Milos Vulic-racunari I Programiranje (1).docx

  • Uploaded by: milos vulic
  • 0
  • 0
  • February 2021
  • PDF

This document was uploaded by user and they confirmed that they have the permission to share it. If you are author or own the copyright of this book, please report to us by using this DMCA report form. Report DMCA


Overview

Download & View Milos Vulic-racunari I Programiranje (1).docx as PDF for free.

More details

  • Words: 3,738
  • Pages: 15
Loading documents preview...
Visoka tehnička škola stuktovnih studija iz Uroševca

SEMINARSKI RAD Predmet: Računari i programiranje

Profesor :

Student:

dr: Nenad Marković

Miloš Vulić PB – 1/19

Leposavić, 2020

Računari i programiranje Sadržaj 1.

Uvod....................................................................................................................................1

2.

Windows operativni sistem.................................................................................................3

3.

4.

2.1.

Najbitnije komande Windows operativnog sistema....................................................3

2.2.

Kartica settings Windows............................................................................................6

Microsoft Word...................................................................................................................8 3.1.

Insert kartica Word......................................................................................................8

3.2.

Hyphenation kartica u Word-u....................................................................................9

Excel.................................................................................................................................11 4.1.

Hlookup funkcija.......................................................................................................11

4.3. Vlookup funci ……………………………………………..………………………12 5. Literatura………………………….……………………………………………………..13

Računari i programiranje

1. Uvod Operativni sistem je sistemski softver koji upravlja aktivnostima računara, kontroliše hardver računara i izvršavanje korisničkih programa, što ukazuje na to da operativni sistem predstavlja osnovni softverski paket koji omogućava korišćenje računara. Nastao je zbog potrebe da se dnevni poslovi obrade podataka obavljaju što lakše, što brže i što jednostavnije. Najznačajniji momenat u njihovom razvoju je pojava računara namenjenih kućnim koriskicima. Ciljevi razvoja operativnih sistema su obezbeđivanje:  Udobnog rada korisniku i  Efikasnije korišćenje računarskih resursa. Funkcije operativnog sistema možemo podeliti u četiri kategorije:    

Zauzimanje i dodeljivanje sistemskih resursa, Raspoređivanje poslova koji se izvršavaju, Nadgledanje aktivnosti sistema, Ostavrivanje interfejsa između korisnika i računara.

Operativni sistem sastoji se iz:  Kernela – najbitnije komponente,  Zbirke drajvera koje omogućavaju korišćenje raznih uređaja i računskih komponenti,  Kompleta programa koji omogućavaju konzumiranje funkcija tih uređaja,  Korisničkog interfejsa. Kernel (jezgro) je osnova operativnog sistema. Najprostije rečeno, uloga kernela je upravljanje radom svih resursa koji postoje u sistemu tj. da obavlja režijske poslove rada operativnog sistema u koje spadaju pre svega upravljanje procesima, memorijom, uređajima, kao i fajlovima i ono što je najvažnija uloga kernela jeste obezbeđivanje sistema bezbednosti tj. određeni stepen otpornosti na greške koje se dešavaju tokom izvršavanja procesa. Drajveri za manje komplikovane i visoko standardizovane uređaje isporučuju se uz sam operativni sistem, dok se za ostale uređaje drajveri isporučuju odvojeno. Programski alati imaju pre svega ulogu da korisnicima obezbede pristup funkcijama operativnog sistema. Skup alata koji se isporučuju uz operativni sistem takođe oslikava i filozofiju dizajna samog operativnog sistema. Korisnički interfejs je komponenta od koje zavisi udobnost rada u operativnom sistemu. Najosnovnija podela korisničkih okruženja (interfejsa) jeste na tekstualne i na grafičke. Tema ovog seminarskog rada nije generalno o operativnim sistemima koji se uglavnom koriste nego o Windows operativnim sistemima tako da će u nastavku ovog seminarstog rada biti priče o Windows operativnom sistemu, njihovom značaju, kao i o nekim najbitnijim komandama ovog operativnog sistema, kao i o kartici Setting i njenim bitnim karakteristikama. Druga tema kojom ćemo se u ovom radu baviti vezana je za Microsoft Word. Rećićemo po koju reč o Wordu pre svega o velikim promenama koje je Microsoft uveo u Word. Te ogromne promene imale su samo jedan cilj, a to je da učine Word mnogo intuitivnijim i 3

Računari i programiranje moćnijim, a učinili su ga. Microsoft je organizovao nove i stare alate Worda mnogo logičnije tako da je komande mnogo lakše pronaći i mnogo im je lakše pristupiti. Naime ranije verzije ovog programa bile su oblikovane sa ciljem da budu funkcionalne i korisne, dok su glavne ideje u novim verzijama Word-a lakoća otkrivanja i rezultati. Za naš rad naročito je značajan pojam koji Microsoft prevodi na svom sajtu Traka. Traka predstavlja skup menija sa alatima na vrhu prozora Worda koja značajno olakšava način na koji pronalazimo komande. Mi nećemo detaljno opisivati sve delove Trake, već ćemo se u trećem poglavlju fokusirati na meni Insert i objasnićemo nekoliko važnih komandi koje se u ovom meniju mogu naći. I konačno, poslednja tema našeg rada biće veazna za još jedan Mifrosoftov proizvod koji po značaju stoji rame uz rame sa Wordom, a to je Microsoft Excel. Cilj zadatka je da opišemo nešto u vezi Excel-a, a ne da nešto objašnjavamo. Konkretno što se zadatka o Excel-u tice objasnićemo funkcije Hlookup i Vlookup i prikazati primer primene ovih funkcija.

4

Računari i programiranje

2. Windows operativni sistem Microsoft Windows je operativni sistem stvoren od strane kompanije Microsoft. Trenutno je najpopularniji desktop operativni sistem u upotrebi. Instaliran je na najvećem broju novih računara. Microsoft je početkom devedesetih godina 20. vijeka uveo operativni sistem sa grafičkim okruženjem pod nazivom Windows. U početku je novi operativni sistem bio samo nadogradnja, do tada veoma popularnog, DOS-a i nosio oznaku Windows 3x. Samostalni operativni sistem pojavio se 1995. godine i dobio je naziv Windows 95. Od samog početka Windows podržava rad sa mišem, ikonama, menijima, mogućnost pokretanja programa u isto vrijeme i jednostavan prelaz sa jedne aplikacije na drugu. Windows predstavlja samostalni operativni sistem. Naime Windows sve do verzije 95 nije bio operativni sistem, jer nije mogao samostalno da se izvršava. On je do tada bio samo novo okruženje koje je predstavljalo nadogradnju već zastarelog DOS-a. To je podrazumevalo uslov instalacije DOS-a da bi funkcionisao Windows. Takođe je podržan rad sa internetom i jednostavnija mrežna komunikacija. Promenjeno je i grafičko okruženje, pa je umesto orijentacije prema programu uvedena orijentacija prema dokumentu. Dovoljno je dva puta kliknuti mišem na ikonu dokumenta i automatski će biti pokrenut odgovarajući program u kome je dokument kreiran, a učitaće se i sam dokument. Ovakav postupak olakšava rad korisniku jer ne zahteva poznavanje procedure pokretanja programa i procedure učitavanja fajla. Windows je „prvi“ pravi operativni sistem modernog dizajna i izvanrednih performansi. Poseduje tzv. vertikalnu kompatibilnost, što znači da se na njemu mogu izvršavati svi programi pisani za DOS i starije verzije Windows-a. Mogućnosti Windows-a su ogromne, jer njegovi programi prekidaju vezu sa starim pravilima i koriste nove mogućnosti operativnog sistema. Operativni sistem Windows se razvijao kroz generacije koje se još nazivaju verzije, počev od prve šire prihvaćene verzije 3.0, preko verzije 3.11 nakon čega se razvoj deli u dve potpuno odvojene i paralelne linije: Windows 95, Windows 98, Windows ME i Windows NT, Windows 2000,Windows XP, Windows Vista, Windows 7, Windows 8.1 i Windows 10. Operativni sistem Windows karakteriše:  Grafički korisnički interfejs koji omogućava izvršenje odgovarajučih programa pomoću ikona umesto pisanjem komande sa komandne linije,  Višeprogramski režim rada,  Višekorisnički režim rada.

2.1.Najbitnije komande Windows operativnog sistema Alternativni način na koji možemo da izvršavamo mnoge uobičajene komande u Windows-u je preko komandne linije. Razjasnimo na samom početku nekoliko jezičkih nedoumica. Pre svega konandna linija nam dozvoljava da direktno komuniciramo sa računarom tako što u njoj preko tastature unosimo razne komande, na koje ćemo se vrlo brzo vratiti. Ali kako da dođemo do komandne linije? Postoji nekoliko načina i svi oni podrazumevaju da komandna linija bude otvorena u posebnom prozoru jer svaki program u Windowsu mora da bude otvoren u nekom prozoru. Dakle komandna linija je program koji se kao i svaki drugi program otvara u posebnom prozoru. Ali kako se zove taj program: Postoje dva sinonimna naziva cmd i Command Prompt. I evo razjašnjenja jezičke nedoumice: do 5

Računari i programiranje komandne linije dolazimo preko Command Prompta, a cmd.exe je program koji upravlja Command Promptom. Pre nego što objasnimo kako otvaramo Command Prompt, moramo da se osvrnemo na motivaciju da u operativnom sistemu u kome glavnu odliku čine veoma moćan grafički korisnički interfejs, kakav je Windows i dalje bude podržan staromodan način zadavanja komandi preko tastature, koji veoma podseća na DOS-ov program koji se zvao Command.com. Iako izgleda kao Command.com ispod površine Command Prompt je potpuno različit program koji ima nove komande i pristup do nekih od najmoćnijih alata za održavanje i konfigurisanje u Windows-u, a što upravo i čini Command Prompt okuženje vrlo efikasnim mestom za rad sa programima i fajlovima. Takodje, mnoge opcije se često izvršavaju mnogo brže u odnosu na grafičko okruženje u kome često moramo da otvorimo po nekoliko prozora da bismo izvršili istu operaciju. Kako otvaramo Command Prompt? Kao što je slučaj često u Windows-u postoji i više načina. Uobičajeni naačin je da kliknemo na Start, pa na All Programs, pa na Accessories i konačno na Command Prompt. Drugi način je da kliknemo na Start i da u odeljku za pretragu (Search) ukucamo cmd + ENTER. Medjutim pre nego što predjemo na komande pomenimo još jedan vrlo efikasan način da otvorimo prozor Command Promta. Naime Command Prompt možemo da otvorimo iz bilo kog Windows Explorer pregleda sa bilo kojim folderom koji želimo da bude unapred selektovan kao tekući direktorijum Command Prompt-a. Ovo je veoma zgodan trik koji bi trebalo da upamtimo. I jednostan je: držimo dugme SHIFT, a onda desnim klikom miša kliknemo na bilo koji fajl ili folder koji želimo da bude koreni direktorijum Command Prompt i onda izaberemo opciju “Open Command Window Here”. Koji god način da odaberemo za otvaranje Command Prompt-a pojaviće se isti prozor komandne linije koji izgleda na sledeći način:

Slika 1. Izgled Command Prompt prozora Pre svega forma u kojoj se unose komande je standardizovana to je uvek: ime komande + ENTER. Ako se pitamo koje su nam opcije na raspolaganju prirodno polazište je komanda 6

Računari i programiranje Help. Kako je unesemo izaćiće nam poduža lista svih dostupnih komandi. Predpostavimo sada da ne znamo šta neka komanda znači to u Command Prompt-u nije nikakav problem. Možemo dobiti pomoć u vezi bilo koje komande, ako unesemo ime te komande praćeno sa kosom crtom udesno i znakom pitanja. Na primer ako ne znamo šta znači komanda “dir”, saznaćemo ako unesemo: “dir /? ” . Kretanje kroz folder preko Command Prompt-a je lako i veoma brzo. Da promenimo hard disk potrebno je samo da unesemo veliko slovo koje označava disk, praćeno sa dvotačkom. Recimo komanda D: će nas odmah odvesti do diska D, a na ekranu će se pojaviti kursor D: \> . Ako sada želimo da se krećemo kroz disk D koristićemo komadu cd (change directory) praćenu putanjom do željenog foldera. Komanda cd ima dva korisna ovlika:  cd\ - odvodi nas do korenog foldera datog diska  cd.. –odvodi nas do foldera unutar koga je tekući folder. Veoma značajna mogućnost je korišćenje džokera, pogotovo kada radimo sa imenima fajloca u Command Promptu. Džoker je znak koji menja jedan znak ili grupu znakova. Postoje dve vrste džokera : znak pitanja ? i znak za množenje *. Ove opcije su jako korisne kada tražimo sve fajlove odredjenog tipa unutar foldera. Standardna komanda za pretraživanje foldera je dir, predpostavimo sada da želimo da izlistamo sve slike koje se nalaze unutar datog foldera, tačnije fajlove koji imaju ekstenziju .jpg. Komanda koju ćemo koristiti koristiće džokere: dir *.jpg. Ova komanda u prevodu znači: pretraži sve fajlove u tekućem folderu koji su neodredjenog imena i završavaju se sa .jpg. Komandu dir koristimo kao što smo već rekli da izlistamo sve fajlove koji pripadaju nekom folderu. Medjutim komanda dir ima opcije koje nam omogućavaju da kontrolišemo na koji način će fajlovi da budu izlistani:     

dir /s - uključuje i imena fajlova iz potfoldera, dir /b - prikazuje imena fajlova u ogoljenom formatu, dir /w - prikazuje imena fajlova u širokom formatu, dir /s - isto kao prethodno, ali sortirano po kolonama, dir /o – sortira listanje po kolonama.

Pogledajmo sada malo naprednije komande. Komanda tasklist prikazuje listu svih programa i servisa koji su trenutno aktivni na našem računaru u Windows-u za ovo najčešće koristimo Task Manager. Command Prompt nam omogućava da sortiramo podatke koje unesemo sa tastature i za tu svrhu rezervisana je komanda sort. Unećemo ovu komandu, zatim reči koje želimo da budu sortirane i kao indicator kraja unosa unećemo Ctrl+z i reči koje smo uneli biće sortirane u rastućem poretku. U Command Prompt možemo da kreiramo foldere i da brišemo fajlove. Foldere kreiramo pomoću komande mkdir ime_foldera. a fajlove brišemo pomoću komande del ime_fajla. Komanda del nije bezazlena i potreban je naročit oprez jer ona ove fajlove briše odmah i trajno i ne smešta u Recycle Bin. Takođe postoje neke komande koje nam pružaju informacije o računaru na kome radimo. Komanda systeminfo nam pruža puno informacija o sistemu na kome radimo, uključujući serijski broj Windows-a, model kompjutera i količinu dostupne RAM memorije. Drajveri predstavljaju verovatno najvažniji softver instaliran na našem računaru. Drajveri koji nisu ispravno konfigurisani ili nedostaju često prouzrokuju ozbiljne probleme tako da bi bilo veoma korisno da imamo listu svih drajvera koji su instalirani na našem računaru. Da bismo prikazali tu listu treba samo da ukucamo komandu driverquery. 7

Računari i programiranje Komanda netstat će nam prikazati listu trenutno otvorenih portova i povezanih IP adresa, a takodje će nam pružiti informacije o stanju u kome se svaki port nalazi, tj da li je u stanju slušanja, da li je uspostavljen ili zatvoren. Ovo je veoma korisna komanda kada pokušamo da otklonimo greške na uredjajuma koji su povezani na naš računar ili kada strahujemo da je virus instaliran na naš računar, pa pokušavamo da otkrijemo da li je napravio neku zlonamernu konekciju. Ovo je samo još jedan primer koliko je Command Prompt zapravo moćan alat. A mi smo u ovom odeljku pokušali da predstavimo njegove osnovne komande i neke naprednije komande.

2.2.Kartica settings Windows Windows nastavlja da koristi iste aplikacije za konfiguraciju uređaja, kao što je Control Panel. Međutim, u najnovijoj verziji Windowsa mnoge od funkcija koje nam nudi Control Panel, dostupne su i u Setting appu. Setting app sadrži nekoliko postavki pomoću kojih možete konfigurisati vaš uređaj, te se sve te postavke pojavljuju u nekoliko različitih kategorija, kao što su:         

System, Devices, Phone, Network & Internet, Personalization, Apps, Acounts, Time & Language, Gaming Ease of Acces, Cortana, Privacy i Update & Security.

Slika 2. Izgled Windows Settings kartice Setting app možemo pokrenuti na par različitih načina: 8

Računari i programiranje  Otvaranjem Action Center-a, te pokretanjem opcije All Settings, koja se nalazi u donjem dijelu Action Center-a,  Pokretanjem opcije Settings preko Start menija i  Kucanjem reči „Settings“ u polju za pretragu, koje se nalazi na osnovnoj liniji. Kao što je ranije napisano Setting app se sastoji od trinaest odvojenih ikonica koje predstavljaju glavne kategorije koje možemo podešavati. Kada kliknete na bilo koju od tih ikonica, otvorićete stranu sa potkategorijama koje se nalaze na levoj strani prozora. Zavisno od potkategorije koju odaberemo pojavljuju se opcije koje su nam dostupne za podešavanja. Od prvog izdanja Windows-a 10, broj postavki koje možemo podešavati direktno u Setting app-u porastao je značajno. Control Panel vam omogućava da podesite postavke svog računara. Većina opcija koje se nalaze u Setting app-u, takođe je dostupna i u Control Panel-u. Setting app zamenjuje podešavanje mnogih postavki koje su ranije bile dostupne u Control Panel-u. Međutim, Control Panel vam omogućava da napravite naprednije izmene koje možda nisu dostupne u Setting app-u. Kategorije koje odaberemo, pojavljuju se opcije koje su nam dostupne za podešavanje.

9

Računari i programiranje 3.

Microsoft Word

Microsoft Word je Microsoftov dobro poznati softver za procesovanje reči namenjen Windows-u. Ovo je daleko najrasprostranjeniji procesor reči u svetu, i može se svuda naći, što fajlovske formate Microsoft Worda .doc and .docx praktično čini nezaobilaznim. Microsoft Word ima puno opcija koje u mnogome olakšavaju procesovanje reči. Dizajn je jednostavan i pregledan i postavlja dokument u središte pažnje. Ovaj program je veoma funkcionalan i lak za korišćenje. Brojne opcije i funkcionalnosti Microsoft Word-a su lako dostupne putem nekoliko menija i traka. Na primer, neverovatno je lako da se formatira tekst, izmeni font, veličina slova i da se dodaju posebne opcije tekstu. Takođe, veoma je lako da se organizuju veliki i složeni dokumenti, podese različite sekcije i uključe tabele, grafici, slike, itd. Korisnici još mogu da koriste sopstvene templejtove za dizajn, da koriste "macro" zaštitu za lozinku i da štampaju svoje dokumente. Microsoft Word se redovno ažurira i dobio je puno verzija tokom godina, još od svog nastanka 1983. godine. Logično je reći da je kompatibilan sa više verzija Microsoft Windows-a, ali postoje i verzije za Macintos. S obzirom da ga koriste svi, Microsoft Word je taj koji definiše celokupan aspekt procesovanja reči i predstavlja osnovnu alatku za kreiranje, izmenu i čitanje tekstualnih dokumenata.

3.1.Insert kartica Word Insert kartica se koristi za umetanje različitih elemenata koji se koriste pri uređenju teksta. Insert kartica sadži sledece grupe:       

Pages, Tables, Illustration, Links, Header & Foother, Text i Symbols

Slika 3. Izgled Insert kartice Grupa naredbi Pages se sastoji od tri dugmeta:  Cover Page: Služi za umetanje naslovne strane (Word ima unapred uradjene različite naslovne strane).  Blank Page: Služi za umetanje prazne stranice,  Break: Pomoću ove naredbe kursor prelazi na slijedeću stranicu Tabela se sastoji od redova i kolona. Presek reda i kolone predstavlja ćeliju. Tabelu u Wordu možete napraviti na više načina. Iz menija Insert biramo opciju Table: Kad kliknemo na malu strelicu ispod teksta Table otvara se padajući meni: Možemo mišem preći preko kvadratića i tako odrediti broj kolona i redova koji želimo. Unošenjem svih potrebnih 10

Računari i programiranje parametara tabele u podmeniju Insert Table. Tabelu možemo nacrtati i pomoću opcije Draw Table. Koristeći se gotovim tabelama iz baze MS Office-a pomoću opcije Quick Tables takodje možemo nacrtati i umetnuti tabelu u Word dokument. Illustration – u ovoj grupi se nalaze komande za dodavanje slika, oblika ili grafikona. Pritiskom na dugme picture otvara nam se prozor pomoću kojeg dodajemo sliku koristeći se Windows Explorer “stablom”. Dugme Clip Art otvara bazu sličica koje su deo instalacionog paketa MS Office. Sve sličice su razvrstane po kategorijama, tako da je pretraga baze veoma jednostavna. Pomoću Smart Art opcije možemo lako i efektivno prikažemo šematski prikaz nekih podataka. Pored velikog broja oblika, možemo podešavati boje, veličinu, senke, 3D prikaz, itd. Opcija Chart ima veliku bazu dizajna grafikona, sa mogućnošću izmene skoro svih elemenata grafikona: od oblika, boja, pa sve do gustoće skale, podešavanja x i y ose grafikona, pozadine grafikona itd. Ova opcija je vezana za neku tabelu, čije podatke prikazujemo na grafikonu. U Links se nalaze seledeće opcije:  Hyperlink- Služi za postavljanje linka koji otvara drugo mesto u dokumentu, novi dokument ili web stranicu.  Bookmark- Služi za postavljanje “markera” u dokumentu (memorišemo mesto u dokumentu radi lakšeg ponovnog pronalaska tog mesta).  Cross-reference- Predstavlja unakrsno povezvanje ili upućivanje na neki deo teksta. U zonu izmedju teksta i gornje odnosno donje ivice papira možete postaviti tekst, sliku ili neki drugi sadržaj, koji želite da vam se pojavi na svakoj stranici vašeg dokumenta. Prostor na vrhu stranice je Header – Zaglavlje, a na dnu strane je Footer – Podnožje. Zaglavlje ili podnožje podešavate tako što otvorite karticu Insert i odaberemo jedno od zaglavlja Header ili Footer. Opcijom u Page Number meniju možemo podesiti položaj brojeva, font, broj početne stranice, itd. Da bi tekst mogli slobodno da postavimo gde želimo na strani potrebno je otvoriti polje za tekst i onda u njega smestiti tekst: Kartica Insert/Text Box/Draw Text – služi da se umetne tekst u Wordu. Kad odaberemo neku od opcija (Text Box, Draw Text) najpre se pojavi okvir za crtanje, a kursor je u obliku krstića. Na željenom mestu držeći pritisnut levi taster formiramo okvir željene veličine. Kad pustimo taster pojavi se kursor za pisanje teksta. U okviru možemo pisati tekst i horizontalno i vertikalno i to prema gore i prema dole. Ova grupa naredbi se sastoji iz dvije opcije: Symbol i Equation. Symbol se koristi za unos simbola koji nam nisu dostupni sa tastature. Equation se koristi za unos formula i jednačina, radi što preglednijeg prikaza složenih izraza.

3.2.Hyphenation kartica u Word-u

Slika 4. Hyphenation u Word 11

Računari i programiranje

Hyphenation je proces dodavanja crtica rečima na kraju reda, tako da će im se crtica nalaziti na kraju prethodnog reda. Crtice se rečima ubacuju između slogova. Word nudi dve vrste crtica:  Automatic (automatsku) i  Manual (ručnu). Ako odaberemo prvu mogućnost, crtice će se ucrtavati same u našem celom dokumentu. Ako odaberete drugu mogućnost, možemo ucrtavati crtice u celokupnom dokumentu ili bilo kojem delu dokumenta.

Slika 5. Izgled kartice Hyphenation

12

Računari i programiranje

4. Excel Excel je jedan od najefikasnijih programa za grafo-analitičku i tabelarnu obradu podataka. Deo je programskog paketa Microsoft Office. On poseduje alate koje ubrzavaju i olakšavaju rad u radnim tabelama, jednostavan je za učenje, korišćenje i pokazuje brzo rezultate rada. Nastao u kompaniji Microsoft 1987. godine i od tada do danas je pretrpeo mnoge izmene. Treba istaći da primena Excela ne zahteva programerska znanja i veštine od korisnika. Excel se može pokrenuti na više načina. Jedan od načina je pokretanje iz menija Start (Start--> Programs --> Microsoft Excel) ili dvostrukim klikom na ikonu programa ako se on nalazi na radnoj površini (Desktop). Microsoft eksel je program za tabelarne kalkulacije softverske kuće Mickrosoft. Jedan je od najzastupljenijih programa te vrste, kako u privatnom tako i u poslovnom segmentu.

4.1.Hlookup funkcija Hlookup funkcija traži vrednost u gornjem redu tabele ili niz vrednosti, a zatim je vraća u istoj koloni, iz reda koji navedete u tabeli ili nizu. Funkciju HLOOKUP koristite kada se vrednosti za poređenje nalaze u redu na vrhu tabele podataka i kada želite da pregledate određeni broj redova. Sintaksa: HLOOKUP(vrednost_za_pronalaženje, [opseg_za_pronalaženje]).

niz_tabele,

indeksni_broj_reda,

Imamo datu sledeću tabelu iz koje želimo da dobijemo traženi podatak:

Osovine

Ležajevi

Zavrtnji

4

4

9

5

7

10

6

8

11

Primer funkcije Hlookup Formula

Opis

Rezultat

HLOOKUP(„osovine“, A1:C4,2,TRUE

Traži „osovine“ u redu1 i daje vrednost iz reda 2 koja je u istoj koloni .

4

HLOKOOP(„ležajevi“, A1,:C4,3,False)

Traži „ležajvi“ u redu 1 i daje vrednost iz rada 3 koja je u istoj koloni.

7

13

Računari i programiranje

HLOOKOP(„B“,A1:C4,3,TRUE )

Traži „B“ u redu 1 i daje vrednost iz reda 3 koja je u istoj koloni. Pošto nije pronađena težina podudarnosti, koristi se najveća vrednost u redu 1 koja je manja od „B“: „Osovine“,u koloni A.

5

HLOOKOP(„Zavrtnji“,A1:C4,4)

Traži „zavrtnji“ u redu 1 i daje vrednost iz reda 4 koja je u istoj koloni (koloni C).

11

HLOOKOP(3, (1,2,3,1,b,c,d,e,f), 2,TRUE)

Traži broj 3 u konstanti niza koja trazi 3 reda i 2 vrednosti iz reda 2 u istoj (u ovom slucaju trecoj) koloni.

C

4.2.Vlookup funcion Koristite VLOOKUP, jednu od funkcija za pretraživanje i reference, kada treba da pronađete nešto u tabeli ili u opsegu koji je filtriran po redu. Na primer, potražite prezime zaposlenog po njenom broju ili pronađite njen broj telefona tako što ćete potražiti njeno prezime (baš kao u imeniku). Tajna funkcije VLOOKUP je da organizujete podatke tako da vrednost koju tražite (prezime zaposlenog) bude sa leve strane povratne vrednosti koju želite da pronađete (broj telefona zaposlenog). Sintaksa: VLOOKUP (lookup_value, table_array, col_index_num, [range_lookup]) Imamo datu sledeću tabelu iz koje želimo da dobijemo traženi podatak:

ID

Prezime

Ime

Pozicija

Datum rođenja

101

Davidović

Sara

Predstavnik prodaje 08.12.1988

102

Fontić

Oliver

Direktor prodaje

103

Lalić

Branko

Predstavnik prodaje 30.09.1988

104

Pantovic

Mihajlo

Menadzer prodaje

19.02.1979

04.05.1991

14

Računari i programiranje

5. Literatura [1] .https://sh.wikipedia.org/wiki/Microsoft_Word [2] .https://www.vbook.pub.com/doc/22141193/Opis-Kartice-Insert-u-MS-Word2007 [3] .https://wordribbon.tips.net/T013009_Hyphenating_a_Selection.html, 2019. [4] .https://raf.edu.rs/citaliste/tutoriali/4125-xa-excel-lookup-vlookuphlookup-xa,2005.

15

Related Documents


More Documents from "milutinbg"