, i TAGOVI KOJI SE UVEK MORAJU POSTAVITI. se postavlja na pocetku i na kraju svakog HTML dokumenta, na kraju ide uv ek / pre pisanja slova se uvek postavlja posle i u njemu se postavljaju delovi koji nisu direktno vidljivi na sajtu. METATAGOVI, linkovi ka CSS i ostalim fajlovima Isto ide na kraju sa . se postavlja posle i u njemu se nalazi sve ono sto je vidljivo na sajtu. I ne sme se ponavljati vise puta u toku pisanja koda. Dakle ide tekstovi i ostalo sto ide i na kraju kad se to zavrsi ide posle toga ide tag i to je kraj dokumenta PRIMER KODA
My first HTML page Hello!
I am HTML document.
Prilikom pisanja texta koristimo
naslov
za postavljanje naslova teksta a
text
. Ukoliko imamo vise naslova u istom tekstu tj podnaslova onda koristimo za prvi naslov
za drugi
itd naslovi treceg cetvrtog nivoa itd. Svaki kod mora poceti i mora se zavrsiti ne smemo pocinjati npr sa naslov i onda preci na kucanje teksta vec moramo zatvoriti sa
. Jedan tag moze obuhvatiti neogranicen broj drugih tagova ali se svi oni moraju z avrsiti u okviru taga u kojem su pravljeni. Primer:
Matija je <strong>čičino dete
dakle strong je poceo i zavrsi o u u okviru pocetnog taga
Postoje i samozatvarajuci tagovi koje nije potebno zatvoriti kada se otvore. jed an od tih tagova je
za prelom reda u paragrafu on se moze koristiti kao
ili nije bitno koji god da se unese pravilno je napisano dok ako unesemo
tekst je nepravilno napisano. DOCTYPE je deklaracija dokumenta i definise koji tip HTML smo koristili i kontro lise gramatiku HTML-a tj ako smo postavili deklaraciju sto znaci da koristimo HTML 5 ne mozemo koristiti pravila iz drugih HTML tipa 3 4 ili strict itd. Mozemo proveriti validnost dokumenta na validator.w3.o rg Ukoliko koristimo neki napredniji text editor ne moramo pamtiti koji doctype sta vljamo vec samo u editoru odaberemo kojim cemo HTML pisati i sam ce postaviti od govarajuci DOCTYPE DOCTYPE UVEK IDE ISPRED !!!!!!!!
Bitna stavka prilikom pisanja je podesiti encoding na UTF8 ovim cemo omoguciti d a koristimo i nasa slova ćčšđž itd i nasu ćirilicu. zbog toga u
delu postavljamo <meta charset="utf-8"> Atributi- sadrze dodatne informacije i nalaze se na pocetnim tagovima elemenata. Sastoje se iz dva dela IME i VREDNOST atributa. Pisu se na pocetnom tagu i to odvojeni razmakom od oznake tipa taga. Ime se pise malim slovima,pa ide znak jednakosti =, a zatim vrednost atributa pod znacima navoda. RAZMACI SU ZABRANJENI UNUTAR KONST RUKCIJE ATRIBUTA!!!! PRIMER:
Matija je čičino dete
class je ime a "xyz" je vrednost atributa. Za italic se koristi <em> za bold <strong>. Za karaktere iznad ili ispod tj tipovi za formule kada hocemo da stavimo 2 na kv adrat koristimo <sup> a za formulu za npr hemiju CO2 pa to 2 da ide dole koristi se <sub> Za horizontalnu liniju u tekstu onu koja ce sluziti da "podeli" text koristimo < hr> Specijalni znaci pocinju oznakom & a zavrsavaju se sa ;. Primeri: -(blanko tj non breaking space) < - < > - > & - & © - © » - » Postoji vise listi: Ordered ili ti uredjene liste se odredjuju najcesce nekim tipom rednih elemenata kao sto su brojevi, rimskim brojevi, slovima alfabeta itd Ove liste se oznacavaju sa
i to je pocetni tj krajni tag a zatim unuta r njega nove
od kojih je svaki nova stavka liste. - zika
- petar
Ovim dobijamo 1. zika 2.petar postavljeno jedno ispod drugog kao lista. Unordered ili ti neuredjene liste su one cije se stavke odredjuju najcesce nekim random simbolima tipa kvadrat, krug, trougao itd. za razliku od uredjenih lista ne potencira se znacaj redosleda. Ove liste se oznacavaju sa i razlikuju se od odredjenih listi samo zbo g ovog pocetnog tj krajnjeg taga inace tag koji ide unutar ovog je i dalje . Definition ili ti definisane su liste cije se stavke sastoje iz dva dela definic ije i teksta. Koristne su kod pitanja i odgovora jer se uvek sastoje iz parova mada se ovaj ti p lista retko koristi danas. Pocetni krajnji kod je
a dok se stavke sastoje iz dva dela
i
i to
je pitanje a u se daju ponudjeni odgovori.
HTML 4-Atributi za neuredjene liste mogu biti circle(krug), disc(pun krug) i squ are(kvadrat) to znaci da ce elementi liste biti uokvireni odredjenim tipom. Kucanje ide ovako