D2 Skripta Za Polaznike

TEMELJNA SIGURNOST NA BRODU KOLEKTIVNA SREDSTVA ZA PREŽIVALJAVANJE UVOD O SIGURNOSTI Neposredan povod prvom organiziranom rješavanju problema sigurnosti ljudi na moru bilo je potonuće putničkog broda «TITANIC» u travnju 1912 god., kada je život izgubilo više od 1500 putnika i članova posade. Zbog toga je britanska vlada 1913 god., sazvala Međunarodnu konvenciju o pitanjima sigurnosti ljudskih života na moru na kojoj je 21. siječnja 1914 usvojena konvencija poznata pod skraćenim nazivom SOLAS (Safety of Life at Sea ), ali zbog prvog svjetskog rata nikad nije stupila na snagu.Druga konvencija sazvana je 1929 god., a slijedeće revizije održane su 1948, 1960, 1974 i 1983 god., na kojoj se više poradilo na sredstvima za spašavanje. Međunarodna pomorska organizacija (IMO – International Maritime Organization) je prvi put unificirala standarde za stručno usavršavanje pomoraca Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu, izdavanje svjedodžbi i držanja straže pomoraca 1978 god. (STCW 1978 – International Convention on Standard of Training, Certification and Watchkeeping for Seafarers). Izmjenama Konvencije iz 1995 i 1997 godine koje su stupale na snagu po ubrzanom postupku učinjen je još jedan korak naprijed u globalnoj standardizaciji stručno osposobljavanja pomoraca.

Brodice za spašavanje Vrste brodica za spašavanje:   

poluzatvorene brodice za spašavanje (koriste se samo na putničkim brodovima) poluzatvorene brodice za spašavanje koje se same vraćaju u uspravan položaj potpuno zatvorene brodice za spašavanje.

Čvrstoća svih brodica za spašavanje mora omogućiti:  sigurno spuštanje u vodu s dopuštenim brojem osoba i cjelokupnom opremom  otpuštanje i tegljenje pri plovidbi broda brzinom od 5 čvorova na mirnoj vodi. Kapacitet brodice za spašavanje ne smije biti veći od 150 osoba. U brodicu može stati onoliko osoba srednje mase od 75 kg s prslukom za spašavanje tako da se ne ometa druge osobe kod veslanja. Brodice za spašavanje moraju se postaviti tako da se sve osobe na brodu mogu brzo ukrcati. Svaka brodica za spašavanje mora imati:     

ljestve za ukrcaj osoba koje se nalaze u moru konop u obliku vijenca za pridržavanje osoba u moru rukohvati za okretanje prevrnutih brodica svjetlo vidljivo 2 Nm na vrhu brodice obveznu propulziju motorom.

Brzina čamca za spašavanje je 6 čvorova, ali ne smije biti manja od 2 čvora. U brodici mora biti dovoljno goriva i to dizela za 24 sata vožnje i mora imati hidrostatske kuke za otpuštanje čelik-čela za spuštanje nakon prestanka opterećenja.

Inventar brodice za spašavanje                      

dovoljan broj plutajućih vesala upute za očuvanje života kompas s kućištem, svijetleći ili opremljen sredstvom za osvjetljenje jedno zavlačno (strujno) sidro sa sidrenim užetom trostruko dužim od brodice po 3 litre pitke vode po osobi u nepropusnim posudama ili samo 1 litru po osobi ako na brodici ima aparat za pretvaranje morske vode u pitku jednu nehrđajuću posudu za grabljenje vode sa uzicom jednu nehrđajuću graduiranu posudu za pitku vodu najmanje 10 000 KJ hrane po osobi upakirane da ne propušta zrak smještene u vodonepropusne spremnike četiri rakete s padobranom šest ručnih buktinja dva plutajuća dimna signala nož na rasklapanje pričvršćen za brodicu konopom tri otvarača limenki jedno signalno zrcalo (heliograf) jedan primjerak ilustrirane tablice signala za spašavanje jednu zviždaljku ili drugo zvučno signalno sredstvo pribor za prvu pomoć tablete protiv morske bolesti ručnu pumpu pribor za ribolov alat i rezervni dijelovi za motor aparat za gašenje požara tekućeg goriva

Splavi za spašavanje Vrste splavi za spašavanje: Samonapuhavajuće (pneumatske) splavi za spašavanje Krute splavi za spašavanje Kada plutaju moraju izdržati više uzastopnih skokova s visine od 4,5 m, tegljenje pri brzini od 3 čvora po mirnom moru opterećene određenim brojem osoba i opreme i sa spuštenim strujnim sidrom. Na smije se odobriti splav čiji je kapacitet manji od 6 osoba. Splav koja nije prenosiva i spušta se pomoću uređaja za spuštanje ne smije biti teža od 185 kg.

Brodice za prikupljanje Brodica mora biti smještena da je uvijek spremna i da se spusti za 5 min. Brodice mogu biti krute, napuhavajuće, dužine najmanje 3,8 m, ali ne dulje od 8,5 m. Kapacitet mora biti dovoljan za smještaj najmanje 5 osoba na sjedalima i jedna osoba u ležećem položaju. Moraju biti motorne, koristiti vanbrodski ili unutrašnji motor na dizel ili benzin. Obvezna je oprema ista kao i u čamcima za spašavanje.

RADIO OPREMA U SLUČAJU OPASNOSTI

Radio oprema u brodicama za spašavanje SART-Search And Rescue Transponder - detektira se na radaru kao 12 crtica Ručni VHF primoodašiljač Ugradbeni VHF primoodašiljač EPIRB-Emergency Position geostacionarnim satelitima

Indicating

Radio

Beacon.

-

odašilje

lokacioni

signal

SIGNALNA SREDSTVA 1. Signalne rakete

2. Ručna baklja

3. Plutajući dimni signal

OSOBNA ZAŠTITNA ODJEĆA I OPREMA

Prsluci za spašavanje Prsluci za spašavanje služe da privremeno održe na površini osobe koje su pale u vodu. Prsluci za spašavanje ne smiju podržavati gorenje ili nastaviti se rastapati nakon što je bio potpuno zahvaćen plamenom u trajanju od najmanje 2 sekunde. Prsluk za spašavanje može biti građen od pluta, ispunjen pjenastom masom ili može biti samonapuhavajući.

Koluti za spašavanje Koluti za spašavanje su sredstva koja služe za spašavanje jedne osobe. Izrađeni su od čvrstog pluta ili nekog drugog sličnog materijala, presvučeni sa jakim platnom. Radi bolje uočljivosti koluti su smješteni na pristupačnim mjestima na nadgrađu broda. Da bi se lakše uočio u moru kolut je opremljen dimnim signalom ili baterijskim svjetlom, pričvršćenim za kolut konopom dužine 3,5 m.

Termozaštitna odijela i sredstva Termo zaštitna odijela služe za sprečavanje gubitka topline tijela prilikom plivanja u hladnoj vodi ili boravka u brodicama za preživljavanje u hladnim područjima. Predviđeni su samo za posadu za prikupljanje. Termo zaštitna odijela ne smiju dozvoliti da se temperatura tijela smanji za više od 2°C ako je temperatura vode 0°C.

Raspored za uzbunu Raspored za uzbunu (MUSTER LIST) je lista na kojoj se nalazi popis svih članova posade i njihove pojedinačne dužnosti i obveze u slučaju opasnosti. Liste se nalaze u svim hodnicima, salonima, mostu i kormilarnici. Svaki član posade svoje dužnosti izvađene sa rasporeda za uzbunu ima u svojoj kabini iznad kreveta. Raspored je napisan na engleskom jeziku i na jeziku države čiju brod zastavu vije ili na jeziku većinske posade.

OSOBNI RASPORED UZBUE I DUŽNOSTI U RAZNIM SLUČAJEVIMA IZVANREDNIH SITUACIJA NA BRODU

Dužnost posade - spuštanje plovila za preživljavanje Zapovjednik čamca mora svim članovima posade pregledati prsluke za spašavanje. Nakon tih radnji čamac za spašavanje ili splavi se spuštaju u more. SPUŠTANJE PLOVILA ZA PREŽIVLJAVANJE  Provjeriti drenažne čepove  Izvaditi osigurače soha  Spustiti jakobice (boškaine) i provjeriti da li su pričvršćeni štitnici  Spustiti čamac do ukrcajne palube  Rastegnuti pramčanu i krmenu privezaljku i priljubtii čamac uz palubu za ukrcaj  Ukrcati se po naredbi. Prvi ulazi zapovjednik čamca, zatim putnici i posada, a zamjenik zapovjednika ulazi zadnji  Upaliti motor (motor može raditi izvan mora 5 min)  Sjesti i držati ruke unutar čamca  Spustiti čamac do mora  Otpusti čelik čela  Ukrcati posadu koja je spuštala čamac  Otpustiti pramčanu i krmenu privezaljku  Odgurnuti se čakljama od broda, kod spuštanja i valjanja broda dva člana posade moraju stalno s čakljama kontrolirati da ne dođe do udaranja čamca od brod.

Ukrcaj u brodice redoslijed Kod spuštanja potpuno zatvorenih čamaca za spašavanje zapovjednik čamca ulazi prvi u čamac dok je on smješten na palubi. Putnici i posada se ukrcavaju u čamac prije početka spuštanja, a prema rasporedu koji određuje zapovjednik čamca. Zamjenik zapovjednika čamca ukrcava se posljednji. Sve osobe u čamcu sjedaju na svoja mjesta i osiguravaju se sigurnosnim pojasevima što provjerava zamjenik zapovjednika čamca. Nakon toga zapovjednik čamca pokreće motor za spuštanje (ova radnja se odvija u čamcu za spašavanje) i spuštanje počinje. Kad je čamac spušten zapovjednik pokreće sustav za zaštitu čamca (hlađenje, tlak), ako je to potrebno i otpušta kuke i privezaljke.

SPAŠAVANJE HELIHOPTEROM

Pomoć helikoptera Radi privlačenja pažnje helikoptera upotrebljavaju se dimni signali, rakete, buktinje, aldis lampa, heliograf. Za spuštanje helikoptera treba po mogućnosti odrediti jedan slobodni dio palube i označiti ga velikim bijelo obojanom slovom „H“. Noću brod treba biti osvijetljen osobito sve zapreke kao što su jarboli, čelik čela, dimnjak. Treba se pobrinuti da to osvjetljenje ne zasljepljuje pogled pilota helikoptera. Ako je moguće brod mora zadržati stalnu brzinu kroz vodu i držati vjetar pod kutem od 30° s lijeve strane pramca. Ako je požar na brodu onda je najbolje pramac okrenuti na vjetar. U svakom slučaju korisno je označiti pravac vjetra zastavama ili dimom. Naprava za dizanje na kraju užeta vitla ne smije se nipošto pričvrstiti za bilo koji dio broda ili se zaplesti za brodsku opremu. Posada ne smije ni pokušati da dohvati spravu za dizanje (kuku) osim ako se to ne zatraži s helikoptera. U tom slučaju treba najprije omogućiti da metalni dio sprave za dizanje dotakne palubu ili uroni u more da bi se izbjegao mogući udar od statičkog elektriciteta. Za podizanje osoba pomoću kuke helikopter spušta pojas koji se navuče preko glave ispod ruku tako ga se osoba pridržava za čelično uže rukama, za ozlijeđene osobe spušta se košara ili se spusti spasioc i on natakne pojas.

Ispravno korištenje helikopterskoh pojasa

BRODSKA ORGANIZACIJA PROTUPOŽARNE ZAŠTITE Uvježbavanje na brodu SOLAS propisuje obvezu uvježbavanja napuštanja broda i gašenja požara i precizira da svaki član posade mora prisustvovati najmanje na jednoj vježbi mjesečno. Ako je na brodu izmijenjeno više od jedne četvrtine (25%) članova posade vježba se mora održati prvi dan nakon isplovljenja, ako je izmijenjeno manje od jedne četvrtine posade vježba mora uslijediti tijekom prvog tjedna putovanja. Na putničkim brodovima u međunarodnom putovanju vježbe se moraju obaviti 24 sata nakon ukrcaja putnika i provoditi svake sedmice.

Napuštanje broda – znakovi Signal za napuštanje broda je (●●●●●●●──), sedam kratkih i jedan dugi zvuk. Naredbu o napuštanju broda isključivo donosi zapovjednik ili osoba koja ga mijenja. Iskustva su pokazala da je najveći broj ljudskih žrtava izgubljen zbog panike i brzopletosti. Zbog toga je u nekim zakonodavstvima i u našem Pomorskom zakoniku propisano da zapovjednik smije napustiti brod tek nakon što je u granicama stvarne mogućnosti poduzeo sve potrebne radnje. Članovi posade zaduženi za dopremu posebnih dijelova opreme (EPIRB plutaču, transponder i VHF uređaj) najkraćim putem te dijelove moraju donijeti do brodice. Ako vrijeme dozvoljava treba donijeti dodatnu količinu goriva, vode, hrane i pokrivača. Članovi posade koji su određeni za zatvaranje otvora u najkraćem vremenu te otvore trebaju zatvoriti.

Konstrukcija broda - zaštita od požara Uzroci požara u stambenom i administrativnom dijelu broda su najviše nepoštovanje pravila (propisa) zaštite od požara. Kod strojarnice (kotlovnice) širenje požara ovisi o konstrukcijskim rješenjima (kabelski kanali, otvori za osvjetljenje, otvoreni prolazi i sl.). Brod se već prilikom izgradnje dizajnira da bude maksimalno zaštićen od požara odnosno da smanji mogućnost širenja požara pomoću vatrootpornih i vatrostalnih pregrada.

Protupožarni plan - međunarodna priključnica Svaki brod preko 1000 BRT mora imati najmanje jednu međunarodnu priključnicu s mogućnošću upotrebe s obje strane broda. Ona je univerzalna ( odgovaraju joj sve vrste i promjeri cijevi koje brod može primiti s kopna). Priključnica mora izdržati radni tlak od najmanje 10 bara.

Najčešći uzroci požara na brodu -

otvoreni izvori topline (upaljena žigica, svijeće, krpe, aparati za zavarivanje i sl. iskre mehaničke ili električne trenje (lokalno zagrijavanje materije na mjestu dodira) prenošenjem topline (putem krutih tvari, kondukcija ili vođenje, putem tekućih tvari konvekcija ili strujanje i putem plinovitih tvari radijacija ili zračenje) kemijske reakcije (laki metali, kalij, natrij i magnezij u dodiru sa vodom; živo vapno i voda, kisik i masnoće, drvena piljevina statički naboji samozapaljenje tereta

SUZBIJANJE I GAŠENJE POŽARA Opasnost od požara i vatre -

Pomanjkanje kisika (gušenje) Utjecaj topline i relativne vlage Utjecaj štetnih i otrovnih plinova, para i dr. Ostale vrste opasnosti (udarci, padovi, lomovi itd.)

Sustav za gašenje požara Sustavi za dojavu požara (javljači):  ručni,  automatski,  termički,  dimni,  plameni.  dojavne linije,  vatrodojavne centrale,  uređaji za uzbunjivanje. Stabilni sustavi za gašenje požara s automatskim radom:  sprinkler – mokri, suhi, s pjenom, CO2,   clear agent,  pjena i voda,  stabilni sustavi bez automatskog rada – hidranti.

Aparati za gašenje požara        

ručni vatrogasni aparati, prijevozni vatrogasni aparati, prijenosne vatrogasne prskalice s pripadajućom opremom, zidni hidranti s pripadajućom opremom, vanjski (podzemni ili nadzemni) hidranti s pripadajućom opremom, stabilni automatski uređaji za gašenje, polustabilni uređaji za gašenje, vatrogasna vozila.

Načini gašenja požara na brodu 1. Odvajanjem (uklanjanjem) gorive tvari iz zone vatre. Provodi se tako da se od mjesta požara udalje sve gorive tvari koje bi vatra mogla zahvatiti, ili se postavljaju takve zapreke koje onemogućavaju širenje vatre odnosno požara na gorive tvari. 2. Gušenjem odnosno oduzimanjem zraka (kisika) potrebnog za gorenje. Provodi se na taj način da se spriječi kontakt gorive tvari i kisika dovođenjem pjene, ili ugljičnog dioksida. 3. Hlađenjem odnosno snižavanjem temperature gorive tvari ispod temperature paljenja, Provodi se na taj način da se goriva tvar hladi vodom. 4. Reakcionim sprečavanjem gorenja pomoću kemijskih sredstava npr. praha za gašenje ili halonom. Ovo je antikatalitičko djelovanje sredstava za gašenje koje smanjuje kemijsko spajanje gorive tvari s kisikom iako su sva tri uvjeta gorenja ispunjena.

Otkrivanje požara – detektori Pravilom 13 (Poglavlje II-2) SOLAS konvencije definirani su zahtjevi za ugradnju sustava za otkrivanje i dojavu požara na brodovima. Uređaj za otkrivanje i dojavu požara sastoji se od: - javljača požara (detektora) - električnih vodova - centralne za prijem signala - izvora električne energije Detektori i mjesta za ručnu dojavu okupljeni su u sekcije. Uključivanjem bilo kojeg detektora ili ručne dojave mora se uključiti zvučni i vizualni signal za otkrivanje požara na kontrolnoj ploči, kao i na indikatorskoj jedinici. Ako kroz dvije minute nitko ne potvrdi prijem signala, automatski se daje zvučna uzbuna u svim stambenim i domaćinskim prostorijama posade, kontrolnim stanicama i prostorijama za strojeve.

Gašenje požara pjenom Aktiviranje aparata vrši se brzim okretanjem vretena čime se oslobađa otvor na cilindru koji se nalazi u spremniku. Okretanjem aparata za 180° nekoliko puta, dolazi do

međusobnog miješanja dviju otopina i stvaranja kemijske reakcije. Nakon aktiviranja aparat se mora cijelo vrijeme držati okrenut i može se upotrijebiti samo jednokratno. Sastavni dijelovi aparata su: spremnik s vodom, cilindar s kiselinom, ventil, vreteno s brtvilom, mlaznica, ventil sigurnosti, ručica. Ovako dobivena kemijska pjena može se upotrijebiti za gašenje određene vrste lako zapaljivih tekućina (benzin, petrolej, ulje i sl.). Može se upotrijebiti i za gašenje krutih tvari biljnog porijekla, ali sa znatno manjim učinkom od vode. Ne smije se upotrebljavati za gašenje požara električnih uređaja i instalacija pod naponom.

Sustav gašenja prahom Tankeri za prijevoz ukapljenog plina i kemikalija opremljeni su ugrađenim sustavom za gašenje požara prahom koji se nalazi u jednom ili više spremnika. Prah se potiskuje tlakom pogonskog plina preko sustava cjevovoda i mlaznicama se izbacuje na mjesto požara. Boce s plinom pod tlakom, elementi za uključivanje i upravljanje čine dio tog sustava. Pogonski plin se nalazi izvan rezervoara u posebnim bocama pod visokim tlakom. Spremnici i boce s pogonskim plinom moraju biti smješteni u posebnim prostorijama koje nisu ugrožene požarom. Kao pogonski plin za izbacivanje praha koristi se CO2 ili dušik.

Gašenje požara u strojarnici Prilikom gašenja požara u strojarnici pomoću ugrađenog sustava CO2 treba voditi računa o sljedećem: a) Kod zvučnog alarma za ispuštanje CO2 posada mora odmah napustiti strojarnicu. b) Prije ispuštanja CO2 mora se provjeriti da li su svi članovi posade napustili strojarnicu i da li su sva vrata i otvori u strojarnici zatvoreni osim ispušnog ventila na vrhu strojarnice. Ventilacija mora biti isključena te dovod goriva i maziva. c) C02 ima veliku prednost jer ne uzrokuje druge štete osim onih koje su posljedica samog požara. Međutim, CO2 ne posjeduje učinak hlađenja pa ako se strojarnica otvori prije nego se strojevi ohlade ispod temperature samozapaljenja, može doći do ponovnog paljenja zapaljivih para. Strojarnica se može otvoriti nakon 36 sati, a i kasnije što ovisi o intenzitetu požara prije puštanja CO2. d) Nakon što je požar ugašen, strojarnicu treba proventilirati prije nego se strojevi ponovo pokrenu. CO2 se ne smije koristiti za inertiranje prostora koji sadrži smjesu para i zraka jer zbog nagle ekspanzije CO2 može se stvoriti količina statičkog elektriciteta koja može izazivati eksploziju. Boce s ugljičnim dioksidom smještaju se u posebnom, dobro ventiliranom prostoru koji mora imati pristup s otvorene palube.

Sadržaj požarne stanice - hidranta Hidrantski nastavak B/2C, 4x hidrantsko crijevo, 2x mlaznica, "T" ključ, ključ "ABC", ključ "C"

Protupožarna crpka na brodu Svaki brod mora imati protupožarne crpke, glavni protupožarni cjevovod, hidrante i vatrogasna crijeva koja udovoljavaju zahtjevima navedenim u pravilu IV. SOLAS Konvencije. Kapacitet protupožarnih crpka ne smije biti manji od 25 m3/sat i svaka takva crpka mora biti u stanju opskrbljivati najmanje dva predviđena mlaza vode. Promjer cjevovoda morske vode i glavnog protupožarnog cjevovoda mora biti toliki da osigura uspješno korištenje najvećeg ukupnog propisanog kapaciteta. Hidranti trebaju biti tako raspoređeni, da najmanje dva mlaza vode dosegnu bilo koji dio broda pristupačan putnicima i posadi dok je brod u plovidbi. Cijevi i hidranti ne smiju biti od materijala koji postaje neupotrebljiv pod utjecajem topline.

Gašenje požara na RO-RO brodovima Ugrađeni sustav za prskanje vode pod tlakom je pogodan za zaštitu prostora strojeva i teretnog prostora na RO RO brodovima od požara, a djeluje na principu raspršivanja vode pod visokim tlakom u formi spreja (voda guši).

Aparat za disanje vatrogasca Aparati za disanje dijele se na samostalne aparate za disanje s vremenom upotrebe minimalno 30 min, samostalne aparate za disanje s vremenom upotrebe minimalno 15 min i protudimne maske opremljene pumpom i cijevi za dovod zraka duljine do 36 metara.

OSNOVNA PRAVA POMOĆ

Imobilizacija – sredstva Na brodu postoji spremište (brodska ljekarna) koja ima tvornički proizvedene udlage, okovratnike i zračne jastuke za imobilizaciju udova i kralježnice. U nedostatku tvorničkih sredstava mogu poslužiti daščice, trokutasta marama i drugi predmeti koji se mogu naći na licu mjesta (priručna sredstva) ovisno o snalažljivosti osobe koja pruža prvu pomoć.

Sadržaj kutije prve pomoći                  

kom 1 Prvi zavoj 12cm x 5m s jastučićem 12cm x 16 cm kom 1 Prvi zavoj 8cm x 3m s jastučićem 9cm x 11cm kom 2 Kaliko-zavoj 8cm x 5m kom 2 Kaliko-zavoj 4cm x 5m kom 2 Aluplast za opekline 80cm x 50cm kom 10 Sterilna kompresa od gaze 5cm x 5cm, 16 slojeva kom 2 Sterilna kompresa 10cm x 20cm, 12 slojeva kom 5 Flaster 10cm x 8cm kom 1 Samoljepiva vrpca 2,5cm x 5m kom 2 Trokutni rubac 100cm x 100cm x 140cm kom 10 Igle sigurnosnice kom 1 Škare sa zaobljenim vrhom par 2 Rukavice za jednokratnu uporabu (PVC) kom 1 Polivinilski rukavac – vrećica 30cm x 60cm kom 1 Poliesterska folija metalizirana 150cm x 200cm kom 2 Zaštitna folija za davanje umjetnog disanja kom 1 Specifikacija sadržaja spremnika kom 1 Podsjetnik o pružanju prve pomoć

Oživljavanje - reanimacija A B C

- airway (dišni put) - otvaranje dišnog puta. - breathing (disanje)- provjera disanja. - circulation (krvotok)- masaža srca i umjetno disanje.

Umjetno disanje - kada i kako Okrenite onesviještenog na leđa i zabacite mu glavu podižući bradu prstima jedne ruke dok drugom rukom pritišćete čelo. Usta moraju biti otvorena. Pokušajte osjetiti na svom licu zračnu struju (dah). Istovremeno osluškujte zvukove disanja i promatrajte dišne pokrete na prsima i trbuhu onesviještenog. Ako onesviješteni normalno diše, okrenite ga u bočni položaj i pozovite Hitnu medicinsku pomoć. Povremeno kontrolirajte disanje. Ako onesviješteni ne diše, zamolite nekog da pozove hitnu medicinsku pomoć i započnite postupak oživljavanja. Oživljavanje započinjemo masažom srca. Ovaj postupak nosi rizik od prijeloma rebara i ozljede unutrašnjih organa pa ga smijete provoditi samo kad je potreban. Bolesnik mora ležati na tvrdoj podlozi. Ako leži na krevetu spustite ga na pod. Odjeću nije potrebno skidati. Stavite korijen dlana na sredinu prsnog koša. Drugi dlan položite preko prvog. Prsti mogu biti isprepleteni ili ispruženi, ali ne smiju dodirivati stijenku prsnog koša.

Laktovi spasioca moraju biti ispruženi, a ramena iznad mjesta pritiska. Pritisak treba biti brz i kratkotrajan, jačine prilagođene dobi i konstituciji bolesnika. Davanje umjetnog disanja i vanjske masaže srca – jedan spasilac

Davanje umjetnog disanja i vanjske masaže srca – dva spasioca

Vrste krvarenja Krvarenje nastaje ozljedom krvne žile. Vanjsko krvarenje je vidljivo jer krv istječe na površini tijela. Unutarnje krvarenje se događa u unutrašnjosti tijela, skriveno od pogleda, pa dulje vrijeme može ostati neprepoznato. Jačina krvarenja ovisi o veličini ozlijeđene krvne žile. Pri ozljedi veće žile (arterije) krv će istjecati u mlazu, pa osoba može vrlo brzo iskrvariti.

Prva pomoć kod krvarenja POSTUPCI ZA ZAUSTAVLJANJE VANJSKOG KRVARENJA  pritisak na ranu  kompresivni zavoj  pritisak na veliku arteriju  podvezivanje uda

Pomoć pri šoku Šok je za život opasano stanje poremećene cirkulacije krvi, opći poremećaj organizma, čest pratilac težih povreda. Simptomi šoka su sljedeći: najčešće pri svijesti ali potpuno nezainteresiran za sebe i okolinu gleda odsutno: koža blijeda, hladna, orošena ljepljivim znojem usne modričaste, disanje brzo i površno, puls slab i ubrzan Postupak s ozlijeđenom osobom u šoku: zaustaviti krvarenja, imobilizirati prijelome i iščašenja postaviti u vodoravan položaj pokrivanjem zaštititi od danjeg gubitka topline ako nisu ozlijeđeni trbušni organi, dati mu čaja ili vode transportirati u bolnicu

Prelom nadkoljenice Koštani prijelom bez ozljede kože (rane) zovemo zatvorenim prijelomom. Ako na mjestu prijeloma postoji rana, to je otvoreni ili vanjski prijelom. Koštani ulomci mogu svojim oštrim rubovima ozlijediti krvne žile, živce i mišiće, ili probiti kožu. To se može dogoditi u trenutku prijeloma ili naknadnim pomicanjem slomljenih kostiju. - IMOBILIZACIJA

Opekotine  

Skinuti odjeću natopljenu vrućom tekućinom ili kemikalijom. Komadi tkanine koji su zalijepljeni za kožu ne smiju se nasilno odvajati već ih treba obrezati škarama. Brzo hlađenje opečene površine vodom najvažnija je mjera prve pomoći koja bitno poboljšava konačni ishod ozljede. Opečeni dio tijela treba što prije uroniti u vodu ili tuširati. Voda mora biti hladna, ali ne ledena. Hlađenje treba trajati najmanje deset minuta.

   

S opečene ruke odmah skinuti prstenje, narukvice i sat, prije nego koža natekne. Ako se zbog otekline prsten više ne može skinuti, treba ga prerezati. Opekline se pokrivaju gazom i zavojem vrlo labavo, bez zatezanja. Ako je opečena velika površina ruke ili noge, imobilizirajte ozlijeđeni ud. Ako je prijevoz do bolnice dugotrajan, dajte ozljeđeniku da pije tekućinu (alkohol je zabranjen). NE stavljajte na opekline nikakve masti, ulje niti prašak. NE bušite mjehure na opeklinama.

Hipotermija – pothlađivanje Pothlađenost je stanje snižene opće tjelesne temperature. Nastaje kada organizam gubi više topline nego što je može proizvesti. Stanje alkoholiziranosti, iscrpljenosti i niska temperatura okoline pospješuju nastanak pothlađivanja. U početku osoba ima osjećaj hladnoće i drhti (ovaj stadij može i izostati). Kasnije osjećaj hladnoće prestaje, javljaju se umor, tromost i velika želja za snom. Sve tjelesne i psihičke funkcije se usporavaju. Ponekad se javljaju priviđenja. S daljnjim snižavanjem tjelesne temperature osoba gubi svijest. Disanje i rad srca se jako usporavaju. Ako se ne pruži pomoć, smrt nastupa zbog prestanka disanja i srčanog rada.

Trovanje hranom Ako je osoba pri svijesti, pokušajte izazvati povraćanje podraživanjem ždrijela prstom. Naizmjeničnim pijenjem tople vode i povraćanjem može se isprati želudac. NE smije se izazivati povraćanje kod osobe koja nije pri punoj svijesti ili koja se opire. NE smije se izazivati povraćanje pri otrovanju kiselinama, lužinama, benzinom, petrolejem, otapalima za boje i sredstvima koja stvaraju pjenu.

Trovanje alkoholom Simptomi su dehidracija, mučnina, bolovi u želucu, glavobolja, preosjetljivost na svjetlost i zvukove, proljev, lupanje srca pri najmanjim naporima, oslabljene motoričke sposobnosti, koncentracija i pamćenje. Prva pomoć: Otvorite dišne putove, provjerite diše li osoba i,ako diše,postavite je u bočni položaj. Ako ne diše, provjerite usnu šupljinu, očistite je iako osoba i dalje ne diše, započnite oživljavanje Iz usta uklonite vidljiv strani sadržaj Kad ste osobu postavili u bočni položaj, pozovite medicinsku pomoć, a do dolaska povremeno provjeravajte diše li Pokrijte je toplim prekrivačem da bi spriječili pothlađivanje Ako je osoba pri svijesti, odvedite ju u toplu i prozračnu sobu, ne dopustite joj daljnje kretanje, pomozite joj ako povraća Ako zaspe, mora biti u bočnom položaju.

Korištenje droga i alkohola na brodu Zabranjeno Osoba u kojoj koncentracija alkohola u krvi prijeđe 0.5 promila nalazi se pod djelovanjem alkohola. Kod koncentracije iznad 5 promila dolazi do alkoholne kome i smrti zbog akutnog trovanja alkoholom.

Morska bolest Obično sve započinje pojavom bezvoljnosti i nezainteresiranosti za okolinu, zijevanjem, gubitkom apetita i koncentracije. Ovakvo stanje može trajati satima ili prestati ali i dalje se razvijati u pravu kliničku sliku morske bolesti. Polagano se javlja nelagoda u želucu a počinju vam smetati i mirisi koje prije niste primjećivali, sluh postaje osjetljiv a u glavi se javlja pritisak ili vrtoglavica. Oboljeli se znoji, može podrigivati i “guta zrak”. Zatim se javlja mučnina u želucu, pojačano lučenje sline a koža poblijedi i orosi se hladnim znojem. Nakon toga javlja se povraćanje koje ne izaziva olakšanje. Samo povraćanje traje različito a može doći i do dehidracije i potpune iscrpljenosti. U nekim slučajevima stanje se može toliko pogoršati da bolesnicima popusti i kontrola nad stolicom i mokrenjem. Od čovjeka koji je obolio od težeg oblika morske bolesti ne očekujte pomoć ili racionalno ponašanje, oni se toliko loše osjećaju da izjavljuju kako žele umrijeti i potpuno su nezainteresirani za eventualno kritično stanje u kojem se brod nalazi.

Sunčanica - prva pomoć Sunčanica nastaje izlaganjem glave, a posebno potiljka, visokoj temperaturi odnosno utjecaju sunčeve topline. Koristeći krv kao rashladnu tekućinu, tijelo prvenstveno štiti najvažnije organe - kao što je mozak. Osobu za koju sumnjate da pati od sunčanice odmah smjestite u hlad, u polu ležeći položaj i raskomotite joj odjeću. U slučaju nesvjestice osobu polegnite na bok. Unesrećenog treba rashladiti laganim polijevanjem vodom (ne naglim pljuskanjem iz kante), te stavljanjem hladnih obloga ili vrećice s ledom na potiljak i glavu. Tjelesnu temperaturu treba stalno kontrolirati, s hlađenjem se može prestati tek kada se tjelesna temperatura vrati u normalu, odn. padne ispod 38 °C.

UDOVOLJAVANJE HITNIM POSTUPCIMA Preživljavanje na moru 1. 2. 3. 4.

Ostati suh ili čim prije izvaditi tijelo iz vode Imati sredstvo za dojavu svoje pozicije Voda Hrana

Uvježbavanje – svrha SKRAČIVANJE VREMENA REAKCIJE

Potreba sprječavanja panike Da bi se ostvarila učinkovitost i postigla radna efektivnost.

Pomoć kod utopljenika Za utapljanje prva pomoć obuhvaća primjenu ovih postupaka: 1. pri spašavanju u vodi, ako utopljenik ne diše, obuhvatiti ga oko grudi i primijeniti umjetno disanje usta na nos; 2. skidanje odjeće utopljenika; 3. primjena umjetnog disanja, a u slučaju prestanka rada srca i vanjska masaža srca; 4. ako je utopljenik progutao veću količinu vode ona se može izbaciti prebacivanjem unesrećenog preko koljena ili pritiskom ruku na trbuh utopljenika koji se postavi u bočni položaj. Ne smije se gubiti dragocjeno vrijeme

DOPRINOS UČINKOVITIM KOMUNIKACIJAMA NA BRODU Temelji sporazumijevanja na brodu Pod semantičkim preprekama podrazumijevamo prepreke proistekle iz nerazumijevanja jezika. Pogotovo na brodu sa višenacionalnom posadom. Tom problemu se probalo doskočiti na način da je službeni jezik na brodu engleski. Ipak, iz iskustva pomoraca sam naučila da je ovdje ono što zovemo "ljudski faktor" najbitniji. Koliko smo fleksibilni, tolerantni i sposobni prilagodbi, tu se i ova prepreka brže ukloni, ili umanji, u komunikacijskom smislu, bez obzira na različitost jezika. Pod jezične zapreke bi spadale zapreke zbog još slabe organizacije posla, loših komunikacijskih putova i tome slično.

Privatnost na brodu 1. informacije - samo svrsishodna informacija će biti pohranjena u periodični pregled da bi se otklonila informacija starijeg datuma (registrirati promjenu) 2. pristup - posada mora imati pristup svojim osobnim zapisima 3. povjerenje - nijedna osobna informacija ne smije se otkriti trećoj stranci bez prethodnog dopuštenja namještenika 4. sigurnost - sve osobne informacije moraju biti sigurne od nezakonitih ulazaka 5. nadzor - sustav nadzora (audio ili vizualni) se treba obavljati bez znanja posade

Najčešće pravo privatnosti biva narušeno u području privatnog života u vidu nezakonitog otkrivanja informacija, najčešće kod osobnih podataka koje je jedna organizacija prikupila o namješteniku; povjerljivost usluga medicinskih ili trajnih zapisa; istrage o osoblju radi procjene liječenja od npr. alkohola ili droge; pretraga kabine zbog krijumčarenja itd.

Osobna odgovornost Postoje točno određena ograničenja i "KODEKS PRAKSE" u svezi s ponašanjem i vođenjem radnih operacija, s kojim se svaki pomorac mora upoznati. Posada mora točno znati što se očekuje od njih i koje će biti kazne za ne pridržavanje pravila na dužnosti, kao i odgovornosti. Zaposlenički odnosi su dvosmjerni i očituju se u tome da: 1. organizacija ima odgovornost prema posadi

2. i posada ima odgovornost prema organizaciji Kako bi odnos između zaposlenika i posade bio korektan, na dobrobit obje strane, bitno je da svaka strana prepozna osobne odgovornosti i zadaće i napravi napor da ih poštuje.

Međuljudski odnosi na brodu Da bi međuljudski odnosi na brodu funkcionirali skladno, posao funkcionirao kvalitetno, a rizik od nezgoda na radu se smanjio na minimum, između ostalog, je bitno izbjegavati konflikt između poslodavca i namještenika. S jedne strane imamo poslodavca kojem je bit poslovanja, pa tako i brodskog, ostvarivanje profita. S druge strane je posada sa svojim potrebama i ograničenjima koji proizlaze kako iz radnog faktora i, kako mi kažemo, ljudskog faktora. Da bi se na neki način ova dva zahtjeva uskladila, pribjegava se ugovoru koji je jasno i određeno dokumentiran i odnosi se na društvenu i radnu okolinu. Naravno, treba poštovati pravilo 0% diskriminacije na bilo kojoj osnovi.

Disciplina radna na brodu Disciplina na brodu je jedan od bitnih faktora u brodskom poslovanju, a proizilazi iz specifičnosti brodskog upravljanja i života na brodu općenito. Razlikujemo dvije vrste discipline: 1. PREVENTIVNA DISCIPLINA koja podržava namještenika da ostane u okviru dogovorenih pravila i tako izbjegne prekršaje. 2. KOREKTIVNA DISCIPLINA slijedi nakon prekršaja i trebala bi prevenirati svaki sljedeći prekršaj.