Auto Cad - Tehnicko Crtanje

Predgovor drugom izdanju Tehnički crteži pripadaju među najvažnije medije i sredstva komuniciranja pa ih je potrebno znati čitati i crtati. Osnove za izradu i čitanje tehničkih crteža objašnjene su u ovom udžbeniku. Na osnovi stečenih znanja učenici će moći potpuno samostalno čitati crteže i izrađivati ih pomoću pribora za tehničko crtanje i na računalu u programu Auto-CAD. Udžbenik je oblikovan prema kurikulumu za nastavni predmet tehničko crtanje i tehničko crtanje i dokumentiranje kako za trogodišnje strukovne škole tako i za četverogodišnje tehničke škole, a sadrži objašnjenja i primjere za stjecanje svih potrebnih znanja koja će učenicima omogućiti potpuno samostalnu izradu i čitanje tehničkih crteža i dokumentacije. Nastavni predmet tehničko crtanje ili tehničko crtanje i dokumentiranje predaje se u prvim ili prvim i drugim razredima srednjih strukovnih škola. Nastavni planovi za ovaj predmet, za različite obrazovne sektore i različita zanimanja, nisu jednaki zbog čega bi trebalo koristiti nekoliko vrlo sličnih udžbenika. Ovaj udžbeniku obuhvaća sve potrebno gradivo za sva obrazovna područja (obrazovne sektore) i za sva zanimanja, a podijeljen je na ukupno dvadeset nastavnih cjelina. Nastavnik će odabrati i obraditi samo one cjeline koje su previđene za određeno zanimanje. U posljednjoj cjelini udžbenika posebno je opisan rad s računalnim programom AutoCAD bez kojega je danas teško zamisliti izradu tehničkih crteža. Uz udžbenik je priložen i CD medij s mnogobrojnim crtežima, obrađenim primjerima, programima i dr. U udžbeniku su obrađene sljedeće nastavne cjeline: 1. Uvod u tehničko crtanje 2. Standardi u tehničkom crtanju 3. Geometrijske konstrukcije 4. Konstrukcije tehničkih krivulja 5. Kotiranje crteža 6. Pravokutno projiciranje i kotiranje 7. Presjeci ravninama, prodori i mreže tijela 8. Prostorno predočavanje i kotiranje 9. Presjeci nepravilnih tijela 10. Pojednostavljeno crtanje i kotiranje 11. Skiciranje 12. Tolerancije i hrapavost površina 13. Izrada i čitanje crteža i shema 14. Simboli u tehničkom crtanju 15. Dokumentacija i arhiviranje dokumenata 16. Predočavanje strojnih elemenata 17. Građevinski nacrti 18. Crtanje u AutoCAD-u 19. Zadaci za vježbe crtanja 20. Testovi za provjeru znanja. Osijek, travanj 2012.

Autor

Registered Trademarks Registrirani žigovi Autodesk and AutoCAD are registered in the US Patent and Trademark Office by Autodesk Inc. Autodesk® i AutoCAD® registrirani su zaštitni znakovi tvrtke Autodesk Inc kod ureda za patente i žigove u SAD-u. Windows® is a registered trademark of the Microsoft Corporation. Windows® je registrirani zaštitni znak tvrtke Microsoft Corporation.

SADRŽAJ 1. UVOD U TEHNIČKO CRTANJE 1.1. Tehnički crtež 1.2. Pribor za tehničko crtanje

2. STANDARDI U TEHNIČKOM CRTANJU 2.1. 2.2. 2.3. 2.4. 2.5. 2.6. 2.7.

1 1 1

5

Vrste tehničkih crteža Vrste crta Namjena crta Standardna mjerila u tehničkom crtanju Standardni formati papira za crtanje Zaglavlja i sastavnice Tehničko pismo Pitanja i zadaci Prvi samostalni program (standardi)

5 8 8 9 10 12 14 15 17

3. GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE

19

3.1. 3.2. 3.3. 3.4. 3.5. 3.6. 3.7. 3.8. 3.9. 3.10. 3.11. 3.12. 3.13. 3.14. 3.15.

Konstrukcija simetrale dužine Konstruiranje okomice iz točke na pravac Dijeljenje dužine na jednake dijelove Dijeljenje kuta na dva jednaka dijela Konstrukcija istostraničnog trokuta u kružnici Konstrukcija trokuta zadanih stranica Konstrukcija kvadrata zadane stranice Konstrukcija pravilnog peterokuta u zadanoj kružnici Konstrukcija pravilnog šesterokuta u zadanoj kružnici Konstrukcija pravilnog peterokuta zadane stranice Konstrukcija pravilnog šesterokuta zadane stranice Konstrukcija sedmerokuta u zadanoj kružnici Konstrukcija pravilnog višekutnika (n stranica) u zadanoj kružnici Spajanje kružnica tangentama Spajanje pravaca lukovima (kružni prijelazi)

4. KONSTRUKCIJE TEHNIČKIH KRIVULJA 4.1. 4.1.1. 4.1.2. 4.1.3.

Konstrukcije elipse Konstrukcija elipse pomoću konjugiranih promjera diobom Konstrukcija elipse pomoću dviju koncentričnih kružnica Konstrukcija elipse pomoću šestara unutar romba

19 19 19 20 20 20 20 21 21 22 22 23 23 23 24 25 25 25 26 26 I

4.1.4. 4.2. 4.3. 4.4. 4.5. 4.6. 4.7. 4.8.

Konstrukcija valjka i polukugle pomoću šestara u izometriji Konstrukcija parabole Konstrukcija hiperbole Konstrukcija Arhimedove spirale Konstrukcija evolvente kružnice Konstrukcija cikloide Konstrukcija zavojnice Konstrukcija sinusoide Zadaci i pitanja Drugi samostalni program (poligoni i tehničke krivulje)

5. KOTIRANJE 5.1. 5.2. 5.3. 5.4.

Elementi kota Opća pravila za nanošenje kota Primjeri kotiranja s objašnjenjima Sustavi nanošenja kota Pitanja za ponavljanja i zadaci Treći samostalni program (kotiranje)

6. PRAVOKUTNO PROJICIRANJE I KOTIRANJE 6.1. 6.2. 6.3. 6.3.1. 6.3.2. 6.3.3. 6.3.4. 6.3.5. 6.3.6. 6.3.7. 6.4. 6.5. 6.5.1. 6.5.2. 6.5.3.

Vrste projiciranja Kvadranti, oktanti i koordinate Pravokutno projiciranje na dvije ravnine Projiciranje točke na dvije ravnine Projiciranje dužine na dvije ravnine Projiciranje pravca na dvije ravnine Projiciranje ravnine na dvije ravnine Prodori i probodišta Projiciranje ravnih likova na dvije ravnine Projiciranje pravilnih geometrijskih tijela na dvije ravnine Pitanja za ponavljanje i zadaci Pravokutno projiciranje točke, dužine i likova na tri ravnine Pravokutno projiciranje geometrijskih tijela na tri ravnine Smjer pogleda i raspored projekcija Pravokutne projekcije pravilnih geometrijskih tijela na tri ravnine Pravokutno projiciranje nepravilnih geometrijskih tijela na tri ravnine Zadaci za vježbu Pitanja za ponavljanje Četvrti samostalni program (pravokutno projiciranje)

27 27 28 29 29 30 31 31 32 36 37 37 37 37 42 43 44

45 45 46 47 47 47 48 48 49 50 51 52 53 55 55 56 58 59 61 62

II

7. PRESJECI RAVNINAMA, PRODORI I MREŽE TIJELA 7.1. 7.2. 7.2.1. 7.2.2. 7.2.3. 7.2.4. 7.2.5. 7.2.6.

Mreže pravilnih geometrijskih tijela Razvijanje plašteva pravilnih geometrijskih tijela presječenih ravninom Kosi presjek prizme Presjeci piramide ravninom Kosi presjek stošca i mreža Kosi presjek valjka i mreža Crtanje prodora valjak-valjak i njihovih plašteva Crtanje prodora tijela Zadaci za 5. samostalni program (mreže i prodori)

8. PROSTORNO PREDOČAVANJE I KOTIRANJE 8.1. 8.2. 8.3. 8.4. 8.5. 8.6.

Uvod Metode prostornog predočavanja Perspektiva Dimetrija Kosa projekcija Izometrijska projekcija (izometrija) Zadaci za vježbu Primjeri za vježbu crtanja u izometriji Pitanja za ponavljanje i zadaci Zadaci za 6. samostalni program

9. PRESJECI NEPRAVILNIH TIJELA 9.1. 9.2. 9.3. 9.4. 9.5. 9.6.

Uvod Prikaz i šrafiranje presjeka Trag ravnine presjeka Vrste presjeka Dijelovi koji se ne crtaju u presjeku Prijelomi i skraćivanja Pitanja za ponavljanje Sedmi samostalni rad

10. POJEDNOSTAVLJENO CRTANJE I KOTIRANJE 10.1. Pojednostavljenja pri crtanju navoja i vijaka 10.2. Pojednostavljenja pri crtanju sitnih navoja, provrta i upusta

11. SKICIRANJE 11.1. Uvod 11.2. Skiciranje predmeta u pravokutnoj predodžbi

63 63 66 66 68 70 71 71 72 74

75 75 75 75 77 77 78 79 80 81 82

83 83 83 84 84 86 87 87 88

89 89 90

91 91 91 III

11.3. Skiciranje predmeta u prostornoj predodžbi Pitanja za ponavljanje i zadaci

12. TOLERANCIJE I HRAPAVOST POVRŠINA 12.1. 12.1.1. 12.1.2. 12.1.3. 12.1.4. 12.2. 12.3. 12.4. 12.4.1. 12.4.2.

Tolerancije dužinskih mjera Vrste mjera Elementi tolerancija Kvaliteta tolerancije i položaj tolerancijskih polja Unošenje tolerancija na crtež Dosjedi i njihovo označavanje na crtežima Tolerancije oblika i položaja Hrapavost površina Uvod Primjeri označavanja površinske hrapavosti Pitanja za ponavljanje i zadaci Osmi samostalni rad

13. IZRADA I ČITANJE CRTEŽA I SHEMA 13.1. Izrada crteža i shema 13.2. Čitanje crteža i shema Deveti samostalni program (izrada radioničkog i sklopnog crteža)

14. SIMBOLI U TEHNIČKOM CRTANJU 14.1. Pojam i podjela simbola 14.2. Simboli u strojarstvu i elektrotehnici Pitanja za ponavljanje Deseti samostalni program (primjeri za shematsko crtanje)

15. DOKUMENTACIJA I ARHIVIRANJE DOKUMENATA 15.1. 15.1.1. 15.1.2. 15.2. 15.2.1. 15.2.2.

Tehnička dokumentacije Pojam i vrste dokumentacije Izgled nekih dokumenata koji se koriste u proizvodnji Arhiviranje (pohrana) dokumenata Mikrofilm Digitaliziranje i elektronsko arhiviranje dokumenata

16. PREDOČAVANJE STROJNIH ELEMENATA 16.1. Predočavanje navoja i vijaka 16.2. Predočavanje klinova 16.3. Predočavanje zavarenih spojeva

92 92

95 95 95 95 96 96 98 99 108 108 109 110 112

113 113 116 120

121 121 122 127 128

129 129 129 129 131 132 132

133 133 134 134 IV

16.4. Predočavanje opruga 16.5. Predočavanje zupčanika 16.6. Predočavanje valjnih ležaja

135 135 136

17. GRAĐEVINSKI NACRTI

137

17.1. 17.2. 17.3. 17.4. 17.5. 17.6. 17.6.1. 17.6.2. 17.6.3. 17.6.4. 17.7. 17.8.

Uvod Vrste građevinskih nacrta (projekata) Oprema nacrta Sadržaj nacrta (tlocrt, presjek, pogled) Kotiranje građevinskih nacrta Skraćenice i grafičke oznake Grafičke oznake materijala Grafičke oznake opreme i namještaja Simboli raznih instalacija Grafičke oznake i prikazi otvora u tlocrtu Prikaz stuba u nacrtima Građevinske podloge za projektiranje instalacija Pitanja za ponavljanje 17.9. Crtanje prometnica

18. Crtanje u AutoCAD-u 18.1. 18.1.1. 18.1.2. 18.1.3. 18.1.4. 18.1.5. 18.1.6. 18.1.7. 18.1.7.1. 18.1.7.2. 18.1.7.3. 18.1.8. 18.2. 18.2.1. 18.2.2. 18.2.3. 18.2.4. 18.2.5. 18.2.6. 18.2.7.

Uvod u AutoCAD Uporaba računala u konstrukcijskom uredu CAD – Computer Aided Design (projektiranje pomoću računala) CAD radno mjesto CAD radne tehnike O programu AutoCAD Elementi korisničke radne površine AutoCAD-a Namještanja korisničkih postavki AutoCad-a Namještanje bje polja za crtanje i veličine križnog pokazivača Vidljivost kartica (Tabs), ploča (Panels) i traka s alatima Ostala namještanja u prozoru Options Funkcijske tipke AutoCAD-a Alati AutoCAD-a Pokretanje AutoCAD-a Koraci pri crtanju crteža detalja Pokretanje naredbi, izlaz i ponavljanje jedne naredbe Pomoćna mreža (Grid) Određivanje granica crteža na kojemu ćete crtati Pomoćni alat za pravokutno crtanje (Ortho) Ciljanje točaka mreže (Snap)

137 137 139 140 141 142 142 142 143 144 144 145 145 146

147 147 147 148 149 149 151 152 161 161 162 163 164 165 165 165 166 166 166 166 167 V

18.2.8. 18.2.9. 18.2.10. 18.2.11. 18.2.12. 18.2.13. 18.2.14. 18.2.15. 18.2.16. 18.2.17. 18.2.18. 18.2.19. 18.2.20. 18.2.21. 18.2.22. 18.2.23. 18.2.24. 18.2.25. 18.2.26. 18.2.27. 18.2.28. 18.2.29. 18.2.30. 18.2.31. 18.2.32. 18.2.33. 18.2.34. 18.2.35. 18.2.36. 18.2.37. 18.2.38. 18.2.39. 18.2.40. 18.2.41. 18.2.42. 18.2.43. 18.2.44. 18.2.45. 18.2.46. 18.2.47. 18.2.48. 18.2.49.

Postavljanje i namještanje pomoćne mreže (Grid) Postavljanje slojeva (Layers) Izbor boje sloja Izbor vrste i širina crte sloja Priprema crteža: vođenje slojeva Odabir mjernih jedinica za crtanje Predlošci crteža Koordinatni sustavi – World Coordinate System (WCS) Korisnički koordinatni sustav (UCS) 2D koordinate – apsolutni koordinatni sustav Relativni koordinatni sustav Unos polarnih koordinata Crtanje pojedinačnih crta (Line) Crtanje segmentnih crta (Polyline) Crtanje pravilnih višekutnika (Polygon) Računanje razmaka (Distance) Dijeljenje dužine na jednake dijelove (Divide) Vođenje prikazivanja crteža (Zoom naredbe) Naredba Pan Realtime Postavljanje kriterija za ciljanje točaka objekata (Osnap) Crtanje kružnica (Circle) Crtanje kružnih lukova (Arc) Crtanje elipse (Elipse) Crtanje pravokutnika (Rectangle) Crtanje glatkih krivulja (Spline) Crtanje oblačića (Revision Cloud) Crtanje zraka (Ray) Crtanje pomoćnih linija konstrukcija (Construction Line) Dijeljenje objekta na jednake dijelove Uređivanje objekata na crtežu Preinake objekata (Modify) Brisanje objekata (Erase) Preslikavanje objekata (Copy Object) Zrcaljenje objekata (Mirror) Spajanje krajeva crta lukovima (Fillet) Spajanje crta uporabom zasjeka (Chamfer) Rastavljanje složenih objekata (Explode) Kraćenje objekata (Trim) Produljenje objekata (Extend) Usporedne preslike skupa objekata (Offset) Premještanje objekata (Move) Zakretanje objekata (Rotate)

167 167 168 168 168 169 169 170 170 171 171 172 172 173 173 174 175 175 176 176 178 179 181 182 183 183 183 183 184 185 186 186 186 188 189 189 190 190 190 191 193 193 VI

18.2.50. 18.2.51. 18.2.52. 18.2.53. 18.2.54. 18.2.55. 18.2.56. 18.2.57. 18.2.58. 18.2.59. 18.2.60. 18.2.61. 18.2.62. 18.2.63. 18.2.64. 18.2.65. 18.2.66. 18.2.67. 18.2.68. 18.2.69. 18.2.70. 18.2.71. 18.2.72. 18.2.73. 18.2.74. 18.2.75. 18.2.76. 18.2.77. 18.2.78. 18.2.79. 18.2.80. 18.2.81. 18.2.82. 18.2.83. 18.2.84. 18.2.85. 18.2.86. 18.2.87. 18.2.88. 18.2.89. 18.2.90. 18.2.91.

Višestruko preslikavanje objekata u pravokutnom rasporedu (Array) Višestruko preslikavanje objekata u kružnom rasporedu (Polar Array) Istezanje objekata (Stretch) Promjena veličine objekata i crteža (Scale) Produljivanje i skraćivanje objekata (Lengthen) Prekidanje objekata (Break)i pridruživanje dijelova objekta (Join) Preslikavanje svojstava objekata (Match Properties) Mijenjanje svojstava objekata (Properties) Ispisivanje teksta na crtežu(Text) Kreiranje tekstnog stila (Style, St) Pisanje teksta u jednom retku Uređivanje teksta pisanog u više redaka (Text Formatting) Crtanje tablica u AutoCAD-u (Table) Oblikovanje zatvorenih područja (Region) Rad s područjima Šrafiranje površina Naredba za šrafiranje (Hatch) i sjenčanje (Gradient) Prilagođavanje svojstava šrafure Uređivanje šrafura (Edit Hatch) Sjenčanje površina (Gradient) Skiciranje u AutoCAD-u (Sketch) Unošenje kota na crtež (Dimensions) Kreiranja kotnog stila (Dimension Style) (I) Kreiranja kotnog stila (Dimension Style) (II) Alati za kotiranje Primjeri kotiranja različitim alatima za kotiranje Priprema crteža za ispis na pisaču ili na ploteru (crtalu) Postavke Layout-a Odabir postavki za ispis i ispis crteža (1) Odabir postavki za ispis i ispis crteža (2) Blokovi (Block) Kreiranje bloka s atributima (Make Block, Create Block) Umetanje blokova u tekući crtež (Insert Block) Umetanje blokova iz biblioteke blokova (Design Center) Uvod u crtanje u tri dimenzije (3D) Orjentiranje u 3D koordinatnom sustavu Crtanje osnovnih čvrstih 3D objekata (Box) Crtanje osnovnih čvrstih 3D objekata (Polysolid) Crtanje osnovnih čvrstih 3D objekata (Cylinder i Sphere) Crtanje osnovnih čvrstih 3D objekata (Cone, Wedge, Torus) Crtanje osnovnih čvrstih 3D objekata (Pyramid i Helix Crtanje osnovnih čvrstih 3D objekata (Pyramid i Helix)

194 194 197 198 199 199 200 201 202 203 204 204 205 206 207 209 209 211 212 212 214 215 216 217 219 219 223 223 224 225 226 226 227 228 229 230 230 232 232 234 235 236 VII

18.2.92. 18.2.93. 18.2.94. 18.2.95. 18.2.96.

Stvaranje 3D objekata iz dvodimenzionalnih likova (Extrude) Stvaranje složenih 3D objekata Pravokutne projekcije 3D modela Navigacija u 3D načinu crtanja Uporaba drugih alata za 3D modeliranje

236 239 242 242 245

19. ZADACI ZA VJEŽBE CRTANJA

251

20. TESTOVI ZA PROVJERU ZNANJA

267

LITERATURA

277

VIII

STANDARDI U TEHNIČKOM CRTANJU

Tehničko crtanje s AutoCAD-om

1. UVOD U TEHNIČKO CRTANJE 1. 1. Tehnički crtež Tehnički crteži predstavljaju najvažniji dio tehničke dokumentacije. U različite svrhe njima se koristi velik broj tehničkog osoblja različitog stupnja naobrazbe. Crteži služe kao polazna osnovica u svakom proizvodnom procesu. Zbog toga oni moraju na jasan, jednostavan i razumljiv način jednoznačno definirati prikazani objekt ili sustav. Tehnički je crtež sredstvo sporazumijevanja i veza između različitih dijelova jednog lanca u kojem sudjeluju ljudi koji daju ideju-zamisao, konstruktori koji tu zamisao pretaču u konkretan proizvod, djelatnici koji izrađuju proizvod i kupci. Crteži moraju potpuno jasno predočavati proizvod. U opisu, koji ide uz svaki crtež (zaglavlje i sastavnica), moraju biti jasno naznačeni osnovni podaci o proizvodu (tko je konstruirao, tko je crtao, tko je kontrolirao, veza s drugim crtežima itd.), kao i podaci koji se odnose na pojedine dijelove sklopa (broj komada, materijal i drugo). Podaci na tehničkom crtežu moraju biti jednoznačni, potpuni i razumljivi svakoj tehnički obrazovanoj osobi. Zajednički jezik tehničkog crtanja temelji se na pravilima tehničkog crtanja, koja su određena i propisana normama (standardima) u tehničkom crtanju (HRN, ISO, CEN, DIN, ASA i drugi). Organizacije (uredi) za norme (standarde): ISO – International Organization for Standardization (međunarodne norme) HRN – hrvatske norme DIN – Deutsches Institut für Normung e. V. (njemačke norme) CEN – Comité Européen de Normalisation (europske norme) HRN-ISO – međunarodne norme preuzete za hrvatsku normu CEN-ISO – međunarodne norme preuzete za europske norme i druge. Ovdje ćete upoznati neke standarde koji se primjenjuju u tehničkom crtanju: - standard crta (ISO 128) - standard tehničkog pisma (ISO 3098/1) - standard mjerila u tehničkom crtanju (ISO 5454) - standard formata papira (ISO 5457) - standard zaglavlja i sastavnica (HRN) - standard kotiranja (ISO 129) i dr.

1.2. Pribor za tehničko crtanje Veći dio pribora za tehničko crtanje danas bi se mogao smjestiti u povijest. Izrada crteža ručno, olovkom, priborom i potom u tušu uz pomoć pera za crtanje (rapidografa) i dr., nema nikakva smisla prema izradi na danas široko dostupnim računalima te njihovim iscrtavanjem na ploterima (crtalima) i pisačima. No ipak potrebno je upoznati se s priborom koji se koristio, a i danas se koristi za tzv. ručnu izradu crteža pomoću pribora. Slika 1. Tehničke olovke

Slika 2. Trokuti

1

Tehničko crtanje s AutoCAD-om

STANDARDI U TEHNIČKOM CRTANJU

Osnovni pribor potreban za crtanje bilo kakvog tehničkog crteža čini: a) grafitna olovka (tehnička) b) dva trokuta c) kutomjer d) šestar e) krivuljari f) gumica za brisanje. Osim toga za izradu tehničkih crteža u konstrukcijskim uredima koristili su se: Slika 3. Krivuljari i kutomjer a) crtaći stolovi b) crtaće daske c) razne vrste šestara (nul-šestar, prijenosni šestar) d) razmjernici (za lakše crtanje crteža u mjerilu) e) šabloni za slova i posebni šabloni za crtanje simbola f) pera za tuširanje, tzv. rapidografi i drugi pribor.

Slika 5. Pribor za brisanje

Slika 8. Šabloni za slova

Slika 6. Crtaća ploča

Slika 9. Šabloni za znakove

Slika 11. Primjeri uporabe trokuta i krivuljara

2

Slika 4. Šestari

Slika 7. Crtaći stol

Slika 10. Rapidografi

STANDARDI U TEHNIČKOM CRTANJU

Tehničko crtanje s AutoCAD-om

Danas se za izradu crteža koriste računala s CAD (Computer Aided Design) programima (AutoCAD i dr.) kojima se crteži izrađuju puno brže i lakše. Samo iscrtavanje crteža izvodi se na pisačima (za manje formate) ili na ploterima – crtalima (za velike formate papira).

Slika 12. Crtež izrađen u računalnom programu AutoCAD

Slika 13. Ploter (crtalo) s valjkom

Slika 14. Načelo rada plotera (crtala) s valjkom

3

STANDARDI U TEHNIČKOM CRTANJU

Tehničko crtanje s AutoCAD-om

Prije započinjanja crtanja potrebno je nacrtati okvir. Njime omeđujemo površinu za crtanje. Okvir se crta punom širokom crtom najmanje 0,5 mm širine. Na slici 26. vide se razmaci linija okvira od ruba papira. Tablica: standardne veličine papira (formati tipa A) MJERE NEOBREZANOG FORMATA u mm

OZNAKA FORMATA

MJERE FORMATA U

POVRŠINA u

mm

m

A0

841 x 1189

1

-

A1

594 x 841

1/2

660 x 900

A2

420 x 594

1/4

450 x 660

A3

297 x 420

1/8

330 x 450

A4

210 x 297

1/16

225 x330

A5

148 x 210

1/32

165 x 225

A6

105 x 148

1/64

112 x 165

2

Slika 26. Okvir crteža

Svi formati veći od A4 trebaju se, zbog ulaganja u mapu, složiti na veličinu formata A4 (210 x 297). Formati se prelamaju tako da zaglavlje uvijek bude na prvom mjestu (naprijed i dolje desno). Ako se crta predmet veće duljine u odnosu na širinu, dopušteno je produljivati formate (sl. 27.). Tablica: prelamanje većih formata na veličinu A4

Slika 27. Produljeni format

11

Tehničko crtanje s AutoCAD-om

STANDARDI U TEHNIČKOM CRTANJU

2.6. Zaglavlja i sastavnice

8 8

Svaki tehnički crtež treba imati zaglavlje, a sastavni crtež (crtež sklopa) i sastavnicu. Zaglavlje je omeđeno mjesto na crtežu koje sadrži podatke potrebne za označavanje, razvrstavanje i uporabu crteža. Tu se obvezno upisuju podaci o mjerilu u kojemu se crta, ime onoga tko je crtao, naziv tvrtke ili škole, broj crteža, naziv dijela koji se crta itd. Smješta se u donjem desnom kutu formata. Slika 28. prikazuje osnovno zaglavlje s najvažnijim podacima za crtež. Slika 29. prikazuje jedno zaglavlje za radionički crtež. Sastavnicu mora imati sastavni crtež, crtež sklopa ili podsklopa. Za svaki dio sklopa posebno sadrži podatke o nazivu dijela, broju komada tog dijela u sklopu, broj crteža kojemu pripada, materijalu od kojeg je izrađen i druge podatke. Sastavnica se nastavlja na zaglavlje i ima onoliko redaka koliko ima dijelova u sklopu.

Naziv dijela:

Bri crteža:

32

98 Slika 28. Osnovno zaglavlje

Datum

35

20

Ime i prezime

45

Potpis

Projektirao Razradio Crtao Pregledao Objekt:

6 6

PRVA SREDNJA ŠKOLA

Objekt broj: Kopija

Napomena:

16

8 8 8

R. N. broj:

Materijal:

Masa: Naziv:

Pozicija:

Mjerilo:

16

25

Format: A4 Listova:

Crtež broj: 01

List:

25

15 135

Slika 29. Zaglavlje za radionički crtež s dimenzijama

12

24

15

20

8 8 8

12

44 444 4

20

GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE

Tehničko crtanje s AutoCAD-om

3. GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE 3.1. Konstrukcija simetrale dužine Postupak: Oko točaka A i B opišite kružne lukove s promjerom R> 1/2 dužine AB, zatim spojite sjecišta C i D(slika lijevo).

3.2. Konstruiranje okomice iz točke na pravac Postupak: Oko točke M nacrtajte kružni luk polumjera R prema želji. On siječe pravac p u točkama A i B. Zatim oko točaka A i B opišite lukove polumjera R1, koji se sijeku u točki N. Spoj točaka M i N predstavlja okomicu na zadani pravac (slika dolje).

3.3. Dijeljenje dužine na jednake dijelove Postupak: Iz točke A pod kutom po vlastitom izboru povucite pravac p. Na tom pravcu nanesite šest jednakih razmaka proizvoljne duljine. Zatim krajnju točku 6 spojite s točkom B i povucite paralele s njom iz svih točaka pravca do dužine AB.

19

Tehničko crtanje s AutoCAD-om

GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE

3.10. Konstrukcija pravilnog peterokuta zadane stranice Postupak: Prema postupku koji je opisan pod točkom 3.1. (simetrala dužine), nađite simetralu dužine AB. Ubodite šestar u točku 2, otvorite do A i opišite kružni luk. Sjecište ovog luka i simetrale označite s 3. U sjecištima tih triju lukova označite točke 4 i 5. Iz točka 4 i 5 povucite zrake (crtkano) kroz točku 3. Iz točaka A i B opišite kratke luk ove polumjera R koji presijecaju ove zrake. Dobili ste točke E i C. Na koncu, iz točaka E i C opišite lukove polumjera R da dobijete posljednju točku D peterokuta.

3.11. Konstrukcija pravilnog šesterokuta zadane stranice Postupak: Iz točaka A i B opišite lukove polumjera a. Njihovo sjecište bit će središte opisane kružnice O. Ubodite šestar u O, otvorite do A i opišite kružnicu. Na kružnicu nanesite još pet puta stranicu a.

22

KONSTRUKCIJE TEHNIČKIH KRIVULJA

Tehničko crtanje s AutoCAD-om

4. KONSTRUKCIJE TEHNIČKIH KRIVULJA 4.1. Konstrukcije elipse Elipsu čine točke ravnine čiji je zbroj udaljenosti od dviju čvrstih točaka (F1 i F2) stalan i jednak duljini velike osi 2a(slika lijevo). Za sve točke elipse, također i točke A, B,C, i D vrijedi: F1P + F2P = 2a Elipsa nastaje ako se valjak ili stožac presiječe s ravninom koja nije usporedna s njihovim osnovicama (slike dolje).

4.1.1. Konstrukcija elipse pomoću konjugiranih promjera diobom Postupak: 1. Nacrtajte pravokutnik zadanih dimenzija. 2. Podijelite vodoravne stranice pravokutnika na 6 jednakih dijelova. 3. Spojite točke A i 1, potom A i 2. 4. Iz točke B povucite zraku tako da siječe dužinu A1, a potom iz točke B da siječe A2. 5. Isti postupak ponovite za sva četiri kvadranta elipse. 6. Krivuljarom spajajte najmanje po tri točke elipse.

c

25

Tehničko crtanje s AutoCAD-om

KONSTRUKCIJE TEHNIČKIH KRIVULJA

4.6. Konstrukcija cikloide Cikloida je krivulja koju opisuje točka na kružnici koja se valja po pravcu. Postupak: 1. Nacrtajte os x i os y, a potom iz točke O opišite kružnicu polumjera R=15 mm. 2. Kružnicu razdijelite na 12 jednakih dijelova. 3. Na x osi nanesite duljinu d i podijelite je na 12 jednakih dijelova. 4. Iz označenih točaka od 1 do 12 na x osi podignite okomice do sjecišta s produženom vodoravnom osi kružnice (točke O1 do O12.) 5. Iz središta O1 do O12 nacrtajte kružnice. 6. Iz točke 1 na kružnici povucite zraku do sjecišta s kružnicom O1. Dobili ste prvu točku cikloide. 7. Iz točke 2 na kružnici povucite zraku do sjecišta s kružnicom O2. Dobili ste drugu točku kroz koju će prolaziti cikloida. Istim postupkom na nacrtajte i preostalih 10 točaka cikloide. 8. Kroz dobivene točke nacrtajte cikloidu (slika dolje).

30

Tehničko crtanje s AutoCAD-om

KONSTRUKCIJE TEHNIČKIH KRIVULJA

15. Zadane kružnice spojite tangentama.

16. Zadane pravce spojite lukovima zadanih polumjera.

17. Kako nastaje elipsa?

18.

U pravokutniku stranica a = 78 mm i b = 54 mm konstruirajte elipsu pomoću konjugiranih promjera

19.

Konstruirajte elipsu pomoću dvije koncentrične kružnice polumjera R1 = 35 mm i R2 = 55 mm.

20. Konstruirajte elipsu u zadanom rombu.

21.

Konstruiraj valjak čija baza ima promjer d = 50 mm, a visina valjka je h = 60 mm.

22. Konstruirajte polukuglu promjera S40.

34

Odgovorite na pitanje!

Tehničko crtanje s AutoCAD-om

KOTIRANJE CRTEŽA

Primjer 2. (sl. 4.): Cilindrični oblici () moraju sadržavati središnje osi (središnjice), odnosno u tlocrtu dvije osi okomite jedna na drugu. Kvadratni oblici moraju imati znak () ispred kotnog broja. Tlocrt ne mora biti predočen. Ravne plohe trebaju biti označene dijagonalama (uske pune crte, vrsta crte B).

Slika 4. Kotiranje valjkastih i kvadratnih tijela (2D i 3D predodžba)

Primjer 3. (sl. 5.): Simetrični obrisi sadržavaju simetrale, pri čemu će mjernice biti nanesene simetrično. Položaj provrta treba biti mjeren (kotiran) od njihovih središnjica. Kvadrat se označava znakom kvadrata, koji se stavlja ispred mjere ako nije moguće kotiranje u nekoj drugoj projekciji u kojoj će biti očito da se radi o kvadratu. Mjerni broj (kao i svaki drugi tekst) ne smije ni u kom slučaju biti presječen mjernim crtama. Mjernice se ne smiju poklapati ili preklapati sa središnjicama. Slika 5. Primjer 3. Kotiranje simetričnih oblika

Primjer 4. (slika 6.): Ako je prostor za mjerni broj i/ili mjerne strelice suviše mali, onda mjerni broj i/ili mjerne strelice mogu biti nanesene izvana, a ako i to nije moguće kotni broj se može izvući s pokaznom crtom (na lici desno). U nedostatku prostora strelice treba zamijeniti točkama.

Slika 6. Primjer 4. Kotiranje malih dimenzija

38

PRAVOKUTNO PROJICIRANJE I KOTIRANJE

Tehničko crtanje s AutoCAD-om

6.3.5. Prodori i probodišta

Slika 16. Probodište stošca i piramide s pravcem

Slika 17. Probodište kugle s pravcem

Slika 18. Probodišta prizmi s pravcem

49

PRAVOKUTNO PROJICIRANJE I KOTIRANJE

Tehničko crtanje s AutoCAD-om

Zadatak 13.

Zadatak 14.

Zadatak 15.

Zadatak 16.

Pitanja za ponavljanje: 1. Navedi tri projekcije kojima najčešće predočavamo tijela u pravokutnom načinu projiciranja? 2. Koja dva standarda postoje za smjer pogleda i pravokutni raspored projekcija? 3. Koji se standard koristi u Hrvatskoj? 4. Kakav je međusobni položaj tlocrta, nacrta i bokocrta prema europskom rasporedu pravokutnih projekcija na tri ravnine? 5. Kakav je međusobni položaj tlocrta, nacrta i bokocrta prema američkom rasporedu pravokutnih projekcija na tri ravnine?

61

Tehničko crtanje s AutoCAD-om

PRAVOKUTNO PROJICIRANJE I KOTIRANJE

6.3.6. Projiciranje ravnih likova na dvije ravnine Ravnim likovima nazivamo sve slike čije sve točke leže u istoj ravnini. Dijele se na: 1. pravocrtne (višekuti) 2. krivocrtne (krug, elipsa i drugi). Projiciranje ravnih likova svodi se na projiciranje karakterističnih točaka tih likova. Spajanjem projekcija tih točaka određenim slijedom dobiju se projekcije ravnog lika. Na sl. 19. prikazane su projekcije pravokutnika okomitog na ravninu 1 i 2.

1 (H) (T) – vodoravna ili horizontalna ravnina (tlocrt). 2 (V) (N) – uspravna ili vertikalna ravnina (nacrt).

Slika 19. Projekcije pravokutnika okomitog na ravnine 1 i 2

Slika 20. Projekcije trokuta okomitog na ravninu 1

50

Tehničko crtanje s AutoCAD-om

PRAVOKUTNO PROJICIRANJE I KOTIRANJE

Slika 32. Smjer pogleda i raspored projekcija tijela u američkom načinu projiciranja

6.5.2. Pravokutne projekcije pravilnih geometrijskih tijela na tri ravnine PROSTORNA PREDODŽBA

56

PRAVOKUTNE PROJEKCIJE

PROSTORNA PREDODŽBA

PRAVOKUTNE PROJEKCIJE

ČETVEROSTRANA PRIZMA

TROSTRANA PRIZMA

ŠESTEROSTRANA PRIZMA

VALJAK

PRESJECI I MREŽE TIJELA

Tehničko crtanje s AutoCAD-om

7.2.4. Kosi presjek valjka i mreža (slika dolje)

7.2.5. Crtanje prodora valjak-valjak i njihovih plašteva Na slikama koje slijede predočen je kosi prodor dva valjka s razvijenim plaštevima. Postupak: 1. Nacrtajte pravokutne projekcije (tlocrt i nacrt) valjaka u prodoru (sl. 1.). 2. Desno od tlocrta nacrtajte kružnicu i podijelite je na 12 jednakih dijelova (sl. 2.). 3. Na kosom valjku nacrtajte polukružnicu i podijelite je na 6 jednakih dijelova (sl. 2.). 4. Spajanjem odgovarajućih točaka (sl. 2.) nacrtajte krivulje prodora.

Slika 1.

Slika 2.

71

PROSTORNO PREDOČAVANJE I KOTIRANJE

Tehničko crtanje s AutoCAD-om

8.4. Dimetrija Dimetrijska projekcija predočava najvažniji pogled tijela sprijeda. Dimenzije tijela u pravcu xosi prikraćene su na polovicu stvarne veličine crtanja, a ostale dimenzije u pravcu osi y i z crtaju se u mjerilu 1:1. Kut osi x u odnosu na horizontalu iznosi 42°, a za os y on iznosi 7°.

8.5. Kosa projekcija Kako vidimo (sl. 10.), kod ovog načina aksonometrijskog projiciranja, osi y i z su pod pravim kutom tako da se prednje strana tijela potpuno vidi i prikazana je u pravoj veličini crtanja (1:1). Os x može se crtati pod kutom od 30°, 45° ili 60°, a dužina tijela predočena u smjeru te osi dva je puta manja od drugih dviju dimenzija.

Slika 10. Kosa projekcija kocke i primjer tijela predočenog u kosoj projekciji

PRESJECI

Tehničko crtanje s AutoCAD-om

9. PRESJECI NEPRAVILNIH TIJELA 9.1. Uvod Pri izradi tehničkih crteža često ćete se susresti s dijelovima koji imaju provrte, utore i slične šupljine pri čemu nije dovoljno predočiti ih u dvije ili tri pravokutne projekcije jer bi crtež mogao biti prilično složen. U tom slučaju za preglednije predočavanje predmeta upotrebljavamo presjeke. Pomoću presjeka možemo unutarnje nevidljive bridove predmeta crtanja učiniti vidljivima (sl. 1.). Osnovno načelo za predočavanje šupljih tijela u presjeku jest da zamislimo da se tijelo prepili i da mu se odvoji prednja strana, a ostatak se nacrta (sl. 2. i sl. 3.). Tada se vidljive površine presjeka trebaju zasjeniti (šrafirati).

Slika 1. Svrha crtanja tijela u presjeku

Slika 2. Presjek

Slika 3. Nastajanje presjeka (presjek cijelog tijela – puni presjek)

9.2. Prikaz i šrafiranje presjeka Sve površine presjeka nekog tijela moraju se šrafirati s dovoljnim i jednakim razmakom crta šrafure (sl. 4.) te pod jednakim kutom crta (u pravilu 45°). Različiti se materijali šrafiraju različitim šrafurama (sl. 5.). Rubovi površine presjeka predočeni su širokim punim crtama kao i pravi bridovi tijela. Pri predočavanju u presjeku nevidljivi se bridovi ne ucrtavaju.

Slika 4. Razmaci i kut crta šrafure (odstupanje od 45°)

83

Tehničko crtanje s AutoCAD-om

POJEDNOSTAVLJENO CRTANJE I KOTIRANJE

10.2. Pojednostavljenja pri crtanju sitnih navoja, provrta i upusta Predočavanje provrta, navoja i vijčanih spojeva može se pojednostaviti. Način pojednostavljenja propisuju standardi, a neka od njih prikazana su u tablici dolje Tablica 1. Pojednostavljeno predočavanje PROVRTI, NAVOJI I UPUSTI Potpuni prikaz

Potpuni prikaz, pojednostavljeno kotiranje

Pojednostavljeno predočavanje, pojednostavljeno kotiranje

Objašnjenje Provrti, unutarnji navoji, skošenja i upusti crtaju se pojednostavljeno. a) Kod provrta s dvije veličine promjera, promjer većeg provrta ili skošenja bit će napisan u prvom, a promjer manjeg u drugom retku.

b) Oblik dna provrta bit će označen slovnim simbolima U, V ili V.

c) Kod skošenja i upusta bit će zadani veći promjer i kut skošenja (u prvom), a drugi promjer u drugom retku.

d) Pri kotiranju navoja duljina navoja i dubina provrta bit će međusobno razdvojene kosom crtom. Dubina navoja i provrta bit će odvojena znakom x od nazivnog promjera navoja.

90

SKICIRANJE

Tehničko crtanje s AutoCAD-om

Primjer: Na osnovi predodžbe u izometriji prikazana je postupnost izrade skice pravokutnih projekcije tijela. Prostorna predodžba tijela

1. korak

2. korak

3. korak

4. korak

5. korak

6. korak

93

Tehničko crtanje s AutoCAD-om

Slika 6. Načini nanošenja tolerancija na crtež

TOLERANCIJE I HRPAVOST

Slika 7. Tolerirana unutarnja i vanjska mjera prema ISO

12.2. Dosjedi i njihovo označavanje na crtežima Dosjed je odnos stvarnih mjera dvaju dijelova prije spajanja. Konstruktor određuje kakav će odnos imati primjerice čep i provrt, tj. kakve će mjere imati jedan dio u odnosu na drugi. Prema međusobnom odnosu veličina unutrašnjih i vanjskih mjera dosjedi mogu biti: a) labavi dosjed (slika 9.) – pri kojem nakon spajanja dijelova može nastati samo zračnost, odnosno mjere su tako propisane da je uvijek donja granična mjera provrta veća od gornje granične mjere čepa (osovine), b) čvrsti dosjed (slika 10.) – pri kojemu nakon spajanja dijelova može nastati samo prisnost, odnosno dijelovi su tako izrađeni (u granicama tolerancije) da je uvijek donja granična mjera osovine (čepa) veća od gornje granične mjere provrta, c) prijelazni dosjed (slika 11.) – pri kojem su odstupanja tako propisana da može nastati ili prisnost ili zračnost što ovisi o veličini stvarne mjere.

Slika 9. Labavi dosjed

Izbor dosjeda prema ISO normama izvodi se tako da se za osnovni element, kojemu se prilagođava onaj drugi, uzima ili provrt ili vratilo, stoga imamo dva sustava za označavanje zajedničke tolerancije nekog sklopa: a) sustav zajedničkog vratila b) sustav zajedničkog provrta. 98

Slika 10. Čvrsti dosjed

Slika 11. Prijelazni dosjed

SIMBOLI U TEHNIČKOM CRTANJU

Tehničko crtanje s AutoCAD-om

ispravljač

cos  mjerač

zavojnica

dioda

zavojnica sa željeznom jezgrom

PNP tranzistor

priključak za mikrofon

NPN tranzistor

priključak za magnetofon

pojačalo

antena

zvučnik

električni uređaj

električni štednjak

stroj za pranje suđa

stroj za pranje rublja

hladnjak

zamrzivač

uređaj za klimatizaciju

mikrovalna pećnica

grijaća ploča

električni ventilator

Pitanja za ponavljanje: 1. 2. 3. 4. 5.

Što je potrebno poznavati da bi se razumjeli shematski crteži? Što su simboli? U koliko se skupina mogu svrstati svi simboli? Kako se dijele grafički simboli prema njihovoj namjeni? U kojim se sve granama tehnike koriste simboli ?

6. Objasni značenje simbola

.

7. Objasni značenje simbola

.

8. Objasni značenje simbola 9. Objasni značenje simbola

.

10. Objasni značenje simbola

. .

11. Objasni značenje simbola . 12. Objasni značenje simbola . 13. Objasni simbole na elektrotehničkim shemama dolje.

127

DOKUMENTACIJA I ARHIVIRANJE CRTEŽA

Tehničko crtanje s AutoCAD-om

REDNI BROJ FAZE

BROJ OPERACIJE

TEHNOLOŠKI LIST OPERACIJA

ALATI

VRIJEME IZRADE: SKICA:

PODACI O STROJU

Naziv pozicije: Broj nacrta: Materijal:

FAZA

STEZNI

REZNI

ti

Tpz

MJERNI

DATUM

TEHNOLOŠKI LIST

Tu

IME

POTPIS

List:

IZRADIO KONTROL

15.2. Arhiviranje (pohrana) dokumenata Dokumentacija ispisana na papiru još je uvijek prisutna u stvaranju, obradi i razmjeni informacija. Zbog svog velikog obujma postaje sve teže pristupačna a zauzima veliki i skup prostor. Najveći problem predstavlja arhiviranja dokumenata, posebno tehničkih crteža i cjelokupnih projekata, pri čemu uvijek postoji opasnost od oštećenja ili uništenja dokumenata. Osim toga, troše se sati i sati za pretraživanje, pronalaženje ili kopiranje dokumenata. Uvođenjem elektroničkih informacijskih sustava smanjuje se broj papirnatih dokumenata. Za izradu odgovarajuće organizacije arhiviranja i upotrebe dokumentacije u poslovnom sustavu, potrebno je podrobno poznavati njegove radne procese. Kako bi se pronašao najučinkovitiji sustav za arhiviranje dokumenata, neophodno je odgovoriti na nekoliko pitanja: - kakva je kvaliteta i koje su dimenzije crteža (dokumenata), - kojom rezolucijom je potrebno skenirati crteže, - koliko je često potrebno pristupati skeniranom crtežu, - u kojem formatu treba arhivirati crteže, - kolika je veličina datoteka, pojedinačno i zbirno, - koji se medij za digitalno arhiviranje želi koristiti, - na koji se način želi indeksirati datteke i sl. Slika1. Mediji za pohranu dokmenata: registratori, mikrofilm, DVD, HD

131

r1 0 R1 R1=40

r10 R39,8

25 ,7

s=0,866e

d1 =

3/45°

m=0,8d b=50 l=70

r10

x=3

30°

r10 M30

e=53,1

M 30

e=53,1

d1=25,7

R10

R1

R1=40

PREDOČAVANJE STROJNIH ELEMENATA

30°

R10

m=0,8d

Tehničko crtanje s AutoCAD-om

s=0,866e

Slika 4. Crtanje matice i vijka s maticom

16.2. Predočavanje klinova Klinovi su strojni elementi kojima se ostvaruje čvrsti razdvojivi spoj. Uzdužni kukasti klin

Uzdužni klin bez nagiba

uzdužni klinovi

Uzdužni klin s nagibom

16.3. Predočavanje zavarenih spojeva Zavareni spojevi pripadaju skupini čvrstih nerazdvojivih spojeva.

134

Segmentni klin

GRAĐEVINSKI NACRTI

Tehničko crtanje s AutoCAD-om

17.5. Kotiranje građevinskih nacrta Kotne se crte postavljaju sa svih strana tlocrta ako je to potrebno. Umjesto strjelica, granice kota u građevinskim nacrtima najčešće se označavaju kratkim debljim kosim crticama pod kutom od 45° (sl. 9.). Unutarnje kotne crte crtaju se tako da povežu što više elemenata i da idu kroz cijelu građevinu. Dužinske mjere u građevinskim nacrtima dane su u centimetrima. Apsolutne visinske kote dane su u metrima nadmorske visine. Površine prostorija izražene se u četvornim metrima (m2). Dužinske mjere u detaljnim nacrtima stolarskih i bravarskih metalnih konstrukcija iskazuju se u milimetrima. Sve veličine, osim u detaljnim nacrtima, kotiraju se u zidarskim mjerama tj. bez završne obrade (žbuka, obloge i sl). Veličine pravokutnih presjeka (drvena građa, dimnjaci), otvora (prozori, vrata) i usponi stubišnih krakova označavaju se u obliku razlomka u kojemu je uvijek brojnik širina, a nazivnik visina elementa.

Sl. 9. Kotiranje građevinskih nacrta

Visinske kote u tlocrtu označavaju se horizontalnom crtom i dvama pravokutnim trokutima, proziran lijevo iznad crte, a crno osjenčan desno ispod crte (sl. 10). Uz njih se upisuju iznad crte visinska kota gotovog poda, a ispod visina gornje površine nosive konstrukcije. Visinske se kote daju u odnosu na visinsku kotu ±0,00 koja predstavlja kotu gotovog poda stubišnog prostora prizemlja i unose se u metrima. Također se visinske kote određuju i samo jednim zatamnjenim pravokutnim trokutićem kojem vrh dodiruje ravninu uz kojega se visinska kota upisuje uz njega.

Sl. 10. Kotiranje visinskih kota 4

141

Tehničko crtanje s AutoCAD-om__

Crtanje u AutoCAD-u

Preporučena konfiguracija za 2D crtanje s AutoCAD-om:  

procesor Intel Pentium IV ili bolji Microsoft Windows 7, Windows Wista, Microsoft Windows XP (SP1, SP2, SP3)

 

Microsoft® .NET Framework 3.5 (SP1 or later); Microsoft DirectX® preinstalled* 2 GB RAM

 

1 GB HDD za instalaciju grafika 1024×768 truecolor



Internet Explorer 9 ili viša inačica.

Preporučena konfiguracija za 3D modeliranje:  

procesor Intel 3.0 GHz ili jači Microsoft Windows XP SP2 (SP3), Windows 7, Windows 8

 

4 GB RAM 2 GB HDD slobodno, ne uključujući instalaciju

 

grafika 1280×1024 truecolor OpenGL-kompatibilna grafička kartica za radne stanice sa 1 GB memorije.

18.1.6. Elementi korisničke radne površine AutoCAD-a Ovdje će biti objašnjeni dijelovi radne površine programa. Osnovna obilježja radne površine i sučelja vidite na sl. 8.

Slika 8. Izgled prozora AutoCAD-a u načinu rada 2D Drafting&Annotation

152

Crtanje u AutoCAD-u

Tehničko crtanje s AutoCAD-om

Slika 35. Brzi pregled svih kreiranih postava (Layouts) jednog crteža

Slika 36. prikazuje pregled s ukupno pet paralelno otvorenih crteža u programu AutoCAD. Ispod okvira s pogledom na otvorene crteže nalazi se mala traka s četiri gumba . Ovdje je moguće klikom na prvi gumb na zaslonu zadržati pregled crteža, klikom na gumb započeti crtanje još jednog novog crteža, klikom na gumb otvoriti neki već nacrtani crtež i klikom na gumb zatvoriti pogled na otvorene crteže. Istovremeno, iznad prikaza otvorenih crteža male sličice prikazuju sve kreirane postave crteža koji se trenutačno nalazi na zaslonu. Kada, zatim, pokazivačem prijeđete s pogleda na crtež na neki od postava (Layouta) slika se mijenja tako što se pregled svih crteža smanjuje, a pregled svih Layouta povećava (sl. 37.). Klikom na odabrani Layout on se otvara i pojavljuje na zaslonu. Na vrhu pogleda na odabrani postav nalaze se dva gumba: za plotanje (ispis na crtalu ili pisaču) postava i gumb za publiciranje crteža na internetu i sl.

Slika 36. Pregled svih otvorenih crteža s pogledom na kreirane postave crteža koji je trenutačno na zaslonu računala

Slika 37. Pregled na sve kreirane postave (Layouts) odabranog crteža

159

Tehničko crtanje s AutoCAD-om__

Crtanje u AutoCAD-u

18.2.28. Crtanje kružnica (Circle) Naredbu za crtanje kružnice Circle možete zadati na jedan od načina prikazanih na slici desno. Standardna, od programa pretpostavljena, mogućnost je da utvrdite središnju točku kružnice, a potom odaberete brojčanu vrijednost polumjera. U ishodištu koordinatnog sustava nacrtajte središnjice buduće kružnice. Zadajte naredbu Circle, upišite koordinate središta 0,0 , upišite polumjer 25 . Dobili ste crtež kao na slici 1. Mogućnost crtanja kružnice kroz dvije (2P) točke namijenjena je crtanju kružnice ako su poznate dvije točke kroz koje će prolaziti. Naredbom point postavite dvije točke po želji. Zadajte naredbu circle, a u prozoru za naredbe recite programu da želite nacrtati kružnicu kroz dvije točke upisom 2p . Lijevom tipkom miša kliknite u prvu točku (1P) kružnice. Program traži da odredite krajnju točku ili promjer kružnice. Kliknite potom u drugu točku (2P). Dobit ćete crtež kao na sl. 2. Sljedeća mogućnost je crtanje kružnice kroz tri točke (3P). Naredbom point nacrtajte tri točke po želji. Nakon zadavanja naredbe circle u prozor za naredbe upišite 3p . Kliknite redom na sve tri točke. Crtež može izgledati kao na sl. 3. Četvrta mogućnost je crtanje kružnice koja će dodirivati dvije zadane tangente i imati zadani polumjer (Ttr). Prvo zadajte naredbu Line te nacrtajte dvije dužine pod kutom od 90°. Nakon izdavanja naredbe circle, u prozoru naredbi na dnu zaslona, upišite ttr (tangenta, tangenta, radijus)  Enter. Program traži da odaberete prvu crtu koja će tangirati kružnicu. Postavite pokazivač na okomitu crtu i kliknite lijevom tipkom miša. Sada se traži da odredite drugu tangentu kružnice, a vi kliknite na vodoravnu crtu. Zatim upišite 25. Kružnica je gotova (sl. 4.).

Vježba Slika lijevo prikazuje prečace za zadavanje naredbe circle (Home, Draw, Circle). Naprijed opisanim naredbama nacrtajte kružnice kao na slikama dolje.

178

Crtanje u AutoCAD-u

Tehničko crtanje s AutoCAD-om

više kopija ovih objekata, kod starijih inačica programa treba upisati slovo m (multiple) . Povucite miš udesno i upišite razmak između bazne točke originala i te iste točke prve kopije (60). Zatim to učinite još jedanput, svaki put kliknuvši lijevom tipkom na mjesto gdje želite postaviti presliku (upišite 120). Kod novih inačica postupak je nešto drukčiji jer je već u startu naredbe uključena mogućnost Multiple, kojom se omogućava kopiranje više primjeraka samo klikom miša na željeno mjesto kopiranja.

Vježba 1. primjer: nacrtajte crtež kao na slici dolje primjenjujući naredbe ovim slijedom: 1. Rectangle (100,30), 2. Line (100 , 30 , 100 , 30 ), 3. Divide (number of segments: 6), 4. Circle (Specify radius of circle or [Diameter]: 5 ) i 5. Copy (četiri puta kopirati kružnicu na razmak).

2. primjer: uporabom već spomenutih naredaba nacrtajte crtež kao na slici dolje. Nacrtani pravokutnik (podebljano) kopirajte sedam puta na razmacima po želji.

187

Crtanje u AutoCAD-u

Tehničko crtanje s AutoCAD-om Vježba

1. primjer: nacrtajte kvadrat kao na slici lijevo (stranica 10 mm). Preslikajte ga pomoću naredbe Rectangular Array u tri retka i četiri stupca (slika u sredini). Gotov crtež vidite na slici dolje desno. Isprobajte i druge mogućnosti ovoga alata tako da primjerice u polje Angle of array upišete 45 (stupnjeva) dobit ćete zanimljivu sliku (sasvim desno).

2. primjer: koristeći naredbu Polar Array nacrtajte pravokutnu ploču (sl. dolje lijevo) i lančanik (sl. dolje desno). Upotrijebite i druge alate koje ste već ranije upoznali.

3. primjer: na osnovi dimenzija danih na slici desno, nacrtajte jednak predmet. prva slika dolje lijevo predočava prvi korak pri crtanju. Upotrijebite do sada opisane alate: Line, Circle, Arc, Copy Fillet, Trim i dr.

195

Crtanje u AutoCAD-u

Tehničko crtanje s AutoCAD-om Vježba

1. primjer: kreirajte šrafure za predmete nacrtane na slikama od 1a i 2a. Slike a prikazuju predmete bez šrafure, slike b prikazuju granice površina šrafiranja, slike c prikazuju isti predmet s gotovom šrafurom. Lijevo je prostorna predodžba presjeka.

2. primjer: nacrtajte predmet kao na sl. 2a. Zadajte naredbu hatch i šrafirajte površine kako je prikazano na sl. 2c.

3. primjer: nacrtajte objekte kao na slikama dolje. Osjenčajte i šrafirajte ih na sličan način kako je to pokazano na slikama dolje. Upotrijebite različite kombinacije dviju različitih boja te sjenčanje i šrafiranje pod različitim kutovima.

213

Crtanje u AutoCAD-u

Tehničko crtanje s AutoCAD-om

18.2.74. Alati za kotiranje Osnovni preduvjet za dobro i precizno kotiranje je uključivanje alata Osnap kojim ćete točno pričvrstiti početnu i krajnju točku kotne linije. Kote se mogu unositi i u prostoru modela (Model) i u prostoru postava (Layout). Prednost kotiranja u prostoru postava (Layout) je u mogućnosti određivanja prave veličine kotnog teksta, strelica, i dr. potrebnih za ispis. Nedostatak ovakvog unošenja kota je što ih ne možete vidjeti i uređivati u prostoru modela. Na već spomenutoj alatnoj traci Dimension (kotiranje) ili ploči glavnog izbornika Annotate  Dimensions nalaze se sljedeći alati za kotiranje: Slika NAREDBA dimlinear dimaligned dimarc dimordinate dimradius dimjogged dimjogline dimdiameter dimangular qdim dimbaseline dimcontinue tolerance dimcenter diminspect dimbreak dimedit dimtedit dimstyle

NAMJENA Kotiranje vodoravnim i uspravnim kotama Kotiranje neortogonalnih objekata Kotiranje lučne duljine kružnog luka Kotiranje koordinata točke Kotiranje polumjera Kotiranje kružnog luka velikog polumjera Kotiranje dugih linearnih dimenzija Kotiranje promjera Kotiranje kuta Kotiranje više kota u nizu jednim potezom Kotiranje od zajedničke osnovne crte Kotiranje niza dimenzija u nastavku na istoj crti Kotiranje tolerancija (dopuštenih odstupanja) Obilježavanje središta kružnice ili kružnog luka Kontrola kote Prekid kote Mijenjanje kotnog teksta Mijenjanje položaja kotne linije i položaja kotnog teksta Kotni stil

18.2.75. Primjeri kotiranja različitim alatima za kotiranje a)

( ) Linearno kotiranje: nacrtajte zadani predmet i kotirajte ga naprijed kreiranim kotnim stilom.

219

Crtanje u AutoCAD-u

Tehničko crtanje s AutoCAD-om

18.2.76. Priprema crteža za ispis na pisaču ili na ploteru (crtalu) Sada kada ste nacrtali vaše crteže, bilo bi poželjno da ih prenesete na papir kako biste s njima mogli lakše rukovati, to jest kako biste ih mogli praktično upotrijebiti na mjestu na kojem trebate izraditi nacrtanu konstrukciju. To ćete uraditi tako da podatke s vašeg računala pošaljete na jedan od uređaja za ispis: to može biti crtalo (ploter) ili već poznati i u svim drugim programima korišteni pisač (printer). Pretpostavimo da želite na pisaču koji ispisuje najveći format A4 ispisati crtež stana koji ste nacrtali. Za njegov ispis potrebno je prethodno izvršiti odgovarajuće pripreme. Pri pokretanju AutoCAD-a i crtanju crteža, opazit ćete znak koordinatnog sustava UCS (User Coordinate System). Ovaj znak govori nam da se trenutačno nalazimo u tzv. Modelspace-u ili vašem radnom prostoru (prostoru modela). Ovdje crtate 2D crteže ili 3D modele da biste ih kasnije prikazali u Layout-u. Layout je ustvari papir na kojem ćete prezentirati svoj crtež. Kada ste u postavu, znak koordinatnog sustava dobije oblik pravokutnog trokuta. Crtež ste nacrtali u prostoru modela ( ) u M 1:1. Najjednostavniji i najpraktičniji način crtanja u AutoCAD-u je crtanje u mjerilu 1:1 ( ). Otvorite crtež STAN 1 i kliknite na postav Layout1 na dnu površine za crtanje (vidi sliku dolje). Vaš stan se pojavio unutar jednog pravokutnika u bijeloj površini (površini papira za ispis), a na samom dnu prozora na statusnoj liniji gumb promijenio se u gumb . Ovako bi izgledao format A4 položeni. Taj pravokutnik nacrtan je punim crtama i naziva se motrište. Ako kliknete dvostrukim klikom unutar tog pravokutnika njegove crte će postati šire. Tada u njemu možete pomicati crtež, zumirati i uređivati ga. Klikom ponovno dvaput izvan okvira motrišta, a u granicama ispisa, vratite se u prostor papira. Crtkani pravokutnik predočava granicu ispisa na papiru.

18.2.77. Postavke Layout-a Kako se vidi sa slike na prethodnoj stranici, nije nam baš dobro postavljen crtež stana u prostoru papira za ispis. Sada to možete promijeniti. Program dopušta umetanje novih Layout-a (postava) i izmjene postojećeg. Desnim klikom miša kliknite na postojeći . Otvara se padajući izbornik (slika na sljedećoj str. desno). Ovdje vidite više mogućnosti. 223

Tehničko crtanje s AutoCAD-om__

Crtanje u AutoCAD-u

18.2.85. Orijentiranje u 3D koordinatnom sustavu Radni prostor za 3D crtanje ima simbol koordinatnog sustava s tri osi i četiri pogleda (tablica dolje). POGLED

SW Isometric

SE Isometric

NE Isometric

NW Isometric

SIMBOL NA TRACI VIEW IZGLED ZNAKA KOORDINATNOG SUSTAVA

Za crtanje u tri dimenzije potrebno je znati orijentirati se u prostoru, odnosno trodimenzionalnom koordinatnom sustavu. Pri crtanju solida (čvrstih objekata) dužina objekta se crta u pravcu osi x, širina u pravcu osi y i visina u pravcu osi z (u pozitivnom smjeru sve tri osi). Za navigaciju u prostoru u novim inačicama i za promjene pogleda služi novi alat ViewCube (kocka za navigaciju). Na slici desno možete vidjeti izgled tog alata. Položaj točaka u prostoru s njihovom udaljenošću od ishodišta koordinatnog sustava može se vidjeti na slici dolje lijevo. Slika dolje desno prikazuje pravce i smjerove crtanja veličina čvrstih objekata u 3D koordinatnom sustavu.

18.2.86. Crtanje osnovnih čvrstih 3D objekata (Box) Radi lakše izrade 3D crteža, AutoCAD posjeduje posebnu alatnu traku (Solids odnosno Modeling) s alatima za modeliranje unaprijed definiranih osnovnih čvrstih objekata. Novije inačice imaju vrpcu s nekoliko ploča s alatima za 3D modeliranje i izmjene (slike dolje).

230

Tehničko crtanje s AutoCAD-om__       

na donjoj bazi prizme nacrtajte stožac promjera baze 50 i visine - 10 naredbom subtract oduzmite volumene prizme i stošca od glave vijka naredbom fillet zaoblite rubove glave vijka (R = 5) naredbom chamfer ukosite rub završetka navoja na vijku za 2 naredbom union ujedinite nacrtana tijela vijak osjenčajte (Visual Styles, sl. dolje desno) odgovarajućom bojom alatom slice načinite presjek vijka (rezultat pogledajte na slici dolje).

Ovdje vidite korake i krajnji rezultat izrade 3D crteža vijka.

3. primjer: nacrtajte tloris (tlocrt) jednog stana prema zadanim izmjerama (sl. esno). Naredbom region načinite zatvorena područja. Prijeđite u pogled SW Isometric te naredbom extrude izvucite visine zidova na 275. Klikom na alat (u prvom krugu alatne trake Visual Styles ) dobit ćete 3D prikaz stana sa skrivenim bridovima (slika dolje lijevo), a klikom na prečac (u drugom krugu iste trake) osjenčajte zidove (sl. dolje desno).

238

Crtanje u AutoCAD-u

Tehničko crtanje s AutoCAD-om__

b)

(

Crtanje u AutoCAD-u

) revolve

Na primjeru modeliranja jedne čaše isprobat ćete alat Revolve. Nacrtajte 2D crtež prema sl. 1. Nakon toga zaoblite kružne prijelaze (sl. 2.). Klikom na prečac zadajte naredbu revolve. Na zahtjev Select objects to revolve: označite sve crte koje čine obrise modela . Na upit Specify axis start point or define axis by [Object/X/Y/Z]