Alija Nametak

ZNAMENITI IfR\JATI ISLAMSKE \JJERE

8

ALIJA NAMETAK

ZNAMENITI ItR\JATI ISLAMSKE \JJERE 1. Kolo Knjiga 8: Alija Nametak Urednici: Mirsad Bakšić, brigadir HV, dipl. iur., publicist

ALIJA NAMETAK (1906. - 1987.)

Andrej Rora, publicist Urednik izdanja: Božica Ercegovac, publicist Nakladnik: Hrvatsko-muslimansko kulturno društvo: "Narodna uzdanica", Zagreb

lija Nametak, hrvatski književnik, jedan je od najboljih pripovjedača

Tisak: Targa, Zagreb Zagreb,

"pripvjedqčke

~

Bosne". U svojim

nam pripovijetkama dočarava sudbine i likove iz patrijarhaine sredine hercegovačkih

1995.

muslimana "dobri

b Bošnjana"

na poetičan, jedinstven na-

čin "čudesne romantike" i sa svom vrsnoćom najbolje meCIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveučilišna biblioteka, UDK 886.2-05 Nametak, A. 929 Nametak, A.

duratne realistične novele. Opisao je čestitost, poštenje, Zagreb

ponos, privrženost svom domu i obitelji: poštivanje starijih i bogobojaznost ovih sljedbenike i pripadnika

islama.

Nametak je bio i kulturni radnik, pisac kulturno-povijesnih ALIJA Nametak / [urednik Božica Ercegovac]. - Zagreb: Hrvatsko-musalimansko kulturno društvo "Narodna uzdanica", 1995. - 17 str. ; 18 cm. - (Znameniti Hrvati islamske vjere; Kolo 1, knj. 8) ISBN 953·96288-6-5 1. Nametak, Alija 950713112

studija o Hrvatima muslimanima, njihovim kulturnim tekovinama, znamenitim i zaslužnim ljudima, o gradovima i njihovim spomenicima, o običajima. Sakupljao je narodno blago i' zapisivao muslimanske narodne pjesme. Bio je urednik hrvatsko-muslimanskih časopisa "Novog Behara",

"Hrvatske

misli" te godišnjaka

"Narodna

uzdanica" i jedan od najaktivnijih dužnosnika Hrvatskomuslimanskog kulturnog društva "Narodna uzdanica."

TISKANO NA EKO I 100% RECIKLIRANOM PAPIRU

ZNAMENITI

ItR\J-ATI

Kao preporoditelj procesima

ISLAMSKE

\JJERE

ZNAMENITI

ISLAMSKE

\JJERE

ŽiVOT I RAD A. NAMETKA

sudjelovao je u kulturnom pokretu i

suživljavanja

ItR\JATI

bosansko-hercegovačkih

muslimana sa zapadnoeuropskom civilizacijom i radio

Alija Nametak je za zagrebački "Jutarnji list" napisao

na budenju hrvatske nacionalne svijesti medu njima.

1931 . svoj kratki životopis:

Unosio je elmente islamske civilizacije u hrvatsku nacio-

"Bilo je to 1906. godine. Ožujak je bio prihladan u

nalnu kulturu i branio hrvatski književni i narodni jezik u

. Herceq-Bosni.

tv\ostaru i moja je mati prihvatila sjekiru i nacijepala dva naramka drva, jedan za svoju sobu, jedan za jetrvinu,

Bio je musliman u pravom, vjerskom smislu ruecr, držeći se naredbi Kur'ana i Suneta i načela islamskih i

jer je tada bila njena sedmica - bila je reduša pa je morala raditi za obje porodice, koje su živjele u jednoj kući.

imamskih šarta, uvjeta da bude musliman i da bude

Negdje oko ponoći, iza cijepanja drva, izmedu 6. i 7.

viernik, te dubokih islamskih etičkih načela. Bio je hrvatski

bjeh roden". Zcpočin]e tako dug, zanimljiv, prvo vrlo

rodoljub, državotvorac,

plodan i potom težak Nametkov život.

borac za slobodu viševjerske

hrvatske nacije, za ujedinjenu Hrvatsku i Bosnu, pristalica

"U samoj našoj kući," piše dalje Nametak, "bilo je

slobodnjočke, pluralističke demokracije i tolerantnosti. Bio

sedmero djece, a i kad se otac odijelio od ornidže, bilo

je pošten, karakteran, ponosan i istovremeno ponizan,

nas je dosta, i makar u dvije kuće, koje su bile jedna uz

bio je pravednik. Ali je imao vrlo težak život: bio je

drugu, mi smo svi uvijek bili zajedno. Broj djece u oca i

nepravedno progonjen, dugogodišnji utamničenik, poni-

ornidže popeo se kasnije na deset, svaki po pet, i živjelo

žovon.

mučen, onemogućivan. Stoga nije moga upot-

punjavati svoje književno i kulturno djelo, kako je u mladim

se zadovoljno. Porodica naša bila je zgodna, kako se kod nas kaže, ni imućna ni potrebna kakvoj drugoj zaradi,

godinama zamislio, ali je postao, uprkos svim nedaćama,

jer je zemlja, kmetovska i begluk, donosila koliko je

velik, znamenit i zaslužan čovjek i ostao izvanredan uzor

potrebno za život, a ondašnji je život bio bez raskoši i

mladim, nadolazećim pokoljenjima.

kod najbogatijih". Dalje Nametak pripovijeda doselili iz Pljevl]c. iz Sandžaka:

da su prema predaji da su jedna grana

porodice Selmanovića i da su u tv\ostaru dobili nadimak, a poslije prezime Nametak. To se dogodilo kad je jedan od Selmanovića doveo svoje dvoje dorasle djece u mekteb i kad setreći, najmladi sin, želeći takoder u školu, umiješao medu stariju braću. Budući da je otac ponio školorinu samo za dvojicu starijih, ispričao se, šaleći se hodži: "Eto, 2

3

ZNAMENITI

!tRlJ-ATI

ISLAMSKE

IJJERE

efendija, darove za dvojicu starijih, a ovaj (pokazujući

ZNAMENITI

!tRlJATI

ISLAMSKE

IJJERE

Završivši 1928. studij u Zagrebu Alija Nametak se

na najmladeg) nek ti bude mali namet, nametak" To su

nakratko vraća u rodnu Hercegovinu, u Mostar. Ubrzo

čula druga djeca, i tako taj najmladi i poslije njegovo

odlazi u Sarajevo, gdje počinje raditi kao srednjoškolski

potomstvo budu prozvani Nametak. Pripovijeda nam dalje Alija Nametak da mu je s maj-

profesor. Od tada pa nadalje stalno živi i radi u Sarajevu,

čine strane bio pradjed Husein Čatrnja, pjesnik na turskom

do Sporazuma u Podgorici i od 1945. do 1955. u zeničko]

. jeziku iz 17. stoljeća, poznat kao Husami. Otac, Hasan,

tamnici. Osim u Zagrebu, Nametak djeluje i objavljuje i

takoder se bavio književnim radom, poslije brat mu

u Sarajevu, u kojem je književna atmosfera bila teža,

s izuzetkom dva izbivanja radi svojeg hrvatstva: od 1933.

Abdurahman, a sada i sin mu Fehim. On sam je počeo

posebno radi neprijateljskog

pisati još kao dvanaestogodišnji dječarac, kada je 1918.

venskog unitarističkog nasilništva prema Hrvatima musli-

počeo bilježiti

pripovijetke

ze hrvatsko-muslimanski

časopis "Biser" Muhameda Bekira Kclojdžićo.

Zatim mu

velikosrpskog i jugosla-

manima. U to vrijeme su hrvatsko-muslimanski književni časopisi "Behar" (1900.-1910.),

"Biser" (1912.-1914.,

hrvatski književnik Hamdija Mulić, tada urednik "Pravde",

1918.) i "Novi vijek" (1920.) već prestali izlaziti anekad

bilješku Filoksera, a "Naša

utemeljen od Hrvata muslimana "Gajret" u to je vrijeme

glasila JMO, objavljuje

pravda" Mustafe Čelića objavljuje mu neke sentimentalne

postao predmet nasrtaja i osvajanja od strane veliko-

i početničke priče.

srpskih monarhofašista. Knjiiževnici Hrvati muslimanske

Završivši u Mostaru pučku školu i gimnaziju, studira

vjere, ako su željeli objavljivati u Sarajevu u prvoj polovici

književnost i jezik na Filozofskom fakultetu Hrvatskog

meduratnog perioda, jedino su imali na raspolaganju

sveučilišta u Zagrebu (1924.-1928.).

"Hrvatski narodni kalendar Napredak" i istoimeni časopis,

Kao sveučilištarcu 1926., na 20. rodendan, tiskana mu

pored raznih novina, od kojih ni jedne tada još nisu bile

je Crvena pjesma, s kojom sam Nametak smatra da je

specifično bletristički usmjerene. Tako se može razumjeti

stvarno stupio u hrvatsku književnost. Slijedeće godine,

zašto su književnici Hrvati muslimani svoja književno-

još uvijek kao sveučilištarac, počinje pisati u "Vijencu" i u

umjetnička djela slali u Zagreb.

hrvatsko-muslimanskom časopisu "Novi Behar" (1927.-

U sarajevskoj areni hrvatsko-muslimanski književnici

1945.). Np, već 1928. (u dobi od 22 godine) od Društva

nastavljaju uglavnom s' rodobljubnim radom i naporom

hrvatskih književnika dobiva II. nagradu za najbolju

na nacionalnom

novelu

Podne. Te iste godine objavio je u "Književniku"

i kulturnom

preporodu

bosansko-

hercegovačkih muslimana, koje su još u doba austro-

dvije pjesme i novelu Večer, a 1929. objavljena mu je

ugarskog zaposjednuća započeli preporoditelji Safvet-

. novela Napast u "Hrvatskoj reviji" a San božijeg čovjeka

beg Bašagić, Edhem Mulabdić, Ademaga Mešić, Osman Nuri Hadžić, Riza-beg Kapetanović, Musa Ćazim Ćatić,

i Sunce u "Savremeniku". 4

5

ZNAMENITI

!tRlJATI

ISLAMSKE

IJJERE

ZNAMENITI

!tRlJATI

ISLAMSKE

IJJERE

Fehim ef. Spaho, Muhamed Bekir Kolojdžić, Džemaludin

žemo vremenski podijeliti u dva perioda. Prvi, veoma

ef. Čcušević, Šemsudin Sarajiić, Husein Dog o Dubravić,

plodan period je od dobivanja nagrade Društva hrvatskih

Hamdija Kreševljaković, Hamdija Mulić i još cijela plejada

književnika do konca II. svjetskog rata (1928.-1945.). To

hrvatsko-muslimanske inteligencije. Kada su neki od ovih

je doba jugoslavenske monarhofašističke diktature, zatim

prporoditelja pokrenuli hrvatski muslimanski časopis "Novi

Banovine Hrvatske i ratno doba (NDH). Drugi, prigušeni

Behar"

pred ratnog

period od 1966. do 1978., za vrijeme titoističke diktature

i hrvatski muslimanski kalendar "Narodna

u SFRJ, obuhvaća razdoblje od izlosko njegove knjige

(1927.-1945.)

"Behara" uzdanica"

- kao nastavak

(1933.-1945.),

ulaze nove hrvatsko-musli-

Travka zaboravka,

11 godina nakon desetogodišnjeg

manske snage u hrvatsku književnost. TusuAlija Nametak,

tamnovanja u zeničko] robijašnici, pa do izlaska njegova

Ahmed Muratbegović, Munir Šahinović Ekremov, Mustafa

zadnjeg poznatog djela Tuturuza i šeh Meco.

H. Grobčonović,

Murat Šuvalić, Salih Alić, braća Dizdar,

Sulejman Alečković,

Svoje novele-pripovijetke, dakle kreativnu, umjetničku

Enver Čolaković, i drugi, s jedne

prozu, Nametak je u svom prvom plodnom periodu

strane, i Hasan Kikić, Husnija Čengić, Safet Krupić, Riza

objavljivao poglavito u Zagrebu, u izdanjima tv\atice hr-

Ramić i ostali suradnici okupljeni

oko hrvatsko-mu-

vatske (četiri zbirke - knjige, te u časopisu "Hrvatska revija"

slimanskog ljevičarskog časopisa "Putokaz" u Zagrebu

i godišnjaku "Hrvatsko kolo"). To je radi toga što je Zagreb

(1937.-1939.),

s druge strane. Zahvaljujući torne, kao i

kao hrvatski glavni grad i najjači kulturni centar u to

dolasku i boravku Tina Ujevića u Sarajevu (1930. -1933.)

vrijeme vrvio osuvremenjenim književno-estetskim struja-

i· suradnji izmedu njega i Frene Alfirevića u "Novom

njima i kao takav bio puno privlačniji za umjetnike riječi.

Beharu", predratna

hrvatska muslimanska književna

U isto vrijeme u Sarajevu je vladala ustajala atmosfera

atmosfera u Sarajevu naglo se poboljšava, uprkos činjenici

zagušena malogradanskim velikosrpskim i jugoslavenskim unitarističkim grupicama, protivnim svakom hrvatskom,

da je u Sarajevu još uvijek bila izražena prorežimska, poluslužbeno

,

jugounitaristička,

balkanska

a posebno hrvatsko-muslimanskom stvaralaštvu. U meduratnom periodu 1927.-1941. tv\atica hrvatska

malogradanština "Grupe sarajevskih književnika".

u Zagrebu je objavila A. Nametku dvije novele: Bajram

Književno djelo A. Nametka obuhvaća novele, pri-

nije smatrao književnošću. Njegovo književno djelo mo-

žrtava i Dobri Bošnjani. U "Hrvatskoj reviji" objavljene su mu novele 'Napast, Kmet, Izvan okvira, Skoka iz ćusteka, Ljudi iz krša, Reporter, Susret, Stećak, Poderano vime i Kiša. U "Hrvatskom kolu" objavljuje novele Njegova osuda, Božija ptica, Prepor.uka,Pola konjske sile, Inoča i Bojićka,

6

7

povijetke, crtice, književne prikaze, članke i nekrologe o znamenitim Hrvatima muslimanske vjere, kulturno-povijesne studije, nekoliko kazališnih djela i skupljene hrvatsko-muslimanske narodne pjesme. Poučno i zabavno . štivo, koje je objavljivao uglavnom kao urednik časopisa,

.'

ZNAMENITI

a

U

ftRIJATI

ISLAMSKE

IJJERE

ZNAMENITI

tvbtičnoj Antolpgie de conteurs Crates novelu Soleil

ftRIJATI

ISLAMSKE

IJJERE

rajevu su Narodne junačke muslimanske pjesme (1938.),

(Podne, 1933.

koje je on sam sabrao i, isto tako kao i kalendar, zaduživši

S obzirom da je A. Nametak veoma mnogo objav-

se, o svom trošku izdao.

ljivao, nemoguće je u ovoj kratkoj brošuri navesti sve ono

Nakon uspostave Banovine Hrvatske (1939. -1941 .),

čime se bavio i što je sve objavio.

Nametak je, kao i velika većina njegovih hrvatsko-

Rad Alije Nametka u drugoj polovici meduratnog perioda (1925. -1941.) obuhvaća nekoliko novela te cijeli niz kulturno-povijesnih studija i književnih prikaza: Usto

1

muslimanskih istomišljenika, bio protiv podjele Herceg-

J

starčevićansko-radićevske moderne ideje o viševjerskoj

Bosne. On sam je kao hrvatski domoljub bio pristalica

sabire i objavljuje narodne pjesme. Većina radova ob-

hrvatskoj naciji ravnopravnih katolika, muslimana, pra-

javljenih u Sarajevu izlazi u hrvatsko-muslimanskom

voslavnih i ostalih. Tako, kad je došao rat 1941.-1945.,

časopisu "Novi Behar", u kojem Nametak suraduje od 2.

ili, bolje rečno, vrijeme NDH, Nametak je u ponovnom

broja I. godišta, a od 18. broja III. godišta postaje mu

ostvarenju hrvatske državnosti vidio rješenje svojih ideala

urednikom. Pa ipak, sve ono što je tiskano u "Novom

ujedinjenja cijele Bosne i Hercegovine i uže Hrvatske u

Beharu" Nametak, kako je već spomenuto, ne smatra knji-

jednu modernu, viševjersku, kulturnu, zapadnjačku naciju,

ževnošću, nego poučnim i zabavnim štivom, s obzirom

utemeljenu na višecivilizacijskim utjecajima zapadnog i

na tadašnji nivo velikog dijela

čitclcčke

publike tog

istočnog kršćanstva i islama. Iako velik i odlučan hrvatski

časopisa. . Od književno

rodoljub i vjeran sljedbenik islama, Nametak nikad nije vrjednih

stvari (uglavnom

novela)

pripadao ni jednoj političkoj stranci, pa prema tome nije

objavljene su mu do rata u "Novom Beharu": Hamidova

zapao ni u ratni vrtlog političkih strasti i ekstremizma.

kavana, Takoje sudeno, Malo putopisa, Narodna vlada.

Uprkos činjenici da je 1941 . uspostavljen jedan auto-

Od zaokruženih djela, Nornetok je 1929. u tv\ostaru

ritativan režim, došlo je do već poznate, Hrvatima a na-

uredio a u Sarajevu izdao Musa Ćazim Ćatić, Hrvatski

pose Hrvatima muslimanima sklone atmosfere u Herceg-

muslimanski kalendar za 1930. godinu. Bilo je to vrijeme poslije obznane velikosrpske šestojanuarske diktature i kalendar je bio zaplijenjen prije n~go što je izišao iz tiskare u Sarajevu, tako da je sačuvano tek nekoliko primjeraka. Uvod kalendaru, s naslovom "U dvije, tri riječi", pun je žarkog hrvatskog slobodnjačkog patriotizma a u

1 J

Bosni, te povećane i pojačane

književno-nakladne

i

kulturne djelatnosti. To se odrazilo i na Nametkovom svestranom književnom, kulturnom i vjerskom radu u Zagrebu i posebno u Sarajevu do 1945. Odmah nakon uspostave NDH u novoj hrvatskoj vladi

njemu je i dobar "Pregled muslimanskih časopisa". Druga

imenovan je povjerenikom za Bosnu i Hercegovinu prof. Hakija Hadžić, koji je A. Nametka imenovao na mjesto

Nametkova knjiga objavljena u predratno doba u Sa-

ravnatelja Hrvatskog državnog

8

9

kazališta u Sarajevu ..

ZNAMENITI

ItR\lATI

ISLAMSKE

\I)ERE

ZNAMENITI

ItR\lATI

ISLAMSKE

\I)ERE

Nametak je tako prvi Hrvat musliman, i uopće bosansko-

su ga kao "reakcionara",

hercegovački pripadnik islama na čelu ove institucije, a

književnika" i radi njegove religioznosti i njegova žarkog

kao Hrvat drugi iza književnika Milana Begovića koji je

hrvatskog rodoljublja. Osudili su ga ne samo na tešku,

bio ravnatelj još za Austro-Ugarske. Za četveromjesečnog

okrutnu, degradirajuću dvadesetogodišnju kaznu, od koje

Nametkova ravnateljstva Hrvatsko državno kazalište u

je izdržao punih deset godina u zeničko] tamnici, nego

Sarajevu krenulo je s dvanaest predstava u vremenu od . 18. svibnja do 29. lipnja ..

su mu tako oteli i uništili dvadeset i više njegovih naj-

Kada je Nametku došla zamjena, i kada je Ahmed Muradbegović (poznati hrvatski književnik i dramaturg) postao ravnatelj, kazališna sezona se mogla uspješno nastaviti. Nametak

se nakon ovog kazališnog

intermezza

krepkijih

zrelih

godina,

"hrvatskog

koje su trebale

Nametak je tada u tamnici preživljavao deset godina najtežih progona, poniženja, primoran na šutnju. Ali je svo to vrijeme ostao postojan u svojim idealima i principima, ne pregibajući se ni pred kim, osim pred Bogom, potkrijepljen

je u Glavnom pododboru NIotice hrvatske u Sarajevu i

ispravnošću slobodnjačkog hrvatstva.

Matičine

"Hrvatske

misli".

Vraća

se

rezultirati

najvrsnijom književnosti i kulturnim radom.

odmah vraća svojem književno-kulturnom radu. Aktivan kao urednik

nacionalnog

svojim dubokim islamskim vjerovanjem i

Izašavši na slobodu, nakon deset godina tamnovanja,

uredništvima "Novog Behara" i godišnjaka "Narodna

imao je što vidjeti: velikosrbin Jovan Vuković se dočepao

uzdanica" te tajništvu glavnog odbora hrvatsko musli-

katedre "srpskohrvatskog jezika" Sarajevskog sveučilišta

manskog kulturnog društva "Narodna

(koje je Alija Nometok pomogao utemeljiti još 1944.) i s

Uzdanica"

1945., kad ih je rankovićevsko-šovinistička ukinula.

do

diktatura

nje haračio, mrcvario i ubijao hrvatski književni narodni jezik, uvodeći stranu srbijansku terminologiju i ekavicu.

U Zagrebu mu izlazi knjiga novela i legendi Za obraz

Glavno starješinstvo Islamske vjerske zajednice je palo u

u izdanju NIotice hrvatske (1942.) i novele Dan i sunce

ruke prorežimskog reis-ul-uleme Sulejmana Kemure, a

(1944.). Od cjelovitih djela u Sarajevu su objevijene:

islam je proganjan istradavao.

Ramazanske priče, lovačke i omladinske priče Mladić u

Riskirajući ponovno tamnicu, samo dvije godine nakon

prirodi, zbirka Muslimanske narodne ženske piesme,

što je izišao na slobodu, on piše svoje glasovito "Otvoreno

novele Dan i Sunce.

pismo" Kernuri, čija je jedna skraćena verzija dospjela i u inozemstvo.

Nakon sloma NDH, rankovićevsko-šovinističke vlasti u Bosni odmah ga zatvaraju radi njegova hrvatstva i

Nametak se uspijeva nekako namjestiti dobrotom ljudi

muslimanstva. Pošto ga radi njegove apolitičnosti ipak

kao knjižničar u knjižnici Muzičke akademije. Pokušavao

nisu mogli suditi kao dužnosnika ustaškog režima, sudili

se i književno rehabilitirati, ali oni koji su ga se bojali

10

11

ZNA

M E N I T I

It R \J -A T I

I S L A M S K E

\J JER

E

ZNAMENITI

ItR\JATI

ISLAMSKE

\JJERE

kao umjetničko-književnog konkurenta onemogućuju mu

kao takav uvršten je u leksikon članova "Suvremeni pisci

rad. Jedino polje rada koje mu je bilo dozvoljeno su na-

Hrvatske" (Nakl. zavod MH, 1979.) s još osam suvremenih

rodna pjesma i kulturno-povijesne studije. Tek jedanaest

književnika Hrvata muslimanske vjere. Slijede godine

godina nakon njegovog izlaska iz tamnice, nakladna kuća

njegova umirovljenja. 8. studenog 1987. Alija Nametak

"Znanje" u Zagrebu smogla je snage da mu objavi jedno

umire u 82. godini života. U kratkoj obavijesti u sa-

književno djelo, pripovijetke Travka zaboravka s pred. govorom Dubravka Jelčićo: "Alija Nametak - stvarnost i legenda" (1966.). U Sarajevu mu 1967. izlaze Rama-

rajevskom

"Oslobodenju"

naznačena je: književnik.

jedina

Dženozo je obavljena

studenog u 12 sati ispred džamije uFaletićima.

zanske priče u vlastitoj nakladi. Iste 1967. takoder u vlastitoj nakladi objavljuje u Sarajevu Junačke narodne pjesme bosansko-hercegovačkih Muslimana, s pogovorom

"Uz ove pjesme". Zatim mu Akademija znanosti u Zagrebu tiska veoma važnu studiju "Rukopisni tursko-hrvatski rječnici" u "Gradi za povijest književnosti Hrvatske" (1968.), ali umjesto "tursko-hrvatski"

nametnut mu je, protiv

njegove volje, novosadski naziv "Tursko-hrvatskosrpski". Pokretanjem zbirke "Pet stoljeća hrvatske književnosti" objavljena su mu u Zagrebu Izabrana djela u 108. knjizi zbirke (Matica hrvatska i Zora, 1969.): 14 pripovjedaka, dva zapisa, esej Dubravka Jelčićo

o Aliji Nametku knji-

ževniku i skraćena bibliografija. Tako je poratna hrvatska književnost uspjela odati makar i vrlo skromno priznanje ovom velikom, vrsnom hrvatskom književnom pri povjedaču. Iste godine on takoder sudjeluje u velikom pothvatu objavljivanja

Kur'ana Časnog, u hrvatskom

prijevodu Muhameda Pandže i Džemaludina Čauševića (Stvarnost, Zagreb, 1969.). Ovom prilikom obavlja generalnu lekturu i stilizaciju s uvidom u arapski orginal. Kroz sve poslijeratne godine, od izlaska iz tamnice do svoje smrti, bio je član Društva književnika Hrvatske i 12

titula koja mu je

13

10.

ZNA

M E N I T I

1+ R \J -04 T I

I S L 04 M S K E

\J JER

E

KNJiŽEVNO I KULTURNO-POVIJESNO DJELO "Novelističko djelo Alije Nametkai motivima i doživljajem osjetljivo se razlikuje od svih književnih djela onih pisaca koji su se, kao i Nametak, bavili temama iz svoga zavičaja, iz Bosne i Hercegovine. Da bi se utvrdilo . kolike su te razlike, i u čemu su one, treba, prije svega, imati na umu do je Nametak za razliku od ostalih naj- . poznatijih bosansko-hercegovačkih pripovjedača Ive Andrića, Isaka Samokoviije, Novaka Simića - svoj književni interes ograničio samo na muslimansku sredinu, koja je u toj regiji dominantna i sasvim sigurno najkarakterističnija, ali ipak nije jedina (-iz čega proizlazi da je pisac, ovako parcijalnim zahvatom, nesumljivo mogao produbiti svoja zapažanja i time dobiti na temeljitosti, ali je neizbježno morao izgubiti na obuhvatnosti, propustivši mogućnost da iz svog aspekta stvori vlastitu sliku toga složenog nacionalnog i vjerskog mozaika koji se zove Bosna-I, a zatim, treba računati i s Nametkovom vizijom života koja će se nekome možda učiniti priličnostarinskom, ali koja je usprkos svemu duboko njegova: on, naime, nije urodeni skeptik, kao toliki moderni duhovi danas i nedavno, nego kao svi nepopravljivi optimisti ima povjerenja u čovjeka i onda kad čovjek svojim postupcima ne pruža za to suviše opravdan povod ni suviše uvjerljive razloge. Te razlike izmedu Nametka i ostalih književnika koji se bave bosansko-hercegovačkom tematikom, uvjetuju sve ostale diferencije medu njima. Promatrajući Bosnuu cjelini, u zamršenoj nacionalnoj i vjerskoj raznolikosti, jedno Andrićevo lice - dr. Maks Levenfeld, tip serioznog in. telektualca - izražavajući misli samog pisca nazvao ju je

14

ZNAMENITI

I+R\JATI

ISLAMSKE

\JJERE

(u Pismu iz 1920. godine) zemljom mržnje i straha. Alija Nametak, naprotiv, evocirajući likove i sudbine iz potrijarhalno-idilične muslimanske sredine, često nas, čak i u neidiličnim trenucima, navodi da se upitamo: da li su to bajke preobražene u život, ili je to život prerušen u bajku? I kad trpe zbog okrutnosti i nepravednih postupaka kojma su izloženi, Nametkovi ljudi ne poznaju mržnju. To medutim ne demantira Andrića: to samo znači da mržnja (kojom je Bosna zaista bivala kobno zatrovana) nije potjecala iz ove sredine: ona je obično bila umjetno podmetana, unošena sa strane, i mnogi Nametkovi junaci, na direktan iliindirektan način, takoder su postajali njene tragične, nevine žrtve". "... Nam'etak se u svojoj prozi ponajviše bavio likovima i motivima iz svog rodnoq, okamenjenog grada na Neretvi, ali je unosio u nju i motive iz Bosne. I dok Andrić, istražujući bolesti Bosne, u svojim pripovjetkama, medu licima koja pripadaju ne samo jednoj nego svim vjerama što su bile raširene u tadašnjoj Bosni (muslimani, katolici, pravoslavni, židovi) često pronalazio maloumnike, bogalje, epileptičare, psihičke i fizičke degenerike, ljude opterećene atavizmima i psihičkim traumama, Nametak je, osim jednog ili dva izuzetka ..., u svoju prozu unosio lica koja, i kad su opterećena ponekim nasljednim kompleksima, nisu psihički deformirana. To su pretežno zdravi, kršni ljudi, odgojen i u duhu duboko etičkih načela Islama, ljudi besprimjerno pošteni, nepokolebivi u poštivanju starijega, privrženosti svome domu i bezbraničnoj ljubavi prema potomstvu." "Jedinstven je, neponovljiv način na koji je Nametak kreirao najbolje svoje novele; čudesna romantika, kojoj je ovaj svijet podjednako sklon i danas kao i u prošla,

15

ZNAMENITI

ItR'I-ATI

ISLAMSKE

'1JERE

stara vremena, prenaglašeni senzibilitet koji je u ovim ljudima uvijek aktivan i koji nikada ne zataji, onaj specifični mentalitet, konzervativan, tradicijom okovan i koji nikada ne zataji, vjerom i običajima ograden od svoje najneposrednije okoline, čvrst i postojan u svome, a istovremeno beskrajno tolerantan prema tudim shvc. ćanjima - sveto, i ne samo to, dolazi do izražaja u Nametkovu nevelikom novelističkom opusu ... " . "Nametak je pjesnik idiličnog života bosanskohercegovačkih muslimana koje nikakove teškoće nisu uspjele trajnije izbaciti iz njihove životne kolotečine ... Bez velikih uspjeha, bez slave, snage, bez moći i bogatstva,' Nametkovi mali ljudi nalaze u životu i smisao i zadovoljstvo i radost zahvaljujući svom unutarnjem miru i spokojstvu, divnoj uravnoteženosti u sebi: zahvaljujući upravo onome čega Andrićevi ljudi nemaju. Pa ako je tiha, dostojanstvena smrt Ibriševa - koji je, malen i neprimjetan u životu, postao velik po svom uvjerenju da je časno i čestito proživio svoj ljudski vijek - karakteristična zo Nametkova shvaćanja života, za Andrićeve poglede karakteristična je smrt Mustafe M.adžara: slavni junak. pred kojim su svi strepili, rastrojen užasnim, bolesnim snima koji su ga mučili, najzad pogiba bijedno i sasvim nedostojno: neki Ciganin pogodio ga je komadom zardalog željeza u sljepoočnicu. U ovim oprečnim detaljima sadržana je bitna razlika izmedu dva suprotna doživljaja iste sredine. U njima je ujedno i srž i zalog Nametkove stvaralačke izvornosti." Ovaj prikaz Nametka književnika - pripovjedača preuzet je iz knjige Izabrana djela: A. Muradbegović, J. Kušan, A. Dean, A. Nametak: Pet stoljeća hrvatske knji. ževnosti, u izdanju M.atice hrvatske i Zore a sačinio ga je

16

ZNAMENITI

ItR'IATI

ISLAMSKE

'1JERE

Dubravko Jelčić koji je do sada najbolje ,pogodio bit Nametkove umjetnosti. Mnogi su kritičari ili prikazivači Nametkova rada najpohvalnije i pozitivno ocijenili njegovo književno djelo. Ona mala manjina, koja ga je napala ili mu predbacivala tematiku, su ili ekstremistički vojaci socijalističkog realizma ili veliko-srpskog šovinizma. Službena Bosna i Hercegovina je više od četrdeset godina šutila o Aliji Nametku, diskriminiranom književniku-pripovjedaču: nastojala ga baciti u zaborav i ne dati mu mjesto koje mu po njegovom književnom djelu pripada - jer je bio Hrvat i vjerni sljedbenik islama. Iseljena i izbjegla Hrvatska se, medutim, sa svojim skromnim sredstvima od vremena do vremena sjetila Alije Nametka u svojim poslijeratnim publikacijama ("Hrvatska revija", "Studia Croatica", "Danica", "Hrvatski glas", "Svijest", "Novi Behar", itd.), ili objavila koju Nametkovu kraću pripovjetku u Hrvatskoj čitanci u drugim uzdanjima. Iz svega navedenog se vidi da je krajnje vrijeme, da se u Bosni i Hercegovini i Sarajevu prestane s iskrivljavanjem, prešućivanje, ili guranjem u zaborav Nametka i Nametkova djela i rehabilitira ga se kao znamenitog i zaslužnog hrvatskog književnika, kulturnog radnika i rodoljuba. U Bosni i Hercegovini kao i u Hrvatskoj treba mu dati ono dostojno, visoko mjesto u hrvatskoj kulturi, koje je svojom umjetnošću-kreativnošću, životom i radom stvorio i zaslužio.

• Ovaj prikaz života i djelovanja hrvatskog književnika, preporoditelja, i kulturnog djelatnika Alije Nametka sastavljen je na temelju knjige Ferida Karihmana. 17

ZNAMENITIItR\JATI

ISLAMSKE \JJERE

I KOLO

1.

DŽAFER-BEG KULENOVIĆ

2.

SAFVET-BEG BAŠAGIĆ

3.

DŽEMALUDIN ČAUŠEVIĆ

4.

EDHEM MULABDIĆ

5.

ADEMAGA

6.

MUSA ĆAZIM ĆATIĆ

7.

OSMAN NURI HADŽiĆ

8.

ALIJA NAMETAK

9.

HAKIJA HADŽiĆ

MEŠIĆ

10.

ENVER ČOLAKOVIĆ

11 .

NAHID KULENOVIĆ

12.

MAK DIZDAR