minroj vodi neispita'rr-og podzemnog i.rera. dnamo, Jot:an\e, ti Eeka5 prolje6e pa da krene5 u irstraZivanje, u no've doZivljaje. A Sta li 6e lram donijeti to novo prolje€e 1941. godine?c

Tdistorn mas pisac trajno veZe za ple,menitost liinosti Jovanteta i kazuje kol'iko mu je blizak taj lik i kako zu nje,m,u, piscu, poznati nemiri dnr3e koja v-'uEe naprijed u rtajanstveno i neispitano(. Najuatbudljivije ipak djeluj'e posljednja stranica rorna,na. Emotivnost je u jednostavnoj reEenici upudenoj

6irtaocu:

,. . . U rut

:

je otr,Sla JovanEetoua druZina

S bolom pisac

dijeli

eladku Eehr na )one

.:

.

koji

.<<

6e ostati >one koji se nede vratiti<. Oni koji ostanu Zivi, kaZe pisac, >pridade dugo i s ljubavlju o dnugovima kojih \ri3e nema, ali samo lij,e,pe stvari. Samo lijepe stvari, jer to jedino ostane iza Eovjeka i to je bilo jedi'no bogat-

hivic

stvo 136

i

i

- dladke dete. radm nr,nutar Na i,sti naEin saanajemo pro5lost Vanjke Sirokog, >IUusa<, a onda da Nikolica i nema druge pro5losti osim brige o svojoj ls'rji Zuji (VII gtava, str. 32, 33), zat'im kakav je bio Zivot poljara Lijana prije nego Eto je postao prijatelj sa >ilaEkom druZinoma (XX glava, str. 82) i

slilno. Retardacije su u ovom romanu' -dakle, lirska naracija. U njoj se ogleda odnos Branka Copida prema Zivotnoj graeli romana, prirsustvo njegove liEnosti 'u djelu i jedan od naEina u karakterizaciji lirkova. Zato, iako su to samo fragmenti, oni postaju rarnnofiravni,so dr'ugom gradlom romanh. Lirika ,proizlazi iz umjetniEke li.Enosti Brantoliko je ka Copi6a, jer kolilco god je on pripovjedaE

i tirslii pjesnik.

'-

na5i,Lr djeEaka.o

:13?

LIKOVI PORTNETI

U rhara;kteriaaciji likova Copi6 se struZi, prije-svega' vanjskim njihovirn pbrtretom, koji razotkriva i neka $ihovi unutrlfurja svoistva. Tako, na prirnjer, portret dje6aka Str,ica ne seuno da opisuje njegov izgled ved nam govori i o njqgovoj Zivotnoj situaciji:,>sirode j9 bez oca f matereu, ali da nikad nije tuZan i da je neobiEno obij"Uf:"n medru drugovima. Svojim portretom -Coqi6 ne ide d opisivanje detalja spoljeg izgleda- ve6 odmah primjenjujb karakteristidni detalj tStridwo tpravo i,me bilo je Stevo, ali su ga u rg'z1ed11 pronsali sincem zato Eto ie,bio ,naiotfi u.Eitauoi Slcoli, Ott"q, toga b" j" lid,io na neko,g zaiedniElcog d,aEkog strica. irvijetr je nosio Eakitre,- prsl,uk i slamni Se5i.r svog mrEauog sitiog itrica, a zimi, bogme, i strtEeoe stare eokule, krut crn gunj i duga\alc sal kojim bi se omotao oko orata iednn Eetiri put;c,.< (III glava, str. 13) Kao osobitrg bitnu i kara,kterirstidnu pojedinost'iz portretisanja trreba istadi Striiev slamni 5e5ir. Pisac 6e ga, moZemo re6i, personi,f,icirati pa 6e se kao takav u polavnosrti romana izjedna[iti sa Stri[evim li,kom. Zatptavo, r.rmjesto ulicau stridevog, njegove glave, rpojavljiva6e 9e njegov 5e6ir. Zato u prvim glavama romana, u dijelu e@loniranja likova pisac uobliEava Se5ir ravnopravno sa likom. I kada je magarre Sivac pojelo do pola striiev Se5ir, majstorijom Lazara MaEka, pred nama je >kona6an obl,ik<: >Sbric veselo nakrivi svoj slamno-kartonsko-ciklarnni Se5ir s pantljikom. Istinu budi re6eno, nije ba$ izgledao petnaest god,ura 'mlaili, jer je ranije imao svega drvanaest, aU je ta[
Ni3ta nema da te brine od ovoga paav gine.u (VI g1ava, str. 31) Se$ir 6e od tog trenutka >biti u akcijiq rret mnogim vaZnim rnjmtima u razv'ijanju radnje ro,mana. Zbuni6e' na primjei, poljara Lijana svojim n-atqisom 4ok se S"{P okd Prokinog Gaja i trhodi >hajdudki logor Tepsiju<. Ili' u prvom StriEevom ratovanju spasi6e_ mu glavu po$to 6e umlesto arjega biti >ranjen< njegov Sedir. IMENA

ovrim i sliirrim, tako re6i indirektnim portretima, pije dodao i slikovite i vesele nadimke, dimeje-doprini-o razliEitosti i inrdivid,ualiairanju svojih likova. Doko Potrk i Lazar Matak su >dvije detrije detvrtog razredac. >Potrka su tako nansal.i ito- ie trkom dolazio u Skolu i oratao se ku6i, potrkhlao je i onda kad na tablu izlazi,.< A >Lazar Ma1ak'{ro ie malen prgay dietak, gotoy utsiiek_na .st:,adu i boj ako ga sanw neko naliutr,, sryjel9 se z,aliietao na njih'frktuit kao srdit ma|;akrr. Nik Culibrk, Amerikanac, i ,piaporn radni|kom kombinezontl<( ,tsoiniflkr, salutira i pozd,raotja na engleskom: Halo bojsooil<.. Tu ie_ i .vanilca Slrolcl ,ruska dutoo, Nikotica >s prikolicom< koii ie 'na uzici t:od,io suoju, iuakom poznaiu 1utu kuiu Z_uiu . . . te njegolre opasne pratnie, Nikolica-ie- u Eitaoorn "Zbog setu bio po2iat po nadtmku 'Nikolica s prtkoliconf .< Sam6 lik Jovan6eta ostao je i bez nadimka i bdz slikovi,te osobenosti. U ovoiln portretu nema humora. U njegovom iqgledtr nema nikakve mane. >Niegooo liiepo crn' purasto licen jedino zrra >radosno da zablisto<< i da s vreme*a na wij'erne >>igra stsoiim insiienim i sastaolienyn obrtsama( a u osoakorn osmijehu da pokazuie siaine bijele zubec. Medutim, ve6 ovakav pOseban postupak u oblikovanju portreta u odnosu na ostale likove djeEaka, izdvojio je liEnost Jovandeta i ,uzdigao iznad ostalih. I sitr.r,acije u romanu 'gdje pisac otkriva moralne i karakterne oaobine Jovandeta, kako smo vidjeli, izgradene su sasvim druk6ijim slikama nego one, npr.' u kojirna izrasta unutra$rlji StriEev lik. Zato Jova,nEe, iako nede postati glavni

sac

139

lik

,u romanu, bi€e harambaia odmetnika - ttaka, voda d,ruZine. dladhe hajduEke ----" -it njih ii-i iinii *tiha, Suttiirua ilesetogodiilnia die' ooj|lca, oelikr.h mirnih oEiiu, Stritetta prDa komfinico*r. >Lunja se uvijeh 'Sunja.c Njeno irne nosi u sebi ditavo rrjeno bi6e. Ona je za pisca >k6erka Sumer, >neiasna sienlcoc, lijepa kao Sumski peizaL. Na primjer: rA Lunia se pojatsi ba5 u onsrn trenutku kad oef rnko M niu nP misli. Zatreperi lisde i od zasaptaraa oietra i uznemirenih odiednorn se stuori' Lunia. JoE ioi na hop! sjena otnlm -kapcima-igra uzdrhtn'o list, Eunia ioi se kroz kosu ojetar, a-u oku ioi se knie olaEna Sumska siena.,<-(Xfx glava, str. 79). Linska narativnost ovih portreta (JovanEeta i Lumje) stoji u kont:nastu sa'slikama portreta ostalih likova. HI'MOR

Glavn a izrakajnost Copidevih opisa u portretima Iikova Strica, Nikolice, Lazara Madlra, Doke Potrka ieste h'umor. qpis Strilevog Se$ira, na primjer, vrvi stpijeSnim detaljimal okartonsko-ciklamni kartonu, rdjevojaEka traft4c, rveseli seoski vaSar<, >6u,poglava curil{(-r }arrtiP?gqlinol i natpis: >NiBta nanna. . .( Podeg je,- dlkle' neobitno konstrtrisaninr epitetom koj,irn je okvalifikovao >kwalitetc, >materijal<- i >boju< Se$ira i nastavio sa ironidno nagia5en'i'm detaljem djevoja,tkom tnakomq i na krairu kul,minacijcm koju je uobliEio u proBirenu komparacijtt gdje ovako zakrpljen Stridev Seiir gporedlgjg sa,lvel -selim-seoskim jesenjim va5arom.. -< U oYoj kor-niEnoj kogrparaeiji u 'liojoj pisac >zaoknrZuje<< Poaljednj'i izgled 3e5iru, oflrl'ivamo toliko Zivotnosti, Sarenila, vike_ na segrScim va5arima da zaboravljamo da je to samo jedan mali, nevje5to zakrpljerri dieiji Se5ir. Leksika kojom je pisac gradio i epirtete i Elanove komparaciie svolim ina8enjern veZu nas za siroana5ni: al,i veseli ambijenrt seoske djece (slama, kanton c-iklamske boje, pacov, seoski jesenji va5ar,',dupoglava eurica itd:). je ,pjsac Komi6ni akcent je na rijedi anti'Waolin -,koju izvgo na. neobi6an naEin. U nastanp'k rijeti , riklju[io,' ieli

latinski prefiks >aruti( i nastavak -Iin ( koii dobijaju lijekovi ili sredstva za odrZavanje higijene). Ovako >skrp ijenio obtik rijeEi dobio je svoje znadenie u stihovano! fbrmi: 'NiBta nerna da te brine . . .c bogato i.slikoHumor u portretima izrailen je Nadimak postaje kao vito u nadimcinna lz ime lifnosti. -vgopa trajna i su5tinska osobina u veselirn i smii"S11t* izgledima i postupcima likova. Nikolica >s prikolicomc, na primier. Lrviiek ie u >napetim< situacijama reagovao prestalnom re6enicorn: >DrZ'.,ga, Zuiala ko svoje kujl Ziie - uvijek i5ao trkom i kroz Sumu znao Doko Potrtq iako je da sukne kao zmaj, u logor je uvijek kasnio i dolazio zadtrvan. Laaar Madlk, kad god se uzbudio, >fnkao je kao pravi,maEor< i sl,iEno. ' U realizaeiji svih portreta, pored hurnora

loji je do-

minantno uodljiv, tu je i kontrast kao isto toliko vaZno stilsko sredstvo. Njegova ie primjena u ovom _sl,udaju tl povezivanju pojmovi u slici. Postavljaju6i jedan. Por$ ht,rgog dria ioima sa surprotnim osobinama, Copi-6 yrlo karak-

dinimlEno i,iisiro istiEe onaj detalj kgji 6e nostati teristi,dan za-dalji rast lika u djelu. Tako 6e, na prrpjer, stric ostati u nomanu kao najvisi medu svojim vrsnjacima nkao dugonj'ao, ali neobidno i sirotinitE odjeven po= -,;- a da se *A ni po6etlru slikovito sUprotrstavljena, je Eiju jedinost o njegovo,m tmriauom i sitnom stricu< *Zb_oiit. krupan< ostade i po,tpuno izbrifu. G"6,r nosio-do ,tIvan - rala. Tu 6e nogrntad{ sinn i *dieEak plattokos kao zrela se na istim tokovima radnje izgubiti iz vida i crna glaoa Nikolice ,lcao u Arapina< ,i on 6e se pojavljivati_ tako da 6e pored njega uviiet< da se 7uti >2uta kuia Zuioa.

.

BOJE :

detalja ,u opisirna likova, koje je Copi6 vrz;ao i'isticao kontrastima, namece nam se njegov osjetay za boje.r To su ordredene boje koj'e djeluju ko'nkret19. Na pri,mjer, Zuta, crvena, cnla' bijela' Opis na taj naEin

, U kneiraruju

141 140

postaje realniji i tzrazlf;rji. Te boje izrahene su obitno epiietiml ili imenicarna koje u svom znaEeniu imaju i' odredenu bojru. Svakako da nam se ovdje u ovim opisima dje6jih likova namede Luta boja. To je boja Lute kuje Zuje. Konstrukcija ovog >Zutog detalja< je u imenu 1xa po-boji: ,Zuja, i atributa ilut lrz tu imenieu. Po3to €'e >prikolica<< Nikolice biti prlsutna do kraja romana, to 6e i ?uta boja ostati u mnogim situacijama kao najiztazitiia(To je, uostalom, omiljena boja pisca, osobito u hnrrnoristiikom tonu saop5tavanja. Na primjer, u realizaciji iednog smije3nog trenrutka u djel,u, kada Lunja otkriva da ju je Stric prevario i da se isalrlo >pretvarao da je mrtav<

dok mu je ona povjerljivo milovala lice >i Eelo,c, -pisqc da je >glava< od milj,a zanesenog Strica >bubnu,la u traou kao bundeua<.) Konkretnost tih boja gubi se u njihovim prelivima, a redenirce sa tako izraZenim bojama djeluj'tt emotivno: kosa boje ,zrele ra\i<<, ,jabuke koje miniu kao dulotti<, >karton ciklamne boje< i slifno. Bojom je pisac izniiansirao portrete dieEoka. Glatsa dok je Nikolice je crna i izgleda kao ,glaoa Arapinq,q

ka,Ze

lice Jooandeta samo Dernpurastoc, oplat:e lcose Vanjke je jasno >zrele Sal ,decroene boie raZi<, Ivana su boje B_oje itd. vrata dugog Stri[evog oko puta omotan< tiri u opisu zu desto kontrastno postavljene: _crno-iuto (Nikohba i prikolica), crno-bijelo iznaZaj,na ljetpota Jovandeta u kotrtrastu >crnih izvijenih obrva< i >blistavo biielih zuba<; crno-cn/eno: StriEev "cnri Slnjl i rc.ryeni Salu. Zat"im su uskladene: modro i svijetlo plavo (plavi Vanj,kin kom,binezon i plave kose); i,li su tr konfuzngj smjesi kao one na Stridevom Se5iru. Poi-e i izvan ovih tekstova, vrlo su Eest nadin opisivanja kod Copi6a. ovo specif,icno kon;trastiranje u ekspliciranju likorra i lirski dobronamjeran humor ukazuje da je pisae i6ao za krupni'm potezima u stvaranju portreta. Otuda oni i nisu toliko reqefni, ali su z'ato puni Zivota i Zivotne istinitosti. Ve6 u p,rvim kontaktima sa djelom dobijamo utisak Zive djece, tipidne za njihov uzrast. Kao u stvarnom fivofir, oni nam ie predstavljalu kao djeca Eija se fizionomija tek nasluduje. t:42

PRIKAZIVANJE SITUACIJA

U oblikovanju svojih likova Copi6 je ostavio mnogo prorstona portretima. Ali vanjski opis tek n?g-o-Ylgstava karaktere- i irrrilividualnosti. U oZivljavanju dubljih tipskih karaktera ili u izno5enju du5evnih stanja i misaono-emotivnih preokupacija svojih likova, morao je -d3 !-e

i drugim metoda,ma i da primijeni mnogo razliEitih postupaka.-vidjeli smo ve6 ranije (u t_uma6enju_.fab,ule) da su dva osnovna umjetnikova postupka u oZivljavanju likova u razli[itim situacijama u romanu: opis i naracija. Postupak je, dakle, oPet isti. SluZi se i ovdje opisom, -odnosno konkretnom slikom. Med'uti'm, opis nije, kao kod portreta, u krupn'im potezitma, ve6 je usmjeren na samo jedan detalj lika: ,na lpokret, na izraa lioa, oEij*' na gest iuke i slidno. Samo jedna mala situacija otkrife naln ovakav postupak pi5dev. Na primjer: evo kako je dat QPts prvo! i tek zadetog ljubavnog bola u du3i ljezle- dj9vojdice Lru,nj,e'. Kada joj Stric nabusito zaprijeti da 6e stoeiti s bukve >pa nek bude milo onima koji me IIIrze(r kako on to ka1e, pisac nastavlja: >DjevojEici zaigra5e usne. Ona pogleda po svitna redom da se uvjeri uzimaju u oni ozbiljno to sto stric govori. Najzad zaustavi pogled na njemru, -kos, is-qi[ivadki i r'-uEeniEki, pogled onoga koji strada i voU.s (str. 53, glava XII) Pjasnidki izgnatlenorn slikom, uzbr.rdljivo i intoniranom reEenicom, pisac nas je uveo u najtarnaniji doZivljaj svoga lika. recimo, lj,ubomora u Istirn postupkom oZivljena sl'uZi

>Lunja se trte i skameni se, hladna i neprist'upadna. Samo kratka vatrnica, koja joj sinu u oEirna' rjeEito je govorila da bi tog istog tre1a, najnadije sr'r.rdila itotirm gromova na tu woju debelju5nu plavu drugaricu Maricu. . .u (II dio, glava VIII' str. 126) Humor, slidno kao u portretisanju njenog vanjskog lika i lika Jovandeta, nij'e pri'mijenjen. Drnr,gi l:kovi dje aka, shodno portretisanju razo,tkrivaju sebe u humoristiEno konstmisanim epizodama, ali 143

sasvim razlldi'tim. Na prirmjer,

lik Lazara Madka, kao dje-

Eaka majstora, izvire iz tehsta indirektno. Saznajemo ga ili preilinventara njegove radionice< ili preko njego-

vjh-vec )zawsenih radova< i sli6no (glava V, str. 24; glava X, str. 44). Sazna6emo ga i po majstorlucima na StriEevom SeSiru, 5to, medlu,tim, ne smeta piscu da od njega napravi pravog majstora u partizanshoj rardionici oruZja u epizodama II dijela romana. Likovi odraslih 'dati su u rornanu uvijek u doZivljavanju mladih (djece). Na mnogo mjesta u romanu to je i konkretizovano, na primjer: >Stric je Evrsto zafuwario odekujudi da novi uEitelj isdezne kao priviilenj,e, ali kad je otvorio odi, umjesto leptiraste plaue Lane, za katedrom je stajao jo5 uvijek podbuli strana,c s cruenlm nosotn.K (glava II, str. 9) Lik Nikoleti,ne Burisada dobija hi,perboliEne razmjere i djeluje uerb,udljivo jer je sagledan u oEima njegove d,rugarice Lane i djedaka Eiji su snovi o juna5tvu,ispunjeni njegovim [.ikom. >Stajao je pred Lanorrt, prav, naoruZan i odluCan, slika i prilika nepokorena naroda gnjevom obuzeta. Uditeljica i nehotice ustuknu i zadivljeno ra6iri o[i.< l

rl,ana nije ni sl,utila da mrkog naoruLanog momka jo3 neko gleda isto onako zadivljeno kao i ona . . .( (glava XI, str. 140, II dio) DIJALOZI

Branko Copi6 se desto sluzi dijalogom. Ci,tav sadrZai romana ispresijecan je dija,lozima. Pa ipak, wlo je teiko govoriti o d,ijalogu kao zasebnoj tehnici kojom se pisac iluei ru karakterizaeiji likova. Skoro da nema jdne epizode, ili jedne situacije, koja bi, izdvoienra kao dijalog' otkrila lik. Dijalog se uklapa i svojom dinamikom i sadrZajem, i lerhsi'kom u harmoniEnu cjelinu sa pi5ievim obavjedtenjem i neposrednirn kazivanjima o liku. Zapra-

vo, dijalozi su vi'dan element dinamidnih motiva u romanu, dijom akcijom radnj,a tede, kre6e se naprijed. Otuda su sadrZaji dijaloga koje vode 'djedaci uvijek usmjererri oko stvaranja logora u Tepsiji, oko gradnj,e kolibe i Zujine ku,6ice i slidno do oni&r kada djedaci postaju >ratnici< borcl za slobodu. Dijalozi narm postepeno razotkrivaj'u njihov odnos prema starijirm, osobito uditeljima, njihovo gledanje na drugarstvo, shvatanje pravde, smionost i sliEno. U dijalogu djedadki moralni likovi postaju vidljivi. Dalrle, u kreiranju likova Copi6 se nije posluZio samo opisom nirti je ostao na iskljuEivo statiEkirn motivima, ve6 je primijernio, u nepre'lsi'dnoj izmjeni, mnogo tazliditih

i

postr,r,paka.

MOTIVACIJE

Po5to su u romanu_glavne lidnosti djeca, bududi kuri'ri i borci u NOB-u, Copi6 je iSao vi5e za otkriuanjem etidkih arijednosti lika nego odred,enog karaktero (u 3irem smislrtr te rijedi). Zato 6e i motivacije njihovih po-

sturpaka u pojedinim situaeijama biti Siroko osmi'Blj'ene pojrnom pravde, hrabrosti, juna5tva; vjerno5du i is'krenim drugarstvo'm, a njihove akcije Zeljom da se u:tvrde i potvrde kao logor pravih haj,duka, tipa >Jovanietovo,g Euku,ndjeda<. f roman postaje prebogat zbiaanjtma i dogadajima u Ei,jem srediitu stojr, jedan od pomenutih motiua. Pisac otkriva kako se liEnost svakog djeteta ponaoso'b kali, kako iz svakog djeEjeg postupka, pokreta, iz razgovor;a ili dijaloga navire napor da se savladaju, u njihovim okvirima, Zivo,tne prepreke izravno i samostalno, da se bez zastoja ide dalje. Jednom rijedju, da se odraste i postane dovjek. I na kraju, da se iz >dadke dete< svrnsta mettu pry'e junake u NOB-u. IDEJA ROMANA

Likovi romana ne samo Sto izrastaj.u pred Ei'taocem svojom fizionomijom, svojom tipiEno5du ambijenta i atmosfere u kojoj djeluju, svojim moralnim likom ve6 10

11t4

metorda

- Metodidki pristup...

145

znaEenie pr,E\eue_ idele u ro.tr,;a,nu. zato odrnah o'd desetak godina kako se ii foletfcu, slikajuci djedake 'i ,"&*uo, ,11 hajdgkeu napustaju Skolu zbog >g6itelja batina3a< (>mrikog uditelja Paprike<), pisac nam sggeti5e Shwni ideju iomana-i- zahva6a u sve njene sloZene proffb11". Osje-damo da odmetni5tvo_ djedaka i pobuna pnotiv uoitelji batinaSa nije samo pob11n_q pr_otiv surove ^st o1" i d,a to nije stvar samo njih, ozivljenih u svijetu ove knjige. Probiem dobija o'pitetjudska znSdenjl_i raste u sloZeir,6,sti Sto se radnji romana dalje odvija. U__pojedinim reienicama izdvojLnim iz teksta o'dzvanja te5ki poloZaj naBeg dovjeka kroz istorijiu: dok najzad >Danas te tu'Ee ovai, sutra onaj' .. pretvori5. se vola U Eovjek. da si ne zarboravi6 Ropstvo je tesko i kakvoj Sasavoj ptidici a kamoli r""e biti-ovim ,bistrim stoitavolima. . .<<, ir'tadava ih pisac rje[nikom svoga Niko]etine i- p9ljq1- lij1na' uNe m6ZeS gledati vrezanu djecu<, kaZe Nikoletina. postaju

I kada se povodom ove, na rbezbroj naEina'uobliiene, ponrke pi6,Eeve svijet u knjizi_ podinje da .cijepa na dva ^.t'iAa egittittrtja, na dobro i zlo, onda postaje i neminou lojem je na jednoj stragi jedna sila - a ,ratt "1ikob, l,ft6vi djedaka koji su predodreiteni da d,rurga. ar"rgoj "" protiv zla, konkretizovanog najbo"b3 iro'siodi fostanfr batine, a zatim u irrije u liltsu uEitelja Paprike i njeg-ovepre-rastaju ^ai,"tj"rrj" sa kraju, po njihovom faiista -tniT rnoii*'rani'je naglar5eni,m osobinama u bo'rbene od'rneti ,hrabrm Ee-tu mal,og Jovandetau. eeta djeiaka po"if.l sta6e, dakle, tirpiiEora za iskazivanje- ne samo pn/e teme ve6 i aruge. Djedardke Zivotne sudbine od tqg v-remena isprepleteie zu i uzajamno vezane dogaitajima i akcijama t
L+6

METODIEKI PRISTUP

i

Za interrpretaciju romana Ortrovi rano lete, koji srl kao dornafu lektiru, potrebno je pla'nirati najrnanje tri Skolska dasa. Prvi Eas treba da

r.rrdenici samostalno di'tali

porsluZi provjeravanju s'premnosti udenika za interprretaciju, a zatim za pripremu radnih z4dataka u sljedeca dva Easa. Ova dva dasa, na koji;m 6e se\izvesti interpretacija,

treba uzeti kao dvodas. Takoder, lri obradi djela treba primijeniti grupni rad. U grugn6m rad,u nastawrik 6e ravnomjernije urkljuEiti udenlFe u rad na knjiZevnom djelu, kako kod ku6e, tako i na dasovima U >cjelouitoj interpretaciji djela< ('prof. Rosandid) kakvu indirektno zacrtava i 'program (u savladavanj,u knjiZevno-,teorijskih pojmova) jedino rad po grupa,ma omogu6ava takvo izvodenje na dasovima do kraja. uCjelovita irrterpretacija djelau kao osnovni obrazovni cilj odvija,la

bi se u ovi'm vidovima.

'

KOMPOZICIJA I FABULA NOMANA ORLOVI RANO LETE

1. FABIILA (glavni i sporedni trenuci) u romanu. Glavni dijelovi fabule (kompozicije): ekspozicija itd. 2. LIK: osobine i postupcj. na osnovu glaunih i sporednih trenutaka radnie a) opis portreta, b) d.ijalog.

3. TEMA (r.loiavanje i samostalno uodavanje). 4. OSNOVN A MISAO (na osnovu uodenih i epskih i drugih

elemenata).

Razlikovanje: pi'5deva misao i misli koje zastupaj,u odreileni likovi (navesti najuodljivije, primjere negativnih tikova). L47

OPISI; opisr.-i dijelovi teks,ta: uoEavanje

i

imenovanje njiho-

vih elLmenata vizuelnih, auditirrnih.

Raalikovanje opisivania od pripovijedanja

U kojim si,tuacijama si morao da se smije5? K'oji su to odlomci u ,djelu u kojima si osjetio prisus,tvo pisca?

i

obavje-

$tenja.

vrste opisa: portnet (detalji) - uzaiam,nost izgleda lika sa njegovim osobinarna. Pejzai, ('detalji, oblik, boja, zvuk). (povezanost pejzaZa sa prikazivanjem lika') DIJALOG (uoiavanje njegove funkcije)' JEZICKO-STILSKA OBILJEUa (,poreilenje trast; gradacija).

i

kon-

Da li si zapamtio neka >pjesnidka ostvarenja< Doke Potrka? .tko jesi, napi5i ih! Koji ti je lik naj'drcEi? Opi5i za5to ti je najdraZi. A koji lik ne voliS? \ \ .:. )

Uz anketu nastavni,k treba da priprem/'i zaAail< e za svaku grupu i da i,m podijeli. Time 6,q'vet, na prvom Easu, plani'rati sa,mostalni rad uienika kod kude. ZADACI

PRIPREMA NASTAVNIKA

Treba planirati

tri

dasa (1

+ 2 Easa); blok Easovi.

Priprema se rmora odvijati tako da nastavnik spremi: totterijal koji 6e njemru biti potreban u realizaciji - Iaswa, da planira i odredi zadatke udenicima koje 6e oni - obaviiti kod kude. Kao prvo, nastavnik treba da pr,ipremi anketu lAnketom se provje'rava uEenikova mo6 zapaLania, parrrEenja najvaZniiirtr momenata iz djgll sposo,bnost zattpti.'ar4a i togidnog miSljenja< (prof. Rosandi6). Nakon anketiranja u raugorrroru s utenieima korigirati ili doptrniti ono Sto je krnje ili pogre$no shvadeno. Nastavnik bi mogao uobliditi anketu i ovako: Koje su te scene romana najvi'Se uzbudile? Navedi ih!

(Razred se

dijeli u osam radnih grupa)

Prva grupa: Mjesto rad.nje u romanu i saop5tavanje o istorijski,m prilikama i vremenu kad se radnja dogatla. (Po mogtu6nosti povezati sa biografijom pisca.) Zadatak ilustrovati tekstom: op:rsi eksterijera, pojedinosti o hronolo5kom i istorij'skom vremenu romana. kazuje redoslijed dogadtaja u I dijelu :oDruga grrya: -Obja3njava ekspoziciju, odnosno zaplet iz kornana. jeg je potekla radnja, glavne tokove radnrje, nasludivanje kraja (peripetiju) i kraj. TumaEi 5ta zna6i prlvi dio roma,na u odnosu na drugi di,o. Narpisati naslove glavama i naznaEiti gdie spadaju prema elementima kompozicije. Treda grupa: obavlja isti posao u dnugom dijelu romana. Oni treba da objarsne za5to radnja teEe brZe u II dijel.u romana i zbog Eega su scene i situacije u ovCIm dijel'u uzbudljivije i dramatiEnije. Zadatak treba da izwse u paralelama glavnih dogadaja iz I i II dijela nornana.

.

148

149

Cetw,ta grrya: Likovi djedaka i djevoj6ice L,unje. ProtumaEiti osobine i postrupke svakog pojedinaEno na osnovu glavnih i sporednih trenutaka radnje. Ilus-tracije iz te,ksta treba da budu iz prvog i drugog dijela romana, a komentar udeni,kov i obja5njavanje treba da se kre6e ne samo u povezivanju il.ustrativnog materijala ve6 i u mali,m paralelama izmedu jednog i drugog lika. (Izdvajanje karakterni}r osobina.) Umjetniiki postupak pi5dev u oZivljavanju likova: opis po,rtneta; ime i nadimak (humor i lirirEnost), --4 dijalog (uodavanje njegove funkcije). (Nastavnik moZe sugerirati obradu nekih portreta i situacija putem pitanja.)

o pi5devom jeziku. O,ni treba da odabenr po jeda,n ili dva opisa pejzaLa i u njima protumade: slikovite detalje (oblike), bojru i zvuk, zatim jedan ili dva portreta i da na isti nadin obrade, sa na,pomenom da portreti budu takvi da se u njima moZe pokazati i pi$dev humor. Jezidko-stilska obiljeZja tih opisa okarakterisa6e na taj naiin Sto 6e markirati i ukazati na funkciju epiteta, poreclenja, kontrasta i gradaei,je. UdeniEki rad na tekstu nastavnik moZe usmjeriti (ako je to uop6te potrebno) na ordredene glave (situacije) prema priloZenoj interpretaciji djela. Svaka grupa treba da napravi mali plan odrgovora

grupa: treba da objasni likove >odraslih< istim nadinom rada, sa poento,m ,na liku poljara Lijana, dok lik Nikoletine Bursada mogu dopuniti pojedinostima iz neke, udenicim a poznate, priEe. U tumafenju treba da izdvoje negativne likove. Drugi zada,tak ove grupe bi bio da objasne da zu ovi likovi po osobina'ma i dimenzijama onakvi kakvim su ih vidjeli i doZiv-

Fonmulacija i redoslijed pitanja koje 6e nasta,rnik uputiti svakoj grupi pomo6i 6e da uEenidke biljedke u svesei postanu teze za usmeni odgovor. Smatram da je nuZno ved u ovom uzras,tu ,navikavati< ud,enike da *""kirani teks,t ili cirtat zabiljeze i u svesku. Kra6e citate, stilsko-jezidke prirnjere, opise na kojima 6e se raditi na taibli, i sli6no. . . uEenici bi morali prepisivati, sa tainom naznakom odakl'e je citat uzet (broj glave i stranic-a). Ostala ilustratirma graila iz teksta (koja je na odretten nadin markirana) trebalo bi da se r:,biljezi sarno je glave romana i na kojoj stranici, a io zabiljeifZitik"j" 'uz onu tezu kojoj je taj odlomak kao potvrda namijenjen.

Pe,ta

jeli

djedaci.

piBievu naraeiju u djelu, tj. ,markiranje lirskih fragmenata (izlaganje u I licu prezenta i >prisustvo<< pisca). Obavje5tenja o likovima o ),proteklom Zivotu< i fu,nkcija tih obavje5tenja u saznavanju lika. (Retar'daeije u fabuli.) Sedma grupa: treba da uradi uoblidavanje teme i tumaSe'sta ,gnupa: uodide

tenje o,snrowre misli u djelu. RazliJkovanje piSdeve misli i misli koje zastupaju odredeni likovi. PiSEevu ideju romana treba da objasne preko naslova djela i smisla ovakvog fabuliziranja. (Podjela romana na dva dijela, naEin povezivanja ovih dijelova i nagli preobraZaj likova. Misli o >'batinama< i ropstvu koje je pisac izrazio preko svojih likova, r.rdenici'treba da markiraju u terlrrstu i na taj naEin podrzulru razliku izmedu navedenih misli i piBdeve ideje, koja im je idata kao glavni zadatalr.)

160

Os'ma grupa: saop5tava podatke

u sveskama domadih

zadataka.

I

aa

Uz anketu, radne zadatke grupa, nastavnik treba da napravi i kompozicionu shemu romana (ovakvu kao sto je priloZema ili slidnu), i to jednu veli,ku za tabl"tr i osam >malih< kako bi svaka grupa mo,gla na nj,oj- da uradi zajedniEke zadatke. PrilaZem prijedlog sheme:-

151

ANALIZA DJELA NA EASU (BLOK'CAS)

Gleve ?omtna:

3 o o o o c5 o 0 3

t o t Y !

1.

Stric

i

I

o t)

3.

\

4. 5.

logoru

'24

6.

nodi Stric- na straii u $liedede (magare mu nagrizlo 5e5ir) '

7.

U logor dolazi Nikolica "s prikolicom.,

8.

Zakletva djedaka na viernost 6eti

r

9.

Lirski fragmenti (Lirsko pripovijedanie pi56evo)

o

10.

r

o !, t

q o

!o

o o o

*r

(o

s

2: Jovande i Stric dobiiaiu batine od Paprike

B

=

o

JovanEe odluduju da stvore hajdueki log or='o

Prvo ulvrdivanie logora. lzgradnja Zuiine ku6ice

1r.

lzgradnja glavne kolibe u logoru Tepsija

12.

Lazar Maeak pokazuie Jovan6etu ulaz u 5piliu

13.

Lunia se pri5unjpla u logor

14.

Lunja izaziva uiitelja da je tude

15.

Jovan6e

16.

Kona6no utvrdivanje logora. Broj "halduka( na?aslao

17.

Dogovor u selu kako da se pronadu "odmetnici(

18.

Lunja osieCa

19.

Lijan se Sunia oko logora

t

)'9\

0,

c.

;' E

o 3 D

s

FTd 3*a 3d" +!o -OG o E.5 GO

F3 -o

Dro(9

"gE gF'B

4 (o N5 JQ c-;i @

n Likovi

las. lvo

5pilju

Sa detvrtom i peto;m grupom vodi nastavnik razgovor o trikovirna, istiEe pi5dev postti,pak u oblirkovanju lika, obja3njava situacije i okolnosti u kojima se ispoljavaju karakterare osobine likova. Poslije razgovora nastavnik piBe na tabli a uEenici u sveske: I,mena glavnih likova: . . . Pozi,tivnri likovi: ljkovi djece, u6iteljica Lana, Nikoletina Elmnsa6, poljar Lijan; Negativni (nesimpatidni) likovi: uditelj Paprika i se-

\

opasnost

7 i

ulazi u trag diedacima

20. Poljar upao u zasledu (reakciia 21.

u logoru)

Oprez u logoru, l56ekivanje!

22. Lijan istovremeno prijavljuje djeEake

i

obavie5tava ih o

napadu

23. Napad! 24.

Djedaci se vra6aju ku6i. Za5ti6uie ih Nikolelina

i dolazak

uditeliice Lane

E

25. Propasl uditelja Paprike

c, ? 3

26. Lirski fragmenti (Lirsko pripoviiedanie pi56evo)

c

20ct a* ,i'2 lo llgo 100.

Lazar Madak u tajnosti ispituju

e.

Primjeno'm kompozicione sheme, rornan 6e utenicima postati >vidljiv< po svojoj unutra5njoj strukturi; po sistemu dogaelaja, dramatskom rastu i nape'tosti u razvijanju radnje.

Cg 2s.

n:

35F

i

i

Podto su se udenici pripremali za ove dasove po gr,upama, to ih treba aktivirati redom i uvijek prema zadacima koje smo im postavili. Odgovore u,Eenika prve grupe, trebao bi 'nastavnik, pored ostalog, dopunirti podacima o nastanku romana i objasni,ti duboku povezanost pisca sa zavidajem, podvlade6i r.r,slovljenost fabularnog toka temom i i'dejom djela. Poslije proijeravanja zadataka sljededih dviju gnrpa ispunjava se (diktatom uEenika) kompoziciona shema djela. (Ukoliko su gr,upe dobile tabele, treba da slijede rad nastavn:ka.) U radru, vrlo aktiwro, moze da uEestvuje i prva grrq)a, osobi,to kada se definiSe mjesto i vrijeme radnj

,/

r,l2.

o 3 o

I Fabula

\

osrki knez Valju'Sko; Sporedni likovi: (Nisu prikazani kao cjeloviti likovi. Pojavljuju se sariro u pojedinim scenarna u romanu.) To su: roditelji stridevi, bake i dj,edovi . . ., - Niie,mci djeee, i usta5e u situacijama na pode,tku - rata,

-"tt"

3*?'

-

153

koma,ndant parrtizanskog odreda u danirna ustanka u setru. Likove je pisac oZivio: opisom portreta i - dijalogom. -(U op,is'u portreta pisac se sluZio: humorom, bojo,m kontrastorrn, deminutivima u imenu i slikoviti,m nadi,m-

IV

-

i

Stilsko-jezidku analizu pi5devog opisa ili naracije uienici treba da pnate na izdvojenom primjeru. (MoZe se i prepi,sati na tabti.) Pored teksta na tabli izvu6i: podvladiti: epitete, slikoviti detafj: ,boja:

cima.)

zvuk:

Osobine likova (karakterne) produbio je: posredno: preko glarm'ih i sporednih trenutaka radnje u odredlenom amribijentu i vr'emenu; neposredno: lirskim pripovijedanjem, ob,avje5tenjem i komenrtarom o Uku. trspisivanje ovih saZetih porstupaka pi'Sdevih u oZivljavanju likova ostalo bi u sveskama u6enika kao mali >podsjetnik< iti >instrumentarij< u pristurpu i obradi likova u tnxludem radru. Rad Seste gnrpe tneba neposredno ukljuditi pitanjima najprije u petu i Eetvrtu grupu, a zati'm u prve dvije, pa njihove obav'ljene zadatke ne bi trebalo posebno ispisivati na tabli i odvajati od sheme likova i fabule u romanu. (Povezivanje grupa u ra'du tokom dasova ne moZe se precizirati. Ono 6e se nametnuti nastavniku samo od sebe, ovisno o fo,rrnulaciji pitanja.)

kornparacije, onomatopejske rijeEi, ili dnuge stilske osobine, prema znanju i mogudnosti uEenika. GOVORNA VJEZBA

Uz rornan Orlotsi rano lete Branka Copi1a Prepridavanje XII glave II dijela romana (ustvara-

ladlro pripovij edanj e<). Planirati dva Skolska Casa. Prvi Eas urpotrijebiti za prLpremu teksta, odnosno za jezilko-stilsku analizu, a drugi za samostalno uEeniEko prepritavanje. Pripremanje telcsta, tj. jezidko-stil,ska analiza treba da sadrZi: transpoziciju teksta iz tre6eg u prvo liee, tj. - ,da uvede u6eni[provede jezidka i stilska analiza teksta<, - rfls >udenici ispisujru ili p,otcrtavaju nove terroine

- i konstmkcije<<, da >izdvajaju rijedi konstrukeije - moraf,r.r ukljuditi u prepridavanje<, koje obavezno da >pronalaze za nove i manje poznate - rijedi< (prof. D.sinonime Rosandi6, Prilog o epskoj inter-

ilI Sedma gralpa obja5njava za5to je tema ratna i zbog ovi i ovakvi djedaci postajali >orlovi koji rano lete<. Po5to je ovo najteZi di.o zadatka, o6ekuje se Sira pomo6 nastavnika. Na tabli bi ipak tr,ebalo napisati: Tema: Djeca u NOB-u, d rr-astavnik da komentariSe pi5Eevu poruku i njegovu veliku ljubav ne samo za djeEake koje je opisao vet, za svu djeou kojoj se obra6a svojim romanom.

pretaciji djela). (Primijeniti metod razgovora

dega su upravo

II

i rad u grupama.)

das

U6enik samostalno prepriEava svoj li6ni d,oZivljaj dogatlaja koji je pisac izni,o u obrailenoj epizodi. Prepridavanje treba da bude prema unaprijed izrae[eno,m planru.

154

155

rc

=

syaki tPunik 6e najprije izloziti suoj pran izlaganja ako je izraden zaiLanidki plan, da "ui
o KoMpozrcrJr xrr cLAvE

(EpIzoDE)

je.-pisae o,bradio u ovoj glavi romana (epizodi)? d,ogattaja. Kako nazivamo takvo reiITl:, oogaelaja ured knjiz-e*rtto- djelu? (o demu govori na poceTJtu, na kojq zbivanja prelazi i kojiim dogaetajinra zavrsava?.) Pooijelite Lpir,8l"- r, tri cjJtine. Pronadlte- mJesto u tekstr.r- gdje pisac uvodi ""rebrre novi motiv i nar-vje56uje. glavni a"e"Aii.'-r-" zadatak ,rd"rri,ke (rpismeni): L.U Pokusaj i" ;"ptB"s tri'ao detiri reEeni'ce koje bi -.ll urnetnruti pi8dev tekst tako da postane5 pripomoga9 u €lavnog dogddala u epizodi. od tog mjesta'triba ::"{l: rzraze,s u 9," -prvorn UCu i piiias Sta se ,oko tebe zbiva. u ovom. kratkorn odlomku koji 6es umetnuti kao podetak da" postujes i'storij'ske d"t,t*" !"99 -llinovijedanla-ilb; i hronolo$fti natfi kaziva,nja ; pis-Eevom tekstu. zna€i, da pridtJ u-fo;etn^ je pisac uobliEio bornP9i?!"s panoovanJe seoske t.r.rT Skole. ... 2) PoSto ti z"-*itrio da si u dru5tvu JovanEetove druLiJ;; r a"t t", pos'tao jedan od glavnih lil" i goljara rliKov-a I preuzeo Sta moraB udiniti ulogu pripovjedada sa tekstorn koji pft""] licu? (Treu tre6em vidis, klak"" "tekst tako da svugdje upotrijebi5 prvo ba da prsrsdi5 :" lice') l"tdlazu* nastav,niku-*g""irir""t",kodbt da r" oi"j rud, pr"vodeqe u prvo-lice rnnozine l"r:ri", po grurpaT?'-N-?:t"rrt ik treba da podiieli tekst r" o'r"ri aiietova (ili kotiko ve6 ih" S*t^-i-rLrredu). pri tome moie pom'o6i uEe[isim" na aoriste u-predikatu,, ririsvojlg,,zamjeniee, "poZot6"j.* na r"tirs"tu subjekta d'jelaci, obiiliom prvog tloa. KonJrolu i iispravak treba izvrBiti tako da jedan udet'iF prodils a drugi prerideru. Na "uae,,tii. pisa""" primjer: rel="nofollow">Zabonavljajilei da bi avion p"otrbno mogao da naleti, dj-edaci poskakaSe rla noge i zablbnuse se u lravcu Sko1e'< >zaboravljaju,6i da bi ponovo mogao,ha ra-

-.f!" ^5l-?]ltt,PaZljivo

"iio'

156

leti, poskakasmo na noge i zablenusmo se u pravsu Sko(str. 145), dita dr,ugi udenik. Svi ostali udenici prate 6itanje n,a tekstu i koriguju eventualne gre5ke. Na ovaj nadin u5lti s,mo, zajedno sa udenicima, u jezitko-stilsku

10.<

analizu teksta. Glasnim di,tanjem odlornaka (u svakoj gru,pi) i transformacij,om sadr1,a1a redenice iz fiel,eg lica .u prvo li'ce aorista, udenici su ved doZivjeli ekspresivnrti vnij'ednost ovo'g vremena. Ali nuZno je da i'm qe i o'bjasni njegg:ro znaEenje u ovim reienicama, kako bi ga sa sigurno56u mogli da r.r,potrijebe u prepridava,nj,u i samos'taln-om ra'du toA mee. Udenici bi morali da naude na €asu da je pisac, izraZavajru(i se ovim vremenom, slikovito (konkretn'o-6ulno) ocitao strah djeiaka o'd aviona, od bo'mbe, od avionske'bruke i njihovo nesvjesno i re,fleksno reagova,nje da u trenutku nestanu i sakriju se u prvom ljeskaru. Na primjerima treba proturnaditi kako n4petost cjeLokupne-atmosfere, ko,ju doZivljavamo u ovom dijelu teksta, otkrivamo, u mnogome, u aoristi,ma. Na primjer: . .. upoljar . . . natude SeSir i EtuEe u Zbu,nje poput zeea<<. >>Za njim se nadado\e i djeEaci . . .(. >Svi se nabile u guste liieske.u )). . . avion stlnu nekr.ad u pravcu 5kole.< >Njegov za'gtru5ni tuta,nj jo5 je brujao u glavama djedaka, kad se zemlj a prolomi i strese od stra5'ne eksplozije.< >Djedaci popadoie kao da ih h.rpi nekakav nevidljiv dZinovski talas.<< >'Evo ga orpet!' tek poslije nekoliko trenutaka proir'Eta Madak.< (str. L44) Ovih nekoliko fragmentarnih redenica moLe se ispisati na tab,li. Prilikom analize treba po'dvu6i aoriste i protrumaditi koliko u redenici, a zatim u cijelom odlo,mku i kodoprinose stvaranju atmosfere (,bombarrdovanja) liko znaEe u karakterizaciii likova. Na p,rimjer:- Poljar je prvi nes,tao u ljeskaru. Pisac upotrebljava za ouai poljareu gest aorist >Stulcnul< tr ljeskar. (Poljar Lijan Livi u prirodi, u ljeskarima, u Sikarama, govori jeziko'm svoga sela Lipova. Zbog toga pi5Eev aorist glagola >Stuknuti< mnogostruko ocrtava trenutak Zivota ovog lika, njegove bme, gotovo refle'ksne pokrete). Za poljarem su pobjegli u trkiu i djeEaci. Pisac za ovai disto diedii trk' t57

na pri{mjer, nalazi glagole >>nadati se<< i >nabiti se<. Aoristom u reEenici ovi glagoli dobijaju svoju iwaL,ajmost i tek tada slkovito otkrivaju brze i silovi,te pokrete i reakcije djedaka.

Sljedeti zadatak koji, bi dobile grupe UEenrici treba da ispi5u i potcrtaju zanimljive i manje poznate glago,le. Nakon toga trebalo bi da markiraju redenice sa onomatopejski,m glagolima, a u svesci da izdvoje manje poznate glagole i da pored njih is,piSu sinonime.

Ovim zadatkom nastav,nik treba da ostvari dva cilja: 1) da uden,ici zakljude da odred,eni sadrEaj narneAe piscu i odredeni izraz (rijeE) i oblik; 2) da udenici obogate rjeEnik nouim rtjetima i da pripreme lehsiku kojru 6e prim,ijeniti u prepridavanju. a. onornatope j skzh

rij eEi Onomatopejska rijed nametnula se piscu u ovom dijelu teksta po5to u njemru uoblidava materiju koja je puna ak'ustiEkih m'anifestacija. Na primjer: )S fijukom i urlanjenr, avion progrmi nad samim gajem i sunu nekurd u pravcu Skole. . .< >Evo ga opet! . . . pro5i5to MaEak.< Dakle, cje,loku,pna redenica (jed,na i dnriga) saadana je na akustidnoj senzaciji sa onomatopej,skim glagolima u predikatu. Onomatopejske rijedi >fijuk< i >urlik< dobile su p'ravu izraZajnu snagu tek u redenici uz aorist g,lagola >progrmi< i >sulm(. Ako bismo u dr,ugoj redenici zarnijen:ili ononnatopejski glagol >pro5i5tati< sa pi5devim glagolcxm iz ovog teks,ta >izusti,ti<, ni izdaleka ne bismo doZivjeli >ni 6uli< sve ono Sto,se u Lazaru Madku odigralo u tom trenutJrtr. U potr eb

SINONIMI

Ana,liza upotrebe aonista u ovoj epizodi, zatim tu: madenj'e reieniee na akustidnom doZivljaju, uoEavanje onomatopejskih rijeii pokazali su da Branko Copi€ i,ma aeliko bogatstuo u svo'rn literarnom rjeEniku. Original158

nost svake rijeEi, njena svjeZina potekla iz Liv,og, narodnCIg govora pjesni,kovog zavidaja. Zbog toga se udenicima pruZa mogu6nos,t da nauEe nove rijedi _(iako se radi o malom od,lonnku romana) i da ih zapiSu kao sinonime uz one koje znaju. Evo primjera kako sam pisac stvara sinoniime, ovigpo dl li ta rijed u kgntelc,stu treba da karaktenizira poljara Lijana, Lazara Madka, ocr,ta izvjesru atrmosferu i sli6no. Na pri,mjer: Stuknuti, suknuti, sutruti, nadati (ru bjekstvo, u trk). Udenicima da dopune sinonimima: pro5idtati, zablen'uti se, iskazati, iz'ustiti, kruniti (suze) itd. IzduaTanje rijeEi i, konstrukcije koje se obauezno moraju ukljuEiti u prepri\auanje (doma1i zadatak)

Po5to se u jezidko.rstilskoj analizi teilrsta nametnuo aorist svojim znaEenjenn i ekspresivno5du kao sredstvo i jedan od piSEevih naEina u ostvarivanju atmosfere i karakterizaeije lika, to 6e izlaganje i prepriEavanje u aoristu postati prvi i najvaZniji zardatak za uEenike. Zah:m bi u6e,rrici trebalo da nauEe: tri r.r,skliCne redenice koji,ma dje6aci i polja,r 4"ij" - Lijan ili izrazavajnr str,ah od aviona ili turgu za sruBeurom Skolom, na primjer >Avion!< . . . >bornbarder!< . . . >Talijanski bonlbanden!<< . . . >T,ukao je na3u Skolu!< . . . epitete uz imenicu Skola (Skolski krov), koji odredujru - ernocionalrni odnos likova prema sru6enoj 3koli, na primjer: >. . . do,bra na5a, draga Skola . . .((, >. . . poznat i drarg Skolski krov<<, >. . . nikako da se zacrveni pozmati Sfi
neke stilske konrs,trukeije, kojima pisac opisno vanj- iskim manifestacijama slika unu,tra5nja stan{a tl-

kova. Na primjer, rnogli bi da nauie kojirm stilski,m sredstvima je pisac naslikao suze u oiima djeCaka za sru5enom Skolom. >JovanEetu se oEi zalas napunise 159

suza,ma. . .((, >Stric . . . hmirkajudi kru,ni suze s trqlavica.< >. . . Potrk plaie. . . skriva lice u li56e.< u. . .glasno plade 6utljivi Nik<. Lijepo lice Lunjino bilo je >mokro i sjajno< od suza dok je Nikolica svoje lice - itd. >zagnjurio pod kujin vrat< Napomena: Lirski fragment piSdev o ratu, njegovo neposredno saopB,tavanje o pusto5enju prvih bombi u rodnom kraju trebalo bi izostaviti poSto pnepridavanje treba da bude u prvom licu (to je odlo,mak na 145. strani romana: >Rat! To Ii je, dakle, ta stra5na neman. . .( do >>bez trunke Zivota<). Jeziiko-s,tilskru analizu teksta treba raditi u XII glavi drugog dijela romana o'd prve strane, od epizode u koj oj se razvija dogaetaj o bombardovanju Skole u selu Lipornu. I zadatak prepridavanja odnosi se samo na taj dio XII g,lave. Podetak i analiize i pr,epridavanja udenika tre,ba vezati tdk od odlomka koji podinje: >Borba se, kan-

da.

. .u

Plan prepridauanja

:

Telrta Tspridaj kako su dje6aci i poljar Lija,n doZivjeli

bandovanje sela

i

bo,m-

njihove seoske Skole.

b)

TeZiBte teme: sruSena seoska.Skola i dje6aEka i poljareva bolna saznanja o neumitnoj istini da vi5e nema >drag€ i do,bre Skole< (slika bombom pogoclene 3kole, slika ras,tuZenih i rasplakanih djedaka i >posmrtna podast< sruSenoj Skoli).

c) Oblik ili forma saop5tavanja.

U analizu teme ulazi i tre6i element: obh,k ih, Jorma saop\taaanja. Na podetku teme stoji: >IspriEaj . . . kako su doZivjeli. . .< Prema to,me, to ne6e biti obidno pridanje (naracija) ve6, uz pri,Eanje dogad,aja treba unijeti obja*njenja, odnorsno tumaEenje karakteri,zacije h,koua (unutra5nje preZivljavanje) sa pozicije pripoujedala koji'u\estuuje u djelu. Prenna tome, ovdje imamo oblik prepriEauanja s promjenom stanouiita. Zadatak je 'i'z,Laganje u prvom licu aorista. Na kraju udenicima treba kazati da unesu citate iz djela koje iu pripremili uz analizu teksta. Ista tema moZe se dati i za pismenu ob,radu, ali tek poito claci naude da usmeno pnepridavaju sarnostalno. U tom sludaju udeni'ci bi morali najprije samostalno da naprave plan za prepriEavanje, i to prema ovo,m koji imaju za usmeno prepridavanje. Nastavnik '6e, kao i u prvoj vjeZbi, tek u ispravku ukazati na nedostatke i gre5ke.

i

plan prepriEauanja U analizi teme sa udenicima treba ukazati da tema sadrZi tri os,novna ele,menta: predmet o kome treba gouorr,ti (mnteriju); smisao i prauae u kome treba gouoriti (teEi,lte teme) i obl.ik ili formu saopitauanja. Drurgim rijedima, analizoim teme predoiavarno ta6no o 'udenicima demu 6e govoniti, u kom pravcu i u ko,jem obliku. Analiza terne

Uz analizu treba napisati na plodi plan prepridavanja prema pomenrutim elementima: a) Materija terme: Djedaci i poljar Lijan doZivljavaju prvo bombandovanje (dolijetanje neprijateljskog aviona nad selo i Prokin Gaj; strah u djeEaci,ma i poljant Lijanru i bijeg u Zbu,nje lijeske). '

160

11

- Metod,idki

LITERATURA Bnanko Cropi6: Orl,ovi rano lete (rVeselin Masledar Sarrajevo, u ediciji rlastav,icac). Veildrbor

1g6g,

Gligorid: Branko Copi6: Seljaci u revolflrsdi (>Savneanena X, rSrpeka k'njiievnost u knjiievnoj krifi.qi(,

pnoza(, knji,ga

Beograd

1965).

Dragan Jerenrrid: B.ranko Copi6 (Predgovor zbircl pripovrijedarka trlrava s drvenom nogom u edicijl rOmiljenri pisci<, Beo-

grad 1965).

Slaullo Leovac: Branko Copi6: >Svetlo i tamno<, pregled kqiiZevonostl Bosne ,i Heo:cegovine 1911-1956, Sarajevo lg5?. Gado Pele5: Panorarnsko sagiledavanje stva,r.nosti (Poetika jugiostovenskog romana 1945-11961. u bibli,oteci Jtr,gosloveniski pisoi, DNa,p,ri;ed <, Tagreb 1966). Desanka Maksimovid: 6etni dedalk i toveko$ubivi pisac<, rT'ao-

rac nove bajke i pesnik revoltrcijec. Slobodan Ma,rkord6: Oopne kao ra,tni pisac,

iz knj,ige: IinJiZey.nost za deou 'nasta,la izmedu dva svetska rata na srperkohrvatskom jezidkom podrudju, Beograd 1958. godrine. Dragutin Rosan'di6-Miroslav Sial: Pristtrp nastavi knjiievnosti, Nastawra biblioteka br. 4?, SaraJevo 19?0. Dra'gu'tin Rosandid: Metodi,tki prishrp romanu, Nastavna bi,bldoteka br. 60, Sarajevo 19?2. (Dragu,trin Roeandi6: Prilog uz knj,igu o obrad,i epskog djela.) Dr Radmilo Di.mitrijwi6: I\fletodika nas,tave kn$,iZevnwti i maternjeg jezika (Pnirudnik za ,narstavni,lre), Zavad za iadavanje udZbenrika SR Srbiie, Beograd 19G9. Dn Rad,milo D,im[trijevi6: Frri,preuralrfe tekstova za knjd.Zernnu ana,lizu, rKlrjriZevnost i jeziko, br. 2, 1966, B€ograd. Dragutin Rosandid: Nasta,wrik materiinskog jeziika i knjiiewros[i u kon,telcsttr rsruv'rernenih metodiElrih koncepcdJa, rlinjtZewrost i jezi,kc, br. 4, 1969, Beoglrad.

Stevan Mici6

Ma,rdelo

Arttili:

ATOMINO r62

Mr Fadil Buki6

Tone SeliSkar: DRUZNF- SINJEGA GALEBA

Mr Fadil Buki6 ?ONE SELISKAR; DRUZBA SINJEG

A GALEBA

Ovaj r'oman predvidten je za doma6u lektiru u VI razredu osnovne Skole. Prilikom izgratlivanja pristupa ovom djelu, interpretator ne moZe a da ne vodi raduna o' nekim stavovima iznesenim u Metod:dkim osnovama za interpretaciju djela u osnovnoj Skoli (autor dr D. Ro-

sandi6). Prije Fvega, u MetodiEkim osnovama se govori o dva birtna elementa interpretacije: >Pri izgradtivanju metodidkog sistema treba utvrditi oba polazi5ta: prirodu djela i doZivljajno-spoznajne mogudnosti uEenika. . .< I priroda djela i uzrast udenika, dakle, dva bitna elementa u izgradivanju pristupa, prema na5oj ocjenl, nalaZu da se od mogu6ih oblika pristr.rya ieabere kompozicijsfl
195

mana zami5ljena je tako Bto 6e se najprije dati interpretacija djela, a zatirn, posebno bi6e interpretacija metodidki transponovana i osmi5ljena u posebnom poglavlju.

INTERPRETACIJA ROMANA

Za analizu e'kspozi,cirje romana (a ona obuhvata prvo poglavlje (potrebno je podi o'd vantekstovnih veza. Naime, osvjetljavanju ovo'g dijela romana treba da prethodi upo'znavanje udenika s liEnim doZivljajem pi$Eevim, s onim momentima pi3Eevog Livota koji su ga i inspirisali na pisanje djela. S obziro,m na to da o tim doZivljajima govori sam pisac, nave56emo dio teksta koji se odnosi na postanak ovog djela: rel="nofollow">>Godine 1933. bio sam na oporavku na Omi5u kod Sp,lita. Tamo sam se uilloznao s kapetanom rirbarskog parobroda 'Nehaj', kojim su tada lovili ribe. Bio je to malen, star parobrod. Ukrcao ,sam se na 'Nehaj' i nekoliko dana lovio ribe zajedno sa posadom. DoZivio sam tako jaku burru da smo se gotovo utopili. Iz razgovora o teSkom Zivotu ribana izatkao szun ovu pripovijetku.kao gorostasna riba tupe i razvaljene glave<<), pisac opisuje malo ribarsko seoce. U ovaj opis ve6 su uklj,r.rEene po,jedinosti koje rjedito govore o socijalnrm prilikama njegovih stanovnika: ku6ice su bile tako malene da kad bi >svih tih osam kuderaka sloZio u jedno veliko do,ma6instvo, ni ono ne bi bilo veliko<.z Sliku siroma5no,g Zivota stanovnika ostrva upo@unjavao je i surov ambijent, F8 se tako ona podetna si: 1 Djedji, pisci, o sebi, >Veselin Marslqisr, Sarajevo, 196{1, str. 26.

t Tone SeliSkar: Dru\ba Siniega galeba, str. 5.

>Veselin Masl.eBas,

edioi,ja Lastavica, Sarajevo, 196?,

196

j

tuacija vezana za ostrvo

i

njegov izgtred produZuje

i

na

seoce:

rSurim, tek zakl.esnim stijenama ograitena, ku6ica je zaklanjala od newemena svih osam ribarskih jedrenjaEa i nekoliko Eamaca.os Taj prostorni okvir pisac 6e upotpunjavati u ekspoziciji novim pojedinostima, kao Sto su hridine, sure obalne litice, sliika sela koje izgleda kao >tijesno gnijezdo<

i

sl.

U tako iscrtan okvir pisac uvodi svoje likove. Ne5to je pisac ipak kazao o stanovnicima ostrva prije nego Sto ih uvede u djelo. Opisujudi izgled dam'aca, pisac je uktjudio nove pojedinosti: >,Svaka je jedrenjaEa imala vje5to izrmbaren kljun i svaki je bio d'rul
svijetloZute, smede, plave, plamenocrvene i bijele.
Pisac je sliku te5kog Livota stanovnika ostrva davao posredno, opisom, dok 6e kasnije piSEev komentar biti izravan: ribari rel="nofollow">6u se stvarno guSili u bijedi<; Zene su od patnje >iscijettene kao lozarr; djeca su >viSe gladna nego sita<. Sliku te5kog Zivota ribara pissc 6e razvijati i u narednim etapama u razvijanju radnje (u zapletu, na primjer). Naroiito je impresivna pojed,inost u kojoj se govoii o nadinu na koji su ribari sahranjivali svoje mrtve: >PuEani ne mogu kupovati ljesove za svoje pokojnike. Lijes u crkvi stoji i ,oni ga posuiluju. Tek toliko da premin'uli odleZi do pogreba u njenr,u i da ga u njemu odnesu na groblie. Zatim lijes vrate u crkvu, rgdje Eeka 'dnr,gog siromaha.uo Isto tako je snaZna i pojedinost u kojoj se govori o odnosu ribara prema pitanj,ima Zivota i smrti: >U neprekidnoj borbi za goli opstanak, i samu smrt oni spot
ljava6e ie aktivnost glavnih junl'la djela i izgradt_iv_ati lrika. Nije potrebno nag_ta5aetieta komponenta -vaspitninjihovogza na5e ufeni'ke ima piSdeva zna6aj va,ti koliki ideja o boljem Zivotu ljudi. Za bolje razumijevanje teksta i njegovu uqpjeSnu analizu, potrebno je posebno podvu6i znaEaj koji ima uvodenje u djelo, odnosno jo5 u njegovu ekspoziciju, motiva mora. Obratidemo paZnju na naEin na koji pisac daje

sliku mora:

>Sunce se sustalo i sporo spu3talo prema moru. Ali Eim je usijana sunieva kugla liznula beskrajne vode, svekoliko more kao da je planulo, a njegov odsjev, pun ruja, pomilovao je s;ve otoke. (. ..) I na kraju, sunce utonu u more. Voda se pogasi, a iz

6 Cit. djel,o, str. 23. ? Ci't. d,ielo, 'stf. 23. 198

monskih dubina po,moli se mrak, obavijaju6i pojate, bijele vrleti, jedrenjade, masline i vinograde.<8 Zadto je pisac odmah tu, na drugoj stranici svog romana dao ovakvu, rasko3nu sliku mora? Kakva je umjetniEka frunkcija ove slike? Odgovor na ova pitanja moZe se dob,iti [
gao sagledati kraja.clo Covjek i mofe kao elemenat su stopljeni, ne,razdvojni. Izmedu Eovjeka i svijeta nema nejedinstva. Zato i kad ,u,mite, i kad sahranjujiu iovjeka, more ga ne ostavlja, su lijes kraj u,laza, s kojega se vidjelo ditavo more, i sunce je posljednji put obasjalo lice mornara koji je oplovio tolika mora.,.ll Zbog toga se slika mora, data na poEetku romana, ne ,moZe posmatrati kao ne3to izolovano, ona upotpunjava prostor u kome 6e se odvijati najvaZnijri dogattaji romana. Posebnu ulogu ima6e oni prizori mora koji su u najneposrednijoj vezi s glavnim junakom, o 6emu 6e biti rijedi prilikom analdze daljnjih tokova ro,mana. Uvodlenju glarnrog junaka u zlivanje prethodi jo5 jedan opis. Pisac i inate najprije iscrta prostor, a onda E Ci,t.

djelo.

r cil dJelo, 10 cit. dfelo, 1r

oit. djelo,

6.

23. 5.

29.

u tako omeden prostor uvodi svoje gla'trne junake. Ali dok je raniji opis obuhvatao izgled ostrva, a zatim seoceta, uvoilenju glavnog junaka prethodi opis jedne pojedinosti, kudice na morskoj obali: ' rel="nofollow">rS onu stranu litice, pod samom crkvicom, stajala je jedna usamljena ku6ica. Podela se runiti, malo zbag starosti, a malo zato 6to je niko nije odrZavao. PriEa se da je to bila prva ku6a u tom kraju, a da njezine prve stanare niko Liv i ne pamti. Uske, u Livu ,liticu uklesane stepenice, podl,okane morem, diji su valovi kamen potkopavali, vodile su na 2alo.<12

Tek tada, poBto je pripremio Eitaoce na 'doZivljavanje neEeg neobidnog (o prvoj ku6i se prida, nije to, dakle, obidna kru6a), pisac uvo'di svog glarmog junaka u djelo.

To je mali fvo, siroEe kome je majka um,rla, a Eijeg su oca prognali sa ostrva i koji ima tek 10 godina. Nakon svrih ovih obavje5tenja pisac postavlja pitanje: >>Zar se prida podinje tako da joj je vec sam podetak stra5an? AIi treba samo hrabro krenuti dalje, jer je prida Livot. . .,.18 Pridan$e se tu prekida. Naime; prekida se vremenska nit rpripovijedanja. Pisac se vra6,a unatrag (retrospektivno) da bi dao predistorrij,s i upoznao Eitaoca s okolnostima koji su doveli malog fvu u tako teZak poloZaj. Otac malog fve, Brazilijanac, a taj su mu nadimak dali ostrvljani, bio je dovjek >posebnog kova<. Za karakterizaciju ovog lika najbolje je navesti one dinjenice pomo6u kojih je pisac opisao njegov Livot: on se >>potucao po brod,ovima koji su krstarili svima morima svijeta<; on je >proSao sito i re5eto klatareli se po svijetu< da bi neodekivano >>banuo ku6i<. Ovakva karakte,rizacija Lika je bila neophodna da bi se vidjelo kakav 6e odnos prema Zivotu ostrvljana pokazati Eovjek koji je pro5ao >sito i re5eto<. 12 18

200

Cit. fielo, s'tr.

Oit. ffelo, str.

Svakako, crn se nije mogao pomiriti s takvim nqeinom ?ivota. Zatto je poku5ao da utide na njih ne bi li prihvatili njegove prijedloge: >Zajedni0ki Zivi.te, zajednidki pjevate, zajednidki umirete za5to onda ne biste zajednidki radili? Evo, Ijudi, sve Sto posjedujem ja 6u priloZiti. Nabavimo brod na motor. . . da se moZemo otisnu_ti i onda lovriti i na otvorenom moru, gdje iibe ima na pretek za svakoga o'd nas.,.14 Ostrvljani su se d,ugo ko'lebali, jer do rnotornog bro. da se moglo do,6i jedino ako se dadne i posljednji novac, a neki tek kad pnodaju >svoj jedini brod<. Ostrvljane je uznemirivalo i to Sto se Brazilijanac nije mogao da smini >na dvrstom tlu<, a moZda i zato Sto se >iskvario tu,marajudi svijetorn<. Pa ipak, helja za bolj,im Zivotom je prevagnula i ribari su odluEili da posluBaj,u Brazilijanea. Ali broda nisu dobili, pa je zbog toga Branilijanac prognan, a uskoro poslije toga i Ivina je majka umrla. Ona je bila >isuviBe njeLna i mekoputa za Livot na tim hridinama<. U ekspozicijri romana dati su brojni elementi pomo6u kojih je pisac izgraclivao lik svog glavnog junaka, malog Ive. Po5to je prikaaao okolnosti u kojima je Zivio, pisae je dao njegov vanjski izgled, psiholo3ke i karakterne crte. U postupku portretisanja pisac je polazio od nasljeeta kao vaZnog elementa u koncepciji lika svog glavnog

>Naslijedio je majiinu ljepotu, izraLajno, gotovo brondano lice i svijetle plamene odi; duga, crna i valovita kosa padala mu je sarna od sebe unazad, tako mu i bez deSlja najbolje stoji; volio se smijati . . . tako da su mu zubi blistali bjelinom.bi se usplahirioc, pa pisac nije siguran da to u njem,u nije >nespo-

6.

14

?.

15

Cit. 4ielo, Cii. dj,elo,

9. 11.

kojna, shitadka o€eva krv<; d,ok je >tumarao<<, m,isli su mu lutale >nE)oznatim predjefimln. .No i pril-oda je imala i te kakvog uticaja na oblikoyanjg oyrg lika. Jer Ivo je bio dijete prirode. Za njega ie pliloda >bila otvorena knjiga<. poveaanost s priroiloil 1e dolazila narotri,to d,o izriziia kada Je-pisac^opiri""o ppl r,ple . svQg_ glgvnQg jrunaka u svakodnivno.t ?,ivotu, d,o izrazaia emotivna strana rvinog $j kadl j e dolazilalj,udi, zivota. I"opcq" rvo je poslije majiine smrti zi| -od vio >gotovo divlje<<, on je rastao ,poput divlje loze<. pisac je uveo i motiv rvine samo6e. Ali dok je samofa u romanima za odnasle znak otudenosti Eovjekove u druStrm, samo6a ryi" q ovom romanu irtaz d-estrukcije liEnosti djeEaka Ive. on je u samodi >rastao hrabai i odluian<. To su ve6 elementi karakterizacije lika pomoCu pi5devqg komentara. Ivo je bio postoj,an ukao ,kamerru i zato ga ziv,at >ne'6e strti<. on nije p:oznavao >majdina zagrljaja, ni oievih br:Znih, toplih pogledau, nego se sam -mogli uzlop_atio, i ni urlisi bure nizu ga zap'las-iti<. r pored svih nedaCa aojima je bio u zivotu izlozen, _ Ivo se nlie zalvar3g _u sebe, njegova masta mu je. krEid puteve. H. Tahmi5Eie- ju kazao da siromasrro dj6tinjstvo nije isto sto i izgub,ljeno djetinjstvo. Tako ;e i Iiro u, >zlatu svog siromastva< mastao o drukEijem ivijetu. pisac, u stvari, qpisuju6i Ivine imaginaeije upotpunjuje ovaj lik novim pojedinostima: >Opijao se pridama Sto ih je dotad slu3ao, pridama o gusarima, o Kristoforu Kolumbu i o svim-neobiCnirn i tajanstvenim zgodama ovoga svijeta.odakXe je pucao vidik na obHfnje oiokeu. Iyo je osjecao veliku prazninu pa ga je ta priznina ,u |,jegovom Zivotu..nagolila (ga je) na rnore, u svijet, "one bilo kuda gdje se veliko iliva.. Medutim, sve po-nesto jedinosti koliko god sluZe u izgradivanju lika glaviog junaka, one su y isto vrijeme -i umjetniEka piipremf (motivacija) za zbivanja koja 6e uslilediti. rsiu 'takvu _

lc Cit. djelo, str. f2.

{njetnidku funkciju ima i Ivina naklonost da dita putopise koji s-u mu ostali iza oca. Jer ovi putopisi spljaju puol ove- dv-ojice Seli5karovih junaka. Citaiuei putopise, Ivo je jos vi5e osjedao >uskogrudnost zivotadoEara njegov i i"aU" za ,ocem je Pa kad ta EeZnja dostigla kulminaciju, a ivo u 4k*. duhu po[eo traZiti oca >po svim kutovirna sviieta<, bio j9 to trenutal< umjetnidke pripreme za uvottenje novih zbivanja u djelo-koja 6e zna.Eiti preokret i u zivolu malog j,unaka i u struktruri romana. Tako je u zavr3noj scen-i 1.. poglavlja vec najavljena nova etapa u razvijanju radnje, njen zaplet: >A dim je odasvud pritisnuo mrak, nB nebu se zapali5e zvijezde kao da iz morskih dubina uzlaze sve naviSe, dok more sneno zapljuskiva5e obatru. po mraku o4,grnru leZaj u sobi i utonu u san s miBlju na oca.<17 Neobidne dogatlaje pisac priprema na poseban nadln. Talav je dogaitaj susret izmetlu Ive i ngegovog oca. V 2. poglavlju pisac najprije uvodi pred,met: to je latta koja se kao duh >Sunjala krsz no6a. Z'atirn na obalu stupa Eovjek. Citalae jo3 ne zzra ko je to. Opis je posredann pa se tako saznaje da su posjetioEevi koraci >bili tromi, kretnje te5ke, pa je [ak i brod sustalo klizio namreSkanim ,morem kao da je iscrpen od sitrne otruje<. Po prvi put pisac opisuje enterijer. To je unutra5nrjost Ivine kiu€e, pa se po opisu zakljuduje da je to sirotinjska ku6a: rU dnu nad o,gRjiStem vidio je bakra6, pod kojim se nalazila pregr5t pepela; tu su bila i dva zemljana suda. Za uaicu, na zidu, hila je zataknuta drvena ka5ika.
Clt. djelo, stn. 13. Cit. djelo, etn. 14. re Cit. {ielo, str. 15. 18

203

"vati, a sjena mu zaigta po zi'du, nemirna redena.<20

i

neod-

sad vise nije imalo nikakvog razloga drZati u neizvjesnosti ditaoca. saznajerno da ie neibreni posjetilac bio rvin otac. srusret izmeclu oca i sina bio je^n"ouiaoo osje6ajno obojen. razvijanje radn}6 i njegovo {"t, dalje pravcu usmjeravanje u odreclenom i- te kakb j" zivlsito gi r"rPa -uspostavljanja. odnosa izmeilu gta',''rih jil;k; dj e_la, ovakve (emotivne) situaci j e usagl#ene su " r p,uihofizidkim svojstvirna djece, jer ona riiiet dozi;tja;;ju ne na osnoyfii,r poznavanja logidkog reda stvari, nego na osno_v.u osje6anja tog svijetq. svi umjetnici piip"e"-"j," na. slidan (emotiven) nadin akcije svojih glawrih ^junakl-djece: Branko copi6: Kurir V dete, aisen oilitie: Ne okre6i se, sine; ,salas u Malom Ritu i sI. priliko,m interpretacije dje]a..treba izdvoj.iti_one odjeljke u koji,ma je atmosfera nabijeTa osje6ajnoS6u i topiinom: >Klede6i pokraj kreveta, otac iagrri sina, se priljubi uza ni, omamrjen nekirri 6r.ldnim ai on dosad nepoznatim duvstvima. prvi put u zivotu istinski gsjeti potpunu_ sre6u, videdi cia ga neko lj,ubi i-d; je gz $eS3 f*g njegov na Eijim-se topldrn" ir"ai*" moLe izja,dati.sunce je odskodilo i'r'ad mora. ostrice krsevitih 3ristranaka na otoku zarujiSe.Kroz otvoren prozor uvukro se sunce i pretvorilo tu bijedn' izbu u pravu riznicu sundano! sjaja.<2s .

To je bila umjetnidka priprema za nesto' izuzetno Sto 6e se desiti glavnom junaku. I ovdje se vremenska lit pripovijedanja pre,\ida, kako bi ditalac bio obavijeSten o svem,r.l sto je Brazilijanac doZivio. To je tuina priEa- o prognqn_om dovjeku. osim te5kog zivoti, Ivinog j9 nroganrjala i neiista i nemirna savjest zbog z16 -oc? je udinio ostrvljanima. sad onako star ne mozJvKe koje n:'Sta da udini kako bi vratio dug. A dug ipak treba vratiti neduznim stanorm;icima ostrva. Ari priJe ne,go sto se nade idaz trela_lo ie ios jednom ocijeniti- je ri-njegova zamisao bila dobra. Eto, tu je i ,sredi3te pro,blenia oko kojeg 6e'se sva zbivanja koncentrisati: ,r. . j9r ona misao koja me nekada opsjedala joS , uvijek je u I ja vam velim... To j6 spasono-meni. sna misao.<24 je - 5adna6iive6 data ocjena valjanosti te ideje, onda je trebalo i onoga ko te tu iaelu ostvariti u Zivotu. Treba napomenuti da je vaZnost ove zamisli istaknuta i oko,lnostima u kojima je izreEena. A ona nije izreEena u obidnirn okolnostima, nego u izuzetnoj situaciji, u situaciji. kada je lvi'n otae na samrti. A kad Eovjei<'u tim tr'enucima nesto l1vjesta, onda je to zaista vrijedno. F"ojr zamisao, etidld obiljeZenu, jer treba pomo6i' svim ljnrdima, Ivin otac je ostavo u amanet svome sinu: >Ivo, dedo moje . . . Zavje5tam tebi tu dirmu zamisao. .. I svoj tSinji galeb'. , . PotraZi, nacli tu divnu z;arnjsao . . , obis'tini je da bude svima ljudima n4

zemlji dobro..,<<25 Uienici.ma se mogu postaviti problemska pitanja. Kakav je Brazilijanac lik? Pozitivan ili negativin? Na [t1 yrpu6uje opis groba u koji je BrazilijanaC sahranjen? Citalac zna da mu je prijatelj iskopao gro,b >pod Uiaemom u cvatu< i da su valovi >Zurili k obali Sume6i po Z?l! i povlale6i se u dnrbinu kao da se opra5taju od do. vjeka koji ih je toliko volio<. No, jo5 ne znatno, kako ie,' fvo prihvatio odevru zamisao. u prvi unah' je' poslije odeve smrti bio obuzet :

20

Ci't. dielo, str. 15. 2r Olt. 'dderlo, str. 16. 22 Cit. djelo, sfr. 18. rB C'irt. djerlo, stn. 19.

24

s5

Cit. dj,elo, str. 2,2. Cit. dje,i,o, srtr. 22.

244 205

tugom. Al,i ga tuga nije mogla da >srva do kraja<. I to jeda,n elemenat za karakterizaciju lika. I lvo, kao i njegov otac, u ,monologu ispoljavaju svoj stav prema najvaZnijim pitanjima u Zivotu: >Zivot se ugasio, i nema toga ko ga moZe ponovo upaliti. AU je s posljednjim plarnidkom potpalio mene. Mlad sam, Eitav Zivot je preda mnom. Osvijetlio mi je stazu kojo,m treba da urdarim. Da, 6ale, ti 6eS poEivati u zemlji, a ja 6u ra5irenih jedara krenu'ti i nastaviti tamo gdje tebi nije bilo su-

je ve6

dleno.n2o

-

Osim monologa kao neposrednog oblika ispoljavanja liEnosti, potrebno je zadriati se i na metaforidnosti po'jedinih iz"raza i ukazati na vezu ianedtnr oibiljeZja jezika i uzvi5enosti situacije u kojoj su te rijedi izgovorene. Osim tqga, monolog omogu6uje dalje upotpunjavanje lika glavnog junaka. Jer izmedlu obe6anja i spremnostii da se obecanje izvrSi nema razlike. RijeEi i d,jela nisrl razmaknuti, oni su u jedinstvu. Na taj natin je vec u zapletu dato jedno od obiljeZja romana. To 6e biti roman. akgije, jer 6e na putu ostvarenja zamisti stajati prepreke, a njih 6e trebati savladati. Po ovim rnaEajkama ovaj roman odgovara psihofiziEkom uzrastu uEenika VI razreda osnovne Skole. Dogadlaj 6e u daljnjtm tokovima romana

[initi okosnicu.

:

U zapletu su ved naznaEeni i likovi, nosioci radnje f ideje kojima su ti likovi proZeti, obuzeti. Potrebno je odmatr dati ocjenu i ideja i likova. To su plemenite i' humane ideje jer njihovo ostvarenje treba da preobrazi hvot stanovnika ostrva. I likovi su etidki odretleni. Ivo je pozitivan lik, on treba da ostvari ideje koje 6e pomodi ljudima u njihovoj te5hoj bonbi za Livot Ivo je jo5 dje6ak, pa je utoliko njegova akcija humanija. Ovi momenti su presud,ni za odredlivanje idejno-tematske dimenzije' ovog romana. Najzad, dosadainja analiza je pokazala da odredlivanje glarmih dijelova jednog djeta nije nikako mehaniEki posao. UoEavanje jednog takvog istaknutog dijela roma-

d&, kao Sto je zaplet, vezano ie za analizu i jeziEkih i idejn'ih slojeva djela. ZadrLimo jo5 jednom paZnjnr na zavr5etku po,glavlja u kome je dat zaplet: >Njegova golema tuga sad je prerastala u neoEekivanu snagu, punu okrepe i zanosa. S vrha obale na trenutak' se zagleda u selo, a onda odresitim korakom nagna k Zatru, na kojemu je, bokomr u pjeskovitom plidaku leZao 'Sinji gsleb'.cgz

>Sinji galebc je jo5 jedan, provodni motiv djela. Jer Ivo je osim ideja naslijedio od oca i lattu. Tako se ovaj' rnotiv nalaai na poEetftu 2. i na zavr3etl{u 3. poglavlja.

Svi su, dakle, elementi za tazv4anje rad,nje romana uvedeni u djelo. Neito detaljnija anaUza ekspozicije i zapleta bila je uslovljena i karakterom teJcsta, koji je izranto lirski obojen. Prije nego Sto se pristupi analizi radnje ro,mana, po' trebno je osvijetliti odnose izmeitu lika glavnog junaka, ideje romana i fabule i utvrditi odnos meduzavisnosti. Lukaieva misao da >ne postoji nikakva kornpozicija bez pogleda na svijet<, ve6 unekoliko rasvjetljava ovaj odnos. Govoredi o nastajanjru djela, A. Flaker ovaj odnos jo5 vi6e precizira: ,U realistilkom su djelu fabula i opis podreileni stvaranjru karalrtera. U sredi5te knjriZevnog djela real,isti postavljaju socijalno motivirani karakter u razvi,tku i Eini se da je to jedno od najbitnijih

obitjeZja -reailizrna.<28 \ Iako se u naiem sltrdaju radi o pustolovnom rCIlnanu, ipak CIsnovne pretpostavke gradnje ovog djela podivaju na prirrcipima koje je uspostavila rea}istidka Bkola. Zbog toga i moZemo kazati da su sve situacije i sva zbivanja, odnosno centralni dio fabule, podreeleni realizaciji osnovne zamisl,i djela i glavnom junaku kao nosiocu njenog ostvarenja. Radnja romana obuhvata literarni sadrZaj od 4. do L7. poglavlja. U svim poglavljima opisani su doZivljaji i zbivarnja drruZine od nekotriko djedaka, i to hronolo5ki. ?7

!6 Cit. djelo,

206

str.

24.

?8

Cit. dijelo, str. 24. A. Flaker: Stilovi i

nazd,obJ.ja,

Zagreb, 1964, str.

.225.

Jedino je u 1,6. poglavlju opisana situacija na Galebljern otoku poslije nestan.ka djedaka. Kasnije 6emo se zadrZgti na mjetnidkoj funkciji sadrZaja u 10. poglavlju. Najprije da vi'dinno kako se ostvaruje ideja romanii kalo do'lazi do dograilivanja lika glavnog junaka (koji je, u stvari, dinamidki lik, dat u razvoju). Prva prqpreka s kojom se suodio glavni junak bila

je

samo6a:

>Sam? Sam ne6e nri5ta udiniti?<$

Prva prepreka je savladana zahvaljnrju6i naklonosti male Mileve. ona 6e ponroci da zavist ostalih djeEaka ostrva i5dezne i da se nade put za razumijevanje i druganstvo. Stvorena je i druZina koia je utvr"dita i"principe njenog postojanir. U trenucima stvaranja druZine naryiito je doila do izra?,aja jedna crta Ivinog karaktera. Sv-e sygig interese je podredio interesima kolektiva. Svog >Sinjeg galeba< je proglasio zajednidkorm svojinom. U tim trenucirna je jasno formulisao pravac akcije koja je trebalo da dovede do isp,unjenja oEevih zamisli: >Neka br.r'de taj 'Galeb' naS. Svi 6emo ga duvati, svi zajedno'odrZavati, svi zajedno jedriti na njemru! ... ViSe se ne6emo potucati po grebenima. To je za djecu. A mi 6emo razapeti jedro, baciti mreZu i 1oviti. Mileva 6e dopremati ribu na ribarnricu, a novac 6emo Stedjeti. Kad budemo ve6i i odvaZniji, ne6e naxn biti tg3ko ku,piti ve6u latlu i mnogo 6emo ribe uloviti. Sestor,o nas je! Ldjepa posadi za 'sinjeg Galeba'1a80

_ PoloZaj Ivin u druZbi (a on je bio >Sjor kapetan fvo<), zahtijevao je od njega i vede angaZovanje i ve6u spremnost na Zr.tve. Za sve svoje postupke nalazio je moralnu podr5ku u osmjesima svojih roditelja: >Baci pogled na breZuljak. UEini mu se da je metlu bokorima badema u cvatu, pod kojim mu roditelji poEivaju, ugledao sjenu dvaju lica koja ga s osmijehom hrabre.,<8l 2e

T.

._-spremnost na Zrtve bila je uslovljena i socijalnirn prilikarna tadasnjeg wemena. r u nasem sludaju raai se o >socijalno motiviranom karakteru u razvitkuu. Jer kad je mali Ivo dosao u kamenolom da radi sa svojim drugovima, u,brzo 9e u_vJ9rio,u klasnu podjelu medu ljudima: poslovocta je plaCao djeEacima j-edan dinar po po iatu. Oni su znali da je to iskori5davanjei >To je malo, poslovotta 6e na nj,ima dosta zaraditi jer bi odraslim radnicima morao platiti tri dinara po satu, ali nuZda ne poznaje zakona * 'Galeb' ne moZe Eekati.<8z

i dn$tvenim odnosima mettu je r:rpo-bunjavao Ilai*-q _ryo ditaju6i dnevnrik rrrog o.". citajudi taj dnevnik s >velikom ljubavlju i zaniman"jem<, dq je >sebidnost pojedinaca sudbonosna"; {vo je spoznao da sve >zlo na svijetu proizlazi i2 ioga sto dovjet iskorij 56uje Eovjeka<: >Ribari se do'pate, mnrde i trpe, a trgovac im za ribu p_la6a tako malo da im dotjeEe jedva za pur,u . . . (. . .) Kad bi se ribari i svi ostaii radnici na ivijet,r ,ran l Zili g j-ednu arrniju, tako bi biU jaki ai Ui sunce svoje saznanje o Zivotu -

mogli skinuti s neba.<ss Ovakva saz,nanja bila su pokretadka snaga, ona su molivisala postupke glawrog junaka. ujedno ie'na ovaj nadin iscrtavala_ i tema ovog djela. ra ideia koja je neprestano lebdjela qred odima glavnog junika, iokretala ga ie na prave podvige, kao sto je onaj u karrGnolomu. sve ove situacije su neiscrpno vrelo zl karakterizaeiju lika. Jer dok su svi >prestravljeno< zagredali u tu usmitopasnost<, Ivo se nasmijesio drugovima i doviknuo Iu im: >Za 'Sinji galeb'! Su_njao se kao maEak. Strrnina kamenoloma, sve gola, rasjedena, raskidana, uzvilh se prema usijanom nebu motr,e6i zloguko onim svojim lazbitim, imrknutim pogledom preko mora-<sr

Sel,i5ka,r: Dr,uZba. . ., stn. 29.

Er Oit. djelo, str. BB. E Cit. djeilo, str. 45. $r Ci,t. djelo, str. 41.

3o

Oit. d,j,e}o, stal. 35. 31 qi't. djelo, str. 36. 208

14

-

Metodidki prtstup. . .

209

Ni taj zastra5ujudi prizor nije sprijeEio Ivu da izvede podvig. I mada je bio ranjen, bio je sre6an. Jer, zahvaljuj,u6i njegovom pod,vigu, zaradeno je toliko novaca da je sada druZba mogla da opremi svoj >Sinji galeb<. Osim toga, Ivo je svojim podvigom omogudio i ostalim radnieima da ponovo rade i >zarailuj,u<. Zbog toga je Ivo bio >u svemu( ravar ostalim radnicima, a poslovotla je uzviknuo: >Ama ba5 si jrunadinalo Ali ostvarenje zamisli, ukoliko bi se odvijalo na ovaj naEin, dugo bi potrajalo. Za to nema vremena ni glarmi junak, a nri 6itaoci, djeEaci od L2 godina. Zbog toga je radnju romana trebalo ubrzati, intenzivirati dogatlaje, dati im teZinu. Jer Ivo 6ita u dnermilsu svog oca: r'Oh, kad bi moj sin nrrisl'io isto ovako', dodao je pri kraju, i 'kad bi bio jak, poduzetan, o5trouman i tako opsjednut tom mi3lju da na sve ostalo zaboravi, a naj'prije na sebe sama! Kad bi ga ljepota te misli toliko obuzela da svoj Zivot posveti jedino dotnrr napa6ena EovjeEanstva! (. . .) Slaba ti je voda Sto se u vri3e krakova dijeU'.qsr Uskoro zu dogadtaji krenuli tokom koji 6e uticati na ostvarenje zamisli-ideje vodilje. DruZina je stvorena, ona se preka,lila na radu u kamenolomu i pnilikom opravke broda; Ivo je dokazao da je pravi voda: ispoljio je i u najtedim situaci,jama hrabrost, snalaZljivost, islsnstvo i samoprijegor. Pisac je mogao sada da stvara konfliktne situacije, da dovede svoje junake u nove isku5enja, gdje 6e modi u jo5 vecoj mjeri da ispolje i razviju one osobine koje su dosada pokazivali. Trebalo je prodiriti i popri5te za akciju. Jer, malo seoce na Galebljem otoku je isuviFe usko za krupnija stremljenja i podvige. Treba se otisnuti na pudinu i otkriti nepoznate predjele i ljude. Da bi mali junaci ispoljili svoju liEnost, mona6e do6i u razlidite situacije. D. LukaE romane ovakve vrrste naziva ava,nturistidkim. Glawri junaci nisu u sebi podvojeni, a ni u jednom tres5

210

C[rt. djelo,

sir.

45/46.

nutku ne6e do6i do sukoba meilu njima samima. ovakav tip romana kao da je naruden za Eitaoce od 12 godlna. Nastavnik se, medutim, prilikom interpretacije ovakvog romana susreie s problemima koje treba teoretski rije3iti. Jer pisac sada napuita podrudje >vjerovatnog< i >,i:stinitogu. ono Sto se desavalo junaeima nase druzEe

sa stanovi5ta na3eg islcustva je

>nevjerovatno<<. Kako onda ove momente, ukoliko burdu sporni u o,bradi romana, razjasni,ti. Prije svega, traziti podudarnost u djetu s onim Sto se zbiva u stvarnosti, odavno je napu5teno. Bitno je {1 ryj" porem_e6ena logika djeta. Jer togika djela je d6sljedno provedena, Sto 6e se ilustrovati primjeiima. Osim

tqga, ne treba zaboraviti da je djelo namijenjeno uEenicima odredenog uzrasta, pa pitanje >istriniiostlu ili pak nedovoljne motivisanosti postupaka i nije tako bitno kao sto bi to odraslom ditaocu moglo da izgleda. Jer udenicima od 12 godina sve ono Sto se u romanu zbiva je >moSu.ce,:. Kod nj'ih svijet imaginacije i stvarni svijet nizu jos o5tro razludeni. zato sam dogaetaj ma koliko bio fiktivan u stvarnom svijetu, >i,stinitu je u djelu. Uostalo'm, pisac je sve situacije u djelu umjetniEki pri,premio. PokaZimo to na nekim primjerima. Jedan od najpodesnijih primjera je svakako ona situacija kada su se djedaci i pored svoje volje naSli na morskoj pudini u mrkloj no6i. Ovoj situaciji prethod,ila je ona u kojoj je Bq"bo oteo djedacima brod. Ovaj ih je Barbrn posiupik pokrenuo na akciju. Jer Barbo je bio >Eudak i dotepanac, pijanica i bruka6<, dok ostali stanovnici ostrva nisu brili takvi. I njima je, eto, trebalo dokazati da oni nisu djeca i da su dorasli i za more i da je >Galeb< njihov: SZaplovi6emo tek toliko da irn kaZemo da je 'Galeb' naS i da se ne bojimo m,ora..,8o NiSta se, dakle, ne de5ava slu6ajno, a kao Sto 6e se vidjeti u daljnjim tokovima rad,nje, i pored svih neoEekivanih i pustolovnih zbivanja, ipak 6e postojati uska povezanost meclu zbivanjima, bi6e, dakle, o6uvana logika djela.

Drugo pitanje je vezano za originalnost pi5Eeve inspiracije. Jer krijumdani, Spilje, skriveni sanduci na puEo

Cit. djeilo, str.

50.

111

stim ostrvima, s robqm nepoznatog porijekla i egzoti6nom, zatim tajanstvenost zbivanja, gdje se stvari ne otkrivaju-oijednom ni ditaocu, ni j,unaeima, zsr sve to nije

odve6 dobro poznato? Poznato je da jednom umjetnidkom djelu ni5ta ne prijeti toliko koliko konvencionalnost motiva i uhodanost postupqka. Tada djelo pos.taje konstrtrkcija, a ne umjetqidko djelo. RazmiSljanja o ovim problemima su opravdana tim viSe Sto zu motivi ovakve vrste vrijednost za rybe u_djelima namijenjenim djeci. Koliko god je vaZna ideja djela, njegova poruka, plemenitost misli i humanost postupaka u realizaciji vaspitnih eiljeva, vaZni su, isto toliko i elementi stvarnosti od kojrih pisac gradi djelro. Treba odrnah naglasiti da je T. Setri5kar izbjegao sve zamke koji'ma je djelo moglo biti izloieno. Jei, mada se zaista radi o rpoz,natim< motivima, treba naglasirti da je ambijent nov i da je umjetniEka zadada njihova odrettenra na taj naEin Sto doprinose osvjetljavanju Uka glarmog junaka i realizaciji atrtorovih zamistri. Jer prostor za gotovo sva zbivanja je na3e Jadransko more, na3i su tjudi i krajevi uklju6eni u tokove romana. U medlusobnim-odnosima, na tom ogrornnom prostoru, na kolebljivirn morlbim tdasi,ma, odvija se dramatiEna borba za ostvarenje ideje djela. Jedna situaeija brzo smjenjuje drurgu, tek je jedna opasnost savladena, javide se druga. I u takvim situaeijama pripadnici drtrZbe po1ofi6e ispit prd Livotom. Ved je nagla5eno da je uvottenje jednog motiva ili

stvaranje jedne situacije uvijek pripremljeno na umjetniEki na6in. Kada su ve6 otkrili taj,no sklad,iSte krijum6ara, djedaci su znali da vi3e nisu usamljeni na pustom ostnvu. I ova situacija 6e omogu6iti ispoljavanje lika glavnog junaka. Ivo 6e od,mah poku5ati da razjasnri. situaciju jer, ako je poznaje, onda 6e i moci djelovati. Pogotovu je njegov pol'oiaj u tim trenucima bio nezavidan. Jer prethodne no6i je more odnijelo dva njegova druga. On je zrLaa da 6e odgovornost pasti na njegova ple€a jer je on pozvao djeEake da zaplove >Sinjim galebom<. Nije zato nimalo Eudnovato Sto je Ivo intu,itivno osjetio da izmedu krijum6ara i druiine postoji neka skrivena vezai

nOni lcrijumEari mru se 6ine tako vezani za njihovu sudbinu da je neprekidno raaniSljao o onoj pedini.(E7

Ivin poloZaj postao je jo5 kritidniji kada zu krijumEari poh,raata,li djeEake i kad su djeEaoi saznali Sta kri-

ju,mEa,ri

namjeravaju da s njima uEine: rUz to je bio svjestan da mora poloZiti na kocku svoj Zivot da spase drugove, koji su njegovom krivicoorr upali u takrnr orpasnost.ass Nije onda neopravdano Sto je Ivo morao na surov nadin da savlada krijum6ara koji je 6uvao Elanove drubbe. Ilo je bi'o jedini nadin da se spa$r od onoga Sto su irn krijumlari pripremali i da se dornognu svog >Galeba<. Ovaj Ivin postupak je motivisan jo5 jednom Einjenicom. Jer Elanov,i drruZbe su doznali da krijum6ani imaju ved dva ubistva na druSi. Radilo se, prema tome, o zlodinci,ma, pa prema njima i nije trebalo imati milosti. Sva daljnja zbivanja povezuje jedna odrasla l,iEnost: to je ma5inist Ante. P,isac je zamislio ovu liEno'st tako Sto ona tneba da predstavlja Eovjeka koji mora da promijeni svoje dota'd.aSnje pona3anje. Jer djeEaei sami na moru ne bi mogli rije5iti sloZene pnobleme oko upravljanja brodom. Pored toga, Ante predstavlja i sponu pomo6u koje pisac vezuje zbivanja na brodu s onirna koja zu se deslla ranije (Ivin otae Ante) I ova promjena je umjebridldi izvanredno pripremlj'ena. Najprije se u njemu rpoEela >odigravati te5ka borbao

kad su krijurn'dari dbili dvojieu ,tnornara. Tad su se pojavili'djedaqi i njihova je pojava satno ubrzala preporod ove liEnosti. Cime se to postiglo? Prije svega, ljepotom zamisli kojom su se inspirisali. Tako je nevinost dje6ijeg svijeta i nj,ihova privrZenost ideji za op5te dobro bila pokretaE koji je izazvao lornove u du5i odraslog Eovjeka: >Vi ste Eestiti momci! Dok rni je Ivo pripovijedao cijelu va3u povijes.t, va5e zgode i nezgode, va5u gorIjivu ljubav za 'Sinj,i galeb', o va5oj slozi, poduzetnosti i polntvowrosti, ja sam postao drugi Eovjek. 37 3s

cirt. dielo' $tr. Cit. djelo, #.

05. ?4.

212

I

\ Zejednidki rad! Castan, nesebidan! Drugarstvo . . . (. . .) Pomagati jedan drugome . . .(8e Osim toga, Anto je ispripovijedao udenicima Sta ga je dovelo mettu krijumEare. On je b,io Eak pomorski kipetan, ali ga je pohlepa za novcem zaslijepila. Htio je da se orbogati kao oui >'ameridki milioneri koji ne rade niSta, a Zive od Zuljeva svoj,ih radnika<. Prema torne, Ante nije bio roeteni zloEinac, pa je otu'da i mogao da se mijenja. Ivo je tako doz,nao da je Ante prevario i njegovog oca. Tako se idej,a prrovodnica pokazuje kao ideja koja preobraZava ne samo djedake nego i odrasle. Treba se zadrZati na stilistridkoj obojenosti Antinog monol,oga. Ljepota ideje o krojoj govori ispoljava se u na6inru na koji su reieniee oblikovane. Mnoge od njih su eliptiEne. Tako pojed.ine rijedi postaju nosiooi smisla koji- inade nemaju ditave reEenice (>Zajedni6ki rad! Drugarstvo!<). Na ovaj natin kljuine rijedi Eitavog djela dobivaju izuzetno mjesto.

Motiv preorb'raZaja odraslog dovjeka u svijetu djetinjstva je Eest motiv u knjiZevnosti. Prema tome, ovaj preobraZaj, ue sve elemente postupnosti kojima se sluZio pisac je dovoljno >,motivisan<, pa je tako daljnje odvijanje radnje postalo mogu6e. Zahvaljuju6i Antinoj 1rcmo6i, djeEaci su ,mogli da po,kaZu sve svoje sposobnosti u zajednidkom radu. Cim su se stekle povoljne okolnosti, .mlado pokoljenje ribara, kojima je >taj posao (ribarenje, primjedba F. B.) u krvi, naslijeden od pradjedova<<, krenulo je na posao. Slike kojima pisac slika ribarenje pune su dinamike, uZurbanog ritma rada, podijeljenje odgovornosti, tnijumfa zajedniEkog Tivota, Eije su >Eudne i zanimljive zgode zbnatimili i vezali (djeEake, primjedba F. B.) u dvrstu zajednicu<. Tako je zajed,nidlsi rad preobraZavao djedake. Prvi ulov je ve6 pokazao da su stasali za Livot: >Da. Sad je, eto, ostvaren odev sa,n. U stvarnost i djelo pretvoren..r4o t0 cit. djel,o, str. 88. r0 ci,t. d,jelo, str. 9'6.

274

Sada to vi3e nisu oni mali za'plaBeni djedaci na moru. To su sada islnrsni rnoreplovCi, oni postajatr,u >sinovi velikog nrotaq. Kad je Ante u sukobu s krij,umEarima bio smrtno ra-

na osnovu kojih se moglo njen, on je -daIvijedao dokumenta, >Meteor< njihov. Tako je Antina brod 'dokazati umjetnidka funkcija u djelu iscrpljena. PreobraZenog Antu str djeEaoi prihvatili kao svog prijatelja. To se narodi'to ispoljilo u trenutku sahrane: >U more? Svakako, u rhoru 6e na6i svoj grob. More, koje mu je d'alo Livot, more' na kojem je pr_oig1a9' sv61 Zivotl more, koje mu je powatilo mir i pokoj-!Sinji galeb< u olujnoj no6i, a pomogli su i v'lastima u otkrivanju opasne bande krijumtara. PoSto je Ivo predao ofieiru zapeEadeno pismo, ovaj je uzviknuo: uPa slu5ajte, momei, vi ste nam rije3ili jednu od najteZih zagonetihi! Sjajno! Sad je raskrinkana eijela banda! A mi ve6 tri godine uzaltrd za njom tra!amo. KrijumEarska druEina kojoj je na Eelu neki Loreneo i-koja ima dva umorstva na du5i; banda koja je prouzrodila drZavi na milione $tete.<4z Talio podvig djeEaka nije samo r.asmjeren na $eFvanje osnornre jdeje djela. On sad ima Sire znaEenie. Pa ni tu pisac nije zavrSio woje djelo. T{gbalo je spojiti sve njegove elemen'te u skladnu ejelinu. To je ve6 iedno od obiljeZja poetike klasiInog djeEijeg. romana. Tako je 16. poglavlje, u stvarri, spojno rpq'glavlje romana. U njemu su ianesena zbivanja na Galebljem -ostrrnr poslije nestanlla dielaka. AIi je pisac dao crva zbiva-

fl

str.

10r.

djelo, str.

113.

Ci,t. djClo,

1s Cd't.

2L5

nja na ostrvu tek po3to su djedaci savladali sve svoje prepreke. Na ostrvu su izgubili svaku nadu u povratak djedaka. Stanovnici zu vjerovali da su zauvijek nestali na morskoj puEini. Jedino je mala Mileva gajlla nadu u njihovo izbavljenje. Za djeEacima je osobito tugovao starac Jere, koji je jedino Stitio ,malog lvu. Zato pisac i dovodi do susreta sve ove liEnosti u 16. p,o,glavlju, jer je Jere trebalo da potvrdi da su to zaista djedaci sa Galebljeg ostrva. Tim-e su sve nejasne situacije u djelu rije-

D,'

5ene.

Prilikom odredivanja zapleta rOmana redeno je da postoje sadrZaji koji vezuju zaplet i rasplet rem,ana. If raspletu (L7. poglavlje) dato je najvi5e mjesta trijumfu osnovne zamisli romana. Obaveza koj,u je Ivo preuzeo u zapletg sada se u raspletu spominje kao ispunjenje: >Tako . . .! OEev dug je podmiren, krivica izbrisana. 'Sinji galeb' jedni u svoju luku.gromovilu pjesmu snage i rada<<, on pjeva: >Himnu rada i mo6i! Hirnnu rada, rz'olje i ustrajnosti!< U domadim uvaltuna ljepota broda je jo5 p'unija: ' rJoS silnije odjekuje glas motora medu tim pe6inama i grebenima i sve Zivo u selu oslu5kuje tu dudnu glazbu, koja se sve vi5e primiEe. Bijela se jedra upravo spuBtaju, a morrnari okurpljaj,u na pramcu ma5u6i rukamala Ova slika je imrpozantna. Nedjetja je. Nema viBe pojeclinadnih lica. sad je to novo pokoljenje.'stanovnici sela se durde Sta bi tako Veliki brod mogao traZiti u njihovoj siromaSnoj luei. Naslov romana upu6uje na joS jedan motiv kome treba posvetiti posebnu paZnju. To' je naziv najprije larte, a zatim broda. Naziv je estetski o,biljeZen: >Sinji galeb<. Ladla je brila obojena >bojom sinjeg mora(, nosila je sim!_ol!dno irne galeb, po iemu je i druZba dobila svoi naziv. Kad je brod zaklonjen u pristani5tu, on miruje >nji5u6i

METODIEKI PRISTUP

:

18

2L6

Oit. djelo, str.

se lagano kao zipka<. Ovakva porettenja nalrazimo i na mjestu gdje se opisuje osje6ajnost male Mileve. Njena je _nada >sliEna maju5noj ptioi bez hrabrosti da polbti<. Tako je pisac za treti dio poredtenja uvijek uzimab ptice i T" _!aj na6in konkretizovao pogled ili nardanja mlbdog pololjenja. I vrijeme u romanu je simboliEno: podeta[ ra{nje pada u vrijeme kada cvjetaju badem,i, tj.-kad se rada Livat, ili kad je na pomolu mlada generacija. ZaVrf;gt-"t je _iza Nove godine, Sto simboliEno nagovje5tava drukEijlofnos medtu ljudima na ostrvu i radlanje- n'ovog Zivota. Tako je ljepota lj'urdskog djela uzdignmta do kozmidkih razmjera. Na_j.zad,_negati',rni likovi odraslih se mijenjaju. A nepopravljivi Lorenco i nije na5 Eovjek, prema- tbme njeg_gva sudbina je sudbina svih onih koji nekaZnjeno wSljaj-u uz obalu na5eg mora. To bi bile glarme- pretpostavke za analizu ovog djeEijeg romana.

I

122.

I I

Doma6a lelrtira (a predvidjeli smo da se ovo djelo obradi na Easoviima doma6e lektire), prema programsiOvom bnfelgq ?utlmo provjoiti koja biste djela Zeljeli Eitati u ovoj Skolskoj godini kako bismo ih kasnije obradili na Easovima domade lektire. Potertajte knjiZevna djela koja Zelite Eitati iz Programa Skolske lektire BiH za vt rrairedlc Na osnovu uvida u rezultate ankete (s kojima treba upoz.nati i udenike), predteno je i vrijeme obrade ovog djela na Easu domaCe lektire.

Kada smo na osnovu sprovedene ankete dobili odgovor da medu uEenicirne postoji interes za djelo koje Zelimo da interpretiramo (a ima i drugih naEina ostvirivanja uvida u zelje uEenika), onda se iznalazi naEin na koji Zelimo da sti,muli,semo uEenike na Eitanje. Kao pgdstioajni Einilac u na5em sludaju bio bi gledanje filma->Sinji galeb<. Prema mi5ljenju T. PeruSka nastavnik 6e lako pobuditi interes udenika za ovu knjigu, ako zu udenici prethodno gledali ovaj fil'm.aa Po5to su udenrici proditali djelo, potrebno je izvr5iti potrebne predradnje, kao i artikutaciju Easotsa predvitlenih za obradu rom€rrla. Predvidjeli smo da je ia obradu potrebno dva Skolska 6asa. Broj Easova predviilen za obradu prvi je korak u stvaranju metodidke koncepcije. Ova koncepcija zavisi i od okolnosti da li 6e se obrada izvrsi'ti u blok-Easovima ili na dva odvojena Easa. Mi predvitlam,o obradu na blok-dasovima, mada bi organizacija_nastav,e u dva odvojena dasa bila svrrsishodnija rbog mo,gtu6nosti dopunskog angaZovanja uEenika na piedradnjam,a (u vidu doma6ih zadataka). AU i obrada teksta odjednom ima svojih prednosti: uEeniei dobiju zaokrarzenru sliku o djelu lroje su Eitali. S obzir,om da smo se opredijelili za kornpozicijsku ana,lizu djela, potrebno je da udenici u vidu dorna6ilr zadataka obaue izojesne predradnje. Uvjereni smo da je najprikladnije (s obzirom na uzrast uEenika) ako im ia domadu zadadu damo trakve zadatke koji se zasni'uraju na qoE_avanju istaiknutih tadaka u razvojnim linijama djela (kulminagiia), mada se mqgu davati i zadaCi a,:nrtcEl5e wste (raSElanjivanje teksta, odredivanje kompozieije na osnovu pripovjedne tehnike i sl.). Vode6i raduna o mogudnostima u6eniika i postupnosti u radu na analizi, u6eniei 6e za dorrrafru zada6u dobiti zadatak: Izduojte iz romana Dru\ba Si,njega galeba najdram,atiFrtiji trenutak u razr:oju radnje. Aiko u[enici ustanove da je najdramatiEnij,i trenutak u razvoju radnje onaj u kome se pri6a kako su Elanovi druZ,be sav,ladali krijumEare, postr.r4rak 6e biti stjede6i: _

14

T.

1964, gt'r.

218

t82.

PRICA KAKO JE DRuZne >GALEBK SAVLADAKRIJAMCENN S >METEORA( I r,'AKO SE DOMOGLA KRIJUMcanSTOc BnoDA (deveto poglavlje, str. 67-77). - Rje{avaju6i mdatke o'yrakve vrste, uEenici uodavaju ye6 onaj dio teksta koji je primjeren nj,ihovom naEinu 9oZivljavanja, odnosno njihovoj dispoziciji lc najuzbudmjeshr u djelu. A to je, u stvali, najvaljaniji $iyijem kriterij za biranje zadataka ovakve vrste. T,ime iu ostvireni svi uslovi za artikulacijru nastavnih 6asova. - -. Predvidjeli s,mo da se doroa6a lektira odvij,a u slje-

LA

deGirn fazama:

I PRIPREMA ZA ANALIZU II ANALIZA DJELA III SINTEZA

DJELA

IV MOTIVACIJA UCENIKA ZA CrtArV.rN NOVIH DJELA

PIRIPR,EMA ZA "AflV'AI,IZU DJELA

Nastarmi 6as, koji pretpostavlja qpomenute predrudnje, pode1e naj-auom teme i ijenim odred,ipanjem.il najavi teme nastavnik 19 _poziva na izvrsene predradnje. zdtim u dijaloskom obliku proujerarsa spremnost uEentka za analizu djela, Za dijalo5ki oblik srno se opredijelili i zbog Qg* Sto je ekonomiEniji, a obezbjeiluje i, preglednije odvijanje nastarmog Easa. S'premnost uEenika moZe se prov_jeriti i na drugi metodo,m ankete, na pri,mjerr. Nasta',rnik unaprijed-naEin, priprema pitanja _(nastavnikiva priqrema). _Pomodu odgovora na postavljena pitanja treba da se odredi mjesto i orijeme ibioanjd, Serle ,r6r"vanje mj_esQ i vremena rardnje predvidleno za iad jos u rv razredu, kao i uslovi Livoia stanormika Galebljdg otoka. _ Mjestom zbivanja moze se smatrati dio nase Jadramske obale. T. Perusko preciznije odredtuje p*o*i* -Dalmacija. zbivanja: to je srednja 1osuEenici tr6ba-aa argu219

me,nrtuju

naiin na koji su odredili mjesto zbivanja

(u

tel<stu se spominje Biokovo, zatim, Ulcinj, Split i s1.). Vrijeme zbivanja ve6 je teZe od,rediti. Udenici 6e lako zapaziti da se na krmi broda >ponosno lepr*ala ju,goslovenska zastrava<. spojni,m komentarom, kao i uz- dopun-

ska nastarrnikova obavjestenja, uienici 6e pogoditi dla

se

g{nja desila za vrijeme stare Jugoslavije. Na ovo u,pu-

6uju sljedede pojedimosti: naziv torpiljarke Smjel,i, usXovi Zivota u kamenolornru, institucija drZavnog monopola i sl. za ordrettivanje socijalnog poloZaja ljudi na ostrvu najbolje je da nastarmik prodita ovaj oaieiiau iz romana: >Osam brodova osam gospodara, i svaki za sebe! MreZe kao da su- vam raskomadana morska crije'm. A ul.ov, razu,mije se, tome sli'Ean: danas kako-tako, a sutrna naopako ali obilato nikad! A Zene su vam' moji galeb! od patnje, iscijeelene kao lom,, djeca su vann vi5e gladna nego sita.q

. . Za.Sto potpunije is_crtavanje pozadine zbivanja potrebno je da nastarmik obavijesti uEenike o onim *b*bntima ! pi5d_e_vog Ziv_ota, koji su gra inspirisali na pisanje ovog $_eta. u fu svrhu mogu da uzmu lekst iz ovog rada (str. t/2). Kako su ved u toku Eitanja uEenici izgradili izvjesne pr4stave o djelu, pmje analiie treba prooierlti d,oEiutjaj djela. _.

Provjeravanje doZivljaja djela izvesde.mo na ovaj

nadin: iawii6emo rr^smeno anketiranje nasih uEenika pol stavljajufi pitanja: za|to ste iz roTnaw, Druzba sinjega gateba izdrsojiti IX poglaulje kao najdra.mntiEnije? Koje su Das scene najor,Ee uzbudile? Kad uEenici odgovore na postavljena pita'nja, treba da svoje _odgovore angumentuju. Na iaj ih nad,in navikavamo da o djelu govore ko,nkretno, rie osnovu teksta. Tako je nasta"rnik ve6 u ovoj fazi nastavnog sata utvrdio nivo na kome su se udenici kretali u tolcu d-itanja djela. Na osnovu toga odreeluje i obim analize. 220

ANAIJZA DJALA AnaUza djela bi se odvij'ala prema sljede6em planu: aneiliza kompozi,cije,

- analiza lika glar.lnog junaka, -- analiza jeziLkih sredstava, - analiza osnovne zamisli djela. -TJ analizi kompozicije prirnijeni6emo razlidite

postup-

ke koji 6e na odredeni nadin pokretati udenike na samostatran nard. Od tri mogu6a metodidka postupka u odrettivanju kompozicije telata, i to: a) uz pomo6 slika, b) stvaranjem plana i c) grafidkog prikazivanja,

opredijelili srno se za odred,iuanje kompozicije stuara-

njem plana. S obzirom nra to da se radi o relativno sloZenoj kompoziciji djela, a vodili smo raduna i o postupnosti, mislimo da je najuputnije ako nastavnik iznese trdenicima kompozicijsku shemu u kojoj je izostavljen jedan dio, odnosno jedna etapa. Prema tome, predrl.oZena shema bi iagledala ovako: a) Ga'leblji otok i mali Ivo (elcspozicija) b) Brazilijan\eu pouratak, njegoua smrt i oporuka (zaplet)

c) DoZivljaji nja

druZbe u lcamenolomu

i

na moru (rad-

nc,mana)

d) Povratak druZbe na ostrvo (rasplet) Iz nastavnikove sheme bi bio izostavljeur podvudeni dio, odnosno zaplet romana. U predloZen'oj shemi nema peripetije, jer se ova etapa ukljuduje u izufuvanje tek u VII razredu. Peripetija nastaje u X poglavlju, kada dolazi do obradenja Ante m'aSiniste. Izostavljanje baS zapleta u shemi ima svoje posebno opravdanje. Jer kako

su sva zbivanja u ro'manu motivisana potrebom da se ostvari ideja o zajednidkom radu, bilo je neophodno na ovaj nadin podvuCi znaiaj zapleta u stvananju osnovne 221

zanqisli- djeta, osim-.tgga, uEenioi de uporeduju6i kasnije zaplet i rqgnlet, uoEiti mettusobnu povbzanosf ovih dviju gtapa i tako ste6i bogatije iskustvb i vjestinu u arralLi ko,mpozicije djela. _Poslije odretlivanja kompozicije stva,ranjem plana, predvidamo sazeto prepri,Eatsanje, kao oblik g6vornb g iz: raZav,anja. fosgbnu paznju treba obratiti talivom prdpridavanju sadrZaja koji de se kretati unutar utvrilenirr itaga. u..razvijanju- radnje, s posebnim naglaskom na najznaEajnijim_ qpizoidama. rsto -tako, treba obratiti paZnjir na one dijelove teksta u kojinna se konkretizuje nlegdv tey"'tr$ sloj (zivot siromasnih ribara, usamrjeno i JiromaSno djetinjstvo glarrnog junaka, stvaranje diuzbe, rad. kao orglov opstgnka, _perspektiva zivota zasnovanog na zajednidkom radu i sl.). Smatramo d,a je na Easu dovoljno izvrsiti analizu lika glaunog !y'na!ca, j91 analizu ostatih hkova uEenici mogu dati u vidu doma6ih zadataka. InaEe, najzanimljiviji d"io >knjiiev_ne interp_relaoije_ za, u6enike. predstavlji,rir"no analiza likova<. Treba od,mah naglasitl da 6e sb uz analizu lika glarmog- jumaka, djelimidno dati i analiza jezidkih sredstavl, odnosno osnovna zamisao djela. s Analiza lika glavno,g junaka kretade ie u okvirima \oiu je odredio_Progr,arr. Prvi zahtjev se sastoji u tome da uienici utwde koji sve likovi u d;eru p,ostojd. Mogude itt. i" .najprije razv,rstati na likove oitraslitr i iikove tj"daka (ordnosno djevojEice Mileve). za,tim, udenici treba da izraze sygj ordnos prema likovima. Nije tesko pred.vidjeti da su njirtr,ove simpatije na strani malog lve. -Poslije ovako izgrailenog pristupa prelazi se na drugiu _fazu analizu Prediadn j" ,o ovu fazu ve6 su - izvrsenelika. djelimiEno (stvorena je- kompoziciona shem,a djela).- zatim jedna g-nrpa uEenika prati razvojnu liniju lika, dok dn::uga utwtluje sistem odnosa medu -likovima. Ord niza mogu6ih p-ostupaka u analizi lika glavnog junaka [
I

grupa

Proiitajte tekst (dajemo tekst u cijelosti): Rastao je poput divlje loze. Naslijedio je majdinu ljepotu, iznaZ,ajna, gotovo brondano lice i svijetle plamene odi; duga, crna i valovita kosa padala mu je sama od sebe unazad, tako mu i bez Ee5lja najbolje stoji. (. . .) U danirna kad bi otok pohod'ilo prolje6e, sav bi se usplahirio. (. . .) U tim danirna je izbjegavao dru5tvo; dok je tuma'rao izmectu stijena, misli su mu lutale nepoznatim predjelima: putovale s oeem, o kojemu mru je stari Jere pripovijedao. (.. .) Opijao se pridama Sto ih j,e d,ota'd sluBao, pridama o grrsarima, o Kristoforu Kolu,mbu i o svim

neobidnim i tajanstvenim zgodama. Odgovorite na sljede6a pitanja: 1. Koji postupak je pisac primijenio u stvaranju lika glawrog junaka? (Opis i naracija.) 2. Kako je lik glarmog junaka odretlen? (Socijalnim i elkonomskim prilikama i nasljetlem.) 3. Na koji na6in pisac otkriva psihidko stanje svog lika? [a) Vanjskim manifestacijama i b) opisivanjem unutra5njih stanja: Opijao se . . .l 4. Kakva raspo'loZenja iz.ralava glavni junak? (Nemir, turgu za izgubljenim roditeljima i deZnju za nqrozratim i tajanstvenim predjeli,ma.) 5. Na Sta upu6uje 2. i 3. dio poreclenja rel="nofollow">pqput divlje lozepoput d,ivlje loze< ovaj pri'djev upuduje i na dm,gi ambijent uz koji je Ivo rastao: more.) 7. Izdvojte rijeEi kojima je pisac opisao raspoloZenja glavnog junaka! (Usplahirio se, tumarao, lutale, opijao i sl.) II grupa ProCitajte tekst: OkonEao je. Zwot se ugasio, i nema toga ko ga moZe ponovo upaliti. Ali je s posljednjim plarniEkom pot223

palio mene. Mlad sam, Eitav Zivot je prreda mnom. Os_vijetlio mi je stazu koj,om treba da udarim. Da, 6ale, ti 6eS poiivati u zemlji, a ja 6u ra3irenih jeda,ra krenuti i nastaviti onamo gdje tebi nije bilo zudleno.

Kako je pisac uobliEio tekst? (Mo,nologom glavnog junaka.) 2. Do kakvih je spoanaja do5ao mali lvo? (Sam ne moZe ni5ta u6initi.) 3. Kakve su reEenice u monologu i Sta se njima izrailava? (Kratke i glavni junak izriEe svoje sudove o se,bi i zajednidkom radru,) 4. Kakve su rije6i kojima se obrada prisutnirn dje, 6acima? (Pune topline i povjerenja: drugovi moji, prijatelji moji.) 5. Sta je naroEito odu3evilo prisutne dje6ake? (Ivina odluka da >Galeb<< bude zajednidki.) 6. Koje karakterne crte je ispoljio glavni junak u monologu? (Nesebidnost :i privrZenost plemeni, tirn ciljevima stvaranja druZine i zajednidkog 1.

-

1. Koji postupak je pisac primijenio u ovoln tek-

stu? (Monolog glavnog junaka.) izraLava Ivo prema svijetu? (On je nosilac ideje o zajedniEkom rad,u koji treba da obezbijedi bolji Xvot.) 3. Iz kakvih pobuda Ivo prihvata izvrSenje odeve zamisli? (Iz ljubavi prema ocu.) 4. Na koji nadin Tvo izraLava svoju privrZenost oEeyoj ideji? (Neposrednrim obra6anjem na grobu: Da, 6ale. . .) 5. Kakvo znadenje imaju rijeEi koje izgovara mali Ivo? (Udenici VI razreda joS nisu uEili metaforu. Pa ipak mogu da odrede da ove rijedi: urpaliti, plarniEak, potpaliti, osvijetliti, staza, ia3irena jedra i sl. nisu upotrijebljene u primarnom nego u

2. Koji stav

6.

'rada,)

IU grupa ProEitajte telcSt

prenesenom znaEenju.) Zaito se Ivo izraLava rijedima u prenesenom znategju? (Zbog izuzetnosti situacije: odev grob i veliEina zamisli, koju ZeIi da ostvari.)

.

od,govorite na postavljena pitanja:

Neki Su njegovi dnhgovi jecali u smrtnom strahu. A Ivo pozva k sebi Milu i povjeri mu svoj,u namjeru. Vidio je da im Zivoti vise o tankoj niti. Ali ako m-u qqpijg da.ostvag svoj..n4um, fnqgu se jo5

i

spa-

sti, a ako mu ne. pode . zp -qukom, opyda su propali ovako i onako. lJz to je bio svjestan da mora poloZiti na kocktr svoj. Zivot dn spase drugo,ve, koji zu njegovom'krivicom upati u takvu opaqnost. 1." Kako je pisae oblikovao ovaj tekst? (Naracijom.) 2.. U kakvom su poloZaju Elanovi druZbe u trenut: . [
III grupa Proditajte tekst: Sam sonl n-B svijetu. Nemam nikoga. Tu iznad nas rune se zidovi mog doma, a ovdje leZi moj >Sinji galeb<. Sto 6u s njim? Ta ni jedro nisam kadar sam

r.azapeti, mreZe ne mogu sam istezati, ne mogu sam zapl_oviti na pudinu. A tu ste vi, dnrgovi moji, pri-

, .roblje.) Kakvo je

jatelji moji. Eto, budite moja posada! Posada 'Si njeg galeba!< Neka bude taj >Galeb<< na5. Svi 6emo

:

osje6anje ' obuzelo glar,rnog, junaka? (Osjedanje odgovornosti za .su'dbinu djeEaka pokretaE je Ivinih ,j,unadkih podviga) '' 4. .U [emu se ogleda velidina postupka glavnog junaka? (U spremnosti da i svoj Llot stavi na koeku.)

:3:-

ga Euvati, svi zajedno odrZavati, svi zajedno jedriti na njemu! . . . ViSe se nedemo potucati po grebenima. To je za djecu. A mi 6emo razapeti jedio, baciti mreZu i loviti. 224

i

r5

- Mgtodtlkl prtstup. . .

225

V ProEitajte tekst

i

grupa

odgovorite na postavljena pitanja:

OEev dug je podmiren, krivica izbrisana. >Sinji galeb< jedri u svoju mat'iEnu luku! (. . .) DruLba na5a Livi i Zivjede! Na na5oj palubi ima dovoljno mjesta za svakog po5tenog i nesebidnog radiEu! . . . NaSe pojate pretvo'ri6e se u krasne ku6e, j,er je i radnik Zeljan ugodna odmora nakon napornog rada. Ni buna vi5e ne6e odnositi na5e krovove jer 6e biti jaki i Evrsti. 1. Kajko je pisac uoblidio ovaj tekst? (U monolo'gu.) 2. Kakvo osj,edanje ispoljava glarmi junak? (Radost Sto je ispunio oEev,u Zelju.) 3. Koji znak interpunkcije se nalazi na kraju ve6eg broja reEenica i Sta se na taj nadin izralava? (Uzvi,Enik; ushi6enje zbog ostvarenih ciljeva.) 4. U kom glagolskom obliku Ivo kazuje svoj monolog? (Najde56e u burdtr6em vremenu i na taj naEin izraLava svoiu viziju budu6nosti.) 5. U kakvom su odnosu slike buducnosti koje kaarje Ivo prema slikama dotada5njeg Zivota stanovnika? (U s,urprotnosti su jer 6e se fivot izmijeniti.) 6. Kako se pona5a mali Ivo? (Kao odnastao dovjek.) Poslije samostaLnog rada u grupi, jedan udenik 6e dati odgovore do kojih su uCenici do5li u toku rada na te[<stu. Poslije izlaganja svih predstavnika grupa, izw5i6e se sinteza rada na analizi lika. Posebno treba inzistirati na uporedivanju rezultata rada 2. i 5. grupe. Posebaru paZnju poslije anatrize lika treba obratiti analizi pejza\a. Za ovu svrhu su podesni telsstovi koji se odnose na opis Galebljeg otoka (str. 5), zatim opisi rada tena na planinskim prisojima, za\azak sun'ca (str. 6), posljednji odjetjak na str. 13 i sl. Ovi opisi zu realistidki oblikovani i na taj naEin ilustruju Zivot s'tanovnika. Pisac je svoje pejzahe ostvario najde56e srEdstvima koji utidu na vizuelle predstave. Funkcija njihova se sastoji i u pojaEavanju osno,'rnog utiska koji fll na Eitaoea ostavila pretlro'dna zbivanja (tr
Tako...!

226

Analiza glarsne zamisl'i djela ostvarena je jo5 u toku analize lika glavnog junaka. Pa ipak treba naglasiti da je vizija boljeg Zivota bila samo literarna pretpostavka gtavnog junaka. Ako se Zivot stanovnika na5e obale iz pred,rafne Jugoslavije uporedi sa Zivotom dana"s, onda moZemo kazati da je ta vizija bila oskudna prema onome 3to je danas postignuto. Ali u svakom sludaju, pisac je u viiieme stvaranja svog romana vjerovao da 6e gengracije koje dolaze uspjeti da izmijene sliku jednog dijela na3e zemlje. Ako je ideja glavnog junaka ostvarena na suZenom podru6ju (Galeblji otok), ideja pi5Eeva ostvarena je u ogromnim razmjerama. SINTEZA

U ovoj fazi nastawrog sata sabiru se svi rezultati do koj,ih se do$lo u toku analize, Daju se sumarni rezultati rad.a na:

kompoziciji i fabuli' -* liku gla'rnog junaka, glarmo,j zamisli i temi djela, - jeeidki,m i stilskim sredstvima. -

MOTIVACIJA UCENIKA ZA CITAI\TJE NOVIH DJELA

Posto smo zadali doma6'i zadatak udenicima, prilazi se motivaciji uEenika za Eitanje novih djela. Za domadu zada6u moZe se zadati stjededa tema: Je li Brazilijanac pozitivan ili negativan lik? Obrazlolite! Sta je uticalo na promjenu ma5iniste Ante? i sl. - Motivacija za Eitanje novih 'djela ostvaruje se na razliEite nadine. Tema kolektivnog Zivota u djelima moZe da bude podsticaj za Eitanje. zalo udenicima mozemo predloZiti Eitanje jednog o'd ova dva romana: Junaci Paviorre ulice (F. Mo[rar) ili Orlord rano lete (B. Copi6).

227