Paganizam U Teoriji I Praksi - Knjiga 3

Iolar PAGANIZAM U TEORIJI I PRAKSI

Knjiga treća

Obredi i simboli

Zagreb, 2014.

Nakladnik Despot Infinitus d.o.o. Zagreb, Nadinska 18a

Za nakladnika Zvonimir Despot

Urednik Danijel Tatić

Naslovnica, prijelom i priprema za tisak Melania Marjanović

Tisak Znanje d.o.o. Mandićeva 2, Zagreb

ISBN 978-953-7892-11-1 (cjelina) ISBN 978-953-7892-14-2 (treća knjiga)

CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 871188

Internetska stranica za kontakte www.despot-infinitus.com

4

OPĆI SADRŽAJ Knjiga 1. DOKTRINA PAGANIZMA 1. Što je paganizam? 2. Duhovnost, vjera ili religija? 3. Vječna "stara vjera" 4. Terminologija 5. Izvori 6. Život, ljubav i radost

7. Red i nered

8. Sveopća načela 9. Bog i Božica

10.Paganski panteon 11. Kozmologija i kozmografija 12. Elementi 13. Besmrtna bića u smrtnom svijetu 14. Koncepti dobra i zla 15. Podrijetlo patnje

16. Život nakon smrti 17. Moralna retribucija

18. Paganska etika 19. Povratak Božice Majke

20. Odnos s božanskim

Knjiga 2. MAGIJA I VJEŠTIČARSTVO 21. Odnos s prirodom 22. Vilinski svijet 23. Magija 24. Divinacija 25. Travarstvo 26. Iscjeljivanje 27. Vještičarstvo

5

Knjiga 3. OBREDI I SIMBOLI Obredi prijelaza 29. Kolo godine . . 30. Sabati . 31. Ezbati ... 32. Paganski simboli . . 28.

...

......

.....

.

6

...

.

13

. . ..............................................................

........................................................................

..

...

. . ..

.........................

.

...

. . ..

....

.

.

.

................ ................................... ..............

.

.........

..................

......

... .

.

.

.........

..

......

.

....

.

....

.

..................

.

.

...... ..............................

.......... ........

. .. .

...

.

....

.. .

97

113

..............................................................................................................................

.

Dodatak

.

................................................

.296 328

. . ......

......................................................................................................................................

361

DETALJNI SADRŽAJ Knjiga 3. 28. OBREDI PRIJELAZA

............................................................................................................

13

Obredi prijelaza u drugim religijama 14 PRVOBLAGOSLOV 15 Kumstvo 16 Shema obreda prvoblagoslova 17 Rođendan . 26 OMLADA 26 Iskušenje . . . . . 28 Shema obreda omlade 29 Muški i ženski prostor . 36 SAMOPOSVEĆENJE 36 Shema obreda samoposveceenja 37 INICIJACIJA 39 Duhovno ili "drugo" rođenje . .40 Prijenos duhovnog znanja . . . .41 Inicijacija kao obraćenje 41 Uvjeti za inicijaciju . .42 Shema obreda inicijacije . . . . .42 VJENČANJE .51 Spolnost i brak .52 Povijesni aspekti vjenčanja i braka .. . 53 Simboli ljubavi na paganskom vjenčanju . . .54 Simboli plodnosti i sreće na paganskom vjenčanju .54 Uvjeti za vjenčanje .55 Shema obreda vjenčanja . .55 Svadba 68 RAZDRUŽENJE 68 Shema obreda razdruženja :...... 69 STARJEŠENJE . 75 Starješinsko znamenje . . 76 Uvjeti za starješenje .....................................................................................................................77 Shema obreda starješenja 77 ISPRAĆAJ . 85 Odlaganje tijela nakon smrti 87 Vremenski okvir ispraćaja 89 Shema obreda ispraćaja . 89 .......................................................................................

....................................................................................................................

.......................................................................................................................................

..................................................................................................

.................................................................................................

...................................

............................................................ .........................................................................

.

.

........... . . . ....

..................

...........................................................................................

................................................................................................................

............................................................................

...................................

..................................................................................................................

...............................................................................................

................................................................................................................................

.........................................................................

........................

.....................................

..........................

......................................

..

..............................................................................................................

................................

....................................................................................

............................

......

....................

...............................

...................

................................................................................................................................

...........................................................................................................................

...................................................

.

......

.............................................

.............................

.....

...........................

..............................................................

.....................................................................................................................

..............................

.............................................................................

...........................................................................................................................................

..........................................................................................................................

.................................................... .............................................

.........................................................................

...................................

.......

....................................................

....................................................................

...........................................................................................................

....................................................................................................

................................

.....................................................................................................

..........................................................................................................

..............................................................................

...............................

29. KOLO GODINE ....................................................................................................................97

Mitološka osnova kola godine ..................................................................................................98 Nastanak suvremenoga kola godine 101 Osnovni aspekti kola godine 103 Neopaganska Nova godina 106 ......................................................................................

...................................................................................................

.....................................................................................................

7

Božica u kolu godine

108

...................................... ..........................................................................

Kršćanska interpretacija kola godine Dnevni ciklus 30. SABATI

....

...

.

..

..............

.

109

........................................................

....... ........................ ...............................................................

.

...

. . ..

.

................

Sabatski aspekti . . .

YULE

.

.......

..

...

. .. .

.

...

........................

.

.............

.

..............

.

.

...............................

........

.

.

..........

.

110

..............................

... ......................

................ ...... ........................

.

.

113

......

....................

113 114

...........................................................................................................................................

Solami aspekt

115

.................................................. ...................... ...................... ........... ...................

Božanski aspekt

............................

Poljoprivredni aspekt Astrološki aspekt

.

.

....... .........................

115

. . . . . . . ....................................................

........................................ .......................................................................

115

115

.......................................................................................................................

Misterijski aspekt ......................................................................................................................116 Povijest Yulea

.

.......................

......

Julski običaji .. . . . . . . .

.

.

..

.

.

.

.

..............

Shema julskog obreda Julska magija

. .. .

... ..

......

.

.

..

.

...

.................... . . .....

...........

.

.. .

.

......

. .. . .

.

....................

............................

.

.

..

.....

....

.

.

............

....

.

. ... .. ..

.

.

..

.

......

.

116

..............

. . . . . 117

................................

.

.

..

..

.

121

........................... ......................................

133

.......... ....................................................................................................................

Kršćanska interpretacija Yulea

................

.

.

......................... ............................... . .

133

....................

IMBOLC

134

.......................................................... ............................................................................

Solami aspekt

...

Božanski aspekt

.

.

...

...

. . .. . .. .

Poljoprivredni aspekt Astrološki aspekt

.

.

.

...

......

.

.

.. .

........

.. .

„ ....

.

....................... .............................

...............

...................................

.

.... ...................

.

... .

.

. . ..

..................

.

................

...........................

.

135

.........

.

...

......

.

.

......

lmbolska magija ..

.

....

135 135

........

135

...................... . . . . . . .

.

.

.............................................................................................

.................

.

....

.

.....................

.................

.

.

.

.

.

...

....

.136 137

..............

139

...........................................................................

.....................

.

.

.

...

...........

.

. . ..

..................

.

....

...................

.

.......................

.......................

Kršćanska interpretacija Imbolca

......

........

.. .

......................

...........

.

.

.. .

....... .

........

.

..................

141

.....................

..

.... „ .......••.•••

....... ......................

154

154 155

.........................................................................................................................

156

............................................................................................................................

Božanski aspekt

Astrološki aspekt .. . . . .

Misterijski aspekt Povijest Ostare

...

.

.

..

..

.

..................

.

....

.

..

..................

.

................

.

156

....... .....................

157

.

........

.

..

................

.

.

..................

...............

.

.

........................

. .. ..

...........

.

.

. . ..

..

.....................

.

...

....

..................

...............

................

.

.. .

. . ..

.............

...........

.

.

..................

..................

.

. ... ..

.. .. . .

..

.

..................................

.................................

Kršćanska interpretacija Ostare .......

.

...............................................................................................................

Shema ostarskog obreda Ostarska magija .

..

.............

................

.....

Ostarski običaji

156

.........................................................................................................................

Poljoprivredni aspekt

..

.. .

.

.

................

..........

.. .. . .

..

................

..

......................

.

..

.... .

.

.

........

.

....

. . . . . .. . . ..

.

.

.

.

..

.

. 158 .

...

.

Božanski aspekt

.

175

.........................................................

.......................................

.

......................................

.....................

Poljoprivredni aspekt Astrološki aspekt

.

.......

.

.

..........

.....

.

........................

.

........................

.. . .

..

........

... .

.

...........

.

............................

.

...................................... .............

.

...

. .. ..

.

......

.. ... .

..

.

.

.

............

...................................

..

.........

.

....................

.

175

..........................

176

...............................................................................

. .. . .

159

160

.............................

.......................................................... .................. ............ ........ ...........................

.

157

.......

.

Solarni aspekt . . .

8

..

.............

. . ...................... . . . . . ................... . . . ................

Shema imbolskog obreda

BELTANE

.

................................................................................................. ..................

..

Solami aspekt

.

136

lmbolski običaji . . .

.........

.

.................

......................................................................................................................

Pretproljetno čišćenje

OSTARA

. . .. .

.

.......................

Misterijski aspekt Povijest Imbolca

.

.....................

...

.. .

. .. .

..... .....

177

178

...............

..

....................

.

178

178

...

Misterijski aspekt ....„............„...............„..............„...„...............„................„.........................179 Povijest Beltanea ...................„.............„.„.......„.....„....................„.......„...„.....„..........„.......„.179 Beltanski običaji .

...............

.

...........„

.....„..........„.....„...„

..........................„

.............................„.181

Shema beltanskog obreda ........„...........................„.....„.....„.................„.................„..........„.184 Beltanska magija ..............................„..........„.....„„........„...............„.....„.....„.......„.„ Kršćanska interpretacija Beltanea .........„.............„„„

........

. .. . .

.

....

.. .

.....„

...„.198 . . .198

.„...„.....„.................„.

.

.

LITHA „......................„..............„........„..........„........„.......„....................„............„..........„......199 Solami aspekt .„..........„.....„.............................„........„.....„„.................„................„.......„„„..200 Božanski aspekt .....................„........„.................................................................„.................„„200 Poljoprivredni aspekt

. .

....„...„„......„.

...

....

. „.....„...........................„.................„„...............„„201 .

Astrološki aspekt .......................................................................................................................201 Misterijski aspekt .„.„.....„„...„...„„ Povijest Lithe . ..

Litski običaji ..„

........

.

„........„................................................„.....„201

......„.....

.

.„„.................„.„„.„„...„...„.....„.....„.

..............................

.

.........

. . ...

....

. . „..„...........„..„........„ . . .

.

...

„

.„.......„.„.....„...„...

.....„.....„.....„......

..

.„„...

. . . 202 .

..

.

.„.„ .............203

Shema litskog obreda ......................„ ...................„........„ ......................„ ..............„.„ .............205 Litska magija .„........„„..................................„..........„ .................„..........„.....„ .................„......225 Kršćanska interpretacija Lithe ......................„...................„.............„...............................„....226 LAMMAS ...„............„.„.....„.

. „..........„.......„.............„........„„..........„.....„.................„„226

.„.„.

...

Solarni aspekt ........„..............„ . .. . . .

Božanski aspekt . . . . .

.

..

....

... .

.

.

.

.

. „..

. .. . „.....„„........„..........„.„..........................„.....„.....227 .

...

.

„.228

....„„..........„.„„.....„„...„...„...„...................„„.„...„............„.......

Poljoprivredni aspekt ...............................................................................................................228 Astrološki aspekt .......................................................................................................................229 Misterijski aspekt .....„„..„.„..........„..........„„...............„...„....................„

................

. . ..

229

....„......

Povijest Lammasa.......„.....„...„„.................„...„„„........„...............„........„„...............„„.......„230 Lamaski običaji

.......

.

.„„..........„........

.

......

. „„.............„.......„........„.......„..........„.....................231 .

Shema lamaskog obreda ..„...„.....„...„.....„„.„.........................................„..............................233 Lamaska magija „......................„...„„...............„........„ Kršćanska interpretacija Lammasa

.......

MABON„....„..„...„„.„.......„..........„ . .

....

.

.

.......„........„..........„„

............................249 249

...„...„„„........„..........„...„........„„.....„„.............„„..

„.„...„.....„..........„........

.

......

.„ .

....

... .

.

.„.„............„...

. . 250 .

.

Solarni aspekt ..„...„.„.....„„...............„„.„...............„.................„....................................„.......250 Božanski aspekt ....„ ......................„.....„.„.................„.....„........„.......„ ........................„..........251 Poljoprivredni aspekt ..................„.....„„

........ „.....

. . ... . „........„.....„.....„.....„........„.....„..„.251 ..

..

.

.

Astrološki aspekt .......................................................................................................................251 Misterijski aspekt „.„.....„....„....„ Povijest Mabona ...„.....„„

......

........

.

„.

.„ .......... „..

.

...„........„„.....„...

...„ ....... „„.„

........................„...............„„.252

. „...............„.„........„.....„.......................„....253 ...

Ma bonski običaji........................................................................................................................253 Shema mabonskog obreda . . . . .

..

.

....

.

.„„.„ .............. „.„.....„.....„..........„........„„.......„......„..„.„.

Mabonska magija .„.„........„„.„.....„.....„...„ Kršćanska interpretacija Mabona„ SAMHAIN

..........„

......

.

......„„...

...

...............„.....„„.„.....„.................„.....„..........„....267

.................................................................................................................................

Solami aspekt .............„

.....„...............

Božanski aspekt ....„........„......„ Poljoprivredni aspekt . Astrološki aspekt .

.„.

.

.

....

„...„........„„...„„„.„ .

....

.

„„......................„.„

„„ .

. „„

.

.......„........

.„„„.„.„„...

....

..

.. .

.

....

.

......„„..........„.....„„......„„...

.......„........„.....„.....„...

..........„.......

.

.. . .

..

„ .

....

...

.

......

268

. .269 .

. „...„....269 .

. „.......„.„

.„„.......„......„.......„.„.

.„...............„.....„„......

Misterijski aspekt ..„.......„...............„

255

. „.„.................„ ..........„.„.......„„....267

............„..........„....

. . ...

..

..„............„.

.

....

270

. . . .270 .

.

..

„......„..........................„...„.....„.........270

.........

9

Povijest Samhaina

.

.....................

.

.....

.

.......

.

......

.

....

. ..

..............................

Samhain kao vještičja Nova godina .. . . . . .... . .... ........ .. . . .

Noć vještica . . . . . ..

.

..

..

.

... . ..

....

.

.

..

..

Ostali samhainski običaji.

.

.

......

..

..

.

.

..

.

.

..

.

.................

.. . . . .

....

.

...

.. ..

.....

.

..

.

.

...

.

.

..

. . .. .

...........

.

.

.

.

.

. .

.............

.. .

......

..

....

.

.

..

. . ..

.

..

..

.........

...............................

..

272

..................

. ... . . . . .... .... . . ...274

....

.

.

.

.

.

.

.

.

. .. .. . .. . . .. . . 275

....

...

.

.

.

.

...

....................

.

.

.

.

.

..

.

.

......

279

.......

Shema samhainskog obreda . .... . ...... ..... .. ..... .. .. .... ............ .. ......... ......... .......... ......... ... ...279 .

.

.

.

.

..

.

Kršćanska interpretacija Samhaina..... .... .. . . .. . . . .

31. EZBATI

.

.

.

.

..

.

.

.

...

....

.

.

......

.

.

..... ... .. . . .. . . ... . .... . .... ... .. 295 .

..

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.................................................................................................................................

Učestalost okupljanja na ezbate ... . . . . .. . .... . . . . . . . .. . . .. . .

.

..

.

.

.

.

.

..

.

.

..

.

..

.

.

.

.

.

296

. . . . . .... . .. .... . ........ ...298

....

..

.

.

.

.

.

.

.

.

.

Ezbatski aspekti ......................................................................................................................... 298 PUNI MJESEC . ..... .. ..... . . .. . . . . .. . . .. . .

.

.

.

.

...

..

.

..

.

.

.

.

.

.

.... .. . .. . . ..... . . ... . . .. ...... .

....

.

.

.

.

.

.

.

..

.

.

.

.

.

.. . .. .

.....

.

.

.

.... ...300

....

.

Lunarni aspekt .. ....... ................. ....... ..... ... .......... ..... .... ... ..... ..... ............ ....... ... ... . . .... . .... .. 300 .

.

.

.

Božanski aspekt .. ... ...... . .. .... . . . . .. . . . . . . .. .. . . . .. . . . .

.

...

.

.

.

..

.

.

.

..

.

.

.

..

.

...

.

.

.

.

..

.

. .

.

....

..

..

. . . .... . .

....

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.. . . . . . . 300

....

.

.

.

..

.

..

.

Magijski aspekt .... ....... .... ... ..... ..... ..... ... .... . .. . .. ........... ....... .... ....... ... .... .. . .... . .... . .... . 300 .

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

Shema ezbatskog obreda Punog Mjeseca . . .. . . . . . .

.

.

.

..

...

..

.

.

. ... ..

....

..

.

.

..

.

..

.

.

.

.

.

.

.

.

. . . . . . . . .. ..... . . .. 300

.........

.

.

..

.

.

..

.

.

.

.

..

TAMNI MJESEC .............................................. , ......................................................................... 307 Lunarni aspekt ........................................................................................................................... 307 Božanski aspekt

.

.....................................................

Magijski aspekt .. ...... .... ... .. . ... . ... .. ......... . ... .

.

..

.

.

.

.

..

.

....

.

......

.. ..

................

. .. . . . ... .

....

.

.

.

.

..

.

..

.

....

............

. .

.

..

....

......

..

.

.

. .

........

....

..

.

.

..

....

.

.307

....

. . . . . . 307

...

..

.

.

.

..

..

Shema ezbatskog obreda Tamnog Mjeseca ... . . . . . .... . ....... . . .. . . . .... . . . . ... . .. ... . .. . .308 ..

.

.

.

.

.

.

.

PRVA ČETVRT ... ....... .. ..... ... ..... .... ............ ... . . .. . . . .

.

.

.

.

.

.

.

Lunarni aspekt ... .... ... .. .. ..... .. .. ...... . .. .... . .... . . .

Božanski aspekt

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.. . .. .

....

.

.

.

. . .. .

...

..

.

.

.

.

.

..

.

ZADNJA ČETVRT

.

...

.

..

......

..

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

..

.

.

.

.

...

....

....

.

.

.

.

....

.

Božanski aspekt .. . .

..

....

.

.

.

.

..

. . .... .... .........

....

.

..

.

.

..

.

.......

..

.....

.

.

.

.

.

.

.

.

.

..

.

.

...

.

.

.

..

.

.

..

.

.

.

.

..

.

.

.

.

.

.

..

..

.

....

.

..

.

.

.

.

...........

.

.

.

....

.

.

.

. . .. . . .

.

.

..

....

.

.

. ..

....

.

...

312

. .... . . ..312

......

..

.

.

....

..

.. 312

.....

..

.................................................

.

.

Magijski aspekt . .... . . . .. .. . .. . ... .. ... . . . . .. . .

.

313

. .......... .......313 .

.

. . . .. .. .... .... . . . . ... . . . . .. . .. . . .. .... . . . .. . . 313

....

...

Shema ezbatskog obreda Zadnje četvrti

.

... . .. . . . .. . . ..

.....

.

....

.

..

...

.

.

......................................................

.

.

.

Lunarni aspekt ..... ........... .... .... .. ..... .... ... ........ . ...... .... ... .... .... . .. . .

..

.

. . ... .. .......... ... .............. ... 312

....

...

.

.....................................................................

.................

Shema ezbatskog obreda Prve četvrti . . . . .. .

.

... . . ...... .. .... ...... ...... . . .... ......... 312

....

. . ..

. . .. . . .

....

.

. .

..

...................................................

Magijski aspekt ..

.

..

.

..

.

.......

.

.

..

....

.

..

.

.

.

..

.

..

.

.

.

.

.

.

.

. . .. .... . .. . ... . . .. .

.........

..

..

...........

.

.

.

....

.

.

..

.

. .. .

.....

..

.

..

.

.

.

.

.

.

..

.

.

.

.

..

.

. .. . . . . . 313

....

... ..

....

..

.

..

..

.

..

.

..

.

. .. . . . . .. 314

....

.

.

.

..

.

.

.

EZBATI U KOLU GODINE ..................................................................................................... 315 POPIS GODIŠNJIH EZBATA PUNOG MJESECA.

. . ... ... .

...........

.

.

..

.

... .

....

.

.

..

. ... .

....

..

.

. . .. .. 316

....

.

.

.

.

POPIS GODIŠNJIH EZBATA TAMNOG MJESECA ............................................................319 PLAVI MJESEC .......................................................................................................................... 321 Učestalost Plavog Mjeseca ..... .... .................. ........ .. . . . ....... ...... .... ........ ..... .. . ...... ..... ...322 .

.

.

.

.

.

.

.

.

..

.

.

.

.

.

Značnje Plavog Mjeseca u paganskoj duhovnosti... ... .. . ...... ........ .. ...... ....... ... .... . .... ...322 .

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

Specifičnosti ezbatskog obreda Plavog Mjeseca ... . .. . .. ....... ........ ...... .. .......... ... ....... ...323 .

.

.

.

..

„.

.

.

.

CRNI MJESEC ........................................................................................................................... 324 Učestalost Crnog Mjeseca ........................................................................................................ 324 Značenje Crnog Mjeseca u paganskoj duhovnosti... ............................................................ 325 Specifičnosti ezbatskog obreda Crnog Mjeseca SPOREDNE EZBATOLOŠKE TEME . . . . . .

.

.

..

.

.....

.

.........

. ... ..

.

....

..

..................................................

. . . ..

....

..

..

..

.

.

.............

......

. . . ..

..............

..

.

.

325

. 327

....

.

Podudaranje sabata i ezbata ... . .... ........ .... . .. ..... .... . .. . ..... ........ .. . .... .......... .... ...... ...327 ...

10

..

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

..

.

32. PAGANSKI SIMBOLI .........................................................................................................328 SVETA GE OMETRIJA ..............................................................................................................329 Značenje osnovnih geometrijskih likova ..........................„...................................................330 POPIS PAGANSKIH SIMBOLA..............................................................................................333 1. Drvo svijeta ............................................................................................................................333 2. Pentagram

...

.

........

.. .

....

. . . .. .

...

.„

„ .

...............

...

.....

. . . ..

...

....

.

....

. . . .. . . ... ..

.

.

.

.

.

„...„.......„.......334

... „ .......

Kratki povijesni pregled razvoja pentagrama„.....................................................................334 Značenja pentagrama ..........................................................................................................„...335 Ostale interpretacije pentagrama ..................„............................................................„..........336 Geometrija pentagrama ............................................................................................................336 3. Trojni Mjesec .„...........................„........„„...........................„...............................„.„.............337 4. Rogato Sunce ....................„....„...............„.....„„........„..........„ .........................................„„337 5. Trikvetra .......„........„............................................................................................„„„............338 6. Spirala

.....................................................................................................................................

338

7. Križ .....................„..„„.........................„.....„„.....„...........................„........„........................„.339 8. Sunčev kotač ...„......................„...„ ..................................„........„..........„...................„...„....340 9. Triskelion ....„„„......„„.....„„.......................„„„...........„„........„.......„„........„......„..........„....344 10. Valknut..................................................................................................................................344 11. Božje ruke ........................„...„...............„„.............................................................„............345 12. Ankh .........................„.......................„....................................„ .........„.„..............................345 13. Mjolnir ........ „„............................................„....„.........„........„...........................„............ „„346 14. Awen ...............„.„.....„..................................„„......„„...............„.....„................................„346 15. Labris ....................................................................................................................................347 16. Heksagram ...........................................................................................................................347 17. Hekatin kotač„.........................„..........„„........„.„„.....„.........................................„...„......348 18. Taijiru ...........................„...„......................„........„..„.................................................„.......„348 19. Horusovo oko .................„..................„.......................................„...„...„.....„............„.......349 20. Žena-ptica............................................................................................................................. 349 MAGIJSKI SIMBOLI .....................„...................................................„..........„.........................350 M AGIJSKA PISMA ..............................................„...............................„..„„...„.......................356 1. Tebansko pismo .„.................„.....„..........„.....„...............„..........................................„........356 2. Pismo magova ..................................................„

........

.

....... „

.

„„.....„.„„.....„..........„.........356

....

3. Anđeosko pismo.........................................................„„........„„........„.......„.....„.................357 4. Henokovsko pismo ...........„........„„.„.....„........„............„......„............„.................„...„.....357 5. Malahijsko pismo .............„...................................................................................................357 6. Pismo prijelaza preko rijeke ................„.............„„...........................„...........................„.„358 7. Pismo bodeža ...............................„........„„.„„..„...........„„.„..............„.................................358 Runsko pismo ..„........„„.„..........„„...„..................„.......................................................„...„..„358 Ogamsko pismo . ..

. „ .......

„.....„........„..................................................................„...„.....„„.....„359

DODATAK ........ „...............„.„„...............„.„„.....„„......„„...„...................................................361 PAGANSKI KALENDAR 2014.-2024. „.....„ .......„..............................................„.....„........ „.361

11

2&0BREDIPRijELAZA Protek ljudskog života mikrokozmička je preslika svakog prirodnog ciklusa - Mjesečeva kruženja, izmjene godišnjih doba, velikih astroloških doba ili sveukupnog trajanja univer­ zuma. U svakom tom ciklusu postoje specifični trenuci. Primjerice, u Mjesečevu ciklusu to su četiri mijene. U godini su to počeci (i sredine) godišnjih doba. U astrološkim razdobljima to su trenuci u kojima točka precesije prelazi iz jednog astrološkog znaka u drugi. Vrijeme samo po sebi ne znači ništa dok ne uvidimo njegov konkretan učinak na materijalnu eg­ zistenciju. Mjesečeve mijene utjecat će na plimu i oseku, ali i na raspoloženje i san. Svako godišnje i astrološko doba ima svoje karakteristike. Pagani slave i ritualno obilježavaju te specifične trenutke. Na taj se način "podsjećaju" na to u kojem se trenutku mjeseca ili godine nalaze, pa samim time odabiru što će činiti u duhovnom, magijskom, poslovnom, poljoprivrednom i svakom drugom pogledu. Nije svako vrijeme za sve. Svakim takvim obredom, pripremit će se za vrijeme koje je drukčije od onog prethodnog. Uskladit će svoja htijenja, očekivanja, misli, emocije i djela, kako bi odbacili stare obrasce i prihvatili nove. I ljudski život je ciklus, određen dvama glavnim trenucima - rođenjem i smrću. Smrt

jednog života predstavlja odlazak u

Samerlend i početak novog života. Međutim, osim tih

trenutaka postoje još neki koji predstavljaju prijelaz iz jedne faze života u drugu, baš kao što godina nije definirana samo svojim početkom i krajem, nego i prijelazima iz jednog godišnjeg doba u sljedeće. Kad već postoji takva analogija, logički se nameće potreba da se i te prijelazne faze unutar jednog života proslave i ritualno obilježe. U filozofskom smislu, ritualno formaliziranje dokida nelagodnu bezgraničnost i neprekidnost jer čovjek prirodno teži promjenama.

Obred prijelaza (u literaturi: rite of passage) jest obred kojim se obilježava prijelaz iz jedne faze života u drugu, odnosno iz jednog društvenog statusa u drugi. U antropolo­

Obredi prijelaza (Les rites de passage) koju je 1909. van Gennep (1873.-1957.). On ih je definirao kao "obrede

giji se taj pojam prvi put javlja u knjizi objavio francuski etnograf Arnold

koji prate svaku promjenu mjesta, stanja, društvenog položaja i dobi". Riječ je o još jednoj kulturnoj univerzaliji. Neopagani prihvaćaju taj znanstveni pojam jer ga smatraju etnički i jezično neutralnim, pa se može primijeniti na bilo koju kulturu, duhovni pravac ili religiju. Neke su životne prekretnice uzrokovane prirodnim protekom vremena, a neke su oda­ brane voljno. Njihovim obilježavanjem odaju počast svim životnim fazama i društvenim statusima. Općenito, obredima prijelaza mogu se obilježiti: rođenje, pubertet, zrelost, sta­ rost i smrt. Od onih prekretnica koje sami biraju, posebno se ističu inicijacija (ili duhovno rođenje) i ulazak u životnu zajednicu s drugom osobom (brak). Van Gennep je formulirao i strukturu obreda prijelaza. Opisuje ga kao proces koji se

1. separacija (ili preliminalna faza) u kojoj osoba izlazi iz dotadašnjeg statu­ tranzicija (ili liminalna faza) koja predstavlja kratki interval bezvremenosti i socijalne nestrukturiranosti (kaosa ili singularnosti), te 3. reagregacija (ili postliminalna faza) u kojoj odvija u tri faze:

sa, 2.

osoba ulazi u novu fazu života ili socijalni status. Primjerice, odlazak muškarca u vojsku možemo smatrati obredom prijelaza. U prvoj fazi on će ošišati kosu (separacija), dati za­ kletvu (tranzicija) i odjenuti vojnu odoru (reagregacija). Slično je i s maturom. Školarci 13

polože ispit, proslave "norijadu" i dobiju svjedodžbu. Tako se zadobiva novi identitet. No, ta struktura važna je kulturnim antropolozima, pa se ne moramo detaljnije osvrtati na nju.

U prošlosti su sve paganske kulture prakticirale obrede prijelaza, a tako je i danas u ne­ opaganizmu. Oživljavanjem tih drevnih običaja dokidaju se "praznine" u životu. Naime, čini se da čovjek ima intrinzičnu potrebu za takvim obredima kako bi se jasno pozicionirao u spiralnom plesu života. Izvođenjem takvog obreda, čovjek i sebi i drugima poručuje tko je i što je. Obredi prijelaza, više nego bilo koji drugi oblik duhovne i ritualne prakse, potiču kohe­ ziju i jačanje neopaganske zajednice, pa čak i više od proslava ezbata i sabata! Obredima prijelaza neopagani se umrežavaju, stvaraju čvrste familijarne i kumovske veze!

U neopaganizmu postoji osam obreda prijelaza: 1. prvoblagoslov

- rođenje djeteta

2. omlada

- prijelaz iz djetinjstva u pubertet

3. samoposvećenje

- početak duhovnog puta

4. inicijacija

- duhovno (ili drugo) rođenje

5. vjenčanje

- ulazak u životnu zajednicu (brak) s drugom osobom

6. razdruženje

- izlazak iz životne zajednice (braka) s drugom osobom

7. starješenje

- prijelaz iz zrelosti u starost i povlačenje iz aktivnog života

8. ispraćaj

- smrt tijela i prijelaz duha u Samerlend

Teoretski, možemo ih podijeliti u dvije skupine: 1. naturalni (prvoblagoslov, omlada, star­

ješenje i ispraćaj)

-

faze koje predstavljaju prirodni tijek vremena; te 2. voluntarni (samopo­

svećenje, inicijacija, vjenčanje i razdruženje)

-

statusi koje sami odabiremo.

Svi se obredi obavljaju po manje-više standardnoj shemi neopaganskog obreda. Razli­ kovat će se u središnjem dijelu, ovisno o temi. No, kako su svi ti obredi svečani i služe za okupljanje zajednice (osim samoposvećenja), često će se uključiti razni folklorni elementi, ovisno o tradiciji koju slijede. Glazba je gotovo uvijek neizostavan čimbenik. Osim pljeska­ nja i bubnjanja na nekim obredima često će se svirati razne prikladne kompozicije.

Obredi prijelaza u drugim religijama Paganski obredi prijelaza preuzeti su i u kršćanstvo, no njihov je smisao posve izmijenjen. Rabi se pojam sakrament (sacramentum) koji više nije životna i društvena prekretnica, nego "djelotvorni znak milosti, ustanovljen od Krista i povjeren Crkvi, kojim nam se podjeljuje božanski život", kako ga definira katolički katekizam. Postoji sedam sakramenata: krštenje

(baptismus), ispovijed (confessio), pričest (eucharistia), potvrda (confirmatio), ženidba (matrimo­ nium), sveti red (sacri ordines) i bolesnička pomazanje (unctio infirmorum). Pravoslavci imaju i osmu svetu tajnu, miropomazanje (µvpov xpiaµa). Židovi imaju: brit milah (obrezivanje dječaka osmog dana od rođenja), zevdet habat (davanje imena ženskom djetetu), pidyon ha­

ben (obred otkupa prvorođenog sina), bar mitzvah (13-godišnjak postaje "sin zakona"), bat 14

mitzvah (13-godišnjakinja postaje "kći zakona"), erusin (zaruke), huppah (vjenčanje) i shiva (žalovanje za pokojnikom). Kod muslimana se ističu khitan (obrezivanje dječaka) i zawaj (brak). Hinduistički obred prijelaza naziva se sarhskara "uređivanje, kićenje, spremanje". Ima ih čak šesnaest: 1. garbhadhana (začeće), 2. purhsavana (obred za treći mjesec trudnoće), 3.

slmantonnayana (pomazanje trudnice u četvrtom mjesecu trudnoće), 4. jatakarman (dariva­ nje novorođenčeta), 5. n1imakararya (davanje imena 12. dana od rođenja), 6. ni!}kramarya (prvo izvođenje djeteta izvan kuće, obično tek u četvrtom mjesecu života), 7. annaprasana (prvo hranjenje djeteta rižom, obično u šestom mjesecu života), 8. ciitjakararya (prvo šišanje, obič­ no u četvrtoj godini života), 9. karryavedha (bušenje uha), 10. vidyararilbha (pisanje slova po jeziku), 11. upanayana (inicijacija svetim koncem), 12. vedarambha (učenje Veda u školi), 13.

kesanta (prvo brijanje dječaka) ili rtusuddhi (prva menstruacija), 14. samavartana (kraj nao­ brazbe u vedskoj školi), 15. vivaha (vjenčanje) i 16. antye�ti (ispraćaj pokojnika). U američkih domorodaca posebno se izdvaja potraga za vizijom (vision quest), kad ado­

lescent privremeno napušta pleme i odlazi u osamu kako bi se povezao s duhovima priro­ de i zadobio viziju o smislu svog života. Kad se vrati, bavit će se onim što je vidio u viziji.

PRVOBLAGOSLOV Prvoblagoslov je paganski obred prijelaza kojim se obilježava rođenje djeteta. Korespondi­

ra sabatu Yuleu i početku zime, a u Mjesečevu ciklusu prvom danu nakon Tamnog Mjeseca. U engleskom se rabe pojmovi:

The First Blessing "prvi blagoslov", Baby Blessing "blago­

slov novorođenčeta", Saining, Wiccaning i Paganing. Engleski poimeničeni particip prezen­ ta saining dolazi od arhaičnoga glagola to sain "pečatiti" (od latinske imenice signum "znak, pečat"), pa doslovno znači "pečaćenje". No, s vremenom je taj glagol promijenio značenje u "blagosloviti, zaštititi", dok se u kršćanskoj terminologiji počeo odnositi na "križanje". U Wicci su veoma popularni oblici Wiccaning i Paganing što bismo doslovno mogli prevesti

"vikanjenje" i "paganjenje". Međutim, ta se dva oblika ne preporučuju jer to zvuči kao da se dijete "uvodi" u Wiccu ili paganizam, što ne samo da nije smisao tog obreda prijelaza, nego je nešto što paganima nikad ne bi palo na pamet. Rođenje djeteta jedan je od najsretnijih trenutaka u životu svakog roditelja, povod ra­ dovanju i slavlju. No, to je ujedno i najsvetiji trenutak u obitelji pa bi trebao biti povod pažljivo i pomno osmišljenom obredu. Postoji vjerovanje da se u trenutku rođenja svakog djeteta okupljaju duhovi prirode koji mu pomažu u prelasku iz Samerlenda u ovaj svijet.

Prvoblagoslov ima nekoliko funkcija: slavljenje otajstva života; izražavanje dobrodošlice novoj duši; davanje blagoslova djetetu sa željama za radostan, sretan, ispunjen i uspje­ šan život; traženje blagoslova za dijete od Boga i Božice, svih bogova i božica, sila Neba i Zemlje, sila prirode i svemira, Čuvara četverih vrata, duhova prirode, elementala, preda­ ka i duhova umrlih, svih bića iz vilinskog svijeta, kristala, biljaka, životinja i svih bića u svemiru; ispunjavanje djeteta iscjeljujućom kozmičkom energijom; darivanje djeteta itd. Tradicionalno bi se na prvoblagoslovu djetetu dalo ime. Danas se to rijetko događa jer ve­ ćina roditelja i prije poroda određuje ime koje se odmah po rođenju službeno registrira. Svejedno, na obredu će se ime jasno izreći. Međutim, ovim se obredom i odrasli pozivaju na odgovornost! Malo je dijete bespomoćno i u potpunosti ovisno o odraslima, roditeljima ili skrbnicima. Oni se obvezuju da će ga štititi i odgajati najbolje što mogu. 15

Budući da se dijete pomazuje uljem i škropi vodom, ovaj obred neodoljivo podsjeća na katoličko krštenje, pa je potrebno pojasniti u čemu je krucijalna razlika. Prema katoličkom katekizmu: po krštenju smo oslobođeni od grijeha i nanovo rođeni kao sinovi Božji, postajemo Kristovi udovi i pritjelovljeni smo Crkvi te bivamo dionici njezina poslanja (br.

1213.).

Dakle,

obredom krštenja roditelji katolici vlastitom djetetu dodjeljuju religijski identitet dok je ono još malo i dok nikako ne može dati voljan pristanak. Paganima nešto tako nije ni u primisli! Više smo puta istaknuli da paganizam daje snažan naglasak na slobodnu volju! To znači da paganski roditelji ni u jednom trenutku ne bi smjeli inzistirati na tome da njihovo dijete kroči istim duhovnim putem, iako ga naravno imaju pravo upoznati s time. Dakle, u kršćanstvu se dijete rađa u grijehu, pa se ono na krštenju posvećuje Crkvi; dok se u paga­ nizmu dijete rađa u svetosti, pa se na prvoblagoslovu zajednica posvećuje njemu. Smisao je dijametralno suprotan! Prvoblagoslov ima svoje duboke korijene u davnim paganskim kulturama, no svaki ga je narod izvodio na drukčiji način. Babilonci i Egipćani ritualno su prali novorođenčad u vodi. Posebno se cijenila svježa voda rijeke Nil. Stari Grci petog ili sedmog dana od rođe­ nja održavali su obred amfidromiju

(aµ
na kojem je obitelj blagoslivljala dijete, a

desetog bi mu dana dali ime na obredu dekate (OEKaTry). U starih Germana, devetog dana od rođenja, otac je morao priznati dijete. Sjedio bi na povišenom sjedištu držeći ga na krilu. Potom bi mu dali ime i poškropili ga.

Kumstvo Roditelji djeteta mogu odabrati jednu ili dvije osobe (muškarca i ženu) koji će na obredu prvoblagoslova postati djetetovi kumovi. Općenito, kum je "svjedok pri kakvom vjerskom ili građanskom obredu". Na prvoblagoslovu, kum i/ili kuma svjedoče da su se roditelji zakleli da će dati najviše što mogu da dijete bude sretno i radosno, a potom će i sami obećati da će djetetovim roditeljima pomagati najviše što mogu. Na taj način oni postaju "suroditelji", odakle i potječe imenica kum (španjolski compadre i comadre znači "suotac" i "sumajka"), dok u engleskom postoji i arhaičan oblik gossip ("god-sibling") "brat ili sestra po bogu". Dijete koje ima kuma ili kumu naziva se kumče. U kršćanstvu je kumstvo "crkvena služba, obveza prema Crkvi, kršteniku, njegovim

roditeljima, cijeloj kršćanskoj zajednici i samima sebi da se kumče potiče na to da vodi kršćanski život te da vjerno ispunjava obveze preuzete primljenim sakramentom". Za pa­ gane je takav stav iznimno problematičan: Kako je novorođenče uopće moglo preuzeti bilo ka­ kvu obvezu? Kumstvo je naprosto svjedočanstvo zakletve, ali i preuzimanje odgovornosti prema djetetu ako se roditelji nađu u kakvim problemima. Dakle, kumovi se ne bi trebali baviti vjerskim životom kumčeta. I ne samo to, od kumova se ne očekuje da moraju biti pagani! U svakom slučaju, kumstvom se šire obiteljske veze i jačaju veze u zajednici.

16

Shema obreda prvohlagoslova Na obredu svećenik i svećenica djetetu daju blagoslov, a od svih kozmičkih sila traže bla­ goslov. Središnji je dio obreda pomazanje kad će svećenik ili svećenica uljem iscrtati penta­ gram na djetetovu čelu. Obred se tradicionalno izvodi devetog dana od rođenja. Međutim, u današnje vrijeme obično je to nešto kasnije. Uvjet je da se majka mora potpuno oporaviti od poroda, pa se obred može održati čak i dva-tri mjeseca nakon rođenja. Ako roditelji tako žele, mogu pričekati neki povoljan trenutak. Tada je dobro da se obred održi za vrijeme rastućeg Mjeseca, ali ne na ezbatima Tamnog ili Punog Mjeseca. Može se održati i na otvorenom (osim zimi) i u zatvorenom prostoru, hramu ili obitelj­ skom domu. Kako god, sve se mora podrediti dobrobiti djeteta. Ne smije biti ni prevruće ni prehladno, nego dovoljno toplo. Ako smo vani, pripazit ćemo na jako sunce, te izbjegavati vjetar i kišu. Ne smije biti jakog svjetla ni buke. Ne smije se pretjerivati ni s kađenjem jer bi previše dima djetetu moglo štetiti! Budući da će doći dosta uzvanika koji možda nemaju nikakve veze s paganizmom, preporučuje se da sve obredne forme budu što jednostavnije! Obred vode svećenik i sve­ ćenica. Ako je dijete muško, pomazat će ga svećenica, a svećenik će imati sporednu ulogu; i obratno. Uz roditelje mogu stajati djedovi i bake, uža i šira rodbina, te dakako kumovi. Moguće je da i sami roditelji obave prvoblagoslov, ako tako žele. U tom slučaju, prilagodit će shemu obreda. Prije obreda, roditelji mogu obaviti samopročišćenje (ritualnu kupku pročišćenja) i samobla­ goslov. Običaj je da se oba roditelja okupaju skupa s djetetom. No, isto tako, mogu zajed­

nički okupati dijete, a potom se okupati sami jedan po jedan. Na obred dolaze u svečanoj bijeloj odjeći. U ovom primjeru sheme obreda prvoblagoslova, dijete je muško; što znači da će ga po­ mazati svećenica. U suprotnom slučaju, treba zamijeniti njihove uloge i redoslijed kome se obraćaju. Naravno, ako dijete ima samo jednog roditelja, shema obreda će se prilagoditi. Roditelji stoje unutar kruga na istočnoj točki. Majka drži dijete u naručju. Svećenik i svećenica stoje u sredini kruga.

1. pročišćavanje prostora Svećenik i/ili svećenica pročišćavaju prostor metlom i/ili kađenjem. Obično se rabi kad za obred prvoblagoslova (tamjan, sandal, bosiljak i mirha 2:2:1:1), ali može se odabrati bilo koja druga. -

2. uravnoteženje energije Budući da se neće dizati energija, usredištenje i prizemljenje uopće nisu nužni. No, svi mogu nekoliko puta duboko udahnuti i izdahnuti kako bi se energija umirila.

3.

podizanje kruga

Svećenik i/ili svećenica podižu krug štapićem ili bodežom (dakle, najjednostavnijom me­ todom).

17

4. prizivanje elemenata

Ako nema dovoljno sudionika za svaku stranu svijeta, svećenik priziva sve elemente (od istoka do sjevera).

5. pročišćavanje roditelja

Svećenik na oltaru ispred sebe postavlja posudu s vodom. Kažiprst dominantne ruke po­ stavlja na površinu vode.

svećenik:

Moćima Rogatog Boga i Božice Majke, ja unosim božansko svjetlo u vodu, da bude čista poput naše ljubavi prema Gospi i Gospodu.

Potom uzima žličicu soli, stavlja ju u vodu i kažiprstom promiješa devet puta oposuno.

svećenik:

Voda je život. Sol je život. Evo života, svetog i novog i potpuno čistog.

Uzima posudu i pristupa roditeljima na istočnoj točki kruga. Svećenik se prvo obraća majci djeteta (ako je dijete žensko, tada se svećenica prvo obraća ocu).

svećenik:

Na ovaj radostan dan, pozdravljam tebe [majčino ime], kćeri [ime majčina oca] i [ime majčine maj­ ke]. Budi blagoslovljena, sada i zauvijek.

Poškropi ju triput po tjemenu. Potom se obraća ocu.

svećenik:

Na ovaj radostan dan, pozdravljam tebe [očevo ime], sina [ime očeve majke] i [ime očeva oca]. Budi blagoslovljen, sada i zauvijek.

Poškropi ga triput po tjemenu. Potom stane iza roditelja.

6. prvo djetetova pristupanje krugu

Svećenica na oltaru pozvoni devet puta i visoko podigne štapić.

18

svećenica: Pozdrav i blagoslov svima. Danas je sveti dan u kojem slavimo otajstvo spiralnoga plesa života. Danas je sveti dan u kojem pružamo ruke, grlimo i ljubimo dijete novorođeno. Danas je sretan dan jer pristigla nam je nova duša, čista i nevina, u ljubavi i svetosti rođena. Sestre i braćo, veselimo se u ovaj sveti čas.

Spusti štapić na oltar i okrene se prema svećeniku i roditeljima s djetetom, koji i dalje stoje na istočnoj točki kruga i gledaju prema oltaru.

svećenica: Pozdravljam vas, draga braćo i sestre. Pozdravljam vas, sretni i ponosni roditelji, [očevo ime] i [majčino ime]. Dobrodošli i dobrodošle u ovaj sveti krug. Red je da svaki čovjek ime svoje ima. Jer, ime je snaga i vrlina, znamen i temelj. Kroz trnje nas vodi, od bezdana do zvijezda, od utrobe majke do utrobe Zemlje, od Zemlje do Neba. O, presretni roditelji, jeste li dali ime djetetu?

roditelji: Jesmo.

svećenica: Onda neka počne sveti obred Prvoblagoslova. Radosni skupe, pozdravimo djetešce.

Roditelji krenu prema oltaru. Svećenik ih slijedi. Svećenik i svećenica stanu leđima okrenu­ tim prema oltaru, a roditelji na metar-dva okrenuti prema njima.

7. objava djetetova imena

svećenica (pozvoni devet puta): Dragi roditelji, pred Našim Gospodom Bogom Rogatim i Našom Gospom Božicom Majkom, i pred svim bogovima i božicama, i pred Čuvarima četverih vrata, i pred duhovima prirode, 19

i pred silfovima, salamanderima, undinama i gnomima, i pred svojim precima i duhovima umrlih, i pred svim vilinskim bićima, i pred silama Neba i Zemlje, i pred ovim svetim skupom, objavite ime sina svoga.

roditelji: [Djetetova ime].

Svećenik i svećenica pokleknu pred roditelje i pokažu gestu trećeg oka. (Time zapravo odaju počast i pozdravljaju dijete.) Ustanu. svećenik i svećenica: Pozdravljen i blagoslovljen budi, [djetetova ime], sine [majčino ime] i [očevo ime].

8. obdarivanje djeteta četverim elementima

svećenik: I danas, kao i u drevna vremena naših pramajki i praočeva,

prvoblagoslovit ćemo dijete novorođeno.

svećenik (uzima pero (perje) i devet puta oposuno okruži oko djeteta): [Djetetova ime], neka te sila zraka ispuni svojom moći. Neka te osnaži i da ti jasnoću i razbor, nadahnuće i domišljatost, moć mišljenja i općenja.

svećenik (uzima svijećnjak s crvenom svijećom i devet puta oposuno okruži oko djeteta): [Djetetova ime], neka te sila vatre ispuni svojom moći. Neka te osnaži i da ti hrabrost i strast, slobodu i nadu, moć volje i ustrajnosti.

svećenica (uzima posudu s vodom i devet puta poškropi dijete): [Djetetova ime], neka te sila vode ispuni svojom moći. Neka te osnaži i da ti nježnost i zaljubljenost, osjećaje i pažnju, moć iscjeljenja i predosjećanja.

svećenica (uzima posudu sa solju i devet puta pospe dijete): [Djetetova ime], neka te sila zemlje ispuni svojom moći. Neka te osnaži i da ti izdržljivost i postojanost, rast i obilje, moć plodnosti i rasta.

20

svi: Neka bude tako.

9. Objava Svjetla Avalona

Svećenica pali svijeću Avalona. svi: Tako mi Svjetla Avalona, objavljujem - Naša Gospa se vraća. Skupa da bi opet vladali - Rogati Bog i Božica Majka. Mi smo Jedno, sada i zauvijek. Neka bude tako.

10. blagoslov Boga i Božice

Svećenica pozvoni devet puta. Pokaže gestu

Trajnog Mjeseca.

svećenica: Velika Majka, Naša Gospo, Kraljice Zemlje, Gospodarice svemira, Ti koja tisuće imena imaš, Ti koja si Trojna Božica, Djeva, Majka i Starica, pozivamo Te u ovaj sveti čas, na Prvoblagoslov [djetetova ime], djeteta novorođenog, da nas blagosloviš Svojim dolaskom u ovaj sveti krug.

svećenica (položi ruke djetetu na glavu): O Velika Majka, blagoslovi [djetetova ime] da poživi dugo, u radosti i sreći, u slobodi i ljubavi, u miru i spokoju. Obdari ga plodnošću i obiljem, mudrošću i samilošću i svim vrlinama ljudskim. Neka bude tako, sada i zauvijek.

svi: Neka bude tako.

Svećenik pozvoni devet puta. Pokaže Ozirisovu pozu. svećenik: Rogati Bože, Naš Gospode, Kralju Neba, Gospodaru divljine i lova, Ti koji si Duh univerzuma, Ti koji si zavodnik, Otac i Sin kreacije, pozivamo Te u ovaj sveti čas, na Prvoblagoslov [djetetova ime], djeteta novorođenog, da nas blagosloviš Svojim dolaskom u ovaj sveti krug.

svećenik (položi ruke djetetu na glavu): O Veliki Oče, blagoslovi [djetetova ime] da poživi dugo, u radosti i sreći, u slobodi i ljubavi, u miru i spokoju. Obdari ga snagom i hrabrošću, znanjem i ponosom i svim vrlinama ljudskim. Neka bude tako, sada i zauvijek. 21

svi:

Neka bude tako. 11. blagoslov sila prirode

Svećenik pozvoni triput i postavi ruke iznad djeteta.

svećenik:

Bogovi i božice, sile Neba i Zemlje, sile prirode, sile svemira, i Čuvari četverih vrata i duhovi prirode, i silfovi, salamanderi, undine i gnomi, i preci i duhovi umrlih, i sva bića iz vilinskog svijeta, i svi kristali, biljke, životinje i sva bića iz svih pravaca svemira, i s istoka, i s juga, i sa zapada, i sa sjevera, i odozgo i odozdo, blagoslovite [djetetova ime] da poživi dugo, u radosti i sreći, u slobodi i ljubavi, u miru i spokoju. Obdarite ga svim snagama i svim vrlinama. Neka bude tako, sada i zauvijek. svi:

Neka bude tako. 12. pomazanje

Svećenica pozvoni triput i uzme posudu s uljem za pomazanje. Visoko ju podigne.

svećenica:

Evo svetog ulja za pomazanje, da prvoblagoslovimo dijete novorođeno kao što su činile naše pramajke i praočevi.

Kažiprst umoči u ulje, pa djetetu iscrta pentagram na čelu.

NAPOMENA: Ulje ne smije kapati s prstiju, kako ne bi upalo djetetu u oči!

svećenica:

[Djetetova ime], primi blagoslov Boga i Božice, Oca i Majke. Živi dugo, u sreći i radosti. Budi blagoslovljen za sva vremena. 22

svećenik: Budi blagoslovljen.

svi:

Budi blagoslovljen.

13. zakletva roditelja i svjedočenje kumova

svećenik (podiže dlan dominantne ruke i obraća se majci): [Ime djetetove majke], kuneš li se pred Bogom i Božicom, i pred ovim svetim skupom, da ćeš odgajati svoga sina [djetetova ime] da čini svoju volju i nikome da ne naudi? Da ćeš mu pružati majčinsku ljubav i biti mu podrška na životnom putu? I da ćeš dati najviše što možeš da bude sretan i radostan?

majka (podiže dlan dominantne ruke): Kunem se.

svećenik: Tako je rečeno sada i ovdje. Budi blagoslovljena.

svećenica (podiže dlan dominantne ruke i obraća se ocu): [Ime djetetova oca], kuneš li se pred Bogom i Božicom, i pred ovim svetim skupom, da ćeš odgajati svoga sina [djetetova ime] da čini svoju volju i nikome da ne naudi? Da ćeš mu pružati očinsku ljubav i biti mu podrška na životnom putu? I da ćeš dati najviše što možeš da bude sretan i radostan?

otac (podiže dlan dominantne ruke): Kunem se.

svećenica: Tako je rečeno sada i ovdje. Budi blagoslovljen.

svećenik (podiže dlan dominantne ruke i obraća se kumi): [Ime djetetove kume], svjedočiš li da su položene zakletve na ovom svetom skupu?

23

kuma (podiže dlan dominantne ruke): Svjedočim.

svećenik: Hoćeš li dati najviše što možeš da pomogneš roditeljima [djetetova ime]? kuma: Hoću.

svećenik: Tako je rečeno sada i ovdje. Budi blagoslovljena.

svećenica (podiže dlan dominantne ruke i obraća se kumu): [Ime djetetova kuma], svjedočiš li da su položene zakletve na ovom svetom skupu?

kum (podiže dlan dominantne ruke): Svjedočim.

svećenica: Hoćeš li dati najviše što možeš da pomogneš roditeljima [djetetova ime]?

kum: Hoću.

svećenica: Tako je rečeno sada i ovdje. Budi blagoslovljen.

14. darivanje djeteta

Roditelji sjednu na klupu ispred oltara. Svećenik i svećenica pozovu sudionike skupa da jedan za drugim krenu prema oltaru i pristupe djetetu, te da ostave poklon u košaru po­ red klupe. Svećenik i svećenica prvi uzmu košaricu s laticama cvijeća i triput zaspu dijete cvijećem izgovarajući: Blagoslov! Potom to učine i roditelji pa svi ostali sudionici, nakon što ostave poklon. Svi sudionici mogu pjevati kakvu radosnu pjesmu, lagano pljeskati i bubnjati.

15. blagoslov hrane i pića

Rabi se bilo koja metoda, no najčešće standardni način. Običaj je da hranu i piće za ovu priliku donesu roditelji. 24

16. zdravica za dijete

Svećenik i svećenica svima podijele čašu s blagoslovljenim pićem i malo hrane. Svi podi­ gnu čaše visoko u zrak. svećenik i svećenica: Neka nam poživi [djetetova ime] i neka mu je sa srećom! Živio [djetetova ime]! svi: Živio!

17. zahvala Bogu i Božici

svećenik: Rogati Bože i Božice Majko, sav je život Vaš, svi plodovi zemlje i sve sjeme što ju oplođuje. Hvala Vam na blagoslovima i obilju. Hvala Vam na darovima i plesu. Hvala Vam na radosti i zdravlju. Budite s nama, slavite s nama, uživajte s nama. Pozdrav i zbogom. Blagoslovljeni bili.

svi: Blagoslovljeni bili.

svećenica: Rogati Bože i Božice Majko, Hvala Vam na Vašem dolasku i prisustvu. Hvala vam na ovom krugu. Hvala Vam na danu, svjetlosti i ljubavi. Hvala Vam na noći, tami, i promjenama. Oče i Majko, tražimo vaš blagoslov. Pozdrav i zbogom. Blagostovljeni bili.

svi: Blagoslovljeni bili. 18. otpuštanje elemenata

Osoba koja je prizvala elemente, sad ih i otpušta, redom: sjever, zapad, jug, istok.

19. otpuštanje kruga

Nakon što svećenik i svećenica otpuste krug, svi se uhvate za ruke i kažu:

Krug je sada otpušten, ali neuništen. Radosno se sastali, radosno se rastali i radosno se opet sastali. Budite blagoslovljeni.

Nakon obreda održava se gozba na kojoj se uzvanici raduju i druže. 25

Neki neopagani oživljuju i drevni keltski običaj po kojem se

prvoblagoslov

obavlja u

prirodi, najčešće u gaju ili šumi. Odabire se jedno drvo koje će svjedočiti prvom izgovoru djetetova imena. Neki će pak roditelji posaditi drvo, u znak zahvalnosti bogovima i boži­ cama. Dijete se ponajprije predstavlja duhovima prirode, a potom će ime izgovoriti djete­ tova majka ako je riječ o kćeri, ili otac ako imaju sina. Ime se izgovara prema svim četirima stranama svijeta. Ako su roditelji odabrali i tajno (magijska) ime, šapnut će ga djetetu na uho, tako da ga nitko drugi ne čuje. Ponekad se ispod drveta pokapaju posteljica i pupčana vrpca. Time se i simbolički stvara veza drveta i djeteta. Tim postupkom može se nadopu­ niti prethodno opisani obred.

Roctendan Pagani općenito slave

rođendan,

datum u godini koji se poklapa s danom rođenja. Slav­

ljenik može organizirati proslavu i počastiti goste koji mu pak donose male, simboličke poklone. Kao i svaka druga godišnjica, tako je i rođendan prilika da se osoba podsjeti na blagoslove, zakletve ili zavjete. Roditelji se posebno trude da dijete proslavi rođendan u veselju. Puhanje u svjećice na rođendanskoj torti pravi je magijski postupak, pa se dijete ohrabruje da zaželi nešto lijepo. Odrasle se osobe na rođendanu povezuju sa Suncem jer se ono nalazi na istom mjestu na horoskopu kao i na dan rođenja. Tako se simbolički spajaju naše unutarnje i izvanjsko jastvo, svjesni i nesvjesni um. Prilika je to da osoba promisli o protekloj godini i u miru se poveže sa silama svemira. Zato će slavljenik biti pošteđen na­ pornog rada. Inače,

imendan je kršćanski običaj i nema ga u paganizmu.

OMLADA Omlada je paganski obred prijelaza kojim se obilježava kraj djetinjstva i ulazak u pubertet, što se načelno povezuje s prvom menstruacijom (u djevojčica) ili polucijom (u dječaka). Vrijeme je to spolnog sazrijevanja, pa je riječ o više nego zornoj simbolici plodnosti. Kako buđenje spolnosti snažno korespondira sabatu jalna naziva i

pupanje

ili

procvat,

Ostari i dolasku proljeća, omlada se kolokvi­

pa se za adolescente zna reći da su "u cvijetu mladosti" i

sl. U Mjesečevu ciklusu korespondira prvoj četvrti. U engleskom se naziva

Coming of Age.

Odrastanje djeteta i "pubertetska faza" ni u jednom društvu nije i ne može biti jedno­ stavan proces. Fiziološke, posebice hormonalne, promjene utječu na ćud mlade osobe koja počinje istraživati dotad nerazvijene i nepoznate potencijale. Roditelji bi svom djetetu tre­ bali taj proces olakšati što je moguće više, a upravo je to smisao ovog obreda: da se ono što bi moglo biti neugodno, zastrašujuće i traumatična iskustvo, preobrazi u radosno i ugodno doba života, i to jednostavnim obredom na kojem će se mlada osoba osjećati počašćena i posebno.

Omlada ima nekoliko funkcija: osnaživanje psihičkog i fizičkog integriteta mlade osobe koja premošćuje jaz između djetinjstva i mladosti; utemeljenje samopoštovanja, samopo­ uzdanja i vjere u sebe; razvijanje sustava vrijednosti koji počiva na prihvaćanju odgovor­ nosti, posebice u pogledu spolnosti i roditeljstva; jačanje veza roditelja i djeteta na temelju međusobnog poštivanja i povjerenja; početak polagane preobrazbe odnosa iz roditeljskog 26

u partnerski i prijateljski; početak izgradnje muškog ili ženskog identiteta, za što će od

presudne važnosti biti kvalitetne relacije "otac - sin" i "majka - kći"; početak edukacije o

paganskoj filozofiji i načinu življenja, na temelju djetetova pristanka; potvrda roditelja da

će nastaviti odgajati dijete u skladu s načelom Dok nikome ne naudite, činite što vam volja itd.

U toj dobi, mladi pokušavaju dostići samostalnost pa se prirodno počinju odvajati od

roditelja. To je sasvim normalna pojava koja se često očituje kao tinejdžerska buntovnost,

pogotovo ako roditelji ne promijene pristup te ih i dalje tretiraju kao malu djecu. Na ovom

obredu, otac i majka moraju pokazati da će odsad drukčije komunicirati s djetetom, više

kao prijatelji nego kao roditelji. To će uvelike pomoći u očuvanju kvalitetnih obiteljskih od­ nosa. Bilo kakvo inzistiranje i "držanje djeteta pod staklenim zvonom" samo će produbiti

krizu.

Iznimno je bitno napomenuti da u pogledu spolnosti paganski roditelji svoju djecu tre­

baju odgajati u skladu sa suvremenim i znanstveno utemeljenim činjenicama. Za uspored­ bu, katolički katekizam tumači masturbaciju kao "teško neuredni čin koji se bitno protivi svrsi spolne sposobnosti" (br.

2352.). Iz paganske astrološke perspektive riječ je o izvrnu­

tom modelu ljudske spolnosti prožetom "neptunovskim zabludama i deluzijama tipični­ ma za trenutačno Doba Riba". Štoviše, smatraju da taj katolički pristup spolnosti proizlazi

iz neprirodne i apsurdne idealizacije čovjeka kao okljaštrena bića kojemu se tendenciozno i zlonamjerno inhibira prirodni protok energije. U dubljoj analizi dolazi se do ideje kako

pravi korijen problema leži u tome što religijski vođe žele zatirati ljudsku spolnost, kako

bi ljude držali u strahu, nametali im osjećaj krivnje i time ih učinili ovisnima o težnji za "spasenjem", o čemu je već bilo dosta riječi.

U paganizmu je upravo suprotno. Roditelj ima dužnost vlastitom djetetu objasniti sve

aspekte ljudske spolnosti, uključujući i masturbaciju. Umjesto inzistiranja na apstinenciji

kao jedinoj mogućoj zaštiti od neželjenih maloljetničkih trudnoća i spolno prenosivih bo­ lesti, paganski roditelji razgovarat će s djecom o spolnim i rodnim ulogama i stereotipima,

izražavanju emocija, prepoznavanju rodno uvjetovanog nasilja, spolnom zdravlju, higijeni

i kontracepciji, te o realnim opasnostima od promiskuitetnog i neodgovornog ponašanja. Na prvom je mjestu sigurnost mlade osobe, a ne puko moraliziranje.

U Staroj Grčkoj mladi su prolazili proces dokimasiju (DoKiµaaia) u kojem su dokazivali

svoju sposobnost da preuzmu građanske i vojne dužnosti. U Rimu bi se mladići obično na

svoj 16. rođendan prvi put obrijali i skinuli bulu (bulla), tj. kožnatu ili metalnu kutijicu sa

zaštitnim falosnim amuletima koju bi oko vrata nosili od rođenja. Potom bi odjenuli bijelu

togu (toga virilis) i tako postali punoljetni. Istovjetni je japanski šintoistički obred prijelaza genpuku za dječake i mogi za djevojčice. U hramu bi pred svojim božanstvom (kami) promi­

jenili frizuru i odjeću, te dobili novo ime (azana).

U katolicizmu se taj paganski običaj preobrazio u sakrament potvrde (krizme), ali daka­

ko s posve drugim smislom. U katekizmu piše: Sakrament potvrde na neki način "potvrđuje"

i dovršuje krsno pomazanje (br. 1242.). No, veoma je znakovita dob koja se smatra primjere­

nom za krizmu: U latinskoj tradiciji smatra se osnovnom dobi za primanje sakramenta potvrde

"dob rasuđivanja". No u smrtnoj pogibelji treba potvrditi i djecu, čak i ako nisu još dostigli dob rasuđivanja (br. 1307.). Potrebno je upozoriti na problem dvostruke inverzije simbolike ovog obreda! Naime,

katolici su omladu kao obred prijelaza pretvorili u sakrament potvrde vjere, da bi u današ­

nje vrijeme neki neopagani počeli tumačiti kako se na omladi potvrđuje paganska vjera (!?),

27

što je zaista pogrešno tumačenje. Neki idu toliko daleko pa pričaju kako se na tom obredu mladi zavjetuju u vještičje kovene i sl. Ništa od toga nema veze s paganizmom. Omladom se obilježava prijelaz u novu fazu života - i to je to. Predanost paganskoj duhovnosti počinje kasnije, na obredu samoposvećenja, a "potvrđuje" se inicijacijom. U toj dobi, čovjek je već sasvim sposoban za samostalno rasuđivanje i voljne odabire. Prije nego što nastavimo, važno je napomenuti da obred ne treba "forsirati" ako dijete to ne želi. Treba mu veoma jasno reći što je taj obred, zašto se obavlja i kakve dobrobiti može očekivati (osim poklona uzvanika). Dakle, roditelji ga prvo moraju pitati želi li on to ili ne! Mogu mu pojasniti da je to lijep i pradavan običaj paganskih naroda, no ako je djetetov stav izričito negativan, roditelji će odustati. Valjda je dosad jasno da obred u ko­ jem netko sudjeluje prisilno ne može polučiti nikakvim pozitivnim rezultatom. Isto tako, djetetu trebaju naglasiti da se ne mora zabrinjavati da će nešto pogriješiti na obredu. Ako počne zamuckivati ili nešto krivo izgovori ili pročita, reći će mu da je to sasvim u redu i da se time ne mora opterećivati te da mu nitko ništa neće zamjeriti.

Iskušenje Neposredno prije obreda obavlja se tradicionalna ritualna forma koju nazivamo iskušenje (u literaturi: ordeal). Ako je riječ o dječaku, tada će se on s drugim muškarcima iz obitelji, uže i šire rodbine, sa starijom braćom, bratićima i prijateljima, povući u zasebnu prostoriju ili, još bolje u prirodu, gdje će se morati "dokazati kao muškarac". U davna vremena dječak bi morao uloviti životinju, no danas dobiva kakav simbolički zadatak. To mora biti nešto zanimljivo i zabavno, a nikako ne mučenje ili "ubijanje u pojam". Primjerice, morat će što brže pretrčati tematski poligon na kojem će morati nešto uhvatiti, razbiti, preskočiti i vratiti se s "plijenom". Ili, može dobiti zadatak da se popne na drvo i dohvati neku oznaku. Što god da je iskušenje, ostali će ga bodriti i navijati. Ako je dijete žensko, povući će se s ostalim odraslim ženama. One mogu stati jedna iza druge i raširiti noge, a djevojčica će morati puzeći proći kroz "tunel" dok ju svaka lagano pljusne po stražnjici (to je simbolika plodnosti i rađanja, dakle ženskih misterija). Ili, mogu joj dati zadatak da u što bržem roku povješa kakve ukrasne predmete po prostoriji i sl. Osmišljava se igra u kojoj će svi uživati. Prilagodit će se djetetovim mogućnostima. lskušenjem se simbolički naglašavaju odgovornost, trud, napor i učenje kojima se dolazi do cilja (što je analogno simboličnom bičevanju na vještičjim inicijacijama). Kada dijete uspješno prođe kroz iskušenje, dobiva nagradu, primjerice neku obiteljsku vrijednost, poput ručnog sata, prstena, ogrlice i sl. (Ritualni bodeži nisu baš primjereni za taj uzrast. To radije treba sačuvati za vjenčanje.) Međutim, roditelji moraju biti svjesni vremena u kojem živimo. Poklonit će mu i kakav "statusni simbol", poput mobitela, lapto­ pa, odjeće, kompjutorskih igrica i sl., ali neće pretjerivati! Dijete može dobiti i privremenu tetovažu, npr. od kane (naravno - nipošto ne trajnu jer to nije primjereno za taj uzrast). Takvim postupkom šalju mu nedvosmislenu poruku da ga prihvaćaju kao odraslog, čime mogu unaprijed otkloniti brojne probleme s budućim tinejdžerom. Usto, zadovoljit će mla­ denačku znatiželju, bez trajnih posljedica. Kada dijete uvidi da su roditelji malo "odvrnuli ventile", ono će imati povjerenja u njih, pa mogu biti sigurni da je daleko veća šansa da će im se i ubuduće povjeravati, o čemu jasno govori i suvremena pedagogija.

28

Napominjemo, ovdje nije riječ o naglašavanju patrijarhalnih koncepata "pravog muš­ karca" koji je surovi divljak i mačist niti "prave žene" koja je tiha i plaha kuharica, čistačica i stroj za rađanje. Naprotiv, ovdje se istražuju muški i ženski misteriji koje paganizam itekako naglašava, pri čemu je ipak najvažnije potaknuti svaku osobu da izrazi sebe ona­ kvu kakva jest. Ljudi nisu samo muškarci ili žene, nego kompleksna bića s nebrojenim uvjetovanostima, sklonostima i odabirima. Ako dječaka ne zanima nogomet nego balet, a djevojčica želi postati pilot, treba ih podržati. No, dužnost je muškaraca da dječaka upo­ znaju s muškim identitetom, spolnošću i "kodeksom", kao što će žene upoznati djevojčicu sa ženskim putovima. Da bismo i dječaka i djevojčicu upoznali s paganskim konceptom ravnoteže i cjelovitosti ljudskog bića, reći ćemo im: Božica tiho šapće muškarcu, a glasno se obraća ženi; dokle Bog tiho šapće ženi, a glasno se obraća muškarcu. Da bi čovjek bio potpun mora čuti oboje - i glas i šapat.

Shema obreda omlade Ovaj je obred nešto manje formalan. Veći je naglasak na proslavi i druženju nakon same ceremonije. Središnji je dio obreda krunidba slavljenika, nakon čega dječak postaje muškarac (dečko), a djevojčica postaje žena (djevojka). Dječacima se na glavu postavlja kruna s rogo­ vima koja simbolizira Rogatog Boga i sva muška otajstva. Djevojčice dobivaju Mjesečevu krunu koja je pak simbol Božice Majke i svih ženskih misterija. Nekada se čekalo da djevojčica dobije prvu mjesečnicu, pa bi se obred održao unutar mjesec dana, što žene nazivaju Prvi Mjesec (The First Moon). Kod dječaka se mogla čekati prva polucija ili pojava prvih sekundarnih spolnih obilježja, poput dlačica na licu i po tijelu. U današnje vrijeme ne treba se time opterećivati nego naprosto odrediti istu dob za svakoga. Samim time izbjeći će se eventualno neugodne situacije. Primjerice, ako imamo dva sina, kod jednoga se brčići mogu pojaviti već u jedanaestoj godini, a kod drugoga u četrnaestoj. Da se ovaj drugi ne bi osjećao "manje vrijednim" ili "slabijim muškarcem", naprosto ćemo odrediti istu dob za svakoga. Svjetski paganski krug preporučuje da se omla­ da obavi nakon djetetova 13. rođendana (što je ujedno i važan simbolički broj). Idealno vrijeme za održavanje omlade bit će u vrijeme rastućeg Mjeseca, i to nakon Ranoproljetnog Tamnog Mjeseca. I za ovu priliku, dječak može imati kuma, a djevojčica kumu. Najbolje je da dijete samo odabere kome bi povjerilo tu čast. Preporučuje se da to ne bude netko iz rodbine, nego od prijatelja. Obred se može održati bilo gdje, najčešće u obiteljskom domu, iako može i u pri­ rodi. Zbog simbolike pupanja, proljeća i plodnosti, dom se može ukrasiti kao i za Ostaru, dakle šarenim jajima, travom i sl. Slavljenik/slavljenica pripremit će svečanu izjavu u kojoj može opisati svoj doživljaj i odnos s Bogom i Božicom. Može opisati kako se osjeća na pragu ulaska u mladost, što oče­ kuje od drugih, te što će činiti kako bi zadobio ljubav i povjerenje drugih ljudi. Prije obreda, slavljenik se može okupati u ritualnoj kupki pročišćenja koju će mu za tu priliku pripremiti roditelji. U vodu će mu ostaviti ružine latice i eterična ulja. Naravno, slavljenik je sam u kupaonici! Potom može obaviti i samoblagoslov. Na sebe stavlja samo svečanu bijelu odoru koja može biti ukrašena raznim simbolima, crtežima i slikama.

29

Za razliku od većine paganskih obreda, ovdje je dovoljno da obred vodi svećenica, ako je dijete žensko; odnosno svećenik ako je dijete muško. To mogu biti i djetetovi roditelji, ali nije nužno. Time se naglašava spolni i rodni identitet. Štoviše, u nekim tradicijama na obredu omlade smiju sudjelovati samo osobe istog spola kojega je slavljenik; ali danas to više nije nužno. U ovom primjeru sheme obreda omlade, slavljenica je djevojčica, pa će obred voditi sve­ ćenica.

Slavljenica stoji unutar kruga na istočnoj točki. Svećenica stoji u sredini kruga. Osim svijeće Boga, svijeće Božice i avalonske svijeće, na oltaru se nalaze još tri bijele svijeće za ovu priliku. Od njih, središnja je najveća.

1. pročišćavanje prostora

Svećenica pročišćava prostor metlom i/ili kađenjem tamjana i bosiljka.

2. uravnoteženje energije

Svi mogu nekoliko puta duboko udahnuti i izdahnuti kako bi se energija umirila.

3. podizanje kruga

Bilo kojom metodom.

4. prizivanje elemenata

Ako nema dovoljno sudionika za svaku stranu svijeta, svećenica priziva sve elemente (od istoka do sjevera). U tome joj može asistirati pomoćni svećenik.

5. zaziv Boga i Božice

Svećenica čita kraće zazive.

6. Objava Svjetla Avalona

Svećenica pali svijeću Avalona. Svi izgovaraju Objavu.

7. slavljeničino pristupanje krugu

Svećenica pozvoni devet puta i širom raširi ruke.

svećenica: Pozdrav i blagoslov svima. Okupili smo se na ovaj veliki dan, jer propupala je naša [slavljeničino ime], kći [ime slavljeničina oca] i [ime slavljeničine majke]. Jer kolo se okreće i okreće. I neka se vazda okreće. 30

Jer svi počeci kraj svoj imaju, a svi krajevi početke imaju. Tako i danas dođe kraj djetinjstva naše [slavljeničino ime], ali hura! - počinju joj radosni dani mladosti! Sestre i braćo, omladila se naša [slavljeničino ime]. Veselimo se stoga u ovaj sveti čas.

Spusti ruke i okrene se prema slavljenici. svećenica: Neka počne sveti obred Omlade. Radosni skupe, pozdravimo našu slavljenicu.

Slavljenica pristupi oltaru i stane pored svećenice. 8. slavljenje ženskih otajstava

svećenica (obraća se slavljenici): Iz tame svjetlo se rodila, kao i ti [slavljeničino ime], iz utrobe majke.

Slavljenica pali prvu od tri svijeće, onu lijevu. svećenica: Prođe tako trinaest puta po trinaest mjeseci i osvane ovaj dan, pupoljak da bi cvijetak postao, sjemenka da bi stablo postala, dijete da bi žena postala.

Slavljenica pali drugu svijeću, onu desnu. svećenica (postavlja ruke na slavljeničina ramena): [Slavljeničino ime], sretna si jer otkrit ćeš sve putove ženske. Mjesec je Velika Božica, Djeva, Majka i Starica. Mjesec je naš putokaz i naš vremeplov. Mjesec je naš saveznik i čuvar hrama našega. Kada krv poteče iz tijela našega, pročišćava se Naše Gospe hram. JI

A kada hram je očišćen,

za majčinstvo se ono sprema. Raduj se i otajstva ženska slavi. Raduj se i spoznaj sebe.

9. čitanje svečane izjave

svećenica: [Slavljeničino ime], slaviš li Boga Rogatog i Božicu Majku? Slaviš li Prirodu i sva bića što postoje? Slaviš li Mjesec i Sunce, Zemlju i Nebo? Da bi kročila putem naših pramajki i praočeva? Da bi kročila putem spoznaje i ljubavi? Da bi kročila putem znanja i mudrosti?

slavljenica: Slavim.

svećenica: Tada stani i pred ovim svetim skupom, izusti riječi svoje, na radost svih bogova i božica, i svih bića iz svih smjerova.

Slavljenica se okreće prema južnoj točki i pročita svečanu izjavu koju je prethodno pripre­ mila.

10. pomazanje i krunidba slavljenice

svećenica (pozvoni triput): Dok djetinji žar polako se rasplamsava, pristupi djevojčice, pomazana da budeš.

Slavljenica sjeda na klupu (tron), leđima okrenutim prema oltaru. Svećenica stoji iza nje. Uzima posudu s uljem za pomazanje (ne treba više od tridesetak mililitara) i podiže ju visoko.

32

svećenica: Evo svetog ulja za pomazanje, da omladimo djevojčicu, kćer oca svoga i majke svoje, kao što činile su naše pramajke i praočevi.

Svećenica izlije iz visine ulje za pomazanje na slavljeničinu glavu. Odloži posudu i razma­ že joj ulje po kosi.

svećenica: Naša Gospo, Božice Majka i Naš Gospode, Bože Rogati, i svi bogovi i božice, sile Neba i Zemlje, sile prirode, sile svemira, blagoslovite [slavljeničino ime] da vrline ženske otkrije i spozna. Da bude sretna i radosna, svoju volju da čini i nikome da ne naudi. Neka bude tako, sada i zauvijek.

svi:

\

Neka bude tako.

Potom svećenica uzima Mjesečevu krunu i podiže ju visoko iznad slavljeničine glave.

svećenica: Božica je žena, žena je Božica, Božica je majka, majka je Božica. Primi milost Božice Majke i s ponosom se ženom zovi. Postavlja joj krunu na glavu.

svećenica: Pomazana jesi. Ustani ženo, ustani [slavljeničino ime].

Slavljenica ustane, zagrli i poljubi svećenicu. Potom uzme lijevu i desnu svijeću koje gore i plamenom obiju svijeća zapali središnju i najveću, a druge dvije ugasi.

33

slavljenica:

Kao što u meni gori milost Božice, neka gori ova svijeća ljubavi i majčinstva.

(Središnja i najveća svijeća ostavlja se da nakon obreda izgori do kraja negdje na sigurnom mjestu u kući.)

11. svjedočenje kume

svećenica (podiže dlan dominantne ruke i obraća se kumi):

{Ime slavljeničine kume], svjedočiš li da je dijete žena postala?

kuma (podiže dlan dominantne ruke):

Svjedočim.

svećenica:

Hoćeš li dati najviše što možeš da joj pomogneš na životnom putu i kao sestra budeš?

kuma:

Hoću.

svećenica:

Tako je rečeno sada i ovdje. Budi blagoslovljena.

12. darivanje slavljenice

Roditelji prvi pristupe slavljenici, grle ju i ljube. Daju joj poklone. Potom joj i ostali iz kruga pristupe, zagrle i poljube. Sudionici mogu pjevati, pljeskati i bubnjati.

13. blagoslov hrane i pića

Rabi se bilo koja metoda. Običaj je da hranu i piće za ovu priliku donesu roditelji.

14. zdravica za slavljenicu

Svećenica svima podijeli čašu s blagoslovljenim pićem i malo hrane. Svi visoko podignu čaše.

svećenica:

Neka nam poživi [slavljeničino ime] i neka joj je sa srećom! Živjela [slavljeničino ime]! 34

svi:

Živjela!

15. zahvala Bogu i Božici

svećenica:

Rogati Bože i Božice Majko, Hvala Vam na Vašem dolasku i prisustvu. Hvala vam na ovom krugu. Hvala Vam na danu, svjetlosti i ljubavi. Hvala Vam na noći, tami, i promjenama. Oče i Majko, tražimo vaš blagoslov. Pozdrav i zbogom. Blagoslovljeni bili.

svi:

Blagoslovljeni bili.

16. otpuštanje elemenata

Osoba koja je prizvala elemente, sad ih i otpušta, redom: sjever, zapad, jug, istok.

17. otpuštanje kruga

Nakon što svećenica otpusti krug, svi se uhvate za ruke i kažu:

Krug je sada otpušten, ali neuništen. Radosno se sastali, radosno se rastali i radosno se opet sastali. Budite blagoslovljeni.

Nakon obreda, nastavljaju se gozba i slavlje.

Ako je slavljenik dječak, prilagodit će se obred. Evo kako može zvučati slavljenje muških otajstava koje mu čita svećenik:

[Slavljenikovo ime], sretan si jer otkrit ćeš sve putove muške. Sunce je Bog Rogati, Otac i žrtvovani Sin kreacije. Sunce je naš putokaz i naš vremeplov. Sunce je naš saveznik i plam našeg hrabrog srca. Muškarac je svaki sjemena sijač, koji oplođuje hram Božice, i život novi na svijet doziva, jer sjemenom si uvijek obilat.

35

Raduj se i otajstva muška slavi. Raduj se i spoznaj sebe.

Dok se nakon obreda djevojka grli i ljubi s uzvanicima, običaj je da se slavljenik ljubi s prisutnim ženama, dok se s drugim muškarcima (pa tako i svećenikom) pozdravlja tako da se desnom rukom uhvate za podlakticu, a lijevu stavljaju jedan drugom na rame. To je muški pozdrav.

Muški i ženski prostor Nakon iskušenja, obreda, gozbe i slavlja; slavljenik ili slavljenica mogu ostati budni još dugo u noć. Tada se ponovno povlače sa starijim osobama istog spola, obično s braćom, bratićima, kumovima i prijateljima; odnosno sestrama, sestričnama, kumama i prijateljica­ ma; dakle bez roditelja, teta, stričeva i sl. Mogu otići kampirati i spavati u šatoru ili otići na vikendicu. Mjesečeva koliba (Moon lodge) je ženski prostor, mjesto gdje se žene okupljaju i razgovaraju o muškarcima, zaljubljenosti i simpatijama. Starije djevojke i žene podučavat će mladu djevojku o odgovornom ponašanju i samopoštovanju. Nekad su se u takvim pro­ storima žene okupljale za vrijeme menstruacije. Analogno tomu, dječak sa starijim muškarcima odlazi u muški prostor koji nazivamo

Sunčeva koliba (Sun lodge). Razgovarat će o ženama i zaljubljenosti. No, to je ujedno prilika da se mladi povežu s božanstvima koja predstavljaju njihov spol. Mogu ih prizivati, tražiti njihovo vodstvo, mudrost i savjete. Takav oblik monoseksualnog okružja ponavlja se i na nekim drugim obredima, primjerice na momačkoj ili djevojačkoj večeri prije vjenčanja.

SAMOPOSVEĆENJE Samoposvećenje je paganski obred prijelaza kojim se pagan stavlja u službu odabranog Božanstva, čime daje potvrdu i pečat svom odabiru i odnosu s božanskom energijom. (Ako nije odabrao neko specifično božanstvo, tada se stavlja u službu Rogatog Boga i Božice Majke.) Kao što smo već rekli, služba nije "služenje" ili "ropstvo", nego partnerski odnos s božanskim silama, u kojem se pagan obvezuje da će gajiti odnos s Božanstvom i prinositi mu simboličnu žrtvu, te ga moliti da ga vodi kroz život i pomogne mu na putu duhovnog rasta. U engleskom se ovaj obred prijelaza naziva Self-dedication.

Samoposvećenje se smatra "formalnim" početkom duhovnog života svakog pagana. Na­ kon tog obreda, osoba postaje posvećenik ili posvećenica. No, ovaj se obred u nekoliko vidova razlikuje od drugih obreda prijelaza. Povezan je sa sljedećim obredom prijelaza

-

inicijacijom, što znači da ga nema smisla

obavljati, ako nakon toga neće uslijediti inicijacija koja bi se trebala obaviti najmanje godinu i jedan dan nakon samoposvećenja. U tom periodu, osoba će se posvetiti uče­ nju i razvijanju odnosa s božanstvom te slaviti sve ezbate i sabate. 36

Uvijek se obavlja isključivo nasamo! To je prilika da se pagan sam predstavi božan­ stvima u potpuno intimnom ozračju. Nema nikakvih svjedoka. Naprosto će ostali­ ma u zajednici (ili kovenu) najaviti da će taj obred obaviti određenog dana, obično na ezbat Punog Mjeseca. Jednako se obavlja kao opći paganski obred prijelaza (što je priprema za opću pagan­ sku inicijaciju) i kao priprema za prvu vještičju (kovensku) inicijaciju. Uz inicijaciju, jedini je "obvezan" obred prijelaza. Naravno, svatko može biti pagan bez ikakvih inicijacija, no u sljedećem potpoglavlju pojasnit ćemo zašto bi svaki pa­ gan trebao biti "ponovno rođen", čemu služi upravo inicijacija.

Shema obreda samoposvećenja Kako je riječ o potpuno intimnom obredu na kojem je nazočan samo pagan i božanske sile (pojedinac i svemir), najučinkovitiji obred samoposvećenja bit će onaj koji će osmisliti sam. Ovaj je obred najmanje formalan! Naglasak je na postizanju izmijenjenih stanja svijesti, kako bi se osoba sjedinila s božanskom energijom. Stoga je potrebno vježbati umne devocijske forme: koncentraciju, povlačenje osjetila, zamišljanje, meditaciju i trans. Također, potrebno je sastaviti i pagansku molitvu u koju se može uvrstiti bilo koja od devet cjelina molitve (ili sve one): obra­ ćanje Božanstvu, slavljenje Božanstva, slavljenje prirode, izjava, priznanje, molba, zahvaljiva­ nje, blagoslov i potvrda. Bit će napisana prije obreda. Obred se obično izvodi na ezbat Punog Mjeseca, ali može se odabrati i neki drugi dan u tjednu i planetarni sat (kao za magijske obre­ de). Ako se osoba posvećuje nekom posebnom božanstvu, može odabrati i tradicionalni datum kojim se u nekoj kulturi slavi to božanstvo. Sljedeća shema poslužit će kao ogledni primjer. Prije obreda, može se obaviti samopročišćenje (ritualna kupka pročišćenja) i samoblagoslov. Pro­ storija će se pripremiti tako da osobu ništa ne može omesti. Treba uzeti u obzir da bi obred mo­ gao potrajati nešto duže, pa će osoba odabrati vrijeme kad neće imati nikakvih drugih obveza. Na ovom je obredu pagan posve nag! Predstavlja se božanstvima onakav kakav jest ("kao od majke rođen"). To je još jedna specifičnost samoposvećenja u odnosu na ostale obrede prijelaza. 1.

pročišćavanje prostora

2.

uravnoteženje energije

Obvezno se treba usredištiti i prizemljiti.

3.

podizanje kruga

4.

prizivanje elemenata

5.

zaziv Boga i Božice

6.

objava Svjetla Avalona 37

7. meditacija

Pagan sjedi uspravno ispred oltara. Potpuno se umirio i diše jako duboko (može neko vrijeme izvoditi priir]iiyiimu). Ispraznio je um od svih drugih misli. Ako ima likovnu pre­ dodžbu božanstva/božanstava ispred sebe (slike, kipove ili simbole), zagledat će se u nju i u potpunosti se koncentrirati isključivo na božanstvo. Osjetit će kako ga prožima božanska energija. Kad ga energija potpuno prevlada može zatvoriti oči i ostati u meditaciji koliko god to želi. Idealno je da dostigne stanje transa, u kojem više ne postoji ništa osim božan­ stva. Neće se zabrinjavati. Osjetit će ljubav, toplinu i radost. Imat će povjerenje u božansku inteligenciju. Izaći će iz tog stanja kada dođe pravi trenutak.

8. molitva

Ustane. Poklekne i pokaže gestu trećeg oka. Ustane i pročita molitvu koju je prethodno sa­ stavio.

9. samoposvećenje

Raširi ruke (gesta Sunca). Kaže:

O Božice Majko, o Rogati Bože, (O [ime odabranog božanstva]- izgovara ako ima odabrano božanstvo) U ovom svetom trenutku,

na ovom svetom mjestu, ja [ime], sin/kći [očevo ime] i [majčino ime], posvećujem svoj život Vama, predajem se Vama u službu. Obdarite me snagom i hrabrošću. Obdarite me samilošću i suosjećajnošću. Obdarite me svim božanskim moćima. Zakletvu polažem da ću vazda volju svoju činiti. Zakletvu polažem da nikome nauditi neću. Ali, ako mi tkogod nažao učini i život mi ugrozi, na Vas ću se pozvati i zaštiti sebe i svoje voljene. Jer mi smo Jedno, sada i zauvijek. Tako je rečeno, sada i ovdje. Neka bude tako, sada i zauvijek.

38

10. samoblagoslov

Ovo je prvi samoblagoslov koji izvodi kao posvećenik ili posvećenica. 11. ples radosti

Pjeva, pleše i bubnja u slavu božanstava. To treba biti pravi šamanski ples. Veseli se.

12. blagoslov hrane i pića

13. zahvala Božanstvu

14. otpuštanje elemenata

15. uzemljenje

16. otpuštanje kruga

INICIJACIJA Inicijacija je paganski obred prijelaza kojim se obilježava čovjekovo duhovno ili "drugo"

rođenje. Postoji u gotovo svim drevnim svjetskim kulturama, a kasnije je u raznim oblici­ ma i izvedbama preuzet u gotovo sve religije. Istodobno, o inicijaciji postoje brojne predra­ sude, nerazumijevanja i nejasnoće. Stoga ćemo odmah na početku izlaganja reći da Svjetski paganski krug ne provodi inicijacije u smislu "regrutiranja vjernika", nego organizira taj obred prijelaza za one sljedbenike koji na svečan i ceremonijalan način žele obilježiti svoje duhovno rođenje. Inicijat simbolički umire i ponovno se rađa kao nova osoba s novim zna­ njem i mudrošću. Kako bismo ju razlikovali od vještičjih (kovenskih) inicijacija, rabimo i pojam Opća paganska inicijacija (u literaturi: Common Pagan Initiation). Pojam inicijacija (initiation) dolazi od latinskoga glagola ineo "ući, početi" (od prijedloga in "u" i glagola eo "ići"), pa doslovno znači "ulazak, početak". To znači da sam pojam ini­ cijacija ne odgovara u potpunosti značenju opće paganske inicijacije. Za razliku od vještičjih

inicijacija na kojima se zaista "ulazi" u koven, ovom inicijacijom ne ulazi se ni u kakav "ekskluzivan klub". Zato bi ovaj obred prijelaza bilo preciznije nazvati "duhovnim ro­ đenjem" ili "drugim rođenjem". Ipak, rabimo pojam inicijacija jer je uvriježen u kulturnoj antropologiji.

39

Duhovno ili "drugo" roctenje U prapovijesnim kulturama smatralo se da čovjek svojim biološkim rođenjem postaje dio

svijeta, dok bi drugim rođenjem postao dio zajednice. Nakon prvog rođenja pripadao bi majci i obitelji, a nakon drugog postao bi punopravni član plemena. Isprva se to načelo primjenjivalo samo na muškarce koji bi na taj način postali priznati kao ratnici osposo­ bljeni za sve zadatke. Možda je najzorniji primjer pradavni običaj istočnoafričkog naroda Kikuyu. Prije ritualnog obrezivanja, majka mladića stala bi, raširila noge i stenjala kao da proživljava porođaj, a sin bi joj puzeći prošao između nogu oponašajući plač novorođenče­ ta, nakon čega bi ga pripadnici plemena ritualno okupali. U grčkim misterijskim religijama postojao je običaj da se nakon drugog rođenja inicijati neko vrijeme hrane samo mlijekom, poput dojenčeta. Australski Aboridžini odglumili bi uskrsnuće mrtvaca na groblju, nakon čega bi se lokalni šaman obratio inicijatu riječima: Kao što je ovaj čovjek ustao iz groba, tako

i ti moraš ustati iz svog djetinjeg života zabava i samozadovoljstava, te ući u život plemena, život Duha plemena. Isprva je inicijacija bila isto što i omlada, obred prijelaza iz djetinjstva u mladalaštvo. Stoga je i ona uključivala iskušenje koje, bez ikakve dvojbe, u davna vremena nije bilo samo "simbolično" nego veoma konkretno, a nerijetko i opasno za život. Štoviše, smatralo se da samo oni koji uspiju preživjeti smrtnu opasnost, zaslužuju da postanu pravi ratnici i dio plemena. Dakle, da bi se netko mogao ponovno roditi, naprosto se morao suočiti sa smrću "licem u lice". (Inače, taj primitivan koncept postoji i danas, u nešto suptilnijem obliku. Neki će roditelji baciti dijete u vodu kako bi ga natjerali da nauči plivati.) Osim suočavanja s opasnim životinjama ili teško prohodnim terenom, inicijat se mogao dokazati trapeći se na razne načine: dugotrajnim postom, nespavanjem, višednevnim preživljavanjem u teš­ kim klimatskim uvjetima ili suzdržavanjem od seksa. Ponekad bi ga šibali, a on nije smio pustiti ni glasa; ili bi ga živoga zakopali preko noći. U kasnijem stadiju, u gotovo svim kulturama od američkih domorodaca do starih Grka,

umjesto suočavanja sa smrtnom opasnošću, inicijat bi odglumio prijelaz iz smrti u ponovni život, što se prikazivalo estetskim prijelazom "iz ružnoga u lijepo". Na obredu bi inicijat bio premazan glinom, bojama, pa čak i smećem; da bi ga potom ritualno oprali, očistili od "ružne smrti" i ponovno uveli u "lijep život". (Posve očito, premazivanje bijelom kredom simboliziralo je duhove koji se nalaze između dva svijeta i čekaju ponovno rođenje.) Ritualno pranje u ranijoj fazi obavljalo se krvlju - najvažnijom tjelesnom tekućinom, simbolom života i smrti. Kako je inicijat morao "umrijeti" da bi se ponovno rodio, bio bi lakše ranjen kako bi se okupao i inicirao vlastitom krvlju, koja je kasnije mogla biti zami­ jenjena životinjskom. Primjerice, mitraisti su inicijate kupali u bičjoj krvi, a ta simbolika zadržana je i u kršćanstvu: ... Oni dođoše iz nevolje velike i oprali su haljine svoje i ubijelili ih u

krvi ]aganjčevoj (Otkrivenje 7:14). U kasnijoj fazi, krv je zamijenjena vodom, pa tako imamo čitav niz religijskih tradicija u kojima se inicijat škropi ili polijeva vodom ili se pak jedno­ kratno ili višekratno uranja u vodu, što se zadržalo na kršćanskom krštenju ili baptizmu. Dakle, kršćanstvo je u potpunosti preuzelo paganski koncept inicijacije kao drugog ro­ đenja, samo što ga je doktrinamo svela na specifičan slučaj: Jer kao što u Adamu svi umiru,

tako će i u Kristu svi biti oživljeni (l. Korinćanima 15:22). Nadalje, preuzet je i u hinduizam. Na obredu inicijacije (upanayana), učitelj (guru) mladom učeniku <Si?Ya) postavlja sveti bra­ hmanski konac (yajiiopavfta) oko vrata i tako ga inicira u učeničko naslijeđe (paramparii) pa on postaje dvija, što na sanskrtu doslovno znači "dvaput rođeni"! Na koncu, i u Wicci i ne40

ohermetizmu zadržan je identičan koncept. Prva kovenska inicijacija također predstavlja ponovno ili duhovno rođenje. Možemo zaključiti da je od pamtivijeka čovjek smatrao da nije dovoljno roditi se samo jednom. To čine i životinje, a ljudi bi morali biti rođeni još jednom kako bi mogli ispuniti cilj ljudskog postojanja. Stoga je drugo rođenje obred prijelaza koji bi na vrhuncu duhov­ nog razvoja trebao proći svaki pagan.

Prijenos duhovnog znanja S konceptom drugog rođenja srastao je još jedan drevni misterij:

inicijacija

je mistični čin

kojim se prenosi duhovno znanje s koljena na koljeno, od starijih učitelja na mlade učenike, buduće učitelje. I danas će učenici ili studenti učiti nekoliko godina da bi na koncu ma­ turirali ili diplomirali, što nije ništa doli obred prijelaza kojim se prelazi u novi društveni status, a inicijat postaje kvalificiran za poučavanje sljedeće generacije. No,

inicijacija

ima i svoju mističnu stranu. Inicijat postaje svjestan misterija koji se ne

mogu racionalna sagledati i "naučiti". Riječ je o svijetu arhetipova i simbola koji se mogu samo "osjetiti" i "spoznati neposrednim iskustvom". To je razlika između

tajne i otajstva.

Možda se na samoj inicijaciji neće dogoditi "čudo prosvjetljenja", ali nakon nje, inicijat će početi širiti i dizati svijest o božanstvu, što će mu donijeti mirnoću i jasnoću uma koja je pak preduvjet za bolju komunikaciju svjesnog uma s individualnim i kolektivnim nesvjesnim. Prema tome, inicijacija nije samo potvrda o kvalifikaciji poput diplome, nego je ujedno i prijenos duhovne energije kako bi se inicijat povezao s božanstvima dotične tradicije i svo­ jim precima. Također, na individualnoj razini dolazi do reprogramiranja umnih obrazaca, a među više inicijata postiže se usklađivanje energije te komfor u komunikaciji i zajednič­ kim aktivnostima. Drugim riječima, inicijat je postao "naš čovjek". U prošlosti se taj koncept dodatno formalizirao pristupanjem u tajno društvo koje je

baštinila određenu duhovnu i ritualnu praksu, poput hermetičkih redova i vještičjih ko­ vena, no

opća paganska inicijacija

nije ulazak u "tajno društvo" jer se upravo u skladu s

paganskom filozofijom, "spiritualni prag" ne mora nužno prijeći samo na taj način. Još je važno napomenuti da u paganizmu inicijaciju nitko ne "dodjeljuje", kao što u hinduizmu inicirati može samo guru.

Inicijacija kao obraćenje Ne treba zanemariti još jedan smisao inicijacije. Naime, kao i u drugim religijama, tako se i u paganizmu ljudima dopušta da se deklariraju kao (novo)obraćenici. To znači da je netko mogao biti pripadnik ili pripadnica neke druge religije, da bi kasnije prihvatio paganizam kao svoju duhovnost.

Svjetski paganski krug ne naglašava taj smisao

inicijacije, ali ako osobi

to nešto znači, slobodno može smatrati da činom paganske inicijacije prestaje biti pripad­ nik neke druge religije te da postaje pagan ili paganka.

41

Uvjeti za iniciiaciiu praksi Svjetskoga paganskog kruga, inicirati se može svatko tko je prošao Paganski tečaj pod vodstvom mentora. Načelno, riječ je o nizu tjednih kružoka nakon kojih osoba pred mentorom ili Starješinskim vijećem odgovara na elementarna pitanja o paganizmu u teoriji i praksi. Riječ je o temama opisanima u ove tri knjige. U dogovoru s mentorom određuje se datum za izvođenje obreda samoposvećenja, a najmanje godinu i jedan dan nakon toga može uslijediti inicijacija. Nakon inicijacije, pagan može obavljati bilo koju službenu ak­ tivnost SPK-a, te voditi obrede javnoga karaktera. Inicijat mora biti punoljetan, tj. stariji od osamnaest godina. Ako je prošao prvu vještičju (kovensku) inicijaciju u kovenu koji je registriran pri SPK-u, tada se prva kovenska inicijacija vrednuje kao i opća paganska, pa ona nije obvezna; ali ako tako želi, može i nju proći. Naravno, ako osoba ne želi obavljati službene aktivnosti organizacije, a želi proći inicijaciju, u tom slučaju nije potrebno nikakvo odgovaranje pred mentorima i starješinama. U

Shema obreda iniciiaciic Očekivano, središnji je dio obreda simbolička smrt stare osobe i ponovno rađanje novog pagana ili paganke. Za razliku od samoposvećenja, inicijacija je tradicionalno javan, svečan i veseo obred. Vodit će ga svećenik i svećenica. Ako je inicijat muškarac, tada će svećenica biti u glavnoj, a svećenik u sporednoj ulozi; i obratno (kao kod prvoblagoslova). Izvodi se na neki sabat, dakle u vrijeme kad se zajednica okuplja u najvećem broju. Obično će to biti onaj sabat koji prethodi rođendanu inicijata. Naravno, sve to nije nužno. Može se izabrati bilo koji datum, pogotovo onaj koji se smatra astrološki povoljnim. Za ra­ zliku od drugih religija, u paganizmu bi sam inicijat ili inicijatkinja trebao odrediti koji da­ tum želi za svoju inicijaciju. Godišnjica inicijacije može se smatrati "drugim rođendanom". Na inicijaciji pagan može izabrati svoje duhovno ime koje u potpunosti odgovara znače­ nju i simbolici vještičjeg ili magijskog imena, što smo opisali u prethodnom 27. poglavlju: Vještičarstvo.

(Primijetit ćemo da su neki elementi obreda istovjetni prvoj kovenskoj inicijaciji.) Prije obreda, inicijat može obaviti samopročišćenje (ritualnu kupku pročišćenja) i samoblagoslov. U ovom primjeru sheme obreda inicijacije, inicijatkinja je žena, pa će na obredu svećenik biti u glavnoj ulozi, a svećenica u sporednoj.

Svećenik i svećenica stoje u sredini kruga. lnicijatkinja stoji na istočnoj točki kruga. 1. pročišćavanje prostora

Svećenica pročišćava prostor metlom i/ili kađenjem. 2. uravnoteženje energije

Svi mogu nekoliko puta duboko udahnuti i izdahnuti kako bi se energija umirila. 3. podizanje kruga

Bilo kojom metodom. 42

4. prizivanje elemenata

Kako je riječ o nešto "masovnijem" obredu, svaki element može prizvati jedna osoba (po­ moćni svećenici i svećenice). 5. zaziv Boga i Božice

Svećenik i svećenica čitaju kraće zazive. 6. Objava Svjetla Avalona

Svećenica pali svijeću Avalona. Svi izgovaraju Objavu. 7. inicijatkinjino pristupanje krugu

Svećenik pozvoni devet puta i širom raširi ruke. svećenik: Pozdrav i blagoslov svima. Kolo života okreće se i okreće. Svi počeci kraj svoj imaju, a svi krajevi početke imaju. Jednom se čovjek rađa, iz utrobe majke. I jednom čovjek umire i vraća se u utrobu Velike Majke. A

drugi put se čovjek rađa u svjetlu spoznaje.

I tako živi vječno. Okupili smo se na ovaj veliki dan, da naša [inicijatkinjino ime] umre u tami neznanja i oživi u ljubavi Boga Rogatog i Velike Božice Majke. Veselimo se stoga u ovaj sveti čas.

Spusti ruke i okrene se prema slavljenici. svećenik: Neka počne sveti obred Inicijacije. Radosni skupe, pozdravimo našu [inicijatkinjino ime].

Inicijatkinja pristupi oltaru i stane pored svećenika i svećenice. 8. pročišćenje inicijatkinje

svećenik (devet puta oposuno okruži kadionicom oko inicijatkinje govoreći): Pročišćavam te snagom zraka. (devet puta) 43

Moćni vjetre, rasprši svaku sumnju i odagnaj svaki strah. Blagoslovi ovu dušu da u radosti ponovno se rodi.

svećenik (devet puta oposuno okruži svijećom oko inicijatkinje govoreći): Pročišćavam te snagom vatre.

(devet puta)

Moćni ognju, spali svaku sumnju i odagnaj svaki strah. Blagoslovi ovu dušu da u radosti ponovno se rodi.

svećenica (devet puta poškropi inicijatkinju vodom, govoreći): Pročišćavam te snagom vode.

(devet puta)

Moćni vale, zapljusni svaku sumnju i odagnaj svaki strah. Blagoslovi ovu dušu da u radosti ponovno se rodi.

svećenica (devet puta pospe inicijatkinju solju, govoreći): Pročišćavam te snagom zemlje.

(devet puta)

Moćna stijeno, zdrobi svaku sumnju i odagnaj svaki strah. Blagoslovi ovu dušu da u radosti ponovno se rodi.

9. blagoslov

Četiri čuvara

svećenik: Govorim u ime Boga Rogatog. Reci - zašto si ovdje?

inicijatkinja: Da postanem Jedno s Tobom i Majkom.

svećenica: Govorim u ime Božice Majke. Reci - tko te natjerao da dođeš amo?

inicijatkinja: Moja je volja da dođem i da postanem Jedno s Tobom i Ocem.

svećenik: Kako pristupaš ovome krugu?

inicijatkinja: U savršenoj ljubavi i savršenom povjerenju.

svećenica: Želiš li okončati život kakav si dosad vodila i u ljubavi ponovno se roditi?

44

inicijatkinja:

Želim. svećenik:

Kako ćeš se odsad zvati? inicijatkinja:

[duhovno ime]. svećenica:

Neka bude tako. svi:

Neka bude tako. Inicijatkinja, svećenik i svećenica odlaze do istočne točke.

svećenik: O moćni Airte, siloviti čuvaru istočnih vrata,

blagoslovi [inicijatkinjino duhovno ime], da umre i ponovno se rodi u svjetlu spoznaje. svi:

Neka bude tako. Svi se naklone. Potom odlaze do južne točke.

svećenik: O moćni Dease, siloviti čuvaru južnih vrata,

blagoslovi [inicijatkinjino duhovno ime], da umre i ponovno se rodi u svjetlu spoznaje. svi:

Neka bude tako.

Svi se naklone. Potom odlaze do zapadne točke.

45

svećenica: O moćni Iare, siloviti čuvaru zapadnih vrata,

blagoslovi [inicijatkinjino duhovno ime], da umre i ponovno se rodi u svjetlu spoznaje. svi:

Neka bude tako. Svi se naklone. Potom odlaze do sjeverne točke.

svećenica: O moćni Tuathe, siloviti čuvaru sjevernih vrata,

blagoslovi [inicijatkinjino duhovno ime], da umre i ponovno se rodi u svjetlu spoznaje. svi:

Neka bude tako. Svi se naklone. Potom se vraćaju do sredine oltara.

10. smrt i

duhovno (drugo) rođenje inicijatkinje

Svećenica uhvati inicijatkinju za lijevo zapešće, a svećenik za desno. Svi su okrenuti prema južnoj točki i naprave nekoliko koraka. Zastanu i podignu joj ruke.

svećenik:

Starom životu došao je kraj. svećenica:

Jer kolo se okreće i okreće. svećenik:

Bez spoznaje života nema. svećenica:

Bez svetosti života nema.

svećenik:

Bez snage i hrabrosti života nema. 46

svećenica: Bez milosti i suosjećanja života nema.

Potom inicijatkinja legne na leđa, skupi noge, a svećenik i svećenica postave joj ruke u Ozi­ risovu pozu (simbol ponovnog rođenja).

Svećenik stoji inicijatkinji s desne, a svećenica s lijeve strane. Oboje uzmu po jednu posudu sa zemljom i visoko ih podignu.

svećenik: Zbogom stara družice. S nadom u ponovni susret.

svećenik: Zbogom stara družice. S nadom u novo rođenje.

Potom inicijatkinju pospu zemljom. Odlože posude. Zastanu i oboje pokažu Ozirisovu pozu. Svi meditiraju nekoliko minuta u potpunoj tišini. Zatim svećenik i svećenica naprave tri koraka unatrag i počnu se kretati oposuno ukrug. Svi okupljeni također se počnu kretati ukrug. Svi počinju bubnjati, pljeskati, zvečati i svirati (prizivaju novi život i novo rođenje). Mogu se kretati sve brže i brže.

Kad inicijatkinja osjeti poziv u novi život, prvo raširi ruke, a potom i noge. Tako vlastitim tijelom pokazuje znak pentagrama (simbol sveukupnosti duha i materije). Tada svi povi­ kuju: Ustani!, Dođi nam sestro!, Volimo te!, Zovemo te!„. Inicijatkinja ustane i raširi ruke.

inicijatkinja: Slava Bogu Rogatom! Slava Božici Majci! Slava životu i ovom svetom skupu!

Svi poskakuju i vesele se. Svećenik uzima vedro puno vode i stane iza inicijatkinje. Podiže ga iznad njene glave.

svećenik: Život je novi rođen! Slava Našoj Gospi i Našem Gospodu!

47

Rođena je [inicijatkinjino duhovno ime], sestra naša!

Svećenik ju polije vodom. Svi plješću i povikuju. 10. svečana zakletva

svećenica (stane ispred inicijatkinje i obraća joj se): Podigni dlan svoj i ponavljaj za mnom.

Zastane na kraju svakog reda, a inicijatkinja podigne dlan dominantne ruke i ponavlja ga. Ja, [duhovno ime] pred Našim Gospodom, Bogom Rogatim i Našom Gospom, Majkom Velikom i pred svim bogovima i božicama i pred čuvarima istoka, juga, zapada i sjevera i pred duhovima i precima i pred silama prirode i vilinskim svijetom i pred svećenikom i svećenicom i pred braćom i sestrama svojim, slobodnom se voljom kunem da ću činiti svoju volju i nikome ne nauditi. I da ću u skladu sa svojim mogućnostima

duhovno rasti, pomagati drugima, učiti i poučavati, i kročiti stazom svojih predaka, iz neznanja u spoznaju, iz mržnje u ljubav, iz nereda u red, Tako mi svjetla Avalona, tako mi utrobe majčine i nade u novi život. Tako je rečeno, sada i ovdje. Neka bude tako, sada i zauvijek.

48

svi:

Neka bude tako.

11. pomazanje (prijenos znanja i razotkrivanje otajstava) Svećenik uzima posudu s uljem za pomazanje (ne treba više od tridesetak mililitara) i po­ diže ju visoko.

svećenik:

Evo svetog ulja za pomazanje, da [incijatkinjino duhovno ime] razotkrije otajstva paganska, da bi smisao u svemu otkrila i život u ljubavi, radosti i mudrosti provela. Jer tako su činile i naše pramajke i praočevi.

Svećenik izlije iz visine ulje za pomazanje na slavljeničinu glavu. Odloži posudu i razmaže joj ulje po kosi. Potom joj na desno uho šapne:

Život je vječan. Smrt je samo prijelaz. Ljudi se rađaju u svetosti i ljubavi. Samo se uskladi s priro­ dom. S krugom i s pentagramom. S četiri elementa i s petim elementom. Slavi kolo godine i Mjese­ čev krug. Magija je tvoja urođena sposobnost. Sve što želiš, možeš postići. Samo čini svoju volju i nikome ne naudi. Jer nitko ti ništa ne može, ako ti to nećeš. I zapamti - Ti si Bog. Ti si Božica. Nema drugog boga tamo gdje ti jesi. Ti si svemir. Ti si sve. Mi smo Jedno. Svi smo Jedno.

12. skupni blagoslov Kandidatkinja klekne pred oltarom.

svećenica:

Radosni skupe, blagoslovimo [incijatkinjino duhovno ime], sestru našu.

Potom svećenica stavlja jedan dlan na inicijatkinjino lijevo rame, a drugi na svoje srce. Isto učini i svećenik. Zatim i svi ostali stave jedan dlan na svoje srce, a drugi na dlan druge osobe. Tako će se svi sudionici obreda spojiti u "mrežu blagoslova".

svećenik i svećenica (glasno poviknu):

Blagoslov!

svi (glasno poviknu):

Blagoslov!

49

Inicijatkinja ustane i svi joj radosno čestitaju.

13. blagoslov hrane i pića

Rabi se bilo koja metoda. Običaj je da hranu i piće za ovu priliku donese inicijat/kinja.

14. zdravica za inicijatkinju

Svećenik i svećenica svima podijele čašu s blagoslovljenim pićem i malo hrane. Svi visoko podignu čaše.

svećenik i svećenica:

Neka nam poživi [incijatkinjino duhovno ime] i neka joj je sa srećom! Živjela [incijatkinjino duhovno ime]!

svi:

Živjela! 15. zahvala Bogu i Božici

Svećenik i svećenica pročitaju zahvale.

16. otpuštanje elemenata

Osobe koja su prizvale elemente, sad ih i otpuštaju, redom: sjever, zapad, jug, istok.

17. otpuštanje kruga

Nakon što svećenik i svećenica otpuste krug, svi se uhvate za ruke i kažu:

Krug je sada otpušten, ali neuništen. Radosno se sastali, radosno se rastali i radosno se opet sastali. Budite blagoslovljeni.

Nakon obreda, nastavljaju se gozba i slavlje.

50

VJENČANJE Vjenčanje

ili

združenje

paganski je obred prijelaza kojim se obilježava ulazak u životnu

zajednicu (brak) s drugom osobom. Jedan je od najradosnijih trenutaka u životu svakog čovjeka. Korespondira sabatu Beltaneu i sredini proljeća, a u Mjesečevu ciklusu Punom Mje­ secu. Za početak, pojasnit ćemo neopaganski koncept braka i obitelji. U engleskom se ovaj obred prijelaza naziva Handfasting ili Wedding.

Životna zajednica ili brak osnovna je i najmanja društvena zajednica dviju ili više osoba koje dragovoljno žive zajedno. U paganizmu, brak je svet ( !) jer je izraz najviših kozmičkih i ljudskih vrijednosti: ljubavi, plodnosti, uživanja, radosti, razmnožavanja i rađanja. Spoj muškarca i žene mikrokozmička je preslika spoja Boga i Božice; dok istodobno božanski odnos predstavlja makrokozmičku projekciju ljudskog odnosa; a sve po načelu simultane naravi Kako gore, tako dolje; kako dolje, tako gore. To što je brak svet, ne znači da ga se ne može razvrgnuti. Pojam svetosti ovdje ukazuje na ljubav dvoje ljudi, koja postoji do kraja života, zauvijek ili tek neko određeno vrijeme; a ne na ambicije religijskih poglavara. Kad ljubavi više nema, nema ni svetosti, pa bi brak trebalo i ritualno razvrgnuti, čemu služi sljedeći obred prijelaza - razdruženje. Supružnici ne daju zavjet da će biti skupa "dok smrt ih ne rastavi" nego samo dok ljubav traje. Time se izbjegava nepotrebno kompliciranje davanjem zavjeta na određeno vrijeme, nakon čega bi trebalo obnavljati zavjete i sl. Iako pagani imaju liberalan stav o braku i obitelji, potrebno je naglasiti da životna zajednica zaista nije šala. Nema smisla vjenčati se da bismo provjerili "kako nam ide". Zato bi par trebao živjeti sku­ pa neko vrijeme prije braka. Supružnički odnos nije ni patrijarhalan ni matrijarhalan nego egalitaran, što znači da je utemeljen na potpunoj jednakopravnosti muškarca i žene. Niti ona "pripada" njemu niti on njoj. U paganizmu se češće rabi pojam životna zajednica jer je pojam brak opterećen judeokršćanskim patrijarhalnim konceptima. Institucija tradicionalnog braka potpuno je zakazala u praksi, što vidimo u ogromnom broju razvoda brakova, čak i u zemljama s većinskom katoličkom populacijom. Ipak, i u paganizmu možemo kolokvijalno govoriti o "braku". Osobe koje stupaju u životnu zajednicu nazivamo životni suputnici, a kolokvijalno supružnici, tj. suprug ili muž i supruga ili žena. Neopagani ne smatraju da im je potrebna bilo čija pisana potvrda ili dokument kojim bi dokazali svoju privrženost i ljubav. U životnu zajednicu s drugom osobom ulaze jer se vole, a ne radi ostvarivanja kakve materijalne dobrobiti, zadovoljavanja forme ili dokazi­ vanja društvenog statusa. Stoga se iz perspektive današnjeg paganizma brak i izvanbračna zajednica ne razlikuju! Zajednica je vrijedna onoliko koliko u njoj ima ljubavi, razumijeva­ nja, iskrenosti i zajedništva. No, činjenica je da službeni brak donosi određene zakonske beneficije koje supružnicima olakšavaju život. Stoga se Svjetski paganski krug nastoji izboriti za dobivanje legitimnosti paganskog vjenčanja kao obreda kojim se i zakonski stupa u brak; no samo ako supružnici tako žele. Dakako, to ovisi i o zakonima dotične države. Za usporedbu, u katolicizmu je "brak" (ili "ženidba") jedan od svetih sakramenata, dok se pod pojmom "vjenčanje" misli samo na crkveni obred kojim se ulazi u brak. No, u paganizmu je upravo Vjenčanje jedan od obreda prijelaza, a brak je stanje koje traje onoliko vremena koliko među supružnicima traje ljubav. Pagani ne rabe pojmove "ženidba" ili "udaja". Osobe koje se vjenčaju nazivaju se mladoženja i mladenka. Prosidba je čin kojim obično muškarac moli ženu da stupe u životnu zajednicu. Ponekad se može javno proslaviti na zarukama. Nakon što su oboje dali pristanak i svima objavili

51

radosnu vijest, nazivaju se zaručnik i zaručnica. Pristanak se ne mora tražiti ni od čijih rodi­ telja. Ne postoji miraz. Sve su to anakronizmi.

Obitelj je temeljna društvena zajednica zasnovana na zajedničkom životu užega kruga srodnika. Dakle, ljudi koji čine obitelj dio su istoga kućanstva. Dom, kuća, ognjište, obitelj. .. svi se ti pojmovi smatraju svetima iz istih razloga kao i brak. No, kao što je već rečeno, iz neopaganske perspektive, svaki je tip obitelji jednakovrijedan - od samaca, zajednice muš­ karca i žene s djecom ili bez djece do jednoroditeljskih, proširenih, istospolnih, poligamnih i drugih tipova obitelji. Patrijarhalni model nuklearne obitelji nipošto nije jedini ispravan. Dokle god nema prisile i dokle god odrasli punoljetni ljudi čine svoju volju, a nikoga ne ugrožavaju, sve je prihvatljivo. Engleski pojam handfasting doslovno znači "vezivanje ruku". Drugi pojam wedding pre­ ko staroengleskog oblika weddian dolazi od pragermanskoga glagola *wadjonan "založiti, zavjetovati se". Hrvatski glagol vjenčati se odnosi se na pletenje svadbenog vijenca što je u mnogim slavenskim krajevima bio neizostavan element na svadbama. Vijenac se plete za mladenku od raznih vrsta biljaka, a ponekad i za druge svatove. Simbolizira plodnost, isprepletenost mladenaca i vječnost ljubavi. Ukupnost činova u vezi s paganskom životnom zajednicom ili brakom obuhvaća: zaru­ ke, vjenčanje, obnavljanje zavjeta i razdruženje. Zaruke i obnavljanje zavjeta manji su postupci koji se mogu ritualno obilježiti u intimnom ozračju, eventualno u manjem krugu poznani­ ka. Razdruženje se obavlja samo ako je to potrebno. To je način da se par civilizirano raziđe. Neopaganke nisu dužne uzimati muževo prezime. Mogu ostati u braku i zadržati svoje prezime, a može imati i oba prezimena. No, postavlja se pitanje - zašto onda ni muž ne bi sebi dodao ženino prezime? Što se tiče djece, jedna od mogućnosti je da sin uzme očevo prezime, a kći majčino; ili čak obratno. Sve to ovisi o dogovoru bračnog para. Bitno je da nema nikakve prisile. Vjenčanjem se ujedno obilježava i ulazak u zrelu ili srednju dob života. Tradicionalno se smatra da ona počinje s navršenih

39

godina života

(3

x

13

godina kad se obilježava

omlada). Osobe koje su samci umjesto obreda vjenčanja mogu organizirati obred kojim će obilježiti zrelu dob.

Spolnost i brak Rogati Bog oplođuje Božicu Majku već nakon svoje omlade, na sabat Ostaru, prvi dan pro­ ljeća (zato Božica rađa reinkamiranog Boga točno devet mjeseci kasnije, na sabat Yule, prvi dan zime). Vjenčaju se tek nakon toga na Božanskoj svadbi na sabat Beltane, dan u sredini proljeća. Iz toga slijedi veoma važan poučak-prvo seks, onda brak! To je potpuna suprotnost patrijarhalnim konceptima ženskog djevičanstva, spolne apstinencije i sl., koje i dan-danas zagovaraju velike religije. Pagani nikad u povijesti nisu slijedili takva načela. Da bi brak mogao dobro funkcionirati, naprosto mora biti "konzumiran" prije toga. Ne postoji niti jedan valjan razlog da se osoba "čuva". To naravno ne znači da bi osoba trebala otići u dru­ gu krajnost i postati neumjereno promiskuitetna, ali uživanje u seksu nipošto ne može biti uvjetovano formalnim brakom. Paganizam u potpunosti odbacuje takav pristup.

52

Samim time, ne postoji ni običaj "konzumacije", tj. prvog bračnog seksa jer se ionako smatra da je do njega već trebalo doći. Osim toga, mladenke ne nose vjenčani veo koji je uveden u kršćanske ceremonije kao simbol djevičanstva. Inače, u antičkoj mitologiji djevičanstvo je bilo iznimno cijenjeno, ali u sasvim drugom kontekstu. Primjerice, rimske svećenice vestalke (svećenice božice Veste) koje su u hramu čuvale vječnu vatru, morale su biti djevice. No, to se nije smatralo "krepošću" ili "vrlinom" nego pravom i teškom žrtvom. One to nisu morale činiti radi kakve vlastite dobrobiti, nego radi dobrobiti države. Zapravo je riječ o antipatičkom magijskom postupku u kojem bi se snažnim odricanjem na jednom mjestu postizao magijski učinak na drugom. Neki ljudi mogu cijeli život provesti u celibatu. To je u paganizmu toliko "egzotična" pojava da gotovo nema pagana ili paganke koji bi tako htjeli živjeti. No, u prirodi ništa nije "stopostotno", što znači da uvijek postoji otklon od općih pravila i općeg poretka. Celibat ima smisla ako osoba stremi zadobivanju okultnih, magijskih i psioničkih moći po načeli­ ma antipatičke magije.

Povijesni aspekti vjenčanja i braka U Staroj Grčkoj bilo je dovoljno da muškarac i žena postignu dogovor o suživotu, bez ka­

kva posebnog obreda. Kao i u većini drugih starih civilizacija, muškarci su bili nešto stariji jer su prethodno prolazili vojnu službu i skupljali sredstva za materijalnu neovisnost. Žene su ulazile u brak već nakon omlade, što je ponajprije bilo uvjetovano tada kratkim životnim vijekom. Rimsko je društvo bilo izrazito patrijarhalno. Muž je bio pater familias "otac obi­ telji" koji je dugo vremena bio neprikosnoveni "vlasnik" svih drugih ukućana. Mogao je odlučivati o životu i smrti bilo koga u obitelji. S vremenom su se te ovlasti zakonski ubla­ žile. Žena je uvijek pripadala muškarcu - ocu ili mužu. Rimljani su tako poznavali dva tipa braka. U "pravi brak" - conventio in manum ulazilo se na obredu vjenčanja. Žena bi tada pripala svome mužu. No, postojala je i izvanbračna zajednica - sine manu, pri čemu je žena mogla živjeti s mužem, ali je i dalje pripadala ocu. Kod Germana, žene i muškarci u brak su ulazili znatno kasnije, kad bi u oboma "porasla snaga". U prva četiri stoljeća nove ere, ni kršćani nisu na neki poseban način formalizirali brak.

Biskup Ignacije Antiohijski (Iyvauoc; .A.vuoxEiac;) iz 1. stoljeća prvi je spomenuo da bi Crkva trebala formalno odobriti brak muškarca i žene. U srednjem vijeku Crkva je sve više nagla­ šavala potrebu da se brak institucionalizira. Tome su se opirali protestanti. Martin Luther je smatrao da je brak "svjetovna stvar". Četvrti lateranski sabor tajna vjenčanja, a tek nakon Tridentskoga sabora

(1215.) zabranio je katolicima (1545.-1563.) dekretom Tametsi prvi je put

određeno da se za valjanost "ženidbe", vjenčanje treba obaviti pred župnikom i dva svje­ doka. Ipak, pagansko vjenčanje (handfasting) zadržalo se do

19. stoljeća čak i u Irskoj.

Vezivanje ruku ukrasnim vrpcama i biljem drevni je keltski običaj koji se najviše očuvao u Škotskoj i Engleskoj. U neopagansku praksu taj su običaj ponovno uveli Gerald Gardner i Doreen Valiente. Isprva je i to bio tajan čin, poput svih ostalih kovenskih obreda, no s društvenom afirmacijom Wicce i širenjem neopaganizma, ovaj oblik vjenčanja ponovno je postao popularan.

53

Simboli ljubavi na paganskom vjenčanju Na paganskom obredu vjenčanja svećenik i/ili svećenica vezuju podlaktice mladenaca ukrasnim vrpcama koje se nazivaju vjenčane vrpce. U neopaganskoj praksi uglavnom su se standardizirale dvije isprepletene sjajne vrpce - zelena (simbol Božice i žene) i crvena (simbol Boga i muškarca). To je osnovni simbol ljubavi i spajanja dviju duša i dva života u jedan zajednički. Vrpce se na rukama mladenaca obično pletu u obliku simbola beskonač­ nosti ( ). Ponekad se vežu sve četiri ruke, no mnogo je češći običaj da se vežu mladoženjina 00

lijeva i mladenkina desna ruka Ger na obredu on stoji desno, a ona lijevo). Gdjekad se vrpca ostavlja sve do jutra nakon prve bračne noći; no to se danas rijetko čini. Vjenčani prsten još je jedan simbol beskonačnosti i ljubavi. U Rimljana je isprva simboli­

zirao zavjet da će bračni ugovor biti ispunjen. Osim toga, isprva su samo muškarci davali željezni prsten ženi, što je značilo da je on sposoban materijalno osigurati ženu. Ipak, ubrzo je počeo simbolizirati i ljubav, a tek početkom 20. stoljeća uvriježio se 'običaj razmjene pr­ stenja. Nosi se na prstenjaku jer se nekad vjerovalo da su krvne žile u tom prstu povezane izravno sa srcem. Također, nosi se na lijevoj ruci jer ona simbolizira ljubav i zaljubljenost. Druga je mogućnost da ga muškarac nosi na lijevoj, a žena na desnoj ruci. Ipak, u neopaga­ nizmu to nije toliko bitan element na vjenčanjima, no može se uvrstiti u obred. Od ostalih simbola ljubavi možemo izdvojiti postupak blagoslova hrane i pića, nakon kojega mladenci piju iz istoga kaleža. Time se oni i "sudbinski" povezuju, tj. ističu da nji­ hova veza nije "slučajna". Ljubavni čvor stilizirani je beskrajni čvor koji mladenci mogu nositi kao simbol vječne ljubavi oko vrata, a mogu ih i privremeno tetovirati (kanom) za svadbu, primjerice mladenke na leđima ili mladoženje na vratu. Paljenje svijeće sjedinjenja još je jedan lijep običaj. Na početku obreda vjenčanja, roditelji (ili rodbina i kumovi) mladoženje i mladenke, svaki s jedne strane oltara upale jednu svijeću. Na kraju obreda, mladoženja i mladenka tim dvjema svijećama pale jednu koja se ostavlja da izgori dokraja.

Simboli plodnosti i sreće na paganskom vjenčanju Najpoznatiji simbol plodnosti svakako je preskakanje metle, o čemu je već bilo riječi. Ono se obavlja na samom kraju ceremonije, a time par navješćuje da će imati djecu. U 20. poglav­ lju: Odnos s božanskim pojasnili smo zašto je metla simbol plodnosti. Taj običaj najvjerojat­ nije potječe iz romske kulture. Danas je poznat običaj da se mladence nakon vjenčanja posipa rižom. Zapravo je europ­ ski običaj da ih se posipa sjemenkama žitarica poput pšenice, ječma, raži, zobi, prosa i sl. Svadbena torta, kao i svadbena gozba predstavljaju dobar urod, obilje hrane, pa samim

time i plodnost upravo vjenčanoga para. Još su stari Rimljani znali tortu baciti mladenki na glavu kako bi bila plodna. Drugi je običaj da mladenka nareže tortu. Ako druge žene uzmu kriške iz njene ruke, to je dobro i za njihovu plodnost. Drugi su simboli plodnosti: cvijeće, cvjetni vijenci i cvjetni buket. Nakon vjenčanja mla­ denka obično baca buket s leđa. Smatra se da će se žena koja ga uhvati, prva sljedeća vjenčati. Taj običaj vjerojatno potječe od već spomenutog starogrčkog mita o jabuci razdora. U nekim svadbama, mladoženja mladenku škropi vodom. Simbolika je očita - kao što bilj­

kama treba voda da bi rasle i postale plodne, tako se i mladenki želi da zatrudni. Prisutnost djece na vjenčanju i svadbi također priziva plodnost. S druge pak strane, ako bi mladenci 54

obavili Veliki obred (ritualni seks) prve bračne noći, to se smatralo veoma blagotvornim za dobar urod na zemlji i plodnost domaćih životinja.

Medeni mjesec također je paganskog podrijetla. Germani su vjerovali da će par biti plo­ dan, ako će mjesec dana od vjenčanja piti medovinu, što će povoljno utjecati na plodnost i mušku potenciju. Po drugom tumačenju, taj se pojam odnosi na mjesec lipanj (koji je bio najpopularniji mjesec za vjenčanja) jer se u to vrijeme vadi med iz košnica.

Uvjeti za vienčanie U praksi Svjetskoga paganskog kruga, vjenčati se smiju samo punoljetne osobe. Preporučuje

se da se u brak ne stupa prije 25. godine te da par bude u vezi minimalno godinu i jedan dan prije datuma vjenčanja. Mladoženja obično ima vjenčanoga kuma, a mladenka vjenčanu

kumu, iako može i obratno. Mogu imati i druge pratioce. Ti elementi vjenčanja uvelike variraju od mjesta do mjesta, pa se mogu inkorporirati u obred. Ako su pagani već u služ­ benom braku, uvijek se mogu ponovno vjenčati i na paganskom obredu.

Shema obreda vienčanja Ovaj obred može biti najraskošniji od svih, a može biti i veoma intiman bez mnogo uzvani­ ka. O svemu odlučuju mladenci. Središnji dio obreda ima ove cjeline: izgovaranje zavjeta, združenje mladoženje i mladenke, poljubac, vezivanje ruku i proglašenje "mužem i že­ nom". Združenje se može prikazati u nekoliko varijanti: polaganjem bodeža u kalež, ispi­ janjem vina iz istoga kaleža, razmjenom prstenja ili paljenjem svijeće sjedinjenja pa nema potrebe obaviti svaku od tih formi, no i to je moguće. Gotovo uvijek, obred će se obaviti na otvorenom, za vedrog, toplog i sunčanog vremena. Na zapadnjačkim svadbama za vrijeme mladenkina pristupanja crkvenom oltaru uvri­ ježilo se intoniranje skladbe Treulich gejUhrt "vjerno vođeni" iz opere Lohengrin koju je 1850. skladao njemački skladatelj Richard Wagner (1813.-1883.); dok se na kraju ceremonije obično intonira Svadbena koračnica (Hochzeitsmarsch) koju je 1842. skladao njemački skladatelj Felix Mendelssohn (1809.-1847.). Međutim, na paganskim vjenčanjima svira se svečana i vesela narodna glazba. Posebno su popularne gajde. Idealno je da mladenci sami odaberu glazbu. Što se tiče obrednih odora, mladenci će nositi ona vjenčana odijela u kojima će se najbo­ lje osjećati. Potrebno je naglasiti da bijele vjenčanice nisu ni paganska ni kršćanska tradici­ ja. Postale su popularne tek nakon 1840. kad se britanska kraljica Viktorija (Victoria) (1819.1901.) vjenčala s princom Albertom (1819.-1861.) u takvoj vjenčanici. No, kako je ona sama

simbol britanskog puritanizma, očito ju je izabrala zato što bijela boja u kršćanskoj tradiciji predstavlja djevičanstvo i "spolni moral". Svećenik i svećenica pak nose standardnu bijelu obrednu odoru s lentom u boji prvog sabata koji je prethodio vjenčanju. Termin vjenčanja određuje se po bilo kojem kriteriju, primjerice astrološkom. Povoljnim se

smatra vrijeme rastućeg Mjeseca, ponekad i Puni Mjesec. U neopaganizmu se idealnim

danom za vjenčanje smatra sabat Beltane, kada se ujedno slavi i božansko vjenčanje. I danas se na taj dan parovi odlučuju na spolne odnose pogotovo u svrhu začeća djeteta. Mnoge bi žene nakon mjesec-dva otkrile da su trudne, pa otuda dolazi pojam June brides "lipanjske mladenke". No, možda nema smisla vjenčati se na isti dan kad i mnogi drugi parovi, pa treba izabrati neki drugi najpogodniji datum. 55

Prije obreda, mladenci mogu obaviti samopročišćenje, samoblagoslov i petostruki poljubac. Također, oboje će prethodno sastaviti zavjete koje će pročitati na obredu. U ovom primjeru sheme obreda vjenčanja, vjenčaju se muškarac i žena. Ako se vjenča

istospolni par (dvije žene ili dva muškarca) ili pak poligamna zajednica (više od dvoje lju­ di, neov:isno o spolu), obred treba prilagoditi. Krug može biti označen laticama cvijeća, raznobojnim kamenčićima i plodovima. Oltar je ukrašen cvijećem i plodovima. Svećenik i svećenica stoje u sredini kruga. Pomoćni sveće­ nici i svećenice stoje na četiri kardinalne točke na obodu kruga. Mladoženja, kum i njegova obitelj stoje na istočnoj točki kruga. Mladenka, kuma i njena obitelj stoje na istočnoj točki kruga. Ostali uzvanici stoje na obodu kruga.

1. pročišćavanje prostora

Svećenik i/ili svećenica pročišćavaju prostor metlom i/ili kađenjem.

2. uravnoteženje energije

Svi mogu nekoliko puta duboko udahnuti i izdahnuti kako bi se energija umirila.

3. podizanje kruga

Bilo kojom metodom.

4. prizivanje elemenata

Jedan pomoćni svećenik priziva čuvara istoka, a drugi čuvara juga. Jedna pomoćna sveće­ nica priziva čuvara zapada, a druga čuvara sjevera. Potom ostaju stajati na toj točki kruga.

5. zaziv Boga i Božice

Svećenik i svećenica čitaju kraće zazive.

6. Objava Svjetla Avalona

Svećenica pali svijeću Avalona. Svi izgovaraju Objavu.

7. predstavljanje mladenaca

svećenica (pozvoni triput): Pozdrav i blagoslov svima. Prijatelji i rodbino, sretni skupe, okupili smo se u ovaj sveti čas da združimo muškarca i ženu, dvoje ljudi, u jedan sveti savez, u jednu životnu zajednicu.

56

svećenik: Zajednica je istinita i smislena, ako je utemeljena na ljubavi, iskrenosti, ravnopravnosti i razumijevanju. Ne združuju se samo dva tijela, nego i dva uma i dva duha.

svećenica: Pogledajte krug u kojem stojimo. On je beskrajan, magičan i vječan. On je nepromjenjiv, a opet prilagodljiv. Kao prsten koji nema početka, niti kraja.

svećenik: Takva je i ljubav - beskrajna, magična i vječna. Ona ne poznaje nikakve granice. Ona cvjeta i na svjetlu i u mraku. Ljubav je bezuvjetna i nepovrediva.

svećenica: Na ljubav se ne može prisiliti. Ljubav se ne može otuđiti. Ona je dar Boga Rogatog i Božice Majke. Nju poklanjamo jedno drugom.

svećenik: Tijelo poklanjamo tijelu, ruku poklanjamo ruci, srce poklanjamo srcu, dušu poklanjamo duši.

svećenica (pozvoni triput): Na istočnim vratima, eno stoji: mladoženja [mladoženjina ime], sin [ime mladoženjine majke] i [ime mladoženjina oca].

57

svećenik: Na zapadnim vratima, eno stoji: mladenka [mladenkino ime], kći [ime mladenkina oca] i [ime mladenkine majke].

svećenica (pokazuje gestu Trajnog Mjeseca): Dovedimo ih pred lice Božice, Velike Majke Zemlje.

svećenik (pokazuje Ozirisovu pozu): Dovedimo ih pred lice Boga Rogatog, Velikog Oca Neba.

8. mladoženjino i mladenkino pristupanje oltaru

Svećenica uzima metlu, drži ju u rukama s četkom okrenutom prema gore. Svećenik uzima Prijapov štap. Ona ode do zapadne točke stane ispred mladenke i njenih pratilaca i triput udari metlom o pod; a on do istočne točke, stane ispred mladoženje i njegovih pratilaca i triput udari štapom o pod. (Umjesto metle i štapa možete uporabiti zeleni i crveni stijeg.)

Potom kreću obje povorke. Svira svečana glazba. Svećenica drži metlu i hoda prema južnoj točki. Prati ju mladenka, a za njom idu njeni pratioci (roditelji, kuma i uža rodbina). Sveće­ nik drži Prijapov štap i također hoda prema južnoj točki. Prati ga mladoženja, a za njim idu njegovi pratioci (roditelji, kum i uža rodbina).

Kad se svećenik i svećenica susretnu na južnoj točki naklone se jedno drugom, okrenu prema sjeveru i krenu prema oltaru. Potom se mladoženja i mladenka naklone jedno dru­ gom i krenu za svećenikom i svećenicom. Pratioci idu za njima. Drugi uzvanici i dalje stoje na obodu kruga. Kada stanu ispred oltara, svećenik i svećenica odlože metlu i štap, te se okrenu prema mladencima. Sada svećenik stoji ispred mladenke, a svećenica ispred mladoženje.

9. pročišćenje mladenaca

svećenik (devet puta oposuno okruži kadionicom oko mladenaca govoreći): Pročišćavam vas snagom zraka. (devet puta) Moćni vjetre, rasprši svaku sumnju i odagnaj svaki strah. Blagoslovi ove dvije duše da u radosti se združe i u ljubavi da žive.

svećenik (devet puta oposuno okruži svijećom oko mladenaca govoreći): Pročišćavam vas snagom vatre. (devet puta) Moćni ognju, spali svaku sumnju i odagnaj svaki strah. Blagoslovi ove dvije duše da u radosti se združe i u ljubavi da žive.

58

svećenica (devet puta poškropi mladence vodom, govoreći): Pročišćavam vas snagom vode. (devet puta) Moćni vale, zapljusni svaku sumnju i odagnaj svaki strah. Blagoslovi ove dvije duše da u radosti se združe i u ljubavi da žive.

svećenica (devet puta pospe mladence solju, govoreći): Pročišćavam vas snagom zemlje. (devet puta) Moćna stijeno, zdrobi svaku sumnju i odagnaj svaki strah. Blagoslovi ove dvije duše da u radosti se združe i u ljubavi da žive.

10. pomazanje i blagoslov mladenaca

Svećenica pozvoni triput i uzme posudu s uljem za pomazanje. Visoko ju podigne.

svećenica: Evo svetog ulja za pomazanje, da blagoslovimo mladoženju kao što činile su naše pramajke i praočevi.

Kažiprst umoči u ulje, pa mladoženji iscrta pentagram na čelu.

svećenica: [Mladoženjina ime], primi blagoslov Boga i Božice, Oca i Majke. Živi dugo, u sreći i radosti. Budi blagoslovljen za sva vremena.

svećenik: Budi blagoslovljen.

svi: Budi blagoslovljen.

Svećenik pozvoni triput i uzme posudu s uljem za pomazanje. Visoko ju podigne.

svećenik: Evo svetog ulja za pomazanje, da blagoslovimo mladenku kao što činile su naše pramajke i praočevi. 59

Kažiprst umoči u ulje, pa mladenki iscrta pentagram na čelu.

svećenik:

[Mladenkino ime], primi blagoslov Boga i Božice, Oca i Majke. Živi dugo, u sreći i radosti. Budi blagoslovljena za sva vremena.

svećenica:

Budi blagoslovljena.

svi:

Budi blagoslovljena.

11. opomena

svećenica (pozvoni triput):

[Mladoženjino ime] i [mladenkino ime], danas je vaš dan. Došli ste da stupite u životnu zajednicu, u brak. Znajte, brak je svet, zasnovan u ljubavi i plodnosti, uživanju i radosti.

svećenik:

No, brak je i velika odgovornost, jer pozvani ste da jedno drugome u svemu potpora budete. Kao što snažan vjetar povija granje, tako se i vi morate zajedno oduprijeti kad vjetrovi zapuhnu.

svećenica:

Kako će zapuhati, tako će i stati, a vi ćete ostati čvrsto stojeći, u zajedništvu i slozi. Jer vaša je ljubav jača od svakog vjetra i svake nedaće. Dok imate jedno drugoga, nitko vam ništa ne može.

svećenik:

Kako jedno drugome budete davali ljubav i snagu, tako ćete ih oboje i primati. A što vam više od toga treba?

Jer skupa ste sve, a razdvojeni niste ništa. 60

svećenica:

Zapamtite, da nitko od nas nije nepogrešiv. I ma

koliko se trudili, doći će vrijeme kad će možda biti teško voljeti.

Jer život je čudesan i nepredvidiv.

svećenik:

Ali, znajte da život upravljate svojom voljom. A volja vaša neka bude ljubav, neka bude iskrenost. Jer vatrom se vatra ne gasi, niti se vodom voda isušuje.

svećenica:

Nije slabost priznati pogrešku, nego je slabost u bijegu i prevari. Zapamtite ovo i ljubavlju zamijenite bijes, a smijehom zamijenite suze.

svećenik:

Uvijek živite u ljubavi, činite svoju volju i nikome ne naudite. Jer samo u ljubavi možete se zvati Jednim, pred Bogom i Božicom.

svećenica:

[Mladoženjina ime], razumiješ li riječi ove? Prihvaćaš li ih svim srcem i svom dušom svojom?

mladoženja:

Prihvaćam.

svećenik:

[Mladenkino ime], razumiješ li riječi ove? Prihvaćaš li ih svim srcem i svom dušom svojom?

mladenka:

Prihvaćam.

svećenik i svećenica:

Neka bude tako.

61

svi: Neka bude tako.

12.

čitanje zavjeta

svećenica (pozvoni triput): [Mladoženjino ime], pogledaj [mladenkino ime], ljubav svoju. Obrati joj se i pročitaj svoje zavjete pred Bogom i Božicom i pred ovim svetim skupom.

Mladoženja poklekne pred mladenkom. Ustane i pročita svoje zavjete. svećenik (pozvoni triput): [Mladenkino ime], pogledaj [mladoženjino ime], ljubav svoju. Obrati mu se i pročitaj svoje zavjete pred Bogom i Božicom i pred ovim svetim skupom.

Mladenka poklekne pred mladoženjom. Ustane i pročita svoje zavjete. 13.

svjedočenje kumova

svećenica (podiže dlan dominantne ruke i obraća se kumu): [Ime mladoženjina kuma], svjedočiš li da su položeni zavjeti na ovom svetom skupu?

kum (podiže dlan dominantne ruke): Svjedočim.

svećenica: Hoćeš li biti potpora mladencima da žive u iskrenosti i ljubavi, da očuvaju svoju vezu i da budu skupa dokle ljubav traje?

kum: Hoću.

svećenica: Tako je rečeno sada i ovdje. Budi blagoslovljen.

62

svećenik (podiže dlan dominantne ruke i obraća se kumi): [Ime mladenkine kume], svjedočiš li da su položeni zavjeti na ovom svetom skupu?

kuma (podiže dlan dominantne ruke): Svjedočim.

svećenik: Hoćeš li biti potpora mladencima da žive u iskrenosti i ljubavi, da očuvaju svoju vezu i da budu skupa dokle ljubav traje?

kuma: Hoću.

svećenik: Tako je rečeno sada i ovdje. Budi blagoslovljena.

14. združenje i poljubac

(U ovoj shemi obreda vjenčanja, združenje će se obaviti razmjenom prstenja. Umjesto toga, mladoženja može položiti bodež u kalež s vinom koji će mladenka držati u ruci; ili pak oboje mogu držati kalež s vinom i popiti ga, tako da svatko popije pola. Može se obaviti tako da mladoženja zapali crvenu svijeću na desnoj strani oltara, a mladenka zelenu na lijevoj, pa u trenutku združenja, plamenom tih dviju svijeća zapale središnju bijelu, koju će potom ostaviti da izgori dokraja na nekom sigurnom mjestu.)

svećenica (pozvoni triput): [Mladoženjina ime], jesi li pristupio ovom svetom krugu slobodnom voljom i bez ičije prisile da postaneš Jedno sa svojom ljubavi, [mladenkino ime]?

mladoženja: Jesam.

svećenica: Hoćeš li ju voljeti i poštivati i uvijek joj biti iskren? Hoćeš li ju podržavati i njenu volju poštivati? Hoćeš li ju štititi, pa ako treba, i životom ju svojim obraniti?

63

mladoženja: Hoću.

svećenica: Hoćeš li skupa s njom slaviti prirodu i sve sile Neba i Zemlje? Hoćeš li skupa s njom štovati bogove i božice naše, kao što su činile naše pramajke i praočevi?

mladoženja: Hoću.

svećenik (pozvoni triput): [Mladenkino ime], jesi li pristupila ovom svetom krugu slobodnom voljom i bez ičije prisile da postaneš Jedno sa svojom ljubavi, [mladoženjina ime]?

mladenka: Jesam.

svećenik: Hoćeš li ga voljeti i poštivati i uvijek mu biti iskrena? Hoćeš li ga podržavati i njegovu volju poštivati? Hoćeš li ga štititi, pa ako treba, i životom ga svojim obraniti?

mladenka: Hoću.

svećenik: Hoćeš li skupa s njim slaviti prirodu i sve sile Neba i Zemlje? Hoćeš li skupa s njim štovati bogove i božice naše, kao što su činile naše pramajke i praočevi?

mladenka: Hoću.

64

svećenica:

Kad je tako, [mladoženjina ime], donesi prsten koji zalog je tvoje čiste i bezuvjetne ljubavi.

Kum predaje prsten mladoženji.

svećenica:

Stavi ga na prst mladenke i ponavljaj za mnom.

Zastane na kraju svakog reda, a mladoženja ga ponavlja.

Ja, [mladoženjina ime], sin [ime mladoženjine majke] i [ime mladoženjina oca], pred Našim Gospodom, Bogom Rogatim i Našom Gospom, Majkom Velikom i pred svim bogovima i božicama i pred čuvarima istoka, juga, zapada i sjevera i pred duhovima i precima i pred silama prirode i vilinskim svijetom i pred svećenikom i svećenicom i pred braćom i sestrama svojim, ovim prstenom ja ti dajem sebe, svoje tijelo, srce i dušu i uzimam tebe [mladenkino ime], kćer [ime mladenkina oca] i [ime mladenkine majke] za svoju voljenu ženu. Da budem s tobom u radosti i tuzi, u sreći i nesreći, u svjetlu i tami i da budem s tobom dokle god naša ljubav traje. Tako mi svjetla Avalona, tako mi utrobe majčine i nade u novi život. Tako je rečeno, sada i ovdje. Neka bude tako, sada i zauvijek.

svi:

Neka bude tako. 65

svećenik: [Mladenkino ime], donesi prsten koji zalog je tvoje čiste i bezuvjetne ljubavi.

Kuma predaje prsten mladenki.

svećenik: Stavi ga na prst mladoženje i ponavljaj za mnom.

Zastane na kraju svakog reda, a mladenka ga ponavlja.

Ja, [mladenkino ime], kći [ime mladenkina oca] i [ime mladenkine majke] pred Našim Gospodom, Bogom Rogatim i Našom Gospom, Majkom Velikom i pred svim bogovima i božicama i pred čuvarima istoka, juga, zapada i sjevera i pred duhovima i precima i pred silama prirode i vilinskim svijetom i pred svećenikom i svećenicom i pred braćom i sestrama svojim, ovim prstenom ja ti dajem sebe, svoje tijelo, srce i dušu i uzimam tebe [mladoženjino ime], sina [ime mladoženjine majke] i [ime mladoženjina oca] za svoga voljenog muža. Da budem s tobom u radosti i tuzi, u sreći i nesreći, u svjetlu i tami i da budem s tobom dokle god naša ljubav traje. Tako mi svjetla Avalona, tako mi utrobe majčine i nade u novi život. Tako je rečeno, sada i ovdje. Neka bude tako, sada i zauvijek.

svi: Neka bude tako. 66

15. vezivanje roku i proglašenje životne zajednice

Svećenik i svećenica uzimaju vjenčanu vrpcu, podignu ju i svima pokažu. Mladenka posta­ vi svoju desnu podlakticu kraj mladoženjine lijeve. Svećenik i svećenica postavljaju vrpcu na njihova zapešća i devet puta ih povežu u obliku znaka beskonačnosti. Potom kumovi, uža rodbina i pratioci također postave razne vrpce na njihove ruke.

svećenik i svećenica: U skladu s drevnim običajima,

u ime Boga Rogatog i Božice Majke i u ime [služeni naziv države] (ako je riječ o službenom vjenčanju) proglašavamo vas mužem i ženom.

Novovjenčani supružnici se poljube. Svi plješću i povikuju.

16. posipanje novovjenčanoga para

Svira radosna glazba. Mladenci krenu prema južnoj točki i triput oposuno obiđu cijeli krug. Svi uzvanici posipaju ih sjemenkama žitarica i cvijećem. Prate ih kumovi i rodbina. Svi viču: Blagoslov!, Sretno mladenci! i sl. Potom se vrate do sredine oltara.

17. blagoslov hrane i pića

Rabi se bilo koja metoda. Običaj je da hranu i piće za ovu priliku donesu roditelji mlade­ naca.

18. zdravica za mladence

Svećenik i svećenica svima podijele čašu s blagoslovljenim pićem i malo hrane. Svi visoko podignu čaše.

svećenik i svećenica:

Neka nam požive [mladoženjino ime] i [mladenkino ime]! Neka im je sa srećom! Živjeli!

svi:

Živjeli!

20. zahvala Bogu i Božici

Svećenik i svećenica pročitaju kraće zahvale.

67

21.

otpuštanje elemenata

Osobe koja su prizvale elemente, sad ih i otpuštaju, redom: sjever, zapad, jug, istok. 22.

otpuštanje kruga

Nakon što su svećenik i svećenica otpustili krug, njih dvoje kažu: Neka svadba počne!

Svadba Odmah nakon obreda vjenčanja počinje svadba. Svira vesela glazba. Muž i žena stanu na istočnu točku kruga. Svećenik i svećenica donesu metlu i postave ju ispred njih kazavši: Dragi mladenci, budite sretni i plodni! Mladenci preskoče metlu i tako prvi izađu iz kruga. Potom mogu skinuti vrpce s ruku i podijeliti ih drugima. Svi im čestitaju. Ako je svadba na otvorenom, osim gozbe i plesa, mogu se preskakati krjesovi. Na kraju svadbe, muž i žena se povlače i provode svoju prvu noć koju obično nazivamo Noć vjenča­ nja. Ako tako žele, mogu pokušati začeti dijete.

RAZDRUŽENJE Razdruženje je paganski obred prijelaza kojim se obilježava izlazak iz životne zajednice (braka) s drugom osobom. Razlaz dviju osoba koje su nekad bile zaljubljene i jako se volje­ le, rijetko kad može biti radosno iskustvo. Ma koliko se ljudi voljeli, naprosto nema jamstva da će ta ljubav potrajati do kraja života. Kakvi god razlozi rastanka (razvoda) bili, ostali ljudi naprosto moraju to poštivati. Nitko nema pravo zamjerati paru na njihovoj odluci. U engleskom se ovaj obred prijelaza naziva Handparting. Kao što je rečeno u prethodnom potpoglavlju, neopagani se ne odlučuju na brak tek tako. Zavjeti i zakletve koji se daju veoma su ozbiljni, pa ih nitko ne bi trebao shvatiti olako. No, koliko god brak bio svet, ipak ga je (u skladu s paganskom filozofijom) bolje razvrgnuti nego ostati u njemu protiv svoje volje. Što je bolje: patiti i godinama živjeti s frustracijama i u tuzi ili prekinuti takav odnos i eventualno pokušati pronaći sreću s nekom drugom osobom? Bilo bi idealno kad bi se par razišao na miran i dostojanstven način, na temelju obostranog pristanka. Danas je to prava rijetkost. Bivši supružnici često si nešto zamjeraju, a nerijetko ostaju razočaranje i gorčina. No, pagani dobro razumiju magiju i ispreplitanje energija dviju osoba. Znaju koliko opasno može biti ostaviti energiju razdora, gnjeva i gorčine da "visi u zraku". To je isto kao da nakon magijskog obreda ne spustimo krug ili kao da nakon intenzivnog magijskog rada ne uzemljimo višak energije. Stoga obred razdruženja ponajprije služi tome da se ras­ prši negativna energija, da se međusobni odnos dvoje ljudi energetski prekine, okonča i zapečati. Time će se oboje osjećati slobodno da ponovno potraže sreću negdje drugdje, bez ikakvog straha, nelagode ili osjećaja krivnje. Takav postupak donosi veliko emocionalno olakšanje. Osim toga, tako koncipiran energetski razlaz daje mogućnost da se par jednog dana ponovno susretne i zaljubi, možda u ovom, a možda tek u nekom od sljedećih života. 68

Ako je brak bio služben, tada će se par morati razvesti u skladu sa zakonima države. Oni bi se sami trebali dogovoriti o skrbništvu nad djecom i podjeli imovine. Ako ne mogu, morat će ići na sud. Pagani smatraju da se u to nijedna duhovna zajednica, pa tako ni Svjet­ ski paganski krug, naprosto nema pravo miješati. Razdruženje se obavlja samo ako je par u životnu zajednicu ušao na obredu vjenčanja. Ako nije, tada se obično izvodi magijski obred kidanja veza. Isto se preporučuje i u slučaju da jedan od supružnika ne želi obaviti obred razdruženja.

Stari Grci dopuštali su razvod, iako ga je morao odobriti magistrat. Rimljani su dopu­ štali i mužu i ženi da zatraže razvod, pod sloganom brakovi moraju biti slobodni (matrimonia debent esse libera). Katolička crkva i dan-danas protivi se razvodima. U njihovu katekizmu stoji: Ženidbeni je vez uspostavljen od samoga Boga, tako da među krštenima sklopljena i izvršena ženidba nikad ne može biti razriješena. Taj vez, koji proizlazi od slobodnoga ljudskog čina supruž­ nika i izvršenja ženidbe, neopoziva je stvarnost iz koje proizlazi savez, zajamčen Božjom vjernošću. Crkva nema vlasti izjašnjavati se suprotno toj odredbi Božje mudrosti (br.

1640.). Pagani nemaju

takvih problema jer ne čine "volju Božju" nego svoju vlastitu.

Shema obreda

razdruženja

Ovaj je obred obično intiman, a ostali uzvanici mogu biti pozvani ako supružnici tako žele. Bilo bi idealno da ih razdruže isti svećenik i svećenica koji su ih i vjenčali, ali to nije nužno. Središnji je dio obreda odrješenje te rezanje i spaljivanje vjenčanih vrpca. Neke se obredne forme s vjenčanja ponavljaju, ali u suprotnom smjeru. Idealno vrijeme za ovaj obred svaka­ ko je ezbat Tamnog Mjeseca, no može se izabrati i neki drugi dan.

1. pročišćavanje prostora Svećenik i/ili svećenica pročišćavaju prostor bilo kojom metodom.

2.

uravnoteženje energije

Svi mogu nekoliko puta duboko udahnuti i izdahnuti kako bi se energija umirila.

3.

podizanje kruga

Bilo kojom metodom.

4. prizivanje elemenata Ako nema dovoljno sudionika za svaku stranu svijeta, elemente prizivaju svećenik i/ili svećenica.

5.

odrješenje

svećenica (pozvoni triput): Danas smo se okupili da prekinemo povezanost dvoje ljudi. 69

svećenik: Danas je dan kada završava jedan brak, jedna životna zajednica.

svećenica (obraća se mužu): [Muževo ime], sine [ime muževe majke] i [ime muževa oca], jesi li pristupio ovom svetom krugu slobodnom voljom i bez ičije prisile da razvrgneš svoju životnu zajednicu s [ženino ime], kćeri [ime ženina oca] i [ime ženine majke]?

muž: Jesam.

svećenica: Vjeruješ li da je tako najbolje za vas oboje?

muž: Vjerujem.

svećenica: Je li tvoje srce otpustilo sav gnjev, nesnošljivost i gorčinu; ako ih je uopće bilo?

muž: Jest.

svećenik (obraća se ženi): [Ženino ime], kćeri [ime ženina oca] i [ime ženine majke] jesi li pristupila ovom svetom krugu slobodnom voljom i bez ičije prisile da razvrgneš svoju životnu zajednicu s [muževo ime], sinom [ime muževe majke] i [ime muževa oca]?

žena: Jesam.

svećenik: Vjeruješ li da je tako najbolje za vas oboje? 70

žena: Vjerujem.

svećenik: Je li tvoje srce otpustilo sav gnjev, nesnošljivost i gorčinu; ako ih je uopće bilo?

žena: Jest.

svećenica: Tada podignite svoje ruke i združite se još jednom, posljednji put.

svećenik: I kad ljubavi više nema, poštovanje i čast ostati moraju.

Potom svećenik i svećenica povežu ruke supružnika vjenčanim vrpcama, kao na vjenčanju. svećenica (obraća se mužu): [Muževo ime], pogledaj [ženino ime] i ponavljaj za mnom ove riječi.

Zastane na kraju svakog reda, a muž ga ponavlja. Ja, [muževo ime], sin [ime muževe majke] i [ime muževa oca], pred Našim Gospodom, Bogom Rogatim i Našom Gospom, Majkom Velikom i pred svim bogovima i božicama i pred čuvarima istoka, juga, zapada i sjevera i pred duhovima i precima i pred silama prirode i vilinskim svijetom i pred svećenikom i svećenicom i pred braćom i sestrama svojim, izjavljujem da želim okončati vezu s tobom, [ženino ime], kćeri [ime ženina oca] i [ime ženine majke]. Moja je želja da u miru se raziđemo, dostojanstveno i časno. Čista srca izjavljujem 71

da u mome srcu nema ni mržnje ni gnjeva i da opraštam i tražim oprost, i da te otpuštam od svoga čvrstog zagrljaja da visoko se u nebo vineš, kao ptica slobodna i da me pamtiš u dobrom svjetlu. Tako mi svjetla Avalona, tako mi utrobe majčine i nade u novi život. Tako je rečeno, sada i ovdje. Neka bude tako, sada i zauvijek.

svi: Neka bude tako.

svećenik (obraća se ženi): [Ženina ime], pogledaj [muževa ime] i ponavljaj za mnom ove riječi.

Zastane na kraju svakog reda, a žena ga ponavlja. Ja, [ženina ime], kći [ime ženina oca] i [ime ženine majke], pred Našim Gospodom, Bogom Rogatim i Našom Gospom, Majkom Velikom i pred svim bogovima i božicama i pred čuvarima istoka, juga, zapada i sjevera i pred duhovima i precima i pred silama prirode i vilinskim svijetom i pred svećenikom i svećenicom i pred braćom i sestrama svojim, izjavljujem da želim okončati vezu s tobom, [muževa ime], sinom [ime muževe majke] i [ime muževa oca]. Moja je želja da u miru se raziđemo, dostojanstveno i časno. Čista srca izjavljujem da u mome srcu nema ni mržnje ni gnjeva i da opraštam i tražim oprost, i da te otpuštam od svoga čvrstog zagrljaja 72

da visoko se u nebo vineš, kao ptica slobodna i da me pamtiš u dobrom svjetlu. Tako mi svjetla Avalona, tako mi utrobe majčine i nade u novi život. Tako je rečeno, sada i ovdje. Neka bude tako, sada i zauvijek.

svi: Neka bude tako.

Potom svećenik i svećenica odvežu (ili razrežu srpastim nožićem) vjenčane vrpce i bace ih u posudu s vatrom. Ako su se supružnici vjenčali prstenjem, sada ih predaju svećeniku i svećenici, a oni ih pročiste četverim elementima i ostave na oltaru. Nakon obreda, vratit će ih supružnicima koji će odlučiti što će s njima učiniti. svećenik i svećenica: U skladu s drevnim običajima, u ime Boga Rogatog i Božice Majke proglašavamo vaš brak okončanim.

6.

oproštaj

Bivši supružnici krenu prema južnoj točki i triput naopako obiđu cijeli krug. Potom se vrate do sredine oltara. svećenica (pozvoni triput): Neka se zna da ste sada razdruženi.

svećenik: U ljubavi ste združeni, u miru ste razdruženi.

svećenica: Oboje ste slobodni vlastitim putem krenuti.

svećenik: Ali, i dalje kročite putovima naših pramajki i praočeva.

73

svećenica:

Svaki početak kraj svoj ima.

svećenik:

Svaki kraj novi početak navješćuje.

svećenik i svećenica:

Radosno smo se sastali.

bivši supružnici:

Radosno smo se sastali.

svećenik i svećenica:

Radosno smo se rastali.

bivši supružnici:

Radosno smo se rastali.

svećenik i svećenica: I radosno ćemo se opet sastati.

bivši supružnici: I radosno ćemo se opet sastati.

svećenik i svećenica:

Neka bude tako.

bivši supružnici:

Neka bude tako.

7. otpuštanje elemenata

Osobe koja su prizvale elemente, sad ih i otpuštaju, redom: sjever, zapad, jug, istok.

8. otpuštanje kruga

Otpušta se istom metodom kojom je i podignut.

74

Nakon obreda, bivši supružnici stanu na istočnu točku kruga i okrenu se prema oltaru. Svećenik i svećenica donesu metlu i postave ju iza njih kazavši: Idite u miru! Bivši supruž­ nici preskoče metlu natraške i tako izađu iz kruga.

STARJEŠENJE Starješenje je paganski obred prijelaza kojim se obilježava kraj zrele faze života i ulazak u starost, te povlačenje iz aktivnog i radnog života. Korespondira sabatu Lammasu i navje­ štenju jeseni, a u Mjesečevu ciklusu zadnjoj četvrti. U engleskom se ovaj obred prijelaza naziva Eldering. Suvremeno društvo opterećeno je lažnim sustavom vrijednosti koji prenaglašava mla­ dost, ljepotu i seksepil. Sasvim nepotrebna erotizacija društva dovela je do toga da se ljudi užasavaju bora na licu, sjede kose i drugih tjelesnih obilježja starosti. Sasvim je razumljiva i prihvatljiva težnja ljudi da što duže budu zdravi, vitalni, lucidni, radno sposobni, aktivni, pa čak i mladoliki. No, problem je u tome što se starost doživljava kao "grozna sudbina", a umirovljenici koji su desetljećima pošteno i odgovorno radili, preko noći postaju "teret" i "smetnja". To je posljedica kapitalističkog potrošačkog sustava koji ne mari za ljudskim dostojanstvom. Paganske kulture oduvijek su imale posve suprotan stav, a tako je i danas u neopagan­ skoj zajednici. Starost se smatra predivnom dobi kada se čovjek sa zadovoljstvom može osvrnuti na minuli rad i postignuća, a opet može se radovati desetljećima koja mu tek predstoje. Danas pogotovo to ima smisla kad je životni vijek sve dulji, pa nije rijetkost da netko doživi sto i više godina. Stoga ulazak u starost nije "odbrojavanje do smrti" nego vrijeme kada se čovjek konačno može u najvećoj mjeri posvetiti sam sebi. To je radostan prelazak i treba ga proslaviti s jednakim žarom kao i omladu ili vjenčanje. Tek u dubokoj starosti materijalno tijelo počet će se pripremati za konačni razlaz s duhom. Ali, ni to nije ništa "tragično". I sama smrt tek je prijelaz u novi život. Engleski pojam crone znači "starica", a potječe od grčke imenice xp6voc; "vrijeme". Dugo vremena rabio se pejorativno, u značenju "ružna stara baba", a obično se odnosio na kršćansku percepciju vještica. Za muškarce se rabi pojam sage "mudrac, znalac", što dolazi od latinskoga glagola sapere "znati". Ujedno, i za žene i za muškarce rabi se pojam elder "starješina" (što je engleski arhaični komparativ "stariji" kojemu odgovara suvremeni oblik older). Zato se ovaj obred prijelaza obično naziva Eldering. No, ako se želi precizirati spol, reći će se Croning za žene ili Saging za muškarce. U hrvatskom se rabi samo imenica starješenje. Društveni status koji se zadobiva nakon starješenja naziva se Osoba koja pristupa obredu starješenja naziva se

starješinstvo (elderhood). starješenik ili starješenica (elder-to-be).

Iako se starješenje u žena često povezuje s menopauzom, potrebno je reći da taj obred nije samo odraz starenja tijela nego se "njime ponajprije obilježava duhovno sazrijevanje. Drugi je specifičan prag umirovljenje, odnosno kraj radnoga vijeka, što pak ovisi o radnom zakonodavstvu pojedine države. Stoga se u neopaganskim zajednicama obično određuje minimalna dob za starješenje (kao što je i u slučaju omlade).

75

Starješenjem se čovjeku ponajprije odaje priznanje za životno djelo, neovisno o tome ko­ jim se poslom bavio. U svim drevnim kulturama, starost je uvijek bila sinonim za znanje, golemo životno iskustvo i mudrost. Starješine su bili savjetnici kraljeva i ratnika, bili su magičari i vještice, travari, iscjelitelji, učitelji i suci. Posredovali su u sukobima, ukazivali na pogreške i služili kao "moralne vertikale" (u pozitivnom smislu). U duhovnom smislu, bili su "čuvari zakona", što ne znači da ih se smatralo nepogrešivima (kao što u katoliciz­ mu postoji dogma o nezabludivosti pape). Međutim, njihova je riječ imala težinu jer se pri­ znavala činjenica da su starješine u životu imali dovoljno vremena da se osvjedoče na koji način djeluju prirodne, duhovne i magijske zakonitosti. Uostalom, svatko se sjeća koliko je mogao naučiti od svojih djedova, baka, pradjedova i prabaka.

U staroindijskom društvu, životni se vijek dijelio na četiri reda. Posljednji se nazivao sannyiisin, što znači "onaj koji napušta (svijet)". Tada bi starac napustio obitelj, odbacio

imovinu i sve materijalne spone i otišao živjeti daleko kao isposnik. Njegov je simbol bila odora boje šafrana (narančasta), kao i štap (darµ!a) od kojega se nije odvajao. Sannyiisin je sudjelovao samo u duhovnim djelatnostima, poput poučavanja i vođenja obreda. Njegov je cilj bio da postane paramaharhsa, tj. da dostigne potpuno prosvjetljenje. U paganizmu nema tako oštrog odricanja, pa starješine i dalje mogu živjeti sa svojim obiteljima, no po­ stoji snažna analogija jer se i oni posvećuju duhovnom usavršavanju. Obredom starješenja dolazi do važne energetske promjene. Aktivna i projektivna ljudska energija mijenja smjer i okreće se prema unutra. Ona postaje pasivna i receptivna. Zato neki starješine nose emu odjeću kao svojevrsni statusni simbol. S drugog pak gledišta, starost sama po sebi ipak nije jamstvo mudrosti, pa je u nekim kulturama starješenik morao proći određeno iskušenje (naravno, drukčije od omlade). Oče­ kivalo se da hodočasti neko sveto mjesto, da dokaže svoje znanje odgovarajući na pitanja o duhovnosti ili da demonstrira svoje magijske moći. Danas je sve to nepotrebno. Svaka starija osoba ima pravo proći ovaj obred prijelaza ako se želi povući iz aktivnog života i snažnije se posvetiti duhovnosti. Neki pagani i na ovom obredu uzimaju još jedno inicijacijsko ime. To nije potrebno, pa se i dalje može služiti svojim svjetovnim ili duhovnim imenom (s prve inicijacije).

Starješinsko znamenje U svim paganskim tradicijama starješine bi prihvaćali znamenje koje je predstavljalo nji­ hov društveni status. Starješinski štap vrsta je magijskoga štapa koji na vrhu ima kristal ili kamen, a starješina ga. odabire po sebi znanim kriterijima. On predstavlja autoritet i odgovornost. Posve je personaliziran, što znači da se na njega graviraju iskazi na magij­ skim pismima te simboli koje odabire vlasnik štapa. On također predstavlja i povlačenje iz aktivnog života jer postaje starješinin oslonac (kao što je darµ!a načelno jedina stvar koju posjeduje sannyiisin). Starješinski štap zapravo potječe iz egipatske tradicije gdje su štapo­ ve sa zakrivljenim vrhom, imenom heka (�3) ili auet ('wt), nosili faraoni i svećenici. Bio je i simbol boga Ozirisa. Kasnije je preuzet u kršćanstvo kao biskupski štap ili pastoral (latinski: baculus, engleski: crosier). I biskupski prsten (latinski: anulus episcopalis, engleski: episcopal ring) paganskog je podri­ jetla. Naime, u antičkom Rimu zlatni prsten bez kamena nosio je Jupiterov svećenik (jlamen dialis). Kasnije je uvedeno tumačenje da prsten označuje kako je biskup njime "zaručen za

76

Crkvu". U neopaganskoj praksi, starješinski prsten također će biti veoma personaliziran. Bit će izrađen od onog metala i imat će postavljen onaj kristal koji ima osobno značenje za svog vlasnika. Usto, na njega može ugravirati svoje (duhovno) ime ili slogan. Ostali simboli mogu biti plašt, kruna, lenta, vijenac, ogrlica i sl. Kako paganizam opće­ nito nije ceremonijalna religija, to znamenje zasigurno neće služiti za demonstraciju kiča ili moći. Njime će se starješine služiti u svojoj privatnoj obrednoj praksi.

Uvjeti za staricšcnic U praksi Svjetskoga paganskog kruga ostarješiti se mogu svi inicirani pagani stariji od 65 go­ dina. Utom smislu, moglo bi se reći da je ovaj obred prijelaza nešto poput "druge inicijaci­ je", tj. one koja dolazi godinama nakon prve. Na neki način, može se smatrati "potvrdom" opće paganske inicijacije, iako to nije njegov primami smisao. Pritom je potrebno naglasiti da u SPK-u naziv starješina (elder) ima dva značenja. Udu­ hovnom smislu, to je osoba koja je prošla obred Starješenja. No, u administrativnom smislu, titulu starješine dobivaju članovi i članice starješinskog vijeća na bilo kojoj razini (lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili globalnoj). Razlika se razumije iz konteksta. Da bi se ta dva zna­ čenja razlikovala u pisanoj formi, starješina koji je prošao obred starješenja, npr. starješina Gerald (u engleskom: elder Gerald), potpisat će se: s. Gerald (e. Gerald), dok će se član nekog starješinskog vijeća potpisati: st. Gerald (el. Gerald). Nakon starješenja, osoba se povlači sa svih funkcija, ali ostaje u savjetodavnim tijelima. Stoga se starješinstvo može smatrati i žrtvom. Bitno je naglasiti da netko čak ni u 100. godini ne mora obaviti taj obred prijelaza, ako još želi biti aktivan i društveno angažiran. Jednom kad se zadobije starješinski status, on ostaje doživotno.

Shema obreda starjcšcnja Ovaj obred može biti sasvim intiman ili veoma raskošan. Središnji se dio obreda sastoji od pomazanja starješenika i prihvaćanja starješinskog znamenja, najčešće štapa i prstena, a ponekad i ogrlice, vijenca ili krune. Logična je da samo starješina može ostarješiti star­ ješenika, pa će se to pravilo poštivati kada god je moguće. Ako nema drugih starješina, iznimno se može dopustiti da obred vodi osoba koja još nije ostarješena. Obred vodi jedna osoba (svećenik ili svećenica) koja je istog spola kao i starješenik. Time se naglašavaju otaj­ stva Božice Starice ili Boga Mudraca. Idealno vrijeme za održavanje starješenja bit će u vrijeme padajućeg Mjeseca, i to nakon Ranojesenskog Punog Mjeseca (v. 31. poglavlje: Ezbati). Prije obreda, starješenik može obaviti samopročišćenje i samoblagoslov. Uovom primjeru sheme obreda starješenja, starješenik je muškarac, pa će obred voditi svećenik. Starješenik stoji unutar kruga na zapadnoj točki (zapad simbolizira jesen i starost). Sve­ ćenik stoji u sredini kruga.

77

1. pročišćavanje prostora

Svećenik pročišćava prostor metlom i/ili kađenjem.

2. uravnoteženje energije

Svi mogu nekoliko puta duboko udahnuti i izdahnuti kako bi se energija umirila.

3. podizanje kruga

Bilo kojom metodom.

4. prizivanje elemenata

Ako nema dovoljno sudionika za svaku stranu svijeta, svećenik priziva sve elemente.

5. priziv Boga Mudraca i Božice Starice

svećenik (pozvoni devet puta): Velika Majko, Naša Gospo, Kraljice Zemlje, Gospodarice svemira, Ti koja tisuće imena imaš, Ti koja si Divna Starica i Mudra Gatara, Vješta Vračara i Kraljica vještica, pozivamo Te u ovaj sveti čas, na starješenje našeg brata [starješenikovo ime], da nas blagosloviš Svojim dolaskom u ovaj krug. Dođi Starice, budi s nama! Blagoslovi nas obiljem. Hvala Ti na svjetlu vizije. Molimo Te za nove blagoslove, za hranu, vodu, oganj i zrak. Dođi Starice, budi s nama! Neka bude tako.

Potom svi okupljeni neko vrijeme meditiraju na lik Božice Starice. svećen�k (pozvoni devet puta): Rogati Bože, Naš Gospode, Kralju Neba, Gospodaru divljine i lova, Ti koji si Duh univerzuma, 78

Ti koji si Stari Mudrac i Žrtvovani Gospod, Kralj starješina i Gospodar magičara, pozivamo Te u ovaj sveti čas, na starješenje našeg brata [starješenikovo ime], da nas blagosloviš Svojim dolaskom u ovaj krug. Dođi Rogati, budi s nama! Blagoslovi nas obiljem. Hvala Ti na svjetlu spoznaje. Molimo Te za nove blagoslove, za snagu, moć, hrabrost i ustrajnost. Dođi Rogati, budi s nama! Neka bude tako.

Potom svi okupljeni neko vrijeme meditiraju na lik Boga Starca. 6.

Objava Svjetla Avalona

Svećenik pali svijeću Avalona. Svi izgovaraju Objavu. 7.

starješenikovo pristupanje krugu

Svećenik pozvoni devet puta i širom raširi ruke. svećenik: Pozdrav i blagoslov svima. Okupili smo se na ovaj veliki dan, jer naš brat [starješenikovo ime], sin [ime starješenikove majke] i [ime starješenikova oca]. krenuo je putem spiralnog uzdignuća, putem znanja i mudrosti, putem spoznaje svih otajstava prirode i svemira i putem samospoznaje i prosvjetljenja jer čuo je gorkoslatki vapaj Naše Gospe, Stare Božice i gromoglasni poziv Našega Gospoda, Mudrog Boga, da otkloni veo što svjetove razdvaja i da spozna kako u osnovi svi smo Jedno. Veselimo se stoga u ovaj sveti čas.

Spusti ruke i okrene se prema starješeniku.

�----- --

79

-- -----

svećenik: Neka počne sveti obred Starješenja. Radosni skupe, pozdravimo našeg starješenika.

Starješenik pristupi oltaru i stane pored svećenika. 8.

pročišćenje starješenika

svećenik (devet puta oposuno okruži kadionicom oko starješenika govoreći): Pročišćavam te snagom zraka.

(devet puta)

Moćni vjetre, rasprši svaku sumnju i odagnaj svaki strah. Blagoslovi ovu dušu da mu lak bude korak na putu spoznaje i mudrosti.

svećenik (devet puta oposuno okruži svijećom oko starješenika govoreći): Pročišćavam te snagom vatre.

(devet puta)

Moćni ognju, spali svaku sumnju i odagnaj svaki strah. Blagoslovi ovu dušu da mu lak bude korak na putu spoznaje i mudrosti.

svećenik (devet puta poškropi starješenika vodom, govoreći): Pročišćavam te snagom vode.

(devet puta)

Moćni vale, zapljusni svaku sumnju i odagnaj svaki strah. Blagoslovi ovu dušu da mu lak bude korak na putu spoznaje i mudrosti.

svećenik (devet puta pospe starješenika solju, govoreći): Pročišćavam te snagom zemlje.

(devet puta)

Moćna stijeno, zdrobi svaku sumnju i odagnaj svaki strah. Blagoslovi ovu dušu da mu lak bude korak na putu spoznaje i mudrosti.

9.

blagoslov Četiri čuvara

svećenik (pozvoni triput): [Starješenikovo ime], jesi li pristupio ovom svetom krugu slobodnom voljom i bez ičije prisile da kreneš dalje vlastitim putem, bez ikakvih spona i vezanosti?

starješenik: Jesam.

80

svećenik:

Jesi li svjestan trnja kojim se čovjek uzdiže do zvijezda? Jesi li spreman provoditi vrijeme u osami i zadubljenosti? Jesi li utemeljen u odlučnosti da razotkriješ sva otajstva prirode?

starješenik:

Jesam.

svećenik:

Hoćeš li učiti i poučavati druge? Hoćeš li biti vodič i savjetnik braći i sestrama svojim? Hoćeš li uvijek biti pravedan i nepristran, kao naše pramajke i praočevi?

starješenik:

Hoću.

svećenik:

Neka bude tako.

svi:

Neka bude tako.

Starješenik i svećenik odlaze do istočne točke.

svećenik: O moćni Airte, siloviti čuvaru istočnih vrata,

blagoslovi [starješenikovo ime], da mudrac postane, cijenjen i uvažen od braće i sestara svojih.

svi:

Neka bude tako.

Svi se naklone. Potom odlaze do južne točke.

svećenik: O moćni Dease, siloviti čuvaru južnih vrata,

blagoslovi [starješenikovo ime], da mudrac postane, cijenjen i uvažen od braće i sestara svojih. 81

svi:

Neka bude tako. Svi se naklone. Potom odlaze do zapadne točke.

svećenik: O moćni Jare, siloviti čuvaru zapadnih vrata,

blagoslovi [starješenikovo ime], da mudrac postane, cijenjen i uvažen od braće i sestara svojih. svi:

Neka bude tako. Svi se naklone. Potom odlaze do sjeverne točke.

svećenik: O moćni Tuathe, siloviti čuvaru sjevernih vrata,

blagoslovi [starješenikovo ime], da mudrac postane, cijenjen i uvažen od braće i sestara svojih. svi:

Neka bude tako. Svi se naklone. Potom se vraćaju do sredine oltara.

10.

pomazanje starješenika

svećenik (pozvoni triput):

Dok žar se rasplamsava da kreneš na put do zvijezda, pristupi brate, pomazan da budeš.

Starješenik sjeda na klupu (tron), leđima okrenutim prema oltaru. Svećenik stoji iza njega. Uzima posudu s uljem za pomazanje i podiže ju visoko.

svećenik:

Evo svetog ulja za pomazanje, da ostarješimo brata našega, kao što činile su naše pramajke i praočevi. 82

Svećenik izlije iz visine ulje za pomazanje na starješenikovu glavu. Odloži posudu i raz­ maže mu ulje po kosi. svećenik: Naša Gospo, Božice Starice i Naš Gospode, Bože Starče, i svi bogovi i božice, sile Neba i Zemlje, sile prirode, sile svemira, blagoslovite [starješenikovo ime] da otkrije radost prosvjetljenja. Da bude sretan i radostan, svoju volju da čini i nikome da ne naudi. Neka bude tako, sada i zauvijek.

svi: Neka bude tako.

11. prihvaćanje starješinskog znamenja

Svećenik staje ispred starješenika koji i dalje sjedi na tronu. Uzima starješinski štap, podiže ga visoko i pokazuje ga svima. svećenik: Ovo je znamen mudrosti i znanja, odgovornosti i pravednosti. Naše su ga prabake i pradjedovi s ponosom prihvaćali, i s milošću svih bogova i božica. Neka i tebi služi na čast da udjeljuješ ljubav i milost, snagu i hrabrost i pravične savjete do kraja života.

Starješenik ustane. starješenik: Slava Bogu Djedu i Božici Baki. Slava svim silama Neba i Zemlje. Prihvaćam starješinski štap da dobro mi služi, za ljubav Gospe i Gospoda, moju volju da provodi i da bude moj. 83

Da bude svet i blagoslovljen. Neka bude tako.

svi: Neka bude tako.

Starješenik uzima štap i njime triput udari u pod. Svećenik uzima starješinski prsten na svečanom pladnju i pokazuje ga starješeniku.

svećenik: Evo znamena starješine, evo prstena koji krug je beskrajni, kao što je život vječan, kao što je ljubav vječna.

starješenik: Prihvaćam starješinski prsten da dobro mi služi, za ljubav Gospe i Gospoda, moju volju da provodi i da bude moj. Da bude svet i blagoslovljen. Neka bude tako.

svi: Neka bude tako.

Svećenik postavlja prsten na starješenikov prst. Postavlja mu ruke na ramena.

svećenik: U skladu s drevnim običajima,

u ime Mudrog Boga i Božice Starice proglašavam te starješinom. Odsada ćeš biti znan kao starješina [starješinino ime].

Svi zaplješću.

84

12.

odavanje počasti starješini

Starješina ponovno sjedne na tron. Svi sudionici pristupaju mu jedan po jedan, prvo sveće­ nik, a potom i svi ostali. Pokleknu pred njim, a on ih dodirne štapom po ramenima. Time im predaje svoje blagoslove. Potom starješina ustane i skupa sa svećenikom završi obred.

13.

blagoslov hrane i pića

Rabi se bilo koja metoda. Običaj je da hranu i piće za ovu priliku donese starješenik. Nakon ponude, novoinicirani starješina prvi uzima hranu i piće.

14.

zahvala Bogu i Božici

Svećenik pročita kraće zahvale. 15.

otpuštanje elemenata

Osoba koja je prizvala elemente, sad ih i otpušta, redom: sjever, zapad, jug, istok. 16.

otpuštanje kruga

Nakon što svećenik otpusti krug, svi se uhvate za ruke i kažu: Krug je sada otpušten, ali neuništen. Radosno se sastali, radosno se rastali i radosno se opet sastali. Budite blagoslovljeni.

Nakon obreda, nastavljaju se gozba i slavlje.

ISPRAĆAJ Ispraćaj je paganski obred prijelaza kojim se obilježava čovjekova smrt. Za ljude koji ispra­ ćaju pokojnika, to je najtužniji od svih osam obreda prijelaza. Korespondira jeseni i saba­ tima Mabonu (kao trenutku umiranja) i Samhainu (kao stanju smrti), a u Mjesečevu ciklusu Tamnom Mjesecu. U engleskom se ovaj obred prijelaza naziva Parting "ispraćaj, oproštaj". No, u neopaganskoj terminologiji postoje i brojni drugi pojmovi, poput: Crossing Over "prelazak na drugu stranu", Crossing the River "prelaženje rijeke", Crossing the Bridge "pre­ laženje preko mosta", Remembrance "sjećanje (komemoracija)", Into the Shadows "(odlazak) u sjenu", Summerland Journey "put u Samerlend" itd.

85

Iz dosadašnjeg izlaganja potpuno je jasan paganski koncept smrti. Duh ne umire. Umi­ re samo tijelo. Smrt je točka prijelaza iz jednog oblika postojanja u drugi. Život je vječan, a smrt je samo privid. Nakon smrti, materijalno tijelo vraća se Božici Majci, ono se reciklira i ponovno postaje dio tla. Duh se pak uzdiže, zadržava naš identitet, odlazi u predivan Samerlend gdje sva svoja iskustva, ideje i postignuta znanja predaje kozmičkom duhu, tj. Rogatom Bogu, čime i on sam evoluira. Tamo duh može ostati zauvijek ili neko određeno vrijeme, a potom se po želji (a djelomično i po karmanskim povezanostima) ponovno rađa u materijalnom tijelu, pri čemu osim ljudskog može izabrati i neki drugi oblik postojanja. Dakle, smrt nipošto nije "kazna za grijeh" niti je uzrokovana bilo čijim postupkom. Ona je sastavni dio života, pa bi iz šire perspektive i sam čin umiranja trebao biti radostan trenu­ tak prelaska u sljedeći život. Da se razumijemo, sve su to ipak samo ljudske spekulacije. Paganizam je "religija misterija" pa priznaje da mi zapravo nemamo pojma što se događa nakon smrti. Kad umremo, znat ćemo. Do izloženoga koncepta ljudi su u prošlosti došli logičkom indukcijom, promatrajući kružne prirodne procese, pa su zaključili ovako: ako se godišnja doba neprestano izmjenjuju, ako se izmjenjuju dan i noć, ako se izmjenjuju Mjese­ čeve faze, tada je sasvim logično da se izmjenjuju i život i smrt. Današnje društvo zapravo poriče smrt. Ljudi se ponašaju kao da nikad neće umrijeti. Teže besmislenom bogaćenju i prikupljanju materijalnih dobara kao da će ih moći povući sa sobom u onaj svijet. Pritom, strah od nepoznatog nije jedini problem. U Katoličkom ka­ tekizmu stoji: Smrt je posljedica grijeha. Kao vjerodostojni tumač nauka Svetog pisma i Predaje, crkveno Učiteljstvo uči da je smrt ušla u svijet zbog ljudskog grijeha. Iako čovjek posjeduje smrtnu narav, Bog je odredio da ne umre. Smrt je dakle protivna naumu Boga Stvoritelja; ona je ušla u svijet kao posljedica grijeha. "Tjelesna smrt, od koje bi čovjek bio pošteđen da nije sagriješio", postala je tako čovjekov "posljednji neprijatelj", koji treba biti pobijeđen (br.

1008.). Kako je s takvim sta­ vom uopće moguće gledati na smrt kao na sastavni dio života? Smrt nije nikakav neprija­ telj, niti ju treba "pobijediti". Treba ju prigrliti i radosno prihvatiti. To ne znači da se čovjek treba radovati kad mu netko umre. No, cijelu stvar morao bi sagledati iz šire perspektive. Da stoljećima ne živimo opterećeni kršćanskom demonizacijom smrti, ljudi bi se mnogo lakše suočavali sa smrću svojih najmilijih. U slučaju smrti voljene osobe sasvim je ljudski osjećati tugu i bol. To je vrijeme da ot­ pustimo emocije, da plačemo i žalujemo. Sasvim je u redu osjećati se posve devastirano. Kada muž pokapa ženu s kojom je živio četrdeset godina u braku, kako ne bi bio shrvan? Ili, kad se opraštamo od roditelja koji su nam dali sve u životu, znajući da ih više nikad ne­ ćemo zagrliti ni poljubiti? A što tek reći kad roditelji pokapaju tragično preminulo dijete? Vjerojatno na cijelom svijetu ne postoji veća bol. Ipak, kada prođe vrijeme žalovanja, ljudi se postupno oporavljaju. Pagani će smrt sagledati iz više perspektive. Neće ju doživjeti tragično ni dramatično. Oni se ne boje smrti nego ju prihvaćaju kao sastavni dio života. I konačno, moramo znati i priznati da plačemo zbog svoga gubitka, a ne zbog pokojnikova odlaska kao takvog. Prema tome, kada čovjek umre, pagani se ponajprije okupljaju da bi se pozdravili s pokojnikom, da mu zažele sretan put u Samerlend, da mu zažele sretno ponovno rođenje i da mu daju posljednji blagoslov.

86

Odlaganje tijela nakon smrti Svatko ima pravo samostalno odlučiti što treba učiniti s tijelom nakon smrti. U povijesti je bilo mnogo metoda odlaganja tijela preminulih, a u paganskoj tradiciji do danas su se za­ držala dva načina - spaljivanje (kremiranje) i pokapanje u zemlju. I u ovom slučaju došlo je do velikog sraza između kršćanske i paganske prakse. Općenito, kršćani su izrazito vezani za održavanje grobova, dok im pagani načelno ne posvećuju nikakvu pozornost. Da bismo bolje razumjeli te razlike, pojasnit ćemo obje perspektive. a) kršćanska perspektiva odlaganja tijela preminulih Čovjek je jedinstvo duha i tijela. Iako se nakon smrti to jedinstvo privremeno razdvaja, bit će ponovno obnovljeno na Sudnji dan kada će tijelo uskrsnuti, "proslavljeno i slobodno od nedostataka". Katolički katekizam navodi: Po smrti, dijeljenjem duše i tijela, tijelo se čovjekova raspada, dok mu duša ide u susret Bogu, čekajući da se ponovno sjedini sa svojim proslavljenim tijelom. Bog će svojom svemoću povratiti konačno nepokvarljiv život našim tijelima sjedinjujući ih s

(br. 997.). Potom odgovara na pitanje kako će se to dogoditi: To "kako" nadilazi našu maštu i naše shvaćanje; možemo ga dokučiti samo vjerom (br. 1000.). Osim toga, Crkva smatra da je tijelo sveto jer je primilo svete sakramente, pa ga se zato mora tretirati s poštovanjem i čašću.

našim dušama, snagom Isusova uskrsnuća

Crkva se stoljećima oštro protivila spaljivanju tijela, ponajprije zato što je to bio pagan­ ski običaj. Obrazloženje je bilo da se tim činom niječe vjera u uskrsnuće. No katolicizam se širio po dijelovima svijeta gdje postoje takvi običaji (primjerice Indija i Afrika), pa je tek Instrukcijom Sv. oftcija Piam et constantem, 5. srpnja 1963. Crkva dopustila kremiranje, što je potom uvršteno i u katekizam: Crkva dopušta spaljivanje mrtvih tjelesa (kremiranje), ako ta od­ luka ne dovodi u pitanje vjeru u uskrsnuće tijela (br. 2301.). Tu revolucionarnu promjenu Crkva je nakon gotovo dva tisućljeća obrazložila time da "kremiranje ne utječe na dušu niti može spriječiti Svemogućeg Boga da obnovi tijelo". No, Crkva i dalje preporučuje pokapanje tijela te zahtijeva da se ostaci nakon kremiranja smještaju u posvećenu zemlju. Kršćani veliku pozornost posvećuju grobovima. Natkrivaju ih mramornim pločama, a u zemlju polažu milijune tona drva, čelika, betona, bakra i bronce. U današnje vrijeme sve su jasniji negativni ekološki aspekti takve prakse. Međutim, grobovi u kršćanstvu imaju sna­ žan psihološki učinak. Kršćanski bi teolozi rekli da oni ukazuju na ljudsku sudbinu, krh­ kost ljudskog postojanja, kratkotrajnost zemaljskog života, te da nas opominju kako ćemo "zauvijek ostati na tom mjestu ako ne prihvatimo spasenje". Paganski komentar može biti samo taj da grobovi služe za podsvjesno zastrašivanje ljudi u religijske marketinške svrhe. Zanim9 ivo je da Katolička crkva često izlaže relikvije, pa i čitava tijela preminulih papa i klerika. Stoviše, postoji i vjerovanje u neraspadljivost tijela nekih umrlih "svetaca", što se tumači božanskom intervencijom. Kad je, primjerice, 2000. godine papa Ivan XXIII. (1881.1963.) proglašen "blaženikom", njegovo je tijelo 37 godina nakon smrti izloženo na Oltaru sv. Jeronima u vatikanskoj Bazilici sv. Petra. Njegovo iznimno dobro očuvano tijelo izazva­ lo je pozornost vjernika i svjetske javnosti. No, Crkva je ipak priznala da nije riječ o čudu. Tijelo je bilo balzamirano, a u trostruko zapečaćenom kovčegu nije bilo dotoka kisika. Ta­ kva vjerovanja potječu iz Drevnog Egipta gdje se prakticirala mumifikacija.

87

b) paganska perspektiva odlaganja tijela preminulih Nakon smrti, tijelo se reciklira i vraća Zemlji, Božici Majci. Tijelo nikad neće uskrsnuti! Duh će se roditi u novom tijelu! To vidimo u svim prirodnim procesima. Kada drvo odbaci list, nema potrebe da ga se "konzervira" i "brižno čuva" niti da ga se oplakuje. Baš suprotno, treba ga ostaviti da istrune, nagnoji zemlju i tako pridonese tome da na drvetu izraste novi list. Kada drvo uvene - ista stvar. Ono će se raspasti, ali narast će neko drugo, novo drvo. To je pagansko otajstvo života i smrti! Jednom kad umremo - gotovo je. To tijelo, ta osoba ostaje samo uspomena koja se čuva u srcima onih koji su ju poznavali. Duh može jedno vrijeme tumarati između svjetova, ali na koncu će otići u Samerlend, nakon čega se može ponovno roditi kao nova osoba. Prema tome, pagani smatraju da je čuvanje posmrtnih ostataka posve nepotrebno i be­ smisleno, te da su groblja morbidna mjesta koja nagrđuju okoliš i nepotrebno uzurpiraju javni prostor. Bez njih bi na svijetu bilo manje emocionalnog ropstva i posthumnog li­ cemjerja. Umjesto mramornih i velebnih grobova, u neopaganskoj praksi uvriježila su se dva drevna paganska načina odlaganja tijela preminulih, što su prakticirali Grci, Rimljani, Slaveni, Germani, Kelti i svi ostali paganski narodi:

- kremiranje Tijelo pokojnika spaljuje se na lomači ili u krematoriju. Prah se ne pokapa u urni nego se ritualno prosipa u prirodi (po tlu, u rijeku, more i sl.).

-pokapanje Tijelo pokojnika umata se u svečanu bijelu tkaninu i potom se pokapa u zemlju, na dubinu od najmanje jednog metra. Na taj će način tijelo što prije istruliti. Uz tijelo se može ostaviti kakav simboličan predmet. Iznad groba ostavlja se samo zemljani humak po kojem se sadi cvijeće. Ako osoba umre zimi, ostavit će se cvjetni vijenci, a cvijeće će se posaditi na pro­ ljeće. Dakle, nema nikakvih kamenih, betonskih, mramornih i drugih ploča. Eventualno, može se ostaviti drvena ploča s imenom pokojnika. Postavljanje cvijeća na grobljima paganski je običaj koji su preuzeli katolici, a potom se globalno proširio. Pagani nisu donosili bukete ni vijence nego su sadili cvijeće na grobu. Simbolika je višestruka. Ako bi se duh nakon smrti neko vrijeme zadržao između svjetova i tumarao po zemlji, cvijeće na groblju trebalo ga je potaknuti da pronađe svoj mir na putu u Samerlend, tj. grčku Elizejsku poljanu, keltsku Zemlju mladosti, germanski Asgard i sl. Usto, cvijeće je simbol preporađanja. Atomi tijela spojit će se s atomima cvijeća i na taj na­ čin postati dio novog života. (Inače, američki psiholog Lewis R. Aiken u svojoj knjizi Dying, Death, and Bereavement, 2001., opisao je fascinantnu pojavu da čak i slonovi pokapaju svoje leševe te ostavljaju cvijeće na grobovima!) No, današnji kršćani vjeruju u autentičnost svoje prakse pa tumače da cvijeće ostavljaju "iz poštovanja prema umrlima". Osim cvijeća, može se ostaviti voda, voće, žitarice, pa čak i cijeli obroci. Time bi se po­ kojniku poželio sretan put. Stari Grci ostavili bi mu zlatnik pod jezikom kako bi mogao platiti prijevoz lađaru Haronu (Xapwv) koji preko rijeke Aheront (Axtpwv) prevozi duše umrlih u Had. Danas se sve to više ne radi. Dovoljno je posaditi cvijeće.

88

Ma koliko to morbidno zvučalo, moramo se na vrijeme pripremiti za vlastiti sprovod. Naime, prema zakonima nekih država nećemo moći biti pokopani bez lijesa. Stoga na vri­ jeme treba jasno izreći svoju želju! Svjetski paganski krug lobira da se svačije želje poštuju, pa ako je potrebno i promjenom zakona. Pagani čvrsto vjeruju da se nitko nema pravo miješati u njihov odabir!

Vremenski okvir

ispraćaja

Nakon smrti, prva dva dana obitelj oplakuje pokojnika, a rodbina, prijatelji, kumovi i ostali dolaze izraziti sućut. Trećeg dana obavlja se obred ispraćaja

-

tijelo se pokapa ili spaljuje.

Potom slijedi osam dana žalovanja. Svakog dana pali se jedna svijeća na oltaru za pretke. Duhu pokojnika šalju se pozitivne želje za put do Samerlenda. Devetog dana nakon ispraćaja, održava se devetnica posljednja gozba u spomen na pokojnika, na kojoj će se ponovno okupiti članovi obitelji i uža rodbina (ovaj put s osjećajem olakšanja). U Rimljana se ona zvala cena novendialis "večera devetog dana". Nazdravit će se za pokojnika. -

Pokojnik će se slaviti kao predak na prvi sljedeći Samhain. Ove običaje u današnje vrijeme teško je provesti u djelo. Ako ne uspijemo, ne moramo se time opterećivati. Bitna je ljubav prema osobi s kojom se rastajemo. Trebamo imati vjere da će ona pronaći svoj mir u zagrobnom životu.

Shema obreda

ispraćaja

Drevni je paganski običaj da na ispraćaj dolazi samo obitelj i uža rodbina kako bi se u inti­ mnom ozračju mogli oprostiti od svog najmilijeg. Međutim, danas se dopušta da na obred dođu svi koji to žele. Shema obreda ista je i kod spaljivanja i kod pokapanja. Razlika je samo u tome što će se u središnjem dijelu obreda u prvom slučaju zapaliti vatra, a u dru­ gom će tijelo biti spušteno u zemlju. Obred vode svećenik i/ili svećenica. Oboje nose emu obrednu odoru (boja smrti i misterija). U primjeru koji slijedi, vode ga oboje. Na ispraćaju se ne sviraju depresivne pogrebne koračnice nego ambijentalne svečane skladbe. Popularne su gajde, a jedan od boljih primjera mogla bi biti skladba The Sun in the Stream s albuma The Celts koji je 1992. izdala irska pjevačica Enya (1961.). Ako pokojnik nije imao posebnu želju, tada njegova obitelj može izabrati glazbu. Danas se spaljivanje obično vrši u krematoriju nakon pogreba. To narušava paganske običaje jer se spaljivanje treba obaviti na samom obredu. U tom slučaju izabire se jedna od ove dvije opcije: a) Ispraćaj se obavlja prije spaljivanja, pri čemu se ne simulira spuštanje lijesa u zemlju

nego se nad tijelom pali simbolična vatra u posebnoj posudi. Kad obitelj dobije umu, pepeo se prosipa naknadno, pri čemu ne treba ponoviti čitav obred. Bit će dovoljno da se okupi uža obitelj, te da se pepeo prospe na svečan i dostojanstven način. 89

b) Ispraćaj se obavlja samo u prirodi tek nakon spaljivanja, čim obitelj dobije umu. Naravno, uvijek postoji i treća opcija:

c)

Pokojnika se pokapa u zemlju, dakako bez lijesa. U tom slučaju, obred se obavlja na samom mjestu ukopa. Pred mrtvačnicom se ne obavlja nikakav obred.

Opisat ćemo opću shemu obreda

ispraćaja,

koja se može primijeniti u sva tri slučaja. U

ovom primjeru, pokojnica je žena, pa će joj se svećenik i svećenica obraćati u ženskom rodu (ako je pokojnik muškarac, treba prilagoditi tekst obreda). S obzirom na tri prethodno navedene opcije, razlikovat će se raspored oltara i položaja pokojnika:

a)

Tijelo pokojnika umotano je u svečanu bijelu tkaninu i odloženo u zatvoreni lijes na koji se postavlja posuda u kojoj će biti zapaljena simbolička vatra (kasnije će tijelo biti izvađeno iz lijesa i spaljeno). Pored lijesa postavljen je mali stol s potrebnim pri­ borom (koji služi kao oltar).

b) Uma može stajati na sredini oltara.

c)

U slučaju pokapanja, tijelo pokojnika umotano je u svečanu bijelu tkaninu i postav­ ljeno na nosiljci iznad rake. Pored rake postavljen je mali stol (oltar).

Idealno je da se tijelo (ili uma) nalaze u sredini kruga, a svećenik i svećenica stoje južno, licem okrenutim prema tijelu (sjeveru). Ako nema dovoljno prostora, krug se može otvoriti samo oko tijela pokojnika, tj. oko rake. Oltar je pokriven crnim stolnjakom. Na oltaru je posebna bijela svijeća za pokojnika.

1.

pročišćavanje prostora

Najjednostavnijom metodom.

2. uravnoteženje energije Svi mogu nekoliko puta duboko udahnuti i izdahnuti kako bi se energija umirila.

3. podizanje kmga Dovoljno je da svećenik ili svećenica triput obiđe oko tijela I ume.

4. prizivanje elemenata Najjednostavnijom metodom. Smjer: sjever, istok, jug, zapad.

5. zaziv Boga i Božice Svećenik i svećenica čitaju kraće zazive.

90

6.

Objava Svjetla Avalona

Svećenica pali svijeću Avalona. Svi izgovaraju Objavu.

7.

slavljenje otajstva života i smrti

svećenik (pozvoni trinaest puta): Draga braćo i sestre, okupili smo se na ovom mjestu koje nije prostor, u ovom trenutku koji nije vrijeme. Negdje napola puta između svijeta bogova i ovog smrtnog svijeta.

svećenica: Okupili smo se da posljednji put pozdravimo i blagoslov da damo, našoj sestri [pokojničino ime], kćeri [ime pokojničina oca] i [ime pokojničine majke] koja krenula je na put u Ljetnu zemlju, Samerlend.

svećenik: Tuga i hladnoća obavija srca naša jer vidimo da duh naše [pokojničino ime] više nije u ovom tijelu. A opet, duše nam grije veselje jer znamo da se kreće put novoga života.

svećenica: Danas žalujemo, sestre i braćo, jer jedno je poglavlje završeno. Ali žalost tek je naličje radosti, jer kolo se okreće i vazda okreće a novo poglavlje sada se otvara.

91

svećenik:

Naša voljena [pokojničino ime], ti nisi mrtva, jer smrt ne postoji. Došli smo ti pomoći da lako prijeđeš iz našeg svijeta i u novom da se opet rodiš. Jer mi znamo da tuga nije ništa, a da radost je sve.

svećenica:

Došli smo ti reći da nisi sama, i da samo ljubav postoji, ljubav Boga Rogatog i Velike Božice Majke. Od kojih svi dolazimo i kojima svi se vraćamo.

svećenik:

Duh tvoj Bogu Nebeskom se vraća da se osvrne i predahne da se s precima svojim združi i opet da se rodi, nekad i negdje.

svećenica:

Ali tijelo morala si ostaviti ovdje da vrati se u utrobu Majke Velike da u zemlji se raspadne, u prah da se vrati da ju nagnoji i da novi život podrži.

svećenik:

Mi gledamo onkraj svakog straha, otvaramo srca i oči u svjetlu ljubavi. Jer tijela su naša stvorena od mnogih, a još će mnoga biti stvorena od nas.

svećenica:

Od Božice Majke dolazimo i Njoj se vraćamo kao kap kad u more padne. Od Boga Rogatog dolazimo i s Njim umiremo i opet se rađamo jer sve što padne, opet ustati mora. 92

Svećenica pali bijelu svijeću koju će ostaviti da izgori dokraja na grobu (ili u blizini spalji­ vanja). 8. smrtni zaziv Rogatog Boga

svećenica: I Bog Rogati umire i opet se rađa

i ovim nas riječima iz Onog svijeta tješi.

svećenik (pokazuje gestu Sunca): Ne žalujte za mnom, jer Ja nisam otišao. Ja sam vjetar koji ljulja moćni hrast. Ja sam nježna kiša koja miluje vaša lica. Ja sam cvijet proljetni koji niče iz zemlje. Ne žalujte za mnom, jer Ja nisam otišao. Ja sam sjena koja pleše na rubu vidokruga. Ja sam svjetlo na kraju mraka. Ja sam mladunče koji stasiti će jelen opet postati. Ne žalujte za mnom, jer Ja nisam otišao. Jer znajte da svake jeseni ja sam Starac koji umire. A kad zima dođe, radujte se, jer mali Bog opet je rođen.

svećenica: Kolo se okreće i okreće. I neka se vazda okreće. I radosno se uzdižimo

u spiralnome plesu života. Neka bude tako, sada i zauvijek.

svi: Neka bude tako.

9. eulogija

svećenica (pozvoni triput): Pozivam vas sada da progovorite o našoj voljenoj [pokojničino ime].

Jedan ili više članova najuže obitelji, obraća se svima i govori o pokojnici. 93

10.

posljednji blagoslov

svećenik (pozvoni triput): Naša draga [pokojničino ime], neka ljubav Boga i Božice budu s tobom, neka te prate na tvom putu u Ljetnu zemlju.

svećenica: Neka te prate blagoslovi, ljubav i osmijeh svih onih koje ostavljaš za sobom. Neka ti korak bude siguran i lagan.

svećenik: Počuj glasove svojih predaka koji će ti plamenom put obasjati sve dok ne dođeš na poljanu elizejsku.

svećenica: I ne osvrći se za onima koji tuguju za tobom. Jer ovo tvoj je dan, u radosti ga proživi. I čekaj nas, dok opet se ne susretnemo.

svećenik (svi se okreću prema istoku): O moćni Airte, siloviti čuvaru istočnih vrata,

blagoslovi [pokojničino ime] da siguran joj bude put, i vrati nam uspomene da ju pamtimo i nikad ne zaboravimo.

svećenik (svi se okreću prema jugu): O moćni Dease, siloviti čuvaru južnih vrata,

blagoslovi [pokojničino ime] da siguran joj bude put, i u srcima našim čuvaj plam da u ljubavi povezani ostanemo.

svećenica (svi se okreću prema zapadu): O moćni Iare, siloviti čuvaru zapadnih vrata,

blagoslovi [pokojničino ime] da siguran joj bude put, a iz očiju naših neka kanu samo suze radosnice jer njoj je sada bolje.

94

svećenica (svi se okreću prema sjeveru): O moćni Tuathe, siloviti čuvaru sjevernih vrata, blagoslovi [pokojničino ime] da siguran joj bude put, a tijela naša neka ostanu čvrsta i snažna, da časno se oprostimo.

svećenik (pokazuje gestu Sunca): O Bože Rogati, primi dijete svoje, osmjehni joj se i ruku pruži. Daj joj blagoslov i život vječni.

svećenica (pokazuje gestu Sunca): O Božice Majka, primi dijete svoje, osmjehni joj se i ruku pruži. Daj joj blagoslov i život vječni.

11.

spaljivanje I ukop I prosipanje pepela

svećenik (pozvoni triput): O voljena [pokojničino ime], znaš li da je došlo vrijeme da uzletiš?

svećenica: O draga [pokojničino ime], Putuj sada jer došao je i taj čas.

svećenik: I mi ćemo jednog dana za tobom poći i opet se susresti u divnoj Ljetnoj zemlji.

svećenica: Ponovno se rodi i život u radosti provedi.

I tako neka bude, opet i opet i opet i opet.

svećenik i svećenica (pokazuju gestu Sunca): Neka te griju zlatne zrake Sunca, Neka te upokoje srebrne zrake Mjeseca, Neka te putem obasjaju tisuće zvijezda

95

Budi blagoslovljena [pokojničino ime]. Tako je rečeno sada i ovdje. Neka bude tako, sada i zauvijek.

svi:

Neka bude tako.

U ovom trenutku: a) pali se lomača ili simbolička vatra nad privremenim lijesom; ili b)

prosipa se pepeo iz ume u prirodu; ili c) tijelo se spušta u raku.

Cijelo vrijeme svira svečana glazba. Svi pokazuju Ozirisovu pozu.

12. zahvala Bogu i Božici

Svećenik i svećenica pročitaju kraće zahvale.

13. otpuštanje elemenata

Osoba koja je prizvala elemente, sad ih i otpušta, redom: zapad, jug, istok, sjever.

14. otpuštanje kruga

Nakon što svećenik i svećenica otpuste krug, svi se uhvate za ruke i kažu:

Krug je sada otpušten, ali neuništen. U tuzi smo se sastali, u miru smo se rastali,

a u radosti ćemo se opet sastati. Budite blagoslovljeni.

96

29. KOLO GODINE Kolo se okreće i okreće. I neka se vazda okreće. To je česta izreka koja se rabi na paganskim ob­ redima. U njoj se zorno očituje paganska interpretacija fenomena vremena. Ona se naslanja na ontološko načelo egoprojekcije, što smo opisali u 8. poglavlju: Red i nered. Dakle, "ja sam ishodište i središte svemira" - jer od sebe mogu povući beskrajne pravce u svim smjerovi­ ma. Od praskozorja civilizacije, čovjek je sav svemir uspoređivao sa samim sobom; pa tako postoje

-

Jedno i Sve, čovjek i svemir, mikrokozmos i makrokozmos, a u transcendentnoj

egzistenciji - individualni i kozmički duh (iitman i brahman). Samim time, čovjek je sve prirodne pojave uspoređivao sa sobom i mjerio ih u odnosu na sebe. Tu antropometričnost sasvim jasno uviđamo u mjernim jedinicama kojima se čovjek isprva služio u svim svjet­ skim kulturama: palac, stopa, lakat, korak i sl. No, čovjek nije prema sebi mjerio samo prostome, nego i vremenske relacije! Tijek ljud­ skoga života postao je mjera, a ubrzo i simbol tijeka života sveukupne prirode. Još u najra­ nijoj, animističkoj, fazi čovjek je uočio da se prirodni procesi odvijaju u ciklusima - u ne­ prekidnom ponavljanju jednog te istog obrasca. Nakon dana dolazi noć, nakon noći dolazi dan, pa opet noć, pa opet dan itd. Nakon Tamnog Mjeseca slijedi prva četvrt, pa Puni Mjesec, pa zadnja četvrt, pa opet Tamni Mjesec itd. Tako je i s godišnjim dobima - zima, proljeće, ljeto, jesen, pa opet sve ispočetka. Najzad, čovjekov život kretao se od rođenja, preko dje­ tinjstva, mladosti, zrelosti i starosti do smrti. Čovjekov je život shvaćen kao prirodni ciklus, dok je pak prirodni ciklus stekao odlike životnog puta individue. Od svih ciklusa, za čovjekov opstanak najvažniji je bio - godišnji. Dok je bio nomad i lovac, znao je da se zimi mora seliti u toplije krajeve. Kad je postao poljodjelac, znao je da sjetva i žetva ovise o godišnjim dobima. Stoga je čovjek veoma brzo morao ovladati temeljnim znanjima astronomije te izraditi prikladan kalendar. Inače, to pradavna naslijeđe uočavamo i dan-danas. Kad se ljudi nađu, a nemaju neku posebnu temu, razgovarat će o - vremenu (tzv. small talk). Godišnji ciklus lako se mogao mjeriti po položaju Sunca. Na zimski suncostaj, položaj Sunca u podne (kulminacija) bio je najniži u odnosu na horizont te bi izlazilo i zalazilo na najjužnijim točkama. Na ljetni suncostaj, Sunce bi u podne bilo na najvišem položaju u od­ nosu na horizont te bi izlazilo i zalazilo na najsjevernijim točkama. Na proljetnu i jesensku ravnodnevicu, Sunce bi kulminiralo točno između ljetnog i zimskog položaja, a izlazilo bi i zalazilo točno na istoku, odnosno zapadu. Sunce je dobilo svoj personificirani oblik - Bog

Sunce - koji unutar jedne godine prolazi Svoj životni ciklus - od rođenja do smrti i po­ novnog rođenja. Tako je ljudski život preslika Božjeg, a Božji ciklus preslika ljudskog; po načelu Kako gore, tako dolje; kako dolje, tako gore. Tomu je tek tisućama godina kasnije suprotstavljen judeokršćanski linearni model vre­ mena - posve neodrživ u prirodi kakvu poznajemo. S obzirom na njihov apsolutni ideal spasenja u budućnosti, nisu ni mogli imati drukčiji model. Kolo godine ili kotač godine kružni je model godine dana, koji se grafički prikazuje kao kotač koji se neprestano okreće. (Točka koja označuje kraj stare godine ujedno je i početak nove.) U engleskom se rabi naziv Wheel of the Year. U praktičnom smislu, kolo godine predstavlja godišnji ciklus osam sezonskih blagdana - sabata koji su grafički ravnomjerno raspoređeni po kotaču te ga dijele na osam jednakih dijelova: 97

Yule

- početak zime

Imbolc

- sredina zime

Ostara

- početak proljeća

Beltane

- sredina proljeća

Litha

- početak ljeta

Lammas

- sredina ljeta

Mabon

- početak jeseni

Samhain

- sredina jeseni

Kolo godine središnja je i najkompleksnija tema paganske duhovne i ritualne prakse. Sabati su najvažnije svetkovine na kojima se okuplja neopaganska zajednica. Promatrajući, osjećajući, doživljavajući i duboko proživljavajući izmjene godišnjih doba, mi se usklađujemo i povezujemo s prirodom. Bogovi i božice personifikacije su ra­ znih prirodnih fenomena. Kako se u prirodnim ciklusima odražava i ljudski život, slaveći sabate - slavimo i vlastiti život, a ujedno se povezujemo i s božanskim energijama. Zato je kolo godine toliko važno pagansko otajstvo! U njemu se spaja sve što nam je bitno - čovjek, božanstva i cjelokupna priroda. Postavlja se pitanje - Ako je tako, zašto o tome pišemo tek u trećoj knjizi? Da bismo dobro razumjeli sve aspekte kola godine, bilo je važno da prvo opišemo sve prethodne teme. Kolo godine kakvo danas poznajemo zapravo je suvremena reinterpretacija koja je svoj oblik u široj neopaganskoj zajednici zadobila tek nakon pojave Wicce (pa se u literaturi često susreće i pojam vikansko kolo godine). Ona objedinjuje elemente kalendara različitih europskih tradicija jer su se u svakoj od njih slavile samo neke od osam navedenih svetkovina. Mogli bismo reći da ih je Wicca povezala u jednu suvislu i povezanu cjelinu. Zbog svoje cjelovitosti, univerzalnosti, privlačnosti i ljepote, kolo godine prihvatili su gotovo svi današnji pagani. Prema tome, unatoč recentnoj pojavi kola godine, nipošto se ne može dovesti u pitanje njezina autentičnost u odnosu na drevne tradicije. Stoga ćemo opisati povijesni razvoj paganskih ka­ lendarskih sustava, tj. dati odgovor na pitanje kako je konstruirano neopagansko kolo godine.

Mitološka osnova kola godine U drevnim paganskim kulturama načelno možemo razabrati tri mitologema na kojima je

konstruirana neopagansko kolo godine:

a) Sunce koje se neprestano rađa i umire, b) sukob svijetlog božanstva koje vlada ljeti i tamnoga koje vlada zimi, c) tamno božanstvo otima dijete svijetlog božanstva. Tu zapravo i nema neke posebne razlike u osnovnoj mitskoj predodžbi. Poanta je u tome da se sukobljavaju sile kozmosa i kaosa, te da čas vlada jedna, čas druga energija. Iako su tri navedena mitologema isprepletena, opisat ćemo ih zasebno i pojasniti što se od svega zadržalo u neopaganizmu. 98

a) Sunce koje se rada i umire Zimski suncostaj (oko 21. prosinca) prijelomna je točka za sav život na planetu. Drevni je čovjek mogao samo nagađati što će se dogoditi. Hoće li Sunce i dalje svakog dana nastaviti "padati" i zauvijek propasti u tamu i hladnoću; ili će ono ipak pobijediti taj pad i nastaviti se uzdizati nad horizontom? Ta se situacija ponavljala svake godine pa ju je bilo potrebno pratiti i spremno dočekati. S početkom nove ere, u Rimu je jačao kult Sunca, koji vuče po­ drijetlo od sirijskog božanstva Elagabala. Sunce je zadobilo titulu Sol Invictus "Nepobjedi­ vo Sunce", a suncostaj je nazvan Dies natalis Solis Invicti "rođendan Nepobjedivog Sunca". Rimski car Aurelijan (Aurelianus) (215.-275.) proglasio ga je državnim kultom 274. godine. Pobjeda Sunca na zimski suncostaj (Yule) simbolički je predstavljeno rođenjem djeteta. Ono je poput novorođenčeta, još slabo i u potpunoj ovisnosti o Božici Majci. No, svakim novim danom, Sunce bi se dizalo nad horizontom, dijete bi raslo i jačala. U neopaganizmu se tumači i nastavak njegova života. Već na sredini zime (Imbolc), on je maleni dječak koji navješćuje novi procvat. Na proljetnu ravnodnevicu (Ostara), Sunce je mladić koji oplođuje Božicu Djevu, a na sredini proljeća (Beltane) oni se vjenčaju na božanskoj svadbi. Ljetni suncostaj (Litha) suprotnost je zimskom. Sunce je u svom najvišem položaju, poput kralja na vrhuncu moći. No to je ujedno i trenutak njegova poraza jer od toga se dana Sunce počinje kretati svojom silaznom putanjom. Na sredini ljeta (Lammas) njegova je moć već vidno oslabljena pa ga zamišljamo kao mudrog starca. Na jesenskoj ravnodnevici (Mabon) on umire, što je zanimljiv misterij. Odlazi u Samerlend odakle se javlja na sredini jeseni (Samhain) i navješćuje svoje ponovno rođenje. Potom se vraća u utrobu Majke i na Yule se ponovno rađa. Takva mitska predodžba najraširenija je u neopaganizmu, zahvaljujući utjecaju Wicce. b) sukob svijetlog i tamnog Božanstva Svijetli i tamni dio godine često se dočarava sukobom dvaju božanstava. Riječ je o naj­ drevnijem indoeuropskom mitu u kojem junak ubija zmiju (zmaja), starom najmanje šest tisuća godina, a vjerojatno i mnogo više. Mit govori o sukobu dvaju energetskih obrazaca - kozmosa i kaosa. Junak je bog Gromovnik, arhetip kozmosa, onaj koji uspostavlja red, a nalazi se gore, visoko, na planini. Zmija je arhetip kaosa jer gmiže po zemlji i zavlači se u rupe. Njoj je mjesto dolje, u vodi, na dnu. No, u mitu zmija "drsko" dolazi na planinu, krade vode (ili rijeke) (što predstavlja sušno razdoblje nakon ljetnih pljuskova) ili pak kra­ de stoku (što predstavlja zimu, neplodnost i oskudicu). Da bi junak ponovno uspostavio red, naprosto mora ubiti zmiju i osloboditi rijeke i stoku. To će morati činiti svake godine. U Vedama se sukobljavaju bog gromovnik Indra (Parjanya) i zmija Vrtra (Vala). Zna­ čajna je rgvedska strofa: ahann ahim parvate sisriya1Jam "ubio je zmiju koja leži na gori" (RV 1:32:2). Dakle, Indra je ahann ahim "onaj koji je ubio zmiju" i oslobodio vode. Staroindijska riječ ahi "zmija" u staroiranskom glasi aži, pa u istovjetnom avestijskom (zoroastrijskom) mitu, junak Faridun (E>raetaona) ubija zmiju imenom Aži Dahiika (od čega dolazi imenica aždaja).

U antičkoj mitologiji, taj se mit ponavlja više puta. Kron je ubio primordijalnu zmiju Ofiona. Njegov sin Zeus u maloazijskom kraju Kilikiji (KLi\.LJda) ubio je zmijolikoga Tifona. Njegov pak sin Apolon ubio je zmaja Pitona, a Heraklo Lemejsku Hidru. Junak Belerofont ubija likijskoga zmijolava Himeru.

99

U germanskoj mitologiji bog Loki i divica Angrbođa imali su troje užasne djece, među kojima je i Jormungand ili Zmija iz Međuzemlja (Midgarđsormr). Odin ju je bacio u veliki ocean oko Međuzemlja, no ona je toliko narasla da je mogla obaviti cijelu Zemlju. Jednom prili­ kom, bog Thor u društvu diva Hymira krenuo je upecati Jormunganda. Zmija je zagrizla udicu i Thor ju je počeo izvlačiti iz dubina. Taman kad ju je htio ubiti maljem Mjolnirom, Hymir je presjekao uže i zmija je pobjegla. Na Ragnaroku, ipak će ju ubiti prije nego što padne mrtav od njena otrova. U slavenskoj mitologiji, tamni bog Veles krade stoku, pa ga svijetli bog Perun pogađa gromom, tjera natrag pod zemlju i tako oslobađa stoku. (Inače, imena Veles i Vala iz indijske mitologije, istoga su etimološkog podrijetla.) Dakako, u judeokršćanskoj interpretaciji izmjena utjecaja sila kozmosa i kaosa pretvo­ ren je u sukob "dobra" i "zla". Osim što je zmija već okarakterizirana kao zlo biće koje Evu nagovara na prvi grijeh, Sotona je opisan i kao Levijatan kojemu prijeti ovakva sudbina: U onaj dan kaznit će Jahve mačem ljutim, velikim i jakim Levijatana, zmiju hitru, Levijatana, zmi­

ju vijugavu, i ubit će zmaja morskoga (Izaija 27:1). Usto, u kasnijem kršćanstvu poznata je i

legenda o mučeniku Svetom Jurju (fEwpywc;) iz 3. stoljeća koji je mačem Ascalonom ubio zmaja kugonosca. Dakako, zmaj je personifikacija "zlog paganizma". Kako se vjerovalo da je Sveti Juraj bio mučenik kojega je dao pogubiti rimski car Dioklecijan (Diocletianus) (244.-311.) (za što ipak nema nedvosmislenih povijesnih dokaza), Crkva ga je kanonizirala 494. godine, a za njegov blagdan određen je 23. travnja. Kako se među Slavenima dolazak proljeća slavio upravo u to doba godine, paganski bog Jarila zbog kršćanskog utjecaja po­ stao je Zeleni Jure, pa se njegov blagdan naziva Jurjevo, odnosno Đurđevdan (1jyp1Jeeoatt) u pravoslavaca ili Ederlezi u Roma. Inače, i u drugim, neindoeuropskim tradicijama javlja se sličan mit. U babilonskom epu Enuma Eliš, gromovnik Enlil (Marduk) ubija primordijalnu zmijoliku božicu Tiamat, dok

se u egipatskoj mitologiji sukobljavaju bog Sunca Ra i golema zmija Apop (u kontekstu izmjene dana i noći). U 12. stoljeću njemački povjesničar i svećenik Helmold (::::1120.-1177.) u svom djelu Chroni­ ca Slavorum (1168.) opisao je pokrštavanje polapskih Slavena (najzapadnije skupine Slavena koji su živjeli na području današnje istočne Njemačke, čiji je jezik izumro u 18. stoljeću). Opi­ sao je kako Slaveni za vrijeme gozbi znaju nazdravljati ukrug blagoslivljajući dobrog boga i proklinjući zlog boga (Cmobog). Na temelju tog navoda, neki su mitolozi ovako zaključili: Ako postoji Crnobog, mora postojati i Bjelobog. No, riječ je o rekonstruiranim božanstvima za koja većina stručnjaka smatra da su samo spekulativna jer ih se u folkloru nigdje ne susreće. I u europskom neopaganizmu postoji inačica sukoba svijetlog i tamnog božanstva (iako je manje zastupljena u odnosu na mitologem o Suncu koje se rađa i umire). Robert Graves u knjizi Bijela Božica opisao je dva spekulativna arhetipska božanstva: listopadni Kralj Hrasta (Oak King) koji vlada ljeti i zimzeleni Kralj Božikovine (Holly King) koji vlada zimi. Očeki­ vano, na Yule će Kralj Hrasta pobijediti Kralja Božikovine, a u snazi će ga nadvladati s dola­ skom proljeća. Na Lithu će pobijediti Kralj Božikovine, a u snazi će nadvladati Kralja Hrasta s dolaskom jeseni. Kako je Graves nadahnuće pronašao u keltskoj mitologiji, posebice ve­ lškoj, danas je ta mitska slika veoma popularna u neodruidizmu i tradicijama keltske Wicce. c) otmica djeteta svijetloga božanstva Ovaj mitologem danas je najslabije zastupljen, no javlja se u grčkom neopaganizmu i sla­ venskom rodnovjerju. U grčkoj mitologiji, božica Demetra s bogom Zeusom imala je kćer 100

Perzefonu ili Koru. Dok se jednom igrala s nimfama oteo ju je bog podzemlja Had i odveo sa sobom. Nesretna majka tražila ju je devet dana, ali nije ju našla. Tek joj je bog Sunca Helije otkrio istinu. U međuvremenu, Had ju je već bio oženio, pa ga Zeus nije mogao pri­ siliti da ju vrati. Kako je Demetra božica žita, ratarstva i plodnosti, zbog njene tuge Zemlja je prestala davati plodove pa je prijetila velika glad. Zato je Zeus poslao boga Hermesa u podzemlje da vrati Perzefonu. Had je na to pristao, no prethodno je Perzefoni dao da po­ jede šipak, znajući da kad bi netko kušao kakav plod iz podzemnog svijeta, više se ne bi mogao vratiti na zemlju. Na koncu je određeno da Perzefona pola godine boravi na zemlji, a pola u podzemlju (isprva je omjer bio dvije trećine godine na zemlji, a trećina u podze­ mlju). Smisao je posve jasan. Perzefona s početkom jeseni odlazi u podzemlje. Neutješna Demetra tada tuguje pa prirodi oduzima plodnost. Čak i ako seljak nešto posije u zemlju, od toga neće biti ništa jer dolazi zima. Ali, u proljeće kad se Perzefona vrati na zemlju, Demetru obuzima radost pa ponovno može započeti sjetva i novi rast. Valja napomenuti da je taj mit središnja tema eleuzinskih misterija (Eiiwaivia Mva7:1Jpia) još iz 15. st. pr. Kr. I u Slavena nailazimo na sličan mit. U novogodišnjoj noći, bogu Perunu i Božici Mokoši rodilo se dvoje djece - bog proljeća i plodnosti Jarilo i božica prirode i smrti Morana. Iste večeri, Veles je oteo Jarila i odveo ga u podzemni svijet. U proljeće, Jarilo se vraća na ze­ mlju i upoznaje Moranu. Ljeti se oni vjenčaju, a božanski brak donosi obilje uroda i dobru žetvu. No, s dolaskom jeseni, Jarilo postaje nevjeran svojoj ženi, pa ga ona ubije iz osvete. On ponovno odlazi u podzemni svijet, a Morana postaje stara i opasna božica tame i leda. Taj se mit ponavlja svake godine. ranije spomenutoj Hergestovoj crvenoj knjizi iz 15. stoljeća, nalazi se velška mitološka priča o junaku Culhwchu (rođaku kralja Arthura) koji je morao obaviti nekoliko teških za­ dataka kako bi se mogao vjenčati s Olwen, kćerkom diva Ysbaddadena. Između ostaloga, morao je osloboditi Mabona, sina božice Modron, koji je otet treće noći od rođenja i odve­ den u podvodni svijet, nakon čega je oslabila snaga Sunca. Dobivši savjete pet drevnih ži­ votinja (kosa, jelena, sove, orla i lososa), Culhwch i njegova družina pronašli su Mabona u podvodnom svijetu, negdje na području današnjeg Gloucestera, i oslobodili ga, nakon čega je i Sunce zasjalo. Inače, po Mabonu se naziva sedmi paganski sabat kojim počinje jesen. U

Nastanak suvremenoga kola godine Za nas, stanovnike planeta Zemlje, Sunce je izvor svjetlosti, topline i života. Njegovo pu­ tovanje kroz zodijak (zapravo orbitiranje Zemlje oko Sunca) izravno utječe na klimatske prilike. Da bi mogao preživjeti, stočar je morao znati kada treba krenuti sa stokom na paš­ njake, a kada se treba vratiti: Ratar je morao znati kada će sijati, saditi, okapati, obrezivati voćke, brati, žeti i sl. Pagansko kolo godine svoje podrijetlo ima još u kalendarskom sustavu drevnih indoeuropskih stočara koji su prije otprilike deset tisuća godina počeli uzgajati stoku diljem Europe i Azije. Godina se ponajprije dijeli na dva jednaka dijela - svijetli (ili ljetni) i tamni (ili zimski). U njima se jasno očituju svemirske sile kozmosa (reda) i kaosa (nereda), tj. lice i naličje života: rađanje i umiranje. Brojni su narodi slavili dolazak proljeća kao početak nove godine. To je vrijeme kada se priroda ponovno budi i obnavlja, Sunce se uspinje, dani su sve duži, bilje počinje cvjetati, životinje se bude iz zimskog sna, vraćaju se ptice selice, a pastiri kreću sa stokom na planinske pašnjake. Nakon jesenske ravnodnevice sve je obratno. Priroda pola101

ko gubi vitalnost, lišće počinje opadati, Sunce se spušta u donji svijet tame i smrti, a dani postaju sve kraći. Starim Slavenima godina je počinjala na proljetnu ravnodnevicu. To je bio početak svi­ jetle polovice koja je trajala do jesenske ravnodnevice kada je počinjao tamni dio godine. No, kako je Crkva već u 5. stoljeću uvela Jurjevo na datum 23. travnja, tako se početak godi­ ne pomaknuo na taj datum (čemu je zacijelo pripomogla činjenica da ime Juraj neodoljivo podsjeća na ime boga Jarila). Tada je počela poslovna i poljoprivredna godina, djecu bi slali na šegrtovanje, a stoka je kretala na pašnjake. Tamni dio godine počinjao je 26. listopada na Mitrovo ili Blagdan sv. Dmitra koji je ime dobio po još jednom kršćanskom svecu, Dmitru Solunskom (LlT]µirrpw<;) iz 3. stoljeća, koji je posebno slavljen među pravoslavcima. Tog su se dana zaključivali računi, djeca bi krenula u školu, a sav je urod morao biti pobran. Sva­ ka polovica godine trajala je 180 dana. Time se ukupno dobiva 360 dana, a preostalih pet ubacivalo se između dviju polovica. Jurjevo se slavilo tri dana, a Mitrovo dva dana; pa bi godina trajala točno 365 dana. Identičan sustav imali su i Albanci kojima je ljeto (vera) počinjalo na Jurjevo (Shengjergj), a zima (dimni) na Mitrovo (Shenmiter). Također su dodavali tri dana prije ljeta i dva prije zime. Osim toga, obje polovice podijelili su napola, tj. na četiri četvrtine godine (u trajanju od 90 dana), pa su tako obilježavali i dan usred ljeta (mjedini i verres) koji se otprilike po­ klapa s ljetnim suncostajem te dan usred zime (mjedini i dimnit) koji se poklapa sa zimskim suncostajem. I ne samo to, svaku od tih četvrtina još bi podijelili napola, pa su imali godinu koja se sastojala od osam osmina (u trajanju od 45 dana). Keltima je ljeto počinjalo na Beltane, 1. svibnja (samo tjedan dana nakon Jurjeva), a zima na Samhain, 1. studenog (samo četiri dana nakon Mitrova). I oni su te dvije polovice godi­ ne podijelili napola, pa je proljeće počinjalo na Imbolc, 1. veljače; dok je jesen počinjala na Lughnasadh, 1. kolovoza. Inače, pod utjecajem Britanske tradicionalne Wicce, u današnjem neopaganizmu blagdan Lughnasadh (što znači "gozba (boga) Lugha") naziva se Lammas, što je naziv za anglosak­

sonski blagdan koji pada na isti datum, a čije ime znači "misa hljeba". S druge strane, Germani su po ravnodnevicama i suncostajima godinu dijelili na četiri godišnja doba, kao što je to i u današnjem građanskom kalendaru. Tako je pravi početak zime, Yule, padao 21. prosinca, točno između Samhaina (keltskog početka zime) i Imbolca (keltskog početka proljeća). Budući da se keltsko naslijeđe snažno zadržalo i u Engleskoj, ne čudi što su Englezi zimski suncostaj (Yule) nazivali Midwinter, što doslovno znači "sre­ dina zime". Isto tako, ljetni suncostaj koji pada 21. lipnja, nazivao se Midsummer "sredina ljeta", jer je padao točno na pola puta između Beltanea (keltskog početka ljeta) i Lughnasadh ili Lammasa (keltskog početka jeseni). Najzad, Wicca je spojila suncostaje i ravnodnevice s keltskim blagdanima, i tako smo dobili neopagansko kolo godine koje godinu dijeli na osam gotovo jednakih dijelova. Datu­ mi suncostaja i ravnodnevica svake godine padaju u približno isto vrijeme (razlike se kreću otprilike unutar jednog do dva dana), pa je zato potrebno pratiti astronomske izvještaje. S druge strane, keltski blagdani imaju fiksne datume:

Yule

-21./22. prosinca

Imbolc

-1. veljače

102

Ostara

- 20./21. ožujka

Beltane

-1. svibnja

Litha

- 20./21. lipnja

Lammas

- 1. kolovoza

Mabon

-22./23. rujna

Samhain

- 1. studenog

Dakle, u starim kulturama svijetli i tamni dio godine dijelio se na različite datume, od osi Ostara - Mabon, preko Jurjevo - Mitrovo, do Beltane - Samhain. Danas općenito smatramo da godinu na svijetli i tamni dio dijeli horizontalna os Ostara - Mabon.

Svih osam sabata za neopagane jednako su vrijedni! To ističemo zato što su se u po­ čecima Wicce keltski blagdani (Imbolc, Beltane, Lammas i Samhain) smatrali "važnijima" od ravnodnevica i suncostaja (Ostara, Litha, Mabon i Yule). Do toga je došlo zato što su keltski blagdani imali snažnije izražene poljoprivredne aspekte, dok su ravnodnevice i suncosta­ ji doživljeni apstraktnije. Naime, Imbolc i Beltane su početak i kraj sjetvenog perioda, a

Lammas i Samhain početak i kraj žetvenog perioda. Stoga su se u Wicci jedno vrijeme rabili nazivi: veliki sabati (major sabbats ili greater

sabbats) za keltske blagdane, te mali sabati (minor sabbats ili lesser sabbats) za ravnodnevice i suncostaje. Ponekad se rabe i nazivi: četvrtinski dani (quarter days) za ravnodnevice i sun­ costaje, te međučetvrtinski dani (cross quarter days) za keltske blagdane. Ipak, Svjetski paganski

krug preporučuje da se jednako vrednuje svih osam blagdana, te rabi samo jedan pojam za sve njih - sabati.

NAPOMENA: Na južnoj zemljinoj hemisferi sve je obratno! Tako će pagani u Australiji slaviti Yule dok će njihove sestre i braća na sjevernoj hemisferi slaviti Lithu.

Osnovni aspekti kola godine U sljedećem poglavlju pojasnit ćemo sve sabatske aspekte. Zasad je potrebno reći da osam

sabata dijeli godinu na: a) četiri godišnja doba:

zima

(grčki:

XELµwv,

latinski: hiems, staronordijski: vetr, staro­

irski: gemred, staroslavenski: zima, engleski: winter),

proljeće (grčki: &voi�i,, latinski: lje­

ver, staronordijski: varr, staroirski: errach, staroslavenski: vesna, engleski: spring),

to (grčki: etpo,, latinski: aestas, staronordijski: sumar, staroirski: samrad, staroslaven­ ski: leto, engleski: summer) i jesen (grčki: cpeivćmwpov, latinski: autumnus, staronor­ dijski: haust, staroirski: fogamur, staroslavenski: jesem1, engleski: autumn ili fali); b) četiri poljoprivredna razdoblja:

vest) i

mirovanje (resting).

sjetva (sowing ili planting), rast (growing), žetva (har­

U tom smislu, shema kola godine izgleda ovako:

103

Yule

- početak zime

- sredina mirovanja

Imbolc

- sredina zime

- početak sjetve (kraj mirovanja)

Ostara

- početak proljeća

- sredina sjetve

Beltane

- sredina proljeća

- početak rasta (kraj sjetve)

Litha

- početak ljeta

- sredina rasta

Lammas

- sredina ljeta

- početak žetve (kraj rasta)

Mabon

- početak jeseni

- sredina žetve

Samhain

- sredina jeseni

- početak mirovanja (kraj žetve)

To još možemo ovako prikazati: zima

Yule- Ostara

proljeće

Ostara- Litha

ljeto

Litha- Mabon

jesen

Mabon- Yule

ili rana zima

Yule- Imbolc

kasna zima

Imbolc - Ostara

rano proljeće

Ostara - Beltane

kasno proljeće

Beltane - Litha

rano ljeto

Litha- Lammas

kasno ljeto

Lammas- Mabon

rana jesen

Mabon- Samhain

kasna jesen

Samhain- Yule

ili sjetva

Imbolc- Beltane

rast

Beltane - Lammas

žetva

Lammas- Samhain

mirovanje

Samhain - Imbolc

Kako se keltski blagdani nalaze točno između ravnodnevica i suncostaja, smatramo ih danima u sredini godišnjih doba. Primjerice, sredina ljeta podudara se s trenutkom kad Sunce dođe na 15° Lava, a to se obično događa oko 7. kolovoza; a ne 1. kolovoza kad sla­ vimo Lammas. Ipak, prihvaćamo te tradicionalne datume jer takvi postoje već stoljećima.

104

Nadalje, kolo godine možemo podijeliti vertikalno i horizontalno i tako dobiti četiri kva­ dranta, odnosno četiri godišnja doba:

a) Vertikalna linija dijeli kolo s obzirom na to koje sile rastu ili padaju: -

zimi i u proljeće rastu sile kozmosa, a opadaju sile kaosa,

- ljeti i ujesen opadaju sile kozmosa, a rastu sile kaosa.

b) Horizontalna linija dijeli kolo s obzirom na to koje sile prevladavaju: - u proljeće i ljeti prevladavaju sile kozmosa, - ujesen i zimi prevladavaju sile kaosa.

Drugim riječima: - zimi sile kaosa prevladavaju, ali sile kozmosa rastu(-+), - u proljeće sile kozmosa i prevladavaju i rastu(++), - ljeti sile kozmosa prevladavaju, ali sile kaosa rastu(+-), - ujesen sile kaosa i prevladavaju i rastu(--).

Sad može biti jasnije zašto se Beltane smatra najradosnijim blagdanom. Nalazi se točno usred proljeća. Ne samo što sile kozmosa prevladavaju nego još i dodatno rastu. Njegov je antipod Samhain koji se smatra "najstrašnijim" blagdanom jer se nalazi usred jeseni kad prevladavaju sile kaosa, a usto još i rastu. Ponekad se za Samhain kaže da je Beltaneov "ta­ mni brat blizanac".

105

Možemo odrediti i omjere sila kozmosa i kaosa po sabatima:

kozmos

kaos

Yule

0%

100%

lmbolc

25%

75%

Os tara

50%

50%

Beltane

75%

25%

100%

0%

Lammas

75%

25%

Mabon

50%

50%

Samhain

25%

75%

Litha

(Sve su to samo teorijski modeli, ali mogu poslužiti boljem razumijevanju.)

Neopaganska Nova godina Dva su kandidata za računanje Nove godine

-

sabat Ostara ili proljetna ravnodnevica, nakon

koje dani traju duže od noći; ali i Y ule ili zimski suncostaj jer nakon njega dani postaju sve duži. Na proljetnu ravnodnevicu počinjala je babilonska nova godina jer je tada uskrsavao bog ljetnog Sunca Nergal (odgovara Aresu ili Marsu), sin boga Enlila ili Marduka (od­ govara Zeusu ili Jupiteru). U isto se vrijeme slavi i iranska (zoroastrijska) Nova godina (Nowriiz). Rimljanima je nova godina (sve do

153.

pr. Kr.) počinjala u mjesecu ožujku ili

martu koji je dobio ime po Marsu. Inače, Rimljani su još u

8.

st. pr. Kr. dijelili godinu na

10 mjeseci. Tek 46. pr. Kr., Gaj 12 mjeseci koje imamo

Julije Cezar reformirao je stari rimski kalendar i uspostavio novi s

i danas. Po njemu se naziva julijanski kalendar. Kasnije ga je prihvatila i Crkva na Prvom

325. godine, a danas ga još slijede neke pravoslavne crkve. Dana 24. veljače 1582. papa Grgur XIII. (1502.-1585.) izdao je bulu lnter gravissimas kojom je uveo gregorijanski nicejskom saboru

kalendar koji je zbog svoje točnosti i jednostavnosti danas općeprihvaćeni građanski kalen­ dar. Rimski su konzuli tradicionalno započinjali svoj mandat

15.

ožujka, no zbog pobuna

u provincijama na iberskom poluotoku 153. pr. Kr. morali su započeti mandat nešto ranije, pa je prebačen na godine.

106

1.

siječnja. Sve do danas, taj se datum smatra početkom građanske nove

Ipak, zimski suncostaj - Yule -logičan je izbor za neopagansku Novu godinu jer se kolo godine zasniva na mitologemu o Suncu koje se rađa i umire. Nadalje, velški keltist ]ohn Rhys (1840.-1915.) i škotski antropolog ]ames George Frazer (1854.-1941.) smatrali su da je Samhain bio keltska Nova godina jer je tim blagdanom Keltima počinjala zima. Tek nakon pojave Wicce, popularizirala se ideja da je Samhain vještičja Nova

godina jer se na tom sabatu slavi otajstvo smrti koja nužno prethodi novom rađanju.

Svjetski paganski krug prihvaća sva tri datuma, pa ih ovako naziva: Yule

- opća paganska Nova godina

Ostara

- astrološka i poljoprivredna Nova godina

Samhain

-vještičja Nova godina

Dakle, paganska Nova godina slavi se na zimski suncostaj, sabat Yule (čime i službeno počinje nova administrativna godina Svjetskoga paganskog kruga). Neke neopaganske zajednice uzimaju u obzir i druge datume, pa se tako slavenska rodnovjema Nova godina - Velja noć- slavi

11. ožujka.

Mjeseci u građanskoj godini ustanovljeni su drevnim rimskim kalendarom, a neki nose nazive po rimskim božanstvima. Nakon Cezarove reforme imamo ovakav sustav:

siječanj

januar

]anus (]anus) je rimski bog vremena (ima dva lica).

veljača

februar

Februum znači "pročišćenje", Februa (15. veljače) je blagdan pročišćenja.

ožujak

mart

Mars (Ares) je bog rata.

travanj

april

Apru je etrursko ime božice Afrodite, u Rimljana Venere.

svibanj

maj

Maja (grčki: Mala, latinski: Maia) je božica plodnosti.

lipanj

juni

Junona (Hera) je božica, žena Jupiterova (Zeusova).

srpanj

jul

lulius je Cezarovo ime: Gaj Julije Cezar (Giiius Iulius Caesar).

kolovoz

august

August (Augustus) (63. pr. Kr. - 14.) bio je prvi rimski car.

rujan

septembar

septem "sedam", u starom kalendaru bio je sedmi mjesec.

listopad

oktobar

octa "osam", u starom kalendaru bio je osmi mjesec.

studeni

novembar

novem "devet", u starom kalendaru bio je deveti mjesec.

prosinac

decembar

decem "deset", u starom kalendaru bio je deseti mjesec.

107

Božica

u

kolu godine

Rekli smo da je kolo godine najkompleksnija tema u neopaganizmu. Danas o njemu postoji čitav niz nejasnoća do kojih je došlo prepletanjem različitih arhetipova, simbola i mitskih predodžbi, koje potječu iz najrazličitijih tradicija i vremenskih okvira. Mogli bismo reći da svaki pagan stvara vlastitu predodžbu o tome što se simbolički zbiva na svakom od osam sabata. Svaki autor donosi ponešto drukčiju priču. Primjerice, jedan će sabat Ostaru tumačiti na način da je Perzefona oslobođena, drugi da su Kralj Božikovine i Kralj Hrasta podjednake snage, treći da Mladi Bog oplođuje Božicu Djevu, a četvrti da je došla božica Ostara. I što je od toga istina? Pa naravno - sve je to istina, ako je istina vama! Sve je to sa­ svim u redu i od toga ne treba bježati. U paganizmu ne postoji dogma! Uostalom, simboli ne postoje odvojeno od nas samih. Paganizam ne poznaje kartezijansku granicu na subjekt i objekt. Pagani vjeruju da sami kreiraju božanstva onoliko koliko i ona kreiraju njih. Ni više ni manje. Najveća "istina" bit će ona koja će nama imati najviše smisla! Zato će se pa­ gani povezati s božanskim silama u meditaciji i transu, pa sami dokučiti misterije. Ipak, u sustavu koji prezentiramo u ovoj knjizi, odlučili smo se za mitologem o Bogu Suncu koje neprestano umire i ponovno se rađa, što smo prethodno opisali. U toj predodž­ bi ipak ostaje nejasno što se zbiva s Božicom Majkom. Neki autori kažu da se i ona nepre­ kidno rađa i umire, a drugi smatraju da ona stari i nakon njegove smrti, pa kad Bog umre ona se počinje pomlađivati. Stoga ćemo pojasniti taj misterij. Za početak treba reći: U kolu godine ponajprije se štuje i slavi Rogatog Boga (u emanaciji Boga Sunca). Božica je tu u

sporednoj ulozi. Nju se pak štuje i slavi u Mjesečevu ciklusu, tj. na ezbate (što znači - trinaest puta češće)!

(To što se na Imbolc štuje keltska božica Brigit (Brighid), a na Ostaru istoimena german­ ska božica, tradicionalni je element koji ne narušava mitologem o Suncu; što ćemo pojasniti u sljedećem poglavlju.) Ipak, za pagane Bog ne znači ništa bez Božice. Stoga nju na svim sabatima štuju ponaj­ prije kao Majku Prirodu ili Majku Zemlju koja donosi plodove i tako održava sav život. Vje­ rojatno otuda potječe uvjerenje da "Bog vlada tamnim dijelom godine, a Božica svijetlim", što govore neki autori. No, to je veoma površno i poprilično nelogično tumačenje. Prema tome, u kolu godine Bog prolazi svoj život, a prate ga dvije božice! Naravno, onto­ loški je riječ o istoj Božici Majci, no pagani ju zamišljaju u drukčijim ulogama! Prva je Božica Majka koja ga rađa na Yule, othranjuje na Imbolc dok je on još malo dijete i prati ga sve do proljeća. Tada ga Božica Majka ostavlja da krene u život s novom - Božicom Djevom koja je njegova vršnjakinja. On se zaljubi u nju, oplođuje ju, vjenčaju se na Beltane i žive skupa sve do Mabona kad Bog umire i odlazi u Samerlend. Ona je tada već Božica Starica koja nastavlja starjeti sve do Samhaina. Tada se zbiva kritičan trenutak! Bog se javlja iz Samerlenda, a ljudi pokušavaju stupiti u kontakt s duhovima i precima. Bog navješćuje svoj ponovni dolazak na Zemlju kako bi ju spasio od sunovraćenja u propast tame i hladnoće. Da bi to mogao, Božica Starica mora proći kroz mističnu transformaciju. Ona se preobražava (pomlađuje) i ponovno postaje ona Božica Djeva koju je na prethodnoj Ostari oplodio Bog, a on sam ulazi u njenu utrobu kako bi se mogao ponovno roditi. U Noći vještica uoči Samhaina, Božica je tu mističnu moć zadobila izvodeći magiju. Jer ona za pagane jest Kraljica magije koja svojim primjerom pokazuje da je magijom moguće postići sve, čak i ono što nam se ponekad čini nemogućim. Na Yule će pomlađena Božica roditi i postati Božica Majka (očito, ovdje je došlo do simultanosti ljudskog i božanskog životnog ciklusa); nakon čega se mit ponavlja. 108

Taj neopaganski koncept itekako se temelji na drevnom paganskom doživljaju Boga kao "pokretne biti Božice", tj. Njega kao Boga Neba (duha) i nje kao Božice Zemlje (materi­ je). Božica prede nit na preslici (koja predstavlja sveukupnu kreaciju), ali Bog okreće kolo. Božica daje oblik svemiru, ali Bog ga pokreće. Ona je Majka Priroda, a on je Otac Vrijeme. Možemo još jednom navesti aspekte Rogatog Boga i Božice Majke koje slavimo na sabatima:

Yule

-Mali Bog (Bog Dijete) i Božica Majka (Majka Božja)

Imbolc

-Bog Dječak i Božica Majka (Majka Božja)

Ostara

-Mladi Bog i Božica Djeva

Beltane

-Rogati Bog i Božica Majka -osnovni arhetipovi

Litha

-Kralj i Kraljica

Lammas

-Bog Starješina i Božica Starješina

Mabon

-Bog Mudrac i Božica Starica

Samhain

-Tamni Gospod i Tamna Gospa

Kršćanska interpretacija kola godine Proces pokrštavanja Europe mogao bi se opisati metodom "mrkve i batine". Sve što se moglo preuzeti od paganskog supstrata i dati mu kršćansku dimenziju -preuzeto je i asi­ milirano. Sve što nije moglo -proglašeno je herezom i sotonizmom. To je najzornije upravo u kalendaru. Drevni paganski blagdani preuzeti su u kršćanstvo tako što su se sačuvali narodni običaji, ali im je nametnuto novo religijsko značenje. U sljedećem poglavlju po­ drobnije ćemo se osvrnuti na svaki od njih, a zasad ćemo samo navesti koji su kršćanski blagdani nastali preuzimanjem svih paganskih sabata (što neki neopagani kolokvijalno nazivaju "kalendarskim imperijalizmom"):

Yule (21. prosinca)

Božić (25. prosinca)

Imbolc (l. veljače)

Prikazanje Gospodinovo (Svijećnica) (2. veljače)

Ostara (21. ožujka)

Uskrs (prva nedjelja nakon prvog proljetnog Punog Mjeseca) Navještenje Gospodinovo (Blagovijest) (25. ožujka)

Beltane (l. svibnja)

Blagdan sv. Jurja (23. travnja) Blagdan duhova (pedeset dana od Uskrsa) Blagdan našašća Svetoga križa (3. svibnja)

Litha (21. lipnja)

7

Blagdan sv. Ivana Krstitelja (24. lipnja)

Lammas (l. kolovoza)

7

Blagdan Preobraženja Gospodinova (6. kolovoza)

Mabon (22. rujna)

7

Blagdan sv. Mihovila (29. rujna)

Samhain (l. studenog)

7

Blagdan svih svetih (1. studenog) Spomen svih vjernih mrtvih (Dušni dan) (2. studenog) 109

BlagdanSvetog Dmitra (Mitrovo)

(26.

BlagdanSvetog Martina (Martinje)

Hrvatski etnolog Vitomir Belaj

listopada)

(11. studenog)

(1937.) ovako opisuje pojavu dvovjerstva u Rusiji:

U sla­

venskih naroda, do u naše dane izrazito seljačkih, stara pretkršćanska seljačka vjera u vjerničkoj životnoj praksi nije se sukobljavala s kršćanskom, nego je bila shvaćena kao njoj komplementarna. Kršćanstvo je, doduše, objasnilo seljaku kako treba zamišljati život u Kraljevstvu Božjem, pa i to kako da oblikuje svoje etička biće da bi se mogao koristiti Isusovim spasiteljskim činom, no za tijek seljačke gospodarske godine ostala je i dalje nadležnom stara, na tom području kršćanstvu daleko "nadmoćnija" seljačka vjera sa svojim obredima za plodnost. Kršćanski je svećenik, doduše, znao propovijedati mnogošto o onome svijetu, no pri sučeljavanju s mitskim objašnjenjem prirodnih zbi­ vanja morao je nužno zakazati (Hod kroz godinu,

2007.).

Dnevni ciklus Dan i noć imaju isto značenje kao svijetli i tamni dio godine. Sunce se svakog dana rađa i umire. Četiri su važna trenutka: izlazak Sunca, podne, zalazak Sunca, te ponoć. Neki paganski narodi izvodili su i dnevne obrede. Primjerice, u vedskih Indijaca agnihotra "žrtva ljevani­ ca za vatru" izvodila se o izlasku i zalasku Sunca. U Europi se to uglavnom ne radi, iako mnogi pagani te dijelove dana iskorištavaju za kraće meditacije i povezivanje s energijama dana i noći. Dijelovi dana (i planetarni sati) mogu biti posebno korisni za izvođenje magij­ skih obreda. Antički i indijski narodi, imenovali su dane u tjednu po sedam astroloških planeta. Stoga svaki od tih dana ima one korespondencije koje imaju ti planeti (v.

24.

poglavlje:

Divinacija).

no

dan

grčki

latinski

sanskrt

značenje

ponedjeljak

r]µtpa I:EArJV1J(

dies Lunae

Somaviira

dan Mjeseca

utorak

ryµtpa A.pEW(

dies Martis

MatJgalaviira

dan Marsa

srijeda

r]µtpa 'Epµov

dies Mercuril

Budhaviira

dan Merkura

četvrtak

r]µtpa Llt6(

dies Iovis

Brhaspativiira

dan Jupitera

petak

r]µtpa AcppooiT17(

dies Veneris

Sukraviira

dan Venere

subota

r]µtpa Kp6vov

dies Saturnl

Saniviira

danSatuma

nedjelja

r]µtpa 'HAiov

dies Solis

Raviviira

danSunca

Germanski nazivi (na staronordijskom) samo malo odstupaju: Manadagr "Mjesečev dan", Tysdagr "dan boga rata Tyra", Ođinsdagr "dan boga Odina", P6rsdagr "dan boga Thora", Frjadagr "dan božice Frigg", Sunnun6tt "Sunčeva noć" i Sunnudagr "Sunčev dan". Tomu su podudarni engleski nazivi (Monday, Tuesday, Wednesday, Thursday, Friday i Sun­

day), osim za subotu koja je "Saturnov dan" (Saturday). Ako se povuče paralela između kola godine i jednog dana, tada možemo reći da sabati korespondiraju i određenim satima unutar jednog dana:

Yule

0:00

Imbolc

3:00

Ostara

6:00

Beltane

9:00

Litha

12:00

Lammas

15:00

Mabon

18:00

Samhain

21:00

Dakle, Y ule korespondira ponoći, Ostara izlasku Sunca, Litha podnevu, a Mabon zala­ sku. Stoga će neki pagani započeti održavanje sabatskih obreda u tim dijelovima dana, iako to nije praktično. (Navedene korespondencije mogu poslužiti kao teorijski model.) (Mjesečev ciklus u kojem se analogno štuje i slavi Božicu u emanacijama Trojne Božice (Djeve, Majke i Starice) i Tamne Gospe, opisat ćemo u 31. poglavlju Ezbati.) (Za usporedbu, u tradicionalnom indijskom kalendaru postoji šest godišnjih doba (rtu): vasanta "proljeće" ("'18. veljače -20. travnja), gri?"ta "ljeto" ("'21. travnja -21. lipnja), var� "doba monsuna" ("'22. lipnja -23. kolovoza), sarad "jesen" ("'23. kolovoza 23. listopada), -

hemanta "predizma" ("'23. listopada -21. prosinca) i sisira "zima" ("'21. prosinca -18. velja­ če). Do te razlike, naravno, dolazi zbog drukčijih klimatskih uvjeta.)

Ili

20./21. 06.

LI11lA

OSTARA

MA130N

20./21. 03.

22./23. 09.

YULE 21./22. 12.

112

30. SABATI Sabat

je neopaganski naziv za svaki od osam Sunčevih blagdana u kolu godine. Sabati su

svetkovine na kojima se okuplja šira neopaganska zajednica. U engleskom se rabi naziv sabbat. (Etimološko podrijetlo i semantički pomak imenice sabat pojasnili smo u 27. poglav­ lju: Vještičarstvo.) Sabatologija je ogranak paganske filozofije, koji se bavi sabatima. Na sabatima se pagani povezuju sa silama kozmosa, usklađuju se s ritmom prirode i suptilnim energijama, štuju i slave Rogatog Boga i Božicu Majku, zahvaljuju Majci Zemlji na blagodatima koje daje, prinose simboličnu žrtvu božanskim silama te razotkrivaju i spoznaju duhovne misterije. Svaki je sabat radostan! Vrijeme je to za obred, meditaciju, a također i radovanje, gozbu, ples i druženje. Valja istaknuti da na proslavi sabata pagani ne slave samo taj dan nego i cijeli period koji mu slijedi (do sljedećeg sabata). Primjerice, na Imbolc slave i sam sabat Imbolc, ali i razdoblje kasne zime, koje će trajati do Ostare. Današnjim ljudima, posebice onima koji žive u gradovima, teško je uopće i zamisliti što su sabati značili za naše pretke. Kako su se mogli osjećati seljaci koji su bez građevinske i poljoprivredne mehanizacije uspijevali prehranjivati čitava sela i gradove? Uspješna žetva i obilan urod nisu bili puki "poljoprivredni statistički podaci" nego uvjet za preživljavanje i samoodržanje. Zima, proljeće, ljeto, jesen - rođenje, rast, nestajanje, smrt - kolo se okreće i okreće. Rađaju se ideje, ostvaruju se projekti, planovi ispadaju nepraktični i umiru. Zaljubljujemo se, patimo zbog gubitka, dovršavamo odnose, rađamo, starimo, propadamo. Sabati su osam točaka u kojima spajamo unutarnje i izvanjske cikluse: intervali u kojima se susreće sezonsko, nebesko, društveno, kreativna i osobno. Izvršavajući svaku dramu u njezino vrijeme - transformiramo se. Obnovljeni smo i prepo­ rođeni, premda propadamo i starimo. Nismo odvojeni od drugih, od svijeta koji nas okružuje, jedno smo s Božicom, s Bogom. I dok se uzdiže Stožac moći, dok se mijenjaju godišnja doba, mi budimo moć iznutra, moć iscjeljivanja, moć mijenjanja društva, moć obnavljanja Zemlje (Starhawk, Spi­ ralni ples).

Sahatski aspekti Svaki pojedini sabat može se definirati po nekoliko kategorija. Da bismo razumjeli puninu značenja svakog sabata, potrebno je upoznati sve njegove aspekte. a)

Solarni aspekt govori o položaju Zemlje u odnosu na Sunce, tj. o prividnom položa­ ju Sunca na ekliptici, o čemu ovisi izmjena godišnjih doba.

b)

Božanski aspekt govori o fazi života u kojoj se nalazi Rogati Bog (u emanaciji perso­ nificiranog Boga Sunca), te u kakvom je on odnosu s Božicom Majkom.

c)

Poljoprivredni aspekt

govori o tome što se zbiva na zemlji. Svaki drugi sabat za

seljaka je obred prijelaza u poljoprivrednoj godini koja se sastoji od četiri navedene cjeline (sjetva, rast, žetva, mirovanje). d)

Astrološki aspekt

govori o položaju Sunca na zodijaku, što nam pomaže da bolje

razumijemo sve sabatske misterije. e)

Misterijski aspekt

govori o suptilnim duhovnim energijama koje su svojstvene za

taj dio godine. Govori o emocijama koje se trebaju istražiti i prepoznati u sebi kako ll3

bi se bolje uskladili s prirodom. Prihvaćanjem i integriranjem svih suptilnih energija (kako se krećemo kroz kolo godine), ljudi postaju sve cjelovitija bića. f) Sabatski običaji uključuju bogati folklor i običaje naših predaka, što je stoljećima prisutno u europskoj tradiciji. Dakle, sabati se ne obilježavaju samo obredom, nego se slave cjelodnevnim aktivnostima koje su i edukativne i zabavne. Dekoracija olta­ ra, svetišta i cijelog doma, koja se postavlja na neki sabat ostaje sve do sljedećeg.

Sabatski obred redovan je devocijski obred na kojem se slavi sabat. Da bi bio cjelovit, trebao bi integrirati sve navedene aspekte. U shemama obreda koje ćemo predstaviti, svi su aspekti prisutni (na neki su način spomenuti ili dramatski prikazani). Sabatski obredi izvode se po standardnoj shemi, s time da su oltar i cjelokupna prostorija ukrašeni simbo­ lima tog sabata; a u srcu obreda prikazuju se specifične sabatske teme. Ipak, kada god je to moguće, izvest će se na otvorenom. Osim toga, zazivi Rogatog Boga i Božice Majke odgo­ varat će onoj njihovoj životnoj dobi koja se slavi tog dana, a i prizivi elemenata mogu biti prigodni, tj. povezani s temom sabata. Sabatski obredi uključuju i poziv na sabat. Svećenik ili svećenica prije samog obreda uzme zvonce, zvoni i poziva sve na sabat. Njegove ili njene riječi ponavljaju svi, što ćemo ubrzo i prikazati. Dakako, u kovenima bi to činio pozivatelj.

YULE Yule je prvi paganski sabat, prvi dan zime i opća paganska Nova godina. naziv:

Yule

izgovor:

[jul 1

trenutak u godini:

početak zime

poljoprivredno razdoblje:

sredina mirovanja

datum:

21./22. prosinca

stupanj zodijaka:

0° Jarca

osnovna boja:

bijela (boja snijega i radosti rođenja djeteta)

osnovni misteriji:

nada, pobjeda, život, preporod, katarza, preobrazba, olakšanje

strana svijeta:

sjever

odgovarajuća osmina godine:

rana zima

odgovarajući dio dana:

ponoć (kraj jednog i početak novog dana)

U staronordijskom, imenica j6l odnosila se na zimske i novogodišnje praznike. Zadržala se u islandskom j6l, te danskom, švedskom i norveškom jul. Preko staroengleskog oblika geol i srednjoengleskog yole, ušla je u suvremeni engleski u obliku Yule. U staroengleskom se mjesec "prosinac" nazivao cerra jeola što znači "prije Yulea", a "siječanj" ceftera jeola, tj. "nakon Yulea". Njeno etimološko podrijetlo nije sasvim jasno. Pretpostavlja se da dolazi od 114

pragermanskoga korijena *jehwlan "zabava, blagdan, praznik, raspust". Neki autori donose i (manje vjerojatno) tumačenje po kojem je podrijetlo imenice Yule u staronordijskoj ime­ nici hj6l "kolo, kotač". Rimljani su zimski suncostaj općenito nazivali bruma (od pridjeva brevissima "najkraća"). U engleskom se još naziva Yuletide "razdoblje oko Yulea", Yulefest "festival Yulea", Win­ ter solstice "zimski sunocostaj" ili Midwinter "sredina zime". U neodruidizmu se naziva Alban Arthan. U hrvatskom je sasvim legitimna imenica Božić (iako ju većina pagana ne rabi jer je poznatija kao kršćanski blagdan rođenja Isusova). Općenito se još naziva i krat­ kodnevica.

Solarni aspekt Prvi je dan zime. Sjeverni pol najudaljeniji je od Sunca, a južni mu je najpriklonjeniji. Sunce je u zenitu iznad južne ili Jarčeve obratnice - zamišljene kružnice koja se nalazi na 23°27' južne geografske širine. Podnevna Sunce nalazi se na svom najnižem položaju u godini. Dan je najkraći, a noć najduža. Iako su sile tame i kaosa na vrhuncu moći, to je ujedno i vrijeme pobjede sila svjetlosti i kozmosa jer od Yulea dani ponovno postaju sve duži. Yule je "pokretač" kola godine, simbol katarze i novih početaka. Slavimo povratak Sunca, svjetlosti i topline. Nasuprotni sabat je Litha. Za svaku je godinu potrebno znati točno vrijeme početka zime, primjerice: 21. prosinca 2010. u 23:38 UTC; 22. prosinca 2011. u 5:30 UTC; 21. prosinca 2012. u 11:12 UTC itd. To

znači da se npr. 2010. i 2011. bdjelo u noći s 21. na 22. prosinca; a 2012. u noći s 20. na 21. prosinca.

Božanski aspekt Božica Majka rađa Boga. On je novorođenče, maleni Bog ili Božić, koji vraća nadu i svje­ tlost. Kaže se da je rođen Rogati Bog, Bog Sunce ili jednostavno - svjetlost je rođena. No već od tog dana, Bog kao mlado i slabašno biće ponovno počinje rasti i jačati.

Poljoprivredni aspekt Nakon poroda, Božica se odmara. Zemlja miruje. Yule je dan usred poljoprivrednog razdo­ blja mirovanja. Samhain (1. studenog) je kraj žetve, a tek s Imbolcom (1. veljače) počinje novi sjetveni period. Zato se u vrijeme Yulea na zemlji ne zbiva ništa. Snijeg natapa zemlju, neke životinje spavaju zimski san, a sjeme ispod tla čeka novi rast.

Astrološki aspekt Na Yule, Sunce izlazi iz Strijelca i ulazi na nulti stupanj Jarca. Jasno se očituju njegova svoj­ stva: uspon, oprez, neumoljivost i sporost. Sunce

se

upravo tako probija po zodijaku - spo115

ro, ali sigurno; što je očita pouka za čovjeka- treba biti utemeljen i odlučan, ali ne brzoplet. Jarac je kardinalni i zemljani znak pa Yule simbolizira konkretan, materijalni početak.

Misterijski aspekt Nada je osnovni misterij Yulea. Kao što smo već isticali, u davna vremena čovjeka je zabri­

njavao Sunčev "pad" nad horizontom, što je prijetilo njegovim nestankom u vječnoj hlad­ noći i tami. Nakon Yulea imao je razloga slaviti jer Sunce se opet počelo uzdizati. Ponovno se rodilo svjetlo! Ono je pobijedilo smrt, ali još je daleko od moći, jer do proljeća će morati proći još mnogo dana u tami i hladnoći. No, vraćena je nada. To pagane uči da ni najteže situacije u životu nisu izgubljene. Yule je podsjetnik na ponovno rođenje koje uvijek slijedi nakon smrti. Dok sva priroda spava, pagani gledaju zimzeleno drveće, imelu i božikovinu, pa se podsjećaju da nema smrti- život je vječan. Uzdizanje života nad smrću poziva nas na duhovno buđenje i ostvarivanje što tješnje veze s Majkom Prirodom. Dok u tami najduže noći pagani bdiju uz vatru i čekaju zoru, zapravo surađuju s priro­ dom. Svojim aktivnim sudjelovanjem žele joj pomoći da održi ravnotežu. Tako bi trebalo biti i u situacijama kad se suočavaju sa životnim teškoćama. Vjeruju da trebaju surađivati sa svemirom kako bi se i u najvećem očaju vratila nada. Rođenje Boga, kao i svako drugo rođenje, predstavlja životni potencijal koji je još nera­ zotkriven, poput tajni svemira. Yule je vrijeme predaha. Prije nego što ih novi proljetni rast navede na djelovanje, pagani će morati odahnuti od prošle žetve i skupiti snagu za novu sjetvu. Sa zahvalnošću gledaju na svoja dosadašnja postignuća. Božanskim silama zahvaljuju na tome što im daju snage da prežive tamu i hladnoću zime. Yule je vrijeme rađanja i na­ stanka novih ideja. Prije svega, to je vrijeme da ostave za sobom sva svoja žaljenja, da se okrenu prema naprijed i postave si jasne ciljeve i planove. Unutar sebe pagani istražuju sve svoje mogućnosti i crpe snagu da bi mogli potaknuti novi rast.

Povijest Yulca Još u neolitiku, zimski suncostaj smatrao se jednim od najvažnijih dana u godini. Tomu svjedoče brojni arheološki lokaliteti s kojih su drevni narodi promatrali nebo. To su naj­ češće megaliti postavljeni ukrug. Među poznatijima je Gosečki krug (Kreisgrabenanlage van Goseck) iz istočne Njemačke, star najmanje 7.000 godina. Gledajući iz središta kruga, Sunce

će se vidjeti kroz otvore točno za vrijeme izlaska i zalaska na zimski suncostaj! Na važnost kulta Sunca ukazuju i druge slične građevine, primjerice Stonehenge u južnoj Engleskoj (grofovija Wiltshire) i Newgangre (Si an Bhru) u istočnoj Irskoj, stari više od 5.000 godina. Prvotni drveni krug u Stonehengeu bio je otvoren u smjeru izlaska Sunca na Lithu i zalaska Sunca na Yule, a veliki trilit (dva uspravna kamena na kojima je položen treći vodoravni) okrenut je točno u smjeru izlaska Sunca na Yule. Takvo mjerenje vremena bilo je od izni­ mne važnosti za stare narode kako bi se mogli pripremiti za duge hladne mjesece. Do Yulea su trebali pripremiti zimnicu i poklati većinu stoke jer ih nisu imali čime hraniti. No, barem je mesa bilo u većoj količini nego u drugim godišnjim dobima.

116

Babilonci su na zimski suncostaj slavili Zagmuk "početak godine". Bog Marduk dvana­ est dana borio se s primordijalnom zmijom Tiamat dok ju nije konačno pobijedio na dan suncostaja. (U nekim varijantama mita, Tiamat ubija Marduka kako bi se on mogao ponov­ no roditi tek na proljetnu ravnodnevicu.) Stari Grci u prosincu su slavili boga Krona, sina Urana (Neba) i Gaje (Zemlje). U Rimljana se Kron zove Saturn, pa su svečanosti u njegovu slavu nazvane saturnalije (Saturnalia) koje su trajale od 17. do 23. prosinca. Osim što su se Saturnu prinosile žrtve, narod se upuštao u raskalašene zabave; što i jest funkcija velikih svečanosti u vrijeme prelaska u novu godinu -:- raspojasano veselje prije ponovne usposta­ ve reda i početka novog ciklusa. No tek je 274. rimski car Aurelijan uspostavio kult Nepobjedivog Sunca čiji se rođendan slavio 25. prosinca (što su kršćani kasnije preuzeli za datum Božića). Time su objedinjeni kultovi raznih solarnih božanstava, poput staroperzijskog Mitre (Mi8r6), sirijskog Elaga­ bala, starosemitskog Baala, Apolona, Helija i drugih. Stari Germani slavili su Yule kao važnu prekretnicu godine. Proslava je isprva trajala tri dana, počevši od večeri uoči suncostaja, a kasnije se slavilo dvanaest dana. Nazdravljalo se za bogove. Prva zdravica (minni) bila je za boga Odina i ratne pobjede, a druga za bogove Njorda i Freya, za dobru žetvu i mir. Žrtvovane su najcjenjenije životinje, obično konj ili vepar. Na sredini hrama palila se vatra. Slavili su sjeverni vjetar koji je oštar i hladan, ali donosi čistoću i obnovu. Nordijcima srodni Anglosaksonci na suncostaj su slavili Majčinu noć (staroengleski: Modraniht). Poveznica je jasna. Slavili su božansku Majku koja rađa di­

jete - malog Boga. No već od 8. stoljeća, pod utjecajem kršćanskog Božića, i taj je blagdan prebačen na 25. prosinca. Stari Slaveni na zimski suncostaj slavili su rođenje boga Sunca Daboga. Svetkovina se nazivala koleda (ruski: KOAfloa), čiji naziv vjerojatno dolazi od latinske množine kalendae "ka­ lende", tj. "prvi dani u mjesecu". Koledari su česti tari koji idu po selu i pjevaju, dolazeći od kuće do kuće s dobrim željama za novu godinu. Taj se običaj i danas naziva "koledovanje" (ruski: KOAfl006attue). Koledari zapravo simboliziraju Sunce koje kroz godinu prolazi cijeli zodijak. Da bi došli do sela, prvo će prijeći neki mokri i blatnjavi teren. Time će dočarati da je Sunce izašlo iz podzemnog Velesova svijeta. Kasnije su ti običaji prebačeni na kršćansku Badnju večer. Američki domoroci slavili su zimski suncostaj kao Vrijeme obnove Zemlje (Earth Renewal Time). Otac Nebo vraćao se sa sjevera kako bi ponovno ugrijao Majku Zemlju i osigurao

novi rast. Okretali su se prema sjeveru i slavili sjeverni vjetar. Totemska životinja koja korespondira tom razdoblju jest guska koja može preletjeti golema prostranstva i po naj­ oštrijem vjetru. I u današnje vrijeme osjeća se prazničko raspoloženje u to doba godine. Djeca odlaze na

školski raspust, a mnogi ljudi na zimovanje. Dakako, to je povezana s proslavom kršćanskog Božića i građanske Nove godine, no pagani su svjesni da je svemu tomu izvor - sabat Yule.

Julski običaji Budući da se Yule slavi u najhladnijem dijelu godine, ljudi su ga često slavili u vlastitim domovima. Zato ga se naziva obiteljskim blagdanom. Vrijeme je to kad se obitelj okuplja i blaguje u intimnom ozračju mira i ljubavi. 117

-

Kuća se kiti zimzelenim biljem, grančicama bora, jele i smreke, te božikovinom, ime­ lom i bršljanom. Košare se pune jabukama u koje se mogu zabosti češnji češnjaka, što je simbol Sunca. U malim posudama sadi se julska pšenica koja navješćuje novi rast i žetvu u godini koja počinje. Obično se čuva do Imbolca kad se baca na polje kako bi ga nagnojila. Ljubljenje pod imelom običaj je iz germanskog paganizma. Božica Frigg ljubi svaku osobu koja prođe ispod drveta na kojoj je imela. Danas to ne čine samo zaljubljeni parovi. Ukućani će se također poljubiti ispod imele i tako si zaželjeti uspješnu i radosnu novu godinu.

-

Proslava počinje na julsko navečerje (Yule eve)- večer uoči Yulea. U hrvatskom je poznata i kao badnja večer ili večer badnjaka. To je najvažnija noć u godini- posljed­ nja u kojoj Sunce pada prema kaosu. Da bi se čovjek uključio u taj važan prirodni ciklus, cijelu bi noć probdio i čuvao vatru kućnog ognjišta. Bdijenjem bi aktivno pomogao Suncu da pobijedi tamu, hladnoću i kaos. Ako obitelj nema kućno ložište, vatra se može upaliti i u većem kotlu, što dodatno simbolizira povratak svjetlosti i Sunca iz utrobe Božice Majke. Ognjišna je vatra sveta (!)jer simbolizira Sunce. Svete su i njene iskre jer predstavljaju zrake koje će Sunce ujutro "prosuti" po zemlji. Zato se tijekom noći vatra ne smije ugasiti! Običaj je da barem jedan muškarac i jedna žena održavaju vatru do zore. Dok su tako bdjeli, ukućani bi pjevali prigodne pjesme i pričali mitove, legende i bajke. Željno su iščekivali novi dan. U zoru na Yule- Sunce je pobijedilo! Bog se rodio! Zemlja je spašena. Ljudi i sva ostala bića su spašena. Ot­ klonjena je najveća moguća prijetnja. To je trenutak velikog olakšanja. Slavlje može početi.

-

Badnjak ili julski panj (Yule log) oveći je trupac koji se na julsko navečerje pali na kućnom ognjištu. Naziva se još i julska cjepanica, zimski panj, novogodišnji panj, novo­

godišnja cjepanica i sl. Imenica badnjak dolazi od praslavenskog oblika *b11dbnb "panj, trupac". Poznat je u mnogim europskim paganskim kulturama, posebice u Germana i Slavena. Anglosaksonci su u iste svrhe rabili svežanj grančica jasena, poznat kao

jasenski svežanj (ashen faggot).

Zapaljeni badnjak simbolizira ponovno rođenje Sunca (vatra) iz utrobe Božice Majke (drvo). Kao i ostali julski običaji, on navješćuje pobjedu kozmosa nad kaosom i ponovni rast bilja. Možda je u stara vremena julski panj u kućnom ognjištu mogao zamijeniti velike krjesove na otvorenom polju. No, vatra ima i važnu dodatnu simboliku. U tom svetom trenutku ona pročišćuje prostor i tjera negativne energije i entitete. U Slavena će badnjak očekivano biti od hrasta, a u Germana od jasena. Mogu se rabiti i bor, jela ili neka voćka Gabuka, kruška, breskva). Nekad je i čin donošenja badnjaka u kuću bio svečani trenutak. Otac bi ga ukrasio zim­ zelenim grančicama, božikovinom i imelom, te ga u sumrak na julsko navečerje dovezao kući na konjskoj ili volovskoj kočiji. Pritom bi ostali ukućani pjevali novogodišnje pjesme kojima se zaziva plodnost budućeg uroda. Zatim bi ga preuzeo najstariji član obitelji (djed ili baka) i unio u kuću. Kućni prag za tu priliku bio bi posut brašnom i označen dvjema svijećama s lijeve i desne strane. Potom bi djed ponajprije zapalio sačuvani komadić proš­ logodišnjeg badnjaka, a onda bi na tu vatru polegao novi badnjak izgovarajući blagoslove i molitve za dobrobit obitelji, doma i polja. Prije toga, na badnjak se mogu urezati razni crteži i simboli Sunca i Rogatog Boga.

118

Dok promatramo kako badnjak gori, zamišljamo i osjećamo tople zrake Sunca. Osjeća­ mo mir i spokoj znajući da će uskoro doći novo proljeće i novi rast. Dokle badnjak gori, tu i tamo ga se polijeva jabukovačom ili pivom, te posipa brašnom. Svake godine prije nego što badnjak dogori, djeličak će se izvući iz vatre i sačuvati do sljedećeg Yulea kada će se upravo njime zapaliti novi badnjak. Tim kontinuitetom vatre simbolizira se ponovno ro­ đenje "istog starog Sunca". Kad na Yule osvane Sunce, vatra se više ne mora čuvati i može se ostaviti da izgori dokraja. Pepeo novogodišnje vatre posipa se po polju čime se priziva obilan urod sljedeće sezone, a može se sačuvati i za magijske radove. Pepeo se također u malim količinama sipa u bunar kako nova godina ne bi bila sušna i kako bi obitelj cijele godine imala svježu i čistu vodu na raspolaganju. Ako obitelj nema kućno ognjište niti kotao, može pripremiti julski panj na koji će izbuši­ ti tri rupe i u njih postaviti svijeće; obično bijelu, zelenu i crvenu, što simbolizira boje zime (snijeg, zimzeleno bilje i bobice božikovine). Svijeće će se upaliti na julsko navečerje. Ako se neka od njih približi kraju, zapalit će se nova svijeća iste boje i postaviti na isto mjesto. Kad svane, ostavit će se da dogore. -

]ulsko drvo (Yule tree) ili novogodišnje drvo zimzeleno je stablo koje se postavlja u kuću ili dvorište, te se kiti voćkama, svijećama i raznim ukrasima. To može biti i posječena drvo (ali samo ako će kasnije poslužiti za ogrjev), no prednost se ipak daje sadnicama koje će naknadno biti zasađene u šumi. Često se smatra da je julsko drvo nešto kasniji običaj. Isprva se palio badnjak, da bi se kasnije svjećice palile po drvetu. Kako god, današnji pagani njeguju oba običaja.

Julsko drvo ponajprije predstavlja Drvo svijeta - arbor mundi. To je jedan od najmoćnijih simbola svepovezanosti. Vrh drveta je svijet bogova gdje prebiva Gromovnik- Indra, Pe­ run, Thor, Oziris; njegovo korijenje je podzemni svijet Tamnog Gospoda - Vrt;re, Velesa, Hada, Plutona; a stablo mu predstavlja naš svijet - Međuzemlje. Njegove visoke krošnje predstavljaju naše težnje za višom spoznajom (iz ptičje perspektive) i šamanskim transom. Nadalje, zimzeleno drvo predstavlja vječnost života. I u najvećoj tami postoje biljke koje i dalje zadržavaju životnu silu. Doživotno su zelene. Ta moć prirode daje nam nadu u pobje­ du u najtežim trenucima. Julskim drvetom, prema tome, slavimo sam život. u literaturi se spominje još jedna simbolika. Okićena drvo u kući pomagalo je duhovima šumskog drveća da prezime na toplom. Dok su sjeverni narodi kitili bor, jelu i smreku (što se održalo do danas), Rimljani su na satumalijama kitili lovor i bor. Kićenje julskog drveta lijep je običaj julskog navečerja na kojem sudjeluje cijela obitelj. Nekad su stari Germani na drvo stavljali i komade pečenog vepra, no danas se zadrža­ vamo na manje zahtjevnoj dekoraciji. Na drvo se stavljaju: šarene kuglice koje odvraća­ ju negativnu energiju s poklona koji će biti stavljeni pod drvo, jabuke, naranče, limuni i druge voćke, orasi, slatkiši, svjetlucavi i šareni predmeti, kristali, pupoljci ruže i drugog cvijeća, zvončići i praporci koji će prizvati duhove prirode i vile itd. Drvce se može ukrasiti i pravim svjećicama ili šarenim lampicama. Može se umotati u bijele i zelene svjetlucave vrpce i posipati brašnom. Na vrh julskog drveta postavlja se julski pentagram - simbol pet elemenata i sveukupne kreacije čije sile kozmosa pobjeđuju u julskoj noći. U ovom slučaju simbolizira i Sunce. Na drveću u dvorištu, vrtu ili šumi ukućani će ostaviti kukuruz i drugu hranu za ptice i male životinje, te poklone zimskima vilama. Općenito, zimi pagani vole hraniti životinje, kako bi im barem malo pomogli da prežive. 119

Prizor julskog drveta s poklonima ispod njega uistinu je pravo svetište bogovima i silama prirode. Yule je vrijeme darivanja. Ukućani još na julsko navečerje spremaju i umataju poklone koje će razmijeniti na julsko jutro prije doručka. Izmjena poklona predstavlja nadu u budućnost i poklone kojima je Božica obdarila Zemlju, rađajući čak i Boga Sunca. Pokloni navješćuju plodnu godinu. Obitelj zahvaljuje Božici Majci i pozdravlja rođenje Malog Boga. Potom svi odmataju poklone i zahvaljuju jedni drugima. Mnogi će pagani na Yule darovati hranu i odjeću u dobrotvorne svrhe. Neki će pagani pod julsko drvo staviti i jaslice. Žena i muškarac s djetetom u naručju predstavljaju Majku Zemlju, Oca Vremena i malog novorođenog Boga Sunca. Jaslice se razlikuju od katoličkih po tome što Majka koja rađa Boga nema pokrivenu glavu i tijelo. Štoviše, prije će biti prikazana gola do pojasa kako doji dijete. Otac može stajati pored nje u liku moćnog Rogatog Boga. No češće se prikazuju Majka i Sin. U samu zoru, u trenutak izlaska Sunca, svećenik u selu ili gradu puhat će u rog ili zvoniti zvoncima. To će biti znak da je Sunce pobijedilo. Svi će povikivati: Rodio se Bog!, Vratilo se svjetlo!, Ljubavi i mir!, Blagoslov!

-

U poljima se u zoru pale krjesovi. Oni pomažu Suncu da se "podigne". Ljudi ponav­ ljaju drevnu paleopagansku žrtvu! Pale vatru i šalju toplinu Suncu. Oni ga hrane vatrom kao što žena doji dijete. Suncu to daje snagu pa će uzvratiti toplom godinom i blagoslovima uroda. Narod pleše oko krijesa, svi pjevaju i vesele se. Krijes se pali vatrom u kojoj je izgorio badnjak. U krijes se mogu bacati plodovi, pšenica i drugi darovi. Kasnije se na njima mogu peći krumpiri, a nerijetko se vatra preskače, uz dobre želje. Ponekad se organizira i vatromet. Koledari su čestitari koji se odijevaju u strašne sluge boga podzemlja Velesa ili Hada. Prelaze preko blata i dolaze do kuća. Ukućani ih dočekuju i djeci poklanjaju jabuke. Otuda potječu običaji karnevala i poklada ili maškara. Kao i na ostale sabate, dopušteno je jesti nešto manje zdravu hranu poput crvenog mesa, kolača i alkoholnih pića. Velika slavlja služe tome da si čovjek da malo oduška kako bi kasnije ponovno ušao u period reda i mira. Na Yule se jede svinjetina, pure­ tina, orasi, lješnjaci, pečene jabuke, kolači s jabukama i cimetom, keksi, voće poput jabuka, krušaka i sl. Pije se pivo, jabukovača, medovina, sok od jabuke, čaj od hibi­ skusa i đumbira itd. Inače, stari Germani su na Yule žrtvovali najvećeg vepra kojega su zvali sonargoltr "Sunčev vepar". Nad njegovom su krvlju davali svečane zavjete (heitstrenging). Osim vepra jela se i kozletina, tzv. julska koza (Yule goat). Otuda potje­ če i božićna šunka. Često se peče kolač od rogača, maka i čokolade u obliku badnjaka. Nazdravljanje je svečani oblik davanja blagoslova pijući u ime onoga što se zaziva

(u staroengleskom w.rs h.rlp znači "dobro zdravlje", pa se na engleskom ovaj običaj naziva wassaillng). Uzela bi se velika krigla piva pa bi ju prvo podigao otac u kući, uzviknuo: Wassail! ili dodao još pokoji blagoslov, malo otpio i poslao kriglu dalje. Nazdravljalo se pogotovo uz jutarnju i popodnevnu gozbu. Neki pagani na Novu godinu daju zavjete ili pred svima čitaju što su si postavili kao ciljeve te godine. To se obično čita prije otvaranja poklona ujutro. Uz opću zabavu, ukućani si međusobno postavljaju zagonetke, pjevaju i plešu. U bilo koje doba večeri ili jutra, pjevaju se julski napjevi (Yule carols). Mali zborovi mogu pjevati na trgovima i ulicama, kao i svi ukućani na kućnom slavlju. 120

Djed Mraz legendarni je lik iz europskog folklora (Santa Claus). Simpatični je djedica u crvenom ruhu s dugom bijelom bradom. Po nebu leti u kočiji koju vuku jeleni. Za julskog navečerja on će se spustiti niz dimnjak i djeci donijeti poklone. Djed Mraz zapravo je nastao po liku boga Odina koji je poznat kao J6lnir "Onaj koji se pojavljuje na Yule" i Langbarđr "Dugobradi". U vrijeme velikih prekretnica kad kaos prijeti uni­ štenju, On kreće u Divlji lov na svom osmonožnom konju Sleipniru, a prate ga tisuće i milijuni bijesnih ratnika (berserkera). Riječ je o drevnoj mitskoj slici koja predstavlja borbu sa silama kaosa kako bi ponovno bio uspostavljen red. Neki pak podrijetlo Djeda Mraza vide u nordijskom bogu Heimdallu koji se u poemi Prymskviđa (Starija eda) naziva hvitastr asa "najbjelji od bogova". Štoviše, neki ga povezuju i s rekon­ struiranim slavenskim božanstvom Bjelobogom. No, u srednjem vijeku Odina je za­ mijenio kršćanski biskup iz maloazijske Mire Sveti Nikola (NtK6Aaoi:;) (270.-343.) koji je u to vrijeme sa svoje 73 godine bio poprilično dugovječan. Postoji legenda kako je kroz dimnjak spustio zlatnike nekom siromahu koji nije mogao udati svoje tri kćeri jer nije imao dovoljno novaca za miraz. Umro je 6. prosinca 343. pa ga Katolička i Pravoslavna crkva slave na taj dan. Prema tome, današnji Djed Mraz zapravo je ne­ obična fuzija paganskog i kršćanskog folklora, pa ne pripada istinski nijednom od ta dva sustava. No, kako je riječ o simpatičnoj i lijepoj tradiciji koju djeca vole, paganski roditelji mogu svojoj djeci pričati o nebeskom darivatelju kojega prate vile i vilenjaci. On ne donosi darove samo "dobroj djeci" nego svima. Naziv Djed Božićnjak (Father Christmas) javlja se u Engleskoj tek u 16. stoljeću.

Shema julskog obreda Dvije su mogućnosti za održavanje julskog obreda: na julsko navečerje ili na julsko jutro. Ako se izvodi uvečer, tada bi krug trebao biti podignut sve do zore, pa se načelno ne bi tre­ balo izlaziti iz njega cijelu noć. Tek kad bi svanulo, svećenik bi puhnuo u rog i time označio da je Bog rođen. Stoga se julsko navečerje ipak češće provodi u krugu obitelji bdijenjem uz vatru, dok se obred održava sljedećeg dana, tj. na julsko jutro. Obično počinje oko podne­ va. Može i ranije, iako je mnogima nakon bdijenja do zore potrebno malo više vremena da bi došli k sebi. To znači da se Bog već rodio, no na obredu se ponavlja mitska radnja. Ne pali se ponovno cijeli badnjak, nego se jedan njegov ostatak od sinoćnjeg bdijenja baca u vatru. (Samo ako nije bilo bdijenja i paljenja badnjaka, tada će se on zapaliti na dnevnom obredu.) Obred se može održati i na otvorenom i u zatvorenom prostoru, hramu ili obitelj­ skom domu. Vani se treba toplije odjenuti. Središnji dio obreda zauzet će dramatski prikazi julskog božanskog aspekta. Božica će roditi Malog Boga. Kao i na prvoblagoslovu, svi će sudionici Djetetu dati blagoslov, darivati ga i uputiti mu iskrene molitve i zahvale. Također, pozdravlja se dolazak zime. Pali se jul­ ska obredna vatra koja predstavlja Sunce. Obred vode svećenik i svećenica. Prije obreda mogu obaviti samopročišćenje i samobla­ Oboje nose bijelu obrednu odoru s bijelom lentom (svećenica može nositi i žensku svečanu obrednu haljinu bijele boje). goslov.

Prostorija se ukrašava ukrasnim vrpcama, svjetlucavim kristalima, zimzelenim gra­ njem, imelom, božikovinom, ružmarinom, bršljanom i lovorom. Ako je oltar velik, na nje­ ga se postavlja posebna posuda u kojoj će sE:pai��: Umjesto toga, može se postaviti ' kotao ispred oltara (s njegove južne strane). 121

Oltar se također ukrašava biljem, voćkama, orasima, češerima i kristalima. Sve se to može postaviti i na obod obrednoga kruga. Stolnjak je bijele boje. Na sredini oltara može biti malo julsko drvo s julskim pentagramom na vrhu. Ispod drveta mogu biti jaslice. Uz standardne svijeće, priprema se i mnogo manjih bijelih koje će paliti sudionici. Svećenik i svećenica stoje pred oltarom. Pomoćni svećenici i pomoćne svećenice prizi­ vat će elemente, pa stoje na četiri glavne točke. Svi ostali stoje na obodu kruga.

1. poziv na sabat

svećenik (cijelo vrijeme zvoni zvoncem): Na sabat!

svećenica: Na sabat!

svi: Na sabat!

svećenik: Veseli se narode!

svećenica: Živio sabat!

svi: Živio sabat!

svećenik: Danas je Yule!

svećenica: Neka je sretan i blagoslovljen Yule!

svi: Neka je sretan i blagoslovljen Yule!

svećenik: Kolo se okreće i okreće! 122

svećenica: Neka se i dalje okreće!

svi: Neka se i dalje okreće!

svećenik: Stigla je zima!

svećenica: Dobro nam došla, zimo!

svi: Dobro nam došla, zimo!

svećenik: Mali Bog je rođen!

svećenica: Hvala ti Majka koja rodila si Boga!

svi: Hvala ti Majka koja rodila si Boga!

svećenik: Sunce je opet pobijedila!

svećenica: Slava Suncu Nepobjedivom!

svi: Slava Suncu Nepobjedivom!

2. pročišćavanje prostora Svećenica pročišćava prostor metlom i/ili kađenjem julske kadi (tamjan, borove iglice, cedar i klek- 2:2:1:1). 123

3. uravnoteženje energije

Svi mogu nekoliko puta duboko udahnuti i izdahnuti kako bi se energija umirila. Potom svećenica može pročitati kraću vođenu meditaciju kako bi se svi sudionici energetski pri­ premili za razotkrivanje julskih otajstava. Sudionici mogu stajati, sjediti, klečati ili čučati i dodirivati zemlju.

svećenica: Opusti se, zažmiri, slušaj i ponavljaj u sebi moje riječi... Danas je sveti dan. Danas se svjetlo vraća u moj život. Danas se snaga vraća u moj život. Danas se volja vraća u moj život. Osjećam kako se moje korijenje spušta duboko u zemlju. Zemlja je hladna, tiha i mračna. Sva su bića uspavana i prikrivena. Ali, ja spremno dočekujem novo svjetlo i novu nadu. Moje su misli fokusirane. Moje su emocije stabilne. Moje je tijelo snažno. Cijelo je moje biće radosno. Sada polako otvori oči. Neka započne sveti julski obred.

4. podizanje kruga

Bilo kojom metodom.

5. prizivanje elemenata

Svaki element može prizvati jedna osoba (pomoćni svećenici i svećenice). Smjer: sjever, istok, jug, zapad.

6. izjava svrhe

(Može ju pročitati bilo koji sudionik ili sudionica obreda.)

sudionik/sudionica: Danas smo se okupili da proslavimo Yule - prvi dan zime i Novu godinu. Danas je najkraći dan u godini, a noć je najduža. Sile tame i kaosa na vrhuncu su moći i prijete sunovraćenjem u propast. Ali, kolo se okreće i okreće. Danas Božica Majka rađa Malog Boga. Velika Majka Zemlja iz utrobe 124

Svoje rađa mlado Sunce koje će ponovno zagrijati zemlju i osigurati dobar urod. Ovo je vrijeme da s divljenjem pogledamo na svoja dosadašnja dostignuća, da se okrenemo prema naprijed i postavimo jasne ciljeve za godinu koja je pred nama. Neka nam Mali Bog pokaže kako da prikupimo energiju i snagu, kako bismo živjeli sretno i radosno. Ovo je vrijeme novih početaka. Stoga, slavimo povratak Sunca, svjetlosti i topline.

7. Objava Svjetla Avalona

Svećenica pali svijeću Avalona. Svi izgovaraju Objavu. 8. zaziv Božice Majke i Maloga Boga

Svećenik i svećenica pokleknu pred oltarom i pokažu gestu trećeg oka. svećenik (pokazuje gestu Sunca): Počujte sad riječi Naše Gospe, Majke sveg života. Počujte zvonki glas što umiruje svu svoju djecu. Počujte Onu koja nam danas svima daruje plod utrobe svoje.

Svećenik pali svijeću Božice. Potom staje iza svećenice i pokazuje gestu za primanje blago­ slova (obje ruke spuštene su prema tlu, a podlaktice su lagano podignute u ravnini kukova i otvorenih dlanova okrenute prema osobi ili Božanstvu koje daje blagoslov, u ovom slu­ čaju - svećenici). svećenica (pokazuje gestu Trajnog Mjeseca): Djeco Moja, danas je najradosniji dan. Došla sam vam radosna jer Majkom sam postala. Devet mjeseci kucalo je srce Malog Boga ispod Moga srca. Devet mjeseci hranio se i rastao u utrobi Mojoj. Devet mjeseci je prošlo da bi danas On bio s nama. Čuvala sam Ga za Sebe, a opet - pripremala Ga za vas. Ja sam Velika Majka koja štiti Svoje dijete i sakriti Ga želim od pogleda tuđih. Ali Ja znam da Njemu zaštita ne treba. Jer On, iako djetešce, moćni je Gospodar svemira. On je taj koji štiti - Moj radosni ponos i Moja radosna briga. Donosim vam Onoga koji otjerat će zimu i hladnoću. On nam vraća nadu u srca i donosi svjetlost. O djeco Moja, radujte se danas skupa sa Mnom i slavite povratak Sunca, povratak svjetla 125

i otvorite Mu svoja srca, za sve vjekove. Od Sebe vam dajem Sebe. Od Sebe vam dajem život koji vječno će se rađati i umirati. Dok On hoda, hodat ćete i vi. Dok On raste, rast ćete i vi. Sa Sinom Mojim umirat ćete i ponovno se rađati. Danas se radujte, jer donosim vam svjetlo da iz mraka vas izvede. Donosim vam snagu. Donosim vam nadu. Budite blagoslovljeni.

svi: Budite blagoslovljeni.

svećenica (pokazuje gestu Sunca): Počujte sad riječi Našega Gospoda, Malenoga Boga. Počujte smijeh i plač Djetešca, Onoga koji se danas rodio i sve nas spasio. Počujte Onoga koji glas je svjetla, glas svete vatre, Onoga koji došao je među nas.

Svećenica pali svijeću Boga. Potom staje iza svećenika i pokazuje gestu za primanje blago­ slova. svećenik (pokazuje Ozirisovu pozu): Ja sam žrtvovani i umrli Bog Sunce. U tamu Ja sam upao i smrt sam spoznao.

Dolazim u ovoj najduljoj noći da budem s narodom Svojim koji Me zove, da budem s vama koji strepite u mraku, da budem s vama koji palite svetu vatru Meni u čast. Jer nova je zora granula! Ja sam ponovno rođeni Bog Sunce, iz Majčine utrobe uskrsnuo. Radi vas, Ja sam opet došao da rastjeram mrak na putu kojim kročite. Svjetlost Moja osvjetljavat će vam put kao sve svete vatre koje sinoć gorile su radi Mene. Ja sam novorođenče sa sudbinom starca, 126

ali dovoljno snažno da Me se boje sve zvijeri tame. U danima kad svjetlost je izgubljena,

u danima kad toplina je iščezla, Svojim ću vas rukama obgrliti i nadu vratiti. Znajte da sa Mnom letite na krilima vremena. Znajte da strahu nema mjesta. Znajte da Ja sam uvijek s vama. Budite blagoslovljeni.

svi:

Budite blagoslovljeni.

9. pozdrav zimi Svećenik i svećenica okrenu se prema oltaru i pokažu gestu Sunca. Svećenik triput pozvoni.

svećenica:

Prođe tako najduža noć u godini. Iako u naponu snage, tama je poražena. Ona odlazi i ustupa mjesto svjetlosti.

svećenik:

Ne tugujmo, iako je svijet obavijen zimskim snom. Ne tugujmo, iako pušu oštri hladni vjetrovi. Ne tugujmo, iako snijeg prekriva zemlju plodnu.

svećenica:

Iako dah je prirode obustavljen, ne tugujmo. Iako Sunce je na rubu provalije, ne tugujmo. Iako nema sjemenke koja sad proklijati može, ne tugujmo.

svećenik:

Jer ovo je vrijeme mirovanja, nakon uspješne žetve, vrijeme kad se zemlja obnavlja i prikuplja svu svoju snagu, vrijeme kad se zemlja sprema na novi rast.

127

svećenica: Iz hladne i zaleđene zemlje, vatra se rodila. U golemom prostranstvu tame, svjetlo se rodila. Iz Majčine utrobe Sunce se rodila.

svećenik: Dobro nam došla zimo, dobro nam došla svjetlosti. Kako dani budu rasli, tako će priroda čuti Moj zov. I opet će uskoro doći novi rast i novo obilje.

svećenik i svećenica: Neka bude tako.

svi: Neka bude tako.

10. paljenje svete julske obredne vatre

Svećenica pozvoni devet puta. Svećenik pali vatru u kotlu (ili u velikoj posudi na olta­ ru). Svećenik i svećenica ubace po nekoliko grančica u vatru, a potom svi sudionici prođu pokraj vatre (s južne strane oltara) i učine isto. (Grančice su pripremljene u košari pored oltara.) Tako svi sudionici pridonose jačanju svjetla, pružanju topline ostalima i povratku Sunca. Potom svećenica uzme jedan djeličak sinoćnjeg badnjaka (koji je sačuvan, kao što je jedan dio sačuvan za paljenje badnjaka sljedeće godine).

svećenica: Evo našega gosta, Onoga koji obasjava tamu. Dosad je bio tek djeličak Svetog Drveta, a sada služi svetkovini svjetla. Gorio si cijelu noć i obasjao naše misli, izoštrio ih i usmjerio. I nama, u ovome krugu podari mudrost i ustrajnost.

Potom predaje ostatak badnjaka svećeniku.

svećenik: Evo našega gosta, Onoga koji obasjava tamu. U najdužoj noći, ovo Sveto drvo podarilo nam je toplinu i svjetlo.

Probudi u nama hrabrost i snagu da spoznamo sva otajstva života. Da spoznamo da nam ni tama nije neprijatelj nego saveznik. 128

Svećenik polaže ostatak badnjaka u vatru.

11. rođenje Našega Gospoda Malog Boga

Svećenik i svećenica stoje s lijeve i desne strane kotla, gledaju u vatru i pokazuju Ozirisovu pozu. Svi im se u tome pridruže. Svi šute i iščekuju ponovno rođenje Malog Boga. Kad se

vatra približi samom kraju, svećenik uzima rog, stane ispred oltara i triput puhne. (Ako nemate rog, može poslužiti bilo kakva udaraljka ili zvonce.) Potom okrene leđa oltaru.

svećenik: Radujte sef Bog se rodio! Slava Bogu Djetetu!

svi: Slava Bogu Djetetu!

svećenica: Svjetlost se vratila! Slava Bogu Suncu!

svi: Slava Bogu Suncu!

Svećenik se okreće prema oltaru i gleda u podnožje okićenog julskog drveta gdje se mogu nalaziti male jaslice.

svećenik: Dobro nam došao, novorođeni Bože!

svi: Dobro nam došao, novorođeni Bože!

svećenica: Dobro nam došao, zimi rođen Kralju!

svi: Dobro nam došao, zimi rođen Kralju!

129

svećenik: Spasio si nas Svojim povratkom, oživljeni Gospode. Obećanje si Svoje ispunio! Vratio si nadu! Vratio si život! Slava Tebi, Božiću!

svi: Slava Tebi, Božiću!

svećenica: Pobijedio si tamu i prekoračio ponor beskrajni. Zagrij zrak, vodu i zemlju, da život opet zavlada. I spremi se Mali Gospode da novi rast doneseš.

Slava Tebi Božiću!

svi: Slava Tebi, Božiću!

12. pozdravljanje i blagoslivljanje Malog Boga

Svećenik i svećenica pozovu sudionike da krenu jedan za drugim i pokleknu pred oltarom. Svatko može izgovoriti: Budi blagoslovljen Božiću!, posuti julsko drvo brašnom te zapaliti bijelu svjećicu i ostaviti ju da izgori na oltaru ili na predviđenom mjestu pored oltara (može i u kotlu). Svjećice se pale na vatri koja jenjava u kotlu ili na svijećama koje su prethodno zapaljene. Dok svatko zapali svijeću, može zaželjeti nešto za Novu godinu. Za to vrijeme, sudionici mogu lagano i jednolično bubnjati. Na koncu svećenik i svećenica još jednom pokleknu pred oltarom.

svećenik i svećenica (poviknu): Blagoslov!

svi: Blagoslov!

13. blagoslov hrane i pića

Rabi se bilo koja metoda, no najčešće standardni način.

130

14. zdravica

Svećenik i svećenica svima podijele čašu s blagoslovljenim pićem i malo hrane. Svi podi­ gnu čaše visoko u zrak.

svećenik: Velika Božice, Majka Božja, Hvala Ti na svim blagoslovima. Hvala Ti što si Sunce rodila i što ćeš opet plodove obilne donijeti. Budi blagoslovljena!

svi: Budi blagoslovljena!

svećenica: Maleni Božiću, Sunce novorođeno, Hvala Ti na povratku i ponovnom rođenju. Hvala Ti što spasio si svjetlost i što ćeš ponovno sav svijet zagrijati. Budi blagoslovljen!

svi: Budi blagoslovljen!

Svi pojedu i popiju blagoslovljenu hranu i piće.

15. zahvala Bogu i Božici

svećenik (pozvoni triput): Preživjeli smo noć, tamniju od najtamnije, dužu od najduže. Nismo se bojali jer vidjeli smo sveti oganj u očima Boga Sunca koji rođen je u zoru kao maleno dijete. Ma gdje bili, znat ćemo, Bože Rogati, da Ti si uvijek uz nas. Tama je postala naš saveznik jer mi je se ne plašimo, a zvijeri koje u tami se kriju postali su naši prijatelji. U tami smo pronašli mir, zaštitu i saveznika. Jer Ti si svjetlo koje nas u tami vodi, iz tame izbavlja. 131

Daruj nam hrabrost i snagu! Znaj da ima ljudi koji suvereno kroz tamu kroče i pale vatru Tebi u spomen. Budi blagoslovljen.

svi:

Budi blagoslovljen.

svećenica:

Nakon najdulje noći vraćamo se sretni svojim domovima, jer svjetlost je pobijedila, a svaki strah je otjeran. Svaka naša misao, svaka naša želja ostvarit će se jer imamo vodstvo, imamo baklju u ruci kojom osvjetljavat ćemo si put. Više nema straha, više nema sumnje. Velika Majka, tvoja nas ljubav zadužuje da i mi ju dijelimo svim bićima u svim prirodnim prostranstvima. Ti nas učiš da budemo odlučni i hrabri, i da budemo samilosni prema onima koji nam stavljaju prepreke. Ti nas učiš da budemo darežljivi. Jer i Ti si prema nama bila toliko darežljiva da si nam rodila Sina, Malog Boga Sunca. Znaj da ima ljudi koji zahvalno prihvaćaju Tvoje darove i nesebično daruju drugima. Budi blagoslovljena.

svi:

Budi blagoslovljena.

16.

otpuštanje elemenata

Osobe koje su prizvale elemente, sad ih i otpuštaju, redom: zapad, jug, istok, sjever.

17.

otpuštanje kruga

Nakon što svećenik i svećenica otpuste krug, svi se uhvate za ruke i kažu:

Krug je sada otpušten, ali neuništen. Radosno se sastali, radosno se rastali 132

i radosno se opet sastali. Budite blagoslovljeni.

Nakon obreda, običaj je da se otiđe u šumu i negdje zakopaju žirovi koji su za vrijeme obre­ da mogli stajati na oltaru i tako biti posvećeni. Kad ih za toplijih vremena ugledaju kako rastu, to će pagane ohrabriti da ustraju u svojim željama i ciljevima.

Julska magija Yule je pogodan trenutak za obavljanje magijskih postupaka za sreću i zaštitu kuće, doma i obitelji, za duhovnu obnovu, smirenje, psihičko i fizičko zdravlje, dobrobit žena, trudnica, novorođenčadi i male djece. Vrijeme je da se posade želje i odrede jasni ciljevi - i to dugo­ ročni. Može se iscjeljivati Zemlju i bacati čini kako bi svijet živio u miru, kako bi se obnovila izvorna duhovnost itd.

Kršćanska interpretacija

Yulea

Dok se kršćanstvo širilo po Europi, Crkva je isprva zabranjivala paganske obrede, no kad se suočila s njihovom velikom popularnošću u narodu, pretvorila ih je u katoličke blagda­ ne. Yule je najjasniji primjer. Crkva je preuzela čitav koncept paganskog blagdana i pretvo­ rila ga u Božić (grčki: Xpiawvyewa, latinski: Christi Natalis, engleski: Christmas), tj. "dan

25. prosinca - na Rođendan Nepobjedivoga Sunca (Dies natalis Solis Invicti), što je Crkva preuzela od starih Rimljana.

rođenja Isusa Krista" koji se slavi

Problem je u tome što je Isus, ako je i bio povijesna osoba, prema opisima iz Novog za­ vjeta teško mogao biti rođen u hladnom prosincu: A u tom kraju bijahu pastiri: pod vedrim su

nebom čuvali noćnu stražu kod svojih stada (Luka 2:8). Ne zna se točan trenutak kad je Crkva uspostavila

25. prosinca za Isusov rođendan, no najranije je potvrđen 354. na kalendaru

Kronografija 354 koji je bio izrađen za nekog bogatog rimskoga kršćanina. Ipak, pretpostav­ lja se da je datum Božića odredio papa ]ulije I. (čiji je pontifikat trajao od

337. do 352.).

Kako je u kršćanskom nauku Isus Krist spasitelj čovječanstva jer je žrtvovao sebe, po­ novno uskrsnuo i dao ljudima mogućnost da zadobiju vječni život; sve se idealno poklo­ pilo u korist crkvene reinterpretacije. S Božićem su se stopli paganski blagdani - Rođendan Nepobjedivoga Sunca i saturnalije još u 4. stoljeću, Modraniht u 7. stoljeću, Koleda u 9. stoljeću i Yule početkom 11. stoljeća. Preuzeti su gotovo svi julski običaji: badnja večer, misa pol­ noćka, razmjena poklona, kićenje božićnog drvca, paljenje badnjaka, pjevanje božićnih na­ pjeva, kuhanje šunke itd.

17. stoljeća katolici su Božić slavili slično kao pagani Yule - pjevali bi, veselili 1647. smatrajući ga "katoličkom izmišljotinom". Zabranu je 1660. ukinuo kralj Karlo II. (Charles II) (1630.-1685.), no anglikanski kler i dalje ga je odbijao slaviti. Škotski su pak prezbite­ rijanci ukinuli Božić 1640., a ponovno se počeo slaviti tek šezdesetih godina 20. stoljeća. Sve do

se i popili više nego inače. To je britanske puritance navelo čak na zabranu Božića

Štoviše, germanski običaj proslave Yulea u trajanju od dvanaest dana također je prenesen u

133

kršćanstvo, pa tako postoji period od dvanaest dana prije Božića (od blagdana sv. Lucije 13. prosinca do Božića), te dvanaestodnevnica koja traje od Božića do Bogojavljenja, tj. blagdana Sveta tri kralja 6. siječnja. Kad je Katolička crkva uvela Božić, pojašnjeno je da je Bogojav­ ljenje zapravo blagdan Isusova krštenja.

IMBOLC Imbolc je drugi paganski sabat i dan u sredini zime.

naziv:

lmbolc

izgovor:

[ imbolk ] ili [ imolk ]

trenutak u godini:

sredina zime

poljoprivredno razdoblje:

početak sjetve

datum:

1. veljače

stupanj zodijaka:

15° Vodenjaka

osnovna boja:

svjetlosiva (boja srebra, simbola čistoće)

osnovni misteriji:

nadahnuće, prosvjećenje, budnost, čistoća, odbacivanje spona

strana svijeta:

sjeveroistok

odgovarajuća osmina godine:

kasna zima

odgovarajući dio dana:

3:00 (između ponoći i izlaska Sunca)

Naziv lmbolc dolazi od staroirske sintagme i mbolg što doslovno znači "u trbuhu" (od prijedloga i "u" i imenice bolg "trbuh"). Naime, veljača je razdoblje janjenja, pa su ovce u laktaciji (periodu izlučivanja mlijeka). Prvi put nakon duge hladne zime, ponovno se mo­ glo piti svježe ovčje mlijeko. Za seljaka je to bio jedan od prvih nagovještaja proljeća. Kelti su ovaj blagdan posvećivali božici Brigit (staroirski i velški: Brigit, irski: Brighid ili Brid, škotski gaelski: Brighde, engleski: Brigid) i nazivali ga Brigitin dan (irski: La Fheile Bride,

škotski galeski: La Fheill Brighde, engleski: Brigid's day). Od 2. stoljeća javlja se i keltsko­ rimska sinkretička božica Brigantia koja je nastala spajanjem keltske Brigit i rimske božice pobjede Viktorije (Victoria), pa se lmbolc ponekad naziva i po njoj. (Ponekad se javlja i oblik Felmbolc (?) koji je vjerojatno nastao iskrivljenim spajanjem staroirske imenicefeil "festival, blagdan" i naziva lmbolc, pa ga ne bi trebalo rabiti, baš kao ni Oimelc (?)što po nekim autorima navodno znači "ovčje mlijeko".) Kako su kršćani preuzeli i taj blagdan, dali su mu ime: Blagdan svijeća (Festum cande­ larum) ili Svijećnica (Candelaria), a u engleskom Candlemas "misa svijeća". U hrvatskom je

sasvim legitimna uporaba imenice Svijećnica (iako ni nju većina pagana ne rabi jer je po­ znatija kao kršćanski blagdan). Slavenski neopagani (rodnovjerci) ovaj blagdan nazivaju Gromnica. Još se rabi naziv Blagdan svjetlosti (Feast of Lights).

134

Solarni aspekt Dan je usred zime. Sunce je na uzlaznoj putanji, dani traju osjetno duže u odnosu na Yule. Sile kaosa još su dominantne, ali svakim danom sve slabije. Slavi se rast Sunčeve snage. Izlazimo iz perioda najveće tame (od Samhaina do lmbolca). Nalazimo se točno na sredini zime. Ulazimo u kasnu zimu kad se već naslućuje skorašnji dolazak proljeća i preporod topline, svjetlosti i plodnosti. Nasuprotni sabat je Lammas. (Starim Keltima lmbolc je bio početak proljeća.) Četiri keltska blagdana u kolu godine tradicionalno padaju na fiksne datume. Tako se lmbolc slavi 1. veljače. Međutim, točna sredina zime astrološki je jasno definirana dolaskom

Sunca na 15° Vodenjaka. Stoga u neopaganizmu postoji tendencija da se svi ti blagdani premjeste na točno vrijeme. U tom smislu, Imbolc bi pao primjerice: 4. veljače 2012. u 10:22 UTC; 3. veljače 2013. u 16:13 UTC; 3. veljače 2014. u 22:03 UTC itd. Ipak, zasad većina neo­ pagana slavi Imbolc na tradicionalni datum, 1. veljače.

Božanski aspekt Božica Majka oporavila se od rođenja. Zamišlja ju se kao mladu majku koja se vraća sva­ kodnevnim aktivnostima. Rogati Bog više nije novorođenče nego maleni dječak. Zamišlja ga se otprilike kao petogodišnjaka. Kao i svako dijete, On je nevin, zaigran i razdragan. No, još mu je potrebna skrb odraslih. (Usto, na Imbolc se tradicionalno slavi i božica Brigit, o čemu će više riječi biti uskoro.)

Poljoprivredni aspekt Ispod snijega javljaju se prvi nagovještaji proljeća. Život ustraje, bori se i probija nad smr­ znutom zemljom. Sjeme počinje klijati, ukazuju se ranoproljetnice poput jaglaca, visibaba i ljubica. Ljudi mogu odahnuti jer znaju da se zima bliži kraju. I vilinski je svijet sve aktivniji. Imbolc je početak sjetvenog perioda. Istina, žitarice se obično siju tek sredinom ožujka

(oko Ostare). Međutim neke se kulture siju i mnogo ranije. Primjerice presađene (pikirane) kupusnjače i salata mogu se posijati već krajem siječnja! Grašak niče na 4°C, a mlade biljke mogu opstati i na temperaturi do -8°C. Na mraz su otporne i proljetne salate, špinat, blitva, mrkva i peršin. Na obredu se posvećuje plug kojim će biti zaorana prva brazda na polju. Prema tome, lmbolc je tek početak sjetvenog perioda koji će trajati puna tri mjeseca. Taj pe­ riod ne uključuje samo sjetvu kao takvu nego i brojne pripremne radnje. Zato se često kaže da je ovaj sabat ubrzač kola godine.

Astrološki aspekt Kad je u Vodenjaku, Sunce je u egzilu, što znači da je njegov utjecaj tada najslabiji. Period Vodenjaka (21. siječnja

-

19. veljače) zacijelo je najhladniji u godini. Vodenjak simbolizira

nekonvencionalnost, pa je ovaj sabat pomalo drukčiji od ostalih. Božica Brigit nije tipična 135

božica plodnosti, što bi se očekivalo u kolu godine. Ona je božica iscjeljivanja, umjetnosti, mudrosti, znanja i nadahnuća. Sve su to odlike Vodenjaka, fiksnog i zračnog znaka, pa Imbolc simbolizira odbacivanje spona, pročišćavanje i težnju k spoznaji.

Misterijski aspekt Nadahnuće je osnovni misterij Imbolca. To je idealno vrijeme za duhovni preporod čovjeka i

zajednice. Priziva se Brigit koja potiče kreativnost, umjetnost, talente i razvoj neistraženih unutarnjih potencijala. Čovjek teži prosvjećenju i spoznaji radi čega mora ovladati potreb­ nim vještinama i mentalnim sposobnostima. U tom smislu na Imbolcu se slavi zračni dio vatre", tj. više njeno svojstvo svjetlosti, a manje svojstvo topline. /1

Čistoća i pročišćenje te odbacivanje starih obrazaca i energetskih spona sljedeće su veo­ ma važno otajstvo ovog sabata, što se snažno odrazilo i na imbolske običaje. Na ovaj blag­ dan ponajprije se otpuštaju nakupljene emocije. Čovjek se suočava s nagomilanim proble­ mima i energetski (magijski) ih uništava. Odbacuje sve što ga koči - dugove, loše društvo i navike, negativne energije i entitete. Tomu će idealno poslužiti sam imbolski obred. Na osobnoj razini treba težiti mentalnoj, emocionalnoj i duhovnoj obnovi. Smisao je da se do početka proljeća (Ostare) osoba riješi svih negativnosti i uđe u svijetli dio godine preporođena i olakšana, puna samopouzdanja i povjerenja, kako bi tada mogla početi os­ tvarivati svoje ciljeve, bilo duhovne ili materijalne. Na društvenoj razini, treba zaustaviti sukobe i ratove, riješiti se predrasuda prema drugim ljudima, izaći iz okvira (u pravom vo­ denjačkom ili uranovskom stilu) te pozornost usmjeriti na zaštitu okoliša i ljudska prava. Zbog svega toga, ponekad se na ovaj sabat održavaju kovenske inicijacije. Imbolc je specifičan po tome što otajstvo plodnosti nije eksplicitno. No, smisao pročišće­

nja na svim razinama jest stvaranje prostora za nove plodove! Stoga se ponekad kaže da je Imbolc "menstruacija kola godine", što je itekako logično jer mu je nasuprotni sabat Lammas ili prva žetva kao "ovulacija". Stara sluznica maternice odumire i odlazi s krvlju, kako bi se stvorili novi uvjeti za primitak oplođene jajne stanice. To je razlog zašto se Imbolc povezuje sa ženskim misterijima. Božica Brigit budi žensku energiju". Zamišlja se kao Božica Djeva koja još nije majka, ali nakon prve menstruacije osvještava svoje biološke potencijale da jednog dana to može postati. Zbog te simbolike menstrualne krvi, crvena boja također je specifična za ovaj sabat. /1

I najzad, ponovno se čuje cvrkut ptica, srne ponovno trče po šumi, stoka ponovno kreće na pašu. Osjeća se olakšanje. Imbolc je "početak kraja" tame i hladnoće. Vraća se vjera u sebe i samopouzdanje. Pagani zahvaljuju Bogu i Božici na unutarnjem rastu i spremnosti da se obnovljeni suoče sa svijetom i životom.

Povijest lmbolca Pretkeltski narodi slavili su Imbolc još prije 5.000 godina. To znamo zato što u nekim neo­ litskim građevinama Sunce osvjetljava prolaz upravo na taj dan (kao i na Samhain koji traje jednako dugo); primjerice u grobnici Humak talaca (irski: Dumha na nGiall, engleski: Mound oj the Hostages) i na Brdu Tara (irski: Cnoc na Teamhrach, engleski: Hill oj Tara) u istočnoj Irskoj. 136

Najraniji sačuvani zapisi o Imbolcu potječu iz 10. stoljeća. Opisan je kao obiteljski blag­ dan kojim se slavi janjenje ovaca. Čišćenje kuća i stanova, pročišćenje elementom vatre te paljenje svijeća i kućnog ognjišta glavna su mu obilježja. Zazivali bi zdravlje i iscjeljenje hodajući oposuno oko bunara i ostavljajući ponude (novčiće i vrpce). Pili su ovčje mlijeko. Brigit je keltska božica vatre, plodnosti usjeva, stoke, iscjeljivanja, mudrosti, znanja, nadahnuća, umjetnosti (posebice poezije) i kovačkog obrta. Odgovara Ateni (Minervi). Mlada seoska djevojka oponašala bi božicu. Seljani bi ju doveli do staja gdje su joj pored kamina pripremili postelju od slame, kako bi prespavala na toplom. Krevet je bio ukrašen šarenim vrpcama i poškropljen ovčjim mlijekom. Prije spavanja, svi bi joj darovali mali poklon, a ona bi ih blagoslovila. Božica Brigit dolazila bi na polja i svojim bijelim vatrenim štapom otapala snijeg. Ona je Božica Djeva koja vlada od Imbolca do Lammasa, dok u drugom dijelu godine vlada Božica Starica Cailleach. Često se kaže da su njih dvije dva aspekta iste božice. Otuda potječe važno imbolsko obilježje - prognoziranje vremena. Naime, tog će dana Cailleach u šumi skupljati drva za ogrjev kako bi se mogla nastaviti grijati u ostatku zime. Ljudi će ju vidjeti u liku velike ptice koja leti oko šume i nosi drva u kljunu. Prema tome, ako je na Imbolc vrijeme sunčano i vedro - zima će se odužiti i bit će još hladnog vremena jer Cailleach se razbudila i otišla po drva. Ako je vrijeme oblačno i tmurno - zima će brzo završiti jer je Cailleach ostala spavati i zaboravila otići po drva pa će ubrzo potrošiti postojeću zalihu. Druga ina­ čica mita kaže da Brigitina zmija izlazi iz zemlje i provjerava kakvo je vrijeme, a u kasnijem europskom folkloru jazavac se budi iz zimskog sna i izlazi iz svoje jazbine. Ako je vrijeme tmurno neće ugledati svoju sjenu, pa će izaći iz jazbine i time najaviti brzi kraj zime. Ako je pak vrijeme vedro, ugledat će svoju sjenu, preplašiti se i vratiti se u jazbinu, što znači da će zima potrajati još neko vrijeme. Treba li podsjetiti kako se u Americi i Kanadi 2. veljače obilježava Sviščev dan (Ground­ hog Day)? Svizac se pušta iz kaveza. Ako ne ugleda sjenu, zima će ubrzo završiti. Ako ju

ugleda, zima će trajati još šest tjedana. Taj su običaj u Ameriku donijeli njemački doseljeni­ ci. Najpoznatije mjesto održavanja takvog festivala, gradić je Punxsutawney (Pennsylvania, SAD). Od 13. do 15. veljače Rimljani su održavali luperkalije (Lupercalia), proslave plodnosti posvećene bogu Faunu (Panu) koji se ponekad prikazuje u liku vuka (lupus). Svrha tog trodnevnog festivala bilo je duhovno pročišćenje grada, zaštita od negativnih duhova, te zaštita plodnosti i zdravlja. Rimski svećenici vučja braća (luperci) za vrijeme festivala trčali bi po gradu i šibali prolaznike bičevima od jareće kože. Time bi ih energetski pročišćavali, a djevojke bi im se namjerno približavale kako bi dobile blagoslov plodnosti. Luperkalije su tako obuhvatile i raniji festival Februa čije je ime etrurskog podrijetla i znači "pročišćenje".

Pretproljetno čišćenje Obilježavanje Imbolca počinje dan ranije, 31. siječnja. Nakon doručka počinje pretproljetno čišćenje doma - od tavana do podruma. Uklanja se julska dekoracija - zimzeleno granje, bo­ žikovina, imela, julsko drvo s ukrasima itd. Podovi se metu i peru. Čiste se zidovi, ormari i police, kuhinja i kupatilo. S posebnom se pozornošću čisti ognjište (kućni kamin). U palit će se ponovno tek navečer, nakon zalaska Sunca. Tepisi se mogu isprašiti na otvorenom i 137

uvaljati u snijeg. Nadalje, pagani će do 31. siječnja pokušati platiti zaostale račune i dugove,

kako nedovršeni poslovi ne bi remetili buđenje i preporod. Mnogi će postiti do imbolskog jutra.

Prostor u kojem živimo ili radimo odraz je nas samih. Da bismo imali uspjeha u bilo ko­

jem segmentu života, moramo dopustiti energiji nesmetanu cirkulaciju. Tako je primjerice i s našim tijelom. Drevna kineska i indijska medicina (iiyurveda) govore da svi poremećaji u tijelu nastaju zbog poremećenog toka energije. Ako se negdje previše nagomila ili je nema

dovoljno, doći će do poremećaja i bolesti. Prostor u kojem živimo materijalno je proširenje

našeg unutarnjeg stanja. Osoba koja živi u neredu vjerojatno ima mnogo problema. Osoba koja živi u čistom, prozračnom i urednom prostoru i sama je uravnotežena i uspješna.

Istraživanja su pokazala da ljudima koji rade za neurednim i pretrpanim radnim stolom treba u prosjeku sat i pol vremena dnevno više rada da obave isti posao.

Često znamo gomilati stvari koje na materijalnoj razini predstavljaju naše unutarnje

blokade. Da bismo ih razriješili potrebno je očistiti prostor i izbaciti sve stvari koje nam

nisu potrebne. Upravo nas one sprečavaju da napredujemo u ljubavi, zdravlju ili financija­

ma. Te nagomilane stvari ili "sindrom hrčka" pokazatelj su straha od oskudice. One usto

nepravilno usmjeravaju energiju.

Prvi je korak čišćenje prostora. Nagomilane nepotrebne stvari treba maknuti iz stana

(ne u podrum, ne na tavan, ne kod roditelja). Treba ih baciti, pokloniti ili eventualno pro­ dati. Naravno, neki predmet može se i zadržati ako ga još nismo spremi baciti. Što sve treba pobacati?

Stvari kojima se nismo koristili duže od godinu dana, posebice se to odnosi na odje­

ću i obuću. Upravo zbog nekorištenja onoga što imamo, stvaramo si osjećaj beskori­ snosti i besmisli.

Stvari koje ne volimo i koje nas podsjećaju na neugodne situacije. Prljave, neuredne, pokidane, poderane i ogrebane stvari, hrana kojoj je istekao rok trajnosti.

Nezavršene stvari. U nama izazivaju osjećaj nemira i vrše pritisak. Stvari povezane s bivšim ljubavnim vezama i sve uspomene koje nas drže u prošlo­ sti. Možemo zadržati jednu sliku, ali čemu njih pedeset? Odjeća koja "čeka da smršavimo". Ona također unosi nemir u nesvjesni um. Zalihe nečega što čuvamo za "crne dane". Stvaraju osjećaj straha od budućnosti. Besmisleni pokloni, uređaji, aparati i stvari koje nam nikako ne služe. Stari papiri, novine, časopisi i sl.

Nove stvari ne mogu doći u naš život dok ne odbacimo stare. To, dakle, nije samo

simbolična razina. Čišćenje prostora neposredno priziva blagostanje i plodnost. Kao što u umu stvaramo mjesto za dolazak novih ciljeva, tako je i s prostorom u kojem živimo.

Energiju prostora možemo dodatno pokrenuti tzv. aktivatorima energije: bojama, zdravim biljkama, uravnoteženom rasvjetom, kristalima, vodom u pokretu (fontana), sjajnim pred­ metima koji reflektiraju svjetlost, ogledalima, vjetrenim zvonima, umjetničkim djelima itd.

138

Ukrasi mogu biti razne figurice, dekorativne aroma lampice i svijeće te suveniri s putova­ nja, no s njima ne treba pretjerivati.

lmbolski običaji Nakon pretproljetnog čišćenja svi ukućani okupat će se (obaviti ritualnu kupku pročišće­ nja) i odjenuti čistu odjeću. Po zalasku Sunca 31. siječnja počinje

Brigitino navečerje koje

traje do imbolskog jutra. Roditelji će blagosloviti ognjište i poškropiti ga vodom. Upalit će ognjišnu vatru i reći: Bliži nam se kraj zime. Provedima ju u toplini i otvorimo svoja srca novom proljeću. Neka je blagoslovljena kućno ognjište. (Naravno, ako nemaju kamin, upalit će peć ili

malu ritualnu vatru u posebnoj posudi.) U ognjišnoj vatri zapalit će se ostaci julskog drveta i granja. To je vatra iscjeljenja, kovanja i poetskog nadahnuća. U njoj će ukućani spaliti žitne lutke s prošlogodišnjeg Lammasa. Time se odaje zahvalnost prošlogodišnjoj prvoj žetvi i

stvara prostor za dolazak nove sjetve i žetve; što je u skladu s temeljnim imbolskim ostaj­ stvima. -

Izrađuju se

Brigitina lutka

(Bride6g) i

Brigitina postelja. Lutka simbolizira Brigit.

Obično se izrađuje od kukuruzovine, zobi i slame, a može se ukrasiti bijelom tkani­ nom, srebrom i kristalima. Kosa joj je narančasta poput vatre. Postelja se izrađuje od slamnate košarice i bijele tkanine. Mogu se napraviti mala plahta, deka i uzglavlje. Postelja se ukrašava vrpcama i kristalima te se postavlja u blizini ognjišta. Okružit će ju raznim sjemenkama, pupoljcima, proljetnicama i zelenilom. Ostavlja se i posuda s medom i mlijekom. Najmlađe dijete postavit će lutku u postelju i pokriti ju dekom. Potom će otac ili majka triput zazvoniti zvoncem i reći: Dobro nam došla, Brigit! Dobro nam došao bijeli labude! Dobro nam došla Djevo zlatne kose, Kraljice umjetnosti! Donesi nam toplinu Sunca, otopi snijeg i nadahni nas da dobro mislimo i lijepo govorimo. Budi blagoslovljena. Svi će ponoviti: Budi blagoslovljena.

Otac će kraj Brigitine postelje postaviti omanji klip kukuruza ili kakav falosni predmet. Time će se zaželjeti da i mlada Brigit osjeti užitak združenja s Bogom i da sjetva bude uspješna. Potom će joj svi zaželjeti laku noć i ostaviti ju da spava kraj toploga kamina.

-

Paljenje svijeća središnji je dio proslave Brigitina navečerja. Svijeće gore malim ukroćenim plamenom, što predstavlja čistoću i nevinost dječaka kakvim zamišljamo Boga. Za kasne zime Sunce je još slabašno. Iako sve više grije zemlju, dani su još hladni, a pogotovo noći. Prema tome, svijećama se slavi Boga Dječaka, pomaže Sun­ cu

da ustraje na svom putovanju, tjera se tama i hladnoća zime, te energetski aktivira

očišćena kuća. Ukućani će hodati po cijeloj kući, zvoniti zvoncima i praporcima, te paliti bijele i sre­ brnaste svjećice na svim prozorima, na kućnom svetištu, na kućnom pragu, balkonu, u dvorištu i vrtu. Svjećice se ostavljaju da izgore dokraja. Jedna velika bijela svijeća može se upaliti pored kamina. Ona se naziva

Brigitina svijeća. Pritom ukućani mogu izgovarati i

blagoslov (koji ćemo opisati u shemi obreda).

NAPOMENA: Treba pripaziti na svijeće!!! Neke obitelji upalit će na desetke svijeća, pa se nalaže pojačan oprez. Treba ih dobro učvrstiti, daleko od zavjesa i namještaja! Cijelo vri­ jeme treba obraćati pozornost na svjećice. Dovoljno je da se samo jedna prevrne i izazove 139

požar! Ukućani ne bi trebali ići spavati dok sve svjećice nisu izgorjele! Mogu se ostaviti i s izvanjske strane prozora. Također, trebaju pripaziti da kuću ne umrljaju voskom (upravo su ju cijelu pospremili).

Brigitin križ simbol je mladoga Sunca koje se polako probija kroz zodijak i juri k toplijim danima. Zadebljane je sredine i svezanih krajeva pa ima specifičan izgled. Njegova četiri kraka simbol su kola godine. Općenito, Sunčev kotač je križ u kružnici, što je drevni simbol Sunca koji se odrazio u nebrojene oblike (keltski križ, kolovrat, svastika„.) pa tako i u Brigitin križ. Taj simbol potječe iz paleolitskoga kulta Sunca, no u ranoj fazi stopio se s kultom Brigit pa ga danas nazivamo po njoj. Nakon paljenja svijeća, ukućani izrađuju Brigitine križeve od šaša, slame ili papira. Kad su završeni, posvećuje ih se tako što se njima trinaest puta oposuno okruži nad plamenom Brigitine svijeće. Svatko može postaviti križ na neko posebno mjesto u kući: na ulazna vrata, pored kamina, na staje, na dvorišna drvo, na zidove doma, na kućno svetište i oltar. Brigitin križ prema tome, ponajprije je simbol Sunca i kola godine, no ima i apotropejska svojstva pa može služiti i kao amulet. Svagdje bi se postavljao s blagoslovom i posebnom namjenom - da štiti obitelj, kuću, vrt i polja. Služi za pročišćenje, blagoslivljanje i posveći­ vanje prostora. Drže se do Ostare. Nad kaminom može stajati do sljedeće godine. Nakon Ostare, Brigitini križevi spalit će se u vatri žrtve na ostarskom obredu (baš kao što se na Brigitino navečerje spaljuje dekoracija s Yulea). Ostatak večeri bit će posvećen umjetnosti. Oko kamina ukućani mogu pjevati, svirati, čitati poeziju i bajke ili se intimno zabavljati. Ne bdije se. Na imbolsko jutro ukućani izlaze iz kuće i gledaju kakvo je vrijeme. Ako je tmurno, raduju se jer se zimi bliži kraj. Ako je vedro, raduju se jer će uživati u lijepom danu. Jedna izreka kaže: Ako je Imbolc svijetao i vedar, dvije će zime u godini biti (If Imbolc day be bright and clear, there'll be two winters in the year).

Potom djeca bude Brigitinu lutku i obično ju ostatak dana nose oko vrata. Ako ima više djece, uvečer se može izraditi više lutaka i kreveta. Ukućani šarenim vrpcama ukrašavaju plug. Otac ga blagoslivlja da bi nova sjetva bila uspješna i škropi ga rakijom ili vodom. Zatim ga djeca vuku od kuće do kuće. Susje­ di im daju slatkiše. Na povratku, plug se ostavlja pored ulaznih vrata (u gradovima se može izraditi mali plug i ostaviti ga s unutarnje strane ulaznih vrata). Nakon kasna doručka, obitelj odlazi u prirodu, parkove i šume, u potragu za prvim nagovještajima proljeća. Duga šetnja može trajati cijelo jutro. Mogu se posjetiti i buna­ ri. Na ovaj dan biljke se ni u kom slučaju ne smiju brati ili uništavati. Kad se obitelj vrati kući prepričavaju se dojmovi sa šetnje. Osjeti li se skori dolazak proljeća? Je li tko ugledao kakvu visibabu, jaglac ili ljubicu, možda čak i neki drugi cvijet? Obred se obično održava prije kasna ručka. Na Imbolc se jede ljuta hrana - ona koja čisti organizam. Peku se kolači od maka, kruh i peciva od dizanog tijesta, ječmena pogača, mliječne namirnice, koštice bundeve i suncokreta, grožđice, luk, češnjak, papar, ljuti začini i paprike. Piju se začinjena vina i biljni čajevi. Ostatak dana neki će ukućani izrađivati svijeće za cijelu sljedeću godinu. Rabit će pčelinji vosak i prirodne boje kako bi dobili svijeće raznih boja koje im trebaju za obrede. 140

Shema imbolskog obreda Počinje oko 15:00 sati, prije kasna ručka, na otvorenom ili u zatvorenom prostoru. Središnji dio obreda sastoji se od pročišćenja četvorim elementima, uništavanja svih neželjenih spo­ na, paljenja Brigitine svijeće te posvećivanja sjemena i pluga.

Obred vode svećenik i svećenica. Prije obreda mogu obaviti

samopročišćenje i samoblagoslov.

Oboje nose bijelu obrednu odoru sa svjetlosivom lentom (svećenica može nositi i žensku svečanu obrednu svjetlosivu haljinu).

Prostorija i oltar djeluju "sterilno čisti". Ukrašavaju se svjećicama i malim posudama s ra­ nim proljetnim cvijećem (ako je dostupno). Mogu se staviti i svjetlucavi kristali i kamenčići. Stolnjak je bijele ili svjetlosive boje. Na sredini oltara nalazi se velika bijela

Brigitina svijeća,

a pored oltara je posuda za vatru i pravi (ili simbolički) plug.

Svećenik i svećenica stoje pred oltarom. Pomoćni svećenici i pomoćne svećenice prizivat će elemente, pa stoje na četiri glavne točke. Svi ostali stoje na obodu kruga.

1. poziv na sabat svećenik (cijelo vrijeme zvoni zvoncem):

Na sabat! svećenica:

Na sabat! svi:

Na sabat! svećenik:

Veseli se narode! svećenica:

Živio sabat! svi:

Živio sabat!

141

svećenik: Danas je lmbolc!

svećenica: Neka je sretan i blagoslovljen Imbolc!

svi: Neka je sretan i blagoslovljen Imbolc!

svećenik: Kolo se okreće i okreće!

svećenica: Neka se i dalje okreće!

svi: Neka se i dalje okreće!

svećenik: Dan je usred zime!

svećenica: Navješćuje se novo proljeće!

svi: Navješćuje se novo proljeće!

svećenik: Dani su sve duži. Sunce polako raste!

svećenica: I uskoro će zagrijati Zemlju!

svi: I uskoro će zagrijati Zemlju!

142

svećenik: Djeva Brigit otopit će sav snijeg!

svećenica: Slava Našoj Gospi Brigit!

svi: Slava Našoj Gospi Brigit!

2.

pročišćavanje prostora

Svećenica pročišćava prostor metlom i/ili kađenjem imbolske kadi (tamjan, zmajeva krv, ci­ met i crveni sandal

3.

-

6:4:2:1, uz dvije-tri kapi crvenog vina).

uravnoteženje energije

Svi mogu nekoliko puta duboko udahnuti i izdahnuti kako bi se energija umirila. Svećeni­ ca može pročitati kraću vođenu meditaciju kako bi se svi sudionici energetski pripremili za razotkrivanje imbolskih otajstava. Sudionici mogu stajati, sjediti, klečati ili čučati i do­ dirivati zemlju.

svećenica: Opusti se, zažmiri, slušaj i ponavljaj u sebi moje riječi.„ Danas je sveti dan. Ja sam veliko, zdravo drvo. Osjećam kako polako spuštam svoje korijenje„. iz stopala duboko u zemlju. Korijenje se spušta sve dublje i dublje. Zemlja je hladna, ali osjeća se strujanje života. Zemlja je hladna, ali sjeme se sprema na novi rast. Svakim udahom osjećam kako snaga zemlje ispunjava cijelo moje tijelo. Osjećam kako me tlo nosi i podržava. Osjećam kako je moje tijelo ispunjeno životom. Cijelo je moje biće radosno. Sada polako otvori oči. Neka započne sveti imbolski obred.

143

4. podizanje kruga

Bilo kojom metodom. 5. prizivanje elemenata

Svaki element može prizvati jedna osoba (pomoćni svećenici i svećenice). Smjer: istok, jug, zapad, sjever. 6. izjava svrhe

(Može ju pročitati bilo koji sudionik ili sudionica obreda.) sudionik/sudionica: Danas smo se okupili da proslavimo Imbolc - dan usred zime. Dani su i dalje kraći od noći, ali sva­ kim su danom primjetna duži. Kolo se okreće i okreće. Sile reda svakim su danom sve snažnije. Boži­ ca Majka čuva, štiti, hrani, njeguje i odgaja Boga Dječaka. Pomaže mu da nastavi rasti i da dostigne mladost i proljeće. I mi ćemo paljenjem svijeća pomoći Bogu Suncu da povrati snagu. Danas nas posjećuje Mlada Božica, Naša Gospa Djeva Brigit. Ona će svojim vatrenim štapom otopiti snijeg, pročistiti zemlju i osigurati novu sjetvu. Danas posvećujemo plug kojim ćemo zaorati prvu brazdu. Ovo je vrijeme da odbacimo sve spone i sva ograničenja koja nas sputavaju na putu života. Stoga, slavimo rast Sunca i obnovu zemlje.

7. Objava Svjetla Avalona

Svećenica pali svijeću A valona. Svi izgovaraju Objavu. 8. zaziv Božice Majke i Boga Dječaka

Svećenik i svećenica pokleknu pred oltarom i pokažu gestu trećeg oka. svećenik (pokazuje gestu Sunca): Počujte sad riječi Naše Gospe, Majke skrbnice i hraniteljice. Počujte zvonki glas što nadahnjuje sva bića u svemiru. Počujte Božicu koju grije ljubav Sina, malenog dječaka.

Svećenik pali svijeću Božice. Potom staje iza svećenice i pokazuje gestu za primanje blago­ slova. svećenica (pokazuje gestu dobrodošlice): Radujte se danas, djeco Moja jer stigao je dan prvog navještenja proljeća. Uspavana se bića bude i napuštaju brloge svoje. 144

Dok snijeg se otapa, zemlja se životom natapa da bi uskoro još jednom sjeme posijali pa novi rast i plodove nove dočekali. Ja sam Velika Majka koja štiti dijete Svoje, njegujem Ga i hranim, da jača svakim danom, da vam zrake Sunca svakog dana toplinu donesu. Danas je vrijeme da pročistite svoja tijela i um svoj. Danas je vrijeme da spone sve odbacite i tako da mjesta napravite za buduće plodove. O djeco Moja, radujte se danas skupa sa Mnom i slavite nevinost i čistoću mladoga Sunca. Stotine svjećica zapalite Suncu na spomen. Da vječno nas grije, u ljubavi i miru. Budite blagoslovljeni.

svi: Budite blagoslovljeni.

svećenica (pokazuje gestu Sunca): Počujte sad riječi Našega Gospoda, Boga Dječaka. Počujte iskreno i nevino biće, Onoga čiji plam na životu nas održava. Počujte Malenoga Kraljevića koji stasa i jača pod okriljem Majke.

Svećenica pali svijeću Boga. Potom staje iza svećenika i pokazuje gestu za primanje blago­ slova. svećenik (pokazuje gestu dobrodošlice): Budite blagoslovljena, djeco Moja. U ovaj hladni čas Ja sam s vama, znajte to.

Svakoga dana Ja sam vam sve bliži i bliži. Svakoga dana Ja vam se sve više radujem. Jer opet će Moje zrake zasjati nad zemljom i milijarde bića razbuditi i na novi život potaknuti. Ognjišna vatra koju u kućama svojim palite tek je odraz svjetlosti i topline koju Ja vam dajem. Stoga, radujte se zrakama Sunca. 145

Jer one gore i u ognjištu kovača, gdje metal, izvađen iz njedra Majke Zemlje dobiva oblik, dobiva svrhu i postaje alat koji život čini lakšim. Došao sam danas da novu sjetvu najavim i da plugove vaše blagoslovim. Znajte da Ja sam uvijek s vama. Budite blagoslovljeni.

svi: Budite blagoslovljeni.

9. ritualno pročišćenje svih sudionika

svećenik (pozvoni triput): Pročistimo danas svoja tijela i um svoj.

svećenica: Da stvorimo prostor za nove blagoslove i nove plodove.

Svećenik uzme kadionicu i stane na istočnu točku. Oposuno obiđe cijeli krug kružeći kadi­ onicom i obraćajući se sudionicima.

svećenik: Pročišćavam vas snagom zraka.

Svi sudionici pružaju ruke prema kadi. Kad završi, vrati se do oltara, uzme svijećnjak s upaljenom crvenom svijećom i stane na južnu točku. Oposuno obiđe cijeli krug kružeći svijećnjakom i obraćajući se sudionicima.

svećenik: Pročišćavam vas snagom vatre.

Svi sudionici pružaju ruke prema plamenu. Kad završi, vrati se do oltara.

Svećenica uzme posudu s vodom i stane na zapadnu točku. Oposuno obiđe cijeli krug škropeći sudionike i obraćajući im se.

146

svećenica: Pročišćavam vas snagom vode.

Kad završi, vrati se do oltara, uzme posudu sa solju i stane na sjevernu točku. Oposuno obiđe cijeli krug sipajući sudionike i obraćajući im se.

svećenica: Pročišćavam vas snagom zemlje.

Kad završi, vrati se do oltara.

10. odbacivanje tereta i kidanje spona Svaki sudionik na komadić papira zapiše sve čega se želi riješiti u životu: neriješenih obve­ za, dugova, problema, ovisnosti, loših navika itd. Presavijeni će papir držati u ruci. Sveće­ nik i svećenica zapalit će vatru u kotlu ili u posebno napravljenoj posudi. Kotao ili posuda postavljena je s južne strane oltara.

svećenica: Kako zima dolazi prije proljeća, tako i tama prethodi svjetlu. Prije no što možemo potpaliti novi plamen, trebamo očistiti pepeo stare vatre. U staroj su godini nade i strahovi rasli od sitne iskrice, razrasli i procvjetali, a s vremenom i odumrli. Tek njihov talog ostaje u tami, čekajući da bude odgurnut u sjenu.

svećenik: Neka izgori granje zimzeleno i božikovina, imela i bršljan. Neka u plamenu nestanu plodovi prošlogodišnje žetve. Neka izgore sve naše spone, kočnice, zablude i svi okovi. O sveti ognju, vatro pročišćenja, sažegni svako ropstvo i u dimu ga rasprši.

147

Potom u vatru ubacuju dekoraciju s Yulea, žitne lutke s prošlog Lammasa i papire na kojima su napisali ono čega se žele riješiti na ovaj Imbolc. Jedan po jedan, svi sudionici pristupaju vatri i bacaju papire. Pritom možete zamišljati kako sve što je napisano nestaje u plamenu. Možete reći: Izgori i nestani zauvijek! Neka bude tako!

11. paljenje Brigitine svijeće

Svećenik i svećenica okrenuti su prema oltaru. On pozvoni triput i pokaže gestu dobro­ došlice.

svećenik: O Djevo Brigit, Naša Gospo od svjetla! Osvijetli naša srca vatrom ognjišta. Osvijetli naše umove vatrom inspiracije. Daruj našim prstima spretnost pletilje. Daruj našim rukama snagu kovača.

svećenica: O Božice Brigit, Mlada Kraljice! Ovu svijeću palimo u čast Tebi, donositeljici svjetla, gospodarici poezije. Iscijeli nas, pročisti nas, nadahni nas. Nudimo ti neugasiv plam ljubavi i poštovanja.

Svećenica pali Brigitinu svijeću. Svi ostanu nekoliko trenutaka u tišini, prizivajući Brigitino svjetlo u sebe. Potom svećenik postavlja svećenici krunu s trinaest svijeća i upali ih. (Mora­ ju biti iznimno oprezni kako svijeće ne bi ispale i opekle svećenicu! Taj se dio dakako može i preskočiti.) Potom ona hoda oposuno ukrug i nosi Brigitinu svijeću u rukama. Svi drže svoje manje svijeće u ruci. Kako im se svećenica približi, tako svi pripale plamen na Brigi­ tinoj svijeći. Na taj način, kod svih gori isti plamen. Dok svećenica hoda ukrug, sudionici mogu bubnjati, pljeskati i pjevati. Kad se svakom približi, reći će: Primi ovaj blagoslov Djeve Brigit. Sudionik će upaliti svijeću i reći: Hvala ti Brigit na blagoslovima. Kad završi, svećenica se vrati do oltara, a potom svi sudionici pristupaju jedan po jedan i ostavljaju svjećice na oltar ili na predviđeno mjesto pored oltara. Na koncu svećenica skida krunu (ako svjećice još gore). Svećenik stoji kraj oltara i obraća se sudionicima.

svećenik: Slava Brigit, Božici svjetlosti!

svi: Slava Brigit, Božici svjetlosti! 148

svećenik: Slava Brigit, Božici umijeća!

svi: Slava Brigit, Božici umijeća!

svećenik: Slava Brigit, Božici nadahnuća!

svi: Slava Brigit, Božici nadahnuća!

12. posvećivanje pluga i sjemena

Svećenik pozvoni triput. Svećenica se okrene prema oltaru, uzme posudu sa zemljom i visoko ju podigne.

svećenica: Evo plodne zemlje, utrobe Božice Majke.

svećenik: Neka je sveta utroba Majke.

svi: Neka je sveta utroba Majke.

Potom svećenica postavlja snijeg na zemlju (ako vani nema snijega, može upotrijebiti i dvi­ je-tri kockice leda iz hladnjaka).

svećenica: Iako je zemlja hladna, mlado će ju Sunce otopiti.

svećenik: Neka je sveta toplina Sunčevih zraka.

svi: Neka je sveta toplina Sunčevih zraka.

Svećenik uzima plug ukrašen šarenim vrpcama. Podiže ga visoko. 149

svećenik: Evo kovine iz zemlje uzete, u vatri obrađene i u plug pretvorene.

svećenica: Neka je svet plug i sav pribor seljački.

svi: Neka je svet plug i sav pribor seljački.

Svećenik spušta plug na zemlju, uzima posudu s vodom i nagne ju iznad pluga.

svećenik: Neka sav naš pribor, sav naš alat bude uporabljen s odgovornošću. Od drugih se stvorova razlikujemo sposobnošću uzimanja metala, minerala i drugih materijala koji su u Zemlji stvoreni, a znanjem o vatri obrađujemo ih i oblikujemo kako bi nam život bio lakši i usklađen s prirodnim tokovima. Neka bude tako.

svi: Neka bude tako.

Polije plug vodom.

svećenik: Posvećujem ovaj plug, da nam nova sjetva bude uspješna!

svećenica: Neka je blagoslovljena nova sjetva!

svi: Neka je blagoslovljena nova sjetva! Svećenica uzima posudu s pripremljenim sjemenkama pšenice i drugih žitarica. Visoko ju podigne i spusti na pod pored pluga. Uzima posudu s vodom i nagne ju iznad posude sa sjemenkama.

150

svećenica: Ovo je sveto sjeme dar Boga Rogatog i Božice Majke. Ono je život u suhom i prikrivenom obliku. Iz njega će se razviti plodovi, u obilju da živimo. Jer završilo je vrijeme mirovanja, a sjetva nova počinje. Neka nam sjeme dobro rodi, spokoj i mir donese. Neka bude tako.

svi: Neka bude tako.

Polije sjemenke vodom.

svećenica: Posvećujem ovo sjeme, da nam nova sjetva bude uspješna!

svećenik: Neka je blagoslovljena nova sjetva!

svi: Neka je blagoslovljena nova sjetva!

Svećenik uzima plug i simbolično povuče brazdu po zemlji u posudi. Svećenica uzima po­ sudu sa sjemenkama i ubaci ih u zemlju. Potom oboje postave obje ruke na zemlju.

svećenik: U ovoj posudi cjelokupni je krug života. Iz mraka majčine utrobe u svjetlosti smo rođeni. Mladi je život razigran i radosno za životom poseže.

svećenica: A kako sjeme sazrijeva, tako i mi zrelost svoju dostižemo. Plodove ćemo za sobom ostaviti, u starost otići, pa u smrt, da ponovno se rodimo i u novi život prijeđemo.

151

svećenik: Neka počne nova sjetva!

svećenica: Neka počne nova sjetva!

svi: Neka počne nova sjetva!

13. blagoslov hrane i pića Rabi se bilo koja metoda, no najčešće standardni način.

14. zdravica Svećenik i svećenica svima podijele čašu s blagoslovljenim pićem i malo hrane. Svi podi­ gnu čaše.

svećenik: Velika Majka, hvala Ti na svim blagoslovima. Hvala Ti što si došla u liku Brigit i nadahnula srca naša. Budi blagoslovljena!

svi: Budi blagoslovljena!

svećenica: Bože Dječače, Sunce koje raste, hvala Ti na svim blagoslovima. Hvala Ti što neumorno juriš po nebu i što ćeš zemlju opet oploditi. Budi blagoslovljen!

svi: Budi blagoslovljen!

152

Svi pojedu i popiju blagoslovljenu hranu i piće. 15.

zahvala Bogu i Božici

svećenik (pozvoni triput): O Bože Dječače, Ti si svjetlo rođeno u tami zime.

Dijete si koje otvorenih očiju o svijetu učiš, o predmetima i pojavama koje u njemu nalaziš. Kroz otvorenost i igru, spoznaješ uzrok i posljedicu. Neka nas nadahne Tvoja iskrena znatiželja. Kraj hladnoće još je daleko, ali vrijeme svjetlosti ubrzo nam stiže jer Ti si u nezaustavljivom usponu sve dok ne dođeš do svog vrhunca. Budi blagoslovljen.

svi: Budi blagoslovljen.

svećenica: O Božice Majka, Hraniteljice i Skrbnice.

Nakon ovog obreda, radosni ćemo se vratiti svojim domovima, obiteljima, djeci i roditeljima. Svjetlo rođeno u nama sada je već dovoljno jako pa možemo jasnije razaznati i spoznati svijet oko sebe. Za sobom smo ostavili beskorisne stare ljušture i one nas neće više ometati da bismo se mogli razviti i u novo biće izrasti, u istinsko biće čija sjemenka već klija. Zahvaljujemo Tebi, Mlada Djevo Brigit, na svim sjajnim idejama i nadahnućima. Budi blagoslovljena.

svi: Budi blagoslovljena. 16.

otpuštanje elemenata

Osobe koje su prizvale elemente, sad ih i otpuštaju, redom: sjever, zapad, jug, istok. 153

17.

otpuštanje kruga

Nakon što svećenik i svećenica otpuste krug, svi se uhvate za ruke i kažu:

Krug je sada otpušten, ali neuništen. Radosno se sastali, radosno se rastali i radosno se opet sastali. Budite blagoslovljeni.

Nakon obreda, Brigitina svijeća ostavlja se da izgori dokraja. Svatko može ponijeti svije­ ću čiji je plamen preuzet s Brigitine svijeće. Ta se svijeća smije ugasiti rukom ili gasilicom, a ne puhanjem. Svaki put kad ju upale, ponovno će prizvati Brigitin plamen. Također, svat­ ko može ponijeti malo zemlje sa sjemenkama i posuti ju po svojoj zemlji. Seljaci će nakon obreda otići na polje i simbolično zaorati prvu brazdu posvećenim plugom (koji su ostavili pred vratima još ujutro).

Imholska magija Imbolc je vrijeme za magijska uništavanje svih neželjenih energija, spona i veza, baš kao na Tamni Mjesec. Naglasak je na uništavanju staroga kako bi se stvorio prostor za dolazak novoga. Suprotno općem mišljenju, na ovaj sabat ne treba sijati želje. To se obavlja na slje­ dećem sabatu u jeku sjetvenog perioda. Imbolc treba iskoristiti za iscjeljivanje, umjetničko nadahnuće, inspiraciju u svakom pogledu, zaštitu doma, polja i prirode općenito, energet­ sko pročišćenje ljudi i prostora.

Kršćanska interpretacija lmbolca Kako je božica Brigit bila zaštitnica Irske, Katolička crkva nije ju mogla tek tako proglasiti vražjim djelom. Zato ju je naprosto proglasila sveticom. Postala je Sveta Brigita (irski: Na­

omh Brid, engleski: Saint Brigit)

-

zaštitnica Irske. Crkva ju je opisala kao katoličku redovni­

cu i čudotvorku koja je živjela u istočnoirskom gradiću Kildareu (Cill Dara) otprilike od 450. do 525. godine. Podaci o njenom životu veoma su šturi, a postavlja se i pitanje je li uopće riječ o povijesnoj osobi. Ako i jest, još u 6. stoljeću došlo je do sinkrazije paganske božice Brigit i neke katoličke redovnice, pa je tako nastala nova "svetica". Štoviše, neki irski kato­ lici štuju tu sveticu kao "Isusovu pomajku" iako im je teško objasniti kad je to Isus boravio u njihovoj zemlji.

Stari Kelti u Kildareu održavali su plamen u slavu božice Brigit (ništa neobično za stare paganske narode, prisjetimo li se npr. rimskih svećenica vestalki). Na istom mjestu kršćani su kasnije podigli Katedralu sv. Brigite koju je narod još dugo nazivao Hram vatre (Fire

temple). 154

U Starom zavjetu propisano je kako se žene nakon rođenja muškog djeteta moraju "či­

stiti" četrdeset dana. Ako je rođen prvorođeni sin, on je slovio kao "Božje vlasništvo", pa ga je obitelj četrdesetog dana morala odvesti u hram i tamo ga "prikazati" Bogu, te ga je trebalo otkupiti novčanim prinosom (Levitski zakonik

12).

(Inače, nakon rođenja ženskog

djeteta, žena se morala "čistiti" čak osamdeset dana.) U Novom zavjetu opisano je kako su Isusovi roditelji Josip i Marija četrdesetog dana od Isusova rođenja, kad je završilo vrijeme njenog "čišćenja", oboje ušli u hram i tamo prikazali svoga sina (Luka Nakon što je Crkva uvela Božić u

4.

stoljeću na

25.

2:22-39).

prosinca, četrdeseti dan od Božića

pao je na datum 2. veljače. Papa Gelazije I. (čiji je pontifikat trajao od 492. do 496.) bio je veliki progonitelj paganizma. On je odlučio konačno zabraniti rimski festival pročišćenja luper­ kalije, pa je umjesto njega uveo blagdan Očišćenja Blažene Djevice Marije (latinski: Purificatio

beatae Mariae Virginis, engleski: Purification of the Blessed Virgin Mary) upravo na četrdeseti

2. veljače, što se "idealno" poklopilo sa značenjem Imbolca i luperkalija. Tek 1969., u pontifikatu pape Pavla VI. (1897.-1978.), Crkva je taj blagdan preimenovala u Prika­

dan od Božića

-

zanje Gospodinovo (latinski: Festum in praesentatione domini, engleski: Presentation of the Lord). Kako su keltski pagani na Imbolc palili svijeće za Brigit, u Crkvi se zadržao taj običaj pa je blagdan s vremenom dobio i pučki naziv Svijećnica (Festum candelarum). Paganski običaj svećeničina nošenja Brigitina plamena zamijenjen je katoličkom procesijom sa svijećama. Crkva na taj dan blagoslivlja svijeće za predstojeću liturgijsku godinu. Štoviše, sljedećeg dana, na blagdan Sv. Blaža

3.

veljače, dvjema svijećama (postavljenim u obliku slova

X)

obavlja se Blagoslov grla. Tako je kršćanstvo preuzelo još jedan paganski sabat i pomakla ga za jedan dan.

OSTARA Ostara je treći paganski sabat, prvi dan proljeća, početak svijetlog dijela godine, astrološka

i poljoprivredna Nova godina. naziv:

Ostara

izgovor:

[ bstara ]

trenutak u godini:

početak proljeća

poljoprivredno razdoblje:

sredina sjetve

datum:

20./21. ožujka

stupanj zodijaka:

0°0vna

osnovna boja:

ružičasta (boja ruže i tradicionalna europska boja proljeća)

osnovni misteriji:

strast, uzbuđenje, plodnost, novi počeci, začeće, ravnoteža

strana svijeta:

istok

odgovarajuća osmina godine:

rano proljeće

odgovarajući dio dana:

6:00 (izlazak Sunca)

ili

[ ostara ]

155

Ostara je ime zapadnogermanske (teutonske i anglosaksonske) božice proljeća i plodno­

sti. Njeno ime u staroengleskom javlja se u varijantama Eostre i Eastre, a u starovisokonje­

mačkom Ostara. Pragermanski oblik *Austro potječe od indoeuropskoga korijena *h2ewes­ "sjati", pa se ime Ostara može dovesti u etimološku vezu s imenima raznih božica zore:

indijska U!ills, grčka Eja (Hw<;), rimska Aurora, litavska Aušra i latvijska Auseklis. Iz istoga korijena dolaze i germanski nazivi za "istok": engleski east, njemački Osten, švedski oster,

danski est, norveški aust i islandski austur. Prema tome, ime Ostara znači "zora, istočna, sjajna". Suprotno nekim navodima, to ime nema nikakve etimološke veze s imenima me­

zopotamskih božica Ištar i Astarta. No, od imena Ostara definitivno dolazi suvremeni en­ gleski naziv Easter za kršćanski blagdanUskrs.

U literaturi se ime Ostara može susresti u brojnim varijantama (Estra, Eostra, U.stara, Eo­

ster . ). Drugi su nazivi naprosto Spring equinox ili Vernal equinox "proljetna ravnodnevica" . .

ili "proljetni ekvinocij", a u neodruidizmu je poznat kao Alban Eilir. Slavenski pagani rabe naziv ]arilovo (ali slave ga tek 25. travnja što je bliže Beltaneu i kršćanskom ]urjevu).

Solarni aspekt Prvi je dan proljeća. Konačno je došao kraj dugih tamnih noći. Sunce je u zenitu iznad ekvatora. Izlazi točno na istoku, a zalazi točno na zapadu. Dan i noć jednako su dugi, svaki po 12 sati. Sile kozmosa i kaosa potpuno su izjednačene, ali od ovog trenutka, dani će biti duži, a noći kraće. Riječ je o važnoj prekretnici. Počinje svijetli dio godine, sile kozmosa od danas su jače od kaosa. Nasuprotni sabat je Mabon. Za svaku je godinu potrebno znati točno vrijeme početka proljeća, primjerice: 20. ožujka 2010. u 17:32UTC; 20. ožujka 2011. u 23:21UTC;20. ožujka 2012. u 5:14UTC itd.

Božanski aspekt Bog je odrastao. Sad je mladić. Zamišlja ga se kao osamnaestogodišnjaka koji se potpuno spolno razvio pa je vrijeme da razotkrije otajstvo spolnosti, užitka i razmnožavanja.Uviđa potencijal da se jednog dana razvije u moćnoga kralja, a kasnije i u mudroga starca. Božica Majka ostavlja sina da krene svojim putem, no on upoznaje Božicu Djevu - mladu božicu koju na ovaj sabat zovemo Ostara. Zamišlja ju se kao njegovu prelijepu vršnjakinju. Oni tumaraju šumom, bude cjelokupnu prirodu i potiču sva bića na još jedan životni ciklus. Rađa se velika strast. Jako su privučeni jedno drugome. Mladi Bog zavodi i oplođuje Boži­ cu Djevu. Ona će roditi za devet mjeseci, na Yule, pa tako i sama postati Velika Majka. Na sljedećem sabatu, Beltaneu, oni će se vjenčati.

Poljoprivredni aspekt Biljke se oporavljaju od hladnoće zime i počinju ubrzano rasti. Pupaju i cvatu. Livade i šume pune su šarenog i mirisnog cvijeća koje navješćuje nove plodove.

156

Ostara se smatra poljoprivrednom Novom godinom jer počinje svijetli dio godine te se na­ lazimo u jeku sjetvenog perioda! Seljaci su po cijele dane na polju. Počinje sjetva žitarica - pšenice, zobi, raža i ječma. Sade se rotkvica, paprika, patlidžan, špinat, luk, salata, kelj, kupus i ostale kulture, a pred kraj ožujka krastavac, tikvica, dinja i lubenica. U prvom di­ jelu travnja još će se zasijati suncokret, soja, djetelina, a potom i grah, krumpir, kukuruz i druge termofilne biljke. Seljaci će morati voditi računa i o gnojenju, navodnjavanju i obra­ di. Optimalni rokovi sjetve veoma su važni za razvoj usjeva i prinose.

Astrološki aspekt Ostara je astrološka Nova godina jer Sunce izlazi iz Riba i ulazi na nulti stupanj Ovna - prvog astrološkog znaka, kardinalnog i vatrenog, simbola početka, buđenja i strasti. Ovo je vri­ jeme za "akciju". Sunce je egzaltirano u Ovnu, pa pokazuje svoje najbolje osobine! Period Ovna treba iskoristiti za sijanje želja i životnih ciljeva. Dok se na Yule više postavljaju du­ goročni životni ciljevi, Ostara je idealno vrijeme za sve vrste ciljeva - duhovne i materijalne, kratkoročne i dugoročne.

Misterijski aspekt Strast je osnovni misterij Ostare. To je ista ona "nekontrolirana želja ili žudnja" - himer ClµEpoc;), eros (ifpwc;) ili kama što smatramo prvim arhetipom - porivom za postojanjem. To je generativni impuls, izraz čiste, primame ili primordijalne volje koja se u paganskoj kozmologiji smatra uzrokom stvaranja svijeta i života. Ona ne nastaje nego postoji vječno. U ljudi se očituje kao seksualna strast, u životinja kao nagon za parenjem, u kristala kao impuls za rastom, dok se biljke mogu razmnožavati na brojne načine, no svaki se temelji na himeru, prirodnoj težnji za održanjem života. Seksualnost i plodnost važna su ostarska otajstva. Bog oplođuje Božicu, muškarac ženu, mužjak ženku, a peludni prah s prašnika prenosi se na tučak. Da bi se novi život potpuno razvio, potrebno je osigurati pravilne uvjete za rast i razvoj. To je energija plodnosti - ona se ne sastoji od same oplodnje, nego i prethodnog čišćenja (što je imbolski misterij) i odr­ žavanja ploda. Na Ostaru su izjednačene sile kozmosa i kaosa. Stoga trebamo prepoznati energetske polaritete unutar samih sebe i nastojati ostvariti unutarnju ravnotežu kako bismo u životu funkcionirali još učinkovitije. Kako su dan i noć podjednako dugi, ostvarena je savršena ravnoteža aktivne ili "muške" energije i pasivne ili "ženske". Ta je ravnoteža idealna ener­ getska osnova za plodnost. Ona se ne temelji na muškarčevoj dominaciji nad ženom, ili obratno. Temelji se na ravnopravnosti i obostranom pristanku. Preporođeni i olakšani, hrabro i odlučno pagani kreću u nove pobjede. Idealno je vrije­ me za poslovne inicijative, ulazak u partnerske odnose, osnivanje udruga ili tvrtki i sl. Na društvenoj razini, posvećuju se okolišu, pošumljavanju, čišćenju tla, vode i zraka, očuvanju bioraznolikosti. Loši međuljudski odnosi mogu se pokušati popraviti novim inicijativama. Život je probuđen i spreman za nadolazeće blagodati proljeća i ljeta.

157

Povijest

Ostare

Na području Sredozemlja i drugih toplih krajeva proljetna ravnodnevica nedvojbeno je označavala početak Nove godine, što smo pojasnili u prethodnom poglavlju. Engleski re­ dovnik Sveti Beda Časni (Beda, Beda Venerabilis)

(673.-735), jedan od crkvenih naučitelja, u 725. godine spominje kako

svom traktatu O računanju vremena (De temporum ratione) iz

se "mjesec travanj u Anglosaksonaca nazivao Mjesec Ostare (Eosturmonap), po paganskoj

(1785.-1863.), jedan od dvojice Braće Grimm, u svom djelu Njemačka mitologija (Deutsche Mythologie, 1835.) pojasnio je važnost

božici Ostari (Eostre)". Njemački filolog Jacob Grimm

te božice za zapadne germanske narode jer se jedino u njih zadržao paganski naziv za kr­ šćanski blagdan Uskrs

-

njemački Ostern i engleski Easter. (Grimm je Njeno ime povezao i

s imenima slavenske božice Vesne i litavske Vasare.) Sasvim logično, jaja su jedan od osnovnih simbola proljeća. Kao što se iz sjemenki razvi­ jaju nove biljke, tako se iz jaja razvijaju odrasle životinje. Jaje je posve nedvosmislen simbol plodnosti, ali i životnih mogućnosti i potencijala. Već smo spominjali brojne kozmološke mitove po kojima se i sam svemir razvio iz kozmičkog jajeta (brahmarµja). Možemo zamisliti da žumanjak predstavlja Boga Sunca, a ljuska utrobu Božice Majke. Drevni narodi posve­ ćivali su pozornost tom simbolu plodnosti, po načelima simpatičke magije. Kraj južno­ afričkog mjesta Diepkloofa pronađene su ljuske dekoriranog nojeva jajeta starog godina. Egipćani i Sumerani ukrašavali su jaja prije

60.000

5.000 godina. Na zoroastrijskoj Novoj

godini (Nowruz) koja se poklapa s Ostarom, obojena jaja jedan su od sedam elemenata koji se tradicionalno postavljaju na stol. Danas mnogi protestantski fundamentalisti optužuju katolike kako su preuzeli pagan­ ske običaje za proslavu Uskrsa. To jest točno (o čemu će uskoro biti više riječi), međutim nema nikakve veze s pričom koja se često ponavlja, a to je da naziv Easter dolazi od imena božice Astarte ili Ištar koja se izlegla iz "babilonskog jajeta", što po internetskim portalima nažalost šire i mnogi neupućeni neopagani. Te besmislice prvi je počeo širiti radikalni škot­ ski prezbiterijanac Alexander Hislop

(1807.-1865.), zagriženi kritičar katolicizma. U svojoj 1835.) naveo je čitav niz povijesno posve neutemelje­

knjizi Dva Babilona (The Two Babylons,

nih tvrdnji. Njegova je glavna teza da je rimski car Konstantin I. Veliki (Flavius Valerius Aure­ lius Constantinus Augustus) (272.-337.) samo prividno prešao na kršćanstvo, iako je zapravo ostao pagan, pa je pod vodstvom Sotone, spojio dvije religije (katolicizam i paganizam) u jednu, tako što su katolici preuzeli sve paganske običaje. Prema tome, jaja su univerzalni simbol plodnosti, a bojenje jaja u vrijeme početka pro­ ljeća potječe iz europske paganske tradicije, posebice slavenske. To ponajbolje možemo uo­ čiti na tradicionalnim ukrajinskim pisanicama koje "vrve" paganskim simbolima: kolovrat, stablo hrasta, Sunce, ptice, rogovi itd. Nadalje, mladunče svake životinje poput pilića, pačića ili kunića, također je dobar kan­ didat za simbol plodnosti. Poznato je da se zečevi i kunići razmnožavaju nevjerojatnom br­ zinom. Spolno su zreli već nakon deset tjedana. Ženka je trudna samo četiri do pet tjedana i može okotiti više od desetak mladih. Od samo jednog para, u jednoj se godini teoretski može roditi i stotinjak mladunaca. Ne kaže se bez veze: lud kao ožujski zec (mad as a March

hare). To je posljedica evolucije jer te životinje imaju mnogo prirodnih neprijatelja (sove, vukovi, lisice, kune, orlovi, zmije itd.) i često završavaju kao plijen. Grci su vjerovali da je Afrodita blagoslovila zečeve i kuniće darom plodnosti, a njihovu mladunčad nije se smjelo ubijati jer ih je štitila božica Artemida. Plinije Stariji još u 1. stolje-

158

ću preporučivao je zečevinu kao lijek protiv neplodnosti. Ta simbolika potječe iz Drevnog Egipta. Naime, božica plodnosti Unut prikazivala se kao žena sa zečjom glavom. Veoma je teško dokazati da je zec ili kunić bio pratilac božice Ostare, iako je to moguće. U 22. poglavlju: Odnos s prirodom, naveli smo priču u kojoj je Ona spasila pticu u snijegu, pretvorila ju u kunića i dala blagoslov da na prvi dan proljeća nese jaja u duginim bojama. Riječ je o neopaganskom mitu, što znači da nije povijesno zabilježen, ali je prihvaćen jer slikovito povezuje simbole proljeća i plodnosti u jednu suvislu i povezanu priču.

Ostarski običaji Dan prije Ostare djeca će nabrati travu i pripremiti gnijezdo u koje će im proljetni zeko na ostarsko jutro ostaviti poklone. Neke obitelji tjedan-dva prije Ostare posijat će pšenicu u plitkoj posudi, pa se neće morati brati trava. Proslava počinje na ostarsko jutro. Djeca će zasigurno odmah po buđenju provjeriti što im je donio zeko. Kao i na Yule, ukućani mogu jedni drugima ostaviti poklone. Proljetni zeko ili ostarski zeko jest kunić, pratilac božice Ostare, koji na prvo pro­ ljetno jutro djeci ostavlja obojena jaja i druge poklone. Potom će obitelj ukrasiti dom i kućno svetište simbolima proljeća i plodnosti: figuricama kunića i zečeva, cvijećem i sjemenkama, ružičastom i zelenom bojom, šarenim vrpcama itd. Ako roditelji od­ luče djetetu pokloniti kućnog ljubimca, kunić za Ostaru bit će "pun pogodak". Bojenje jaja najpoznatiji je ostarski običaj. Djeca će uživati dok s roditeljima budu kuhali, bojili i dekorirali jaja. Iako danas na tržištu postoje i umjetne boje, stari je običaj da se rabe prirodne boje. U lonac se stavlja malo vode i kuha na laganoj vatri. Pred ključanje se dodaje prirodni materijal za bojenje sve dok se ne dobije željena boja. Potom će se voda iscijediti, vratiti u lonac i ostaviti da ključa na laganoj vatri.. Dodaje se prstohvat soli, žlica-dvije octa i dvije žlice tartarskog umaka. Dobro će se promiješati i maknuti s vatre. Dodaju se prethodno skuhana jaja i drže u vodi dokle god se ne dobije željena boja. Izvor prirodnih boja može biti: bijelo grožđe, kurkuma, cvijet narcisa ili maslačka i ekstrakt vanilije (za žutu boju); luk, paprika ili korijen pe­ runike (za narančastu); vrijes za ružičastu; korijen jaslenjaka, čili, crveni radič i cikla (za crvenu), kupine i crni ribiz (za ljubičastu); paprat, špinat, kopriva ili poriluk (za zelenu); borovnice i cvjetovi perunike (za plavu), hrastova kora (za smeđu), čađa i bobice bazge (za crnu) itd. Osim bojenja, jaja se mogu ukrašavati simbolima. Najčešće će to biti pentagram, Trojni Mjesec, Rogato Sunce te razni drugi motivi, slike i crteži. Isto tako, može se staviti malo voska na pero, lagano ga rastopiti i crtati po jajetu tako da se vosak primi. Kad se takvo jaje ubaci u vodu, primit će se boja, a vosak će otpasti pa će na tom mjestu ostati crtež. Na jaje se može staviti neki cvijet ili list, primjerice djetelina, pa se stavlja u najlon čarapu i tako kuha. Kad se izvadi, na onom mjestu gdje je bio list ostat će prirodna boja jajeta, a ostatak površine bit će obojen. I opet, osoba treba biti kreativna. Da bi jaje trajalo dulje, prije bojenja može se obaviti ispuhivanje jaja. Rupice se probuše s jedne i druge strane, pa se sadržaj jajeta ispuhuje dok ne ostane samo ljuska. No, to je posao za osobe s mnogo strpljenja. Obojeno i oslikano jaje naziva se ostarsko jaje, dok se u slavenskih naroda češće rabi tradicionalni naziv pisanica (ruski: nucattKa).

159

Ostarska košarica je ukrasna slamnata košara s drškom u koju se stavljaju pisanke koje će se blagosloviti na ostarskom obredu i potom razmjenjivati s drugim prijateljima. U koša­ ricu se prvo stavlja svježa trava ili sjeno, potom se dodaju jaja koja se posipaju sjemenkama. Djeca ujutro mogu s košaricama ići po susjedstvu i razmjenjivati jaja.

Ostarsko drvo je drvo na koje se vješaju pisanke. Obično je to neka grana s mnogo ma­ njih grančica koja se postavlja u lonac sa zemljom. Najjednostavnije će biti da se povješaju ispuhana jaja. Takvo drvo može poslužiti kao još jedna lijepa kućna ostarska dekoracija. Usto, postoje razne igre s pisanicama. Lov na jaja je igra u kojoj roditelji sakriju pisanke negdje u vrtu, dvorištu, parku ili u prirodi, pa ih djeca moraju pronaći. Utrka jaja je igra u kojoj djeca moraju velikim žlicama u što kraćem roku prebaciti jaje s jednog mjesta na dru­ go, gurajući ih po neravnom terenu. Trebamo biti kreativni i osmisliti razne igrice. Potom slijedi blagdanski doručak. U povijesti je to bilo vrijeme kad ljudi više nisu morali strahovati hoće li imati što za jesti. Zimnica se mogla brže trošiti jer se znalo da će doći novi plodovi. Jede se janjetina, piletina, šunka, zeleno povrće, tvrdo ku­ hana jaja, klice, koštice suncokreta i bundeve, mliječni proizvodi, kolači od meda, kreme od žumanjka, voće itd. Englesko tradicionalno jelo križno pecivo (hot cross bun) kružnog je oblika s prelivenom glazurom u obliku križa. To je uskršnje jelo koje simbolizira raspelo, no mnogi neopagani u njemu vide drevni simbol Sunca, pa ga također spravljaju za Ostaru. Ako se jedu pisanice, ljuske se mogu zakopati u polju kako bi zemlja bila plodna. Šetnja u prirodi nakon doručka gotovo je neizostavan dio proslave Ostare. To je način da neposredno osjetimo promjene koje nastupaju u prirodi, te da se povežemo s njom. Branje cvijeća se ne preporučuje, ali možemo s korijenom izvaditi neku pro­ ljetnicu i presaditi ju u lončić. Nakon šetnje obično se održava obred, a popodne se pali proljetni

krijes ili ostarski

krijes koji simbolizira dominaciju Sunca nad tamom i kozmosa nad kaosom. Obično

se pali na vrhu brežuljka, ali to nije nužno. Oko krijesa se pleše, a u njega se ubacuju sjemenke i drugi prinosi, čime se priziva plodnost zemlje. Ponekad se mogu zapaliti dva krijesa pa bi se između njih vodila stoka. Pepeo se posipao po poljima i u bunare. Idealno je vrijeme za sadnju novih biljaka, posebice ako obitelj ima svoj vrt. Blago­ slovit će zemlju, vodu i sjemenke. Često će posaditi sjemenke koje su već blagoslov­ ljene na Imbolcu.

Shema ostarskog obreda Počinje oko 15:00 sati, prije kasna ručka, po mogućnosti na otvorenom prostoru. Središnji dio obreda sastoji se od blagoslova sjetve, sadnje želja i životnih ciljeva te prinošenja žrtve u ostarsku obrednu vatru. Obred vode svećenik i svećenica. Prije obreda mogu obaviti samopročišćenje i samoblago­ slov. Oboje nose bijelu obrednu odoru s ružičastom lentom (svećenica može nositi i žensku svečanu obrednu ružičastu haljinu). Prostorija i oltar ukrašavaju se pisanicama, cvjetnim buketima i sezonskim cvijećem (uvijek je bolje da se postave sadnice umjesto da se čupaju biljke u prirodi). Posebno se 160

ističu šafran, čemerika, ljubica, jaglac, maslačak, tratinčica, tulipan i zumbul. Usto, mogu se dodati grančice koje su tek propupale, pogotovo biljke forzicije ili zlatne kiše (Forsythia) koja ima prekrasne žute cvjetove ili vrbe planinske ive ili pendule (Salix caprea) čiji su muški cvatovi poznati kao "mace". Sve se to može postaviti i po obodu obrednoga kruga. Stolnjak je ružičaste ili zelene boje. Na sredini oltara nalazi se ostarsko drvo ili ostarska košarica. Svećenik i svećenica stoje pred oltarom. Pomoćni svećenici i pomoćne svećenice prizi­ vat će elemente, pa stoje na četiri glavne točke. Svi ostali stoje na obodu kruga.

1. poziv na sabat svećenik (cijelo vrijeme zvoni zvoncem):

Na sabat!

svećenica:

Na sabat!

svi:

Na sabat!

svećenik:

Veseli se narode!

svećenica:

Živio sabat! svi:

Živio sabat!

svećenik:

Danas je Ostara!

svećenica:

Neka je sretna i blagoslovljena Ostara!

svi:

Neka je sretna i blagoslovljena Ostara!

svećenik:

Kolo se okreće i okreće! 161

svećenica: Neka se i dalje okreće!

svi: Neka se i dalje okreće!

svećenik: Stiglo je proljeće!

svećenica: Dobro nam došlo proljeće!

svi: Dobro nam došlo proljeće!

svećenik: Budi se priroda, vrijeme je sjetve!

svećenica: Neka je blagoslovljena sjetva!

svi: Neka je blagoslovljena sjetva!

svećenik: Tami je došao kraj, stiglo je svjetlo!

svećenica: Radujmo se dugim danima!

svi: Radujmo se dugim danima!

2. pročišćavanje prostora Svećenica pročišćava prostor metlom i/ili kađenjem ostarske kadi (tamjan, benzoin, zmajeva krv, muškatov oraščić, ljubica, kora naranče i ružine latice 162

-

4:2:2:1:1:1:1).

3. uravnoteženje energije Svi mogu nekoliko puta duboko udahnuti i izdahnuti kako bi se energija umirila. Svećeni­ ca može pročitati kraću vođenu meditaciju kako bi se svi sudionici energetski pripremili za razotkrivanje ostarskih otajstava. Sudionici mogu stajati, sjediti, klečati ili čučati i dodi­ rivati zemlju.

svećenica: Opusti se, zažmiri, slušaj i ponavljaj u sebi moje riječi... Danas je sveti dan. Ja sam veliko, zdravo drvo. Osjećam kako polako spuštam svoje korijenje ... iz stopala duboko u zemlju. Korijenje se spušta sve dublje i dublje. Svjesno otpuštam sve napetosti, umnu rastrojenost i fizičku nelagodu, Sve što mi ne treba, polako istječe iz mog tijela i odlazi duboko u zemlju. Zemlja je puna života.

U njoj

se

moja energija preobražava

i vraća mi se, donoseći snagu, vitalnost i strast. Osjećam kako živost, vedrina i moć ulaze u mene. Cijelo je moje biće radosno. Sada polako otvori oči. Neka započne sveti ostarski obred.

4. podizanje kruga Bilo kojom metodom.

5. prizivanje elemenata Svaki element može prizvati jedna osoba (pomoćni svećenici i svećenice). Smjer: istok, jug, zapad, sjever.

6. izjava svrhe (Može ju pročitati bilo koji sudionik ili sudionica obreda.)

sudionik/sudionica: Danas smo se okupili da proslavimo Ostaru - prvi dan proljeća, astrološku i poljoprivrednu Novu godinu. Danas su dan i noć jednako dugi. Zato trebamo ostvariti ravnotežu unutar samih sebe kako

163

bismo živjeli u radosti i miru. Ali, od danas će dani biti sve dulji. Ulazimo u svijetli dio godine. Mla­ di Bog i Božica Djeva Ostara vole se, ljube se, grle se i uživaju u strasti. Mladi Gospod zavodi Djevu i oplođuje Ju svojim sjemenom. U jeku smo sjetve. Siju se biljke koje će nam dati nove plodove. Ovo je vrijeme da hrabro i odlučno krenemo u nove pobjede, da zasadimo želje i ciljeve. Stoga, slavimo nadmoć Sunca i snagu Zemlje koja će iznjedriti svoje darove.

7. Objava Svjetla Avalona

Svećenica pali svijeću Avalona. Svi izgovaraju

Objavu.

8. zaziv Božice Djeve i Mladoga Boga

Svećenik i svećenica pokleknu pred oltarom i pokažu gestu trećeg oka. svećenik (pokazuje gestu Sunca): Počujte sad riječi Naše Gospe, mlade i strastvene Božice Djeve. Počujte ljupki glas što budi maštu i pojačava strast. Počujte Božicu koja izazovno pristupa Mladome Bogu.

Svećenik pali svijeću Božice. Potom staje iza svećenice i pokazuje gestu za primanje blago­ slova. svećenica (pokazuje gestu dobrodošlice): Ja sam Mlada Gospa, Božica Djeva, u ruhu Ostare i Vesne i Perzefone i Artemide, Ja odnosim tamu i donosim svjetlost, Vladarica sam sijanja, plodnosti i rasta, Gospodarica sam cvijeća i proljeća. Veselite se danas, jer stigao je i taj dan! Stiglo je doba ravnoteže svjetla i tame, dana i noći kada vode života ponovno teku, kada pušu vjetrovi promjene i kada kiša lako zamjenjuje sunce da bi za sobom ostavila dugu šarenu. Poklonite se Meni jer oslobodila sam vas okova zime. Uživajte sad u zelenilu i mirisu cvijeća. I radujte se danas skupa sa Mnom

jer Ja ću zavesti predivnog Mladića. Ja, koja sam Kraljica strasti, neodoljive i goruće ljubavi. 164

S ostrašćenim Gospodom novi ću život iznjedriti, i nikad vas ostaviti neću. Budite blagoslovljeni.

svi: Budite blagoslovljeni.

svećenica (pokazuje gestu Sunca): Počujte sad riječi Našega Gospoda, Mladoga Boga. Počujte strastvenog ljubavnika, čvrstog dodira i zagrljaja. Počujte Mladoga Kraljevića, zavodnika i sijača sjemena.

Svećenica pali svijeću Boga. Potom staje iza svećenika i pokazuje gestu za primanje blago­ slova.

svećenik (pokazuje gestu dobrodošlice): Ja sam Bog Rogati, u cvijetu mladosti, Bog sam proljeća, neobuzdan, zaigran i slobodan. Sjemena sam sijač, žito sam preporođena. Divlji sam i strastven, ali ljubavlju ukroćen. Buntovnik sam, lovac i osvajač nepobijeđeni. Jak sam u borbi, ponosan i odvažan. Krv ključa u Meni jer došao sam Djevu zavesti, u ruhu Pana, Dioniza, Jarila i Prijapa. Donosim vam toplinu Sunca i svježi dah jutra. Dajem vam strast života, i divlju i nježnu. Ja sam Zeleni, Gospodar sam šuma i polja. Strijela sam života u svakoj klici, u svakom pupoljku, cvijetu i travki što hrle prema svjetlu, prema životu. Došao sam danas da oplodim ovu svetu zemlju, da vam obećam nove ljetne radosti da vam maštu zagolicam i na užitke strasne navedem. i da znate da Ja sam uvijek s vama. Budite blagoslovljeni.

165

svi: Budite blagoslovljeni.

9.

stupanje u svjetlost

Svi sudionici uzimaju u ruke povez i gledaju ga. svećenica (pozvoni triput): Ovaj je povez simbol tame i mirovanja, i smiraja naše moći tijekom zime. Poput Perzefone koja iz Hada izlazi, tako ćemo i mi iznijeti svoju moć na svjetlo i u novi život.

Sudionici stavljaju poveze preko očiju. svećenik (lagano bubnja): Promotrimo prethodni period u sebi. Što smo doživjeli? Kakav je bio za nas? što nosimo u sebi? Što smo spremni na svjetlo iznijeti? Uživite se u energiju koju osjećate, izrazite ju kako želite, glasom ili pokretom.

Još neko vrijeme svi ostanu u tišini. obrednu vatru u kotlu pored oltara.

U

međuvremenu svećenik i svećenica pale ostarsku

svećenica: Došlo je vrijeme da iskoračimo u svjetlo. Došlo je vrijeme da zagrlimo Sunce.

svećenik: Osjeti u sebi želju i potrebu za svjetlom. Iskorači u svjetlost.

Svi naprave jedan korak, skinu povez i gledaju u vatru. Svećenik i svećenica stoje jedan nasuprot drugog. Između njih je kotao s vatrom. Svi pružaju ruke prema vatri.

166

svećenica: Sada je tama iza nas. Ušli smo u svjetlost.

svećenik: Oganj na zemlji, Sunce je na nebu. Od danas opet živimo u svjetlu.

svećenica: Dok dani se dulje, a noći skraćuju, uživajmo u vrelini i strasti.

svećenik: Radujmo se novom Suncu i novom svjetlu. Neka je blagoslovljeno svjetlo.

svi: Neka je blagoslovljeno svjetlo.

10. prinošenje žrtve u ostarsku obrednu vatru Svećenik pozvoni triput. Svećenica uzima posudu s pripremljenim sjemenkama pšenice i drugih žitarica. Visoko ju podigne.

svećenica: Ovo je sveto sjeme dar Boga Rogatog i Božice Majke. Bogovi i božice hrane nas plodovima svojim, a mi njih žrtvom svojom hranimo i tako sreću višnju dostižemo.

svećenik: Žrtvom počašćeni bogovi hranu će nam dati. Jer tako valja - uzeti i vratiti. Kako krug bi bio zatvoren. Kako bi se kolo vazda okretalo.

Svećenica devet puta ubaci sjemenke u vatru. Svaki put ponovi istu rečenicu. 167

svećenica: Mladi Gospode i Božice Djevo, prinosim Vam ovu svetu žrtvu.

svi (svaki put ponove za svećenicom): Blagoslovite nas plodovima.

Svećenik uzima posudu s vodom. Visoko ju podigne.

svećenik: Ova je sveta voda dar Boga Rogatog i Božice Majke. Od kiše nastat će hrana, plodovi će izrasti. Od žrtve nastat će kiša, zemlja neće žednom ostati. Stoga, božanske sile, primite naše prinose.

svećenica: U ovom je činu žrtva rođena.

Da bi se kolo i dalje okretalo. Da radosno uzimamo i radosno dajemo. Da spokojno primamo i spokojno prinosimo. Svećenik devet puta ulije vodu u vatru. Svaki put ponovi istu rečenicu.

svećenik: Mladi Gospode i Božice Djevo, prinosim Vam ovu svetu žrtvu.

svi (svaki put ponove za svećenikom): Blagoslovite nas plodovima.

Potom svi sudionici, jedan po jedan, pristupaju vatri i ubacuju prinose (kao i dekoraciju od Imbolca). Posude sa sjemenkama i vodom pripremljene su pored oltara. Za to vrijeme može se bubnjati i pjevati. Svaki sudionik ubaci prinos i kaže: Prinosim ovu svetu žrtvu. Potom se svi vrate na svoja mjesta.

11. blagoslov sjetve

Obredna vatra više se ne održava i ostavlja se da izgori dokraja. Svećenik pozvoni triput. Svećenica uzima u ruke posudu sa zemljom.

168

svećenica: Neka je blagoslovljena Božica Djeva.

svi: Neka je blagoslovljena Božica Djeva.

svećenica: Ona mijenja sve što dodirne i sve što dodirne mijenja se.

svi: Ona mijenja sve što dodirne i sve što dodirne mijenja se.

svećenica: Ona mijenja sve što dodirne i sve što dodirne mijenja se.

svi: Ona mijenja sve što dodirne i sve što dodirne mijenja se.

svećenica: Ona mijenja sve što dodirne i sve što dodirne mijenja se. svi: Ona mijenja sve što dodirne i sve što dodirne mijenja se.

Pomoćni svećenik uzme posudu sa sjemenkama i hoda oposuno po krugu, a svi sudionici uzmu nekoliko sjemenki. Za njim ide svećenica s posudom sa zemljom. Svi sudionici uba­ cuju sjemenke u posudu i izgovaraju: Blagoslov! Potom se svećenica vrati do oltara, polije zemlju vodom i kaže: Blagoslov!

Svećenik uzima Prijapov štap, drži ga ispred sebe vertikalno nad zemljom.

svećenik: Blagoslovite Mladića da bi Sunce opet dobro grijalo.

Pomoćna svećenica uzme posudu s vodom i hoda oposuno po krugu, a svi sudionici umo­ če prste. Za njom ide svećenik s Prijapovim štapom. Svi sudionici škrope štap i izgovaraju: Blagoslov! Potom se svećenik vrati do oltara, poškropi štap i kaže: Blagoslov!

Svećenica postavlja posudu sa zemljom na tlo neposredno ispred sebe i lagano raširi noge. 169

svećenica: Došli smo danas na ovu zemlju, pod ovim nebom da zahvalimo Mladom Gospodu i Mladoj Gospi, Svemiru i svim njegovim znanim i neznanim silama opet da pronađemo svoju nit u tkanju života.

Svećenik staje ispred nje držeći Prijapov štap iznad posude.

svećenik: Vrijeme je da se s Djevom združi Gospod. Da opet u ljepoti plešemo sveti ovaj ples. Jer zemljom Ja ne hodim u nadmoći nego u prijateljstvu i ljubavi, na radost svih.

Svećenik poklekne pred posudom i zabije štap u posudu sa zemljom.

svećenik: Djevo Moja, postani Majka Velika! Donosim život duboko u utrobu Tvoju.

svećenica: Ljubavniče Moj, Kraljem Ja ću Te učiniti. I nebrojenu djecu Ja ću Ti othraniti.

Oboje ustanu i uhvate se za ruke dok posuda sa štapom ostaje na podu između njih.

svećenica: Neka je svet zrak koji udišemo.

svećenik: Blagoslovi nas, svježi vjetre.

svi: Blagoslovi nas, svježi vjetre.

170

svećenica: Neka je sveta vatra koja nas grije.

svećenik: Blagoslovi nas, jarko Sunce.

svi: Blagoslovi nas, jarko Sunce.

svećenica: Neka je sveta voda koja zemlju natapa.

svećenik: Blagoslovi nas, obilna kišo.

svi: Blagoslovi nas, obilna kišo.

svećenica: Neka je sveta zemlja koja će plodove donijeti.

svećenik: Blagoslovi nas, plodno tlo.

svi: Blagoslovi nas, plodno tlo.

svećenik i svećenica: Majka Zemlja i Otac Nebo u strasti su združeni. Naša Gospa i Naš Gospod u ljubavi su združeni. Neka nam ova sjetva bude blagoslovljena.

svi: Neka nam ova sjetva bude blagoslovljena.

171

12.

sadnja želja

Svećenik pozvoni triput. Svi ispred sebe imaju papir na koji su prethodno napisali svoje ciljeve, malu posudu, vrećicu sa zemljom, sjemenke neke biljke i predmet koji korespon­ dira s vašim ciljem. Ako je želja ljubavna, možete uporabiti malo crveno srce, ako je želja financijska uporabite novčić (po mogućnosti žuti) itd. Svi čine ono što im svećenica govori.

svećenica: Sad je vrijeme da posijemo svoje ciljeve, ono što želimo postići u svom životu, ono što želimo posijati u sebi i njegovati dok se ne ostvari.

Triput presavijte i podignite papir. Rogati Bože i Velika Majka, ovo nisu samo želje, ovo nisu puke nade, ovo su naši ciljevi. Blagoslovite ih voljom i ustrajnošću

Stavite papir u posudu, a na njega predmet koji ste pripremili. Sad u posudu stavite zemlju.

Uzmite sjeme i podignite ga. Ovo sjeme predstavlja nas, mlade i krhke. Njegujući sjeme, njegovat ćemo sebe kako bismo zajedno izrasli u zdrava, radosna i uspješna stvorenja prirode.

Pospimo sjeme po zemlji. U utrobu zemlje položimo život koji postat će dio zemlje, koji postat će dio nas. Promatrat ćemo ga i pomagati mu da razvije se u veliku, zdravu i plodnu biljku.

Dajmo sjemenu vode da bi život novi pokrenuli.

Dajmo mu svoj blagoslov, dio svoje topline, dio sebe.

172

Svi neko vrijeme u tišini blagoslivljaju svoje sjeme. Na koncu svećenik triput zazvoni.

svećenik: Neka se ostvare svi naši ciljevi. Činimo volju svoju i nikome ne naudimo. Neka bude tako.

svi: Neka bude tako.

13. blagoslov hrane i pića Rabi se bilo koja metoda, no najčešće standardni način.

14. zdravica

Svećenik i svećenica svima podijele čašu s blagoslovljenim pićem i malo hrane. Svi podi­ gnu čaše visoko u zrak.

svećenik: Radosna Djevo, koja Majkom ćeš postati, Hvala Ti što si tijelo Svoje Bogu podala. Hvala Ti što si došla u liku Ostare i prirodu svu proljećem probudila. Budi blagoslovljena!

svi: Budi blagoslovljena!

svećenica: Moćni Ljubavniče, koji Ocem ćeš postati, Hvala Ti što si sjeme Svoje u Djevu posijao. Hvala Ti što donosiš nam svjetlo i zrakama Svojim miluješ usjeve naše. Budi blagoslovljen!

svi: Budi blagoslovljen!

173

Svi pojedu i popiju blagoslovljenu hranu i piće.

15. zahvala Bogu i Božici

svećenik (pozvoni triput): O Zaljubljeni Bože, koji za Djevom juriš poput pastuha, ljepotom Njenom očaran, o predivni Gospode u cvijetu mladosti, kako li je radostan ovaj dan božanskoga spoja. Hvala Ti na toplim zrakama Sunca. Hvala Ti na svjetlosti koja život znači. Odlučno i hrabro u pohode nove krećeš. I po nebu nezaustavljivo se uspinješ kao lovac, kao mladi ratnik, kao skrbnik. Mi ćemo Te pratiti na putovanju Tvome i žrtvu ćemo vječno Ti prinositi. Budi blagoslovljen.

svi: Budi blagoslovljen.

svećenica: O Božice Djevo, koja zavodiš Mladoga Boga poput mlade vračare što ljubavne čini baca, o ljupka Krasotice, Gospo strastvena i putena, kako li je sretan ovaj dan božanske sjetve. Hvala Ti na plodnosti njiva, livada i oranica. Hvala Ti na moći kojima sadnice sve obdaruješ. Kolo se okreće i okreće pa ćeš Djevo, Majkom postati. I bezbrojnu ćeš djecu iz utrobe Svoje roditi i njima ćeš nas nahraniti, Skrbnice naša. Mi ćemo Te blagoslivljati na svakom koraku i žrtvu ćemo vječno Ti prinositi. Budi blagoslovljena.

svi: Budi blagoslovljena. 174

16. otpuštanje elemenata Osobe koje su prizvale elemente, sad ih i otpuštaju, redom: sjever, zapad, jug, istok.

17. otpuštanje kruga Nakon što svećenik i svećenica otpuste krug, svi se uhvate za ruke i kažu:

Krug je sada otpušten, ali neuništen. Radosno se sastali, radosno se rastali i radosno se opet sastali. Budite blagoslovljeni.

Nakon obreda razmjenjuju se pisanke i drugi pokloni.

Ostarska magija Ostara je idealno vrijeme za magijske radove bilo koje konstruktivne namjene. Za razliku od Imbolca, ovdje se ne uništava neželjeno nego priziva željeno. Talismanska magija i magi­ ja lutke posebno su popularne. Naglasak je na plodnosti, trudnoći, poboljšanju seksualnog života, zaljubljenosti i ljubavnim vezama. Pagani koji održavaju magijski vrt posadit će nove biljke.

Kršćanska interpretacija Ostare Prema mitologemu o otmici djeteta svijetlog božanstva, na proljetnu ravnodnevicu Per­ zefona ili Kora vraća se iz Hada, podzemnoga svijeta. Ona kao da ustaje iz zemlje, što odgovara kršćanskoj predodžbi Kristova uskrsnuća: Koji siđe, isti je onaj koji i uzađe ponad

svih nebesa da sve ispuni (Efežanima 4:10), ...Krist umrije za grijehe naše po Pismima; bi pokopan

i uskrišen treći dan . . .

(1.

Korinćanima

15:3,4).

U mitologemu o Suncu koje se rađa i umire,

na proljetnu ravnodnevicu Sunce se uzdiže u svijetli dio godine. -

Dakle, u paganizmu Bog Sunce se uzdiže, pobjeđuje zimu, spašava svijet i omo­ gućuje novi život utjecajem na rast biljaka; dok u mnogo kasnijem kršćanstvu Sin Božji uskrsava, pobjeđuje smrt, spašava svijet i omogućuje vječni život otkupljenjem grijeha. To naravno dovodi u pitanje autentičnost i smisao samoga korijena kršćan­ skog vjerovanja. Uskrs (grčki: IIaaxa, latinski: Pascha, engleski: Easter) je kršćanski blagdan kojim se slavi uskrsnuće Isusa Krista.

Prema biblijskim navodima, Posljednja večera održala se na prvi dan pashe (hebrejski:

pesa�, engleski: Passover), šestodnevnoga blagdana kojim židovi slave izlazak iz egipatskog ropstva: Prvoga dana Beskvasnih kruhova pristupiše učenici Isusu i upitaše: "Gdje hoćeš da ti pri­

pravimo te blaguješ pashu?" (Matej

26:17).

Prvi dan pashe pada

15.

dana židovskog mjeseca

nisana (koji se zaista poklapa s ožujkom i travnjem). Datum proslave Uskrsa ustanovljen je 175

na Prvom nicejskom saboru 325. godine. Određeno je da se slavi prve nedjelje nakon prvog proljetnog Punog Mjeseca. Eksplicitno je rečeno da se Uskrs nikad ne smije slaviti sa Žido­ vima. No, Katoličkoj crkvi bilo je mnogo teže obraniti se od napada radikalnih protestanata zbog preuzimanja uskrsnih običaja koji nemaju nikakve veze s kršćanstvom. Tako se izro­ dio čitav niz neutemeljenih apologetskih pokušaja dovođenja obojenih jaja u vezu s Isu­ som. Primjerice, američki prokatolički časopis Donahoe's Magazine 1881. objavio je tekst u kojem se tvrdi da su "rani mezopotamski kršćani bojili jaja u crveno u spomen na Isusovu krv", što nipošto nije povijesno utemeljena tvrdnja. S druge strane, Crkva se dugo opirala paljenju paganskih proljetnih krjesova, npr. na crkvenom saboru Concilium Germanicum 742. godine. Međutim, taj se običaj nije uspio isko­ rijeniti, pa je ubrzo nazvan "uskrsnim krijesom" koji se pali na Veliki Petak (dva dana prije Uskrsa), a u njemu se ponekad spaljuje lik Jude koji je izdao Isusa.

-

Osim Uskrsa, oko Ostare pada još jedan katolički blagdan Blagovijest ili Navještenje Gospodinova (Annuntiatio Domini) u spomen na događaj kad je arkanđel Gabrijel (grč­ ki: fa�pifJA, latinski i engleski: Gabriel) navijestio Blaženoj Djevici Mariji da će začeti Isusa po Duhu svetom. Dakako, taj je datum određen tako da padne točno devet mjeseci prije Božića, pa je izabran fiksan datum 25. ožujka. U engleskoj tradiciji on se naziva Lady Day "Gospin dan", što se dakako odnosi na Mariju. Međutim, u pa­ ganskoj tradiciji Gospa bi mogla biti Božica Djeva - Ostara, Vesna ili bilo koja druga božica proljeća, koja dolazi zavesti Mladoga Boga. Ipak, ne preporučujemo taj naziv za sabat Ostaru jer nema jasnih pokazatelja da se taj pojam rabio u pretkršćanskom vremenu. Posebice ga ne bi trebalo rabiti kao naziv za sljedeći sabat Beltane (što čine neki neopagani) jer za to tek nema nikakvih povijesnih temelja. -

-

I taj se blagdan donekle poklapa s paganskom predodžbom o Božici Djevi koja na Osta­ ru ostaje trudna s Mladim Bogom, kako bi rodila na Yule. Djeva nije isto što i Djevica!

Dok je Marija u katolicizmu "vazda djevica", paganska Božica Djeva začinje u strastvenom spolnom odnosu s Bogom, pri čemu to čak ne mora značiti ni da im je "prvi put". Djeva naprosto znači "mlada djevojka". -

Uza sve to, valja napomenuti da je i irski katolički blagdan Dan Svetog Patrika (irski: La Fhćile Padraig, engleski: Saint Patrick's Day) koji pada 17. ožujka, preuzeo neke proljetne paganske simbole, npr. djetelinu i zelenu boju.

BELTANE Beltane je četvrti paganski sabat, dan u sredini proljeća i božansko vjenčanje.

naziv:

Beltane

izgovor:

[ beltan]

trenutak u godini:

sredina proljeća

poljoprivredno razdoblje:

početak rasta

176

datum:

1. svibnja

stupanj zodijaka:

15° Bika

osnovna boja:

zelena (boja plodnosti)

osnovni misteriji:

radost, užitak, plodnost, ljubav, svepovezanost, međuovisnost

strana svijeta:

jugoistok

odgovarajuća osmina godine:

kasno proljeće

odgovarajući dio dana:

9:00 (između izlaska Sunca i podneva)

Naziv Beltane dolazi od prakeltske složenice *belo-te(p)nia što znači "sjajna vatra". Prvi dio *belo- dolazi iz indoeuropskoga korijena *bhel- "svijetao, sjajan, bistar, jarki". Možemo ga prepoznati u brojnim indoeuropskim jezicima, npr. u sanskrtskom korijenu bhii2 "sjajiti se" i imenici bhiila "sjaj", grčkom pridjevu <jJail6c; "bijel", staroslavenskom bči'b "bijel" (što prepoznajemo u ruskom 6e.AblU, srpskom 6eo i hrvatskom bijel), kao i u engleskoj imenici balefire "sjajni krijes". Drugi dio složenice dolazi iz indoeuropskoga korijena *tep- "toplo", što se prepoznaje u sanskrtu tapas "vrućina, trapljenje", latinskom tepidus "topao", staro­ slavenskom toplb (ruskom men.AblU, hrvatskom topao) itd. Engleski je oblik Beltane, a u keltskim se jezicima zadržao u raznim inačicama: staroirski Beltaine, irski Bealtaine, škotski gaelski Bealltainn i manski Boaltinn. Mjesec "svibanj" naziva se "beltanski mjesec", npr. u irskom Mi Bhealtaine. Kelti su večer uoči Beltanea nazivali bel­ tansko navečerje (irski: Oiche Bhealtaine, engleski: Beltane eve ili May eve), dok je sam blagdan poznat i kao Beltanski dan (irski: La Bealtaine, engleski: Beltane day ili May day), a u škotskom gaelskom La Buidhe Bealltainn "žuti beltanski dan". U velškom se rabi naziv Calan Mai "prvi dan svibnja". Iz istoga korijena potječe i naziv minornoga keltskog boga imenom Belenus (Bel ili Bele­ nos) "Svijetli" ili "Bijeli". Zato se ponekad smatra da je Beltane nekoć bio blagdan posvećen tom božanstvu, no ta tvrdnja nije povijesno utemeljena. Također, naziv Beltane nema nika­ kve etimološke veze s imenima semitskih bogova Baala ili Belzebuba. Beltansko navečerje (nakon zalaska Sunca

30. travnja) poznata je i kao Valpurgina noć (nje­

mački: Walpurgisnacht, engleski: Walpurgis Night), po engleskoj redovnici Svetoj Valpurgi

(710.-777.) koja je bila katolička misionarka u Franačkoj, a proglašena je sveti­ 1. svibnja 870. godine. No kako je i ona sudjelovala u pokrštavanju pagana, neopagani

(Walpurga) com

ne rabe njena ime za svoj blagdan.

Solarni aspekt Dan je usred proljeća. Sunce je veoma jako, a dani veoma dugi. Ulazimo u kasno proljeće kad se polako naslućuje skorašnji dolazak toplog ljeta. Ulazimo u period najvećeg svjetla (koji traje do Lammasa). Nasuprotni sabat je Samhain. (Starim Keltima Beltane je bio početak ljeta.)

15° Bika, Beltane 8:18 UTC; 5. svibnja 2014. u 13:59 UTC itd. No, većina neopagana slavi Beltane na tradicionalni datum, 1. svibnja. Kako je točna sredina proljeća astrološki definirana dolaskom Sunca na

bi točno pao primjerice: 5. svibnja

2012. u 2:19 UTC; 5.

svibnja

2013.

u

177

Božanski aspekt Boga i Božicu možemo zamisliti u kasnim dvadesetim godinama. Ona je postala žena, a on muškarac. Od Ostare oni su se upoznavali, bili skupa i uživali u mladenačkim dražima. Spoznali su svoja tijela, muške i ženske misterije. S vremenom, strast je postala ljubav i privrženost. Spolni užici oplemenjeni su čvrstom emocionalnom povezanošću. Jako su se zavoljeli. Sve više uviđali su jedno u drugome. Poželjeli su se združiti i biti Jedno.Zaprosio ju je i ona je pristala. Beltane je javna potvrda njihova odnosa - vjenčanje Rogatog Boga i Božice Majke, božansko vjenčanje i svadba. Spomenuli smo simultanost ljudskog i božanskog životnog ciklusa. Djeva je začela na Ostaru pa će po ljudskoj računici roditi za devet mjeseci. No, kako je u životu bogova prošlo "nekoliko godina", smatra se da je do Beltanea ona već postala Majka, pa joj se i obraćamo kao Božici Majci. Međutim, tu njihovu djecu zamišljamo kao bilje koje je posa­ đeno za vrijeme sjetve i koje raste sve dok ne bude požeto, a "pravo dijete", Malog Boga, pomlađena će Božica roditi na Yule.

Poljoprivredni aspekt Završila je sjetva. Počinje period rasta. Dakako, seljaci će na polju i dalje imati mnogo posla. Tretirat će korov i štetnike, zalijevat će, gnojiti, rahliti zemlju, okapati i prihranjivati voćke i povrće, plijeviti lozu itd. Danas to ne znači da se nakon Beltanea ništa ne smije posijati. No, ritualno se ipak obilježava kraj sjetve. Stoka se počinje hraniti svježom travom. Istodobno, počinje prvi otkos sijena. To je idealno vrijeme jer je trava počela cvasti, ali nije se rascvala dokraja. Tada ona ima najviše hranjivih vrijednosti, a osim toga lipanjske kiše obogatit će i drugi otkos ili otavu. No, u sjevernoj Europi prvi otkos obično se obavlja tek sredinom lipnja, tj. oko Lithe. . Najvažniji dio posla sada je prošao, pa seljak ipak može malo odahnuti. Idealno je vri­ jeme za opuštanje i proslavu. No, da bi i žetva bila uspješna, čovjek će uvelike ovisiti o povoljnim klimatskim uvjetima, suncu i kiši, pa ćemo na Beltaneu još jednom prizvati plod­ nost usjeva. Pojačana je i aktivnost vilinskoga svijeta pa se vilama ostavljaju darovi.

Astrološki aspekt Bik je fiksni i zemljani znak, pa više nego bilo koji drugi podržava stabilnost, ustrajnost, odlučnost, materijalno obilje i sigurnost, čemu će seljak prirodno težiti na kraju sjetvenog perioda u iščekivanju plodova svoga rada. Tim znakom vlada Venera, božica ljubavi, pa je to ujedno i pravo vrijeme za ljubavne odnose, vjenčanja, izgradnju povjerenja, pouzdano­ sti i odanosti. Zato je na Beltaneu izražena sklonost životnim udobnostima i umjetničkom izričaju. Energija Bika pogoduje vjenčanju jer je materijalna situiranost jedna od funkcija životne zajednice.

178

Misterijski aspekt Radost je osnovni misterij Beltanea. Nije vrijeme za introspekciju, kontemplaciju ili medita­ ciju. Vrijeme je za ludovanje! Vrijeme je da zaboravimo sve brige i probleme. Vrijeme je za uživanje, druženje, pjesmu, ples, zabavu, veselje, zadovoljavanje želja i strastvene intimne odnose bez ikakvog osjećaja krivnje ili stida. Pagani slave život u svim oblicima, plešu u ritmu prirode i teže osobnom razvoju, plodovima i uspjehu. Optimizam vlada na svakom koraku. Dakako, za pagane je svaki sabat radostan, no Beltane je specifičan jer se na njemu ra­ dost slavi kao važno duhovno otajstvo. Ovaj sabat poništava morbidne ideje o životu kao patnji ili svijetu kao

/1

dolini suza". Potreba za ugodom, užitkom i radošću potvrđuje se

kao imanentna osobina svakog bića. Ona je izraz jedine apsolutne kategorije sveukupne kreacije - samoodržanja. Čak je i mistična strana Beltanea vesela. Kao i za vrijeme njemu nasuprotnog Samhaina, pagani vjeruju da je veo između ovog i onog svijeta stanjen i da je komunikacija s duhovima i precima mnogo lakša. No, dok će na Samhainu pretke štovati i tražiti njihovo vodstvo i mudrost, na Beltaneu će ih pozvati da se vesele s njima, da se griju oko krjesova, te da skupa nazdrave za slavnu prošlost i negdašnje podvige. Beltane naglašava sve životne čari, pa je seks nerijetka prva asocijacija na taj sabat. Do­ ista, mnogi će parovi tog dana uživati u spolnim dražima, neovisno o tome žele li začeti dijete ili samo uživati. Sjetva bilja i ljudski spolni čin posve su analogne radnje. Kako je Imbolc početak, Ostara sredina, a Beltane kraj sjetvenog perioda; možemo povući analogiju sa spolnim činom i začećem djeteta, pa reći da je Imbolc predigra, Ostara seks, a Beltane orgazam. Drugim riječima, Ostara naglašava komponentu seksualne strasti, a Beltane kom­ ponentu seksualnog užitka. No, Beltane je i vrijeme obnavljanja seksualnog života starijih parova. Stari su narodi vjerovali da će djeca začeta na ovaj dan imati posebne moći i biti veoma nadarena. Ruža koja procvate na ovaj dan ponovno će procvjetati na jesen. Kraj sjetve ujedno je početak perioda rasta. To znači da nakon spolnog užitka slijedi emocionalna nadgradnja odnosa, a potom i materijalno zbrinjavanje, pa ljudi prirodno teže združivanju i vjenčanju. Time pojedinac nadilazi osjećaj individualnosti kako bi prigrlio drugu individuu i kroz nju spoznao sebe. U konačnici, spoznat će da su Jedno sa zemljom, svijetom i božanskim silama. Stoga su svepovezanost i međuovisnost također važna beltanska otajstva. Na osobnoj razini, pagani će se posvetiti vlastitim ciljevima i željama. Razvijat će en­ tuzijazam i kreativnost te tražiti rješenja koja će pridonijeti vlastitoj dobrobiti. Unaprijedit će ljubavne odnose i veze sa životnim suputnicima. Više će se sunčati i tako poboljšati zdravstveno stanje. Putovanja i upoznavanje drugih naroda i kultura veoma su pogodni. Na društvenoj razini trebaju razvijati osjećaj zajedništva, povezanosti i solidarnosti s po­ trebitima. Zemlju slave kao Gaju, jedinstven ekosustav pa će se posvetiti zaštiti ugroženih biljnih i životinjskih vrsta.

Povijest Beltanea U keltskom se folkloru smatra da je još mitski narod božice Danu (Tuatha De Danann) slavio početak ljeta na Beltane, kao i Milezijanci koji su nakon njih osvojili Irsku. Palili su velike krjesove koji su simbolizirali prelazak u novo godišnje doba i nadu u dobru žetvu. Odr179

žavali su se obredi za plodnost na kojima bi ljudi oposuno plesali oko krjesova, a legende kažu da su druidi mogli zapaliti krjesove izgovarajući tajne bajalice. Osim radi plodnosti, obredi su se izvodili i radi pročišćenja i zaštite od utjecaja negativnih sila i duhova. Arheo­ loški nalazi pokazuju da su se veliki krjesovi palili na brdašcu Uisneach u samom središtu Irske, kojega još zovu "pupak Irske" pa tako simbolizira axis mundi. Prije pokrštavanja Irske u ranom srednjem vijeku proslava početka ljeta počinjala bi travnja na beltansko navečerje paljenjem krjesova. To je bio uvod u "najluđu noć" u godini. Prvo bi pjevali i plesali oko vatre, često i posve nagi. Uživali bi u jelu i piću. Palili bi baklje i trčali po selu tjerajući negativne sile i unoseći svjetlost. Preskakivali bi vatru radi pročišćenja, no bilo je i druge simbolike. Mladići bi skakali uvis što više mogu kako bi po­ kazali koliko će žito narasti. Parovi bi preskakivali vatru kako bi zazvali plodnost. Svatko je mogao nešto poželjeli prije skoka. 30.

Potom bi mladići i djevojke odlazili u šumu i vodili ljubav pod otvorenim nebom. Taj se običaj naziva šumski brak (greenwood marriage). Oni koji nisu imali partnera ili partnericu, dok su plesali oko vatre nosili bi zelenu odjeću što je bio signal da su slobodni i da im se smije pristupiti. Opet je riječ o simpatičkoj magiji. Ljudskim spolnim činom zazvat će se i plodnost zemlje! Osim što su tako uživali, u šumi su prikupljali rascvalo glogovo granje. U keltskom fol­ kloru glog (irski: sceach) je portal u vilinski svijet. Sjediti ispod njega na beltansko navečerje bilo je veoma opasno jer bi vile mogle oteti čovjeka i odvesti ga u Vilinsku zemlju. Ponekad se u šali kaže da se unošenje glogova cvijeća u kuću na beltansko jutro smatra nesrećom jer to znači da prethodne noći nije bilo sreće u pronalaženju ljubavnog partnera ili partnerice pa su "samo brali cvijeće". Na beltansko jutro "zaljubljeni golupčići" vraćali bi se kući i donosili cvijeće za ukraša­ vanje doma. Oni koji nisu proveli noć u šumi, po cvijeće bi krenuli u zoru. Taj se običaj u engleskoj tradiciji naziva maying "svibovanje" ili a-maying, kako je to napisao engleski knji­ ževnik Alfred Tennyson (1809.-1892.). Smjeli su otkidati čak i glogovo granje od kojega su izrađivali magijske štapiće, vijence i krune. Neizostavan je običaj bio umivanje u svibanjskoj rosi. Žene su tako zadržavale ljepotu i seksualnu privlačnost, a muškarci snagu i potenciju. Kuće su ukrašavali zelenim granjem. Kroz selo bi prolazila radosna povorka koju je predvodila mlada seoska djevojka u koči­ ji. Nosila je čistu bijelu haljinu i krunu od rascvjetanih glogovih grančica. Zvali su ju majska kraljica (May queen) ili bijela kraljica, što je očito predstavljalo božicu proljeća ili ljeta. Ona bi svima dala blagoslov, a zatim bi uslijedilo podizanje majskog stupa i plesanje oko njega. Vijenci i krune nosili su se kući i postavljali za blagoslov i zaštitu. Na Beltane se obično jeo obrok bez kruha, ali s mnogo mliječnih proizvoda, po čemu uočavamo izražena stočarsko naslijeđe. Kasnije su postale popularne zobene pogačice. Od tog dana stoka je kretala na ispašu izvan sela. Svi su ti običaji bili popularni diljem paganske Europe, pa su ih kršćani preuzeli za proslavu Jurjeva. Dakako, kao i drugi paganski običaji, Beltane je naišao na jak udar engleskih kršćanskih puritanaca u 16. i 17. stoljeću, koji su se toliko užasavali nad "paganskim razvratom" da je primjerice 1644. bilo zabranjeno čak i postavljanje majskog stupa. Zabrana je uklonjena 1660. kad je kralj Karlo II. ponovno uspostavio monarhiju koja je nakratko prekinuta nakon što je bio pogubljen njegov otac kralj Karlo I. (Charles I) (1600.-1649.). Većina beltanskih običaja počela se doživljavati kao dio engleske tradicije i ponosa, no građanske prvomajske prosla180

ve imaju malo zajedničkog s duhovnim značenjem Beltanea kao paganskog sabata. Činjeni­ ca da se istog dana slavi još i Međunarodni praznik rada u spomen na dvjestotinjak ubijenih radnika koji su u Chicagu 1. svibnja 1886. prosvjedovali za veća prava i bolje uvjete rada; samo je pridonijela popularnosti Beltanea. Inače, Floralia je bio sličan blagdan kojim su stari Rimljani slavili mladu božicu proljeća imenom Flora. Isprva se Floralia održavala 27. travnja, a s vremenom su se proslave pro­ duljile sve do 3. svibnja. Usto, 1. svibnja slavila se i božica plodnosti Bona Dea. To je bio veoma popularan pučki blagdan kojim se slavio skorašnji dolazak ljeta. Kuće su se također ukrašavale cvijećem i granjem, na procesijama su ljudi posipani sjemenkama, a nije manj­ kalo ni seksualnih užitaka, do te mjere da su se ponekad morale angažirati i profesionalne prostitutke. Kako su Beltane i Samhain bila dva najistaknutija keltska blagdana (kao počeci ljeta i zime), tajni srednjovjekovni i novovjekovni engleski vještičji koveni na te su se sabate oku­ pljali u najvećem broju. Wicca ih je dodatno popularizirala, pa ih smatramo najvažnijim neopaganskim blagdanima.

Bdtanski običaji

I danas je Beltane najpopularniji i najveseliji paganski blagdan. Zovemo ga praznikom va­ tre, cvijeća i ljubavi. Za razliku od obiteljskog blagdana Yulea kojemu se najviše raduju djeca, Beltane je javni blagdan koji povezuje cijelu zajednicu. Julsko kućno ognjište zamije­ njena je beltanskim krijesom koji je "ognjište zajednice". Darivanje vila neizostavan je dio proslave Beltanea i Lithe. Vidjeti vile na Beltane nije ništa neobičnije od viđenja duhova na Samhain. Uvečer, prije nego što se krene na proslavu beltanskog navečerja, ugasit će se sva vatra u kući i odati počast kućnim duhovima i božanstvima. U prirodu se nose pokloni za vile: svjetlucavi predmeti, šećer, slatkiši, kristali, duhan i sl. Mogu se ostaviti prije paljenja krijesa ili bilo kad u noći. Beltansko navečerje (prije ponoći) idealno je vrijeme da roditelji odvedu djecu u šumu i pokažu im kako se ostavljaju darovi vilama. Također, naučit će ih kako da blagoslove vilinski svijet. Prije proslave mogu i kod kuće izvesti mali obred štovanja vila čemu će se djeca posebno veseliti (baš kao što se u Noći vještica može izvesti obred štovanja predaka). Proslava počinje na beltansko navečerje, 30. travnja nakon zalaska Sunca. Svi se okupljaju vani i donose jelo i piće: mlijeko, maslac, jaja, zobene pogače, pivo i vino. Donose i prazne košarice u koje će skupljati grančice i cvijeće. Paljenjem beltanskoga krijesa označuje se početak proslave. Postoji tradicionalni način paljenja vatre. Prvo se na brežuljku ili humku postavlja treset, granje i drvlje. Obično se veće grane postavljaju u obliku križa, a manje grane oko križa ukrug; u obliku Sunčeva kotača. Granje se može ukrasiti zelenilom i cvijećem. Pritom nigdje ne smije gorjeti vatra, čak ni cigarete ne bi trebale biti upaljene. To predstavlja trenu­ tačno potpuno odsustvo topline i svjetla. Vatru obično pale muškarci, njih trojica ili devetorica (3 x 3), a ponekad ih je osamdeset jedan (9 x 9). Zajednički krešu kamenje 181

ili drvlje dok se ne primi plamen. Dodavanjem granja, slame, sjena i drvlja dobiva se prvi krijes koji se naziva vatra moći (škotski gaelski: teine-eiginn, engleski: force-fire). Ona ima snažna magijska svojstva, pa će svaki sljedeći krijes ili baklja biti upaljena preuzimanjem vatre moći. Netko će biti zadužen da održava vatru do zore. Vatra se cijelo vrijeme može "hraniti". U nju se mogu ubacivati sjemenke, plodovi i drugi prinosi, kao i dekoracija s Ostare. Postoji i vjerovanje da će zima biti oštra ako dim beltanskoga krijesa otiđe prema sjeveru. Ako pak ode prema jugu, zima će biti blaga. Da­ kako, pepeo krijesa bit će sačuvan. Njime će se posipati polja, a dio se može sačuvati za magijske obrede plodnosti. Zatim počinje luda i glasna zabava do zore. Prvo se stoka provlači između dva krijesa, čime se ujedno označuje i početak ljetne ispaše. Oko ktjesova se svira, bubnja, pjeva i pleše. Ktjesovi se preskaču pojedinačno, u parovima ili skupno. Preskaču se i jašu metle, štapovi i vile. Jede se i pije. Na ktjesovima se pale baklje pa se u procesijama pronose kroz selo. Ljudi mašu bakljama. Time se tjeraju sve negativnosti. Bilo bi dobro da nakon večernje procesije roditelji odvedu malu djecu kući jer je ostatak večeri zanimljiv samo odraslima. No, kako je najluđa noć u godini, ni djeca ne moraju ići rano na spavanje. Može im se organizirati kućna zabava s drugom djecom. Djed i baka uvijek ih mogu pričuvati jednu noć dok rodi­ telji "bdiju" u šumi. Muškarac koji je najviše preskočio krijes točno u ponoć puhnut će tri puta u rog. Svi radosno viču i plješću. Počinje svibovanje (a-maying). Oni koji to žele, odlaze u šumu tražiti grančice gloga ili drugog sezonskog cvijeća, a dakako, mogu pronaći neki intimni kutak i voljeti se pod otvorenim nebom. Kada god požele mogu se vratiti do krijesa i tamo nastaviti zabavu. Postoji i jedno pravilo: Ujutro se nikoga ne pita što je i s kime radio. Sve što se zbiva unutar šumskih brakova, neka tamo i ostane.

U zoru završava proslava. Svi se polako vraćaju kući da bi se nakratko odmorili. No, već u rano jutro nastavlja se dnevni dio proslave. Mnogi će dočekati izlazak Sunca. Gledat će u Sunce i umivati se u rosi, radi ljepote, snage i privlačnosti. Svi će nositi primamo zelenu odjeću ili zeleno-crvene kombinacije. Zelena predstav­ lja zemlju i Božicu, a crvena vatru i Boga, no zelena je ipak najvažnija beltanska boja jer je simbol prirode, plodnosti, blagostanja i obilja. Ujutro prije doručka ljudi odlaze u šumu i uzimaju grančice drveća, bršljana i dru­ gog zelenila. Beru rascvale grančice gloga i drugog drveća. (Naravno, neće napraviti ekocid.) Uvijek mogu brati običnu travu i motati ju u snopove. Žene i djeca napravit će si svečane krune, narukvice, vijence i ogrlice od zelenila i bijelog cvijeća, a muš­ karci obično krune od bršljana. U zelenilo se često dodaju i sjajne bijele vrpce. Cvijeće i granje odnosi se kući, pa se cijeli životni prostor podiže energijom prirode i plodnosti. Običaj je da se, posebice starije sugrađane, iznenadi tako što će im se na kućnom pragu ostaviti majska košarica sa zelenilom i cvijećem. Nakon branja zelenila i cvijeća, slijedi blagdanski doručak. Na Beltane se ne jedu žitarice nego ponajviše mliječni proizvodi poput vrhnja, sira i jogurta, te voće i po­ vrće. To nas opravdano može začuditi jer znamo da se u vrijeme proslava godišnjih sabata privremeno dokida opća duhovna rutina. Pagani će uvijek težiti umjerenosti i ravnoteži u svemu, pa tako i u prehrani. No, na sabate se sve norme privremeno ostavljaju po strani pa si mogu dati oduška i jesti nešto što inače ne bi jeli svakog dana (crveno meso, slatkiši, začinjena hrana, alkohol). Zašto se onda na Beltane jede 182

tako lagana hrana? S jedne strane, time je izražena stočarska tradicija starih pagan­ skih naroda. No isto tako, možemo spekulirati da to ima veze s povećanom sek­ sualnom aktivnošću u to vrijeme. Tada je mnogo primjerenije jesti "afrodizijačku" hranu poput ananasa, marelica, artičoka, badema, školjka oštriga, jagoda, komorača, smokvi, šipka i šparoga. Jedu se variva, grašak i zelena salata. Može se jesti meso i ribe, ali u manjim količinama. Ako nekome jako nedostaju žitarice, može napraviti zobene pogačice. Pije se majsko vino (njemački: Maibowle, engleski: May wine) koje se dobiva namakanjem jaslenjaka (lazarkinje) u bijelom vinu otprilike mjesec dana. To je lagano toksična biljka, pa se ne stavlja više od pola šalice lišća po litri vina. Mogu se dodati viski, jagode i šećer. Nakon doručka, nastavlja se proslava.

-

Majski stup (danski majstang, švedski: majstang, norveški: maistang, islandski: maistOng, nizozemski: meiboom, njemački: Maibaum, engleski: maypole, ruski: .Mauc1<0e oepeBo) potječe iz germanskog paganizma, s početka 1. tisućljeća pr. Kr., gdje je prvot­ no predstavljao Drvo svijeta Yggdrasil. U starom vijeku proširio se po kontinentalnoj Europi, pa je danas ta tradicija osim u Skandinaviji snažno prisutna i u Njemačkoj, Austriji, Češkoj, Mađarskoj i Sloveniji. U 14. stoljeću običaj se proširio po Britaniji, pa su Englezi keltskom paljenju krjesova pridodali i plesanje oko majskog stupa kao jedan od sastavnih dijelova proslave Beltanea.

Majski stup je visoki drveni ukrašeni stup koji se podiže na proslavi Beltanea. Tradicio­ nalno bi se rano ujutro posjeklo neko visoko stablo. Na licu mjesta, uklonilo bi se sve granje i lišće, i ostavilo samo ogoljeno stablo. Ono bi se privezalo na kočiju, pa bi nakon doručka krenula povorka. Predvodnica povorke je majska kraljica koja sjedi na kočiji i blagosliv­ lja selo mašući cvijećem i zelenilom. Organizatori skupa prate kočiju pjesmom i svirkom. Sumještani ih dočekuju i darivaju hranom, vinom i vijencima cvijeća. Zauzvrat dobivaju blagoslove i grančice posječenog stabla. Dolazi se do lokacije gdje će biti postavljen majski stup, a kasnije će na istom mjestu biti održan i središnji beltanski obred. Majski stup predstavlja sve beltanske misterije, ponajprije Drvo svijeta (abor mundi), tj. mitsko središte kreacije i osovinu kotača vremena, čije korijenje, stablo i granje simboli­ ziraju tri osnovne kozmološke razine. Mjesto je to gdje se susreću svi svjetovi, a vrijeme upada u singulamost. Drugo je važno značenje šamansko putovanje, tj. uzdizanje svijesti do razine transa. Uzdižući se po Drvetu svijeta dolazimo do svjetova viših božanskih sila s kojima se spajamo radi spoznaje. Ipak, osnovno je značenje majskog stupa - plodnost, tj. spajanje ili združenje Rogatog Boga i Božice Majke, muškarca i žene. Visoko ogoljeno stablo nedvojbeno je falos (grčki: cf>ai\i\6�, sanskrt: liizga, engleski: phallus) pa predstavlja Boga (muško načelo); dok zemlja u koju se drvo zabija predstavlja Božicu (žensko načelo). Sam čin zabijanja stupa u zemlju simbol je združenja Boga i Božice. Na vrh stupa potom se privezuju šarene vrpce. Za vri­ jeme plesa, one se prepleću (vezuju) oko stupa što dodatno predstavlja spolni čin, ali i sjetvu i (božansko) vjenčanje - združenje Boga i Božice. Prepletanjem vrpci naglašava se svepovezanost. Tijela su spojena uz Boga i Božicu, pa svojim angažmanom u tom procesu ljudi postaju dio svega. Visina majskog stupa ovisi o samoj svečanosti. U Austriji i Njemačkoj postavljaju se stabla visoka i po osamdeset metara; no na beltanskim proslavama bit će dovoljno i drvo od tri do pet metara. Prije podizanja, na vrh stupa obično se žicama pričvršćuje drveni križ ili kolut na koji se privezuju šarene vrpce koje bi trebale biti duge barem koliko i stup, a po mogućnosti i malo duže. Mogu biti raznih boja. Što šarenije, to veselije. 183

Kad je stup postavljen, počinje ples oko majskog stupa (Maypole dance) koji ima snažnu erotsku simboliku. Na početku svaki sudionik drži jednu vrpcu i stoji na obodu kruga, tako da vrpce izgledaju kao šareni suncobran. Počinje vesela svirka. Muškarci se kreću u jednom smjeru, a žene u drugom. Svaki put kad netko naiđe na jednu osobu iz suprotnoga smjera, obići će ju, jednom s unutarnje strane, a drugi put s izvanjske. Na taj se način vrpce isprepleću, a sudionici se sve više približavaju stupu. Na koncu je previše ljudi oko stupa, pa voditelj ili voditeljica plesa pri dnu stupa povezuje vrpce. (Inače, spomenuti Alexander Hislop u svoja Dva Babilona napisao je da ples oko majskog stupa potječe iz babilonskih seksualnih obreda, što dakako nije istina.) Kako je Beltane u Engleskoj poprimio značajke općega građanskog praznika, uvedene su i druge forme plesa, tako da se nakon pletenja, stup ponovno otpetljava i svi se vraćaju u inicijalnu poziciju. Kako god plesali i koliko god puta isprepleli i otpetljali vrpce, bitno je da one na kraju budu isprepletene oko stupa, čime se i simbolički obilježava božanska svadba. Inače, postoji i lijep običaj da zaljubljeni muškarci ispred kuće svoje odabranice ujutro postave manji majski stup kao znak svoje ljubavi. Dakako, nema smisla sjeći drvo samo zato da bi se oko njega plesalo. Zato bi stup nakon proslave trebalo nasjeći za ogrjev sljede­ će zime, kako bi se potpuno iskoristilo. Nakon plesa oko majskog stupa ostatak dana obično se provodi u prirodi, tj. na mjestu gdje će se održati obred. U međuvremenu, mogu se održati vjenčanja, viteški turniri, plesovi, roštilji i druge radosne aktivnosti cijele lokalne zajednice.

Shema beltanskog obreda Počinje oko 17:00 sati na otvorenom prostoru (osim ako pada jaka kiša). Središnji dio obre­ da sastoji se od blagoslova rasta bilja i vjenčanja Boga i Božice, što se simbolički predstavlja polaganjem bodeža u kalež te vezivanjem dviju svijeća ili kipova Boga i Božice. Ako se obred izvodi u zatvorenom prostoru, u intimnom ozračju, posebice u vještičjim kovenima, združenje Boga i Božice može se predstaviti i Velikim obredom (dakle, konkretno, a ne samo simbolički). Čitaju se standardni zazivi Božice Majke i Rogatog Boga jer ih se na Beltane slavi u njihovu osnovnom arhetipskom obličju. Obred vode svećenik i svećenica. Prije obreda mogu obaviti samopročišćenje i samoblago­ slov. Oboje nose bijelu obrednu odoru sa zelenom lentom (svećenica može nositi i žensku svečanu obrednu zelenu haljinu). Nose krune od zelenila i cvijeća. Prostorija i oltar ukrašavaju se zelenim granjem, bršljanom, rascvjetanim grančicama, bijelim i šarenim cvijećem. Sve se to može postaviti i po obodu obrednoga kruga. Stolnjak je zelene boje. Na sredini oltara nalazi se malo majsko drvo. Svećenik i svećenica stoje pred oltarom. Pomoćni svećenici i pomoćne svećenice prizi­ vat će elemente, pa stoje na četiri glavne točke. Svi ostali stoje na obodu kruga.

184

1. poziv na sabat

svećenik (cijelo vrijeme zvoni zvoncem): Na sabat! svećenica: Na sabat! svi: Na sabat! svećenik: Veseli se narode! svećenica: Živio sabat! svi: Živio sabat! svećenik: Danas je Beltane! svećenica: Neka je sretan i blagoslovljen Beltane! svi: Neka je sretan i blagoslovljen Beltane! svećenik: Kolo se okreće i okreće! svećenica:

·

Neka se i dalje okreće! svi: Neka se i dalje okreće! 185

svećenik: Dan je usred proljeća!

svećenica: Navješćuje se novo ljeto!

svi: Navješćuje se novo ljeto!

svećenik: Sjetva je gotova!

svećenica: Neka bilje naraste i plodove donese!

svi: Neka bilje naraste i plodove donese!

svećenik: Vjenčaju se Bog i Božica!

svećenica: Slava Bogu i Božici!

svi: Slava Bogu i Božici!

2. pročišćavanje prostora Svećenica pročišćava prostor metlom i/ili kađenjem beltanske kadi (tamjan, sandal, jaslenjak i ružine latice

-

3:2:1:1).

3. uravnoteženje energije Svi mogu nekoliko puta duboko udahnuti i izdahnuti kako bi se energija umirila. Svećeni­ ca može pročitati kraću vođenu meditaciju kako bi se svi sudionici energetski pripremili za razotkrivanje beltanskih otajstava. Sudionici mogu stajati, sjediti, klečati ili čučati i do­ dirivati zemlju.

186

svećenica: Opusti se, zažmiri, slušaj i ponavljaj u sebi moje riječi ... Danas je sveti dan. Moje misli i osjećaji lagano se skupljaju u jednu moćnu energetsku kuglu u mom srcu. Ona se polako spušta i ulazi pod zemlju. Osjećam kako se nalazim u tlu, hladnom i mokrom. Osjećam kako se moja kugla puni energijom zemlje. Odajem duboko poštovanje prema Božici Majci koja me primila u Svoju utrobu. Osjećam kako se moja kugla povećava i kako je još moćnija i još sjajnija. Osjećam kako se moja kugla ponovno diže iz najdaljih dubina i dolazi do mene. Osjećam kako se kugla diže kroz moje tijelo i dolazi do tjemena. Osjećam kako se kugla i dalje nastavlja kretati prema gore, prema Suncu. Osjećam kako se nalazim u Suncu, toplom i suhom. Osjećam kako se moja kugla puni energijom Sunca. Odajem duboko poštovanje prema Bogu Rogatom koji me primio u Svoje kraljevstvo. Osjećam kako se moja kugla povećava i kako je još moćnija i još sjajnija. Osjećam kako se moja kugla ponovno spušta iz najdaljih visina i dolazi do mene. Osjećam kako je moja kugla došla do tjemena i kako mi ulazi u tijelo. Osjećam kako se punim energijom zemlje i Sunca. Osjećam snagu i moć. Osjećam energiju Oca i Majke, Zemlje i Neba. Cijelo je moje biće radosno. Sada polako otvori oči. Neka započne sveti beltanski obred.

4. podizanje kruga

Bilo kojom metodom.

5. prizivanje elemenata

Svaki element može prizvati jedna osoba (pomoćni svećenici i svećenice). Smjer: istok, jug, zapad, sjever.

6. izjava svrhe

(Može ju pročitati bilo koji sudionik ili sudionica obreda.)

187

sudionik/sudionica: Danas smo se okupili da proslavimo Beltane - dan usred proljeća. Dani su veoma dugi i još će se pro­ dužavati. Kolo se okreće i okreće. Rogati Bog i Božica Majka danas se združuju. Beltane je božansko vjenčanje i svadba - pečat Njihova odnosa. Danas je blagdan ljubavi, radosti, vatre, cvijeća i plesa. Veselimo se jer je sjetva iza nas. Obraćamo se Suncu, kiši i Majci Zemlji da pridonesu rastu bilja, kako bismo uskoro ponovno blagovali u obilnim plodovima, poklonima Majke Prirode i rezultatima našega požrtvovnog rada i mnogo truda i napora. Ovo je vrijeme da zaboravimo na sve teškoće. Vrijeme je da se radujemo i uživamo. Stoga, slavimo Majku i Oca, ženu i muškarca, Božicu i Boga! Spoznajmo da u osnovi svi smo Jedno!

7. Objava Svjetla Avalona

Svećenica pali svijeću Avalona. Svi izgovaraju Objavu. 8. zaziv Božice Majke i Rogatog Boga

Svećenik i svećenica pokleknu pred oltarom i pokažu gestu trećeg oka. svećenik (pokazuje gestu Sunca): Počujte sad riječi Naše Gospe, Božice Majke, One koju od davnina ljudi zvali su: Gaja, Hera, Juno­ na, Lakšmi, !zida, Freyja, Artemida, Astarta, Mokoš, Atena, Dijana, Afrodita, Cerridwen, Hekata i mnogim inim imenima. Počujte riječi plodne Majke, One koja zrak je što ga udišemo, vatra što nas grije, voda što nas napaja i zemlja po kojoj hodimo, One Čije tijelo svemir sav obavija.

Svećenik pali svijeću Božice. Potom staje iza svećenice i pokazuje gestu za primanje blago­ slova.

svećenica (pokazuje gestu dobrodošlice): Počuj riječi Moje i znaj Me! Milijunima će Me riječima zvati oni što govore! Ja sam vječna Djeva! Ja sam Velika Majka! Ja sam Starica što drži ključ besmrtnosti! Prekrivena sam Tajnom, ali svaka Me duša zna! Počuj Moje riječi i znaj Me! Uvijek kad Mjesec na nebu izađe, Moja će Mi djeca doći. I bolje da je jednom mjesečno za punog Mjeseca,

da se okupite na kakvom tajnom mjestu poput ovog, i da obožavate duh Mene. Mene koja sam Kraljica vještica! I pod Mojim će budnim okom djeca Moja učiti tajne Zemlje i Prirode

i putove magije! 188

Što nije znana bit će znana, što je tajno bit će javno, I osamljenu će dušu obasjati Moje svjetlo. Iz Mog će se kotla piti znanje i besmrtnost! Bit ćete oslobođeni ropstva i plesat ćete, pjevati i častiti se. Okružit će vas glazba, jer Moj je zanos duhom i Moja radost zemljom! Ne treba mi žrtva! Jer znaj, Ja sam Majka svega živoga! Budite jaki, a opet nježni. Budite plemeniti, a opet krotki. Stvarajte, iscjeljujte, rađajte i njegujte. I kao što Mjesec u svom ciklusu vazda raste i pada i ponovno krene rasti, i kao što se doba jedna za drugim izmjenjuju u sporom ritmu, od sjetve do žetve, od tobožnje smrti do ponovnog rođenja ... tako će Moja djeca poznati svoj vlastiti lik u oba svijeta! I reći ćete ove riječi ... Voljet ću i nikome nauditi neću. Živjet ću, voljet ću, umrijet ću i opet živjet ću. Susrest ću, zapamtit ću, znat ću i zagrlit još ću jednom. Za slobodnu volju svakoga, i nikom da se ne naudi. Jer Ja to hoću. Tako sad je učinjeno. Budite blagoslovljeni.

svi: Budite blagoslovljeni.

svećenica (pokazuje gestu Sunca): Počujte sad riječi Našega Gospoda, Rogatog Boga, Onoga kojeg od davnina ljudi zvali su: Cer­ nunnos, Zeus, Jupiter, Odin, Pan, Višnu, Perun, Oziris, Dioniz, Thor, Herne, Lugh i mnogim inim imenima. Počujte riječi rasplesanog Boga, glazba Čijeg smijeha vjetrove podiže, Onoga čiji glas zove godišnja doba.

Svećenica pali svijeću Boga. Potom staje iza svećenika i pokazuje gestu za primanje blago­ slova. svećenik (pokazuje gestu dobrodošlice): Ja sam blistavi Kralj Nebesa Koji Zemlju preplavljujem toplinom, 189

a sjeme stvaranja potičem da nikne. Moj je zakon sklad u svemu. Moja je tajna što otvara dveri života. I Moja je solnica od zemlje što tijelo je Cernunnosovo,

što vječno je kolo preporađanja. Ja darujem znanje o životu vječitu, i onkraj smrti obećavam Ja preporod i obnovu. Ja sam žrtvovan i Otac svega, štitim Zemlju pod skutima Svojim. Ja sam duh sve zvjeradi, divlje i slobodne. Ja sam Onaj Koji juri s jelenima, pa se poput sokola vinem Ja visoko na nebo blistava. Ja sam žetva i nudim žito i plodove, srp sam vremena eda bih vas sve nahranio. Jer bez sjetve nema žetve, a bez zime proljeća nema. Ja koji sam Gospodar Lova i Snaga Svjetla, Sunce nad oblacima i tajna plamena, Zazivam vaša tijela da ustanu i dođu Mi. Jer Ja sam meso zemlje i sveg što počinje, Kroz Mene sve mrijeti mora i sa Mnom se opet roditi. Neka Me se obožava u raspjevanom tijelu, jer znaj da sve voljne žrtve Moj su obred. Neka bude i želje i straha, srdžbe i slabosti, radosti i mira, bojazni i žudnji u vama. Jer i to su otajstva što nađu se u vama, u Meni. U Kolu godine uvidi rođenje Moje, smrt i ponovno rođenje,

i znaj da je takva sudba svega stvorenog. Svi počeci kraj svoj imaju, A svi krajevi početke imaju.

Ja sam Otac i Sin kreacije, tisuće imena imam. I znaj, da povrh svih imena, Mi smo Jedno.

Budite blagoslovljeni.

svi:

Budite blagoslovljeni.

190

9. blagoslov rasta bilja

Svećenik i svećenica na oltar postavljaju posudu sa zemljom u kojoj su nikle sjemenke žita­ rica, povrća ili voća. To bilje predstavlja usjeve na poljima.

svećenik (devet puta oposuno okruži kadionicom oko posude sa zemljom): Silo zraka, blagoslovi usjeve naše da plodove nove donesu.

svećenik (devet puta oposuno okruži svijećom oko posude sa zemljom): Silo vatre, blagoslovi usjeve naše da plodove nove donesu.

svećenica (devet puta poškropi vodom posudu sa zemljom): Silo vode, blagoslovi usjeve naše da plodove nove donesu.

svećenica (devet puta pospe solju posudu sa zemljom): Silo zemlje, blagoslovi usjeve naše da plodove nove donesu.

Postavljaju posudu na pod, s južne strane oltara.

svećenica: Ovo je vrijeme radosti i davanja. Bogata i preporođena zemlja primila je sjeme.

svećenik: Neka nas blagoslove Bog Rogati i Božica Majka da nam rahla zemlja još jednom obilje plodova donese.

Svećenik pali crvenu svijeću koja simbolizira Sunce. Svećenica pozvoni triput. Svećenik drži svijećnjak s crvenom svijećom.

svećenik: Sunce je izvor života.

Svećenik devet puta oposuno okruži svijećnjakom iznad posude.

svećenik: Neka svi naši usjevi prime blagoslov Velikog Boga Sunca. Neka bude tako. 191

svi: Neka bude tako.

Svećenik pozvoni triput. Svećenica uzme posudu s vodom.

svećenica: Kiša je izvor života.

Svećenica devet puta izlije vodu po bilju.

svećenica: Neka svi naši usjevi prime blagoslov Velike Majke, Gospodarice vode. Neka bude tako.

svi: Neka bude tako.

Svećenik i svećenica drže se za ruke i stoje iznad posude.

svećenik: Odozgo neka nas Gospod blagoslovi, odozdo neka nas Gospa blagoslovi, neka obdare biljke da izrastu i da nas opet prehrane.

svećenica: Odozgo Sunca sjaj neka vuče, odozdo Zemlje sila neka gura, da izrastu plodovi novi i da opet ispune kuhinje naše.

svećenik: O Velika Majka i Bože Rogati, počujte glas djece Svoje. Čuvajte usjeve naše i zaštitite ih od bilo kakvih nedaća!

svećenica: Neka ptice, puževi i svi drugi naši životinjski prijatelji pronađu druge izvore hrane, a naše bilje neka sve izraste.

svećenik i svećenica: Neka je blagoslovljen rast biljaka! 192

svi: Neka je blagoslovljen rast biljaka!

10. vezivanje božanskih ruku

Svećenica pozvoni triput. Potom ona i svećenik uzmu isprepletenu crvenu i zelenu vrpcu. Svaki je drži za jedan kraj.

svećenica: Sad je vrijeme da se s Gospom združi Gospod. Jer Ona čekati više neće, Ona Djeva više biti neće. Jer Ona Ga je zavela, a On Joj Sebe dao. On je Kralj, a Ona Kraljica.

svećenik: Beltanski je ovo spoj, sveti prizor koji blagoslov je pogledu našem. Jer danas se Rogati i Majka združuju, Nebo i Zemlja, Sunce i Mjesec, Jedno postaju.

Svećenik i svećenica se poljube i vrpcom povežu ruke kipova božanstva. Ako nemate ki­ pove vezujete svijećnjake na kojima su crvena svijeća Boga i zelena svijeća Božice. Svi po­ vikuju, pjevaju i plješću.

11. združenje Boga i Božice

Svećenica poklekne pred oltarom, uzima kalež s vodom i diže ga visoko iznad glave.

svećenica: Pogledajte! Ovo je utroba Božice Majke, vrelo života iz kojeg sav život izvire.

svećenik: Neka je blagoslovljena utroba Majke.

svi: Neka je blagoslovljena utroba Majke.

Svećenica spušta kalež do ravnine trbuha. Svećenik poklekne pred oltarom, uzima bodež i objema rukama diže ga visoko iznad glave. 193

svećenik: Pogledajte! Ovo je udo Rogatoga Boga, sijač sjemena koji oplođuje sve živo.

svećenica: Neka je blagoslovljena udo Rogatoga.

svi: Neka je blagoslovljena udo Rogatoga.

svećenik i svećenica: Neka je blagoslovljena božanska sila u svim svojim oblicima.

svi: Neka je blagoslovljena božanska sila u svim svojim oblicima.

Svećenik spušta bodež do ravnine srca i okreće se prema svećenici. Ona raširi noge i drži kalež s vodom pred trbuhom. Svećenik drži bodež i objema rukama postavlja ga iznad kaleža. Svi vizualiziraju životnu energiju između kaleža i bodeža, svećenika i svećenice.

svećenik: Budi blagoslovljena, Moja Gospo, Moja Sveta Mladenka, i na Nebu i Zemlji. Združujem se s Tobom na ovom svetom obredu vjenčanja.

svećenica: Budi blagoslovljen, Moj Gospode, Moj Sveti Mladenče, i na Nebu i Zemlji. Združujem se s Tobom na ovom svetom obredu vjenčanja.

svećenik i svećenica: Mi postajemo Jedno. Mi jesmo Jedno.

Svećenik polaže bodež u kalež.

svećenik: Ovim činom ljubavi, sav život nastaje.

194

svećenica: Ovim činom povjerenja, sav je život spašen.

svećenik i svećenica: Neka je blagoslovljen ovaj Veliki obred. Neka vječno vladaju Kraljica i Kralj, Božica Majka i Rogati Bog. Neka bude tako.

svi: Neka bude tako.

12. svadbeni ples Počinje vesela glazba. Svećenik i svećenica povedu ples. Svi ostali im se pridruže. Običaj je da nekoliko parova pleše u sredini, a ostali plešu kolo. Nema pravila. Svatko pleše kako želi. Ples traje do petnaestak minuta. Prije obreda može se uvježbati koreografija. Plesom se slavi božansko vjenčanje.

13. blagoslov hrane i pića Rabi se bilo koja metoda, no najčešće standardni način.

14. zdravica Svećenik i svećenica svima podijele čašu s blagoslovljenim pićem (majskim vinom) i malo hrane. Svi podignu blagoslovljene kolačiće.

svećenik: Od Rogatog je sjeme posađeno.

svećenica: Od Majke je zemlja plodna.

svećenik: Od Rogatog je oštrica srpa.

svećenica: Od Majke je peć kamena.

195

svećenik i svećenica: Ova je hrana blagoslov svih bogova i božica. Budite slobodni i radosno ju uzmite. Blagoslov!

svi (pojedu kolač): Blagoslov!

Svi podignu čaše. svećenik: Od Rogatog je sunce jarko.

svećenica: Od Majke je tlo hranjiva.

svećenik: Od Rogatog je branje grožđa.

svećenica: Od Majke je bačva vina.

svećenik i svećenica: Ovo je vino blagoslov svih bogova i božica. Budite slobodni i radosno ga uzmite. Blagoslov!

svi (popiju majska vino): Blagoslov!

15. zahvala Bogu i Božici

svećenik (pozvoni triput): Rogati Bože i Božice Majka, sav je život Vaš, svi plodovi zemlje i sve sjeme što ju oplođuje. Hvala Vam na blagoslovima i obilju.

196

Hvala Vam na darovima i plesu. Hvala Vam na radosti i zdravlju. Budite s nama, slavite s nama, uživajte s nama. Pozdrav i zbogom. Blagoslovljeni bili.

svi: Blagoslovljeni bili.

svećenica: Rogati Bože i Božice Majka, Hvala Vam na Vašem dolasku i prisustvu. Hvala vam na ovom krugu. Hvala Vam na danu, svjetlosti i ljubavi. Hvala Vam na noći, tami i promjenama. Oče i Majka, tražimo Vaš blagoslov. Pozdrav i zbogom. Blagoslovljeni bili.

svi: Blagoslovljeni bili.

16.

otpuštanje elemenata

Osobe koje su prizvale elemente, sad ih i otpuštaju, redom: sjever, zapad, jug, istok.

17.

otpuštanje kruga

Nakon što svećenik i svećenica otpuste krug, svi se uhvate za ruke i kažu:

Krug je sada otpušten, ali neuništen. Radosno se sastali, radosno se rastali i radosno se opet sastali. Budite blagoslovljeni.

Nakon obreda još će se posjetiti polja koja se posipaju pepelom žrtvenih vatri i krjesova. Vještice će rado plesati po polju jašući metlu ili štap.

197

Bdtanska magija Kao i na Plavi Mjesec (v. 31. poglavlje: Ezbati), na Beltane su magijske energije iznimno jake. Mnoge vještice svjedoče kako su im se želje odaslane u svemir na taj dan, ostvarivale veo­ ma brzo i veoma doslovno! Očekivano, Beltane je idealno vrijeme za ljubavne čarolije (pri čemu uvijek treba voditi računa o magijskoj etici). Tada pagani mogu iscjeljivati ljude i Zemlju. Također, mogu ponoviti bilo koji magijski postupak za svoje dugoročne životne ciljeve, kako bi im dali dodatni energijski poticaj. Postoje i razna pučka vjerovanja. Primje­ rice, paprat koja se skuplja na beltansko navečerje služi za zaštitu od negativnih sila i za otkrivanje skrivenog blaga. Unatoč nesputanom veselju, na Beltane se treba čuvati suptilnih energija, duhova i vila. Kao i ljudi, i ti se entiteti tog dana zabavljaju, a njihov smisao za humor može biti posve različit od ljudskoga. Stoga se na Beltane nikada ne prizivaju duhovi! Drugim riječima, Samhain je mističan i "jeziv" sabat, ali komunikacija s duhovima i precima odvija se u sigurnom ozračju. S druge strane, Beltane jest radostan i zabavan sabat, ali suptilne se sile teško mogu kontrolirati. Ipak, dobro je vrijeme za blagoslivljanje kućnih duhova i vilinskoga svijeta. Veoma je povoljno vrijeme i za divinaciju (kristalomantija se ne preporučuje).

Kršćanska interpretacija Bcltanea Za crkvene vođe Beltane je zacijelo bio najomraženiji paganski blagdan, ne samo zbog slav­ ljenja ljudske spolnosti, nego i zato što su pagani u to doba godine preispitivali ustaljene norme i sustav vrijednosti, uvijek tražeći nešto novo, bolje i drukčije. Ta "anarhična" i "buntovnička" crta nije se mogla tolerirati, pa je Crkva isprva pokušala suzbiti beltanska slavlja. Međutim, kako su narodni običaji još jednom prevladali, oprezno su preuzeti samo neki običaji. Ipak, za toliko intenzivan sabat kao što je Beltane, Crkva naprosto nije pronašla dovoljno intenzivnu zamjenu, pa su običaji preuzeti u tri kršćanska blagdana. -

Ponajprije, kršćani pedeset dana od Uskrsa slave Blagdan duhova (grčki: ITEVTT/Koarr] f]µtpa, latinski: Pentecoste, engleski: Pentecost) kojim se obilježava silazak Duha Sve­ toga na apostole u Jeruzalemu; što znači da je i to pomičan blagdan. Kako je Ostara pretvorena u Uskrs, a Beltane pada otprilike 40 dana od Ostare, bilo je za očekivati da će neki beltanski običaji biti prenijeti na Duhove. Tako se u engleskoj tradiciji Duhovi nazivaju Whitsun ili Whitsunday (od staroengleskog Hwita Sunnandceg "bijela nedjelja") koji se često obilježava plesanjem oko stupa!

-

Nadalje, katolici 14. rujna slave Blagdan uzvišenja Svetoga križa (latinski: Exaltatio Sanctae Crucis, engleski: The Exaltation of the Holy Cross). Naime, rimski car Konstan­ tin I. dao je sagraditi Baziliku svetoga groba (Church of the Holy Sepulchre) na Golgoti, mjestu Isusove patnje (današnji Jeruzalem). Crkva je bila posvećena 13. rujna 355. godine, a dan kasnije pred crkvu je iznesen tzv. Istinski križ (True Cross) za koji se tada vjerovalo da je riječ o pravom križu na kojem je Isus bio razapet. Inače, taj križ navodno je pronašla majka cara Konstantina I. Sveta Helena (Flavia Julia Helena Augu­ sta) (248.-330.) na svom hodočašću u Svetoj zemlji. Zato je Crkva u srednjem vijeku uvela još jednu svetkovinu Blagdan našašća Svetoga križa (Finding of the Holy Cross) -

198

koji su katolici obilježavali 3. svibnja; s pojašnjenjem da je Helena na taj datum pro­ našla križ. Očito je da je taj blagdan uveden kako bi neutralizirao Beltane. Postao je popularan u En­ gleskoj gdje se nazivao Roodmas "misa stupa", a glavni običaj bio je -ples oko križa! Tek je 1960. papa Ivan XXIII. ukinuo taj blagdan i ostavio samo Blagdan uzvišenja Svetoga križa. -

U kontinentalnoj i jugoistočnoj Europi beltanski su običaji preuzeti na Blagdan sv.

Jurja ili Jurjevo, 23. travnja. On je u narodu preuzeo značenje Beltanea kao početka ljeta

i svijetlog dijela godine. Najpoznatiji jurjevski običaji su: pletenje vijenaca od bilja, umivanje biljem (rosom) i kupanje u rijeci. Beltanski krijes postao je "jurjevski krijes". U knjizi Narodni običaji, verovanja i poslovice kod Srba (1985.), autor Milan Vuković ovako opisuje tradicionalnu proslavu Jurjeva: Uvečer, uoči Đurđevdana, netko od ukućana nakida ze­

lenih grančica u najbližoj šumi i njima okiti vrata i prozore na kući i ostalim zgradama kao i ulazne vratnice i kapije. To se čini da bi godina i dom bili "berićetni", "da bude zdravlja, ploda i roda u domu, polju, toru i oboru". Ponegdje je običaj da ovo kićenje zelenilom vrše na sam Đurđevdan prije zore. Također, pletu se vjenčići od "đurđevskog cvijeća": đurđice, mlječike i drugog, i njime se okite ulazna vrata na dvorištu i kući. Ti vijenci stoje iznad vrata čitave godine, do sljedećeg Đurđevdana. U Narodnoj enciklopediji (1927.) srpski povjesničar religije Veselin Čajkanović (1881.-1946.) navodi: Veliku važnost ima i kupanje u rijeci, prije sunca (ponekad se u rijeku bacaju vijenci od

raznog cvijeća, ili se ulijeva mlijeko... Posebno je za ove običaje značajno bilje (poput celera, koprive, vrbe, drijena, zelene pšenice itd.), kojim se ljudi i žene kite, ili "pričešćuju" ili potapaju u vodu, u kojoj će se kupati, ili se po njima valjaju, ili (ako je drvo) ljuljaju. U Bosni se priča: Tko se okupa prije sunca u rijeci ili koritu bit će zdrav cijele godine i slavan

junak. Često se kaže da su se na Jurjevo mladi "ljuljali" na drijenovu drvetu "da bi bili zdra­

vi kao drijen" i valjali po zelenom žitu "da bi im kosa rasla kao žito". Nakon našeg opisa, jasno je što je prvotno značenje tog "ljuljanja" i "valjanja".

LITHA

Litha je peti paganski sabat i prvi dan ljeta.

naziv:

Litha

izgovor:

[ llta ]

trenutak u godini:

početak ljeta

poljoprivredno razdoblje:

sredina rasta

datum:

20./21. lipnja

stupanj zodijaka:

0° Raka

osnovna boja:

crvena (boja vatre i Sunca)

osnovni misteriji:

snaga, moć, uspjeh, ljepota, sigurnost, žrtva, poraz, preobrazba 199

strana svijeta:

jug

odgovarajuća osmina godine:

rano ljeto

odgovarajući dio dana:

podne (Sunce na najvišem položaju)

Anglosaksonci su ljetni suncostaj nazivali lipa [ p je grafem za bezvučni dentalni frikativ ]. Zabilježio ga je Sveti Beda u staroengleskim nazivima za "lipanj" - cerra lipa, što znači "prije Lithe" i "srpanj" - cefterra lipa, što znači "nakon Lithe". Gotovo sigurno, taj pojam potječe od indoeuropskoga korijena *ley- "liti" koji prepoznajemo u gotskom leipu, grčkom ilEif3w, latinskom libare i praslavenskom *liti "liti". Iz istoga korijena dolazi i praslavenska imenica *leto "ljeto" koju prepoznajemo u ruskom .Aemo, poljskom Zato ili hrvatskom ljeto, dok u litavskom i latvijskom lietus znači "kiša". Sve postaje mnogo jasnije ako se prisjetimo učestalih ljetnih pljuskova. Dakle, ljeti kiša mnogo lije. e

Ponekad se pogrešno navodi da pojam Litha dolazi od staronordijskoga glagola liđa "ići, proći, izdržati" (od kojega primjerice potječu engleski arhaični glagol lithe "ići" ili njemački leiden "izdržati"). Također, taj pojam nema veze ni s grčkom imenicom ili8oc; "kamen". Zbog jakoga keltskog utjecaja, u engleskom se za Lithu zadržao naziv Midsummer što doslovno znači "sredina ljeta" jer je Keltima ljeto počinjalo na Beltane, a završavao na Lu­ ghnasadh. Ostali su nazivi naprosto Summer solstice "ljetni suncostaj" ili "ljetni solsticij" i Gathering Day "dan prikupljanja" Ger su tog dana druidi prikupljali imelu), a u neodrui­ dizmu je poznat kao Alban Hefin. Slavenski pagani rabe naziv Kupala po istoimenoj božici uroda, obilja i veselja. Općenito se još naziva i dugodnevica. Već smo spomenuli da u starim jezicima mnoge riječi koje imaju neko neutralno znače­ nje, ujedno znače i ono što je najbolje od tog neutralnog pojma. Tako imenica ljeto ujedno znači i "godina" jer je ljeto "najbolji dio godine".

Solarni aspekt Prvi je dan ljeta. Sjeverni pol najpriklonjeniji je Suncu, a južni mu je najudaljeniji. Sunce je u zenitu iznad sjeverne ili Rakove obratnice - zamišljene kružnice koja se nalazi na 23°27' sjeverne geografske širine. Podnevno Sunce nalazi se na svom najvišem položaju u godini. Dan je najduži, a noć najkraća. Iako su sile kozmosa na vrhuncu moći, to je ujedno i vrijeme pobjede sila kaosa jer od Lithe dani ponovno postaju sve kraći. Slavi se Sunce na vrhuncu njegove snage i moći, ali ujedno i njegov poraz ili žrtvu, kako bi se kolo i dalje prirodno okretalo. Nasuprotni sabat je Yule. Za svaku je godinu potrebno znati točno vrijeme početka ljeta, primjerice: 21. lipnja u 11:29 UTC; 21. lipnja 2011. u 17:16 UTC; 20. lipnja 2012. u 23:08 UTC itd.

2010.

Božanski aspekt Rogati Bog je moćni Kralj na vrhuncu svoje snage, a Božica Majka je njegova Kraljica. Pa­ gani ih zamišljaju u kasnim četrdesetim ili ranim pedesetim godinama, tj. u naponu života. Od Beltanea oni neprikosnoveno vladaju nebom i Zemljom, svim bićima i cijelim Svemi200

rom. Okrunjeni su cvijećem, žive u najvećem i najsjajnijem dvorcu, nose najdivnije ruho i sjede na zlatnom i srebrnom prijestolju. Štuju se u svoj njihovoj slavi, sjaju, moći i snazi. Litha je javna potvrda njihove dominacije - krunidba Rogatog Boga i Božice Majke.

Istodobno, Bog se žrtvuje i doživljava poraz od sila kaosa koje će ponovno uzrokovati Sunčevo sunovraćenje, a Božica će ga pratiti i uskoro iznjedriti prve plodove zemlje.

Poljoprivredni aspekt Na sredini smo perioda rasta bilja, točno između kraja sjetve i početka žetve. Vrhunac moći Boga i Božice ogleda se upravo u silovitoj snazi vegetacije koja iz dana u dan vidljivo raste i buja. Iako se i u lipnju može obavljati naknadna sjetva (npr. heljde), glavnina poljo­ privrednih aktivnosti odnosi se na gnojidbu, pljevidbu i zalijevanje. Tako se međurednim kultiviranjem na površini zemljišta stvara rastresit sloj koji omogućuje bolje upijanje kiše te smanjuje gubitak vode isparavanjem. Osim što to omogućuje bolje očuvanje vode u tlu tije­ kom ljeta, povećava se i aktivnost mikroorganizama i mineralizacija organske tvari. Stoka pase svježu zelenu travu. I vilinski je svijet na vrhuncu aktivnosti.

Astrološki aspekt Na Lithu, Sunce izlazi iz Blizanaca i ulazi na nulti stupanj Raka - kardinalnog i vodenog znaka. On vjerno dočarava "vodeni aspekt ljeta", tj. činjenice da u tom godišnjem dobu učestalo padaju obilni pljuskovi. Nadalje, Rak koji simbolizira Božicu Majku, Mjesec i žen­ sku prirodu; zorno simbolizira Sunčevu žrtvu i pad. Taj majčinski aspekt poziva Sunce da slijedi prirodne cikluse i da na vrhuncu svoje moći podnese vrhunsku žrtvu kako bi se zemlja ponovno počela hladiti, tj. da bi Božica mogla iznjedriti plodove.

Misterijski aspekt Moć je osnovni misterij Lithe. Slave se muške energije: snaga, hrabrost, dominacija, uspjeh,

potreba za ispunjenjem i ekspanzija; sve ono što boga čini bogom ili muškarca muškar­ cem. Radosno beltansko ludovanje preobrazilo se u duboki osjećaj skrbništva, zajedništva, osobne i društvene odgovornosti; što su sve kvalitete "savršenog Oca". Kao i Yule, Litha je blagdan paradoksa. Na Yule je Bog tek novorođeno dijete, posve bespomoćno i ovisno o skrbi odraslih. Ipak, u tom trenutku njegove naizgled najveće sla­ bosti, on pokazuje najveću moguću snagu jer pobjeđuje sile nereda i ponovno počinje rasti. Nasuprot tomu, na Lithu, u trenutku njegove najveće snage, on pokazuje još jednu iznimno važnu mušku kvalitetu

-

čast. Upravo zbog časti, on se dragovoljno žrtvuje radi viših cilje­

va, usklađenih s prirodom. Taj paradoks ukazuje na to da sve što živi mora umrijeti, dok na Yuleu svjedočimo drugoj strani kovanice - sve što umire mora se ponovno roditi. Te su promjene neizbježne, pa zato pagani podjednako vrednuju oba otajstva! Vrijeme je za introspekciju. Potrebno je zagledati se u samoga sebe i uvidjeti kako isko­ rištavamo vlastite potencijale te posve iskreno priznati kako ostvarujemo prethodne pla­ nove i želje. Vrijeme je da upijemo zrake moćnog Sunca koje svim bićima daje život i vita!201

nost. Njegova toplina omogućuje sazrijevanje plodova pa trebamo iskoristiti njegove da­ rove. No, isto tako on žari i pali kao vatra pa mu treba pristupati s naročitim poštovanjem. Na osobnoj razini, pagani će težiti uspjehu, ostvarenju ciljeva, zdravlju, psihičkoj i fizič­ koj snazi. Posvetit će se roditeljstvu i skrbi za djecu, starije i nemoćne. Njegovat će i štititi ugrožene biljne i životinjske vrste. Na društvenoj razini pokušat će svladati i one probleme koji se čine nerazrješivima. Pomagat će onima koji se nalaze u teškoj situaciji kako bi i oni postigli uspjeh. Ukratko, osnaženi i ohrabreni uhvatit će se u koštac s bilo kakvom neda­ ćom. Ukazivat će na zloporabu moći političke i gospodarske "elite" koja ne preza ni od čega da bi ostvarila svoje uske interese na štetu drugih. Kako je Litha najsvjetliji dan u godini, ona simbolizira i duhovnost kao takvu, što znači prirodnu ljudsku potrebu za otkrivanjem tajni, prosvjetljenjem i spoznajom.

Povijest Lithc Ljetni je suncostaj još u neolitiku bio najvažniji dan u godini. Stonehenge je najpoznatije mjesto gdje su se ljudi prije više od pet tisuća godina okupljali dočekujući svitanje, što čine i su­ vremeni druidi i neopagani. Tada zrake Sunca povezuju središte kruga, sjeveroistočni ulaz i pet metara visok Petni kamen (Heelstone) koji se nalazi 77 m od središta.

Rimljani su ususret suncostaju od 7. do 15. lipnja održavali festival Vestalia posvećen Vesti, božici ognjišta i doma. Božicu su slavili održavanjem vječne vatre u hramu, ali i paljenjem vatre u kućama, te pletenjem cvjetnih vijenaca kojima su kitili svoje najmilije, domaće životinje i kuće. Drevni Germani, Kelti i Slaveni obilježavali su ljetni suncostaj kao najsvečaniji i najvaž­ niji dan u godini. Proslava bi počela na ljetno navečerje, odmah po zalasku Sunca. Paljenjem ljetnoga krijesa ljudi su odavali počast Suncu i slavili njegovu moć. Kao i na bliski Beltane, mladi bi parovi preskakivali krjesove i protrčavali kroz vatru kako bi poništili sve nega­ tivne utjecaje na njihovu vezu. U Skandinaviji se i danas pali Baldrov krijes (Baldrs bal), a Slaveni su slavili božicu Kupalu čiji bi slamnati lik nosili u svečanoj povorci i onda spalili u vatri ili bacili u rijeku, što predstavlja kraj dominacije sila kozmosa i božansku žrtvu kako bi se kolo godine i dalje okretalo. U engleskoj tradiciji, u selu ili gradu palilo se više krjesova između kojih su postavljane ulične svjetiljke koje su sudionici povorke palili bakljama dok su prolazili od jednog do drugog mjesta. Osim paljenja krijesa, u gotovo svim europskim tradicijama postajao je i običaj kupanja u moru, rijeci, potoku ili jezeru. Vjerovalo se da se tog dana mogu otjerati sve negativne sile, isprati sve nečistoće te izliječiti sve bolesti. U izvorima i zdencima, voda bi poprimila veoma ljekovita svojstva, pa se pila i prikupljala u posebnim posudama radi iscjeljivanja. Iako se na Lithu obično ne bdije kao na Yule, neki to čine jer najkraća noć u godini obiluje suptilnim magijskim energijama. U megalitskim građevinama ili labirintima ljudi bi bdjeli kako bi zadobili magijske moći ili pjesnička nadahnuće, kao primjerice keltski bardovi. Osoba koja bi u toj noći pronašla vještičji kamen također bi osnažila svoje magijske i psioničke moći. U slavenskoj i baltičkoj mitologiji jako se cijenio žuti cvijet biljke roda rute (Ruta). Vje­ rovalo se da on u najkraćoj noći na svega nekoliko minuta ili sati mijenja boju u crvenu, pa su ga nazivali crvena ruta (ukrajinski: ttep6otta pyma). Ako bi ga netko pronašao, imao bi goleme sreće u ljubavi do kraja života. Druga inačica vjerovanja kaže da te noći cvjeta pa202

prat (koja inače nema cvijet), pa se traži cvijet paprati (ruski: l{BemoK nanopomttux:a, litavski: paparčio žiedas, estonski: sonajalaois) koji je i danas simbol spolnosti i plodnosti. Sunce se dočekivalo bukom koja je tjerala sve negativne energije i pomagala Suncu. Niz brežuljke ili humke puštali su se vatreni kotači, tj. zapaljeni kotači napravljeni od drva, sla­ me, sjena i granja, da se otkotrljaju do rijeke, potoka ili jezera; što predstavlja poraz Sunca i pobjedu sila kaosa koje tad počinju jačati. U Švedskoj je beltanski običaj plesa oko majskog stupa tradicionalno prebačen na Lithu, pa se takav stup naziva midsommarstdng "stup ljetnog suncostaja". No, razlika se jasno uo­ čava jer je taj stup zapravo križ u kružnici, tj. Sunčev kotač, drevni simbol Sunca (što kršćani, naravno, drukčije tumače). Stup se kiti zelenilom i sezonskim cvijećem. Kako se približavala žetva, izvodili su se brojni obredi plodnosti: cvijeće se plelo u vjen­ čiće i bacalo u vodu; hmelj se vezao u snopiće i stavljao u jasle u koje će nakon žetve biti postavljene žitarice, npr. prvi klas pšenice ili klip kukuruza koji se ritualno odsijeca na Lammas; oko polja se plesalo na štapovima i metlama; a mnogi su se parovi vjenčali. Osim Kupale, među Slavenima se štovala još jedna božica ljeta - Lada. U Hrvatskoj su ladarice svečano odjevene djevojke ukrašene vijencima od cvijeća i zelenila, koje na Lithu ophode selo, blagoslivljaju i pjevaju pjesme često uzvikujući Lado! Taj se običaj naziva lado­ vanje i veoma podsjeća na julsko koledovanje. Ivanjske krijesnice (Lampyris noctiluca) obično ne zamjećujemo dok su ličinke. Od svib­ nja do srpnja postaju odrasli kukci kad ih možemo zamijetiti kako svjetlucaju u mraku. Ubrzo se pare i ugibaju. Pagani vjeruju da ćemo imati mnogo sreće tijekom godine ako ugledamo krijesnicu na ljetno navečerje. Vile su najaktivnije na Lithu. I one slave Sunce, okupljaju se u velikom broju, vesele se i plešu. Te ih je večeri najlakše vidjeti pa će mnogi pagani pokušati stupiti u kontakt s njima i ostaviti im darove u šumi. U engleskom se folkloru vjeruje da ih se na Lithu može vidjeti ako se u ponoć uberu listovi paprati i njima namažu očni kapci.

Litski običaji Litha je praznik Sunca. Ako je Beltane najradosniji sabat, onda je Litha najsvečaniji. Ako je Yule obiteljski, a Beltane blagdan cijele lokalne zajednice, onda je Litha globalni paganski praznik na kojem će se pagani osvrnuti na stanje u svijetu, a mnogi će hodočastiti Stone­ henge, Glastonbury i druga mjesta. Tada se cijela neopaganska zajednica predstavlja svije­ tu u svem Sunčevu sjaju. -

Proslava počinje na

ljetno navečerje odmah po zalasku Sunca. Nakon što su pospre­

mili i energetski pročistili svoje kuće, svi se okupljaju vani. -

Paljenjem

ljetnoga krijesa počinje proslava. Pali se na povišenom mjestu, brežuljku

ili humku, kao i na Beltaneu. Po načelima simpatičke magije, ljetnim krijesom ponaj­ prije se osnažuje Sunce prije njegova ponovnog opadanja, kako bi ono i dalje grijalo zemlju i osvjetljavalo bilje, što će osigurati bogatu žetvu. Također, krijes se pali za tjeranje negativnih energija, pročišćenje, zdravlje, plodnost i ljubav. Osim glavnog, u svakom se dvorištu može upaliti i omanji krijes. Loži se hrastovim drvetom. Oko krijesa se pleše, pjeva i veseli. Meditira se na Sunce. 203

Ophodi prolaze kroz selo i oko polja. Bakljama se pale postavljene svjetiljke između krjesova. Pjevaju se pjesme u slavu Sunca. Oko ponoći mnogi će otići u šumu potražiti vještičji kamen, crvenu rutu ili cvijet paprati, ostaviti darove vilama i susresti se s njima. Te se noći otvaraju portali u Vi­ linsku zemlju. Tu se treba držati uputa koje smo dali u 22. poglavlju: Vilinski svijet. Do zore bi krijes trebao izgorjeti dokraja. Kako sviće najranije u godini, mnogi će dočekati izlazak prvog ljetnog Sunca. Svi se okupljaju prije svanuća na mjestu s ko­ jega se dobro vidi istočni horizont. Svi su okrenuti prema točki na kojoj će se poja­ viti Sunce. Čim se pojavi, svi ga pozdravljaju gestom Sunca. Govori se: Slava Suncu!, pjevaju se pjesme, poje se mantre, upućuju se blagoslovi, molitve i sl. Oči se ne za­ tvaraju nego se u Sunce gleda netremice, sve dok se ne podigne iznad horizonta. Svi zamišljaju i osjećaju kako upijaju njegovu energiju. Potom neko vrijeme ostaju u tišini. Taj se običaj naziva dočekivanje Sunca. Vatreni kotač je drveni kotač ispunjen granjem, slamom i sjenom (i drugim zapalji­ vim materijalom), koji se na proslavi Lithe pušta niz brežuljak ili nasip u vodu. To se može činiti u ponoć kad je Sunce u najnižem položaju ispod horizonta (donja kulmi­ nacija) ili, češće, ujutro nakon dočekivanja Sunca. Obično će se muškarci popeti na brežuljak, a žene stajati pored vode i dočekivati kotač. Starješina će triput puhnuti u rog, zapaliti kotač i pustiti ga da se otkotrlja do vode. Svi će glasno povikivati, pjevati, bubnjati i pljeskati.

Vatreni kotač predstavlja Sunce, kolo godine i sve prirodne cikluse. Kotrljanje vatrenoga kotača predstavlja putanju Sunčeva pada i zagrijavanje tla. Svi očekuju da će se kotač otko­ trljati dokraja i da se neće ugasiti. To znači da će žetva biti obilna. Što duže kotač gori, to će žetva biti bolja. Ako se prevrne, pokušat će ga se ponovno uspraviti i otpustiti. NAPOMENA: Kad se izvodi ovaj običaj nalaže se pojačan oprez! Treba nadzirati situaciju i ukloniti sa zemlje sve što bi se moglo zapaliti. Idealno je da se kotač kotrlja po stijenju ili vlažnoj travi. (Važno je napomenuti da se često upotrebljava pojam Katarinin kotač (Catherine wheel). To je posve pogrešan naziv za ovaj običaj! Riječ je o srednjovjekovnoj inkvizicijskoj spravi za mučenje. Žrtvu bi se privezalo za kotač, a onda bi ju se batinalo do smrti. Kršćanska pre­ daja ovu spravu pripisuje rimskom caru Maksenciju (Maxentius) (278.-312.) koji je navodno na smrt osudio kršćansku mučenicu Svetu Katarinu Aleksandrijsku (AlKaupiva) za koju se uopće ne zna je li bila povijesna osoba! Trebala je biti pogubljena na takvom kotaču, no kad ga je dotakla rukom, kotač se raspao, pa joj je zato odrubljena glava. Riječ je o posve upitnoj legendi, vjerojatno još jednoj priči o mučeništvu. No, još je manje jasno zašto neki neopagani svoj lijep običaj nazivaju po tako užasnoj napravi.) Kako se smatra da tog dana voda ima najljekovitija moguća svojstva, običaj je da se na litsko jutro pagani kupaju u moru, rijeci, potoku ili jezeru. Osim što prizivaju zdravlje i ljepotu, time se ujedno obraćaju božanskim silama da ljeto ne bude sušno, da dovoljno kiše natapa zemlju. Ladovanje

je ophod mladih ladarica, negdašnjih svećenica slavenske božice Lade, a danas mladih djevojaka odjevenih u crveno, zeleno i bijelo svečano ruho, s vijen­ cima od crvenog i žutog cvijeća koje predstavlja Sunce i Lithu. Muškarci ih prate i u

204

košaricama skupljaju darove dok one pjevaju ladarske pjesme kojima blagoslivljaju ljude, kuće i polja. Cvijet koji najviše simbolizira Lithu svakako je kantarion (Hypericum perforatum) koji cvjeta upravo u to vrijeme. Upotrebljavali su ga još i grčki i rimski travari, a danas znamo da je jak antidepresiv, sedativ i antibiotik, dok kantarionovo ulje (oleum hyperi­

ci) služi za ublažavanje oteklina. Njegovi žuti cvjetovi gotovo su neizostavan detalj litske dekoracije. Također, beru se grančice breze, češeri hmelja, bijeli cvjetovi crne bazge (od kojih se radi tradicionalni sirup), sporiš, divlji pelin, ruta, djetelina, crvena ruža, zlatni korijen (Rhodiola rosea) i kokotić (Delphinium). Cvijećem se ukrašavaju kuće, posebice ulazna vrata, staje i radni prostori. Također, prinosi ga se u krijes ili obrednu vatru. Na blagdanskom doručku i ručku jedu se piletina, svinjetina, grah, salata, rajčica, krastavci, tikvice i drugo povrće, citrusi, kukuruzni i raženi kruh s maslacem i me­ dom, voćni kolači, kolači od meda, sjemenke suncokreta, voćna salata i dr. Pije se medovina i crveno vino, sirup od bazge, sok od naranče, limunada i voćni čajevi.

Shema litskog obreda Počinje oko 17:00 sati na otvorenom prostoru (osim ako pada jaka kiša). Središnji dio obre­ da sastoji se od slavljenja životodajnog Sunca čije zrake pogađaju zemlju i potiču rast vege­ tacije (što se prikazuje simboličkim zabijanjem koplja u kotao), krunidbe Boga Kralja i Boži­ ce Kraljice, te božanske žrtve. Na obredu su dobrodošle i životinje. Svi se dolaze pokloniti Kralju i Kraljici! Nakon obreda sudionici odlaze u šumu darivati vile. Obred vode svećenik i svećenica. Prije obreda mogu obaviti samopročišćenje i samoblago­

slov. Oboje nose bijelu obrednu odoru s crvenom lentom (svećenica može nositi i žensku svečanu obrednu crvenu haljinu). Na obredu će biti okrunjeni zašiljenim crvenim cvjetovi­ ma ili listovima, što predstavlja Sunčeve zrake. Asistiraju im pomoćni svećenik i pomoćna svećenica. Prostorija i oltar ukrašavaju se sezonskim cvijećem, voćkama, imelom, hrastovim li­ šćem i granjem, crvenim i žutim vrpcama, paprati, crvenim svijećama, suncokretom itd. Sve se to može postaviti i po obodu obrednoga kruga. Stolnjak je crvene boje. Na sredini oltara nalazi se kip Sunca koji može imati i lice, a pored njega je velika crvena ili žuta svi­ jeća koja je simbol Sunca.

Svećenik i svećenica stoje pred oltarom. Pomoćni svećenici i pomoćne svećenice prizivat će elemente, pa stoje na četiri glavne točke. Svi ostali stoje na obodu kruga.

1. poziv na sabat

svećenik (cijelo vrijeme zvoni zvoncem):

Na sabat!

205

svećenica:

Na sabat!

svi:

Na sabat!

svećenik:

Veseli se narode!

svećenica:

Živio sabat!

svi:

Živio sabat!

svećenik:

Danas je Litha!

svećenica:

Neka je sretna i blagoslovljena Litha!

svi:

Neka je sretna i blagoslovljena Litha!

svećenik:

Kolo se okreće i okreće!

svećenica:

Neka se i dalje okreće!

svi:

Neka se i dalje okreće!

svećenik:

Stiglo je ljeto!

206

svećenica: Dobro nam došlo ljeto!

svi: Dobro nam došlo ljeto!

svećenik: Vrijeme je rasta biljaka!

svećenica: Neka izrastu i plodove donesu!

svi: Neka izrastu i plodove donesu!

svećenik: Bog je Kralj, a Božica Kraljica!

svećenica: Slava Kralju i Kraljici!

svi: Slava Kralju i Kraljici!

2. pročišćavanje prostora Svećenica pročišćava prostor metlom i/ili kađenjem litske kadi (sandal, divlji pelin, kamilica i latice gardenije

-

2:1:1:1, uz dvije-tri kapi ulja ruže, lavande i stolisnika).

3. uravnoteženje energije Svi mogu nekoliko puta duboko udahnuti i izdahnuti kako bi se energija umirila. Svećeni­ ca može pročitati kraću vođenu meditaciju kako bi se svi sudionici energetski pripremili za razotkrivanje litskih otajstava. Kako je riječ o globalnom prazniku Sunca, umjesto prize­ mljenja, bit će dovoljno da se napunimo energijom Sunca.

svećenica: Opusti se, zažmiri, slušaj i ponavljaj u sebi moje riječi... Danas je sveti dan. Moje misli i osjećaji lagano se skupljaju

207

u jednu moćnu energetsku kuglu u mom srcu. Ona se polako diže kroz moje tijelo i dolazi do tjemena. Osjećam kako se kugla i dalje nastavlja kretati prema gore, prema Suncu. Osjećam kako se nalazim u Suncu, toplom i suhom. Osjećam kako se moja kugla puni energijom Sunca. Odajem duboko poštovanje prema Bogu Rogatom koji me primio u Svoje kraljevstvo. Osjećam kako se moja kugla povećava i kako je još moćnija i još sjajnija. Osjećam kako se moja kugla ponovno spušta iz najdaljih visina i dolazi do mene. Osjećam kako je moja kugla došla do tjemena i kako mi ulazi u tijelo. Osjećam kako se punim energijom zemlje i Sunca. Osjećam snagu i moć. Cijelo je moje biće radosno. Sada polako otvori oči. Neka započne sveti litski obred.

4. podizanje kruga

Bilo kojom metodom.

5. prizivanje elemenata

Svaki element može prizvati jedna osoba (pomoćni svećenici i svećenice). Smjer: istok, jug, zapad, sjever.

6. izjava svrhe

(Može ju pročitati bilo koji sudionik ili sudionica obreda.)

sudionik/sudionica: Danas smo se okupili da proslavimo Lithu - prvi dan ljeta i svjetski praznik Sunca. Danas je najduži dan u godini, a noć je najkraća. Sile kozmosa na vrhuncu su moći. Rogati Bog i Božica Majka danas će biti okrunjeni i javno priznati kao Kralj i Kraljica - neprikosnoveni Gospodari svemira. Ali, kolo se okreće i okreće. Vrijeme je da se Bog Kralj časno žrtvuje radi viših ciljeva i prirodnih neumitnosti. Time će osigurati pobjedu sila kaosa koje će Sunce ponovno uvesti na silaznu putanju, da bi Majka Zemlja opet iznjedrila plodove. Neka nas Bog Kralj obdari snagom i hrabrošću, neka nas nauči što je čast. Ovo je vrijeme da budemo jaki, da skrbimo za potrebite i bespomoćne. Magijske energije i ak­ tivnost vilinskog svijeta također su dosegle vrhunac. Iskoristimo to. Stoga, slavimo Kralja i Kraljicu. Zahvalimo Bogu što se žrtvuje radi nas.

7. Objava Svjetla Avalona

Svećenica pali svijeću Avalona. Svi izgovaraju Objavu. 208

8. zaziv Kraljice i Kralja

Svećenik i svećenica pokleknu pred oltarom i pokažu gestu trećeg oka. svećenik (pokazuje gestu Sunca): Počujte sad riječi Naše Gospe, Božice Majke, Kraljice i Gospodarice Svemira. Počujte siloviti glas što divljenje izaziva. Počujte Božicu koja zajedno i ravnopravno vlada s Bogom Kraljem.

Svećenik pali svijeću Božice. Potom staje iza svećenice i pokazuje gestu za primanje blago­ slova. svećenica (pokazuje gestu dobrodošlice): Ja sam Majka svemira i Gospodarica svih bića, Kraljica sam ljudi i bilja i zvjeradi svekolike. Priznaju Me i vile i kristali i svijetli nebesnici. Ja sam hraniteljica i skrbnica, zaštitnica i ratnica. Počuj Moje riječi i znaj Me! Sad je vrijeme da se okupite i obožavate Veliku Majku. Prinesite Mi žrtvu, podajte Mi darove, da bi se krug i opet zatvorio, da bi se kolo i dalje okretalo. Podajte Mi ljubavi svoje, pokažite brižnost i samilost. Učinite tako, a Ja ću vas nagraditi. Kad je uzmanjkao Moj odgovor? Kad se to Majka oglušila na zov djece Svoje? Nikad, zapamtite! Jer Ja sam uvijek s vama, i onda kad Me ne vidite. A kako Me ne biste vidjeli?

Pogledajte unaokolo i prepoznajte Me u zraku i vatri, u vodi i zemlji, u svakom cvijetu i listu, u svakom kamenu i plodu, u svakom stvoru i svakom čovjeku. U savršenoj ljubavi i savršenom povjerenju žrtvu Mi prinesite. Jer obilne ću plodove još jednom vam podati. Činite samo svoju volju i nikome ne naudite. S krepkim Gospodom sav ću svijet prehraniti, i nikad vas ostaviti neću. Budite blagoslovljeni. 209

svi: Budite blagoslovljeni.

svećenica (pokazuje gestu Sunca): Počujte sad riječi Našega Gospoda, Boga Kralja i Gospodara Svemira. Počujte ratnika najžustrijeg i vladara najpravednijeg. Počujte Boga Oca, Kralja nad kraljevima, Cara nad carevima.

Svećenica pali svijeću Boga. Potom staje iza svećenika i pokazuje gestu za primanje blago­ slova. svećenik (pokazuje gestu dobrodošlice): Ja sam Bog Rogati, muž sam svake božice, nimfe i žene. Ja sam Bog Sunce, žarim i palim sve prostranstvo nebesko. Ja sam Bog Kralj, duh sam svemira, u svakom srcu prebivam. Ja sam Bog Otac, bezbrojne milijarde Moja su djeca. Izvor sam topline i svjetla, života i energije. Izvor sam ustrajnosti i snage, odlučnosti i hrabrosti. Ja sam Ratnik i Osvajač, Vladar i Poglavar. Milijarde ratnika prate Me u Divljem lovu. Carevi i nebesnici najmoćniji, Meni se klanjaju. Ovdje sam danas na prijestolju od zlata i dragulja, u dvorcu od dijamanta, smaragda, rubina i safira. Sva je moć u Mojim rukama, sva sila svemira. Ovdje sam danas da vas nešto naučim, djeco Moja. Zavirite u srca svoja i spoznajte da Ja sam izvor časti. Za Mene je ona iznad svake moći. Da bi kolo opet se okrenulo, da bi život opet bujao, na put dalek Ja se opet spremam. Počujte Me sad, djeco Moja! Ja koji sam Gospodar svemira, Ja se klanjam vama. Čelom Ja dotičem stopala vaša i ljubim zemlju kojom hodite. Ja se žrtvujem radi vas, u savršenoj ljubavi i savršenom povjerenju! Naučite na Mom primjeru da snaga nije sama sebi svrha. Znajte da nema zakona većeg od ljubavi. 210

Iz ljubavi Ja žrtvu podnosim, i samog sebe s prijestolja zbacujem.

Tako treba, to je otajstvo života i smrti koje i vi ćete spoznati u pravi čas. Ja sam žrtvovani Kralj, Otac i Sin kreacije. Umrijeti Ja moram i u Onaj svijet otići. Ne očajavajte i ne plačite jer to je volja Moja. Ma gdje bili, Ja sam uvijek s vama i nikad vas ostaviti neću. Budite blagoslovljeni.

svi: Budite blagoslovljeni.

9. prizivanje Sunca

Svi stoje i pokazuju gestu Sunca. Zamišljaju i osjećaju kako Sunčeva energija ispunjava krug. svećenik (triput pozvoni i pokaže Ozirisovu pozu): Prizivamo Tebe, Veliki Bože Sunca. Dođi u naš krug i budi s nama!

svećenica (pokazuje gestu Sunca): Uzdiže se presjajno svevideće Sunce, koje poznato svim je ljudima. On je Bog koji mota tamu poput kože. Visoko se uzdiže buditelj ljudi, velebni lepršavi stijeg Sunca. Svojom voljom pokreće On kočiju vatrenu. Blješteći se uzdiže iz krila Zore, pozdravljen od zbora radosnoga. On je Bog koji se pokorava zakonu reda. On je zlatni dragulj neba koji vazda uzdiže se i spušta. On juri naprijed, bliješti i vidi nadaleko. Neka sad svi ljudi, od Sunca probuđeni, postignu sve ciljeve svoje i obave sve poslove svoje. I dalje neka juri poput orla, putem što ga besmrtnici utrše.

Prizivamo Tebe, Veliki Bože Sunca. Dođi u naš krug i budi s nama! 211

svi: Dođi u naš krug i budi s nama!

Svi ostanu neko vrijeme u tišini. Osjećaju prisutnost Sunca.

svećenica (triput pozvoni i pokaže Ozirisovu pozu): Prizivamo Tebe, Veliki Bože Sunca. Dođi u naš krug i budi s nama!

svećenik (pokazuje gestu Sunca): O sine Neba zvjezdanoga, Oče života zemaljskoga, Dok voziš svoju vatrenu kočiju, blistaš nad ljudima i svim bogovima besmrtnim i prodorno gledaš Svojim očima, iz Tebe isijavaju blještave zasljepljujuće zrake. Oko sljepoočnica štitnici Ti s glave sjaje i milostivo prekrivaju Tvoje nadaleko vidljivo lice. Bogata, fino tkana odjeća bliješti po tijelu Tvome i vihori se po vjetru, a upregnuti pastusi Te vuku. A onda, kad zaustaviš Svoju zlatnu kočiju,

zastaješ Ti na vrhu neba, dok se opet čudesno ne počneš spuštati s vrha neba u dubine morske i zemaljske. Slava Tebi, Gospode! Život mi mio dobrohotno podaj. Prizivamo Tebe, Veliki Bože Sunca. Dođi u naš krug i budi s nama!

svi: Dođi u naš krug i budi s nama!

Svi ostanu neko vrijeme u tišini. Osjećaju prisutnost Sunca. Svećenik pali crvenu svijeću Sunca.

10. slavljenje životodajnog Sunca

Svećenik pozvoni triput. Svećenica uzima kotao oko čijeg je ruba postavljeno cvijeće (što je specifičnost litskog obreda) i stavlja ga na južnu stranu kruga. Svećenik ostaje stajati kraj oltara. 212

svećenica: Ovo je utroba Božice Majke, izvor svega života! Slavimo Tebe, sveta utrobo!

svi: Slavimo Tebe, sveta utrobo!

Pomoćni svećenik i pomoćna svećenica, svaki po tri puta naizmjenično ubace zemlju u kotao. Kod svakog ubacivanja kažu: Sveta je zemlja koja održava sav život!

Kad završe, vraćaju se na mjesto. Svećenica stoji pored kotla, a u rukama ima dvije posude - jednu sa sjemenkama i drugu s vodom. svećenica (ubaci sjeme): Majka je sama zemlja. Hvala ti Majko!

svi: Hvala ti Majko!

svećenica (ulije vodu): Majka je izvor svake tvari. Hvala ti Majka!

svi: Hvala ti Majko!

svećenica (ubaci sjeme): Majka je korijen svega što raste. Hvala ti Majko!

svi: Hvala ti Majko!

svećenica (ulije vodu): Majka je stablo i stabljika. Hvala ti Majko!

213

svi: Hvala ti Majko! svećenica (ubaci sjeme): Majka je list i cvijet. Hvala ti Majko! svi: Hvala ti Majko! svećenica (ulije vodu): Majka je plod, sićušni i golemi. Hvala ti Majko! svi: Hvala ti Majko! svećenica (ubaci sjeme): Majka je šuma i livada. Hvala ti Majko! svi: Hvala ti Majko! svećenica (ulije vodu): Majka je more i jezero. Hvala ti Majko! svi: Hvala ti Majko! svećenica (ubaci sjeme): Majka je pašnjak i oranica. Hvala ti Majko! svi: Hvala ti Majko! svećenica (ulije vodu): Majka je rijeka i potok. Hvala ti Majko! 214

svi: Hvala ti Majka!

svećenica (ubaci sjeme): Majka je hrana što nas jača. Hvala ti Majka!

svi: Hvala ti Majka!

svećenica (ulije vodu): Majka je kiša što nas rzapaja. Hvala ti Majka!

svi: Hvala ti Majka!

svećenica (ubaci sjeme): Majka je radost, snaga i ljubav. Hvala ti Majka!

svi: Hvala ti Majka!

Kad završi, ostaje stajati pored kotla. Svećenik stoji kraj oltara, uzima koplje i diže ga visoko objema rukama. svećenik: Ovo je zraka Sunca, vatra što grije i osvjetljava zemlju! Slavimo Tebe, sveta vatro!

svi: Slavimo Tebe, sveta vatro!

Svećenik drži koplje i napravi dvanaest koraka do kotla: svećenik (napravi prvi korak): Otac je Sunce jarko. Hvala ti Oče! 215

svi: Hvala ti Oče!

svećenik (napravi drugi korak): Otac je svjetlost Sunca i zvijezda. Hvala ti Oče!

svi: Hvala ti Oče!

svećenik (napravi treći korak): Otac je toplina i vatra. Hvala ti Oče!

svi: Hvala ti Oče!

svećenik (napravi četvrti korak): Otac je golemi svod nebeski. Hvala ti Oče!

svi: Hvala ti Oče!

svećenik (napravi peti korak): Otac je sjeme života. Hvala ti Oče!

svi: Hvala ti Oče!

svećenik (napravi šesti korak): Otac miluje Majčine grudi. Hvala ti Oče!

svi: Hvala ti Oče!

svećenik (napravi sedmi korak): Otac ljubi Majčino tijelo. Hvala ti Oče!

216

svi: Hvala ti Oče!

svećenik (napravi osmi korak): Otac grije kuće i polja. Hvala ti Oče!

svi: Hvala ti Oče!

svećenik (napravi deveti korak): Otac oplođuje vodu i zemlju. Hvala ti Oče!

svi: Hvala ti Oče!

svećenik (napravi deseti korak): Otac je hranitelj i skrbnik. Hvala ti Oče!

svi: Hvala ti Oče!

svećenik (napravi jedanaesti korak): Otac je ratnik i zaštitnik. Hvala ti Oče!

svi: Hvala ti Oče!

svećenik (napravi dvanaesti korak): Otac je radost, snaga i ljubav. Hvala ti Oče!

svi: Hvala ti Oče!

Svećenik visoko podiže koplje, vršak okreće prema kotlu.

217

svećenik: O, moćno Sunce, osvijetli i zagrij ovo sveto tlo. Donesi nam pregršt plodova i hrane!

Zabija koplje u kotao.

svećenica: Zemlja je osvijetljena i zagrijana! Hvala Našoj Gospi i Našem Gospodu. Bit će i hrane i obilja! Bit će svega!!!

svi: Bit će svega!!!

11. krunidba Kralja i Kraljice

Pomoćni svećenik pozvoni dvadeset jedan put. Svećenik i svećenica sjedaju na prijesto­ lje na južnoj strani oltara. Pomoćni svećenik staje ispred svećenice, a pomoćna svećenica ispred svećenika, te jednom pokleknu.

pomoćna svećenica (obraća se svećeniku): Slava Tebi, Kralju Sunca, Gospodaru ljeta! Pozdravljam Te u vrijeme Tvog vrhunca, Tvog najvećeg sjaja i blještavila. Već sutra Ti ćeš krenuti svojom silaznom putanjom. Ali danas, ja Te štujem i slavim!

pomoćni svećenik (obraća se svećenici): Slava Tebi, Kraljice Zemlje, Gospodarice ljeta! Pozdravljam Te u vrijeme Tvoje trudnoće, Tvog svetog majčinstva i skrbništva. S dubokom zahvalnošću i u zanosu veselja čekamo da dozru Tvoji plodovi. A danas, ja Te štujem i slavim!

Pomoćni svećenik i pomoćna svećenica staju iza svećenika i svećenice. Uzimaju ulje za pomazanje i podižu ih visoko.

218

pomoćna svećenica:

Čujte i počujte! Danas je Litha! Naš je Gospod na vrhuncu Svoje moći! Rogati Bože, Ti si Otac, Ti si Nebo i Sunce. Dok tražim Tvoj blagoslov i priznajem Tvoju moć, dajem Ti svoj blagoslov i nudim Ti svoju ljubav.

Poškropi svećenika po glavi, trima kapima za pomazanje.

pomoćni svećenik:

Čujte i počujte! Danas je Litha! Naša Gospa gaji bilje i sprema nam plodove! Velika Božice, Ti si Majka, Ti si Zemlja i Mjesec. Dok tražim Tvoj blagoslov i priznajem Tvoju moć, dajem Ti svoj blagoslov i nudim Ti svoju ljubav.

Poškropi svećenicu po glavi, trima kapima za pomazanje.

pomoćna svećenica (drži krunu iznad svećenikove glave):

Čuj me, Oče svega života! Ti koji oplođuješ i stvaraš život! Pogledaj plodni Bože, kako Te sva bića u svakom kutku Zemlje štuju i vole. Počuj plodni Oče, kako Ti u ovom svetom času svi kliču i radosno Ti pružaju ruke. Neka cijeli svemir zna: Rogati Bog, Otac i Sunce, sada je Kralj! Sveti Kralj! Živio Kralj!!!

svi:

Živio Kralj!!!

Pomoćna svećenica postavlja svećeniku krunu na glavu. Svi jednom pokleknu.

pomoćni svećenik (drži krunu iznad svećeničine glave):

Čuj me, Majka svega života! Ti koja si oplođena i održavaš život! 219

Pogledaj plodna Božice, kako Te sva bića u svakom kutku Zemlje štuju i vole. Počuj plodna Majka, kako Ti u ovom svetom času svi kliču i radosno Ti pružaju ruke. Neka cijeli svemir zna: Velika Božica, Majka i Zemlja, sada je Kraljica! Sveta Kraljica! Živjela Kraljica!!!

svi: Živjela Kraljica!!!

Pomoćni svećenik postavlja svećenici krunu na glavu. Svi jednom pokleknu.

Pomoćni svećenik u ruci drži košaru s laticama. Stoji ispred svećenika i svećenice. Pomoć­ na svećenica uzima latice i vikne:

Živio Kralj! Živjela Kraljica!

Pomoćna svećenica ih zaspe laticama. Potom ona preuzme košaru, a pomoćni svećenik uzima latice i vikne:

Živio Kralj! Živjela Kraljica!

Svi se približe oltaru i uzmu latice u ruku. Triput uzviknu:

Živio Kralj! Živjela Kraljica!

Svaki put ih zaspu laticama. Potom se svi vrate se na mjesto. Svećenik i svećenica započnu ples, na kojem se svi pridruže!

12. božanska žrtva Nakon plesa svećenik i svećenica sjedaju na prijestolje.

220

svećenica:

Kralju Moj, Gospodare Moj, na vrhuncu si moći, sav je svijet pod Tvojom vlašću. Što još učiniti moraš? svećenik:

Kraljice Moja, Gospodarice Moja, vrijeme je da žrtvu savršenu podnesem. Ja molim Tvoj blagoslov. Oboje ustaju s prijestolja i okreću se jedno prema drugome.

svećenica

Što umire, ponovno se rađa. svećenik:

Što se rađa, ponovno umire. svećenik i svećenica:

Neka se kolo i dalje okreće! Oboje pokazuju Ozirisovu pozu i ostaju kratko vrijeme u tišini.

Svećenik dolazi do oltara, uzima bodež i visoko ga podiže.

svećenik:

Da bi zemlja opet rodila, da svijet se ne pregrije, da jarki sjaj Moj sve vas ne zaslijepi, da u plodovima novim uživate, evo Ja se žrtvujem zarad sreće vaše. Svećenik polako spušta oštricu bodeža, prislanja ju na trbuh i spušta glavu čime simbolički prikazuje svoje ranjavanje.

svećenica:

Čašću si nas svojom zadivio, Gospode! Žrtvom si nas svojom spasio, Kralju! Slava Tebi, Gospode! 221

svi: Slava Tebi, Gospode!

Svi ostaju kraće vrijeme u tišini. Svatko u sebi zahvaljuje Bogu na žrtvi koju je podnio.

13. blagoslov hrane i pića Rabi se bilo koja metoda, no najčešće standardni način.

14. zdravica Svećenik i svećenica svima podijele čašu s blagoslovljenim pićem i malo hrane. Svi podi­ gnu čaše visoko u zrak.

svećenik: Uzmite, Bog je ušao u žito!

svećenica: On će nas nahraniti! svi: On će nas nahraniti!

svećenik: Sunce je nad zemljom i vodom!

svećenica: Oni će utažiti našu žeđ!

svi: Oni će utažiti našu žeđ!

svećenik: Bog je u kukuruzu!

svećenica: lzrast će visok!

222

svi: Izrast će visok!

svećenik: Bog je u drveću i u lozi!

svećenica: Izrast će plodovi i bit će vina!

svi: Izrast će plodovi i bit će vina!

svećenik: Sunce nije izgubljeno!

svećenica: I opet će se uzdići!

svi: I opet će se uzdići!

svećenik: Sunce je s nama!

svećenica: I uvijek će biti!

svi: I uvijek će biti!

svećenik i svećenica: Neka bude tako!

svi: Neka bude tako!

Svi pojedu i popiju blagoslovljenu hranu i piće. 223

15. zahvala Bogu i Božici

svećenik (pozvoni triput): Svjetlo, o zlatno svjetlo, osjećam Tvoj dolazak i poznato mi je Tvoje odredište. Vrijeme je Tvog najvećeg sjaja.

U vatri svoga duha, ja gajim Tvoj plamen i prostirem se pod zrakama Tvojim i poznat mi je ishod Tvoga dara plodnosti. Na Zemlji ja ću požeti i pobrati plodove i radovati se obilju koje ima doći. I dok se kolo vječno okreće,

o Gospode, ja Ti zahvaljujem i nudim život svoj. Budi blagoslovljen.

svi: Budi blagoslovljen.

svećenica: O Zelena Gospo, Gaja, Majka Zemljo, Ti si Božica ispunjenja, plodnosti i obilja. Ti daješ i uzimaš, i ponovno daješ. Ti blagoslivljaš sva bića, i život im poklanjaš. Tako i mi živimo, stvoreni i othranjeni od predaka, a potomke ćemo svoje mi othraniti.

U Tebi sve se stvara i uništava. O Velika Majka, u ovom času ja Te slavim i Tebi nudim plodove svoga rada. I dok se kolo vječno okreće,

o Gospo, ja Ti zahvaljujem i nudim život svoj. Budi blagoslovljena.

svi: Budi blagoslovljena.

224

16. otpuštanje elemenata Osobe koje su prizvale elemente, sad ih i otpuštaju, redom: sjever, zapad, jug, istok.

17. otpuštanje kruga Nakon što svećenik i svećenica otpuste krug, svi se uhvate za ruke i kažu:

Krug je sada otpušten, ali neuništen. Radosno se sastali, radosno se rastali i radosno se opet sastali. Budite blagoslovljeni.

Nakon obreda sudionici odlaze u šumu i ostavljaju darove vilama.

Litska magija Ovo je vrijeme za magijske obrede svake vrste! Suptilne energije najsnažnije su, u odnosu na

sve ostale dane u godini, kao što je Puni Mjesec najsnažniji u Mjesečevu ciklusu. Pagani vjeruju da mogu biti veoma uspješni ako tada izvode magijske postupke za ljubav i veze, iscjeljenje pojedinca, čovječanstva i Zemlje, za snagu i hrabrost. Vrijeme je da se muškarci posvete sebi i razviju muške kvalitete. Vrijeme je za blagoslivljanje domaćih životinja i kućnih ljubimaca. Izvrsno je vrijeme za apotropejsku magiju. Amuleti se mogu postaviti po kući, a pogotovo u polju! Sva ogledala iznose se iz kuće i postavljaju na zemlju da upiju Sunčevu svjetlost. Narav­ no, po zakonima fizike znamo da će se svjetlost reflektirati. No, u magijskom smislu, ona će se napuniti pozitivnom energijom. Kad ih se kasnije unese u kuću, osoba će osjetit kako se dobro osjeća u prostoru, a posebice dok se gleda u ogledalo. Za Punog Mjeseca magijsko ogledalo puni se na mjesečini, a na Lithi se može puniti i na suncu. Povoljno je vrijeme za divinaciju bilo koje vrste. Svi mogu iskušati svoje sposobnosti pa tražiti odgovore zureći ti krijes ili obrednu vatru (piromantija). Snovi koje sanjamo na ljetno navečerje (ako ne bdijemo) lako bi se mogli ostvariti. Stoga valja pokušati zapamtiti snove. Usto, mnogo je lakše postići lucidno sanjanje i astralnu projekciju. I travarima je ovo najvažniji dio godine. Idealno je vrijeme za prikupljanje ljekovitih bi­ ljaka. U folkloru postoje brojna vjerovanja koja se tiču magijskih svojstava biljaka u vrijeme Lithe. Ako se žele· zaljubiti ili poboljšati svoju ljubavnu vezu, pagani će držati kantarion

pod jastukom. Ako nose krunu od divljeg pelina, riješit će se glavobolje i tegoba s očima. Ako se paprat istrese i na bijeloj plahti prikupi njeno sjeme koje se ne smije dodirnuti ru­ kom, magičar ih može iskoristiti da bi zadobio velike moći, npr. da postane nevidljiv ili da razgovara sa životinjama. Ako se popnu na planinu noseći cvijet paprati, vjeruju da će pronaći skriveno blago. U Skandinaviji se imela stavlja na strop kuće ili staje, kako bi se oduzela snaga trolovima itd.

225

Kršćanska interpretacija Lithe Kad je, prema biblijskom opisu, arkanđel Gabrijel navijestio Mariji da će roditi Isusa, rekao je: A evo tvoje rođakinje Elizabete: i ona u starosti svojoj zače sina. I njoj, nerotkinjom prozvanoj, ovo je već šesti mjesec (Luka 1:36). Elizabeta je tri mjeseca kasnije rodila Ivana Krstitelja (grčki: 1wavvri<; o BannaTfJ<;, latinski: Ioannes Baptista, engleski: ]ohn the Baptist) koji je opisan kao ekscentrični propovjednik i pustinjak koji je krstio Isusa u rijeci Jordan. Ako je trenutak navještenja (koji katolici obilježavaju 25. ožujka) bio devet mjeseci prije Isusova rođenja (na Božić, 25. prosinca), to znači da je lvan Krstitelj rođen točno šest mjeseci ranije. Zato 24. lipnja katolici slave Blagdan rođenja Svetog Ivana Krstitelja - samo tri dana na­ kon Lithe. U narodu je poznat kao Ivanje ili ljetni Božić. Pravoslavci ga nazivaju ]ovanjdan (]oBal-boatt) i slave 7. srpnja (po julijanskom kalendaru). Crkva je datum Božića odredila u 4. stoljeću, dok se lvanje spominje na Saboru u Agdeu 506. godine. Tako je pokršten još jedan paganski blagdan. Ljetno navečerje postalo je "Ivanjska noć" - 23. lipnja - na koju se također bdjelo, a ljetni krjesovi postali su "Ivanjski krjesovi". Skla­ pali su se brakovi, ljudi su se veselili, plesali oko vatre i preskakivali krjesove. Neki klerici tome su se oštro suprotstavljali. Primjerice, francuski biskup Sveti Eligije (Eloi de Noyon) (588.-660.) koji je pokrštavao germanske pagane rekao je: Nijedan kršćanin o blagdanu sv. Ivana ili o svetkovini ikojeg drugog sveca ne izvodi obrede suncostaja, niti pleše, niti skače, niti pjeva đavolske pjesme. Ipak, narod se nije htio odreći starih običaja, pa su oni naprosto asimilirani. No, s druge strane, za vrijeme Lova na vještice, progonitelji su ženama znali napuniti usta cvijećem kantariona "kako bi progovorile istinu i priznale da su paktu s đavlom" (vještice su na Lithu brale kantarion).

Rano uvođenje kršćanskog lvanja odrazilo se i na srednjovjekovne pagane. Bog proljeća Jarilo postao je Jure, Jura ili Juraj koji se slavi na Jurjevo, da bi na Ivanje on postao Ivan ili Ivo. Zato je svadba Jarila i Morane u Hrvata dosta rano postala svadba Ive i Mare. I drugi su narodi preuzeli to ime, pa se Ivanje u njemačkom naziva ]ohannistag, u španjolskom Fi­ esta de San Juan, u danskom Sankthans, u litavskom Jonines, u latvijskom fii1Ji, u estonskom ]aanipiiev, u finskom ]uhannus, a u ruskom znakovito: v1Batt Kyna.Aa "Ivan Kupala". Odnos Ivana Krstitelja i Isusa Krista neodoljivo podsjeća na drevni paganski mitologem o sukobu svijetlog i tamnog božanstva, što je danas veoma teško dokazati. No, znakovit je jedan biblijski citat u kojem Ivan Krstitelj za Isusa kaže: On treba da raste, a ja da se umanju­ jem (Ivan 3:30).

LAMMAS Lammas

je šesti paganski sabat i dan u sredini ljeta.

naziv:

Lammas

izgovor:

[ lamas]

trenutak u godini:

sredina ljeta

poljoprivredno razdoblje:

početak žetve

datum:

1.

226

kolovoza

stupanj zodijaka:

15° Lava

osnovna boja:

žuta (boja žita)

osnovni misteriji:

zahvalnost, sigurnost, kauzalnost, dijeljenje, umješnost

strana svijeta:

jugozapad

odgovarajuća osmina godine:

kasno ljeto

odgovarajući dio dana:

15:00 (između podneva i zalaska Sunca)

Kelti su ovaj blagdan početka žetve nazivali Lughnasadh (izgovara se: [ lilnasa ]), što zna­ či "Lughov praznik". Lugh je keltski bog, snažan, mlad i lijep ratnik i kralj, zvani Ltimhfhada "Dugoruki" zbog umijeća ratovanja kopljem i praćkom. Prema jednom mitu, on je spriječio duhove podzemlja da ljudima otmu urod i zadrže ga za sebe. Drugi dio složenice, imenica nasadh, znači "praznik, blagdan, festival". Staroirski je naziv blagdana Lugnasad, iako je pravopisni oblik Lughnasadh mnogo uče­ staliji. Irski je naziv Lunasa, škotski gaelski Umastal, a manski Luanistyn. Dok su se u engleskom zadržali nazivi za ostala tri keltska blagdana (lmbolc, Beltane i Samhain), za ovaj se blagdan ipak uvriježio naziv iz anglosaksonske tradicije Lammas koji dolazi od staroengleske složenice hlafmresse "misa hljeba". Imenica hlaf "hljeb" dolazi od pragermanskog oblika *hlaibaz, što prepoznajemo u gotskom hlaifs, staronordijskom hleifr ili engleskom loaf. Iz istog indoeuropskog korijena dolazi i praslavenski oblik *xleb11 koji prepoznajemo u ruskom XAe6 ili hrvatskom hljeb. (U hrvatskom je kruh naziv za namirnicu koja se dobiva od pečenog tijesta, dok je hljeb naziv za oblik u kojem je kruh ispečen ("ve­ kna" ili "štruca"). S druge strane, u srpskom xAe6 znači i "kruh" i "hljeb".) Dakako, misa (latinski: missa, engleski: mass) je naziv za čin katoličkog bogoslužja, pa bi se moglo reći da je Lammas kršćanski naziv (poput Christmas ili Candlemas). On je doista nastao pod utjecajem kršćanstva, ali neopagani ga rado prihvaćaju iz barem dva sasvim profana razloga: kršćani taj termin uopće ne rabe ni za jedan svoj blagdan, a usto je riječ Lammas mnogo jednostavnije napisati od riječi Lughnasadh. Ostali su nazivi za ovaj sabat: Lammastide "razdoblje oko Lammasa", Feast ofbread "Blag­ dan kruha", First harvest "Prva žetva", First fruits "Prvi plodovi" itd. Slavenski pagani na­ zivaju ga Kruhovi. U velškom se pak naziva Calan Awst "prvi dan kolovoza" ili Gwyl Galan Awst "festival prvog dana kolovoza".

Solarni aspekt Dan je usred ljeta. Sunce je iznimno jako. Dani su i dalje veoma dugi, no osjeća se kako se sve više skraćuju. Ulazimo u kasno ljeto kad se polako naslućuje skorašnji dolazak jeseni. Nasuprotni sabat je Imbolc. (Starim Keltima Lughnasadh je bila početak jeseni.) Kako je točna sredina ljeta astrološki definirana dolaskom Sunca na 15° Lava, Lammas bi točno pao primjerice: 7. kolovoza 2012. u 2:30 UTC; 7. kolovoza 2013. u 8:20 UTC; 7. ko­ lovoza 2014. u 14:02 UTC itd. No, većina neopagana slavi Lammas na tradicionalni datum, 1. kolovoza. 227

Božanski aspekt Rogati Bog osjeća posljedice žrtve (samoranjavanja) s Lithe, kad se dragovoljno počeo po­ vlačiti s prijestolja. Zamišlja se da su Bog i Božica u kasnim šezdesetim godinama kad se iz zrelosti prelazi u starost. Ona prelazi iz aspekta Majke u Staricu, a Bog iz aspekta Kralja u Mudraca. To znači da ih se slavi kao božanske Starješine. Porastom sila kaosa, Njihova snaga i stvaralačka moć postupno slabe. Više ne stvaraju novu djecu nego donose plodove svojih bivših aktivnosti. Možemo zamisliti kako je bilje zasađena u kasnu zimu i rano pro­ ljeće sada stasala u njihovu nebrojenu djecu i unuke. Bog i Božica prenose energiju na svoje golemo potomstvo, a oni sami postaju božanski starješine i povlače se iz aktivnog života. Kao što se božica Brigit tradicionalno slavi na Imbolc, a božica Ostara na istoimeni sabat, tako se na Lammas (Lughnasadh) slavi keltski bog Lugh. Otac mu je bio Cian, pripadnik na­ roda božice Danu, a majka Ethniu bila je kći strašnog fomorijskog (divovskog) kralja Balora koji je imao jedno oko posred čela, a drugo na potiljku. Bilo je prorečeno da će ga ubiti vla­ stiti unuk pa je dao zatvoriti Ethniu u kristalnom dvoru kako ne bi mogla zatrudnjeti. No, Cian je ipak uspio doći do nje i začeti trojke koje je Balor po rođenju bacio u more, no vile­ njakinja Bir6g uspjela je spasiti jedno dijete. Bio je to Lugh koji je stasao u moćnog i snaž­ nog boga, miljenika naroda božice Danu. U Drugoj bitci kod Mag Tuireda, Lugh se borio na strani kralja Nuade koji je predvodio narod božice Danu, a Balor na strani kralja Bresa koji je predvodio Fomorijce. Prvo je Balor svojim ubojitim pogledom ubio kralja Nuadu, ali onda je Lugh izbio Balorovo oko i odsjekao mu glavu. Tako je Lugh izvojevao pobjedu i postao novi kralj. Kad je Bres uhvaćen, molio je Lugha da mu se smiluje obećavši da će Irska imati četiri žetve. Lugh je to odbio smatrajući da je jedna žetva dovoljna, ali pristao je poštedjeti mu život ako ih Bres nauči kako se ore, sije i žanje.

Poljoprivredni aspekt Početak je žetvenog perioda. Lammas se tradicionalno naziva Prva žetva. Rast krušarica, posebice pšenice, ječma i raži, dosegao je vrhunac pa je vrijeme da ih požnjemo. Ispunjena je božansko obećanje s Beltanea (kraja sjetve) da ćemo uživati u bogatom urodu. Kreće još jedan period povećane aktivnosti na polju. Kukuruz, soja i suncokret obično se žanju nešto kasnije. Dio uroda već će se početi skladištiti za zimu. Također, prikuplja se i sjeme za slje­ deću sjetvu. Važno je napomenuti da u južnoj Europi žetva počinje već početkom srpnja, no svejedno, tradicionalno će se proslaviti na Lammas. Žetva se obavlja u što kraćem roku, nakon čega se mogu posijati i postrne kulture za zrno i silažu, što bi u božanskom aspektu odgovaralo ljubavnom odnosu Boga i Božice u kasnijoj životnoj dobi. Na svečanosti će najstariji seljak tradicionalno zamahnuti srpom i požeti prvu rukovet (svežanj ili snop). Vrijeme je za obred i slavlje. Žito će se brzo samljeti i od njega ispeći sve­ čani kruhovi koji mogu biti određenog simboličkog oblika (kruga, Sunca, pentagrama ili čak u obliku snopa pšenice i sl.). Već sljedećeg dana kreću veliki radovi. Obavlja se zelena rezidba voćaka i loze, a počinje i berba najranijeg voća: breskvi, ma­ relica, malina, kupina, borovnica i sl. Nadalje, stoka se počinje prihranjivati prekrupom. Kako ljeto zna biti veoma vruće i sušno, iznimno je važno zalijevati bilje koje još raste.

228

Oko Lammasa na livadama se obavlja drugi otkos ili otava. Ona je posebno dobra za pre­ hranu konja. Naravno, ako se prva trava kosila tek sredinom lipnja, onda će se otava kositi tek krajem kolovoza.

Astrološki aspekt Lav je fiksni i vatreni znak koji zorno dočarava "vatreni aspekt ljeta". Sunce je vladar Lava, što znači da je za vrijeme Lammasa Sunce u domicilu, u svom najprirodnijem položaju. To je i više nego očito - period Lava (22. srpnja - 22. kolovoza) uvjerljivo je najtopliji dio godine. Ta vrućina praćena je olujama, munjama i grmljavinom, tipičnim obilježjima tog znaka. Poveznica sa žetvom logički se nameće - što više sunčeve svjetlosti dopre do biljaka, urod će biti bogatiji.

Misterijski aspekt Zahvalnost je osnovni misterij Lammasa. Kada toliko željeni plodovi rada konačno dozru, vrijeme je za zahvalu prirodi i božanskim silama, Majci Zemlji i Bogu Suncu. Više smo puta istaknuli važnost zahvalnosti u paganizmu. Još jednom ćemo ponoviti - biti uvijek zahvalan

na svemu možda je najvažniji savjet ovih triju knjiga! Energija zahvalnosti čini nas boljim, pa­ metnijim, suosjećajnijim i plemenitijim ljudima. U paganizmu se koncept zahvalnosti ipak ponešto razlikuje od kršćanskog. Pagani ne doživljavaju urod i plodove kao "milostinju" koju su im udijelili bogovi zbog čega bi trebali klečati pred njima s dubokim strahopošto­ vanjem. Naprotiv, zahvalnost je izraz radosti zbog zatvorenoga kruga davanja i primanja. Ljudi bogove zapravo ne hrane žrtvom. Ona je samo simboličan prikaz ljubavi. Sasvim si­ gurno, bogovi neće biti "sitiji" ako im pagan ubaci šaku sjemenki pšenice u obrednu vatru. No, to je simboličan način da ljudi pokažu koliko cijene Majku Prirodu i život na ovako divnom planetu koji može održati sav život. I sami znamo da poklon koji se daje od srca, ma koliko jednostavan i jeftin bio, vrijedi više od sveg zlata ovog svijeta. Tako je i u ovom slučaju. Pagani su zahvalni svakom grumenu plodne zemlje, svakom crvu i glisti koji im rahle polja, svakoj kapi kiše koja napaja žedne biljke, svakom tračku Sunca koji ih grije i hrani svjetlošću. Žetva je ispunjenje ljudskih htijenja. Tada se osjeća olakšanje i sigurnost. Pagani se ra­ duju jer su im nade ispunjene i zato što znaju da će moći preživjeti još jednu zimu. Bit će dovoljno zaliha hrane da napune svoje žitnice, skladišta i ostave. Podsjećaju se na još jedno važno otajstvo - žito mora umrijeti da bi ljudi mogli živjeti. U prirodi je uvijek tako - život kola kroz razne oblike. Jedni održavaju druge. Uostalom, kad umremo, naša će tijela nagnojiti zemlju i preobraziti se u nove oblike života. Upravo zato, pagani na obredu prinose prvo klasje i plodove božanstvima koja su personificirana priroda. Ponavljaju pouku s Lithe i uče se važnosti dragovoljnog žrtvovanja radi višeg do­ bra i povjerenju prema svemiru da će ih obdariti, ali ne iste sekunde nego kada dođe pravo vrijeme.

229

Načelo akcije i reakcije kaže da svaka akcija stvara odgovarajuću reakciju. Konkretno -

što posijemo, to ćemo i požeti. To saznanje pagane poziva da paze na misli i emocije koje siju u svom životu. Ako posiju pšenicu, ne mogu očekivati ječam. Ako posiju smrt, mržnju, tugu ili strah, kako mogu očekivati život, ljubav, radost ili nadu? No, što ako su dali sve od sebe da posiju sjeme, a urodi na koncu budu upropašteni poplavama, sušom ili nametni­ cima? U 16. poglavlju: Podrijetlo patnje, spomenuli smo da su akcidentalne patnje sastavni dio života. U takvim situacijama pagani neće tražiti krivca niti proklinjati bogove. Jedino što mogu jest očekivati da će iz toga nešto naučiti i krenuti dalje. No, ako očiste namjeru i djeluju za svoje i tuđe najviše dobro, tada se ne moraju zabrinjavati tegobama koje ih kat­ kad zadese. Naprotiv, pravog pagana takvo će iskustvo potaknuti da smisli nove načine i tehnologije! Primjerice, ako ga je pogodila suša, tada će shvatiti da život nije šala. Umjesto da očajava, bit će daleko pametnije da osmisli kvalitetan sustav navodnjavanja koji neće remetiti ekosustav. Iskustvo žetve izravno i nedvosmisleno ljude uči odgovornosti, pravilnom prosuđiva­ nju i donošenju odluka. Znaju koliko im energije, novca i materijala treba za sjetvu da bi žetva bila onakva kakvu žele. Nesmotrena odluka mogla bi ih koštati uroda. U sjetvenom se periodu ne mogu zabavljati i zanemarivati posao jer bi urod mogao biti nedostatan. U davna vremena takvo bi ponašanje imalo fatalne posljedice, ne samo za pojedinca nego i za obitelj i cijelu zajednicu. Očito, ništa nije "besplatno". Zato su pagani svjesni da moraju raditi da bi uživali. Moraju donositi ispravne odluke i djelovati u skladu s njima. Moraju razviti snažan osjećaj za pravdu, posebno u pogledu poslovnih odnosa s drugima. I na društvenoj razini tražit će rješenja koja dokidaju nepravdu u svijetu. Smišljat će kako mogu pomoći drugima, ali ne tako da im "poklanjaju ribe" nego da ih "nauče pecati". Keltski bog Lugh zaštitnik je trgovine i brojnih umijeća, ponajprije kovačkog obrta. Sla­ veći

Lammas, ljudi će se upitati: koji su naši talenti, u čemu smo vješti, u kojim umijećima

možemo postići maksimum, kako razviti vlastitu kreativnost, kako se koristimo svojim potencijalima? Najbolji način da pomognu drugima jest dijeljenje znanja. Potrebitima će pokazati kako da sami postignu sreću i uspjeh.

Povijest Lammasa Kelti su slavili

Lughnasadh tako što bi prvo poželi dio žitarica na polju, potom otišli na

brežuljak i tamo zakopali prvi klas u zemlju. Spravljao se kruh s borovnicama. Žrtvovali su bika i jeli njegovo meso. Palili su krjesove i plesali oko njih, često prikazujući motive iz keltske mitologije, npr. borbu Lugha i Balora. Pepeo su bacali u bunare i po poljima oko kojih bi prethodno oposuno kružili. Svetkovina bi trajala tri dana. U Britaniji je blagdan kolovoške prve žetve zabilježen u srednjem vijeku pod nazivom glizirani oblik velškog naziva

Gule oj August, što je an­ G'Wyl Awst. To ukazuje na pretkršćansko podrijetlo Lammasa.

Prema općem paganskom konceptu, u svakoj biljci boravi njen duh. Žetva označuje smrt tijela biljke, ali i egzaltaciju njena duha. Pivo dobiveno fermentacijom ječma smatralo se krvlju te biljke, kao što je vino - krv loze. U engleskom se folkloru ta personifikacija ječma, piva i viskija naziva John

Barleycorn ili naprosto Corn God "Žitni bog". Za neopaga­

ne je lamaska prva žetva posebno značajna jer je ponuda piva i kruha osnova za obredni blagoslov jela i pića. 230

Danas se Lammas jako povezuje s kukuruzom koji je uz pšenicu najrasprostranjenija žitarica u Europi. Ona je u Europu uvezena iz Amerike tek u 16. stoljeću, no glatko se uklo­ pila u paganske običaje i postala sastavni dio europskog folklora. Žetva se obično sastoji od tri dijela: rezanja klasova srpom ili kosom, vezanja žita u snopove i slaganja u plastove, te vršidbe (odvajanja zrnja od slame). U paganskih naroda žetva je oduvijek imala ritualan, ceremonijalan, pa i magijski karakter. To prepoznajemo u brojnim narodnim vjerovanjima. Primjerice, ako se gazi po žitu mogao bi popljesniviti kruh. I kad se išlo u žetvu na polje, i kad se vraćalo s polja nakon žetve, oštrica srpa ili kose morala je biti okrenuta prema polju. Tako su se negativne sile (i vrane) simbolički tjerale s polja. Kosa se smjela klepati u hladovini, ali ne i na suncu jer bi se tako prizvala kiša. Od rezanja do vršidbe moglo je proći i više dana jer su seljaci čekali na red u gumnu. Na Lammasu se nije slavila samo žetva. U keltskoj mitologiji, božica Tailtiu bila je Lu­ ghova pomajka i žena posljednjeg bolgovskoga kralja Irske Eochaida mac Eirca. Opisano je kako se do smrti iscrpila pretvarajući irske visoravni u oranice, pa je Eochaid tadašnju prijestolnicu nazvao po njoj Tailtin (engleski: Telltown). U njenu čast, Lugh je uspostavio godišnji žetveni festival i sajam Aenach Tailteann koji se slavio sve do kraja 18. stoljeća. Za vrijeme sajma nije se smjelo ratovati. Dolazili su obrtnici i majstori iz svih mogućih cehova da bi izlagali i prodavali svoje proizvode. Sudionici su se natjecali u raznim sportskim igrama, kitili grad, pjevali i plesali, išli u ophode i palili krjesove. Sve su te običaje Kelti prenijeli na Lughnasadh, a Englezi na Lammas. Nakon sajma računala se zarada. Svi dugovi trebali su biti plaćeni. -

Na sajmu su se upoznavali mnogi mladi parovi, pa je ubrzo nastala tradicija poznata kao tailtinski brakovi (Telltown marriages). To je naziv za izvanbračne zajednice u koje se stu­ palo na Lammas, a trajale su godinu dana, što je dovoljno dug period da djevojka i mladić odluče hoće li se vjenčati ili razići. Taj se običaj zadržao sve do 16. stoljeća.

Lamaski običaji Proslava počinje na lamasko navečerje, odmah po zalasku Sunca 31. srpnja. Paljenjem lamaskoga krijesa počinje proslava. Pali se na povišenom mjestu, kao i na ostalim keltskim blagdanima. Tim krijesom ponajprije tjeramo negativne energije od usjeva. Oko vatre se veselimo, kao na Beltane i Lithu. To su tri najsvjetlija sabata. Iako će se dani i dalje nastaviti skraćivati, pagane još čeka druga polovica dugog toplog ljeta, tako da još mogu uživati u svijetlom dijelu godine. No, još važnije, vesele se sutrašnjem početku žetve. Mogu ići u ophode po selu s bakljama i ostavljati darove vilama. Sve u svemu, lamasko navečerje podosta podsjeća na beltansko, samo što je ovdje naglasak na veselju društvene zajednice, a ne na ljubavnim dražima. Proslava može potrajati i dugo u noć, ali ne bdije se. Na lamasko jutro mještani se rano okupljaju u središtu sela. Nose čistu i svečanu odjeću. Sa sobom nose srpove i kose. Zalijevaju ih pivom i nazdravljaju za novu žetvu i dobar urod. Prema polju kreće svečana povorka. Pjevaju se žetvene pjesme. Naravno, ako ne žive na selu, pagani će proslavu prilagoditi svojim mogućnostima.

231

Po dolasku, prvo se blagoslivlja polje. Seljaci će iščupati nekoliko stabljika od kojih će napraviti užad za vezivanje pokošene pšenice. Užad se polijeva vodom i čuva u hladovini kako bi zadržala elastičnost i vlagu. Najstariji seljak okrenut će se prema Suncu i zamahom srpa svečano

požeti prvu rukovet. Ona će se odmah zavezati užetom u snop i sačuvati za

obred. Zatim se srpom i kosom žanje dio polja da bi se skupila dovoljna količina za dobi­ vanje brašna od kojeg će se ispeći sabatski kruhovi. Potom se obavlja mlaćenje (mlatitva) kojim se zrnje odvaja od stabljike. Inače, slama će se kasnije iskoristiti za stelju u stajama, a nekad su se njome pokrivali i krovovi. Svatko će kući odnijeti vreću slame za lamasku dekoraciju. Kad je svatko prikupio dovoljno zrnja, još se jednom blagoslivlja polje. Povorka se vraća u selo. Djeca će uživati ukrašavajući kuću snopovima pšenice i drugih žitarica, klipovima kukuruza, slamom i šarenim vrpcama. Ako su na Lithu izrađivali jasle, mogu u njih postaviti plodove prve žetve. Od slame mogu isplesti Sunce, kotač ili pentagram i postaviti ga na ulazna vrata. Roditelji će samljeti zrnje i napraviti brašno. Umijesit će tijesto i ispeći lamaski hljeb. Tijesto se može zamijesiti u obliku kruga, a na gornju površinu postaviti bobice bo­ rovnice i sjemenke suncokreta, sezama ili lana u obliku pentagrama. Može se napra­ viti kruh u obliku Sunca ili čovjeka (čije jedenje predstavlja božansku žrtvu). Neki pagani spravljaju prava mala umjetnička djela (kao što neki slastičari izrađuju torte u raznoraznim oblicima). Ponekad se kruh mijesi tako da izgleda kao snop pšenice na kojem stoji mali miš. Za razliku od stočarskog Beltanea, Lammas je pravi ratarski sabat. Na blagdanskom doručku i ručku jede se kruh, kukuruz, lukovice, grašak, sezonsko povrće i voće, kolači i pite od borovnice, kupina i jabuka, sjemenke suncokreta, kokice i dr. Pije se pivo, bazgovo vino i čaj od končare. Nakon doručka izrađuje se žitna

lutka. Potrebno je pojasniti njeno izvorno značenje.

Stari su paganski narodi u svakom kutku prirode vidjeli božansku prisutnost. Tako su vjerovali da u poljima boravi duh žita, koji održava bilje na životu. Nakon žetve, duh ostaje bez tijela u kojem može boraviti. Da ne bi ostao "beskućnik", od dijelo­ va stabljika požnjevenih žitarica izrađivale su se lutke kako bi on mogao boraviti i prezimiti u njima, sve do nove sjetve koja bi obično počinjala na Imbolc. Tada se duh tjera iz lutke na način da se ona pokopa u zemlju ili spali - što su dvije paganske me­ tode odlaganja tijela preminulih. Duh izlazi iz lutke i ulazi u sjeme potičući novi rast bilja. Zato se žitne lutke tradicionalno spaljuju na Imbolc. Druga je mogućnost da se žitna lutka pokopa u prvu zaoranu brazdu na dan početka sjetve žitarica, obično oko Ostare. Naravno, i bez takvog igrokaza duh će se "snaći", pa je izrada takvih lutki

samo simboličan prikaz otajstva života i smrti, rađanja i umiranja. (To znači da lutka ne predstavlja Božicu Majku, kako se to često navodi.) Inače, po izvornom vjerova­ nju, žitnu lutku zapravo je trebalo izraditi od posljednje požnjevene rukoveti. Kako nitko nije htio "preuzeti odgovornost za ubijanje Žitnog Boga", tradicionalno bi svi prisutni seljaci zajedničkim zamahom poželi posljednju stabljiku od koje bi se zatim izradila lutka. (U hrvatskom se engleski naziv za žitnu lutku - corn dolly - ponekad prevodi kao "ku­ kuruzna lutka". To nije dobar prijevod jer drevni pagani nisu poznavali kukuruz, a jesu izrađivali ono što se naziva corn dolly. Naime, corn u engleskom ponajprije znači "žitarica". Ta imenica preko pragermanskog oblika *kurnan dolazi od indoeuropskoga korijena *gr 232

h1no "zrno", što prepoznajemo u latinskom granum, staroslavenskom zrono, ruskom 3eptto, gotskom kaurn i engleskom grain "zrno", litavskom žirniq "grašak" itd. Dakle, corn je biljka koja ima zrnate plodove, tj. sve žitarice, a ne samo kukuruz.)

Žitna lutka izrađuje se od svih dijelova stabljika žitarica - klasja, zrnja, slame i listova kukuruza. Izrađuju se u obliku ljudskog tijela, a mogu se ukrasiti šarenim vrpcama. Ljudi trebaju biti kreativni i zabaviti se. Djeca će posebno uživati u ovom lijepom običaju. Ne­ kad se lutka ponajprije postavljala na gumnu dok bi trajala vršidba, a potom u žitnicama i mlinovima kako bi stalno bdjela nad žitom. U svojim domovima pagani ih mogu držati do sljedeće sjetve (tj. do lmbolca) na kućnom svetištu, u kuhinji, pored kamina i sl. Također, mogu ih rabiti kao amulete koji tjeraju energiju neplodnosti. Postoji i jedna posebna podvrsta žitne lutke. Oljušteni klip kukuruza predstavlja tijelo. Umata se u šarenu tkaninu u obliku haljine. Bijela tkanina stavlja se na vrh i veže vrpcom, u obliku kapice. Naziva se kukuruzna lutka (corn cob doll ili kirn doll) (na škotskom kirn znači "kukuruz").

Shema lamaskog obreda Počinje oko 17:00 sati na otvorenom prostoru (osim ako pada jaka kiša). Središnji dio obre­ da sastoji se od posvećivanja srpa i simboličnog rezanja prve rukoveti, posvećivanja la­ maskog hljeba i svih plodova zemlje, prinošenja prvih plodova u lamasku obrednu vatru i starješenja Boga i Božice. Obred vode svećenik i svećenica. Prije obreda mogu obaviti samopročišćenje i samobla­ Oboje nose bijelu obrednu odoru sa žutom lentom (svećenica može nositi i žensku svečanu obrednu žutu haljinu).

goslov.

Prostorija i oltar ukrašavaju se žitaricama (stabljikama, slamom, zrnjem), brašnom, žit­ nim lutkama, suncokretom, sezonskim voćem, žutim svijećama, vrpcama itd. Sve se to može postaviti i po obodu obrednoga kruga. Stolnjak je žute boje. Na sredini oltara nalazi se lamaski hljeb, žitna lutka ili jasle u koje se stavljaju plodovi prve žetve, a pored oltara nalaze se srp i posuda u koju je presađeno nekoliko velikih stabljika pšenice ili neke druge žitarice. Naravno, ako se obred izvodi na polju, ta posuda nije potrebna. Svećenik i svećenica stoje pred oltarom. Pomoćni svećenici i pomoćne svećenice prizivat će elemente, pa stoje na četiri glavne točke. Svi ostali stoje na obodu kruga. 1. poziv na sabat

svećenik (cijelo vrijeme zvoni zvoncem): Na sabat!

svećenica: Na sabat!

233

svi:

Na sabat!

svećenik:

Veseli se narode!

svećenica:

Živio sabat!

svi:

Živio sabat!

svećenik:

Danas je Lammas!

svećenica:

Neka je sretan i blagoslovljen Lammas!

svi:

Neka je sretan i blagoslovljen Lammas!

svećenik:

Kolo se okreće i okreće!

svećenica:

Neka se i dalje okreće!

svi:

Neka se i dalje okreće!

svećenik:

Dan je usred ljeta!

svećenica:

Navješćuje se nova jesen!

234

svi: Navješćuje se nova jesen!

svećenik: Počela je žetva!

svećenica: Neka je blagoslovljena prva žetva!

svi: Neka je blagoslovljena prva žetva!

svećenik: Velika Majka rodila je žito!

svećenica: Hvala Ti plodna Majka!

svi: Hvala Ti plodna Majka!

2.

pročišćavanje prostora

Svećenica pročišćava prostor metlom i/ili kađenjem lamaske kadi (tamjan, vrijes i pupoljak jabuke

3.

-

2:1:1, uz mrvicu lista crnog ribiza i dvije-tri kapi ulja ambre).

uravnoteženje energije

Svi mogu nekoliko puta duboko udahnuti i izdahnuti kako bi se energija umirila. Svećeni­ ca može pročitati kraću vođenu meditaciju kako bi se svi sudionici energetski pripremili za razotkrivanje lamaskih otajstava. Sudionici mogu stajati, sjediti, klečati ili čučati i dodi­ rivati zemlju.

svećenica: Opusti se, zažmiri, slušaj i ponavljaj u sebi moje riječi.„ Danas je sveti dan. Ja sam veliko, zdravo drvo. Osjećam kako polako spuštam svoje korijenje.

„

iz stopala duboko u zemlju. 235

Korijenje se spušta sve dublje i dublje. Svjesno otpuštam sve napetosti, umnu rastrojenost i fizičku nelagodu, Sve što mi ne treba, polako istječe iz mog tijela i odlazi duboko u zemlju. Zemlja je puna života. U njoj se moja energija preobražava i vraća mi se, donoseći snagu, vitalnost i strast. Osjećam kako živost, vedrina i moć ulaze u mene. Cijelo je moje biće radosno. Sada polako otvori oči. Neka započne sveti lamaski obred.

4. podizanje kruga

Bilo kojom metodom.

5. prizivanje elemenata

Svaki element može prizvati jedna osoba (pomoćni svećenici i svećenice). Smjer: istok, jug, zapad, sjever.

6. izjava svrhe

(Može ju pročitati bilo koji sudionik ili sudionica obreda.)

sudionik/sudionica: Danas smo se okupili da proslavimo Lammas - dan usred ljeta. Dani su veoma dugi, ali svakog se dana naočigled skraćuju. Kolo se okreće i okreće. Rogati Bog i Božica Majka danas postaju starješi­ ne. Počinje još jedna Njihova važna preobrazba. Kralj i Kraljica postaju Mudrac i Starica. Počela je žetva. Došli smo posvetiti srpove i kose. Došli smo zahvaliti Našoj Gospi Božici Majci i Našem Gospodu Rogatom Bogu. Došli smo zahvaliti Suncu, kiši i Majci Zemlji na darovima žetve žitarica i prvih plodova. Ovo je vrijeme da budemo zahvalni i da s ponosom gledamo na rezultate svog truda i napora. Stoga, slavimo ostarjelog Boga i ostarjelu Božicu. Uživajmo u žitaricama.

7. Objava Svjetla Avalona

Svećenica pali svijeću Avalona. Svi izgovaraju Objavu.

8. zaziv Božice Starješine i Boga Starješine

Svećenik i svećenica pokleknu pred oltarom i pokažu gestu trećeg oka. 236

svećenik (pokazuje gestu Sunca): Počujte sad riječi Naše Gospe, Velike Majke djece bezbrojne. Počujte ostarjeli glas što u nama zahvalnost budi i do ganuća nas dovodi. Počujte Božicu iz čije se utrobe rađaju svi plodovi zemlje.

Svećenik pali svijeću Božice. Potom staje iza svećenice i pokazuje gestu za primanje blago­ slova. svećenica (pokazuje gestu dobrodošlice): Ja sam Stara Gospa, Kraljica koja se povlači. Ja sam Velika Majka, plodove nebrojene iznjedrujem. Vladarica sam žetve, plodnosti i užitka, Gospodarica sam žitarica i plodnih polja. Veselite se danas, jer stigao je i taj dan! Stiglo je doba da se naoružate srpovima i kosama, da u polja krenete, zemlji da se poklonite, srpom da zamahnete i da - uzmete, djeco Moja! Poklonite se Meni jer Ja sam skrbnica vaša. Ja sam Majka koja vas prehranjuje i održava. Jer vaš je užitak Moja sreća; a Moj blagoslov, život je vaš. Uživajte danas sretnici zemaljski, djeco i unuci Moji. Jer sigurnost sam vam omogućila u vrijeme kad Sunce opada i kad se tama nova navješćuje. Poklonite se Meni, Mudroj Kraljici koja tek je počela rađati. Mnoge ću vam plodove još donijeti, posijane i samonikle. Jer vi ste Meni žrtvu prinijeli i u zemlju život posijali. I opet Mi ju prinesite da bi krug bio vazda zatvoren.

A Ja, bezbrojno ću vam potomstvo opet roditi

i nikad vas ostaviti neću. Budite blagoslovljeni.

svi: Budite blagoslovljeni.

237

svećenica (pokazuje gestu Sunca): Počujte sad riječi Našega Gospoda, ostarjelog Boga. Počujte žrtvovanog i ranjenog Kralja, nebeskog Starješine. Počujte časnog Vladara, Lovca, Ratnika i Mudraca.

Svećenica pali svijeću Boga. Potom staje iza svećenika i pokazuje gestu za primanje blago­ slova. svećenik (pokazuje gestu dobrodošlice): Ja sam Bog Rogati, Starješina nebeski. Duh sam cijeloga svemira, posvuda Ja prebivam. Prepoznajte Me danas u zrnju požnjevenom koje grijao sam i svjetlom hranio, vama na radost. Ja sam Sunce koje snagu svoju svu vam predajem. Upijte svjetlost Moju, snagom se Mojom napunite. Jer dani su sve kraći, a Moja rana sve je jača. Upijte vrućinu Moju, hrabrošću se Mojom napunite. Jer noći sve su dulje, a Moja moć sve je slabija. Znajte da Ja sam Gospodar znanja, Kralj mudrosti. A mudrost mi Moja povlačenje nalaže.

Pa da i Ja krenem putem spiralnog uzdignuća, putem spoznaje svih otajstava prirode i svemira. Došao je i taj čas, starješinski štap da prihvatim i da udjeljujem ljubav i milost, snagu i hrabrost, i pravičnim savjetima da vas vazda blagoslivljam. Zemlju sam ovu nedavno Ja oplodio i obećanje radosti ljetnih Ja sam ispunio. U kruhu i pivu prepoznajte tijelo i krv Moju, i znajte da Ja ću uvijek biti s vama. Budite blagoslovljeni.

svi: Budite blagoslovljeni.

238

9. posvećivanje srpa i žita

Svećenik pozvoni triput. Svećenica postavlja posudu s presađenim žitaricama na pod, s južne strane oltara. (Korijen pšenice može biti dubok i do 2 m, pa možete samo zabosti stabljike u zemlju. Bitno je da možete teatralno prikazati žetvu.)

svećenica: Ove svete biljke dar su Boga Rogatog i Božice Majke. One su žive, sazdane od tijela Majke i duhom Očevim one su prožete. Plodovi su sasvim razvijeni, nama predani u obilju da živimo, u sigurnosti da opstanemo. Neka nas ovi plodovi ispune ljubavlju i radošću. Neka bude tako.

svi: Neka bude tako.

svećenica: Neka je sveto žito i svi plodovi zemlje.

svi: Neka je sveto žito i svi plodovi zemlje.

Svećenik uzima srp ukrašen šarenim vrpcama. Podiže ga visoko.

svećenik: Evo kovine iz zemlje uzete, u vatri obrađene i u srp pretvorene.

svećenica: Neka je svet srp i sav pribor seljački.

svi: Neka je svet srp i sav pribor seljački.

Svećenik spušta srp na zemlju, uzima posudu s vodom i nagne ju iznad pluga.

239

svećenik: Neka sav naš pribor, sav naš alat bude uporabljen s odgovornošću. Od drugih se stvorova razlikujemo sposobnošću uzimanja metala, minerala i drugih materijala koji su u Zemlji stvoreni, a znanjem o vatri obrađujemo ih i oblikujemo kako bi nam život bio lakši i usklađen s prirodnim tokovima. Neka bude tako.

svi: Neka bude tako.

Polije srp vodom.

svećenik: Posvećujem ovaj srp, da nam nova žetva bude uspješna!

svećenica: Neka je blagoslovljena nova žetva!

svi: Neka je blagoslovljena nova žetva!

Svećenica jednom rukom uzme bilje i drži ga u snopu. Svećenik uzme srp i posiječe žitari­ ce. Svećenica poveže rukovet ukrasnim vrpcama i podigne ju visoko.

svećenica: Evo plodova Majke!

svećenik: Hvala Ti, Velika Majka!

svi: Hvala Ti, Velika Majka!

svećenica: Bog je život Svoj dao! 240

svećenik: Hvala Ti, Bože Rogati!

svi: Hvala Ti, Bože Rogati!

10. blagoslov lamaskog hljeba i svih plodova zemlje

Svećenik i svećenica na oltar postavljaju: lamaski hljeb, posudu sa sezonskim povrćem, posudu sa sezonskim voćem i posudu s pivom.

svećenik (devet puta oposuno okruži kadionicom oko postavljene hrane): Silo zraka, blagoslovi žito i plodove naše da život nam u snazi i ljubavi održe.

svećenik (devet puta oposuno okruži svijećom oko postavljene hrane): Silo vatre, blagoslovi žito i plodove naše da život nam u snazi i ljubavi održe.

svećenica (devet puta poškropi vodom postavljenu hranu): Silo vode, blagoslovi žito i plodove naše da život nam u snazi i ljubavi održe.

svećenica (devet puta pospe solju postavljenu hranu): Silo zemlje, blagoslovi žito i plodove naše da život nam u snazi i ljubavi održe.

Svećenica podiže lamaski hljeb.

svećenica: Neka je blagoslovljen ovaj sveti hljeb lamaski, otjelovljenje blistavoga Boga Sunca i dijete rođeno iz utrobe Božice Majke. Svako zrno povezuje nas s precima našim koji srpovima i kosama žitna su polja žnjeli, mlaćenjem žitna zrnje od stabljika odvajali, u mlinovima zrnje mljeli i brašno dobili, a od brašna kruhove pekli.

svećenik: Neka je blagoslovljen kruh života! 241

svi: Neka je blagoslovljen kruh života!

Svećenik podiže posudu sa sezonskim povrćem.

svećenik: Neka je blagoslovljena ovo sveto povrće, šareno i ukusno, svim okusima obdarena, oduzeto i pobrano iz carstva biljnoga, na radost djece Boga nebeskog i Božice zemaljske.

svećenica: Neka je blagoslovljena povrće!

svi: Neka je blagoslovljena povrće!

Svećenica podiže posudu sa sezonskim voćem.

svećenica: Neka je blagoslovljena ovo sveto voće, mirisno i sočno, svim okusima obdarena, oduzeto i pobrano iz carstva biljnoga, na radost djece Boga nebeskog i Božice zemaljske.

svećenik: Neka je blagoslovljena voće!

svi: Neka je blagoslovljena voće!

Svećenik podiže posudu s pivom.

svećenik: Neka je blagoslovljena ovo sveto piće, od ječma i vode dobiveno, ukusno i hranjiva,

242

sveti brak zemaljskog i vodenoga svijeta, na radost djece Boga nebeskog i Božice zemaljske.

svećenica: Neka je blagoslovljena pivo!

svi: Neka je blagoslovljena pivo!

11. prinošenje žrtve u lamasku obrednu vatru

Svećenik pozvoni triput. Svećenik i svećenica pale lamasku obrednu vatru u kotlu pored oltara. Svećenica rukom kida lamaski hljeb na komadiće.

svećenica: Ovaj sveti kruh, dar je Boga Rogatog i Božice Majke. Bogovi i božice hrane nas plodovima svojim, a mi njih žrtvom svojom hranimo i tako sreću višnju dostižemo.

svećenik: Žrtvom počašćeni bogovi hranu su nam dali. Jer tako valja - uzeti i vratiti. Kako krug bi bio zatvoren. Kako bi se kolo vazda okretalo.

Svećenica devet puta ubaci komadiće kruha u vatru. Svaki put ponovi istu rečenicu.

svećenica: Bože Rogati i Majka Velika, prinosim Vam ovu svetu žrtvu.

svi (svaki put ponove za svećenicom): Da nam opet bude dobra sjetva.

Svećenik uzima posudu s pivom. Visoko ju podigne.

svećenik: Ovo je sveto piće dar Boga Rogatog i Božice Majke. Od kiše nastala je hrana, plodovi su izrasli. 243

Od žrtve nastala je kiša, zemlja nije žednom ostala. Stoga, božanske sile primite naše prinose.

svećenica: U ovom je činu žrtva rođena. Da bi se kolo i dalje okretalo. Da radosno uzimamo i radosno dajemo. Da spokojno primamo i spokojno prinosimo.

Svećenik devet puta ulije pivo u vatru. Svaki put ponovi istu rečenicu.

svećenik: Bože Rogati i Majko Velika, prinosim Vam ovu svetu žrtvu.

svi (svaki put ponove za svećenikom): Blagoslovite nas novim sjemenom.

Potom svi sudionici, jedan po jedan, pristupaju vatri i ubacuju prinose. Posude s kruhom, zrnjem, plodovima i pivom pripremljene su pored oltara. Za to vrijeme može se bubnjati i pjevati. Svaki sudionik ubaci prinos i kaže: Prinosim ovu svetu žrtvu. Potom se svi vrate na svoja mjesta.

12.

starješenje Boga i Božice

Pomoćni svećenik pozvoni devet puta. Svećenik i svećenica sjedaju na prijestolje na južnoj strani oltara. Pomoćni svećenik staje ispred svećenika, a pomoćna svećenica ispred sveće­ nice, te jednom pokleknu.

pomoćna svećenica (obraća se svećenici): Slava Tebi, Naša Gospo, Kraljice Zemlje, pozdravljam Te u vrijeme kad si odlučila povući se i znamenje starješinsko prihvatiti, Mudra Starica da postaneš. Odajem Ti svoje duboko poštovanje!

pomoćni svećenik (obraća se svećeniku): Slava Tebi, Naš Gospode, Kralju Neba, pozdravljam Te u vrijeme kad si odlučio povući se 244

i znamenje starješinsko prihvatiti, Mudri Starac da postaneš. Odajem Ti svoje duboko poštovanje!

Pomoćni svećenik i pomoćna svećenica staju iza svećenika i svećenice. Uzimaju ulje za pomazanje i podižu ih visoko.

pomoćna svećenica: Čujte i počujte! Danas je Lammas! Na vrhuncu zrelosti, Naša Gospa žito je rodila! I dok nastavi rađati nebrojeno potomstvo Svoje,

Starješina postat će da bi savjete mudre dijelila. Dajem Ti svoj blagoslov i nudim Ti ljubav svoju.

Poškropi svećenicu po glavi, trima kapima za pomazanje.

pomoćni svećenik: Čujte i počujte! Danas je Lammas! Naš je Gospod na pragu starosti! Žrtvovan i ranjen, u tamu se polako spušta, Starješina postat će da bi savjete mudre dijelio. Dajem Ti svoj blagoslov i nudim Ti svoju ljubav.

Poškropi svećenika po glavi, trima kapima za pomazanje. Zatim, pomoćni svećenik i po­ moćna svećenica ponovno staju ispred svećenika i svećenice koji i dalje sjede na prijestolju.

pomoćna svećenica (uzima starješinski štap za Božicu i podiže ga visoko): Ovo je znamen mudrosti i znanja, odgovornosti i pravednosti. Otajstvo koje Ti si uvela, za pretke naše i za nas i za potomke naše. Dajemo Ti svoj blagoslov, Majka Velika da nam udjeljuješ ljubav i milost, snagu i hrabrost i pravične savjete do zadnjeg dana života našeg.

245

pomoćni svećenik (uzima starješinski štap za Boga i podiže ga visoko): Ovo je znamen mudrosti i znanja, odgovornosti i pravednosti. Otajstvo koje Ti si uveo, za pretke naše i za nas i za potomke naše. Dajemo Ti svoj blagoslov, Bože Nebeski da nam udjeljuješ ljubav i milost, snagu i hrabrost i pravične savjete do zadnjeg dana života našeg.

svećenica (ustane i primi štap): Prihvaćam starješinski štap da dobro vam služim, da vas savjetujem i vodim, mudrošću i znanjem da vas obdarim. U milosti i nemilosti, obratite se Meni, Mudroj Vještici.

Neka bude tako.

svi: Neka bude tako.

Svećenica triput udari štapom u pod. svećenik (ustane i primi štap): Prihvaćam starješinski štap da dobro vam služim, da vas savjetujem i vodim, mudrošću i znanjem da vas obdarim. U milosti i nemilosti, obratite se Meni, Mudrom Vraču.

Neka bude tako.

svi: Neka bude tako.

Svećenik triput udari štapom u pod. Svi jednom pokleknu. 13. blagoslov hrane i pića

Rabi se bilo koja metoda, no najčešće standardni način. 246

14. zdravica

Svećenik i svećenica svima podijele čašu s blagoslovljenim pićem (pivom) i lamaski hljeb. Svi podignu komad kruha.

svećenica: Stara Božice, Velika Majko, Kraljice Zemlje, zahvalni uzimamo ovaj sveti kruh, potpuno svjesni preobrazbe života, od sjetve sjemena, preko rasta do žetve, i svih seljačkih i kuhinjskih vještina. Hvala Ti na zrnju i plodovima. Hvala Ti na mudrim savjetima i ljubavi. Budi blagoslovljena!

svi: Budi blagoslovljena!

Svi podižu čašu s pivom.

svećenik: Stari Bože, Bože Sunca, Kralju Neba, zahvalni uzimamo ovo sveto piće, potpuno svjesni preobrazbe života, od sjetve sjemena, preko rasta do žetve, i svih seljačkih i kuhinjskih vještina. Hvala Ti na svjetlosti i toplini. Hvala Ti na mudrim savjetima i ljubavi. Budi blagoslovljen!

svi: Budi blagoslovljen!

Svi pojedu i popiju blagoslovljenu hranu i piće.

15. zahvala Bogu i Božici

svećenik (pozvoni triput): Prije pola godine, sjeme smo posijali 247

i gledali ga kako raste, polako i sigurno. Brinuli smo se o usjevima našim, pa smo sad blagoslovljeni obiljem žita. Rogati Bože i Božice Majka, hvala Vam na blagoslovima i obilju hrane, hvala Vam na znanju i savjetima mudrim. Budite s nama, slavite s nama, uživajte s nama. Pozdrav i zbogom. Blagoslovljeni bili.

svi: Blagoslovljeni bili.

svećenica: Prije pola godine, sjeme smo posijali, a vi ste Ga napunili darom života. Zemlja, kiša i Sunce na rast su poticali, da bismo mi u smrti biljke život svoj održali. Rogati Bože i Božice Majka, Hvala Vam na Vašem dolasku i prisustvu. Hvala Vam na skrbi i žrtvi koju za nas podnosite. Oče i Majka, tražimo Vaš blagoslov. Pozdrav i zbogom. Blagoslovljeni bili.

svi: Blagoslovljeni bili.

16.

otpuštanje elemenata

Osobe koje su prizvale elemente, sad ih i otpuštaju, redom: sjever, zapad, jug, istok.

17.

otpuštanje kruga

Nakon što svećenik i svećenica otpuste krug, svi se uhvate za ruke i kažu: Krug je sada otpu§ten, ali neuništen. Radosno se sastali, radosno se rastali i radosno se opet sastali. Budite blagoslovljeni.

248

Nakon obreda još će se posjetiti polja koja se posipaju pepelom žrtvene vatre i ostacima ponuđenog i blagoslovljenog zrnja i plodova. Može se organizirati i sajam rukotvorina i obrta, posebice onih tradicionalnih.

Lamaska magija Želje koje su posijane u proljeće, sad bi se već mogle početi ostvarivati. Naravno, ako je riječ o kakvoj dugoročnoj želji, možda će se rezultati vidjeti tek za nekoliko godina. Kako god, ovo je idealno vrijeme za imaginaciju - zamišljanje želja. Pagani će ponoviti magijske po­ stupke ako osjećaju da se energija rasipa. To podsjeća na "obnavljanje zavjeta" koje bračni parovi daju u kasnijoj životnoj dobi. Trebaju vjerovati u sebe i očistiti namjeru. Vjeruje se da će Stožac moći podignut na Lammas biti posebno učinkovit, posebice ako ga radi veća skupina ljudi (spomenuli smo Gardnerovu priču o Stošcu moći protiv Hitlera). Povoljno je vrijeme za magijske radove za poslovni i financijski uspjeh, zaradu, trgovinu, karijeru, zdravlje, pravne procese, poslovne ugovore, partnerstvo i napredovanje.

Kršćanska interpretacija Lammasa Rečenica Kruh naš svagdanji daj nam danas, sastavni je dio kršćanske molitve Očenaš (Pater

noster) (Matej 6:11). Paganski koncept žita koje umire kako bismo mi mogli živjeti, te ritu­ alni blagoslov i jedenje kruha, fascinantno se podudara s kršćanskim konceptom Kristove žrtve i euharistijom,

tj.

žrtvenim darovima kruha i vina kao simbola tijela i krvi Kristove.

Za vrijeme pokrštavanja Europe paganski su obredi zamijenjeni katoličkim misama na ko­ jima su svećenici blagoslivljali kruh i prvo požnjevena žito. Još u Starom zavjetu čitamo:

Jahve reče Mojsiju: "Kaži Izraelcima i reci im: 'Kad uđete u zemlju koju vam dajem i u njoj žetvu požanjete, prvi snop svoje žetve donesite svećeniku. Neka ga on prinese kao žrtvu prikaznicu pred Jahvom da budete primljeni. Sutradan po suboti neka ga svećenik prinese kao žrtvu prikaznicu. A u dan kad budete prinosili snop kao žrtvu prikaznicu, prinesite Jahvi jednogodišnjeg janjca bez mane kao žrtvu paljenicu (Levitski zakonik 23:9-12). Inače, u Novom zavjetu žetva i žito često se spominju kao metafore. U Britaniji je Lammas jedno vrijeme bio kršćanski naziv. Kao i stari Kelti na Lughnasadh,

tako su i kršćani u crkvama 1. kolovoza posvećivali kruh ispečen od žita prve žetve. S vre­ menom je ta tradicija nestala, a od

1843.

ponovno se počela prakticirati među engleskim

kršćanima pod nazivom Žetveni blagdan (Harvest festival). Lamaski običaji preneseni su na Blagdan Preobraženja Gospodinova (latinski: Transfiguratio damini, engleski: Feast of the Transfiguration) koji se slavi 6. kolovoza. Njime se obilježava bi­ blijski događaj kad se Isus trojici apostola na gori pokazao kao svijetli nebesnik. U crkvama se posvećuje žito, a u južnoj Europi grožđe, jabuke i voćni kruh koji se potom dijele puku.

249

MABON Mabon je sedmi paganski sabat, prvi dan jeseni i početak tamnog dijela godine.

naziv:

Mabon

izgovor:

[ mabon ]

trenutak u godini:

početak jeseni

poljoprivredno razdoblje:

sredina žetve

datum:

22./23. rujna

stupanj zodijaka:

0° Vage

osnovna boja:

smeđa (boja jesenjeg lišća)

osnovni misteriji:

tuga, sjeta, obilje, darivanje, samospoznaja, ravnoteža

strana svijeta:

zapad

odgovarajuća osmina godine:

rana jesen

odgovarajući dio dana:

18:00 (zalazak Sunca)

U prethodnom poglavlju ukratko smo prepričali priču o Mabonu, sinu božice Modron (njeno ime znači "Majka", a Rimljani su ju zvali Dea Matrona "Božica Velika Majka"). Zato se još naziva Mabon ap Modron "Mabon, sin Modron". Oko 1970., američki neopaganski au­ tor Aidan A. Kelly (1940.) predložio je naziv Mabon za jesensku ravnodnevicu, što je ubrzo prihvaćeno u široj neopaganskoj i vikanskoj zajednici. Naime, Mabon je otet na početku tamnog dijela godine, baš kao i Perzefona, pa je taj naziv sasvim prikladan.

Velško ime Mabon potječe od prakeltskoga korijena *makwo- "sin". Srodno galsko bo­ žanstvo Maponos nosi ime istog podrijetla. Starovelška imenica map i suvremena mab znači "sin", kao i staroirska mace, te suvremena mac koja se zadržala u brojnim irskim i škotskim prezimenima (npr. MacNeill "Neillov sin", anglizirano: McNeill). Ostali su nazivi: Autumn equinox "jesenska ravnodnevica" ili "jesenski ekvinocij", Har­ vest Home "Žetvena kuća", Second harvest "Druga žetva", Feast oj the Ingathering "Blagdan

žetve", Harvest oj the first fruits "Berba prvih plodova", Winter Finding "Nalaženje zime" i Witches' Thanksgiving "vještičji dan zahvalnosti". Slavenski pagani nazivaju ga Plodovi. U neodruidizmu je poznat kao Alban Elfed.

Solarni aspekt Prvi je dan jeseni. Kao i na prvi dan proljeća, Sunce je u zenitu iznad ekvatora. Izlazi točno na istoku, a zalazi točno na zapadu. Dan i noć jednako su dugi, svaki po 12 sati. Sile koz­ mosa i kaosa potpuno su izjednačene, ali od ovog trenutka kaos će jačati, pa će dani biti sve kraći, a noći sve duže. Počinje tamni dio godine. Nasuprotni sabat je Ostara.

250

Za svaku je godinu potrebno znati točno vrijeme početka jeseni, primjerice: 23. rujna

2010. u 3:09 UTC; 23. rujna 2011. u 9:04 UTC; 22. rujna 2012. u 14:49 UTC itd.

Božanski aspekt Do Mabona Bog i Božica ušli su u duboku starost. Zamišlja ih se kao stogodišnjake. Više nisu samo Otac i Majka, nego imaju i unuke, praunuke i šukununuke. Bog je u aspektu Mudraca, a Božica je Starica ili Baba. Bog umire ( !) i odlazi u onaj svijet, Samerlend. Žrtva na Lithi postigla je konačni učinak.

Bog se dragovoljno žrtvovao kako bi se nakon rasta i žetve, zemlja ponovno odmorila, obnovila i prikupila snagu za novi ciklus. Bog to čini iz velike ljubavi prema ljudima, kao što bi svaki roditelj dao život za svoje dijete ili pravedni kralj za svoj narod. Prema tome, Mabon je javni ispraćaj (sprovod) Rogatog Boga. Božica ostaje udovica i žaluje za Bogom, ali

tješi se uviđajući golemo potomstvo i bujni život koji ostaje za njima. lako oplakuje umrlog, ona ljude tješi porukom novog života i novog rođenja koje pagani lako uviđaju u novom sjemenu što će na proljeće biti ponovno zasijana.

Poljoprivredni aspekt Ljetne biljke dale su plodove pa polako gube životnu silu. Lišće postupno počinje žutjeti i opadati. Životinje užurbano skupljaju hranu i pripremaju se za novu zimu i hibernaciju. Nalazimo se na vrhuncu žetvenog perioda. Žanju se preostale žitarice i beru se plodovi. Druga žetva, kako pagani još nazivaju ovaj sabat, zapravo je ponajprije - berba. Zemlja daje

obilje plodova, voća i povrća. U južnim krajevima počinje i berba grožđa, dok se u sjever­ nim loza još pregledava i utvrđuje stupanj sladora i zdravlje biljaka. Usto, okapaju se voć­ ke, a na polju počinje jesenska-zimsko oranje za proljetnu sjetvu. Gdjekad se siju i ozimine. Oko Mabona na livadama se obavlja treći otkos ili otavić. Ako se prva trava kosila tek sredinom lipnja, otavić se obično ne kosi, što znači da imamo samo dva otkosa. Stoka se polako privikava na suhu krmu. Nastavlja se s tovom.

Astrološki aspekt Na Mabon, Sunce izlazi iz Djevice i ulazi na nulti stupanj Vage - kardinalnog i zračnog zna­ ka. Vagom vlada Venera, božica ljubavi, ljepote i umjetnosti. Obilje žetve i berbe ljudima omogućuje da istinski predahnu i da se opuste. Vaga snažno podupire energiju uživanja i lagodnog života. Idealno je vrijeme za bonvivane, životne sladokusce i hedoniste. Ničega ne manjka. U realnom materijalnom smislu, ovo je najbogatiji dio godine. Hrane ima u izobilju, pa se ljudi mogu posvetiti hobijima, umjetnosti, filozofiji, putovanjima i uživanju u dobrom društvu. Osim toga, ratari odmjeravaju i "važu" rezultate ovogodišnje žetve i berbe, kako bi se, poučeni iskustvom, mogli kvalitetno pripremiti za sljedeću sjetvu.

251

Misterijski aspekt Tuga je osnovni misterij Mabona. U dubokoj starosti je sasvim prirodno osjećati sjetu i no­ stalgiju za mladošću, ljepotom i vitalnošću. Pagani tada tuguju za umrlim Bogom, kao što svi oplakujemo svaku dragu osobu za koju smo bili jako vezani. Iako znaju da je život vječan i da će se duh ponovno otjeloviti, gubici i rastanci paganima su legitiman izvor tuge. No, ništa od toga ne doživljavaju dramatično ili tragično. Ovdje ne govorimo o teškoj kliničkoj depresiji ili o takvom jadu koji bi trebao dovesti do živčanog sloma. Naprosto je riječ o "drugoj strani kovanice". Život donosi i radost i tugu, i sreću i nesreću. Oboje treba prihvatiti kao sastavni dio života. Stoga, tugu valja preboljeti, a ne zanijekati ili joj se opi­ rati. Prirodno je da plačemo kad nam netko umre. No, paganima nije prirodno ostati u tuzi do kraja života, a pogotovo ako vjeruju da je duh umrlog u Samerlendu, na nekom boljem mjestu ili da se već otjelovio i živi novi život. Tuga koju spominjemo zapravo je energija preobrazbe koja pomaže da otpustimo i prebolimo, da se mirno suočimo s onime što nismo postigli, s onim u čemu nismo imali uspjeha. Moramo ići dalje. Vrijeme neće stati radi bilo koga. Kolo će se i dalje okretati.

Moramo prihvatiti sve životne realnosti koje ponekad nazivamo "sudbinom". Sasvim je prirodno opirati se nesreći, tuzi, tami i smrti. To nam je "u krvi". No, samo suočavajući se s rastankom, umiranjem i smrću, ljudi mogu istinski prihvatiti sve životne radosti. Mabon je stoga još jedan gorkoslatki sabat, blagdan paradoksa. Dok tuguju za umrlim Gospodom, pagani uživaju i vesele se obilju hrane i plodova zemlje. Znaju da će ponovno ući u svjetlost, ali da bi to mogli, prvo moraju još jednom proći kroz tamu.

Kao i na Lammasu, vrijeme je zahvalnosti. Bog i Božica pred kraj svog života ostavili su golemo i neprocjenjivo bogatstvo u naslijeđe - obilje hrane koje će ljude održati na životu. Kao i na Ostari, dan i noć traju podjednako, pa ljudi nastoje postići unutarnju ravnote­ žu kako bi im život bio cjelovit i uspješan. No, postoji razlika. Ostara predstavlja "smrt u životu". Priroda se probudila i donijela novi život koji je unaprijed predodređen ("progra­ miran") da umre. Mabon je pak "život u smrti". Priroda se povlači u tamu i hladnoću, ali u sebi sadrži klicu novog života. Na osobnoj razini, pagani će se osvrnuti na protekli period svjetla. S ponosom i div­ ljenjem gledat će na rezultate sinergije osobnog rada i utjecaja sila prirode. Zapitat će se što su poželi ove godine. Kao što će uskoro početi pripremati zimnicu, tako u svom umu skladište lijepe uspomene. Evaluiraju sve što su postigli, ono što još moraju završiti i ono od čega su ipak odustali. Vrijeme je za introspekciju. Povlače se u dubine vlastitih misli i promišljaju o životu. Istražuju nove mogućnosti i prilike. Obraćaju se Bogu i Božici tražeći mudrost i savjete. Vatra koja je u proljeće i ljeto isijavala iz njih, sada počinje tinjati u njima. Pagani će težiti uspjehu na svim razinama, od obitelji, preko lokalne zajednice do cjelo­ kupnog čovječanstva. Težit će iskorjenjivanju gladi, zaštiti marginaliziranih skupina, ugro­ ženih biljnih i životinjskih vrsta. Vrijeme je da s drugima podijele znanje i mudrost. Vrije­ me je da daruju druge. U radosti davanja plodova vlastitog rada, uvijek se može očekivati da će se dobro vratiti. Škrtost je simptom velike duhovne nezrelosti.

252

Povijest Mabona Druidi su se na jesensku ravnodnevicu penjali na brda kako bi pozdravili Sunce i ušli u tamni dio godine. Pomona je rimska božica voća i vrtova. Iako se njezin dan obilježavao 13. kolovoza (što je bliže Lammasu), tadašnji su običaji daleko bliži današnjem Mabonu Gedno­ stavno zato što u južnoj Europi plodovi dozrijevaju ranije). Njeno ime dolazi od latinske imenice pomum "plod, voćka". Voljela je boga šume Silvana, a vjenčala se s Vertumnom, bogom godišnjih doba. Eleuzinski misteriji važni su za obilježavanje jesenske ravnodnevi­ ce jer se tog dana Perzefona vraća u Had, napušta majku Demetru koja počinje tugovati i čeznuti za njom, zbog čega se zemlja hladi, a bilje propada čekajući novo proljeće i Perze­ fonino ponovno sjedinjenje s majkom. Nadalje, drevni Kelti na vrhuncu žetve u polju su spaljivali ljudski lik koji se u Engle­ skoj naziva Wicker man "čovjek od (vrbova) pruća". Simboliku je lako prepoznati- Bog se žrtvuje, daje svoj život kako bismo mi imali što za jesti. Ta se tradicija zadržala u mnogim krajevima Europe. Kad je Cezar osvajao Galiju, pričao je kako su "galski barbari" spaljivali žive ljude. Kasnije je utvrđeno da Kelti nisu žrtvovali ljude nego da je bila riječ o rimskoj ratnohuškačkoj promidžbi. U engleskom selu Abbots Bromley (grofovija Staffordshire) 11. rujna održava se festival

Horn Dance "ples s rogovima". Šest muškaraca u rukama drže velike jelenje rogove. Trojica su odjevena u bijelo, a trojica u crno. Ples simbolizira sukob svijetlog i tamnog božanstva, tj. prijelaz u tamni dio godine. Tradicija vjerojatno potječe iz Skandinavije. Nadalje, Puni Mjesec najbliži Mabonu Englezi nazivaju Harvest Moon "Žetveni Mjesec". Ako Puni Mjesec padne točno na Mabon (kao 2010. godine), tada ga nazivaju Super Harvest Moon. Tradicija se zadržala čak i u kršćanstvu, pa bi se na Žetveni Mjesec u crkve donosile košare pune plodova koji su se nakon mise dijelili siromašnima. Među slavenskim paganima, ističe se blagdan čiji je naziv izvorno glasio Doženjaonica, što se odnosi na posljednju požnjevenu rukovet (od glagola "dožeti", tj. "završiti žetvu"). Prepoznaje se u ruskom i ukrajinskom Ao)l(UHJW ili 06)1(UHKU, poljskom Doiynki, češkom Dožinky ili hrvatskom Dužijanca. Ovisno o podneblju, slavio se od sredine kolovoza do kraja rujna.

Mabonski običaji Proslava počinje na mabonsko jutro. Kao i na Lammas, mještani se okupljaju u središtu sela. Nose čistu i svečanu odjeću. Donose prazne košare koje zalijevaju vodom ili rakijom i nazdravljaju za dobru berbu. U svečanoj povorci kreću u voćnjake, povrtnjake i vinograde. Pjevaju i vesele se. (Ako ne žive na selu, prilagodit će proslavu). Po dolasku, blagoslivlja se zemlja i zahvaljuje na plodovima. Bere se voće i povrće. Pune se košare. Osim toga, za kućnu, hramsku i oltarsku dekoraciju skupljaju se i otpali listovi, ako se nađe koji. Potom se povorka vraća u selo. Kuća se dekorira jesenjim lišćem, plodovima voća i povrća, travama, grožđem, lješ­ njacima, češerima, žirovima i šarenim vrpcama. Posvuda prevladava energija obilja. Samim pogledom na bogat i obilan urod, ljudi osnažuju osjećaj sigurnosti i samopo­ uzdanje. 253

Na stolu za objedovanje ukrašava se rog obilja ili kornukopija (grčki: KEpm:; TfJc; acp8oviac;, latinski: cornu copiae, engleski: Horn of plenty ili Cornucopia) koji je simbol obilja, plodnosti i sreće. Već smo opisali kako potječe iz grčke mitologije. Dok je Zeus bio malo dijete, dojila ga je koza Amalteja. Igrajući se s njom, otkinuo joj je jedan rog koji je dobio blagoslov da vječno donosi plodove. Stoga ne čudi što je to središnji simbol Mabona. Kasnije je Zeus Amalteju stavio među zvijezde, a rog je poklonio svojim čuvaricama, nimfama Adrasteji i Idi. Rog se obično izrađuje od slame i pruća, dovoljno velik da zauzme središnji dio stola. Ukrašava se vrpcama. Puni se plodovi­ ma, sezonskim voćem i povrćem, žitaricama i ostalom hranom. Prije blagdanskog ručka, košare s plodovima, žitaricama i svom drugom hranom postavit će se pored ulaza u blagovaonicu. Potom će jedan roditelj, obično najstariji ukućanin, izaći iz prostorije, a svi ostali će ga čekati. Pozvonit će triput i ući u pro­ storiju. No, kako je pored vrata postavljeno obilje hrane u košarama, ostali ga neće vidjeti. On će ih upitati: Vidite li me? Svi mu odgovaraju: Čujemo te, ali ne vidimo te! On im odgovara: Dali Bog i Božica da me ni dogodine tako ne vidjeli! Potom roditelj uđe, svi plješću, čestitaju si blagdan i razmjenjuju darove. (Inače, u južnih Slavena to je božićni običaj.) Iza podneva počinje blagdanski ručak. Na bogatom mabonskom stolu nema ograni­ čenja. Najbogatiji je to ručak u godini. Jedu se žitarice, kruhovi, mliječni proizvodi, meso, voće, povrće, kolači itd. Pije se vino, pivo i svježi voćni sokovi. Dakako, to ne znači da se ljudi moraju prejedati. Riječ je o simpatičkom magijskom postupku. Izla­ ganje hrane na stolu priziva energiju obilja i snagu preživljavanja tijekom skorašnje zime. Nakon ručka obitelj odlazi u prirodu. Šećući se po šumi, djeca će skupljati češere i prvo jesenje lišće. Skuplja se i sezonsko ljekovito bilje. Traže se prve naznake jeseni.

Božje oko (God's eye) simbolički je i magijski predmet istkan od raznobojnog prediva u obliku četverokuta. Potječe iz tradicije domorodačkog naroda Huichol iz središnjeg Meksika. Taj simbol predstavlja spoznaju i razotkrivanje otajstava prirode i svemira, a njegova četiri vrha simboli su četiri klasična elementa. Stoga se ta tradicija brzo proširila među europskim neopaganima. Na Mabon se Božje oči obično izrađuju tako da se pri svakom vrhu uveže po jedan jesenji list. Često se izrađuje i nakit od graška, graha, kestenja, češera, lišća i drugih prirodnih materijala. Ako imamo kipove Boga i Božice ili bilo kojeg Božanstva, možemo ih ukrasiti takvim nakitom. Izrađuju se i razni tradicionalni amuleti. Primjerice, lješ­ njak ili žir koji visi na crvenom užetu ostavlja se da visi pored ulaznih vrata ili pro­ zora. Susjedi će također razmjenjivati poklone i male košare s jesenjim plodovima. Može ih se iznenaditi i ostaviti im poklon pored vrata. Kako se bliži zima, u ovo doba godine mnogi će pagani izrađivati kućice i hranilice za ptice i ostavljati ih u šumi.

254

Shema mabonskog obreda Počinje oko 18:00 sati, za vrijeme zalaska Sunca, na otvorenom prostoru (osim ako pada jaka kiša). Središnji dio obreda sastoji se od dramatskog prikaza mabonskog božanskog as­ pekta, tj. umiranja i ispraćaja starog Rogatog Boga. Također, pozdravlja se dolazak jeseni,

mabonsku obrednu vatru prinose se plodovi ovogodišnjeg bogatog uroda.

au

Obred vode svećenik i svećenica. Prije obreda mogu obaviti samopročišćenje i samoblago­ slov. Oboje nose bijelu obrednu odoru sa smeđom lentom (svećenica može nositi i žensku svečanu obrednu smeđu haljinu). Prostorija i oltar ukrašavaju se sezonskim voćem i povrćem, svim pobranim plodovi­ ma, grožđem, jesenjim lišćem, suncokretom, sjemenkama i zrnjem, krumpirima, cvijećem, češerima, žirovima, lješnjacima, stabljikama žitarica, hljebovima, šarenim vrpcama itd. Po­ sebno se ističe šipak koji asocira na mit o otmici Perzefone. Sve se to može postaviti i po obodu obrednoga kruga. Stolnjak je smeđe boje. Na sredini oltara nalazi se rog obilja, a oko njega i posvuda oko samog stola nalaze se brojne košare i posude napunjene plodovima.

Svećenik i svećenica stoje pred oltarom. Pomoćni svećenici i pomoćne svećenice prizivat će elemente, pa stoje na četiri glavne točke. Svi ostali stoje na obodu kruga.

1. poziv na sabat

svećenik (cijelo vrijeme zvoni zvoncem):

Na sabat! svećenica:

Na sabat! svi:

Na sabat! svećenik:

Veseli se narode! svećenica:

Živio sabat! svi:

Živio sabat! svećenik:

Danas je Mabon! 255

svećenica: Neka je sretan i blagoslovljen Mabon!

svi: Neka je sretan i blagoslovljen Mabon!

svećenik: Kolo se okreće i okreće!

svećenica: Neka se i dalje okreće!

svi: Neka se i dalje okreće!

svećenik: Stigla je jesen!

svećenica: Dobro nam došla jeseni!

svi: Dobro nam došla jeseni!

svećenik: Počinje druga žetva!

svećenica: Neka i ona bude obilna!

svi: Neka i ona bude obilna!

svećenik: Zemlja je opet bogato rodila!

256

svećenica: Hvala Ti, Velika Majka!

svi: Hvala Ti, Velika Majka!

2. pročišćavanje prostora Svećenica pročišćava prostor metlom i/ili kađenjem mabonske kadi (tamjan, sandal, čem­ pres, klek, bor i hrastov lišaj

-

4:2:2:2:2:1).

3. uravnoteženje energije

Svi mogu nekoliko puta duboko udahnuti i izdahnuti kako bi se energija umirila. Svećeni­ ca može pročitati kraću vođenu meditaciju kako bi se svi sudionici energetski pripremili za razotkrivanje mabonskih otajstava. Sudionici mogu stajati, sjediti, klečati ili čučati i do­ dirivati zemlju.

svećenica: Opusti se, zažmiri, slušaj i ponavljaj u sebi moje riječi... Danas je sveti dan. Ja sam veliko, zdravo drvo. Osjećam kako polako spuštam svoje korijenje... iz stopala duboko u zemlju. Korijenje se spušta sve dublje i dublje. Svjesno otpuštam sve napetosti, umnu rastrojenost i fizičku nelagodu, Sve što mi ne treba, polako istječe iz mog tijela i odlazi duboko u zemlju. Zemlja je puna života. U njoj se moja energija preobražava

i vraća mi se, donoseći snagu, vitalnost i strast. Osjećam kako živost, vedrina i moć ulaze u mene. Cijelo je moje biće radosno. Sada polako otvori oči. Neka započne sveti mabonski obred.

4. podizanje kruga Bilo kojom metodom. 257

5. prizivanj e elemenata

Svaki element može prizvati jedna osoba (pomoćni svećenici i svećenice). Smjer: istok, jug, zapad, sjever.

6. izj ava svrhe

(Može ju pročitati bilo koji sudionik ili sudionica obreda.)

sudionik/sudionica: Danas smo se okupili da proslavimo Mabon - prvi dan jeseni. Danas su dan i noć jednako dugi, pa trebamo ostvariti ravnotežu unutar samih sebe kako bismo živjeli u radosti i miru. Od danas će dani biti sve kraći, a noći sve dulje. Ulazimo u tamni dio godine. Bog Mudrac i Božica Starica u najkasnijoj fazi života prenijet će na nas svoje kvalitete, poučit će nas i obdariti znanjem i mudrošću. Bog danas umire i ostavlja Božicu Staricu. On mora umrijeti kako bi se uskoro ponovno rodio. U jeku smo žetve. Žanju se posljednje žitarice i beru se plodovi. Ovo je vrijeme da tugu preobrazimo u radost, da zahvalimo božanskim silama i Majci Zemlji na obilju plodova. Stoga, slavimo umrlog Boga i Božicu Staricu. Uživajmo u plodovima.

7.

Objava Svjetla Avalona

Svećenica pali svijeću Avalona. Svi izgovaraju Objavu.

8. zaziv Božice Starice i Boga Mudraca

Svećenik i svećenica pokleknu pred oltarom i pokažu gestu trećeg oka.

svećenik (pokazuje gestu Sunca): Počujte sad riječi Naše Gospe, Božice Starice. Počujte Baku koja donosi mudrost i svijest o vječnosti. Počujte Božicu Upraviteljicu Vremena, Donositeljicu neumitnih promjena.

Svećenik pali svijeću Božice. Potom staje iza svećenice i pokazuje gestu za primanje blago­ slova.

svećenica (pokazuje gestu dobrodošlice): Poslušajte Mene, djeco Moja i unučadi. Bila sam Djeva i pamtim tu radost. Bila sam Majka i pamtim tu sreću. Ali kolo se okreće, neprestano se okreće. Prepoznajte Mene koja sam Stara Vještica. Ja sam kraljica Magije, svjetlost i tama Mjeseca. 258

Neka Me obožavaju ona srca koja život istinski su iskusila. Neka Me prepoznaju oni umovi koji stara su znanja prikupili. Neka Me slave ona usta koja tisuće blagoslova su izgovorila. Neka Me dodirnu one ruke koje težački su radile. Ne budite neznalice i prepoznajte Moj pravi lik. Jer ispod naborana lica i pogrbljenog tijela krije se Moje pravo Jastvo, Moja prava priroda. U Starici prepoznajte Mene, Veliku Majku svemira.

Dođite k Meni i dat ću vam savjete. Predat ću vam znanje i mudrost da vam žetva uvijek bude obilna, da vam srce uvijek bude samilosna. Neka bude ljepote u snazi vašoj, milosti u bijesu vašem, odlučnosti u strpljenju vašem, ravnoteže u mislima vašim. Dođite i slavite Mene, Divnu Staricu, Mudru Gataru, Vještu Vračaru, Majku Zemlju, Majku svih bića! Jer Ja ću uvijek biti s vama i nikad vas ostaviti neću. Budite blagoslovljeni.

svi: Budite blagoslovljeni.

svećenica (pokazuje gestu Sunca): Počujte sad riječi Našega Gospoda, Boga Mudraca. Počujte Starog Djeda, žrtvovanog i ranjenog. Počujte Boga koji umire i odlazi, samo da bi se opet vratio.

Svećenica pali svijeću Boga. Potom staje iza svećenika i pokazuje gestu za primanje blago­ slova.

svećenik (pokazuje gestu dobrodošlice): Poslušajte riječi Moje jer Ja sam Onaj koji danas odlazi. U toploj i strastvenoj noći Ja sam Djevu zaveo. U svetome času Ja sam Ju oplodio i Majkom Ju učinio. 259

Zajedno smo vladali kao Kralj Neba i Kraljica Zemlje. Otac sam svega znanja i Učitelj cijeloga svemira. Izvor sam sveg iskustva i nadahnuća. A sada, Ja se spremam umrijeti i napustiti vas, ali samo na trenutak, djeco Moja, Jer u Ljetnu zemlju, Samerlend, Ja odlazim, kako bih se opet vratio, na zemlji ovoj opet se pojavio, iz utrobe Majke Velike ponovno da bih se rodio. U žitu prepoznajte Mene, Boga Rogatog. Jer kad žanjete, smrt vi sijete, čupate i berete. Ali u sjemenu žita uviđate otajstvo novoga života. Iz njega, novi će život niknuti, baš kao i Ja, djeco Moja. Dok se žanju plodna polja, vrijeme je da krenem. Ali, ne bojte se i ne tugujte danas, djeco Moja! Jer kolo se okreće i okreće ... i tomu nema kraja. Jer nakon mladosti, starosti i smrti, opet se rađamo. To je Moje otajstvo, Moje obećanje vama. Da vas čekam na kraju spirale ... Da ću se opet roditi i biti s vama. A sada, slavite Mene, Boga Rogatog, Mudraca Starog, Kralja svih svjetova, Oca svih bića! I znajte da Ja ću uvijek biti s vama. Budite blagoslovljeni.

svi: Budite blagoslovljeni.

9. pozdrav jeseni Svećenik i svećenica okrenu se prema oltaru i pokažu gestu Sunca. Svećenik triput pozvoni.

svećenica: Danas je dan dug koliko i noć. Danas počinje tamni dio godine. Danas svjetlost se povlači, a tama jača.

260

svećenik: Danas je dan kad Stari Bog umire i odlazi. U hladnu se zemlju spušta, tamom obavijen. Samo da bi se iz te iste utrobe opet rodio.

svećenica: Vrijeme je da šume drugom bojom zasjaju, lišće da počne opadati i šumsko tlo da nagnoji. Vrijeme je za dubok san, priroda da se spremi.

svećenik: Sad je vrijeme da se radujemo, u milosti božanskoj da uživamo. Sad je vrijeme da plodove zemlje poberemo.

svećenica: U vrijeme najveće tuge kad Rogatog oplakujemo, radujmo se plodovima Velike Majke Zemlje. Jer još jednom, bogatstvo nam je Svoje podarila.

svećenik: Dobro nam došla jeseni, dobro nam došla tamo. Dok čeznemo za novim buđenjem i novim rastom, povucimo se u sebe i rastimo u spokoju mudrosti.

svećenik i svećenica: Neka bude tako.

svi: Neka bude tako.

10. prinošenje žrtve u mabonsku obrednu vatru

Svećenica pozvoni devet puta. Svećenik zapali vatru u kotlu (ili u velikoj posudi na oltaru). Svećenica uzima posudu s pripremljenim plodovima ovogodišnje žetve i berbe. Visoko ju podigne.

261

svećenica:

Ovi sveti plodovi, darovi su Rogatog i Majke. Bogovi i božice hrane nas plodovima svojim, a mi njih žrtvom svojom hranimo i tako sreću višnju dostižemo.

svećenik:

Bogove smo žrtvom hranili, a oni su nam uzvratili kišom, suncem, svjetlošću, toplinom i plodnošću. Tako krug je opet zatvoren. Tako se kolo vazda okreće.

svećenica:

Jesenje zrnje, proljetna je sjeme koje opet bit će zasijano.

svećenik:

Žrtvom počašćeni bogovi hranu su nam dali. Jer tako valja - uzeti i vratiti.

Svećenica devet puta ubaci plodove u vatru. Svaki put ponovi istu rečenicu.

svećenica:

Bože Mudrače i Božice Starice, prinosim Vam ovu svetu žrtvu.

svi (svaki put ponove za svećenicom):

Blagoslovite nas plodovima.

Svećenik devet puta ubaci plodove u vatru. Svaki put ponovi istu rečenicu.

svećenik:

Bože Mudrače i Božice Starice, prinosim Vam ovu svetu žrtvu.

svi (svaki put ponove za svećenikom):

Blagoslovite nas plodovima.

262

Potom svi sudionici, jedan po jedan, pristupaju vatri i ubacuju prinose. Posude s plodovi­ ma pripremljene su pored oltara. Za to vrijeme može se bubnjati i pjevati. Svaki sudionik ubaci prinos i kaže: Prinosim ovu svetu žrtvu. Potom se svi vrate na svoja mjesta.

11. božanski darovi mudrosti

svećenica: Naša Gospa, izvor je osjećaja i samilosti. Dođite i primite blagoslov Božice, da vam preda mudrost Starice, da vam život prođe u miru, ljubavi i radosti.

svećenik: Naš Gospod, izvor je razuma i hrabrosti. Dođite i primite blagoslov Boga, da vam preda mudrost Starca, da vam život prođe u miru, ljubavi i radosti.

Svećenik i svećenica okreću leđa oltaru i gledaju okupljene. Jedan po jedan, okupljeni pri­ laze svećeniku i svećenici. Prvo ona, a potom on svakog sudionika dotiču bodežom (ili štapićem) po ramenima i izgovaraju:

svećenica: Evo darova Naše Gospe: Primi ljubav i samilost, dajem ti nježnost i plodnost. Budi blagoslovljen/a.

sudionik/ka: Hvala ti, Majko. Budi blagoslovljena.

svećenik: Evo darova Našega Gospoda: Primi snagu i hrabrost , dajem ti znanje i ustrajnost. Budi blagoslovljen/a.

263

sudionik/ica: Hvala ti, Oče. Budi blagoslovljen.

12. ispraćaj Rogatog Boga

Svećenik i svećenica opet se okreću prema oltaru.

svećenik (podiže bodež): Lišće opada, dani su kraći, jača hladnoća. O Veliko Sunce, lagano se spuštaš prema zapadu. Ideš u Samerlend, u zemlju vječne čarolije. Plodovi su sazreli, a sjeme na tlo opala.

Polako spušta bodež na oltar i pokriva ga rukama.

svećenik: U ovom svetom času, znam da se život nastavlja. Jer bez sjetve nema žetve, ni bez žetve nove sjetve. Jer bez života nema smrti, ni bez smrti novoga života. Slava Tebi, Umrli Gospode, dok putuješ u utrobu Majke.

Svećenik polako odlazi unatrag i staje iza kruga. Pred oltarom ostaje samo svećenica. Uzi­ ma lišće objema rukama i podiže ih visoko.

svećenica: Dok vile tumaraju ovom zemljom i sjetne pjesme pjevaju, o Božice Starice, Kraljice i Majka, s Tobom tugu dijelimo. Nauči nas tajne magije i uzvišenoga znanja, da spoznamo otajstva života, smrti i ponovnog rođenja.

Polako spušta lišće i njime pokriva bodež.

svećenica: O, Gospode u sjeni, budi pozdravljen i blagoslovljen. Čuješ li gorkoslatki vapaj Majke koja Te zove, opet da se rodiš? Uživajući u plodovima Zemlje mi čekamo Tvoje ponovno rođenje. 264

I znamo da ćemo Te i prije toga vidjeti još barem jednom.

Neka bude tako.

svi: Neka bude tako!

13. blagoslov hrane i pića

Rabi se bilo koja metoda, no najčešće standardni način.

14. zdravica

Svećenik i svećenica svima podijele čašu s blagoslovljenim pićem (pivom) i malo hrane. Svi podignu čaše visoko u zrak.

svećenica: Hvala ti kišo koja si padala! Hvala ti sunce koje si grijalo! Hvala ti vjetre koji si puhao! Hvala ti zemljo koja si rodila! Radosni smo i zahvalni na svim darovima! Radosni bili i radosni ostali! Blagoslovljeni bili.

svi: Blagoslovljeni bili.

svećenik: Hvala biljkama koje nas hrane! Hvala životinjama koje nas uče! Hvala seljacima koji su radili! Hvala vilama koje nam pomažu! Radosni smo i zahvalni na svim darovima! Radosni bili i radosni ostali! Blagoslovljeni bili.

svi: Blagoslovljeni bili. 265

Svi pojedu i popiju blagoslovljenu hranu i piće. 15. zahvala Bogu i Božici

svećenik (pozvoni triput): O Plodna Majka, hvala Ti na drugoj žetvi. Hvala Ti na svim plodovima i obilju hrane. Neka me obilje i odsad prati. Svjetlost i tama, dan i noć. Zrak i zemlja, vatra i voda. Ovoga časa u jednakosti se vole. Ravnoteža i sklad donose zdravlje. Donose spokoj, zadovoljstvo i mir. Pozdrav i zbogom. Budi blagoslovljena.

svi: Budi blagoslovljena.

svećenica: O Veliki Oče, hvala Ti na još jednoj berbi. Hvala Ti na obilju hrane i novom sjemenu. Neka me obilje i odsad prati. Svjetlost i tama, dan i noć. Zrak i zemlja, vatra i voda. Ovoga časa u jednakosti se vole. Ravnoteža i sklad donose zdravlje. Donose spokoj, zadovoljstvo i mir. Pozdrav i zbogom. Budi blagoslovljen.

svi: Budi blagoslovljen.

16. otpuštanje elemenata

Osobe koje su prizvale elemente, sad ih i otpuštaju, redom: sjever, zapad, jug, istok.

266

17. otpuštanje kruga Nakon što svećenik i svećenica otpuste krug, svi se uhvate za ruke i kažu:

Krug je sada otpušten, ali neuništen. Radosno se sastali, radosno se rastali i radosno se opet sastali. Budite blagoslovljeni.

Nakon obreda još će se posjetiti polja, povrtnjaci, voćnjaci, vinogradi i vrtovi koji se posipa­ ju pepelom žrtvene vatre i ostacima ponuđenih i blagoslovljenih plodova.

Mabonska magija Vrijeme je za magijske radove koji su usmjereni završavanju i konačnom ostvarenju pret­ hodno posijanih želja i životnih ciljeva. Povoljno je vrijeme za magijske radove za zaštitu, bogatstvo, prosperitet, sigurnost i samopouzdanje, kao i za zdravlje i blagostanje, posebice starijih osoba. Idealno je vrijeme za introspekciju i samospoznaju, ostvarivanje ravnoteže i sklada unutar sebe, u obitelji, domu, zajednici i svijetu. Tada se mogu rješavati financijski problemi, nesporazumi, svađe i loši međuljudski odnosi. Ako nešto nije ostvareno tijekom ljeta, vrijeme je da se to otpusti, pa da se ponovno pokuša ostvariti sljedeće godine ili kada dođe pravi trenutak. Ako pagan za nečime žali ili ga nešto jako frustrira, prenijet će svoje negativne emocije u neki predmet koji će potom magijski uništiti, npr. spaljivanjem. Mabon je povoljno vrijeme za izvođenje magije kristala, bilja i ulja.

Kršćanska interpretacija Mabona Katolička crkva 29. rujna slavi Blagdan Svetog Mihaela (Mihovila) ili Miholje (Feast of Saint

Michael ili Michaelmas). Arkanđel Mihael (grčki: Mtxal]i\., latinski i engleski: Michael) opisan je kao predvodnik božanske vojske koji će pobijediti Sotonu u liku zmaja: I nasta rat na nebu:

Mihael i njegovi anđeli zarate se sa Zmajem. Zmaj uđe u rat i anđeli njegovi, ali ne nadvlada. I ne bijaše im više mjesta na nebu. Zbačen je Zmaj veliki, Stara zmija - imenom Đavao, Sotona, zavodnik svega svijeta. Bačen je na zemlju, a s njime su bačeni i anđeli njegovi (Otkrivenje 12:7-9). Daka­ ko, riječ je o preuzetom paganskom mitologemu o sukobu svijetlog i tamnog božanstva. Zbacivanje Sotone na Zemlju predstavlja dolazak tamnog dijela godine. Dakle, Mihael, poznat kao "arkanđel svjetla i vatre", umnogome je kršćanska supstitucija za paganskog Boga Sunca. Na proslavu toga kršćanskog blagdana preuzeti su brojni mabonski običaji. Osim što se bere grožđe, održat će se velika gozba na kojoj će biti blagoslovljeni plodovi zemlje. Dakako, u folklor su uvedeni i neki kršćanski elementi, npr. vjerovanje da se borovnice ne 267

smiju brati nakon tog datuma jer je Sotona zbačen s neba i pao u grmlje borovnice pa tako prokleo tu biljku. Ponekad se kaže da se voće ne smije brati nakon Miholja jer se "đavo pomokrio po plodovima". Stvarno je podrijetlo tog načela u paganizmu gdje se nakon Samhaina više ne beru plodovi, kako bi dio njih bio vraćen zemlji, čime se ljudi uče življenju po načelu dostatnosti.

SAMHAIN Samhain

je osmi paganski sabat, dan u sredini jeseni i vještičja Nova godina.

naziv:

Samhain

izgovor:

[ sauin]

trenutak u godini:

sredina jeseni

poljoprivredno razdoblje:

početak mirovanja

datum:

1.

stupanj zodijaka:

15°

osnovna boja:

crna (boja tame, smrti i misterija)

osnovni misteriji:

strah, zebnja, jeza, smrt, tama, zagrobni život, magija

strana svijeta:

sjeverozapad

odgovarajuća osmina godine:

kasna jesen

odgovarajući dio dana:

21:00

studenog Škorpiona

(između zalaska Sunca i ponoći)

Naziv Samhain etimološki nije razjašnjen. U staroirskom su zabilježeni oblici Samain, Samu­ in i Samfuin. U suvremenom irskom rabi se oblik Samhain, u škotskom gaelskom Samhainn i Samhuinn, a u manskom Sauin. U rječnicima i glosarima ponekad se navodi da je to staroirska složenica samfuin, pri čemu sam znači "ljeto", afuin "kraj", pa bi cijela riječ značila "kraj ljeta". No, za tu tvrdnju nema utemeljenja. Naime, iz indoeuropskoga korijena *sem- zaista dolazi naziv za "ljeto" u nekim indoeuropskim jezicima, npr. staronordijski sumar, engleski summer, staroirski samrad, velški haf i sl. Međutim, oblik *fuin nije zabilježen.

Prema drugom tumačenju naziv Samhain mogao bi značiti "sabor, okup, skup, skupšti­ na", od pretpostavljene prakeltske imenice *samani ili *samoni. Za usporedbu, i u sanskrtu i u gotskom riječ samana je prilog koji znači "skupa, zajedno". Dnevni dio proslave danas nazivamo sabat Samhain i slavimo ga 1. studenog. U irskom se naziva La Samhna, u škotskom gaelskom La Samhna, u manskom Laa Houney, u velškom Calan Gaeaf "prvi dan zime", a u engleskom Samhain day. Njemu prethodi Samhainska noć koja se u irskom naziva Oiche Shamhna, u škotskom gaelskom Oidhche Shamhna, u man­ skom Oie Houney, u velškom Nos Galan Gaeaf "noć uoči prvog dana zime", a u engleskom Samhain night. Inače, Samhainska noć u hrvatskom je popularnija kao Noć vještica. U engle­ skom ne postoji kvalitetan ekvivalent, osim eventualno Witches' night. 268

Još se rabe nazivi: Third harvest "Treća žetva", Day of the Dead "Dan mrtvih", Feast oj Spirits "Blagdan duhova", Feast of Apples "Blagdan jabuka", Ancestor Night "Noć predaka" itd. Slavenski pagani ovaj sabat nazivaju Djedovi, što je drevni blagdan posve ekvivalentan keltskom Samhainu. Na ruskom ga nazivaju,4eob1, ukrajinskom.4iou, bjeloruskom,43..szobz i poljskom Dziady. Kako je kršćanstvo preuzelo i ovaj blagdan, nazvavši ga "Blagdanom svih svetih", pro­ isteklo je mnogo pojmova, poput: All Hallows, Hallowmas, All Hallow's Day, All Hallow's Eve i Halloween, o čemu će uskoro biti više riječi. Zasad je potrebno reći da pagani ne rabe te na­ zive za Samhain. Naime, dok je Samhain paganski duhovni blagdan, Halloween je građanski.

Solarni aspekt Dan je usred jeseni. Sunce je i dalje na silaznoj putanji pa dani traju osjetno kraće. Sile kao­ sa iznimno su dominantne i još će nastaviti jačati, sve do Yulea. Ulazimo u period najveće tame (koji traje do Imbolca). Ulazimo u kasnu jesen kad se već naslućuje skorašnji dolazak zime. Nasuprotni sabat je Beltane. Kako su ta dva sabata u energetskoj opoziciji, kaže se da je Samhain "Beltaneov tamni brat blizanac". (Starim Keltima Samhain je bio početak zime.) Kako je točna sredina jeseni astrološki definirana dolaskom Sunca na 15° Škorpiona, Samhain bi točno pao primjerice: 7. studenog 2012. u 0:25 UTC; 7. studenog 2013. u 6:13 UTC; 7. studenog 2014. u 12:06 UTC itd. No, većina neopagana slavi Samhain na tradicio­ nalni datum, 1. studenog.

Božanski aspekt Upravo kad smo pomislili da nakon Božje smrti na Mabonu slijedi njegovo rođenje na Yu­ leu, na pola se puta ispriječio još jedan sabat. Pagani na Samhainu Rogatog Boga i Božicu Majku slave kao Tamnoga Gospoda i Tamnu Gospu. Njega zamišljaju kao duha koji se javlja iz zagrobnog života, Onoga svijeta ili Samerlenda. Ta je komunikacija moguća jer je na Samhain veo između dvije dimenzije postojanja - najtanji. Smrt je sastavni dio života, pa je i zagrob­ ni život također bitan dio postojanja koji slijedi nakon smrti, a prethodi novom rođenju. Božica pak prolazi kroz čudesnu transformaciju. U liku Starice (sada još starije nego što je bila na Mabonu), ona izvodi siloviti magijski postupak kojim ljude želi poučiti koliko je magija moćna (i bitna za pagane). U Noći vještica, ona se mijenja. Od Starice prvo postaje Tamna Gospa koja donosi uništenje i kaos. Zatim, u mističnom procesu (u trenutku izvan vremena i na mjestu izvan prostora) mijenja tijelo i ponovno zadobiva mladost i postaje ista ona Božica Djeva koja je oplođena na prethodnoj Ostari. Stoga joj ostaje još svega mjesec i pol dana dok ponovno ne rodi Malog Boga na Yule. Nakon preobrazbe, Bog iz zagrobnog svijeta kao duh inkarnira se u plod utrobe Božice i čeka novo rođenje. Time on postaje sin samoga sebe. Tako se isprepleću ljudska i božanska vremenska realnost.

269

Poljoprivredni aspekt Završila je žetva. Počinje period mirovanja kad se zemlja odmara i prikuplja snagu za novu sjetvu i novi rast. Posvuda je vidljiv napredak sila kaosa. Drveće odbacuje lišće, a neka su stabla već posve ogoljena. Životinje uzmiču pred tamom i hladnoćom. Do

Samhaina,

seljaci su trebali požeti posljednje žitarice i pobrati posljednje plodove.

Hrana se skladišti i ostavlja kako bi tijekom zime bilo dovoljno hrane. Sve je manje aktivno­ sti na polju, a sve više u kući. Na prvoj žetvi beru se plodovi, a na trećoj

(Lammas) žanju se žitarice, na drugoj (Mabon) (Samhain) kolju se domaće životinje. Vrijeme je to kad se stoka

vraća s ljetnih pašnjaka. Kako je sve manje mogućnosti ispaše, počinje potrošnja sijena. Hrane ima u izobilju, pa se nastavlja s tovom. Nekad se obavljala selekcija stoke. Klale su se najslabije jedinke za koje se smatralo da imaju najmanje izgleda za preživljavanje zime. Inače, ljudima masna i mesna hrana odgovara upravo zimi, za razliku od ljeta kad je dale­ ko primjerenija lakša biljna hrana. Osim toga, zimi se meso može dobro konzervirati. Iako je sam

Samhain dan posta i nernrsa, nakon tog sabata, tijekom studenog, u mnogim europ­ svinjokolja ili kolinje. Dakako, vegetarijanci će dati

skim zemljama izvodi se tradicionalna

naglasak na plodove koji najkasnije dozrijevaju poput oraha, repe, bundeve, grožđa itd. Obavlja se konačna rekapitulacija ovogodišnjeg uroda. Stari je običaj da se nakon

Samhaina više ništa ne uzima od zemlje. Ako je ostao koji neobrani plod, ostavit će se kako bi se raspao i nagnojio zemlju. Plodovi se ostavljaju i duhovima koji ovog dana posjećuju zemlju. (Naravno, danas nije problem ako uberete nešto i nakon ovog datuma, iako se mnogi neopagani pridržavaju tog starog pravila).

Astrološki aspekt Škorpion je fiksni i vodeni znak, simbol preobrazbe, obnove i smrti. Više nego bilo koji drugi znak podržava kopanje ispod površine da bi se došlo do istine,

tj.

ljudsku sklonost

za razotkrivanjem tajni života i svemira. Pluton, vladar Škorpiona, predstavlja sile kaosa koje moraju uništiti nešto staro da bi se stvorilo nešto novo. Naglašava animalni nagon za preživljavanjem i samoodržanjem. Energija Škorpiona pogoduje štovanju predaka, pro­ mišljanju o smrti i zagrobnom životu. Idealno je vrijeme za magijske radove, posebice za destruktivnu magiju kojom se uništava ono što ne želimo. U kriznim trenucima početka najtarnnijeg dijela godine, Škorpion daje duhovnu snagu, psihičku i fizičku energiju, silo­ vitost i borbenost, pa tako vraća čovjeka u ravnotežu.

Misterijski aspekt

Strah

je osnovni misterij

Samhaina.

No, iznimno je važno pojasniti na što točno mislimo.

Više srno puta nedvosrnisleno definirali strah kao "najgoreg neprijatelja čovječanstva", izvora ljudske gluposti, primitivizma, mržnje, netolerancije, nasilja, pohlepe, ratova i dru­ gih užasnih pojava. Također, rekli srno da oni koji šire strah, čine tešku povredu prirode. Međutim, na

Samhainu

pagani ne žele spoznati taj manipulativni strah koji danas najviše

prevladava među ljudima. Naprotiv, riječ je o strahu kao prirodnoj posljedici suočavanja s 270

nepoznatim. Nitko se još nije vratio iz mrtvih da nam opiše kako je tamo. Zato smrt ostaje vječni i konačni misterij. Iako vjeruju u vječni život, smrt nikoga ne može ostaviti ravno­ dušnim. Smatra se da je strah druga najsnažnija emocija. Jedina koja je još jača jest nada. To što Yule dolazi neposredno nakon Samhaina, simbolički predstavlja pobjedu nade nad strahom. -

Dok je na Mabonu naglasak na samom činu umiranja i tugovanja za preminulom oso­ bom, na Samhainu je naglasak na onom dubljem i mističnom značenju smrti. Ovo je vrijeme da se suočimo s konceptom smrti i spoznamo kako nakon nje dolazi novi život. Kad nam smrt više nije nepoznanica, iščezava i strah od bilo čega drugog. No, racionalna strana straha zapravo je oprez koji nam od najvećeg neprijatelja može postati najvjerniji životni saveznik. Kod takvog suočavanja, osjećaj jeze i užasa prirodno se budi. No, kao što ratnik mora preobraziti strah u oprez, tako ga i svatko od nas mora preobraziti u nadu, blažen­ stvo i spokoj. Suočavanje sa strahom također je suočavanje sa slabostima. Osim toga, kako je svaki sabat radostan, tako će i proslava Samhaina paganirna koristiti da se lakše nose s "najdepresivnijirn dijelom godine". Čak će se i psihoterapeuti složiti s time da ikonografija ovog sabata i običaji poput fackova fenjera ili plesa mrtvaca pridonose rastakanju društveno uvjetovanog koncepta smrti i potisnutih emocija, što je zdravo iskustvo, kako za odrasle, tako i za djecu. Na Samhain pagani štuju pretke. Odaju počast onima kojih više nema. Uređuju oltar za pretke, pale svijeće njima na spomen, nude im hranu i piće. Slave ih jer su oni bili ovdje prije živih. Kao što žele dobro svojim potomcima, na ovom sabatu pokazuju da osjećaju ljubav svojih predaka koji su svojim potomcima, također željeli samo dobro. Štujući njih, pagani štuju i sami sebe. Vrijeme je refleksije nad vlastitim životom i korijenima. Mole ih za pomoć, vodstvo i mudre savjete. Veo između dva svijeta jest najtanji. U zraku se osjeća "nešto posebno". Budućnost je gotovo opipljiva. To je vrijeme kada se može ostvariti kvalitetna komunikacija s duhovima. Pojasnili srno da nekrornantija u paganizrnu nipošto nije najvažnija divinacijska metoda. Štoviše, većina se pagana njome nikad neće baviti. No, ako im je iz određenog osobnog razloga bitno da pokušaju stupiti u kontakt s duhom neke preminule osobe, Noć vještica mogla bi biti najpogodniji trenutak. Važno je napomenuti da su štovanje predaka i komu­ niciranje s duhovima umrlih dvije posve neovisne aktivnosti, što zbunjuje mnoge neupuće­ ne ljude jer se obje mogu izvoditi u Noći vještica, o čemu će uskoro biti više riječi. Vrijeme je da pagani sagledaju što su poželi u životu. Trebaju se postaviti u poziciju ne­ utralnog promatrača i objektivno analizirati vlastite postupke. Važno je detektirati slabosti, strahove, frustracije i ostale energetske kočnice. Prodorna škorpionska energija ovog raz­ doblja pomaže im da se "nemilosrdno" obračunaju s time. No, svaki pagan mora napraviti prvi korak. Mora pokazati da se zaista toga želi riješiti. Na osobnoj razini može se dodatno opustiti jer vjeruje i zna da ima dovoljno blagoslova da preživi neplodni zimski period. Na društvenoj razini posvetit će se pomoći siromaš­ nima i zaštiti svjetske kulturne baštine - djela njegovih predaka. Štitit će i unaprjeđivati položaj malih domorodačkih plemena i naroda.

271

Povijest Samhaina Iako su pretkeltski narodi još prije pet tisuća godina slavili Samhain (što smo pojasnili u odjeljku o povijesti Imbolca), najstariji sačuvani zapisi potječu iz staroirske književnosti 10. stoljeća. Beltane i Samhain za Kelte nisu bili samo puki počeci ljeta i zime nego prijelomni trenuci u poljoprivrednoj godini, kao i kod ostalih indoeuropskih naroda. U Slavena je to vidljivo u blagdanima Jarila i Morane (kasnije Jurjeva i Mitrova). U tim prijelomnim trenu­ cima društveni poredak i struktura privremeno se dokidaju pa ljudi mogu raditi svakojake ludorije (tipično za liminalnu fazu svakog obreda prijelaza). Svaka je polovica godine tra­ jala 180 dana, pa je preostalih pet dana umetnuto između njih. Očito, Beltane se slavio dva dana (danas su to 30. travnja i 1. svibnja), a Samhain tri dana (31. listopada, 1. studenog i 2. studenog), što se zadržalo čak i nakon kršćanskog preuzimanja, na što ćemo se vratiti kasnije. Početak zime i tamnog dijela godine energetski se posve razlikovao od nasuprotnog Beltanea. Iako su oba blagdana zadržala brojne vesele običaje, na Beltaneu se slavi život, dok

se na Samhainu na šaljiv način suočavamo sa smrću, pa je to vrijeme općeg meteža i zbrke. Ljudi bi se maskirali i činili razne nestašluke, zafrkavali i plašili jedni druge (od čega po­ tječu poznati običaji za građanski praznik Halloween). Oba su blagdana "između godišnjih doba", između dva svijeta i dva vremena. Zato kažemo da je veo stanjen. Zato možemo komunicirati s drugim entitetima, pri čemu je na Beltaneu veći naglasak na vilama, a na Samhainu na duhovima umrlih. Inače, i stari Slaveni u isto doba godine slavili su Djedove (Dziady)- blagdan štovanja predaka. Ljudi su od duhova tražili vodstvo i nadahnuće. Palili su krjesove kako bi otjerali nega­ tivne entitete i zlonamjerne duhove. Pored humaka (kasnije grobova) palili bi baklje kako bi duhovi pronašli izlaz iz onog svijeta, a na prozorima bi ostavljali svijeće kako bi duhovi znali kamo treba doći. Pred kućama bi za njih ostavljali posude s hranom, ponekad čak i odjeću. Vlastite pretke prizivalo se u kuću. Za svakog člana obitelji koji je preminuo u razdoblju od prošlog Samhaina, na blagdanskom bi se stolu postavio dodatni obrok. Ta se hrana kasnije ne jede nego se posipa po zemlji. Slijedi opis i pojašnjenje triju najpoznatijih samhainskih tradicija. a) Jackov fenjer U keltskom i engleskom folkloru oduvijek je bio važan fenomen varljive svjetlosti (ignis fa­ tuus), tajnovite svjetlosti koju uzrokuju vile i duhovi, a noću se može uočiti u šumi, uz močvare, jezerca, tresetišta i sl. U Engleskoj se od sredine 17. stoljeća takva svjetlost počela nazivati jack-o'-lantern što doslovno znači "Jack od svjetiljke", tj. "Jack koji nosi svjetiljku". Drugi je naziv will-o'-the-wisp, što pak doslovno znači "Will od baklje", tj. "Will koji nosi baklju" (imenica wisp odnosi se na svežanj slame koji se može zapaliti kao baklja). Odakle ti nazivi? Kako se varljiva svjetlost teško mogla objasniti, ako ne bi bila riječ o vilama ili duho­ vima, s vremenom se u narodu uvriježilo "skeptično" tumačenje kako zapravo "tamo neki čovjek (Jack ili Will) hoda držeći svjetiljku". (Inače, ime Jack u to se vrijeme u Engleskoj rabio za muškarce nepoznata identiteta (nomen nescio), kao što se danas u Americi rabi John Doe.) Neovisno o tome, drevni Kelti na Samhain su imali običaj rezbariti stočnu repu, korabu, tikvu, ciklu, krumpir ili jabuku. Površinu repe izrezbarili bi u obliku lica, a unutrašnjost bi izvadili. Unutra bi stavili svijeću i tako dobili dekorativnu lampu (fenjer) koji bi postavljali na prozore, pored kućnog praga ili u dvorištu. Strašno lice fenjera služilo je odvraćanju 272

opasnih i zlonamjernih entiteta (pa možemo govoriti o amuletu). No isto tako, dobrona­ mjernim duhovima fenjer će pomoći da nađu put do svojih negdašnjih kuća. Rezbarenje bundeva potječe tek iz 17. stoljeća kad su irski doseljenici u Americi spojili tu američku biljku s drevnim europskim paganskim običajem. Osim što je veća od repe, lakše se rezbari, estetski je privlačnija, a također dozrijeva baš u vrijeme Samhaina. Američki književnik Nathaniel Hawthorne (1804.-1864.) u svojoj noveli The Great Car­ buncle

(1837.) prvi je put upotrijebio pojam Jack-o'-lantern za izrezbarene bundeve. Iako je

očito da taj samhainski apotropej nema previše veze s varljivom svjetlošću kao takvom, pojam se ubrzo uvriježio. Mi ga danas također rabimo i prevodimo kao "Jackov fenjer". Drugo je tumačenje priča o Škrtom Jacku (Stingy Jack) koja potječe iz kršćanskog folklora. Neki Jack za života je nekoliko puta nasamario i prevario đavla. Kad je umro nije mogao ući u raj jer je bio grešan, a ni đavo ga iz inata nije htio primiti u pakao. Dao mu je samo malo žeravice da si osvijetli put. Jack je u džepu našao repu, izbušio ju i u nju stavio žeravicu. Otada tumara između ovog i onog svijeta. Iako se često prepričava, ta priča nema nikakve veze s paganizmom.

b) prerušivanje Od najranijih vremena ljudi u određenim prilikama nose maske. Psiholozi kažu da je smi­ sao maskiranja - skrivanje svoje prave prirode, svoje privatne i javne osobnosti Gungovski su termini: sjenka i persona), tj. pokušaj da se osoba pokaže drukčijom ili boljom nego što jest. Međutim, maske na Samhainu imaju jednu drugu, sasvim praktičnu i profanu namjenu -: izbjeći duhove. Zato u ovom kontekstu u hrvatskom ne rabimo izraz "maskiranje" nego - "prerušivanje". U engleskom se rabe pojmovi guising ili mumming. Ljudi se prerušuju u duhove kako bi se "zagubili" među njima. Naime, ako nas netko traži, a mi smo prerušeni, manja je vjerojatnost da će nas otkriti. Zato su se Kelti u Noći vještica prerušivali kako bi umakli opasnim duhovima. Primjerice, neki sudionik proslave stavio bi masku kako ga ne bi pronašao duh pokojnog susjeda koji mu se želi osvetiti jer mu je ovaj svojedobno ukrao pet kokoši. Prema tome, tumačenje po kojem se ljudi prerušuju u duhove kako bi "preplašili duhove i otjerali ih od sebe" naprosto nema nikakve veze s pravim značenjem tog običaja. Gdje je logika u tome - prerušiti se u duha, da bismo preplašili duha? To se tumačenje javlja mnogo kasnije i potječe iz kršćanskog folklora. Dakle, prerušivanje u duhove, zombije, vampire, vukodlake i druga mračna i tajanstve­ na bića u Noći vještica zaista jest paganski običaj, iako se njegovo izvorno značenje posve izgubilo u suvremenom komercijalnom građanskom prazniku Halloweenu. Poznat je i običaj trick-or-treating. Maskirana i kostimirana djeca obilaze sve kuće u naselju i zvone. Kad im vlasnik otvori vrata, oni viknu: Trick or treat, vlasnik ih pozdravlja i daje im slatkiše, a oni odu dalje. Imenica trick znači "smicalica, nepodopština, šala, trik", a treat znači "čašćenje, gošćenje". Prema tome, djeca ostavljaju izbor: ili mi daj slatkiše ili ću

ti napraviti kakvu nepodopštinu. Pojam trick-or-treating obično se ne prevodi, osim even­ tualno "prosjačenje slatkiša" (kao npr. BbznpamuBaHue c.Aaoocmeu u ruskom). Iako je trick­ or-treating doista nastao fuzijom nekoliko samhainskih običaja, zapravo je riječ o recentnoj

pojavi tipičnoj za Halloween. Pojam Trick or treat prvi je put zabilježen u studenom 1939. u mjesečniku The American Home. O kojim je to izvornim paganskim običajima riječ? S jedne strane, seoski ophodi posve su uobičajeni na velikim sezonskim blagdanima. U Britaniji bi u Noći vještica kostimirani 273

ophodi dolazili do kuća. Sudionici bi čestitali blagdan, pjevali i plesali. Za svoju "plesnu točku" mladići bi zauzvrat tražili kolače i pivo. S druge strane, u Škotskoj je Samhainska noć

(Oidhche Shamhna) bila noć meteža, zbrke i smicalica. Muškarci su se odijevali u žensku, a žene u mušku odjeću. Mogli su susjedu začepiti dimnjak, ukrasti otirač, preplašiti ga i sl. Naravno, nitko se ne bi ljutio. To je bilo vrijeme kad se privremeno dokidaju društvene norme. Osim toga, u vrijeme Velike gospodarske krize tridesetih godina prošlog stoljeća raslo je siromaštvo i kriminal, pa su se u Americi počele organizirati sigurne zabave za Halloween kako pogotovo mladi nezaposleni muškarci ne bi bez veze divljali po gradu nego u kontro­ liranim uvjetima od svojih susjeda dobivali hranu i piće, pa čak i sitni novac. Iz svega toga nastao je današnji običaj trick-or-treating.

c)

gatanje u Noći vještica

Iako su se stari narodi radovali svakom godišnjem dobu, jer svako ima svoje čari, ipak bi priželjkivali da zima ne potraje predugo. Zato se na Samhain prognoziralo vrijeme. Naj­ važnija pitanja na raznim divinacijskim seansama bila su: Kakva će biti ova zima? Koliko će

trajati? Hoće li biti jako hladna? Iz istog se razloga i na kraju keltske zime, Imbolcu, ponovno postavljalo pitanje: Hoće li zima ubrzo završiti ili će se oduljiti? Za poljoprivrednike takva pitanja nisu dokona zabava. O vremenskim uvjetima ovisili su ljudski životi. Drugi skup pitanja ticao se "vječne teme" - ljubavi, veze i braka. Nama se danas to može činiti smiješnim. Zašto su djevojke nekad bile toliko opterećene udajom i rađanjem djece? Ne treba zaboraviti da je u to vrijeme životni vijek bio mnogo kraći, smrtnost novo­ rođenčadi veoma visoka, a životni uvjeti veoma teški. Postoje nebrojene divinacijske meto­ de koje su s vremenom iz okvira pasivne magije postale dio folklora i pučkog praznovjerja. U Engleskoj bi djevojka uzela nekoliko lješnjaka i svakom dala ime po potencijalnom ud­

varaču ili simpatiji. Bacila bi ih u vatru da bi vidjela s kojim muškarcem ima najviše šanse. Rekla bi: If you love me, pop and jly; if you hate me, burn and die "Ako me voliš, prasni i poleti; ako me mrziš, izgori i umri". Ili, ako bi djevojka jela jabuku pred magijskim ogledalom, mogla bi ugledati lik muškarca s kojim će se vjenčati. Ili, ako bi pustila puža da puže po pepelu ognjišne vatre, on bi svojim kretanjem ispisao inicijale njenog budućeg muža itd. Danas sve to smatramo praznovjerjem, ali za pagane Noć vještica idealno je vrijeme za bilo koju vrstu divinacije, pa to neće propustiti.

Samhain kao vieštičia Nova godina Od svih osam neopaganskih sabata, na počecima Wicce uvriježilo se načelo po kojem su tzv. keltski blagdani (lmbolc, Beltane, Lughnasadh!Lammas i Samhain) "važniji" od ostala če­ tiri. To je naslijeđe britanske kulture gdje su keltski blagdani imali snažno izražen poljo­ privredni aspekt. Posebno su bili važni Beltane i Samhain kao počeci ljeta (svijetlog dijela godine) i zime (tamnog dijela godine). A od ta dva blagdana Samhain se smatrao početkom nove godine. Zato taj sabat i danas nazivamo vještičjom Novom godinom. Dakle, tu je riječ o neopaganskom konceptu, a ne o "srednjovjekovnoj ili drevnoj tradiciji" kako se to često govori.

274

Noć

vještica

Samhainska noć ili popularnije Noć vještica jest najveći vještičji ezbat (sijelo) koji počinje -

nakon zalaska Sunca 31. listopada i traje do izlaska Sunca 1. studenog. To je večer i noć uoči samog Samhaina. Proslava Noći vještica sastoji se od više cjelina. Prikazat ćemo jednu od mogućih shema: - dekoracija kuće -obavlja se prije zalaska Sunca, - proslava izvan kuće -počinje odmah po zalasku Sunca (oko 17:00 sati),

- Nijema večera -počinje oko 22:00 sata, - obred štovanja predaka - počinje u ponoć, - spiritistička seansa - počinje oko 1:00 sat, - magijski obred i/ili divinacijska seansa - počinje oko 2:00 sata. a) dekoracija kuće Djeci će zasigurno najzanimljiviji običaj biti rezbarenje bundeve. Dakako, Jackovi fe­ njeri mogu se izrađivati i od repe, tikve i drugih sličnih biljaka. Ponajprije na povr­ šini bundeve trebamo iscrtati lik koji želimo izrezbariti. Zatim ćemo oštrim nožem odrezati vrh bundeve (kapicu). Žlicom ćemo očistiti unutrašnjost od koštica i mesa. Šiljatim nožićem izrezbarit ćemo površinu bundeve. Unutra ćemo postaviti upalje­ nu svijeću (ili lampion) i vratiti kapicu. Tako smo napravili svoj prvi Jackov fenjer. Jackovi fenjeri postavljaju se na kućni prag, na prozore, u dvorištu, na dimnjak, a mogu se objesiti i na drvo. Osim njih (ili uz njih) uvijek se mogu upaliti i svijeće. Dvorište i kuća mogu se ukrasiti raznim magijskim i vještičjim predmetima: metla­ ma, kotlovima, kristalnim kuglama, štapovima i sl. Izrađuju se razni "jezivi" pred­ meti od drveta, papira, plastike i sl. Mogu se napraviti: paukova mreža, duhovi od plahte ili fluorescentnih balona, zombiji, kosturi, mrtvaci, šišmiši, zmije, mačke, gavrani itd. Može se napraviti i mala vještičja koliba ili zamak. Važna je kreativnost! Dakako, mogu se dodati i obilježja kasne jeseni - žirovi, orasi, jesenje lišće i sl. Dvo­ rišna dekoracija obično se uklanja 3. studenog, a kućna može ostati do Yulea.

Prerušivanje je također veoma zabavan dio proslave. Pagani se kostimiraju u ste­ reotipni lik vještice u crnoj haljini, sa stožastim šeširom i metlom; ili pak u duha, zombija, vampira i sl. Granica je samo mašta. Prije odlaska iz kuće gasi se kućno ognjište. b) proslava izvan kuće Odmah po zalasku Sunca, paljenjem samhainskoga krijesa označuje se početak pro­ slave. Pali se na povišenom mjestu, brežuljku ili humku, kao i na Beltaneu. Tom vatrom tjeramo zlonamjerne i privlačimo dobronamjerne entitete. Vatra se cijelo vri­ jeme može "hraniti". U nju se može ubacivati zrnje, plodovi i drugi prinosi, kao i dekoracija s Mabona. Nekad su se u vatru ubacivale i kosti zaklane stoke. Ubacuju se i prinosi precima, duhovima i vilama. Po načelima simpatičke magije, krjesovima se prizivala svjetlost u predstojećem periodu tame. 275

Oko krijesa se pleše samhainski ples. Prerušeni sudionici plešu oponašajući zombije i duhove, bubnjaju, pjevaju i sviraju. Kad je ples završen, sudionici kreću u ophode po selu s bakljama. Djeca idu u trick­ or-treating.

Po povratku u kuću, ognjište se pali bakljom zapaljenom na samhainskom krijesu. To se prepušta djeci, dakako uz neprestani nadzor roditelja!

c) Nijema večera Nakon lude i zabavne večeri počinje mistična noć u kojoj se razotkrivaju samhainska otaj­ stva. Nijema večera ili gozba umrlih jest večera koja se u Noći vještica blaguje u čast predaka i umrlih članova obitelji. Naziva se "nijema" jer se za vrijeme večere ne razgovara. Narav­ no, danas nije nužno da se pagani toga moraju pridržavati. Mnogi će radije organizirati veselu večeru na kojoj će se normalno pričati. Bitno je da se svi ponašaju kao da su duhovi predaka prisutni. (Usput, u tako kasni čas večera treba biti sasvim lagana.) Treba očistiti blagovaonicu, ugasiti električne aparate i energetski ju pročistiti. Pripre­ ma se stol. Stavlja se bijeli stolnjak i najbolji pribor za jelo. Jedno mjesto za stolom ostavlja se za duhove umrlih. Ponekad se ostavlja po jedno mjesto za svaku pokojnu osobu, iako to doista nije nužno. Može se postaviti i fotografija umrle osobe. Prigušit će se svjetlo ili upaliti više svijeća. Prije nego što svi sjednu, mogu doći do mjesta za duha i pored njego­ va tanjura ostaviti napisanu poruku. Potom svi sjedaju, a roditelji poslužuju prvo duha, pa ukućane i goste, od najstarijeg do najmlađeg. Svi će se uhvatiti za ruke i blagosloviti večeru. Jedu u tišini. Kad su svi završili, jedan po jedan dolaze do mjesta gdje sjedi duh i spaljuju svoju poruku na plamenu svijeće. Ako žele, poruku mogu pročitati naglas. Na kraju, svi se ponovno uhvate za ruke i zahvale Bogu i Božici na hrani i obilju. Hrana koja je ponuđena duhovima, prosut će se u prirodu.

d) obred štovanja predaka Točno u ponoć vještice će si čestitati Novu godinu. Vrijeme je za prisjećanje na pretke. Sjeća­ jući se njih, pričajući o njima kroz smijeh i suze, u svojim srcima ljudi ih ponovno ih oživ­ ljavaju i osjećaju, znajući da je život vječan i da će doći do ponovnog susreta. Obitelj se okuplja pred oltarom za pretke. Obred ne mora biti previše formalan. Predlo­ žit ćemo jednostavnu shemu obreda koja se uvijek može prilagoditi. Oltar za pretke ukra­ šava se njihovim fotografijama i predmetima poput naočala, kape, novčanika i sl. Postavlja se i grafički prikaz porodičnog stabla, predmeti iz zemalja i gradova odakle potječu preci, svijeće, zvonca itd. Obred obično vodi najstariji član obitelji.

Shema obreda štovanja predaka - pročišćavanje - prizemljenje - podizanje kruga - prizivanje elemenata - rad: štovanje predaka 276

- zahvala - otpuštanje elemenata - uzemljenje - otpuštanje kruga

U srcu obreda, štovanje predaka može se obaviti na sljedeći način:

Pagan će upaliti po jednu bijelu svijeću za svakog pretka. Pritom izgovara naglas njegovo/njeno ime. Na kraju će upaliti jednu svijeću za sve ostale pretke.

Izgovara:

U ovoj noći otvaraju se vrata između dva svijeta.

Veo koji nas razdvaja sada je stanjen. U ovoj svetoj noći, prisjećamo se svojih predaka,

onih koji ovamo su došli prije nas. Duhovi naših predaka, pozdravljamo vas i pozivamo da nam se pridružite. Vi uvijek živite u našim srcima. A u ovoj svetoj noći, obraćamo vam se

s molbom da nas blagoslovite, zaštitite i vodite, mudrošću da nas obdarite i nadahnete. Mi vas volimo i znamo da vi volite nas. Osjetite našu zahvalnost na svemu što ste učinili za nas. U radosti smo se susreli, u tuzi smo se rastali. A u radosti ćemo se opet susresti.

Budite blagoslovljeni.

Svaki sudionik obreda, jedan po jedan, staje ispred oltara i kaže: Ja sam [ime i prezi­ me], sin/kći [ime oca] i [ime majke]. Moji su preci: [nabrojite imena djedova, baka, pradje­ dova, prabaka, šukundjedova, šukunbaka itd]. (Nabraja i žive i mrtve.) Večeras štujem i slavim one kojih više nema. Neka me blagoslove, kao što i ja njima dajem svoj blagoslov. Potom se svatko može obratiti onim precima kojima želi. Pozdravlja ih, priča o nji­ ma, npr. neku dogodovštinu. Ispričat će djedovu omiljenu "lovačku priču", prisjetit će se bakine kuhinje i sl. Obred završava zdravicom. Svatko uzme jednu čašu i visoko ju podigne. Svakom se pretku također ostavlja po jedna čaša. Ovaj put najmlađi sudionik govori, a ostali ponavljaju svaki redak:

277

Ovo je sveto piće sjećanja. O, duhovi naših predaka, znajte da vas se rado sjećamo. Vi jeste mrtvi, ali niste zaboravljeni. Vi živite među nama. Vi živite u nama. Vi živite u našim srcima.

Budite blagoslovljeni.

Svi popiju. Ostaju neko vrijeme u meditativnom stanju i usmjeravaju svoje misli na pretke. Pokušavaju osjetiti njihovo prisustvo i ljubav. Naravno, mogu se prisjetiti i uginu­ lih kućnih ljubimaca. Nakon obreda, vrijeme je da djeca odu spavati. Treba im reći da su sigurni i da se niče­ ga ne moraju bojati. Roditelji će im reći da jedino što im se može dogoditi jest to da osjete ljubav prabake Marice ili nedavno preminulog strike Martina.

e)

spiritistička seansa

Sad je idealno vrijeme za nekromantiju. To se nipošto ne čini samo radi zabave! Već smo rekli da većina pagana danas ne priziva duhove jer za to općenito nema razloga. No, ako im je bitna takva komunikacija, mogu izvesti spiritističku seansu kako je to opisano u 24. poglavlju: Magija. Ako to ne žele raditi, odmah mogu prijeći na sljedeću točku.

f) magijski obred i/ili divinacijska seansa Općenito, Samhain je idealno vrijeme za sve vrste magijskih postupaka. Preporučuje se destruktivna magija. Uništavamo sve što nam smeta - emocionalne probleme, ovisnosti, energetske blokade i zdravstvene poremećaje, loše navike, loše veze s drugim ljudima itd. Ako osoba mora izvesti kakav oblik obrambene magije (vezivanje, urok, prokletstvo), sad je vrijeme za to. Apotropejski postupci i dizanje Stošca moći također će biti veoma učinkoviti.

Što se tiče konstruktivne magije, dobro je vrijeme za obavljanje magijskih postupaka za zaštitu i dobrobit obitelji, posebice starijih članova, za ozdravljenje, psihičku zaštitu, zado­ bivanje i jačanje magijskih i psioničkih moći itd.

Ova je noć liminalna (ili tranzicijska) faza između stare i nove vještičje godine, pa pred­ stavlja interval bezvremenosti i nestrukturiranosti (kaosa ili singularnosti). Ona je "vrijeme izvan vremena", pa se iz nje može vidjeti bilo koji trenutak vremena. To je teorijska pod­ loga za gatanje,

tj. izvođenje divinacijskih seansi

u Noći vještica. Pagan se može baviti bilo

kojom divinacijskom metodom, kako smo to opisali u 24. poglavlju: Divinacija. Može pitati sve što ga zanima.

278

Noć vještica ne mora se probdjeti, iako će to mnogi učiniti kako bi što više iskoristili njene moćne potencijale. Osim navedenih aktivnosti, može se iskoristiti i za pričanje bajki, mitova, legendi i priča o smrti, duhovima i tajnim silama ... do dugo u noć.

Ostali samhainski običaji Na Samhain se obično spava nešto dulje jer Noć vještica može biti energetski veoma iscrplju­ juća. Obitelj se okuplja ujutro. Prepričavaju se dojmovi o prethodnoj noći, a posebice snovi. je tradicionalno dan posta. No, u današnje vrijeme obično se posti prethod­ nog dana do početka Noći vještica. Prema tome, na blagdanskom doručku i ručku jedu se: meso (govedina, svinjetina, puretina i piletina), krumpir, tikve, bundeve, orasi, jabuke, lješnjaci, kukuruz, repa, šipak, cikla, voće i povrće. Posebno su popu­ larne juhe i pite od bundeve te voćni kolači. Pije se jabukovača i kuhana vino. Samhain

Za djecu se organiziraju zabavne igrice. Primjerice, zobanje jabuka (apple bobbing) obi­ čaj je u kojem se jabuke stavljaju da plutaju u velikoj kadi punoj vode. Natjecatelji ih moraju ustima izbaciti iz kade. Ne smiju ih dodirivati rukama. Pobijedio je onaj koji ih je najviše izbacio. Nekad se to činilo u divinacijske svrhe. Natjecali bi se samci, pa se smatralo da će se pobjednik prvi vjenčati. Druga je varijanta da se jabuke privežu koncem i objese o drvo, pa se moraju pojesti ne dodirujući ih rukom. Općenito, može se igrati žirovima, orasima, lješnjacima itd.

Zakapanje jabuke važan je običaj kojim se simbolički označuje kraj ukupnog že­ tvenog perioda. Kad na Samhain zađe Sunce, pagani će zakopati jabuku na putu do kuće (najbolje nakon obreda). Time zahvaljuju Zemlji na bogatom urodu. Drugo je značenje tog čina preporod i ponovno rođenje (reinkarnacija). Boravak u prirodi neizostavan je dio proslave svakog sabata. U ovom slučaju posje­ ćuju se ona mjesta gdje se osjeća utjecaj suptilne energije prirode.

Shema samhainskog obreda Ako se okuplja manja skupina, obred se dapače može obaviti i u samoj Noći vještica. Ako se ipak izvodi na Samhain, najbolje je da počne oko 17:00 sati, po zalasku Sunca, na otvorenom ili u zatvorenom prostoru. Središnji dio obreda sastoji se od: prizivanja predaka; uništa­ vanja prepreka; prinošenja žrtve u samhainsku obrednu vatru čime simbolički obilježavamo kraj žetve; te navještenja ponovnog rođenja Rogatog Boga i mistične transformacije Božice Majke. Obred vode svećenik i svećenica. Prije obreda mogu obaviti samopročišćenje i samoblago­ Što se tiče obrednih odora, postoje dvije opcije: a) oboje nose crnu obrednu odoru; b) oboje nose bijelu obrednu odoru s crnom lentom (svećenica može nositi i žensku svečanu obrednu crnu haljinu). slov.

Prostorija i oltar ukrašavaju se jesenjim lišćem, češerima, žirovima, jabukama, tikvica­ ma, šipcima, orasima i sl. Sve se to može postaviti i po obodu obrednoga kruga. Također, mogu se ukrasiti vještičjim i magijskim priborom, Jackovim fenjerima, svijećama i drugim 279

tipičnim "jezivim" obilježjima. Stolnjak je crne boje. Na sredini oltara nalazi se Jackov fe­ njer. Od cvijeća se ističu ruže, karanfili, neveni i krizanteme. Svećenik i svećenica stoje pred oltarom. Pomoćni svećenici i pomoćne svećenice prizi­ vat će elemente, pa stoje na četiri glavne točke. Svi ostali stoje na obodu kruga. 1. poziv na sabat

svećenik (cijelo vrijeme zvoni zvoncem): Na sabat!

svećenica: Na sabat!

svi: Na sabat!

svećenik: Veseli se narode!

svećenica: Živio sabat!

svi: Živio sabat!

svećenik: Danas je Samhain!

svećenica: Neka je sretan i blagoslovljen Samhain!

svi: Neka je sretan i blagoslovljen Samhain!

svećenik: Kolo se okreće!

280

svećenica: Veo se stanjio!

svi: Veo se stanjio! svećenik: Dan je usred jeseni!

svećenica: Navješćuje se nova zima!

svi: Navješćuje se nova zima!

svećenik: Spomenimo se svojih umrlih!

svećenica: Duhovi predaka opet su s nama!

svi: Duhovi predaka opet su s nama!

svećenik: Kroz smrt spoznajmo život!

svećenica: Slava Tamnom Gospodu i Tamnoj Gospi!

svi: Slava Tamnom Gospodu i Tamnoj Gospi!

2. pročišćavanje prostora Svećenica pročišćava prostor metlom i/ili kađenjem samhainske kadi (cimet, ružmarin, klin­ čić, zmajeva krv, miloduh, pačuli i kadulja

-

2:2:1:1:1:1:1).

281

3. uravnoteženje energije

Svi mogu nekoliko puta duboko udahnuti i izdahnuti kako bi se energija umirila. Svećeni­ ca može pročitati kraću vođenu meditaciju kako bi se svi sudionici energetski pripremili za razotkrivanje samhainskih otajstava. Sudionici mogu stajati, sjediti, klečati ili čučati i dodirivati zemlju.

svećenica: Opusti se, zažmiri, slušaj i ponavljaj u sebi moje riječi ... Danas je sveti dan. Ja sam veliko, zdravo drvo. Osjećam kako polako spuštam svoje korijenje... iz stopala duboko u zemlju. Korijenje se spušta sve dublje i dublje. Zemlja je hladna, a život je utišan. Zemlja je hladna, ali puna života. Zemlja je vječno počivalište naših predaka. Svakim udahom osjećam kako snaga zemlje ispunjava cijelo moje tijelo. Osjećam kako me tlo nosi i podržava. Osjećam kako je moje tijelo ispunjena životom. Cijelo je moje biće radosno. Sada polako otvori oči. Neka započne sveti samhainski obred.

4. podizanje kruga

Bilo kojom metodom.

5. prizivanje elemenata

Svaki element može prizvati jedna osoba (pomoćni svećenici i svećenice). Smjer: sjever, istok, jug, zapad.

6. izjava svrhe

(Može ju pročitati bilo koji sudionik ili sudionica obreda.)

sudionik/sudionica: Danas smo se okupili da proslavimo Samhain - dan usred jeseni. Dani su veoma kratki i nastavit će se skraćivati. Ulazimo u period najveće tame. Kolo se okreće i okreće. Boga i Božicu danas slavimo 282

kao Tamnoga Gospoda i Tamnu Gospu. On je mrtav, ali javlja se iz Onoga svijeta, Samerlenda. Ona je Kraljica magije koja Svojom mističnom transformacijom ponovno postaje mlada i trudna Božica Djeva koja će uskoro roditi preporođenog Boga. Kraj je žetve. Došli smo zahvaliti Majci Zemlji na svim plodovima. Došli smo zahvaliti biljkama i životinjama koji daju svoj život kako bismo mi mogli živjeti. Došli smo odati poštovanje smrti kao sastavnom dijelu života. Pozdravljamo pretke i duhove svih umrlih.

7. Objava Svjetla Avalona

Svećenica pali svijeću Avalona. Svi izgovaraju Objavu.

8. zaziv Tamne Gospe i Tamnoga Gospoda

Svećenik i svećenica pokleknu pred oltarom i pokažu gestu trećeg oka.

svećenik (pokazuje gestu Sunca): Počujte sad riječi Tamne Gospe, Gospodarice straha i smrti. Počujte Kraljicu vještica, Gospodaricu magije i tajnih putova. Počujte glas Predilice niti života, One koja uništava i razara.

Svećenik pali svijeću Božice. Potom staje iza svećenice i pokazuje gestu za primanje blago­ slova.

svećenica (pokazuje gestu dobrodošlice): Poklonite se Meni, krvavoj Kraljici smrti jer ja sam tišina ponoći i crno baršunasta nebo. Ja sam sjenka u vašem pogledu. Ja sam misterij koji veo stanjuje. Ja sam hladnoća zime koju u kostima osjećate. Poklonite se Meni, Moćnoj Čarobnici, Kraljici vještica jer Ja sam Ona koja smrt vam donosim i u utrobu Svoju ponovno vas primam. Ja sam Upraviteljica straha, jeze i užasa. Gospodarica sam lova, Božica rata. Svojom rukom Ja sudbinom upravljam. U tijelu Svome, Ja otvaram prolaz u nepoznato. Pronađite Me u sjenci mjesečine i u tami zemlje, pronađite Me u magli koja pogled vam zaklanja, pronađite Me u hladnoći beživotne zime. 283

Strahovita sam skrbnica djece i podanika Svojih. Meni se obratite, a Ja ću vas zaštititi. Neprijatelje vaše polomit ću i raskomadati i krvlju se njihovom pogostiti. Znajte djeco Moja, da teška će ih sudba zadesiti, jer od kletve Moje nema spasa, od uroka Moga nema bijega. Ja dajem i uzimam, Ja dijelim i primam. U Meni takvoj razotkrijte i spoznajte ljubav svevišnju jer da biste se opet rodili, prvo umrijeti morate. Znajte da Ja ću uvijek biti s vama i nikad vas ostaviti neću. Budite blagoslovljeni.

svi: Budite blagoslovljeni.

svećenica (pokazuje gestu Sunca): Počujte sad riječi Tamnoga Gospoda, Uništavatelja i Razaratelja. Počujte Kralja duhova i sablasti, Zapovjednika vojske umrlih. Počujte Velebnog Pobjednika koji dolazak Svoj ponovno navješćuje.

Svećenica pali svijeću Boga. Potom staje iza svećenika i pokazuje gestu za primanje blago­ slova.

svećenik (pokazuje gestu dobrodošlice): Poklonite se Meni, Bogu tame, Sijaču smrti. Ja sam Onaj koji život dajem i oduzimam. Ja sam Bog lova, Bog rata, donositelj užasa. Poslušajte riječi Moje jer Ja sam na početku i kraju vremena. Na vrelini sam Sunca i u hladnoći vjetra. U Meni je iskra života kao i tama smrti. Jer ja sam Vratar na kraju vremena. Crni sam Gavran koji smrt navješćuje. A opet, u nebo se visoko Ja uzdižem.

Ja sam Bog rata, Gospodar smrti. 284

Ja sam Ratoborni Krvolok koji glave odsijeca. Ja čuvam stado Svoje i štitim ga od nepravde. Ja sam Duh vječni koji smrt ne poznaje. Ja vas čekam u ugovoreni čas i od toga pobjeći nijedno čeljade ne može. Nemilosrdno udjeljujem pravdu i tjeram vas na ono što činiti morate. Ali nisam Onaj kojega se treba bojati. Jer smrt je samo početak života, kao što rođenje tek je početak smrti. Na kraju spiralnog uzdizanja Moje vas lice čeka. U nevidljivom i nepoznatom vidjet ćete Mene. Meni dajte tugu svoju, bijes i strah, a Ja ću vam vratiti radost, ljubav i vječnost. Jer Ja štitim One koji Mi se obraćaju i gazim One koji djecu Moju obeščašćuju. Znajte da Ja ću uvijek biti s vama. Budite blagoslovljeni.

svi:

Budite blagoslovljeni.

9. prizivanje duhova predaka Svećenica pozvoni triput.

svećenik:

U ovu hladnu tamnu noć božanstva mi daju moć da od opne što svjetove naše dijeli ne ostane nijedan komadić cijeli. Neka s nama slave svi koje sebi smo pozvali i topli i hladni, i siti i gladni, i sretni i jadni. Uza sve one nama drage i mile, neka stanu zvijeri, biljke i vile. Ova noć slavlja pripada svima prirodi cijeloj i bogovima. 285

Otvaram vrata ove noći u slavu svih duša koje će doći.

svećenica:

Ovo je noć kad je veo što svjetove razdvaja najtanji. Ovo je noć kada pozivamo one koji došli su prije nas. Noćas štujemo naše pretke. O duše naših predaka, pozivamo vas. Želimo vam dobrodošlicu da nam se pridružite u ovoj noći. Znamo da uvijek pazite na nas, da nas štitite i vodite. Noćas mi vam zahvaljujemo. Vaša krv u venama našim kola. Vaša sjećanja u srcima našim prebivaju. Pozivamo Vas da nam se pridružite. i zajedno s nama da blagujete.

svećenik:

Ja sam [ime i prezime], sin [ime majke] i [ime oca]. Moji su preci ... [imena nekoliko umrlih predaka]. Večeras vas štujem i slavim. Budite blagoslovljeni.

Svećenik pali svijeću za svoje pretke i ostavlja ju na oltaru (ili na posebno uređenom mjestu u prostoriji, ako je mnogo sudionika).

svećenica:

Ja sam [ime i prezime], kći [ime oca] i [ime majke]. Moji su preci ... [imena nekoliko umrlih predaka]. Večeras vas štujem i slavim. Budite blagoslovljeni.

Svećenica pali svijeću za svoje pretke i ostavlja na predviđeno mjesto.

286

svećenik: Sjetimo se svih svojih dragih osoba koje večeras nisu s nama. Sjetimo se svih onih dragih osoba s kojima bismo se večeras htjeli proveseliti.

svećenica: Osjetimo ih kako veselo koračaju prema nama. Slobodno ubrzajmo, potrčimo im u zagrljaj.

svećenik: Osjetimo toplinu dodira i snagu radosti u njima. Dajmo si vremena i recimo im ono što želimo.

svećenica: Pozovimo ih da večer provedu s nama. Još jednom ih zagrlimo i pustimo ih da ostanu među nama.

Svaki sudionik, jedan po jedan, pristupa oltaru, zapali svijeću za svoje pretke i kaže: Ja sam [ime i prezime], kći [ime oca] i [ime majke]. Moji su preci ... [imena nekoliko umrlih predaka]. Večeras vas štujem i slavim. Budite blagoslovljeni.

svećenik i svećenica: Slava precima!

svi: Slava precima!

10. uništavanje prepreka

Još prije početka obreda, svaki sudionik na komadić papira zapisat će sve negativnosti u životu koje želi uništiti: negativne utjecaje drugih ljudi, vezanosti, probleme, bolesti itd. Presavijeni će papir držati u ruci. Svećenik i svećenica zapalit će crnu svijeću na oltaru (pored koje se nalazi posuda u koju će se odlagati zapaljeni papiri).

svećenica: Tamna Gospo, Razarateljice i Kraljice magije, neka gori ovaj oganj preobrazbe, neka u prah spali nemilo i nedraga, neka se u dimu rasprši i nestane zauvijek. 287

svećenik: Tamni Gospode, Uništavatelju i Sijaču smrti, neka gori ovaj plamen pobjede, neka izgore tuđe kletve i uroci, neka umre ono što život nam otežava.

svećenik i svećenica: O sveti ognju, vatro pročišćenja,

Sažegni svako ropstvo i u dimu ga rasprši. Neka bude tako.

svi: Neka bude tako.

Svećenica zapali svoj papir na plamenu crne svijeće. Dok ga gleda kako gori, zamišlja kako sve što je napisano nestaje u plamenu. Kad se papir razgorio, odlaže ga u posudu (u kojoj može biti malo suhog sijena kako bi svi papiri mogli izgorjeti dokraja). Svećenik ponovi isto, a zatim i svaki sudionik, jedan po jedan. Pritom, svatko može izgovoriti: Izgori! Nesta­ ni! Umri!

11. prinošenje žrtve u samhainsku obrednu vatru

Svećenica pozvoni devet puta. Na južnoj strani obrednoga kruga svećenik zapali vatru u kotlu (ili u velikoj posudi na oltaru).

Svećenica uzima posudu s pripremljenim plodovima ovogodišnje žetve i berbe. Visoko ju podigne.

svećenica: Prošlo je ljeto, gotova je žetva. Što smo posijali, to je rasla. Što je rasla, to smo poželi. Što smo poželi, to smo pojeli.

svećenik: Sad je vrijeme tame i hladnoće. Sad je vrijeme mira i spokoja. Neka zemlja prikupi snagu da u pravi čas opet zasijemo. 288

svećenica: Tamna Gospo, Kraljice smrti, Primi ovaj prinos, žrtvom našom se počasti. Nudimo ti ljubav i beskrajnu zahvalnost.

svećenik: Tamni Gospode, Kralju smrti, Primi ovaj prinos, žrtvom našom se počasti. Nudimo ti ljubav i beskrajnu zahvalnost.

Svećenica ubaci plodove u vatru. svećenica: Majko i Oče, prinosim Vam ovu svetu žrtvu.

svi: Blagoslovite nas plodovima.

Isto ponovi i svećenik. Potom svi sudionici, jedan po jedan, pristupaju vatri i ubacuju pri­ nose. Posude s plodovima pripremljene su pored oltara. Za to vrijeme može se bubnjati i pjevati. Svaki sudionik ubaci prinos i kaže: Prinosim ovu svetu žrtvu. Potom se svi vrate na svoja mjesta. 12. navještenje ponovnog rođenja Rogatog Boga

Svećenik stoji na sjevernoj strani oltara, a svećenica na južnoj. Svećenik stavlja kapuljaču. Drži starješinski štap. Između njih nalazi se oltar koji je zamišljen kao veo između našeg svijeta i Samerlenda. Svećenica pozvoni devet puta. (Ovaj dio obreda radi se u mraku. Neka gori samo Jackov fenjer i svijeće na oltaru). svećenica (pokazuje Ozirisovu pozu): O Bože Rogati, Tamni Gospode, U ovoj svetoj, mračnoj noći,

prizivam Tvoj sveti lik, prizivam Tvoje sveto ime.

(kraća stanka) Dobro nam došao Gospode, Kralju svemira, Prihvaćamo Tvoj dolazak u miru i ljubavi. 289

svećenik (pokazuje gestu Sunca): Život i smrt, smrt i život. dva su lica jednog Boga. Od Mene sve kreće, u Mene sve se vraća.

svećenica: Progovori Tamni Gospode, Bože Rogati!

svećenik: Sve prolazi, sve se mijenja. Sve što se rodi, umrijeti mora. Sve što umre, roditi se mora. U ovoj tamnoj noći, ne bojte se djeco Moja.

Sjeme postaje plod, plod postaje sjeme. Rođenjem mi već umiremo. U smrti tuđoj mi se hranimo.

Našom smrću drugi se goste. Znajte Mene i budite slobodni. Kolo se okreće i okreće.

svećenica: Neka se vazda okreće!

svi: Neka se vazda okreće!

svećenik (devet puta udari štapom u pod): U ovaj tamni čas, iz Onog svijeta,

radosno vam navješćujem Sebe, Boga žrtvovanog i umrlog. Znajte - Ja dolazim! Opet ću se roditi iz utrobe Majke Velike, a vi ćete se pokloniti Djetetu Novorođenom! To je Moje obećanje. To je Moja zakletva. To je Moj zavjet. Tako je rečeno ovdje i sada. 290

svećenica: Neka bude tako.

svi: Neka bude tako.

Svećenik se počne kretati od sjeverne preko istočne do južne točke kruga, a svećenica od južne preko zapadne do sjeverne (drugim riječima, zamjene mjesta). Svećenik skida kapu­ ljaču (ili kacigu s rogovima}, a svećenica stavlja kapuljaču ili Mjesečevu krunu.

svećenik (pokazuje gestu Trojnog Mjeseca): O Majko Velika, Tamna Gospo, U ovoj svetoj, mračnoj noći,

prizivam Tvoj sveti lik, prizivam Tvoje sveto ime.

(kraća stanka)

Dobro nam došla Gospo, Kraljice svemira, Prihvaćamo Tvoj dolazak u miru i ljubavi.

svećenica (pokazuje gestu Sunca): Ja sam Gospodarica magije, Kraljica sam vještica, Vračara sam Ja i Gatara, Ja sam Ona koja čudima upravlja.

svećenik: Neka bude čudo, Božice Majko.

Svi bubnjaju, plješću, lagano se njišu ili kreću po krugu govoreći: Ona mijenja sve što dodir­ ne i sve što dodirne mijenja se. Svećenik pokazuje gestu Sunca, a svećenica čučne. Sudionici obreda polako podižu energiju i sve brže izgovaraju mantru. Na vrhuncu, svećenik vikne: Čudo!

Svećenica ustane.

291

svećenica: Ja mijenjam sve što dodirnem. Sve što dodirnem mijena se. Bila sam Dijete. Bila sam Djeva. Bila sam Majka. Bila sam Kraljica. Bila sam Starica. Bila sam Tamna Gospa. Ali sada, slavite Me opet kao Djevu, koju Mladi Bog oplodio je.

svećenik: Slava Tebi, Mlada Božice Djevo. Ti nam pokazuješ putove magije. Ti nam govoriš da sve je moguće. Hvala Ti, Kraljice vještica!

svećenica: Navješćujem vam ponovno rođenje Boga Rogatog. Iz utrobe Moje, On će opet na svijet doći. A taj čas uskoro će doći. Živite u nadi i radosti, djeco Moja. Tako je rečeno ovdje i sada.

svećenik: Neka bude tako.

svi: Neka bude tako.

13. blagoslov hrane i pića Rabi se bilo koja metoda, no najčešće standardni način.

14. zdravica Svećenik i svećenica svima podijele čašu s blagoslovljenim pićem (pivom) i malo hrane. Svi podignu čaše visoko u zrak. 292

svećenica: Od početka prve sjetve stigli smo do zadnje žetve. Plodove nam dala Dama, hladne noći su pred nama. Nagrade, plod su našeg rada, sve tri žetve pune slada. Iza nas je uspjeh lova, dok ne krene sjetva nova. Radosni bili i radosni ostali! Blagoslovljeni bili.

svi: Blagoslovljeni bili.

svećenik: Zahvalimo Zemlji i Suncu na toplini, zahvalimo kiši, snijegu i tišini. Dolazi nam tama sveta, stiže zima - nema ljeta. Sijali smo polja i gledali u vrt pred nama, plijevili smo, nismo dali da plod odnese tama. Žetve su nam bile obilne, neka i nove budu tako silne. Radosni bili i radosni ostali! Blagoslovljeni bili.

svi: Blagoslovljeni bili.

Svi pojedu i popiju blagoslovljenu hranu i piće.

15. zahvala Bogu i Božici

svećenik (pozvoni triput): O Gospo Naša, hvala Ti na trećoj žetvi. Hvala Ti na svim plodovima i obilju hrane. 293

Neka me obilje i odsad prati. Pozdrav i zbogom. Budi blagoslovljena.

svi: Budi blagoslovljena.

svećenica: O Gospode Naš, hvala Ti na krvi i mesu.

Hvala Ti na obilju hrane i novom sjemenju. Neka me obilje i odsad prati. Pozdrav i zbogom. Budi blagoslovljen.

svi: Budi blagoslovljen.

16.

otpuštanje elemenata

Osobe koje su prizvale elemente, sad ih i otpuštaju, redom: zapad, jug, istok, sjever.

17.

otpuštanje kruga

Nakon što svećenik i svećenica otpuste krug, svi se uhvate za ruke i kažu:

Krug je sada otpušten, ali neuništen. Radosno se sastali, radosno se rastali i radosno se opet sastali. Budite blagoslovljeni.

Nakon obreda još će svatko putem zakopati jabuku i tako definitivno označiti kraj žetve. Sljedećeg dana, 2. studenog, pagani borave u prirodi, kontempliraju i meditiraju.

294

Kršćanska interpretacija Samhaina Crkva je u potpunosti preuzela i asimilirala Samhain. On se odrazio u četiri kršćanska i dva građanska praznika. -

Dana 13. svibnja 609. papa Bonifacije IV. (550.-615.) pretvorio je rimski hram Pantheon (hram svih bogova) u Crkvu Svete Marije od mučenika (posvećen svim svecima i muče­ nicima). Tako je nastao blagdan na kojem su se slavili svi katolički sveci i mučenici. Neki povjesničari smatraju da su crkveni oci izabrali taj datum kako bi se podudario s paganskim rimskim lemurijama (Lemuria) koje su se obilježavale 9., 11. i 13. svibnja. Posebnim noćnim obredima tada su se umirivali i tjerali negativni duhovi (lemuri ili larve). Inače, poznato je da su irski katolici do 9. stoljeća slavili Dan svih svetih 20. travnja, možda baš zato što nisu htjeli imati ništa s trenutkom u godini kad su pagani štovali svoje pretke i duhove.

Međutim, emotivno nabijeni Samhain bio je snažno ukorijenjen u narodu, pa ga Crkva nikako nije mogla iskorijeniti. Tako se već početkom 9. stoljeća Dan svih svetih slavio 1. studenog diljem Europe. Konačno, franački kralj i rimsko-njemački car Ljudevit I. Pobožni (Ludwig der Fromme) (778.-840.) po nalogu pape Grgura IV. (?-844.) i uz pristanak svih bisku­ pa, godine 835. zakonski je odredio da se katolički Blagdan svih svetih ili Sisvete (latinski: Sollemnitas Omnium Sanctorum, engleski: All Saints' Day) obilježava 1. studenog. Kako su pagani slavili Samhain tri dana (31. listopada, 1. studenog i 2. studenog), Crkva je preuzela i taj element; pa se 1. studenog slave svi sveci (koji su kanonizirani i oni koji još nisu), dok je 2. studenog Spomen svih vjernih mrtvih ili Dušni dan (latinski: Commemoratio Omnium Fidelium Defunctorum, engleski: Commemoration ofAll Faithful Departed ili All Souls' Day). Što se tiče 31. listopada, u katoličkim se crkvama tradicionalno održava molitvene bdijenje uoči Svih svetih (Vigil of All Saints) koje se naravno podudara s Noći vještica, a u engleskoj se tradiciji naziva All Hallows' Eve "Navečerje Svih svetih". Sva tri dana zajedno nazivaju se Hallowmas. Na Sisvete katolici posjećuju i uređuju groblja, te se mole za sve one duše koje su u čisti­ lištu. Pagansko naslijeđe toliko je snažno da i dan-danas neki katolici taj blagdan nazivaju Dan mrtvih, npr. Dia de Muertos u Meksiku, što nije u skladu s katoličkim naukom. -

Poljoprivredni aspekt Samhaina (kraj žetve i svinjokolja) u kršćanstvu je prebačen na Blagdan Svetog Dmitra ili Mitrovo, 26. listopada, o čemu je bilo riječi u prethodnom poglavlju.

-

Paganski običaj klanja stoke u studenom, te prevođenja mošta u mlado vino katolici su prebacili na Blagdan Svetog Martina ili Martinje (latinski: Dies Sancti Martini, en­ gleski: St. Martin's Day ili Martinmas) koji se slavi 11. studenog, u spomen na Svetog Martina (316.-397.), biskupa u francuskom Toursu i prvog sveca koji nije bio muče­ nik. Danas katolici na Martinje "krste vino" i priređuju glazbene i folklorne zabave.

-

Halloween je angloamerički građanski praznik koji doista potječe od keltskog pagan­

skog Samhaina, no ime mu je nastala kraćenjem engleskog pojma All Hallows' Eve "Navečerje svih svetih" koji su rabili kršćani, a ne pagani (hallow znači "svet"). Dan zahvalnosti (Thanksgiving) još je jedan angloamerički građanski praznik na ko­

jem obitelji izražavaju zahvalnost na bogatom urodu i obilju hrane. U SAD-u se slavi četvrtog četvrtka u studenom, a u Kanadi drugog ponedjeljka u listopadu.

295

31. EZBATI Ezbat

je neopaganski naziv za svaki od četiri Mjesečeva blagdana u Mjesečevu ciklusu. U engleskom se rabi naziv esbat. (Etimološko podrijetlo i semantički pomak imenice ezbat pojasnili smo u 27. poglavlju: Vještičarstvo.) Ezbatologija je ogranak paganske filozofije, koji se bavi ezbatima. Na ezbatima pagani štuju i slave Božicu Majku u emanacijama Trojne Božice (Djeve, Majke i Starice) i Tamne Gospe, razotkrivaju misterije prirode, povezuju se sa suptilnim magijskim energijama koje su u to vrijeme iznimno snažne, izvode magijske postupke, poniru u dubine svog uma i sjedinjuju se s Velikom Majkom. Mjesec upravlja nesvjesnom razinom uma - ključnom karikom u magijskoj preobrazbi energije koja počinje s magičaro­ vom namjerom, a svršava (materijalnom) realizacijom želje. Upravo zbog takve arhetipske podloge, magičari i vještice od pamtivijeka su smatrali da će magijski učinak biti daleko jači i učinkovitiji ako se namjera otpušta u skladu s ritmom Mjeseca. Sabati i ezbati razlikuju se kao Sunce i Mjesec, Bog i Božica, energije yang i yln. Sunce predstavlja jastvo, svjesni um i razum, javni i društveni identitet čovjeka, pa se na veselim i bučnim sabatima okuplja šira paganska zajednica. Ezbati su pak svetkovine na kojima se pagani okupljaju u manjim skupinama, poput vještičjih kovena, a neki pojedinci slave ezbate čak i nasamo. Stoga je za pagane, koji uvijek teže cjelovitosti i ravnoteži, bitno da obilježavaju i sabate i ezbate. U ezbatima se jasno uviđa da je magija sastavni dio paganske duhovnosti. Božica je Kraljica Magije. Osim što ju štuju i slave, izvode i magijske postupke za dobrobit sebe i svoje životne zajednice. Dakle, na svakom ezbatu u pravilu će se izvoditi neki magijski rad. Naravno, i na sabatima se to može činiti, samo što to može biti nepraktično ako se okupi velik broj ljudi. Na ezbatima se pagani obično okupljaju u manjim skupinama, pa se svaki magijski postupak može kvalitetno izvesti. To ne znači da je potrebno svakih mjesec dana postavljati neki novi životni cilj. Štoviše, često će se izvoditi postupci za opće dobro, poput iscjeljivanja Zemlje, prizivanja kiše ili sunca, ovisno o tome čega više nedostaje za razvoj i rast biljaka i sl. U 24. poglavlju: Magija, pojasnili smo značenja Mjesečevih mijena u kontekstu izbora vremenskog okvira za izvođenje magijskih postupaka određene namjere. Važno je pono­ viti da u vrijeme rastućeg Mjeseca jačaju sile kozmosa, a za vrijeme padajućeg Mjeseca sile kaosa, pa će pagani od Tamnog do Punog Mjeseca privlačiti ono što žele, a od Punog do Ta­ mnog Mjeseca tjerati ono što ne žele. Smatra se da su magijske energije najsnažnije u ponoć dvaju najvažnijih mijena: Punog i Tamnog Mjeseca. Od devocijskih postupaka možemo iz­ dvojiti drevnu metodu invociranja Božice Majke - Spuštanje Mjeseca. Danas je to vjerojatno najmisteriozniji čin paganske duhovne prakse. Neke vještice izvode čak i obred Zavijanja na Mjesec kako bi se povezale s primamom ili nagonskom prirodom Velike Božice Majke. Mjesečev ciklus ili, rjeđe, kolo mjeseca kružni je model jednog sideralnog mjeseca koji traje 27 dana, 7 sati, 43 minute i 11,5 sekundi, a grafički se prikazuje kao kotač koji se nepre­ stano okreće. (Točka koja označuje kraj jednog mjeseca ujedno je i početak novog.)

Posve analogno kolu godine, u praktičnom smislu Mjesečev ciklus predstavlja ciklus četiri Mjesečeva blagdana - ezbata koji su grafički ravnomjerno raspoređeni po kotaču te ga dijele na četiri jednaka dijela:

296

Tamni Mjesec

- prva četvrtina mjeseca

prva četvrt

- druga četvrtina mjeseca

Puni Mjesec

- treća četvrtina mjeseca

zadnja četvrt

- četvrta četvrtina mjeseca

Ezbati dijele Mjesečev ciklus na dva dijela:

rastući Mjesec

- od Tamnog do Punog Mjeseca

Qačaju sile kozmosa)

padajući Mjesec

- od Punog do Tamnog Mjeseca

Qačaju sile kaosa)

prva četvrtina

Mjesec ima personificirani oblik - Božicu Mjeseca - koja unutar mjesec dana prolazi Svoj životni ciklus - od rođenja do smrti i ponovnog rođenja. Tako je ljudski život preslika Bo­ žičina, a Božičin preslika ljudskog; po načelu Kako gore, tako dolje; kako dolje, tako gore. Božica je rođena čim se mlađak može prvi put vidjeti na nebu kao tanki srp koji se u paganizmu tradicionalno naziva Dijanin lUk, a javlja se prvi ili drugi dan nakon Tamnog Mjeseca. Na prvu četvrt ona je mlada i strastvena Božica Djeva koja zatrudnjuje. Na Puni Mjesec ona je plodna Božica Majka u naponu snage. Ona rađa i skrbi o djeci. Na zadnju četvrt je Božica Starica koja se polako povlači iz aktivnog života. Na Tamni Mjesec ona na­ kratko umire, pa ju pagani slave kao Tamnu Gospu, Gospodaricu smrti. Dakle, četiri su aspekta Božice Majke koja se štuje u Mjesečevu ciklusu:

297

Tamni Mjesec

- Tamna Gospa

prva četvrt

- Božica Djeva

Puni Mjesec

- Božica Majka

zadnja četvrt

- Božica Starica

(Pritom, Djeva, Majka i Starica sačinjavaju Trojnu Božicu, dok je Tamna Gospa njen skriveni i misteriozni aspekt. Sve se četiri javljaju i u kolu godine - na Ostari, Beltaneu, Ma­ bonu i Samhainu.) Međutim, Mjesečev ciklus nije stopostotna preslika kola godine! Naime, Tamni Mjesec predstavlja trenutak smrti - točku singulamosti. Samo trenutak prije ona je bila u dubokoj starosti, a trenutak kasnije već je novorođeno dijete. No, u kolu godine smrt nije bila samo jedna točka, nego cijela jedna četvrtina ciklusa, tj. jesen (od Mabona do Yulea). Prema tome, Tamni Mjesec korespondira i Samhainu i Yuleu, a Puni Mjesec korespondira i Beltaneu i Lithi. Prva četvrt korespondira i Imbolcu i Ostari, a zadnja četvrt korespondira i Lammasu i Ma­ bonu.

Učestalost okupljanja na ezbate Velika većina vještica i neopagana okuplja se na ezbate jednom mjesečno - na Puni Mje­ sec. Tada je Božica Majka na vrhuncu moći, pa su i suptilne magijske energije najsnažnije. U tom slučaju, bit će 12 ili 13 ezbatskih okupljanja godišnje. Ako se okupljaju i na Tamni Mjesec, tada će biti 24 ili 25 okupljanja, a ako se okupljaju na sva četiri ezbata, bit će 49 ili 50 okupljanja, što znači u prosjeku svakog tjedna. Već je iz toga razvidno da je, posebice u današnje vrijeme, prilično nepraktično održavati obrede svakog tjedna. Stoga se paganima preporučuje da ezbatski obred svakako izvedu na Puni Mjesec, po mogućnosti i na Tamni Mjesec, a da na prvu i zadnju četvrt izdvoje barem nekoliko minuta i u meditaciji se povežu s odgovarajućim Božičinim aspektom.

Ezhatski aspekti Svaki ezbat ima tri glavna aspekta (kasnije ćemo spomenuti i sporedne).

a) Lunarni aspekt govori o tome u kojoj se fazi (mijeni) nalazi Mjesec, što ovisi o nje­ govu položaju u odnosu na Zemlju i Sunce. Sa Zemlje vidimo onaj dio Mjeseca koji Sunce osvjetljava iz različitih kutova kako Mjesec orbitira oko Zemlje. b) Božanski aspekt govori o fazi života u kojoj se nalazi Božica Majka (kao personifici­ rana Trojna Božica). c) Magijski aspekt govori o suptilnim magijskim energijama koje su svojstvene za taj dio Mjesečeva ciklusa. Njihovim pravilnim razumijevanjem izvodit će se prikladne vrste magijskih postupaka. 298

Ezbatski obred redovan je devocijski obred na kojem se slavi ezbat, ali i magijski obred na kojem se izvodi neki magijski postupak. Ezbatski obredi izvode se po standardnoj she­ mi, a u srcu obreda obavlja se magijski rad. Zaziv Božice Majke odgovarat će onoj njenoj životnoj dobi koja se slavi tog dana.

NAPOMENA: Ezbatski obredi najmanje (!) su formalni od svih vrsta obreda, što odgovara Božičinoj energiji spontanosti, intuicije i emotivnog doživljavanja svijeta.

Obredi su iscjeljujući i magijski, vrijeme rasta, nadahnuća, uvida. Stalno se mijenjaju, nikad nisu statični. Obnavljamo ih, ponovno pišemo, ponovno stvaramo, ali uvijek po istom obrascu: stvaranje posvećenog prostora, uzivanje, uporaba magijskih simbola, dizanje Stošca moći, trans, blagoslov hrane i pića te smijeh i formalan povratak u obično vrijeme i prostor. Obred može biti formalan ili neformalan; napisan ili spontan; strukturiran ili slobodan - sve dok je pun života. Sve dok pjesmom odzvanja (Starhawk, Spiralni ples).

Kad god je to moguće, obredi će se održavati na otvorenom, kako bismo i fizički bili na mjesečini. Ako je jako hladno, ako pada jaka kiša ili snijeg, tada se obred može održati i u zatvorenom prostoru. Također, ako se izvodi magijski postupak koji iziskuje visok stupanj koncentracije, tada osoba mora sama procijeniti hoće li ga moći obaviti napolju ili će joj ipak biti lakše unutra. Ezbatski obredi najučinkovitiji su oko ponoći, što se tradicionalno naziva vještičji čas (witching hour). Tada je Sunce na najnižem položaju u odnosu na horizont, pa je njegov

utjecaj najslabiji, što Mjesecu daje mogućnost da dođe do maksimalnog izražaja, posebice na ezbatu Punog Mjeseca kad je u ponoć Mjesec na najvišem položaju nad horizontom. Na­ ravno, ni to nije strogo pravilo. Ako osoba želi ranije ići spavati, s obredom može početi i nekoliko sati ranije. Svatko sam određuje svoja pravila. Središnji dio obreda uvijek se sastoji od magijskog rada koji može biti posvećen i općem dobru, a ne samo privatnim ciljevima. Od devocijskih postupaka može se izvesti prizivanje Božice ili pak uzivanje, najčešće metodom Spuštanja Mjeseca. Pri kraju obreda može se oba­ viti i divinacijska seansa, ako se traže odgovori na pitanja koja nas zanimaju. Ako se okuplja više ljudi, obred će, kao i inače voditi svećenik i svećenica. Ako je na­ zočan manji broj ljudi, obred može voditi i jedna osoba, po mogućnosti svećenica, iako naravno može i svećenik. Prije obreda oni mogu obaviti samopročišćenje i samoblagoslov. Na ezbate se nosi bijela obredna odora, pri čemu lenta nije nužna, iako se može nositi ona koja odgovara prvom prethodnom sabatu. Krune se uglavnom ne stavljaju, iako sve­ ćenica može nositi Mjesečevu krunu. Pojedinci, manje neformalne skupine i vještičji koveni veoma često obrede izvode nagi, tj. u nebeskoj odori (skyclad). Prostorija i oltar ukrašavaju se svijećama i simbolima Božice, kao i sezonskom dekoracijom (o čemu će kasnije biti više riječi). Na ezbatskim obredima, stolnjak je uvijek bijele boje. Na obredu Tamnog Mjeseca može biti i crne. Za razliku od sabata, ezbate nećemo navoditi redom kako se javljaju u Mjesečevu ciklu­ su (Tamni Mjesec, prva četvrt, Puni Mjesec, zadnja četvrt), nego po važnosti (Puni Mjesec, Tamni Mjesec, prva četvrt i zadnja četvrt). 299

PUNI

MJESEC

Puni Mjesec ili ezbat Punog Mjeseca jest najvažniji

paganski ezbat koji se održava na dan

kad se sa Zemlje vidi potpuno osvijetljena površina Mjeseca u obliku sjajnoga kruga. Mje­ sec izlazi kad Sunce zalazi. U ponoć je Mjesec na najvišem položaju nad horizontom. U hrvatskom se ova Mjesečeva faza naziva uštap, a rabi se i latinizam se rabe pojmovi

Full Moon i Full Moon esbat.

plenilunij. U engleskom

Lunarni aspekt Gledano sa Zemlje, Sunce i Mjesec su u opoziciji (pod kutom od

180°).

Božanski aspekt Božicu se slavi u njenom osnovnom arhetipskom obličju. Ona je

Božica Majka na

vrhuncu

moći.

Magijski aspekt Magijske su energije najjače. S pravom se ova Mjesečeva faza naziva

želja srca jer možemo

ostvariti "što god nam srce želi": ljubav, obilje, novac, zdravlje i sl. Idealno je vrijeme za rad na emocijama, intuiciji i psihičkom zdravlju, te za divinaciju bilo koje vrste i razvijanje psihičkih sposobnosti i psioničkih moći.

Shema ezhatskog obreda Punog Mjeseca Obred će se idealno održati u ponoć koja je najbliža astronomskom trenutku

Punog Mjeseca.

No, ako je tako praktičnije, može se održati i dva do maksimalno tri dana prije ili nakon tog trenutka. Ipak, ako već pomiče termin, većina vještica radije izabire dan-dva prije samog

Punog Mjeseca jer su tada konstruktivne sile kozmosa u porastu i to pred samim klimaksom. Na obod kruga može se postaviti isto što i na sabatu koji je prethodio tom ezbatu, što pagane dodatno povezuje s Velikom Majkom. Tako objedinjuju njenu zračnu komponentu (Mjesec) i zemljanu (Zemlja). U ovoj shemi obred vode svećenik i svećenica. Ako se održa­ va u manjoj skupini ili nasamo, obred treba prilagoditi. Ezbatski obred bit će najučinkovitiji ako se svaki put napiše novi scenarij. Osoba treba biti kreativna, uvesti igre i dramatske prikaze, igrati se, pronaći dijete u sebi! Ako za to nema vremena, uvijek se može držati ove sheme. Svećenik i svećenica stoje pred oltarom. Elemente mogu prizivati pomoćni svećenici i pomoćne svećenice. Svi ostali stoje na obodu kruga. 300

1. pročišćavanje prostora

Svećenica pročišćava prostor metlom i/ili kađenjem ezbatske kadi (npr. tamjan i sandal

-

3: 1).

2. prizemljenje

Za razliku od sabatskih obreda, na ezbatskim se izvode pravi magijski radovi, pa je prize­ mljenje itekako važno. Ako se samo slavi Božica, a ne izvodi se nikakva magija, dovoljno je samo uravnoteženje energije.

3. podizanje kruga

Bilo kojom metodom. Prikladan je spiralni ples.

4. prizivanje elemenata

Svaki element može prizvati jedna osoba (pomoćni svećenici i svećenice). Smjer: istok, jug, zapad, sjever.

5. Objava Svjetla Avalona

Svećenica pali svijeću Avalona. Svi izgovaraju Objavu.

6. zaziv Božice Majke

Svećenik najavljuje zaziv, a svećenica ga čita (kao što smo prikazali na beltanskom obredu). Pritom će svećenik upaliti svijeću. Božice.

7. Slijedi devocijski dio obreda u kojem slavimo otajstva Božice Majke. Postoji više metoda.

Predstavit ćemo: a) meditaciju, b) prizivanje, c) uzivanje i d) zavijanje. Može se odabrati bilo koji način, može se čak i sva četiri, a osoba može i sama osmisliti način povezivanja s Velikom Majkom.

a) meditacija na Božicu Majku Svi sjede u udobnom položaju. Svećenik ili svećenica vode meditaciju, a ostali slušaju, gledaju u Mjesec ili žmire, zamišljaju Božicu i sjedinjuju se s njom na duhovnoj i emotivnoj razini.

Kad Mjesec visoko se uspne na nebo i zasjeni tisuća zvijezda sjaj, mi, djeca Velike Majke, okupljamo se u Njenu čast, u Njenu slavu. Predajemo se sjaju Naše Gospe 301

gledamo ]u, slušamo Njen glas i šapat, kupamo se u srebrnastom svjetlu ljubavi i grlimo se u krilu Majke nad majkama.

U ovoj svetoj, presvetoj noći, pjevamo pjesme radosne i ljubavne.

O, čudesna Vladarice Neba i Zemlje, koja srebrnim poljupcima u sumrak nas budiš, Gospodarice noći, Kraljice magije, gledamo Te kako po oblacima jašeš i obasjavaš ohlađenu noćnu Zemlju. Gospo Naša, pokaži nam se, nasmij nam se, u srcima našim posij ljubav i draži, i tajne svemira razotkrij nam. Pokaži nam prošlost, sadašnjost, budućnost. Navedi nas na put samospoznaje, na put znanja, mudrosti i svih vrlina ljudskih. Navedi nas da volju svoju činimo i nikome da nikad ne naudimo. Pozdravljamo Te, Majka Velika ovim obredom, Tebi u čast. Blagoslovi nas Majka... Blagoslovi nas Majka... Blagoslovi nas Majka ...

Svećenica može ponavljati Blagoslovi nas Majka ili neki drugi prigodni iskaz mnogo puta. To čini u jednoličnom ritmu kako bi sudionici postigli stanje duboke meditacije ili čak transa. Ritam se može pratiti i bubnjanjem. Zatim svi mogu neko vrijeme ostati u tišini. Kada tako odluči, svećenica će reći: Hvala Ti, Majka. To će svi ponoviti i tako je meditacija završena.

b) prizivanje Božice Majke Svi stoje i pokazuju gestu Trajnog Mjeseca ili neku drugu. Svećenik ili svećenica čita priziv.

Velika Božice, Naša Gospo, Kraljice Mjeseca, Gospodarice Zemlje, Ti koja tisuće imena imaš, Ti koja si Trojna Božica, plodna Majka,

302

pozivamo Te u ovu svetu noć, Ljupka Damo, Voljena Majka, blagoslovi nas ljubavlju i obiljem. Dođi Majka, budi s nama.. . Dođi Majka, budi s nama.. . Dođi Majka, budi s nama.. .

Svi mogu ponavljati taj ili neki drugi prigodni iskaz. Možete plesati i bubnjati ili tek mimo stajati. Zatim svi mogu pjevati energetsku mantru prizivanja Božice: Izido, Astarto, Dijana, Hekato, Demetro, Kiili, Inano!

c) uzivanje Božice Majke Svećenica stoji raširenih ruku, dlanovima okrenutim prema Mjesecu i postupno se udu­ bljuje u meditaciju. Svećenik poklekne pred njom i daje joj petostruki poljubac. Ponovno klekne i u toj pozi počinje uzivati Božicu (može pokazivati i određene geste). (Ako osoba sama izvodi ovu devocijsku formu, zapamtit će tekst i izgovarati ga u prvom licu). Ostali sudionici mogu izgovarati, povikivati ili pojati Božičina imena u jednoličnom ritmu (Maj­ ka, Majka!, Dođi Božice!, Aradijo, Aradijo! i sl.). Mogu bubnjati jednoličan ritam i/ili plesati

ukrug.

svećenik: O Velika Majka, Naša Gospo, Afrodito, Ceridwen, Aradijo, Dijana, Freyjo, Astarto, Kali, Inano, Hekato, lzido, Božice koja tisuće imena imaš, pozivamo te u ovu svetu noć.

O Premoćna, dođi i usreći nas jer bez Tebe mi smo osamljeni! Dođi u tijelo Svoje vjerne kćeri...

Štapićem ili bodežom pokazuje svećenicu. Pomoćni svećenik ili pomoćna svećenica može sad lagano pozvoniti trinaest puta.

Dođi u ovo tijelo, o Velika Majka, Dođi u ovo tijelo, Donositeljice plodnosti. Tako mi sjemenja i korijenja, tako mi stabljike i pupoljka,

303

tako mi lista i cvijeta, tako mi života i ljubavi, ja Te pozivam„.

Podiže štapić ili bodež prema Mjesecu. . . . da se spustiš u ovo tijelo.

Štapićem ili bodežom pokazuje svećenicu.

Govori njenim jezikom, i dodiruj njenim rukama, i ljubi njenim usnama, i zadovolji onu koja Te slavi. Gospo, zadovolji nas.

Može se dogoditi da svećenica zapadne u stanje duboke meditacije ili transa. Može se do­ goditi da počne progovarati glasom Božice.

U nekim knjigama spominje se kako u ovom trenutku svećenica može početi čitati neki

pripremljeni tekst. No, to se uopće ne uklapa u ovako misteriozan čin. Neka se svećenica radije zanese pokretima tijela i neka govori sve što joj prvo padne na pamet. Možda će go­ voriti neke nepovezane riječi i rečenice, možda će vikati: Plodnost!, Evo Me!, Majka, Majka!, Huraaaa, Huraaaa, Aaaaaa, 000000

. . .

i sl. Neka ova moćna i intimna devocijska forma radije

izgleda poput pravog šamanskog obreda.

svećenik: Slava Tebi, Moja Gospo, Božice Majka! Hvala Ti na dolasku. Hvala Ti na zaposjednuću. Klanjam se pred Tobom! Obožavam Te u vijeke vjekova! Ljubim Tvoja stopala!

Poljubi svećenicu u oba stopala. Svećenica se vraća iz stanja transa.

svećenica (pokazuje gestu davanja blagoslova objema rukama): Neka je sva slava Božici Majci! Primite Majčin blagoslov!

304

svi: Neka je sva slava Božici Majci! Slava, slava, slava!

Svi mogu pjevati energetsku mantru: !zida, Astarto, Dijana, Hekato, Demetro, Kiiti, Inano!

d) zavijanje na Mjesec Ova se forma rijetko izvodi. Svi sudionici gledat će u Mjesec i meditativno zavijati poput vukova. Time se u njima budi nagonski aspekt Božice. To je nešto poput "više oktave uzi­ vanja".

8. Slijedi magijski dio obreda. Izvode se magijski postupci, gata se, iscjeljuje ...

9. blagoslov hrane i pića

Rabi se bilo koja metoda, no najčešće standardni način.

10. zahvala Božici

Ako su prizivali (evocirali) ili uzivali (invocirali) Božicu, zahvala će biti posebno važna.

svećenik (pozvoni triput): Sretni smo jer nas ne zaboravljaš. Radosni smo jer nas primaš. Blagoslovljeni smo jer skrbiš za nas. Ponosni smo jer nas djecom Svojom nazivaš.

svećenica: Ti si početak, sredina i kraj. Ti si rođenje, život i smrt. Ti si ponovno rođenje. Ti si uvijek ovdje i sada.

svećenik: Hvala Ti Velika Majka što došla si u ovaj sveti krug. Hvala Ti što prebivaš duboko u nama.

305

svećenica: Hvala Ti što nam se razotkrivaš u radosnoj pjesmi života. Hvala Ti što nas grliš nježnim majčinskim rukama.

svećenik: Činimo što nas volja!

svećenica: I nikome ne naudimo!

svećenik i svećenica: Neka nas obilje i odsad prati. Pozdrav i zbogom. Blagoslovljena bila.

svi: Blagoslovljena bila.

11.

otpuštanje elemenata

Osobe koje su prizvale elemente, sad ih i otpuštaju, redom: sjever, zapad, jug, istok.

12.

uzemljenje

13.

otpuštanje kruga

Nakon što svećenik i svećenica otpuste krug, svi se uhvate za ruke i kažu:

Krug je sada otpušten, ali neuništen. Radosno se sastali, radosno se rastali i radosno se opet sastali. Budite blagoslovljeni.

306

TAMNI MJESEC Tamni Mjesec ili ezbat Tamnog Mjeseca jest paganski ezbat koji se održava na dan kad je Mjesec prividno u neposrednoj blizini Sunca, pa ga noću nema na nebu. Stoga Sunce i Mjesec u isto vrijeme i izlaze i zalaze, a u ponoć se oba nebeska tijela nalaze na najnižem položaju ispod horizonta. U engleskom se rabe pojmovi Dark Moon i Dark Moon esbat. U hrvatskom se ova Mjesečeva faza još naziva mlađak ili mladi Mjesec, iako su ti pojmo­ vi primjereniji za prvi vidljivi Mjesečev srp (Dijanin luk), dan-dva nakon samog Tamnog Mjeseca. Tomu je u engleskom ekvivalentan pojam New Moon "Novi Mjesec". Međutim,

paganski se ezbat odnosi na vrijeme kad se Mjesec uopće ne vidi. Stoga je Dark Moon "Ta­ mni Mjesec" najbolji naziv. Naravno da će pagani za nove početke, inicijative, obnove, pokretanje poslovnih i životnih aktivnosti, začeće djeteta i sl. pričekati vrijeme rastućeg Mjeseca, npr. dan-dva nakon Tamnog Mjeseca. Za magiju to jest povoljan izbor. Međutim, to nije ezbat kao devocijski Mjesečev blagdan. Ezbati padaju na četiri ključne točke, od kojih je jedna

-

Tamni Mjesec.

Lunarni aspekt Gledano sa Zemlje, Sunce i Mjesec su u konjunkciji (pod kutom od 0°).

Božanski aspekt Božicu se slavi u njenom obličju Tamne Gospe.

Magijski aspekt Idealno je vrijeme za apotropejsku magiju, uništavanje neželjenih osobina, kidanje veza, obrambenu magiju i magijske napade. Vrijeme je za suočavanje sa smrću i strahovima. Može se raditi na psihičkoj zaštiti, zadobivanju i jačanju magijskih i psioničkih moći itd. Analogno Samhainu, ova je noć liminalna (ili tranzicijska) faza između starog i novog mje­ seca, pa se nalazi u "vremenu izvan vremena", što je idealno vrijeme za divinaciju. Dakle, dok se na Punom Mjesecu pagani bave magijom i divinacijom zato što su konstruktivne sile kozmosa na vrhuncu pa ih obdaruju velikom moći (što se temelji na konceptu simpatičke magije); na Tamnom Mjesecu se također bave magijom i divinacijom zato što su destruktiv­ ne sile kaosa postigle svoj klimaks u singulamosti pa se koriste njenom nestrukturiranošću i tako tjeraju neželjeno i uspješno gataju (što se pak temelji na konceptu antipatičke magije). U nekim suvremenim vještičjim krugovima postoji mišljenje da se za vrijeme Tamnog Mjeseca magijski postupci uopće ne bi trebali izvoditi jer je "energija Božice najslabija". To

nipošto nije logična! Ona je itekako moćna, samo što je u svom tamnom i destruktivnom aspektu. Stoga je bitno da se magija izvodi u skladu s tim energetskim obrascem. Istina, ovo se vrijeme može iskoristiti za introspekciju, meditaciju i mirovanje; ali, uostalom, to je prikladno za svaki ezbat i sabat (osim možda Beltanea).

307

Shema ezhatskog obreda Tamnog Mieseca Tamnog Mje­ seca. No, ako je tako praktičnije, može se održati i dva do maksimalno tri dana prije tog

Obred će se idealno održati u ponoć koja je najbliža astronomskom trenutku

trenutka jer su tada destruktivne sile kaosa u porastu i to pred samim klimaksom u singu­ lamost. Ne održava se nakon tog trenutka, jer tada već govorimo o mladom, novorođenom Mjesecu koji ima sasvim obratnu energiju. Na obod kruga može se postaviti isto što i na sabatu koji je prethodio tom ezbatu. U ovoj shemi obred vode svećenik i svećenica. Ako se održava u manjoj skupini ili nasamo, obred će se prilagoditi. Opet je važno da osoba bude kreativna i da napiše svoj scenarij. No, uvijek se može držati i ove sheme.

Svećenik i svećenica stoje pred oltarom. Elemente mogu prizivati pomoćni svećenici i po­ moćne svećenice. Svi ostali stoje na obodu kruga.

1.

pročišćavanje prostora

Svećenica pročišćava prostor metlom i/ili kađenjem ezbatske kadi (npr. tamjan i sandal-3:1).

2.

prizemljenje

Ako samo slavite Božicu, a ne izvodite magiju, dovoljno je samo uravnoteženje energije.

3.

podizanje kruga

Bilo kojom metodom. Prikladan je spiralni ples.

4.

prizivanje elemenata

Svaki element može prizvati jedna osoba (pomoćni svećenici i svećenice). Smjer: sjever, istok, jug, zapad.

5.

Objava Svjetla Avalona

Svećenica pali svijeću Avalona. Svi izgovaraju

6.

Objavu.

zaziv Tamne Gospe

Svećenik najavljuje zaziv, a svećenica ga čita (kao što smo prikazali na samhainskom obre­ du). Pritom će svećenik upaliti svijeću Božice.

7. Slijedi

devocijski dio obreda u kojem se slavi otajstva Tamne Gospe. Prikazat ćemo: a)

meditaciju i b) prizivanje. Što se tiče uzivanja, i to je moguće, ali se ne preporučuje! Taj aspekt Božice suviše je intenzivan pa bi osobu mogao izbaciti iz ravnoteže i poprilično uznemiriti. I opet, svatko može sam osmisliti način povezivanja s Tamnom Gospom.

308

a) meditacija na Tamnu Gospu Svi sjede u udobnom položaju. Svećenik ili svećenica vode meditaciju, a ostali slušaju, gledaju u nebo ili žmire, zamišljaju Božicu i sjedinjuju se s njom na duhovnoj i emotivnoj razini.

U ovoj svetoj noći, u ovaj kasni čas, u ovoj mrkloj, najtamnijoj noći, mi, djeca Velike Majke, okupljamo se u Njenu čast, u Njenu slavu. Predajemo se tami Vladarice smrti koja u ruci drži velik i moćan srp i koja hodi prostranstvima zemaljskim i žanje plodove, oduzima život i u Sebe ga vraća. Jer iz utrobe Majčine svi smo rođeni. A kad čujemo Njen gorkoslatki poziv,

vratit ćemo Joj se, opet i opet, poput kaplje kiše što u sinje more pada. U ovom trenutku izvan svakog vremena, na ovom mjestu onkraj svakog prostora, mi se osnažujemo, mi se obnavljamo. O, Velika Majka, otajstva nam Svoja razotkrij, jer rukom Svojom milostivo nam život oduzimaš i obećavaš da život novi dobit ćemo. Ukloni sve što sputava djecu Tvoju. Razori neprijatelje, razbij okove ropstva pa da skupa zaplešemo spiralni ples života. Navedi nas da volju svoju činimo i nikome da nikad ne naudimo. Pozdravljam Te, Majka Velika ovim obredom, Tebi u čast. Ona leži ispod svega, Ona sve pokriva ... Ona leži ispod svega, Ona sve pokriva ... Ona leži ispod svega, Ona sve pokriva ...

Iskaz: Ona leži ispod svega, Ona sve pokriva (She lies under all, She covers all) veoma je specifi­ čan upravo za ovaj aspekt Božice. Svećenica ga može ponavljati mnogo puta u jednoličnom ritmu kako bi sudionici postigli stanje duboke meditacije ili čak transa. Ritam se može 309

pratiti i bubnjanjem. U jednom trenutku svi mogu ostati u tišini neko vrijeme. Kada tako odluči, svećenica će reći: Hvala Ti, Majka. To će svi ponoviti i tako je meditacija završena.

b)

prizivanje Tamne Gospe

Svi stoje i pokazuju gestu Trajnog Mjeseca ili neku drugu. Svećenik ili svećenica čita priziv.

Moćna Božice, Tamna Gospo, Kraljice smrti, Gospodarice života, Ti koja upravljaš prirodom i magijom, Ti koja stojiš na početku i kraju kruga, pozivamo Te u ovu mračnu noć, Neumoljiva Razarateljice, blagoslovi nas snagom i upornošću. Dođi Gospo, budi s nama ... Dođi Gospo, budi s nama.. Dođi Gospo, budi s nama ..

.

.

Svi mogu ponavljati taj ili neki drugi prigodni iskaz. Mogu plesati i bubnjati ili tek mimo stajati. Zatim svi mogu pjevati energetsku mantru prizivanja Božice: Izido, Astarto, Dijano, Hekato, Demetro, Kiill, Inano!

8. Slijedi

magijski dio obreda.

Izvode se magijski postupci, gata se, izvode se obrambeni

postupci ...

9.

blagoslov hrane i pića

Rabi se bilo koja metoda, no najčešće standardni način.

10.

zahvala Božici

svećenik (pozvoni triput): Sretni smo jer nas ne zaboravljaš. Radosni smo jer nas primaš. Blagoslovljeni smo jer skrbiš za nas. Ponosni smo jer nas djecom Svojom nazivaš.

svećenica: Ti si početak, sredina i kraj. Ti si rođenje, život i smrt. 310

Ti si ponovno rođenje. Ti si uvijek ovdje i sada.

svećenik: Hvala Ti Velika Božice što si došla u ovaj sveti krug. Hvala Ti što život nam daješ, uzimaš i opet daješ.

svećenica: Hvala Ti što nam se razotkrivaš u mračnoj tišini smrti. Hvala Ti što nas kosiš moćnim srpom žetelačkim.

svećenik: Činimo što nas volja!

svećenica: I nikome ne naudimo!

svećenik i svećenica: Neka nas obilje i odsad prati. Pozdrav i zbogom. Blagoslovljena bila.

svi: Blagoslovljena bila.

11.

otpuštanje elemenata

Osobe koje su prizvale elemente, sad ih i otpuštaju, redom: zapad, jug, istok, sjever.

12.

uzemljenje

13.

otpuštanje kruga

Nakon što svećenik i svećenica otpuste krug, svi se uhvate za ruke i kažu:

Krug je sada otpušten, ali neuništen. Radosno se sastali, radosno se rastali i radosno se opet sastali. Budite blagoslovljeni. 311

PRVA ČETVRT Prva četvrt ili ezbat Prve četvrti jest paganski ezbat koji se održava na dan kad je Mjesec

prividno otklonjen od Sunca pod pravim kutom, pa vidimo osvijetljenu njegovu desnu po­ lovicu. Mjesec izlazi u podne, a zalazi u ponoć. U engleskom se rabe pojmovi First quarter Moon i First quarter Moon esbat.

Lunarni aspekt Gledano sa Zemlje, Sunce i Mjesec su u kvadratu (pod kutom od 90°).

Božanski aspekt Božicu se slavi u njenom obličju Božice Djeve.

Magijski aspekt Ovo je sredina vremena rastućeg Mjeseca. Vrijeme je za nove početke, inicijative, obnove, pokretanje poslovnih i životnih aktivnosti, začeće djeteta, iscjeljivanje, ljubavne i seksualne čarolije, ideje, jačanje talentiranosti itd. U magijskom smislu, sve se to može raditi bilo kad od Tamnog do Punog Mjeseca (od tre­

nutka kad se vidi Dijanin luk). No, prva četvrt ponajprije je ezbat na kojem se štuje Božica Djeva.

Shema ezhatskog obreda Prve četvrti Danas se rijetko izvodi. Dovoljno je da meditiramo na lik Božice Djeve. Slijedi primjer meditacije. U ovoj svetoj noći, u ovaj kasni čas, u ovoj mladoj, radosnoj noći, mi, djeca Velike Majke, okupljamo se u Njenu čast, u Njenu slavu. Predajemo se strastvenoj i putenoj Djevi, koja Svojim lijepim čarobnim tijelom privlači poglede ljudske, Bogu dah oduzima i prima Ga u tijelo Svoje, da život novi posiju. Jer ona odnosi tamu i donosi svjetlost. Vladarica je sijanja, plodnosti i rasta. Gospodarica je cvijeća i proljeća. Mlada je Djevojka mirisnoga tijela.

U ovo vrijeme buđenja i plodnosti, kad Mjesec je napola odrastao mi se nadahnjujemo i ljubimo. O, Mila Djevo, zavedi nas likom Svojim, rasplamsaj u nama misli strastvene i nadahni nas da želje svoje ostvarimo. Razotkrij nam se u cvijeću i zelenilu, u misli naše posadi ideje i maštu da s prirodom vazda usklađeni budemo. Navedi nas da volju svoju činimo i nikome da nikad ne naudimo. Pozdravljamo Te, Mlada Gospo ovim obredom, Tebi u čast. Ona mijenja sve što dodirne i sve što dodirne mijenja se. Ona mijenja sve što dodirne i sve što dodirne mijenja se. Ona mijenja sve što dodirne i sve što dodirne mijenja se.

ZADNJA ČETVRT Zadnja četvrt ili ezbat Zadnje četvrti jest paganski ezbat koji se održava na dan kad je

Mjesec prividno otklonjen od Sunca pod pravim kutom, pa vidimo osvijetljenu njegovu lijevu polovicu. Mjesec izlazi u ponoć, a zalazi u podne. U engleskom se rabe pojmovi Last quarter Moon i Last quarter Moon esbat.

Lunarni aspekt Gledano sa Zemlje, Sunce i Mjesec su u kvadratu (pod kutom od 270°).

Božanski aspekt Božicu se slavi u njenom obličju Božice Starice.

Magijski aspekt Ovo je sredina vremena padajućeg Mjeseca. Vrijeme je za učenje, energetsko pročišćavanje, tjeranje negativnih energija, izražavanje emocija, introspekciju, evaluaciju, meditaciju, do­ vršavanje započetih djela, zaštitu, ublažavanje bola, istjeljivanje itd. U magijskom smislu, sve se to može raditi bilo kad od Punog do Tamnog Mjeseca. No, zadnja četvrt ponajprije je ezbat na kojem se štuje Božica Starica. 313

Shema ezbatskog obreda Zadnje četvrti Danas se rijetko izvodi. Dovoljno je da se meditira na lik Božice Starice. Slijedi primjer meditacije.

U ovoj svetoj noći, u ovaj kasni čas, u ovoj staroj, sjetnoj noći, mi, djeca Velike Majke, okupljamo se u Njenu čast, u Njenu slavu. Predajemo se dobrohotnoj staroj Baki, koja Svojim znanjem, životnim iskustvom i pravim savjetima, sav svijet obdaruje i blagoslivlja nebrojeno potomstvo Svoje. Jer ona glupost otklanja i razbor uspostavlja. Učiteljica je svega znanja i svih vještina. Čuvarica je tajni i skrbnica mladeži. Divna je Stara Vještica, Travarka, Vračarica. U ovo vrijeme smiraja i pobiranja životnih plodova, kad Mjesec prema tami ponovno se kreće mi u misli svoje poniremo i mudrošću se napajamo. O, Dobra Bako, pouči nas znanjima Svojim,

podigni plašt svoj starješinski i čarobnjački i razotkrij nam tajne prirode i svemira. Pouči nas kako da budemo još bolji ljudi, da nam misli i osjećaji uravnoteži budu i da se odlučnosti i strpljenju naučimo. Navedi nas da volju svoju činimo i nikome da nikad ne naudimo. Pozdravljamo Te, Lijepa Starice ovim obredom, Tebi u čast. Slava Tebi, Starice .. . Slava Tebi, Starice ... Slava Tebi, Starice„.

314

EZBATI U KOLU GODINE Iako su sabati Sunčevi blagdani na kojima se ponajprije slavi Rogatog Boga, vidjeli smo da se u

kolu godine javlja

i Božica u svojim raznim aspektima. Isto tako, ezbati jesu Mjesečevi

blagdani na kojima pagani slave Božicu Majku, no energija Boga bit će također prisutna ako se u obzir uzme dio godine u kojem se javlja određeni ezbat. Znači,

Puni Mjesec

je

uvijek Puni Mjesec. No, postojat će suptilne razlike između npr. prvog proljetnog i drugog

Punog Mjeseca. Na te suptilne razlike utječe energija Boga Sunca. Poetski rečeno nema Boga bez Božice, nema Božice bez Boga.

jesenskog -

U nekim kulturama svaki pojedini Puni Mjesec u godini ima svoj poseban naziv i obično se podudara s nazivom dotičnog mjeseca. Američki domoroci, posebice algonkijski narodi (sjeveroistok SAD-a i jugoistok Kanade), davali su mjesecima opisne nazive. Kasnije se u tradiciji europskih doseljenika u Americi razvio sustav naziva mjeseci po životinjama, biljkama i atmosferskim fenomenima. Danas će se reći da su to

tradicionalni nazivi.

Iako su

zasnovani na urbanim mitovima, rado su prihvaćeni jer su tako već arhetipizirani u kolek­ tivnoj neopaganskoj svijesti. Ipak, najprikladniji su neutralni opći paganski nazivi. (Inače, u neodruidskoj tradiciji spominje se i

Keltski kalendar drveća

koji se temelji na

nazivima vrsta drveća koja korespondiraju slovima ogamskog pisma. Međutim, riječ je o spekulaciji Roberta Gravesa. Drevni Kelti zapravo su imali lunisolami kalendar od dvana­ est mjeseci, pri čemu se svake dvije i pol godine dodavao prijestupni (interkalami) mjesec.) Opći paganski koncept godišnjeg rasporeda ezbata

Punog

i

Tamnog Mjeseca

arhetipski

se temelji na položaju Mjeseca u dvanaest astroloških znakova, a ne u mjesecima običnoga građanskog kalendara. Dakle, svake godine bit će dvanaest Punih i

Tamnih Mjeseci, po tri u

svakom godišnjem dobu.

Rani ezbat

-

Srednji ezbat Kasni ezbat

prvi ezbat u godišnjem dobu (u kardinalnim astrološkim znacima) -

-

drugi ezbat u godišnjem dobu (u fiksnim astrološkim znacima)

treći ezbat u godišnjem dobu (u promjenjivim astrološkim znacima)

(U prosjeku svakih 2,7 godina pojavit će se i četvrti ezbat, o čemu će više riječi biti uskoro.) Kad ih se razmatra u a)

kolu godine, ezbati imaju i tri sporedna aspekta:

Astrološki aspekt govori o položaju Mjeseca na zodijaku. Kako su za vrijeme Punog Mjeseca Sunce i Mjesec u opoziciji, to znači da će Mjesec biti u znaku suprotnom od onog u kojem je Sunce. Naprotiv, za vrijeme Tamnog Mjeseca, Sunce i Mjesec su u konjunkciji, pa će se oba nalaziti u istom astrološkom znaku.

b)

Poljoprivredni aspekt odgovara poljoprivrednom aspektu najbližeg sabata.

c)

Ezbatski običaji odgovaraju običajima najbližeg sabata.

315

POPIS GODIŠNJIH EZBATA PUNOG MJESECA 1.

Ranozimski Puni Mjesec

engleski naziv:

Early Winter Full Moon

definicija:

prvi zimski ezbat Punog Mjeseca

period:

prosinac/siječanj

astrološki aspekt:

Mjesec u Raku (domicil)

tradicionalni naziv:

Vučji Mjesec (Wolf Moon)

Po urbanom mitu, u to su doba godine gladni vukovi zavijali u blizini seoskih naselja. Rabe se i nazivi: Old Moon "Stari Mjesec", Moon After Yule "Mjesec nakon Yulea", Ice Moon "Ledeni Mjesec", Quite Moon "Tihi Mjesec" itd. Algonkijski je naziv Squochee kesos što znači "Sunce-nema-snagu-da-otopi-(snijeg)".

2.

Zimski Puni Mjesec

engleski naziv:

Mid Winter Full Moon

definicija:

drugi zimski ezbat Punog Mjeseca

period:

siječanj/veljača

astrološki aspekt:

Mjesec u Lavu

tradicionalni naziv:

Snježni Mjesec (Snow Moon)

Ostali su nazivi: Hunger Moon "Gladni Mjesec", Candle Moon "Mjesec svijeća" itd. Algon­ kijski je naziv Wapicuummilcum "Led-u-vodi-je-otišao".

3.

Kasnozimski Puni Mjesec

engleski naziv:

Late Winter Full Moon

definicija:

treći zimski ezbat Punog Mjeseca

period:

veljača/ožujak

astrološki aspekt:

Mjesec u Djevici

tradicionalni naziv:

Olujni Mjesec (Storm Moon)

Ostali su nazivi: Sap Moon "Mjesec biljnog soka", Worm Moon "Mjesec crva", Crow Moon "Mjesec vrana", Chaste Moon "Čedni Mjesec", Sugar Moon "Šećerni Mjesec" itd. Algonkijski je naziv Namossack kesos "Hvatanje-ribe".

4.

Ranoproljetni Puni Mjesec

engleski naziv:

Early Spring Full Moon

definicija:

prvi proljetni ezbat Punog Mjeseca

316

period:

ožujak/travanj

astrološki aspekt:

Mjesec u Vagi

tradicionalni naziv:

Sjemeni Mjesec (Seed Moon)

Ostali su nazivi: Growing Moon "Rastući Mjesec", Pink Moon "Ružičasti Mjesec", Fish Moon "Riblji Mjesec", Egg Moon "Mjesec jajeta", Waking Moon "Mjesec koji se budi" itd. Algonkij­ ski je naziv Suquanni kesos "Kad-su-posijali-kukuruz".

5. Proljetni Puni Mjesec

engleski naziv:

Mid Spring Full Moon

definicija:

drugi proljetni ezbat Punog Mjeseca

period:

travanj/svibanj

astrološki aspekt:

Mjesec u Škorpionu (pad)

tradicionalni naziv:

Zečji Mjesec (Hare Moon)

Ostali su nazivi: Milk Moon "Mliječni Mjesec", Flower Moon "Cvjetni Mjesec", Corn Moon "Žitni Mjesec" itd. Algonkijski je naziv Moonesquanimock kesos "Kad-žene-plijeve-kukuruz".

6. Kasnoproljetni Puni Mjesec

engleski naziv:

Late Spring Full Moon

definicija:

treći proljetni ezbat Punog Mjeseca

period:

svibanj/lipanj

astrološki aspekt:

Mjesec u Strijelcu

tradicionalni naziv:

Mjesec medovine (Mead Moon)

Ostali su nazivi: Hot Moon "Vrući Mjesec", Rose Moon "Ružin Mjesec", Strawberry Moon "Mjesec jagode" itd. Algonkijski je naziv Twowa kesos "Kad-okapaju-kukuruz".

7. Ranoljetni Puni Mjesec

engleski naziv:

Early Summer Full Moon

definicija:

prvi ljetni ezbat Punog Mjeseca

period:

lipanj/srpanj

astrološki aspekt:

Mjesec u Jarcu (egzil)

tradicionalni naziv:

Mjesec sijena (Hay Moon)

Ostali su nazivi: Thunder Moon "Mjesec groma", Buck Moon "Jelenji Mjesec" itd. Algonkij­ ski je naziv Matterllawaw kesos "Kad-su-tikve-zrele". 317

8.

Ljetni Puni Mjesec

engleski naziv:

Mid Summer Full Moon

definicija:

drugi ljetni ezbat Punog Mjeseca

period:

srpanj/kolovoz

astrološki aspekt:

Mjesec u Vodenjaku

tradicionalni naziv:

Žitni Mjesec (Corn Moon)

Ostali su nazivi: Barley Moon "Mjesec ječma", Sturgeon Moon "Mjesec jesetre", Lightning Moon "Mjesec munje" itd. Algonkijski je naziv Micheenee kesos "Kad-je-kukuruz-jestiv".

9.

Kasnoljetni Puni Mjesec

engleski naziv:

Late Summer Full Moon

definicija:

treći ljetni ezbat Punog Mjeseca

period:

kolovoz/rujan

astrološki aspekt:

Mjesec u Ribama

tradicionalni naziv:

Žetveni Mjesec (Harvest Moon)

Ostali su nazivi: Wine Moon "Vinski Mjesec", Ripe Moon "Zreli Mjesec", Fruit Moon "Mjesec plodova" itd. Algonkijski je naziv Pohquitaqunk kesos "Između-žetve-i-jedenja-kukuruza".

10.

Ranojesenski Puni Mjesec

engleski naziv:

Early Fall Full Moon

definicija:

prvi jesenski ezbat Punog Mjeseca

period:

rujan/listopad

astrološki aspekt:

Mjesec u Ovnu

tradicionalni naziv:

Lovčev Mjesec (Hunter's Moon)

Po urbanom mitu, u to je vrijeme mjesečina pomagala lovcima da love ptice selice. Ostali su nazivi: Blood Moon ili Sanguine Moon "Krvavi Mjesec", Travel Moon "Mjesec putovanja" itd. Algonkijski je naziv Pepewarr "Bijeli-mraz-na-biljkama".

11. Jesenski Puni Mjesec

engleski naziv:

Mid Fall Full Moon

definicija:

drugi jesenski ezbat Punog Mjeseca

period:

listopad/studeni

astrološki aspekt:

Mjesec u Biku (egzaltacija)

tradicionalni naziv:

Dabrov Mjesec (Beaver Moon)

318

U to doba godine lovci su postavljali stupice za dabrove koji su veoma aktivni. Ostali su

nazivi: Frost Moon "Mrazni Mjesec", Fog Moon "Mjesec magle" itd. Algonkijski je naziv

Quinne kesos "Mnogo-bijelog-mraza-na-biljkama".

12.

Kasnojesenski Puni Mjesec

engleski naziv:

Late Fall Full Moon

definicija:

treći jesenski ezbat Punog Mjeseca

period:

studeni/prosinac

astrološki aspekt:

Mjesec u Blizancima

tradicionalni naziv:

Hrastov Mjesec (Oak Moon)

Ostali su nazivi: Cold Moon "Hladni Mjesec", Long Night Moon "Mjesec duge noći", Moon Before Yule "Mjesec prije Yulea" itd. Algonkijski je naziv Papsapquoho "Onaj-koji-je-usred­ zime".

POPIS GODIŠNJIH EZBATA TAMNOG MJESECA 1.

Ranozimski Tamni Mjesec

engleski naziv:

Early Winter Dark Moon

definicija:

prvi zimski ezbat Tamnog Mjeseca

period:

prosinac/siječanj

astrološki aspekt:

Mjesec u Jarcu (egzil)

2.

Zimski Tamni Mjesec

engleski naziv:

Mid Winter Dark Moon

definicija:

drugi zimski ezbat Tamnog Mjeseca

period:

siječanj/veljača

astrološki aspekt:

Mjesec u Vodenjaku

3.

Kasnozimski Tamni Mjesec

engleski naziv:

Late Winter Dark Moon

definicija:

treći zimski ezbat Tamnog Mjeseca

period:

veljača/ožujak

astrološki aspekt:

Mjesec u Ribama

319

4. Ranoproljetni Tamni Mjesec

engleski naziv:

Early Spring Dark Moon

definicija:

prvi proljetni ezbat Tamnog Mjeseca

period:

ožujak/travanj

astrološki aspekt:

Mjesec u Ovnu

5. Proljetni Tamni Mjesec

engleski naziv:

Mid Spring Dark Moon

definicija:

drugi proljetni ezbat Tamnog Mjeseca

period:

travanj/svibanj

astrološki aspekt:

Mjesec u Biku (egzaltacija)

6. Kasnoproljetni Tamni Mjesec

engleski naziv:

Late Spring Dark Moon

definicija:

treći proljetni ezbat Tamnog Mjeseca

period:

svibanj/lipanj

astrološki aspekt:

Mjesec u Blizancima

7. Ranoljetni Tamni Mjesec

engleski naziv:

Early Summer Dark Moon

definicija:

prvi ljetni ezbat Tamnog Mjeseca

period:

lipanj/srpanj

astrološki aspekt:

Mjesec u Raku (domicil)

8. Ljetni Tamni Mjesec

engleski naziv:

Mid Summer Dark Moon

definicija:

drugi ljetni ezbat Tamnog Mjeseca

period:

srpanj/kolovoz

astrološki aspekt:

Mjesec u Lavu

9. Kasnoljetni Tamni Mjesec

engleski naziv:

Late Summer Dark Moon

definicija:

treći ljetni ezbat Tamnog Mjeseca

period:

kolovoz/rujan

astrološki aspekt:

Mjesec u Djevici

320

10. Ranojesenski Tamni Mjesec

engleski naziv:

Early Fall Dark Moon

definicija:

prvi jesenski ezbat Tamnog Mjeseca

period:

rujan/listopad

astrološki aspekt:

Mjesec u Vagi

11. Jesenski Tamni Mjesec

engleski naziv:

Mid Fall Dark Moon

definicija:

drugi jesenski ezbat Tamnog Mjeseca

period:

listopad/studeni

astrološki aspekt:

Mjesec u Škorpionu (pad)

12. Kasnojesenski Tamni Mjesec

engleski naziv:

Late Fall Dark Moon

period:

studeni/prosinac

astrološki aspekt:

Mjesec u Strijelcu

PLAVI

MJESEC

Plavi Mjesec ili ezbat Plavog Mjeseca jest treći Puni Mjesec u godišnjem dobu u kojem ima

četiri Puna Mjeseca. U engleskom se rabe pojmovi Blue Moon i Blue Moon esbat.

Dakle, u svakom godišnjem dobu najčešće imamo tri Puna Mjeseca: rani

srednji

...

kasni

No, ako prvi od njih padne neposredno nakon početka godišnjeg doba, tada će ih do kraja tog godišnjeg doba biti četiri. To znači da će u toj godini (dakako, paganskoj godini koja počinje i završava sabatom Yuelom) biti 13 umjesto 12 ezbata Punog Mjeseca. U tom slučaju, prvi će i dalje biti rani ezbat, a posljednji (četvrti) i dalje će biti kasni ezbat. Ostaju još ona dva u sredini. Drugi će biti srednji, a treći Plavi. Dakle: rani Puni

srednji Puni

Plavi Mjesec

kasni Puni

Na taj su način zadržani tradicionalni nazivi Punih Mjeseci koji padaju u blizini sun­ costaja i ravnodnevica (primjerice Mjesec prije Yulea ili Mjesec nakon Yulea). Na temelju narodne predaje europskih doseljenika, takvu je definiciju Plavog Mjeseca bi­ lježio i američki poljoprivredni časopis Maine Farmers' Almanac još od 19. stoljeća pa sve do 1957. dok ga je uređivao Henry Parter Trefethen (1887.-1957.). No u ožujku 1946. astronom amater James Hugh Pruett (1886.-1955.) u drugom američkom časopisu Sky & Telescope prvi 321

je put iznio površno i pogrešno tumačenje po kojem je Plavi Mjesec drugi Puni Mjesec u jed­ nom mjesecu građanskoga kalendara. Takvo se tumačenje ubrzo proširilo, pa i unutar ne­ opaganske zajednice. No, u paganskoj duhovnosti to nema nikakva smisla jer je građanski kalendar stvar konvencije, a Mjesečeve mijene, suncostaji i ravnodnevice postoje neovisno o ljudskom računanju vremena. Inače, sam pojam Plavi Mjesec javlja se u Engleskoj u 16. stoljeću, a vjerojatno i ranije, u obliku Belewe Moon što znači "izdajnik" (u suvremenom jeziku: betrayer) jer je takav do­ datni Puni Mjesec u nekom godišnjem dobu zbunjivao poljoprivrednike. S vremenom je belewe postalo blue. To dakle, nema veze s plavom bojom niti s optičkom pojavom u kojoj se Mjesec pojavljuje u plavičastoj boji zbog velike količine suspendiranih čestica u atmosferi, koje selektivno uklanjaju vidljivu svjetlost duže valne dužine. No, pagani rabe taj izraz jer se uvriježio u narodu.

Učestalost Plavog Micscca Danas se u engleskom rabi izraz Once in a Blue Moon "Jednom na Plavi Mjesec", što je meta­ fora za jako rijedak događaj. Javlja se svakih 2,7 godina (kao i ostale prijestupne Mjesečeve mijene, tj. ezbati). Navest ćemo sve Plave Mjesece od 2000. do 2020. godine. Logično, uvijek se javlja oko granice perioda fiksnog i promjenjivog astrološkog znaka.

19. veljače 2000. u 16:27 UTC 20. studenog 2002. u 1:34 UTC 19. kolovoza 2005. u 17:53 UTC 20. svibnja 2008. u 2:12 UTC 21. studenog 2010. u 17:27 UTC 21. kolovoza 2013. u 1:45 UTC 21. svibnja 2016. u 21:15 UTC 19. veljače 2019. u 15:53 UTC

I statistika jasno pokazuje da je riječ o rijetkosti i ekstremu. U dvadeset godina imamo 248 ezbata Punih Mjeseca. Od toga je samo osam Plavih, što iznosi svega 3,2%.

Značnje Plavog Micscca u paganskoj duhovnosti Plavi Mjesec je "viša oktava Punog Mjeseca". Pagani slave Božicu Majku u njenom još specifič­ nijem obličju Najblistavije Božice (Brightest Goddess). Ona je pak "viša oktava Božice Maj­ ke". Ekstremi nisu toliko česti u prirodnim pojavama. Kiša će nekad biti slabija, a nekad jača. No, ponekad će "lijevati kao iz kabla", "kao da su se sastavili nebo i zemlja". Vjetar je nekad slab, nekad jak. No ponekad će biti tornado koji se kreće brzinom od 300 km/h. Tako je i u životu. Uglavnom proživljavamo dobre i loše trenutke. Rijetko se događaju izrazito dobri ili izrazito loši. 322

Božica Majka uvijek će biti skrbnica i hraniteljica, ona koja daje, ispunjava želje i poma­ že čovjeku u duhovnom razvoju i materijalnom opstanku. Međutim, Najblistavija Božica ona je koja "daje i šakom i kapom", ona koja obasipa zlatom, novcem, ispunjava sve želje, ona koja je beskrajno Qupiterovski) darežljiva i ništa ne traži zauzvrat. Personifikacija je bezuvjetne ljubavi i davanja. To je onaj aspekt Majke koji je toliko dobre volje da njeni štovatelji mogu tražiti što god im padne na pamet (naravno, ako ni­ kome ne naude). Ona je poput Majke koja daruje djecu i kada to ne zaslužuju. Takvi smo i mi ljudi. Ne činimo to uvijek, ali ponekad da. Ona je jako dobro raspoložena pa joj pagani pristupaju radosno, pjevaju i plešu s njom u zanosu, kao da su opijeni. Atmosfera je čak i "luđa" nego na Beltaneu! U magijskom smislu, Plavi Mjesec poseban je Božičin blagoslov. To je svojevrsni ma­

gijski jackpot, svemirski bonus bodovi. Pagani vjeruju da će im se svaka želja koju tada "posiju" sigurno ostvariti, čak i ako nije usklađena s njihovom životnom svrhom. Mogu ostvariti i nemoguću misiju! Stožac moći koji je podignut na Plavi Mjesec toliko je moćan da može zaustaviti i bogove u Divljem lovu! Divinacija će biti toliko učinkovita da će ljudi imati osjećaj kako doslovno gledaju prošlost, sadašnjost i budućnost. Ako je netko dugo čeznuo za nekim blagoslovom, sad je vrijeme da ga zatraži. Ako se dugo pripremao za nešto posebno, sad je vrijeme da to učini.

NAPOMENA: Svakako treba pripremiti nešto specijalno za Plavi Mjesec. No, kako su ma­ gijske energije toliko intenzivne (da ih je gotovo moguće prstima napipati) pagani neće svoj prvi magijski rad izvesti tada. Da bi se uvjerili u moć ovog presvetog trenutka, trebaju "ispeći zanat" na standardnim ezbatima Punog Mjeseca.

Specifičnosti ezhatskog obreda Plavog Mieseca Obred se izvodi kao i na svaki drugi Puni Mjesec. U devocijskom dijelu naglasak treba biti na neposrednom doživljaju Božice. Treba ju osjetiti, pjevati i plesati s njom. Treba biti što manje formalnosti i što više maštovitosti. U magijskom dijelu, treba voditi računa o dobrom i kvalitetnom prizemljenju prije obreda i uzemljenju viška energije nakon obreda. Pagan će zatražiti bilo što (u skladu s etikom). Čarat će cijelu noć. lscjeljivat će svemir. Sli­ jedi primjer meditacije na Najblistaviju Božicu.

Sveta je, presveta noć. Plavi se Mjesec visoko uzdigao. O, Carice Svemira, o Najsjajnija Gospo,

Najmoćnija i Najslavnija Božice, slavimo Tebe, Dobrohotnu i Radosnu, slavimo Tebe, Milu Majku, Radosnu, Rasplesanu, Raspjevanu. Predajemo se bezgraničnoj milosti Tvojoj. 323

Jer noćas Ti nas grliš i ljubiš. Milijardama blagoslova Ti nas obasipaš. Ispunjavaš sve naše želje samo zato jer Ti to možeš i hoćeš. Dođe nam da vrištimo od sreće, da poludimo opijeni blagoslovima ove noći, da pjevamo Tvoje slave na sav glas. Obasipaš nas blagom svim što postoji, i zlatom i srebrom i svim dragim kamenjem. Ništa ne tražiš, ništa ne uvjetuješ. U ovoj najsjajnijoj noći Ti samo daješ i ne pitaš. Ukaži nam se noćas, Gospo Sjajna. Zadoji nas ljubavlju, opij nas radošću. Odgovori na sva pitanja. Otkrij sva otajstva prirode. Navedi nas da volju svoju činimo i nikome da nikad ne naudimo. Pozdravljamo Te, Majka Velika ovim obredom, Tebi u čast. Slava, slava Tebi Carice ... Slava, slava Tebi Carice .. . Slava, slava Tebi Carice ...

CRNI MJESEC Crni Mjesec ili ezbat Crnog Mjeseca jest treći Tamni Mjesec u godišnjem dobu u kojem ima četiri Tamna Mjeseca. U engleskom se rabe pojmovi Black Moon i Black Moon esbat. rani Tamni

srednji Tamni

Crni Mjesec

kasni Tamni

Učestalost Crnog Mjeseca Kao i Plavi Mjesec, uvijek se javlja na granici fiksnog i promjenjivog astrološkog znaka. Navest ćemo sve Crne Mjesece od 2000. do 2020. godine.

324

19.

kolovoza 2001. u 2:55 UTC

19.

svibnja 2004. u 4:52 UTC

23.

kolovoza 2006. u 19:10 UTC

20.

kolovoza 2009. u 10:01 UTC

20.

svibnja 2012. u 23:47 UTC

18.

veljače 2015. u 23:47 UTC

21.

kolovoza 2017. u 18:30 UTC

19.

kolovoza 2020. u 2:41 UTC

Značenje Crnog Mjeseca u paganskoj duhovnosti Crni Mjesec je "viša oktava Tamnog Mjeseca". Božica se javlja u svom veoma specifičnom obličju Bijesne Gospe (Furious Lady). Ona je "viša oktava Tamne Gospe". Crni Mjesec an­ tipod je Plavom Mjesecu, pa je i Bijesna Gospa antipod Najblistavijoj Božici. Kao što joj ime kaže, ona je sablasna i zastrašujuća personifikacija bijesa, srdžbe, nasilja, rata i ubijanja. To je njen najdestruktivniji aspekt. Ona je divlja, nemilosrdna i neobazriva. Njezin bijes nemo­ guće je umiriti. Jednom kad krene, gotovo je. Ruši sve pred sobom, gazi svakoga tko joj se nađe na putu, a za sobom ostavlja samo zgarišta, prah i pepeo.

Dok bi neupućeni čitatelj pomislio da samo luđak može slaviti takvu božicu, paganima je jasno da je riječ o još jednom ekstremu. Bijes je sasvim legitimna emocija, o čemu je već bilo riječi. Štoviše, ona je i potrebna i zdrava, ali samo u iznimno rijetkim situacijama. Tko bi normalan ikad podržao ubijanje? No, u slučaju stvarne životne ugroze svako biće ima pravo na samoobranu. U takvim strašnim i opasnim situacijama sasvim sigurno neće se prizvati Božica umjetnosti ili plodnosti. To je kao da boksač u ringu počne plesati balet. Naravno, prizvat će se božanstva poput Bijesne Gospe koja će čovjeka napuniti energijom bezuvjetne hrabrosti, snage i gnjeva. Sve je to potrebno da se snađemo u tako ekstremnoj situaciji. U magijskom smislu, Crni Mjesec poseban je trenutak u kojem se može izvesti svaki postupak koji bi se i inače izveo na Tamni Mjesec, s time da je u ovoj noći to mnogo lakše učiniti. Energije su prodorne i učinkovite. Neki magičari i vještice taj trenutak mogu iskori­ stiti za najteže oblike obrambene magije. Vjerujemo da nikome neće pasti na pamet da baca uroke i prokletstva ili da poseže za magijskim ubojstvom. No, ova noć može podržati takve energije. To navodimo isključivo radi teorijskog razumijevanja misterija Crnog Mjeseca. De­ struktivnu magiju (kidanje veza, uništavanje ovisnosti, bolesti i sl.) pagan ne treba prvi put izvoditi na ovaj ezbat. Prvo se treba izvježbati na standardnim ezbatima Tamnog Mjeseca.

Specifičnosti ezbatskog obreda Crnog Mjeseca Obred se izvodi kao i na svaki drugi Tamni Mjesec. Bijesnu Gospu nema potrebe prizivati, a kamoli uzivati. To je energija s kojom bi se jedva mogao nositi i najiskusniji magičar. Treba joj odati poštovanje i zamoliti ju da nam da snagu. Slijedi primjer meditacije na Bijesnu Gospu. 325

Crna je, najcrnja noć. Noć u kojoj vukovi zavijaju, čarobna noć u kojoj magla se spušta, sablasti prijete, a bića sva se skrivaju. Čuje se mračnih konja topot. Zemlja sva, pod tutnjavom se silnom trese. Oluje se strahotne podižu i vihori. Jer dolazi Božica, Crvena i Crna, Ona koja ne prašta, Ona koja ne pita. O, gnjevna Božice, ubojita Ratnice, jao onima što Tebe su izazvali. Ti si naša Zaštitnica i Skrbnica jer nevolje naše odagnat ćeš sve i prepreke na putu našem ukloniti. Slava Tebi, Gospodarice smrti, Tebi koja vatrom spaljuješ neznanje, Tebi koja maljem razaraš okove ropstva, Tebi koja strijelama ubijaš strah. Bjesni Crna, Zažagrena Kraljice! Urlaj Krvava, Razjarena Lavice! Spaljuj Divlja, Grozomorna Ratnice! Zlonamjernike uništi, glave im odsjeci. Osveti prirodu, udarac uzvrati, krvi im se napij. Ne opraštaj, ne zaustavljaj se, ne osvrći se, milost ne pokazuj. Neka na zgarištu život novi nastane. Neka ljubav svaku mržnju pobijedi. Klanjamo se Tebi Zapovjednice .. . Klanjamo se Tebi Zapovjednice ... Klanjamo se Tebi Zapovjednice ...

326

SPOREDNE EZBATOLOŠKE TEME Kako se prva i zadnja četvrt rjeđe obilježavaju, tako su i njihovi prijestupni ezbati manje poznati. Mogli bismo spekulirati kako se na treći ezbat prve četvrti (u godišnjem dobu u kojem ih ima četiri) štuje "viša oktava Božice Djeve" koja je personifikacija putenosti, ero­ tičnosti i strastvene seksualne energije. Isto tako, možda bismo na treći ezbat zadnje četvrti (u godišnjem dobu u kojem ih ima četiri) mogli štovati "višu oktavu Božice Starice" koja je personifikacija strogoće, konzervativnosti, tradicije, discipline, decentnosti i uglađenosti. Što se tiče Plavog i Crnog Mjeseca, posve je nebitno u kojem se godišnjem dobu javljaju. Ako razlike i postoje, toliko su suptilne da ih možemo posve zanemariti.

Podudaranje sahata i ezhata Posebno su cijenjeni i povoljni dani kad se podudare sabati i ezbati. Primjerice, 23. rujna

2010. bio je i sabat Mabon i ezbat Punog Mjeseca; 21. prosinca 2010. bio je i sabat Yule i ezbat Punog Mjeseca; a 20. lipnja 2016. bit će i sabat Litha i ezbat Punog Mjeseca.

Najmoćnije kombinacije kozmičkih sila su: Beltane Litha

Puni Mjesec

+

+

Puni Mjesec

Najmoćnije kombinacije kaotičnih sila su: Samhain

+ Tamni

Mjesec

Yule +Tamni Mjesec

Povoljne su i ove kombinacije: Imbolc

+

prva četvrt

Ostara

+

prva četvrt

Lammas

+

zadnja četvrt

Mabon

+

zadnja četvrt

U takvim slučajevima mogu se spojiti sabatski i ezbatski obred. U suprotnom slučaju, npr. ako na Lithu padne Tamni Mjesec, obrede treba razdvojiti. Inače, Plavi i Crni Mjesec nikad se ne mogu podudariti sa sabatima.

327

32. PAGANSKI SIMBOLI Simboli su sastavni dio paganske duhovnosti, do te mjere da se često kaže kako je paga­ nizam "religija simbola i misterija". Paganima simboli ne trebaju zato da bi se njima kitili, liječili krizu identiteta ili kakve druge frustracije, a pogotovo ne da ih drugima "nabijaju na nos". Sasvim je legitimna njihova uporaba u funkciji identifikacije i kohezije zajednice, no to je sporedno. Bez osobnog promišljanja i povezivanja s njihovim značenjima, te bez njihovog poimanja na najintimnijoj razini, oni gube pravi smisao. Za početak, važno je razlikovati znak i simbol. Znak je veličina koja ukazuje na razumijevanje neke poznate stvari unutar društvene

konvencije (npr."+" je znak "plus" ili "križ"; ili npr. u jeziku, riječ "golub" znači "ptica iz porodice Columbidae"). Simbol je veličina koja sadržava objašnjenje o nečem nepoznatom, nevidljivom, nera­

zumljivom ili transcendentnom, tj. upućuje na ideju ili apstrakciju (npr. "križ" je u pagana simbol Sunca, a u kršćana simbol raspela, lsusove muke i same kršćanske vjere; dok u jeziku riječ "golub" može biti simbol mira). Dakle, znak će biti univerzalno prepoznat, ali će se kao simbol drukčije tumačiti u ra­ zličitim kulturama i kontekstima. Recimo, snijeg ne znači isto Inuitu i stanovniku Sredo­ zemlja. Drvo ne znači isto botaničaru, graditelju i ekologu. Znak će postati oživljen simbol onog trenutka kad mu netko dodijeli značenje koje će zatim prihvatiti više ljudi, klanova, plemena, nacija ili čak čitavo čovječanstvo. Simbol postaje egregor - živi entitet. Postaje dio kolektivne svijesti i sastavni dio priro­ de. Kad želimo prenijeti kakvu poruku - bilo eksplicitinu (decidiranu) ili implicitnu (kodi­ ficiranu) - možemo se poslužiti i simbolima. Pagani vjeruju da se i viša inteligencija priro­ de služi simbolima, pa je čovjekov zadatak da ih ispravno protumači, primjerice kad želi shvatiti značenje sna ili kad gata. Pritom se treba osloniti i na učeno znanje i na intuiciju. Simboli su poput škrinja s blagom. U sebi zadržavaju i prenose ideje i arhetipove us­ postavljajući međuovisnost materijalnog i duhovnog svijeta. Stoga su dvojne prirode - ze­ maljske i nebeske. Uspostavljaju interakciju misli i emocija s tvarima koje grade svemir. No, oni su i pravi misteriji koji oživljuju ideje i božanske sile. Bezvremeni su i svima dostu­ pni pri čemu ne gube ništa od izvorne ideje do konkretne uporabne vrijednosti. Spiritualne osobe tumačit će prirodne pojave i na dubljoj, simboličkoj razini. Važno je napomenuti da se upravo na temelju tog pristupa razvila i suvremena psihoanaliza. Svaki čovjek upoznat je s vatrom. Zna da joj se ne smije previše približiti jer će se opeći. To je fenomen objektivne realnosti. No, vatra u kolektivnoj svijesti ima i sva ona značenja koja smo opisali u 13. poglavlju: Elementi. Tu već govorimo o subjektivnom doživljaju svijeta, pa će točnost tumačenja ovisiti ponajprije o razvijenosti intuicije. Navedeni koncept postaje jasniji kad u tumačenje simbola uključimo namjeru. Primje­ rice, svastika je drevni indijski simbol Sunca. No, žrtvama holokausta ona predstavlja naj­ gori mogući užas. Dobronamjernom kršćaninu raspelo je simbol "Istine" i "spasenja", no obiteljima spaljenih vještica mogao je biti simbol terora i smrti. Sve ovisi o kontekstu.

328

SVETA GEOMETRIJA Sveta geometrija

je skup tumačenja duhovnog značenja geometrijskih likova i tijela. Rani

grčki filozofi, poput Platona, Pitagore i Empedokla, promatrajući svijet uvidjeli su brojne pravilne obrasce koji se javljaju u prirodi poput simetrije, spirala, valova, pukotina i sl. Da­ nas znamo da se priroda može precizno opisati fraktalnom geometrijom. No, euklidska ge­ ometrija i dan-danas pomaže nam da prirodne uzorke aproksimiramo do razine uporabne vrijednosti. Primjerice, ako odredimo dužinu polumjera Zemlje, lako ćemo odrediti njenu površinu po formuli za oplošje kugle: O= 4R2rr. Iako je riječ o aproksimaciji, ipak ćemo ste­ ći kakav takav dojam o prostornim relacijama. S vremenom su ljudi shvatili da Zemlja nije pravilna kugla, pa su ju preciznije tumačili kao elipsoid. Danas znamo da Zemlja nije ni to, nego ekvipotencijalna površina - geoid. Zapravo, Zemlja je nepravilne površine poput "velikoga krumpira". Ipak, apstraktna kugla pomaže nam da dovoljno dobro razumijemo jednu realnu prirodnu veličinu. Matematika je temelj logike. Ona procesira podatke iz objektivne realnosti, a sama se služi posve apstraktnim fenomenima poput brojeva i računskih operacija. Geometrija ne može opstati bez matematike, no vrijedi i obratno. Primama geometrijska točka analogna je singulamosti iz koje je velikim praskom nastao svemir. Od nje nastaje pravac - prva dimenzija. Kad on rotira oko središta, tvori krug - drugu dimenziju. Njegovom rotacijom oko vlastite osi nastaje kugla - treća dimenzija, tj. prostor ili svijet kakav poznajemo. Geo­ metrija je sredstvo kojim materijalni ili zemaljski oblici poprimaju apstraktna ili kozmička načela. Mnogi vjeruju da su Pitagora i njegovi učenici smatrali kako brojevi predstavljaju ko­ načnu i primarnu razinu egzistencije, što se donekle podudara s monoteističkim prikazom Boga kao apsoluta koji je stvorio sve ni iz čega. To bi značilo da matematički odnosi postoje

a priori, neovisno o materijalnoj realnosti. Međutim, neopaganska filozofija ne ulazi u takve dubioze i predmnijeva skladnu koegzistenciju duha i tvari, matematičkih relacija i fizikal­ nih veličina. Nema jednog bez drugog, poput lica i naličja kovanice. I jedno i drugo jest trajno i bezvremeno, pa paradoks kokoši i jajeta postaje izlišan. Promatrajući odnose među veličinama u prirodi, matematičari su otkrili fascinantne podudarnosti iz kojih su otkriveni prirodni brojevi poput baze prirodnog logaritma

e ili pi (n). Na osnovnoj razini uspoređivanja prirod­ shvatio koncept omjera (grčki: iloyo�, latinski i engleski: ratio): ako (a) iznosi pet koraka, a širina (b) deset, tada je njihov omjer a : b = 1

odnosa opsega i promjera kruga, tj. broja nih relacija, čovjek je dužina pravokutnika

: 2.

Ako postoji i drugi pravokutnik čija dužina (c) iznosi dvadeset metara, a širina (d) če­

trdeset, tada i njihov omjer iznosi c : d = koncept

razmjera

1 : 2. Na višoj razini inteligencije zatim je shvaćen proportio, engleski: proportion), pa ćemo reći da

(grčki: availoyia, latinski:

su ta dva pravokutnika proporcionalna jer su im omjeri jednaki: a : b = c : d. Talijanski matematičar

Leonardo Pisano Bigollo (:::: 1 170.-1250.), zvani Fibonacci, prvi je opi­

sao niz brojeva koji nastaje tako da se zbrajaju prethodna dva broja u nizu. Ako su prva dva broja O i

1,

tada će treći broj biti O

+

1 = l, četvrti 1

+

1 = 2, peti 1 + 2 = 3, šesti 2 + 3 = 5 itd. Po

njemu ga nazivamo Fibonaccijev niz. Prvih je dvadeset brojeva:

O,

1, 1, 2, 3, 5, 8, 13, 21, 34, 55, 89, 144, 233, 377, 610, 987, 1.597, 2.584, 4.181, 6.765...

329

Ako bilo koja dva susjedna broja u tom nizu međusobno podijelimo dobit ćemo broj čija vrijednost iznosi oko

1,618.

Taj se omjer može prikazati formulom: a:b = b:(a+b). On će

biti precizniji što su brojevi udaljeniji od početka (dakle, precizniji je omjer brojeva

4.181 : 2.584 nego omjer 21 : 13). Taj omjer predstavlja transcendentni broj koji se naziva zlatni rez (grčki: xpvafJ wµfJ, latinski: proportio divina, engleski: golden ratio), a označava se grčkim slovom ep. Njegova je približna vrijednost: ej>= 1,6180339887498948482 ... Zlatni rez iznimno je bitan jer se javlja kao zapanjujuća konstanta u nebrojenim prirod­ nim oblicima i pojavama. Raspored sjemenki suncokreta slijedi logaritamsku spiralu na bazi zlatnog reza (štoviše, ima

55 oposunih spirala koje se nalaze preko 34 ili 89 naopakih

spirala). Jedini glavonožac s ljuskom jest mekušac iz roda indijske lađice (Nautilus). Njegova lijepa kućica također je razvijena u spirali zlatnog reza. Isti obrazac vidimo u spiralnim ga­ laktikama i tropskim olujama. Broj latica cvijeta slijedi Fibonaccijev niz. Po istom se slijedu grana drveće i razmnožavaju neke životinje, poput pčela i kunića. Ljudsko tijelo prepuno je zlatnog reza: visina pupka u odnosu na visinu cijelog tijela, duljina dlana u odnosu na podlakticu, itd. Gotovo da nema dijela tijela od lica do stopala gdje ga ne bismo uočili. Javlja se i u eko­ nomiji, npr. na grafikonima cijena dionica ili razlike cijena valutnih parova. Zlatni rez ima i estetsku vrijednost. Obrasce u tom omjeru čovjek instinktivno doživljava - lijepim. Stoga on nailazi na široku primjenu u umjetnosti, posebice onoj paganskoj sakralnoj. Poznatiji je primjer hram Partenon čiji su brojni međusobni dijelovi izgrađeni u tom omjeru.

Značenje osnovnih geometrijskih likova Da bismo shvatili ukupnost otajstava (koliko je to moguće) paganskih simbola, ponajprije moramo protumačiti tri osnovna geometrijska lika. Oni su arhetipska podloga simbola.

1.

Kružnica je zatvorena krivulja definirana kao skup svih točaka u ravnini kojima je udaljenost od zadane točke (središta) jednaka zadanom broju (polumjer ili radijus). Krug je dio ravnine omeđen kružnicom, skup svih točaka u ravnini kojima udalje­ nost od zadane točke (centra) nije veća od zadanog broja (radijusa).

330

Kružnica je najsavršeniji oblik u prirodi. Predstavlja beskonačnost, vječnost (kao uro­ boros), jedinstvo, cjelovitost, potpunost, sveukupnost, svemir, zaštitu (kao obredni ili ma­ gijski krug), završenost itd. U paganizmu još predstavlja Sunce (često s točkom u sredini), duh (kao peti element) i receptivnu energiju, tj. Božicu ili žensko načelo (za razliku od pravca ili dužine koji predstavlja muško načelo). Uroboros (grčki:

ovpof36poc;; "žderač repa") je zmija iz grčke mitologije koja sama sebi jede rep i tako se uvrti u krug. Simbol je cikličnog vremena.

Inače, američki novodopski autor Drunvalo Melchizedek (1941.) opisao je specifične obli­ ke izvedene iz kruga i imenovao ih danas svima prepoznatljivim nazivima. Prikazat ćemo dva najpoznatija: sjeme i cvijet života.

(vesica piscis) je oblik koji nastaje presijecanjem dviju kružnica istog polumjera, pri čemu se središte jedne kružnice nalazi na obodu druge. Budući da asocira na žensko spolovilo, u paganizmu predstavlja Božicu. Održala se u brojnim ikonografijama, od drevne egipatske do masonske, a bio je i simbol prvih kršćana (ihtis "riba").

Riblji mjehur

331

Sjeme života

Cvijet života

2. Trokut je geometrijski lik što ga zatvaraju tri strane te ima tri kuta.

Predstavlja himer ili eros u smislu generativnog impulsa ili izraza primame volje, po načelu: od jednoga nastaje dvoje, od dvoje nastaje sve. Kako je tri prvi veći broj od dva, naravno da će upravo on predstavljati sveto i božansko. Stoga se u gotovo svim kulturama, trinar­ nim modelima opisuju koncepti svetosti, npr. Trojna Božica u paganizmu, Sveto Trojstvo u kršćanstvu ili Trimurti u hinduizmu. U alkemiji i magiji rabe se trokuti kao simboli četiri klasična elementa. Iz toga je razvidna još općenitija simbolika: trokut s vrhom prema gore predstavlja muško načelo, a s vrhom prema dolje žensko.

332

3.

Kvadrat je četverokut kojem su svi kutovi pravi i sve stranice jednake duljine.

Predstavlja materijalni svijet, stabilnost, snagu, izdržljivost, ostvarenje i realizaciju. U paganizmu dodatno predstavlja sve tetrade (klasične elemente, godišnja doba, strane svi­ jeta, Mjesečeve mijene itd.) što je sve u opreci s duhovnim svojstvima kruga i trokuta.

POPIS PAGANSKIH SIMBOLA Sve religije imaju prepoznatljiv simbol. U kršćanstvu je to križ, u islamu polumjesec i zvi­ jezda, u judaizmu Davidova zvijezda, u hinduizmu grafem sloga

sare

om, u budizmu kotač sam

itd. No, da se vratimo na početak knjige - paganizam nije religija nego duhovnost!

Stoga pagani nemaju "jedan jedinstveni simbol". Ipak, u većini paganskih tradicija uvrije­ žili su se određeni simboli koji su se očuvali do današnjih dana. Simbole ćemo navoditi po učestalosti u neopaganizmu, neovisno o tome iz koje tradicije potječu.

I. Drvo svijeta

Drvo svijeta (arbor mundi, World tree) univerzalni je i temeljni simbol paganizma. Može se prikazati na razne načine (svaka neopaganska organizacija usvaja specifičan oblik). Os­ nova je simbola: stablo s razgranatom krošnjom i dubokim korijenom, najčešće opasano kružnicom. Predstavlja: središte svijeta ili Yggdrasil, u Anglosaksonaca

Irminsul,

os svijeta (axis mundi). U Germana je to jasen Sveti hrast, u Turaka Aga9 Ana, u Indijaca

u Slavena

Asvattha itd. 333

Također, predstavlja ukupan svemir, tri kozmička sustava (zemlju, nadzemne i podze­ mne svjetove), spoj Neba i Zemlje, Boga (stablo) i Božice (korijen), pa samim time i prirodu i plodnost. Danas nosi i snažnu ekološku poruku.

2. Pentagram

nEnaypaµµov, latinski: pentagrammum, engleski: pentagram) je pra­ vilni peterokut iscrtan petorim ravnim crtama. Naziv dolazi od grčkog broja ntvu "pet" i imenice ypaµµa "slovo, ono što je napisano". Nije samo univerzalni paganski simbol nego Pentagram (grčki:

i jedan od najčešćih simbola u gotovo svim kulturama i religijama svijeta. Uz drvo svijeta najvažniji je neopaganski simbol. Temeljni je simbol Wicce. U engleskom se zapravo rabi pojam pentakl (pentacle) što se odnosi na pentagram oko kojega je opisana kružnica. No, u hrvatskom rabimo samo naziv pentagram za oba simbola. Ponekad se nazi­ va i vještičja zvijezda (witch's star).

Kratki povijesni pregled razvoja pentagrama Pentagram su rabili još Sumerani prije pet tisuća godina. Predstavljao je pet planeta: Merkur, Veneru, Mars, Jupiter i Satum. Grci su ga isprva nazivali higija (vyEia) što znači "zdravlje" (prema imenu istoimene božice) jer su se divili njegovim savršenim geometrij­ skim proporcijama. Drugi specifičan naziv bio je pentalfa (nEnaAcpa) jer izgleda kao da se sastoji od pet grafema prvog slova grčkog alfabeta alfa (A). U tom je smislu, simbol jedin­ stva u različitosti. Još su ga nazivali i "sjemenom primordijala Hrona (Xp6voc;), tj. personi­ ficiranog vremena". U daoizmu je također simbol pet elemenata (wuxing).

334

Današnju popularnost pentagrama ponajprije dugujemo Agrippi koji ga je u 16. stoljeću opisao kao simbolički prikaz pet elemenata, što je i dan-danas u neopaganizmu, neoher­ metizmu i Wicci najčešće tumačenje. U svom djelu De occulta philosophia prikazao je ljudsko tijelo položeno na pentagramu na čijim se vrhovima nalaze astrološki simboli petorih pla­ neta, što simbolizira hermetičko načelo: Kako gore, tako dolje; kako dolje, tako gore.

Značenja pentagrama Ovaj moćni duhovni i magijski simbol može se tumačiti na pet razina: 1.

Pentagram je ponajprije simbol života. Petostruke strukture često nailazimo u živom svijetu: pet prstiju, pet kandži, pet latica, a da ne govorimo o zvjezdačama (Asteroidea) ili zmijačama (Ophiuroidea). Ako prerežemo jabuku poprijeko, primijetit ćemo da su koštice raspoređene u savršenom pentagramu. Zato se on ponekad dovodi u vezu s božicom Pomonom, pa se smatra da je i simbol plodnosti.

2.

Simbol je pet elemenata. Iz ranonovovjekovne ceremonijalne magije dolazi tuma­ čenje po kojem svaki vrh pentagrama predstavlja jedan od klasičnih elemenata (sa svim svojim korespondencijama): zrak (gornji lijevi), vatru (donji desni), vodu (gor­ nji desni), zemlju (donji lijevi) i peti element - duh (najviši). Dakako, svih pet ele­ menata u savršenom rasporedu ukazuje na cjelovitost i višu inteligenciju prirode, te sposobnost čovjeka da dovede duhovne i materijalne vrijednosti u savršen sklad.

3.

Simbol je volje. To što se duh nalazi na najvišem položaju govori o težnji za spo­ znajom koja čovjeka uvijek nagoni da zapaža, istražuje i uči o prirodi sveukupne kreacije, što je uostalom i pokretački duh znanosti. Jabuka je veoma povezana s pentagramom i na simboličkoj razini. Judeokršćanski model podčinjavanja čovjeka "volji Božjoj" prikazan je poznatom starozavjetnom alegorijom: Jahve, Bog, zapovjedi čovjeku: "Sa svakoga stabla u vrtu slobodno jedi, ali sa stabla spoznaje dobra i zla da nisi jeo! U onaj dan u koji s njega okusiš, zacijelo ćeš umrijeti!" (Knjiga postanka 2:16,17). Dakle, plod (jabuka) predstavlja ljudsku težnju za (samo)spoznajom, za učenjem "zabra­ njenog znanja". I danas Crkva zastupa isti stav: Neka bude volja Božja. No, pagani se tome oštro protive. Oni žele činiti svoju volju. 335

4.

Pentagram je apotropej. Običaj je da ga pagani nose oko vrata. U ceremonijalnoj magiji, npr. u ritualnoj praksi Zlatne zore, postoji Manji tjerajući obred pentagrama (izvorno: Lesser banishing ritual of the pentagram) kojim se tjeraju negativne energije i entiteti.

5.

Kružnica oko pentagrama simbol je svemira, vječnosti, cjelovitosti i prirode.

Ostale interpretacije pentagrama srednjem vijeku, kršćani su pokušali asimilirati pentagram, pa su tumačili da on simbo­ lizira pet Isusovih rana (dvije na ruci, dvije na stopalima i jedna na boku). Zato se i u kr­ šćanskom folkloru pentagram isprva rabio za tjeranje "đavolskih sila". U engleskoj tradiciji tumačio se kao simbol pet kršćanskih otajstava (navještenje, rođenje, uskrsnuće, Isusovo uzašašće i Marijino uznesenje).

U

Obrnuti pentagram simbol je deklariranih sotonista. Okultist Eliphas Levi prvi je počeo tumačiti razliku između uspravnog i obrnutog pentagrama, dodjeljujući potonjem karak­ teristike "zla". Za sotoniste je to simbol palih anđela, neposlušnosti i pobune protiv Jahve.

Neki kršćani optužuju pagane da su sotonisti zato što nose pentagram, neovisno o tome što je sotonistički pentagram obrnut. Stoga ih treba podsjetiti da sotonisti rabe i obrnuti križ. Znači li to da su i kršćani sotonisti? Štoviše, obrnuti križ rabe i sami kršćani koji ga nazivaju križ Svetog Petra jer je on, prema nekim apokrifnim djelima, tražio da ga razapnu naopako "zato što nije dostojan da umre kao Isus".) Petokraka ili crvena zvijezda simbol je socijalizma i komunizma. Vjerojatno predstavlja pet prstiju radničke ruke. Općenito, petokraka je jedan od najučestalijih heraldičkih motiva.

Geometrija pentagrama A

D

336

c

Da je riječ o savršenom simbolu vidimo i po tome što nosi "potpis prirode". Naime, svako sjecište dijeli dužinu točno po zlatnom rezu

(ep):

EB:EG=ep EG:EF=ep EF: FG =ep

3. Trojni Mjesec

Trojni Mjesec (u literaturi: Triple Moon) simbol je Trojne Božice. Lijevi polumjesec pred­ Puni Mjesec i Božicu

stavlja rastući Mjesec i Božicu Djevu, središnja kružnica predstavlja

Majku, a desni polumjesec predstavlja padajući Mjesec i Božicu Staricu.

4. Rogato Sunce

337

Rogato Sunce (u literaturi:

secu.

Horned Sun) je simbol Rogatog Boga. Pandan je Trojnom Mje­

Kružnica predstavlja Sunce, a gornji položeni polumjesec Božje rogove.

5. Trikvetra

Trikvetra (u literaturi:

triquetra)

je simbol svih svetih trinarnih modela (kao trokut), pa

tako i Trojnu Božicu, tri kozmološke razine itd. Sam pojam latinska je složenica i sastoji se od broja

tri

"tri" i imenice

quetum

"pogled", pa doslovno znači "trogled". Potječe iz ger­

manske i keltske tradicije. Sastoji se od tri riblja mjehura

6. Spirala

338

(vesica piscis). Dio je sjemena života.

Spirala (grčki: anEipa, latinski: spiralis, engleski: spiral) je krivulja koja se kružno uda­ ljava od središta. Čest je uzorak u prirodi, od mikrokozmičke do makrokozmičke razine. Simbol je života (što u paganizmu nazivamo spiralnim plesom života), evolucije svijesti, mi­ sterija, uzdizanja energije itd. Dok kružnica predstavlja vječnost i beskonačnost na općoj ili "objektivnoj" razini, spirala ukazuje na odnos svijesti i inteligencije prema vječnosti. Dakle, nema smisla da se kolo neprestano okreće, ako svaki okret neće biti bolji od prethodnog. Zato je spirala najjasniji simbol težnje k spoznaji i savršenstvu. Također, simbolizira pre­ porod i reinkarnaciju.

7. Križ

Križ (grčki: arnvp6<;, latinski:

crux, engleski: cross) je znak koji se sastoji od dvije dužine

koje se u svojim središtima sijeku pod pravim kutom. Jedan je od najdrevnijih simbola čo­ vječanstva, a potječe još iz kamenog doba. U drevnom grčkom hramu u Knososu na Kreti pronađen je jedan od najstarijih sačuvanih mramornih križeva iz 16. st. pr. Kr. Križ izvorno predstavlja spojene suprotnosti, tj. esencijalne binarne opreke: vrijeme+ prostor, kozmos + kaos, yin+ yang, duh+ materija, Zemlja + Nebo itd. Dakle, predstavlja kozmološko ustroj­ stvo svemira i čovjekov položaj u njemu. S obzirom na pojedinosti, postoji više inačica križa: grčki križ (crux graeca) čija su sva četiri kraka jednake duljine, što je spomenuti paganski simbol dualizma; latinski križ (crux imissa) čiji je donji krak dulji od ostalih, što je simbol kršćanstva; tau-križ (crux commissa) koji je kršćanski simbol u obliku slova "T"; te položen (Andrijin) križ (crux decussata) u obliku slova "X" itd. Inače, neki kršćani (Jehovini svjedoci) uopće ne vjeruju da je lsus bio razapet na križu nego na običnom stupu (crux simplex) u obliku slova "I".

339

Brigitin križ (u literaturi: Brigid's cross) simbol je keltske božice Brigit, a u neopaga­ nizmu posljedično i mladog Boga Sunca koje se polako probija kroz zodijak i juri k toplijim danima. Izrađuje se od šaša, slame ili papira na sabat Imbolc.

8. Sunčev kotač

Sunčev kotač ili sunčev križ drevni je paganski simbol Sunca, koji potječe još iz neoli­ tika. Simbolika je očita - gibanjem Sunca, kolo godine dijeli se na četiri godišnja doba. Ta­ kođer, u jednom danu Sunce zauzima četiri ključna položaja: izlazak, gornja kulminacija (podne), zalazak i donja kulminacija (ponoć). U engleskom se rabe pojmovi sunwheel i Sun cross. U raznim paganskim kulturama nastale su i specifične varijante Sunčeva kotača, pri

čemu se najčešće dodaju krakovi koji simboliziraju Sunčeve zrake. U magijskom i ritual­ nom smislu orijentacija krakova ukazuje na oposuno ili naopako kretanje. Najpoznatije varijante su:

340

a) Simbol kola godine ima ista značenja kao i Sunčev kotač, s time da dijeli krug (godi­ nu) na osam dijelova. U engleskom se rabi pojam Wheel oj the Year symbol.

b) Nordijsko Sunce (u literaturi: Norse Sun) često se javlja u germanskom (neo)paganiz­ mu. Krakovi prate kružnicu, pa se samo neznatno razlikuje od Sunčeva kotača.

c) Keltski križ (irski: cros Cheilteach, engleski: Celtic cross) je keltska varijanta Sunčeva kotača. Kršćani su ga preuzeli i produljili mu donji krak kako bi što više podsjećao na latinski križ.

341

d) Kolovrat (ruski: KOAOđpam) ili svarica simbol je Sunca u slavenskom paganizmu (rodnovjerju). Taj naziv doslovno znači "kolo koje se vrti (okreće)".

e) Lauburu je baskijska varijanta Sunčeva kotača. Naziv dolazi od baskijskog broja lau "četiri" i imenice buru "glava".

f) Svastika je križ s četiri kraka. Naziva se i kukasti križ (crux gammata) (engleski pra­ vopisni standard je swastika). Ta imenica potječe iz sanskrta i doslovno znači "do­ brohotni", tj. "onaj koji je dobar" (od nepromjenjivog pridjeva (i priloga) su "do­ bar, lijep", poimeničenoga glagola asti "bivanje, postojanje" (od glagola as2 "biti") i sekundamog sufiksa -ka za tvorbu pridjeva). Drevni je indijski simbol Sunca. Na Zapadu je omražena jer su ju zlorabili nacisti.

342

g) Arevakhach (armenski: UphLw]uw1} je armenska varijanta Sunčeva kotača. Doslov­ no znači Sunčev križ (od imenica wpl::iL [arew] "Sunce" i ]uw� [hač] "križ").

h) Borgjali (gruzijski: l'><'lMX�.'.>�o) je gruzijska varijanta Sunčeva kotača.

i) Astrološki simbol Sunca jest simbol Sunca u astrologiji, no može se rabiti i kao du­ hovni i magijski simbol ili apotropej.

343

9. Triskdion

Triskelion (grčki: TptaKtAwv, latinski: trisceles, engleski: triskelion) ili trojna spirala još je jedan simbol svetih trinarnih modela, kao i trokut ili trikvetra. Sam pojam grčka je slo­ ženica i sastoji se od prefiksa Tpt- (trostruk) i imenice aKtAo<; (noga), pa doslovno znači "tri noge". Drevni je keltski simbol, star više od pet tisuća godina. Primjerice, nalazi se na megalitima u Newgrangeu u istočnoj Irskoj, koji su izgrađeni oko 3200. pr. Kr. Javlja se i na staterima (arnTf/p), tj. grčkim kovanicama iz 4. st. pr. Kr. Poznat je i kao heraldički motiv, primjerice na zastavi Sicilije gdje se javlja u obliku tri noge.

10. Valknut

Valknutje drevni germanski simbol koji se sastoji od tri isprepletena trokuta. Naziv po­ tječe od staronordijskih riječi valr "ubijeni (ratnik)" i knut "čvor", pa doslovno znači "čvor ubijenih (ratnika)". Simbol je svetih trinamih modela i božanske sile koja može "vezivati" i "odvezivati".

344

11. Božje ruke

Božje ruke (poljski: R(?ce Boga, engleski: Hands oj God) je simbol vječnosti i reinkarnacije u slavenskom paganizmu. Pronađen je na urnama Przeworske kulture iz 5. st. pr. Kr. na području današnje Poljske.

12. Ankh

Ankh (crux ansata) jest drevni egipatski hijeroglif (n"IJ) koji znači "život", pa je stoga sim­ bol života, vječnosti i besmrtnosti. Predstavlja jedinstvo muškarca i žene (Ozirisa i Iziđe). Neki ga smatraju i simbolom Sunca, a kako sliči na bikov prsni kralježak, može biti i simbol plodnosti.

345

13. Mjolnir

Mjolnir je čarobni malj nordijskog boga Thora koji uvijek pogađa metu i vraća mu se u ruke. Simbol je snage i hrabrosti. Javlja se u raznim varijantama.

14. Awen

Awen je popularni neodruidski simbol koji je osmislio velški pjesnik lolo Morganwg (1747.-1826.), a predstavlja tri pozicije izlaska Sunca: na Yule, na Ostaru i Mabon te na Lithu. Naziv dolazi od velške riječi awen "pjesnička nadahnuće". Također može biti simbol tri­ narnih modela.

346

15. Labris

Labris (grčki:

ilaf3pvc;,

engleski:

Labrys) je dvostrana sjekira iz minojske kulture na Kre­

ti, stare oko pet tisuća godina. Bio je ritualno oružje kojim su svećenice prinosile žrtve. Predstavlja žensku moć, pa je čest simbol matrijarhata, feminizma i lezbijskog pokreta.

15. Heksagram

Heksagram (grčki: l�aypaµµov, latinski: hexagrammum, engleski: hexagram) je pravilni šesterokut iscrtan u obliku dva preklopljena jednakostranična trokuta. Naziv dolazi od grčkog broja

l�

"šest" i imenice

ypaµµa

"slovo, ono što je napisano". U ceremonijalnoj

magiji služi za prizivanje duhova, po uzoru na priču o kralju Salomonu koji je prizvao i za­ robio 72 demona. Stoga se heksagram naziva i

Salomonov pečat (Seal of Solomon).

Pagani ga

obično tumače kao simbol združenja Boga i Božice, muškog (trokut s vrhom prema gore) i ženskog načela (trokut s vrhom prema dolje). Inače, heksagram je poznat kao temeljni simbol judaizma gdje se naziva

Davidova zvijezda. U tantrizmu je poznat kao simbol četvrte

ćakre.

347

17. Hekatin kotač

Hekatin kotač je popularan neopaganski simbol tajnovita značenja, a spominje se u hermetičkim tekstovima Kaldejska proročanstva iz 2. stoljeća. U neopaganizmu se povezuje s Trojnom Božicom.

18. Taijitu

Titijitii "simbol najviše moći" jest kineski daoistički simbol koji predstavlja energije yln (crno polje) i yang (bijelo polje). Krivulja predstavlja njihov dinamički međuodnos, točke suprotnih boja predstavljaju potencijal preobrazbi energija, te ideju da jedno ne može po­ stojati bez drugoga. Krug predstavlja cjelinu (wuji). Veoma je popularan i među europskim neopaganima.

348

19. Horusovo oko

Horusovo oko

(Wadjet)

poznati je egipatski simbol zaštite i kraljevske moći. Prikazano

je kao oko iz kojeg cure dvije suze, jedna okomito, a druga u obliku krivulje. Kad je Set izbio Horusovo oko, Horus ga je ponudio Ozirisu. Stoga je ono simbol žrtve, obnove i za­ štite. Egipćani su ga rabili za iscjeljivanje. Snažan je apotropej. Popularan je u magijskim i okultnim krugovima, te među masonima. U kršćana je kasnije postalo

20.

Svevideće oko.

Žena-ptica

Žena-ptica (u literaturi: Bird-lady) je figurica Božice Majke pronađena u Egiptu, a pripa­

da neolitskoj kulturi Naqada. Figurica je stara oko 5.500 godina. Prikazuje ženu s izraženim

grudima i uzdignutim rukama. Njezin dvodimenzionalni prikaz danas je jedan od pozna­ tijih simbola Božice.

349

MAGIJSKI SIMBOLI Magijskih simbola ima nebrojeno mnogo. Svaki oblik u prirodi ima točno određen ener­ getski obrazac, te emitira specifičnu frekvenciju. Kad se fokusiramo na taj oblik, naš um automatski se usklađuje s njegovim energetskim obrascem, pa dolazi do reprogramira­ nja umnih obrazaca. Kada naš um (i mozak) vibrira na točno određenoj frekvenciji, on se usklađuje s energijom istovjetnog obrasca u svemiru. Stoga magijske simbole možemo smatrati okidačima koji pokreću tijek energije od osobe do svemira. Drugim riječima, oni su mikrokozmičke slike makrokozmosa. U zapadnoj ezoteriji najčešće se postavljaju na talismane. Pagan bi trebao biti maštovit i samostalno sastaviti vlastite magijske simbole.

( • ) može biti simbol ( © ) može biti simbol radosti. Prikazat ćemo nekoliko tradicionalnih ma­

Ako imaju smisla osobi koja ih izrađuje, djelovat će. Primjerice, srce ljubavi, a smješko

gijskih simbola kako su ih objavili poznati autori.

Agrippa u svom popularnom djelu

De Occulta Philosophia (1531.) predstavlja neke alke­

mijske simbole.

IDIBOLS OF TJIB ALOJllDIIft8 AHD TBBIB 8IGlfD'IOAft0lf8. l'lre.

A -b. t..ct.

Tla.

.

w.-.

Atr.

I

lrolL

" Oolct.

........

llart1L

�

�

Oopper.

Kercary.

'"O� t 0 � � i> o o V � - dt

AaUlllODJ. .u.emc.

AquaVtta

Olrmabar. Qt.pat Mortuum.

tH:, ·

350

Boiax.

.A.a ou.

g � "

.

o0o

SUYer.

c l'o PurlfJ'.

V

Baltpeter. llagllet.

CD I\

amm.I OJ' m •telđBBllJftl, OOftDl'CJBD. 811 A•--

lltalplav.

lllao.

A Ccn· t'artar. en4 �

To S.bllme.

„ t--4 'T � ..... .„bol

To

To

fol' Deaarlu.

Dlge&L

DlaUU.

lfoQdclae.

C&mpll ll'e.

To

PreclJI"""

=o= .AQ•a

. · . ·v X 8 --r V' llJk'ltaofW1De.

.. Brlck. _. ...

w

-

CJ)

�

00

Aalla.

Ccruw.

-E T

-t cc

_

___

Fortlto.

on.

....__ ._ ...,. Q)IW.

A Gem.

:.I! �l!I c;, f1 A0o B + .......

8aad.

loap.

Bal Alk•H.

8a1Aamao. lllac.

X tJ AA<>ZSc& * 8&1L

e

hllow. Vlaegar. Vef411r111. vttrlo•

Uri-.

D&J. lftatat.

8'X + tB
Francis Barrett u svom djelu duhove.

The Magus

(1801.) donosi magijske simbole za "dobre" i "zle"

r

352

Scott Cunningham u svom bestseleru Wicca: A Guide far the Solitary Practitioner (1988.) do­ nosi popis određenih vikanskih simbola.

Sym1ols and Signs

}(){

� � .J. � �

V

TheGoddess

Tbt'Gođ

Cup

Censer

Candle

Pentacle

Broom

wand

Cauldron

Balefi.re

W1dderahin.s

Magk KnifelSword

Altu

Deosil

'ž? '?

q

@ I I n

0

353

Tlie St.uding Stonn Boole of Sba.JD'MI

� đJ )( 0

o _6_

-9-

o u ;+\.

.. n

354

Herbs, Greem

Wine

Bane, Deadly, Pois>on

Magic Cirde

Water

Immortality

Salt

TheMoon

6 OC>

.

:��r

([

TheSun

Moonrise

i:i

Sunrise

Moonset

B

Sunset

Spring

Summer

Autumn

Winter

Waxing 1-.foon

Full Moon

Waning Moon

NewMoon

f) o ()

Inače, po istom principu djeluje i geometrijski crtež iz indijske tantričke tradicije

-

yan­

tra, što na sanskrtu doslovno znači "vezalo, stezalo, držalo" (od glagola yam1 "držati, stati, stezati"). Ona zadržava (zato se tako i zove) energetski potencijal koji odašilje suptilne energije koje u konačnici mogu dovesti do ozdravljenja, zaštite od negativnih utjecaja i uro­ ka, te prosperiteta u bilo kojem segmentu življenja. Dok je mantra zvučna prezentacija ener­ gije (određene namjere ili određenog Božanstva), yantra je vizualna. Njihovom sinergijom postiže se željeni učinak. U budističkoj ikonografiji takav se simbol naziva marµ!.ala "krug",

Sri-cakra ili Sri-yantra najpoznatija je i najmoćnija yantra. Simbol je božice Lak$1fl1. Donosi bogatstvo, a specifičan je po iznimnoj estetskoj vrijednosti - mnogo boja i složenih oblika.

sreću, obilje, napredak, zdravlje, pobjedu u sporovima, poslovni procvat, uspjeh u učenju, ljubavi itd. Štiti od bolesti, nesreće, dugova i sl. Ta je yantra savršenstvo vizualne apstrakci­ je i predodžba svetog sloga om. Sastoji se od devet trokuta, pet s vrhom prema dolje i četiri s vrhom prema gore. Njihovim križanjem nastaje 43 manjih trokuta. Oni su prebivališta raznih božanstava. Svaki detalj ima višestruko značenje i simboliku.

355

MAGIJSKA PISMA Magičari i vještice često se služe tajnim magijskim pismima. Na taj način štite značenje zapisa, u slučaju da ga netko pronađe. No, osnovni je smisao takvih pisama u tome što će osoba morati uložiti mnogo više energije u sam proces stvaranja zapisa, čime će ga daleko više napuniti energijom namjere, bez obzira na to piše li obred u svoj grimorij ili izrađuje zapis za talisman. Kad ponovno ugleda zapis neće ga moći "fotografski" čitati kao kad čita pismo materinjeg jezika. Najbolje je da osoba sama osmisli svoje pismo. (Neki čak izmišlja­ ju i vlastiti jezik.) Predstavit ćemo nekoliko tradicionalnih magijskih pisama.

I. Tebansko pismo

{Theban alphabet) (1518.) koje je napi­ (1462.-1516.). Opisano je da ga je izmislio magičar

Ne zna se tko ga je izmislio. Prvi je put predstavljen u djelu Polygraphia sao njemački okultist Johannes Trithemius

Honorije Tebanski (Honorius of Thebes) koji je vjerojatno polulegendarni lik srednjovjekovnog folklora. Kasnije ga je i Agrippa uvrstio u knjigu De Occulta Philosophia. Kako je ovo pismo ponovno popularizirano u Wicci, smatra ga se "tradicionalnim vještičjim pismom", iako znamo da nema mnogo veze sa srednjovjekovnim vješticama nego daleko više s hermetič­ kom tradicijom. Inače, Teba (egipatski: Waset, grčki: 8ijf3m, engleski: Thebes) je ime grada u Drevnom Egiptu, koji se nalazio oko

a

n

� 2.

c

b

o

d

p

800 km južno od Sredozemnog mora.

e

r

q

s

i Ij

h

g

U/V

w

k

X

m

y

z

točka

Pismo magova {Alphabet of the Magi)

Izmislio ga je Paracelsus kako bi mogao zapisivati imena anđela na talismanima.

:>

.::>.

c

i, j, y

!1· th

r w r:r t

356

s

31 h

fJ

)

T

-

.=::»

z

U, V

e

d

g

i V k, q

ts

� f,

p, ph

i b

u· a

'I/' :!! � � �o

)(

n

m

3.

Ancfeosko pismo {Angelic alphabt:t) ili Nebesko pismo {Celt:stial alphabt:t)

Izmislio ga je Agrippa.

u thes

� ain

n

T

o

�

cheth

sameth

i

zain

11

vau

71

nun

mem

I

he

daleth

gimel

o-i

�

beth

aleph

:J

�

/'l

w

1

lamed

caph

iod

X

tau

�

9

zade

pe

I

°r

schin

res

kuff

4. Henokovsko pismo {Enochian alphabt:t) Izmislili su ga John Dee i Edward Kelley dok su gledajući u kuglu prizvali okultno znanje koje su anđeli predali i sedmom židovskom patrijarhu Henoku, o čemu je već bilo riječi.

"

li

'-'

�

t

;

'1

t

'l.

�

00

Pa

Veh

Ged

Gal

Or

Un

Graph

Tal

Gon

Gon with point

Na

b

c, k

g, j

d

f

a

e

m

W/>j

h

)'

r

'

�

p

a

\.

.,I

Ger

Drux

Pal

Med

Don

Ceph

Van

Fam

Gisg

q

n

)(

o

z

utv

s

t

t(.. ..n.. u Ur

Mals

p

S. Malahijsko pismo

{Malachim alphabct)

Izmislio ga je Agrippa. Naziv dolazi od hebrejske imenice mala� "anđeo", pa i ono zapravo znači "anđeosko pismo".

m UJ JJ

aleph

beth

gimel

daleth

rr

N

a

b

g

d

H

i

mem

nun

m

n

*''? samech s

he

� '1"

rn

/Vf. j

:>

vau

zain

cheth

h

f, U, V, W

z

c

o

X pe

tzaddi

quph

resh

shom

tau

e, o

p

X

q

r

sh

t

ayn

ep

w

theth

yod

kaph

th

i,j,y

k

V

tJ

lamed

I< ift

357

6. Pismo prijelaza preko rijeke {latinski: Transitus fluvii. engleski: Passing tbc Rivcr alphabet)

Izmislio ga je Agrippa. Naziv se vjerojatno odnosi na prelazak Židova preko Eufrata, kad su se vraćali iz Babilonskog ropstva u 6. st. pr. Kr.

�

,

a

b

D

7 n

m

J

d

c

g

�

;

p

s

,

A

'--

<

i

h

k

z

V

t

th

7. Pismo bodeža {Daggcrs alphabet) Izmislio ga je Aleister Crowley.

-+ -+ b

a

c

d

e

f

k

h

n

m

t o

p

q

s

u

t

w

V

X

y

z

Osim ovih izmišljenih pisama, za magijske svrhe, popularna su i neka tradicionalna etnič­ ka pisma, npr. runsko ili ogamsko.

- Runsko pismo {Runic alphabet) ili Futhark

�

ft:

u

I> th

a

r

H h

i

I

�

n

1

� J

t

� b

M

11

e

m

F f

t

ti

•

•

�

t I

Opisana je u potpoglavlju o runama u 24. poglavlju:

t>

< k

X g

c: p

r

7

z

s

� 1)

� d

�

w

o

Divinacija.

358 ------

- ---- --

- Ogamsko pismo ili Ogham Rabili su ga Kelti u ranom srednjem vijeku. Veoma je egzotično. Smatra ga se keltskom derivacijom germanskih runa, iako to nije posve sigurno. Sačuvano je na četiristotinjak spomenika u Irskoj i Walesu pisanih na staroirskom. Svako slovo nosi naziv po nekom dr­ vetu, pa se alfabet još naziva Beithe-luis-nuin, po nazivima triju slova (i vrsta drveća: breze, brijesta i jasena). Naziv možda potječe od staroirske fraze og-uaim "brazda načinjena oštrim predmetom". Može se pisati i horizontalno i vertikalno.

b

1

c

f

s

n

h

d

t

m

g

1)

z

r

a

•

•

•

o

u

e

1

ea

01

1a

ae

b

1

f

s

n

h

d

t

1)

z

r

a

m

c

•

o

u

e

1

359

DODATAK

PAGANSKI KALENDAR 2014.-2024.

Pagani zapravo imaju dva kalendara: i solami i lunami. Oni nisu "spojeni", niti usklađeni u jedan "lunisolarni". Naprosto egzistiraju neovisno jedan o drugom, pa Sunčeve blagdane (sabate) i Mjesečeve (ezbate) obilježavaju onako kako se koji od njih kronološki pojavi.

Svi sati izraženi su u Koordiniranom svjetskom vremenu ili UT C (Coordinated Universal Time) koje predstavlja vrijeme nulte, tj. početne, vremenske zone (Greenwich).

Za Hrvatsku je potrebno dodati jedan sat; odnosno dva za ljetnog računanja vremena.

Od 2002. Europska unija odredila je posljednju nedjelju ožujka za početak i posljednju ne­ djelju listopada za završetak ljetnog računanja vremena.

2014.

Ranozimski Tamni

5.07.

11:59

12.07.

11:25

zadnja četvrt

19.07.

2:09

Ljetni Tamni Mjesec

26.07.

22:42

1.01.

11:14

8.01.

3:40

Ranoljetni Puni

16.01.

4:53

zadnja četvrt

24.01.

5:19

Zimski Tamni Mjesec

30.01.

21:39

Mjesec prva četvrt Ranozimski Puni Mjesec

prva četvrt

Mjesec

LAMMAS

1.08.

prva četvrt

4.08.

0:50

IMBOLC

1.02.

prva četvrt

6.02.

19:22

Ljetni Puni Mjesec

10.08.

18:10

Zimski Puni Mjesec

14.02.

23:53

zadnja četvrt

17.08.

12:26

zadnja četvrt

22.02.

17:16

Kasnoljetni Tamni

25.08.

14:13

1.03.

8:00

prva četvrt

2.09.

11:11

8.03.

13:27

Kasnoljetni Puni

9.09.

1:38

16.03.

17:09

zadnja četvrt

16.09.

2:05

Kasnozimski Tamni Mjesec prva četvrt Kasnozimski Puni Mjesec

-

Mjesec

Mjesec

363

OSTARA

20.03.

16:57

zadnja četvrt

24.03.

l:46

30.03.

18:45

7.04.

8:31

15.04.

7:43

zadnja četvrt

22.04.

7:52

Proljetni Tamni Mjesec

29.04.

6:15

BELTANE

1.05.

-

prva četvrt

7.05.

3:15

Proljetni Puni Mjesec

14.05.

zadnja četvrt

MABON

23.09.

2:29

24.09.

6:14

1.10.

19:33

8.10.

10:51

15.10.

19:12

23.10.

21:57

prva četvrt

31.10.

2:49

Noć vještica

31.10.

-

SAMHAIN

1.11.

-

19:16

Jesenski Puni Mjesec

6.11.

22:23

21.05.

12:59

zadnja četvrt

14.11.

15:16

28.05.

18:40

22.11.

12:33

5.06.

20:40

29.11.

10:07

13.06.

4:12

6.12.

12:27

zadnja četvrt

19.06.

18:39

zadnja četvrt

14.12.

12:52

LITHA

21.06.

10:51

YULE

21.12.

23:03

27.06.

8:09

22.12.

1:36

28.12.

18:32

Ranoproljetni Tamni Mjesec prva četvrt Ranoproljetni Puni Mjesec

Kasnoproljetni Tamni Mjesec prva četvrt Kasnoproljetni Puni Mjesec

Ranoljetni Tamni Mjesec

Ranojesenski Tamni Mjesec prva četvrt Ranojesenski Puni Mjesec zadnja četvrt Jesenski Tamni Mjesec

Kasnojesenski Tamni Mjesec prva četvrt Kasnojesenski Puni Mjesec

Ranozimski Tamni Mjesec prva četvrt

364 ---

2015.

Ranozimski Puni

5.01.

4:54

Ranoljetni Puni

zadnja četvrt

13.01.

9:47

zadnja četvrt

Zimski Tamni Mjesec

20.01.

13:14

prva četvrt

27.01.

4:49

Mjesec

IMBOLC

1.02.

Zimski Puni Mjesec

3.02.

23:09

zadnja četvrt

12.02.

3:50

CRNI MJESEC

18.02.

23:47

prva četvrt

25.02.

-

2.07.

2:20

8.07.

20:24

16.07.

1:25

prva četvrt

24.07.

4:05

Ljetni Puni Mjesec

31.07.

10:43

Mjesec

Ranoljetni Tamni Mjesec

LAMMAS

1.08.

zadnja četvrt

7.08.

2:03

Ljetni Tamni Mjesec

14.08.

14:54

17:14

prva četvrt

22.08.

19:31

5.03.

18:06

Kasnoljetni Puni

29.08.

18:36

zadnja četvrt

13.03.

17:48

zadnja četvrt

5.09.

9:54

Kasnozimski Tamni

20.03.

9:36

13.09.

6:42

OSTARA

20.03.

22:45

prva četvrt

21.09.

8:59

prva četvrt

27.03.

7:43

MABON

23.09.

8:20

4.04.

12:06

28.09.

2:51

12.04.

3:44

4.10.

21:07

18.04.

18:57

Ranojesenski Tamni

13.10.

0:06

25.04.

23:55

prva četvrt

20.10.

20:32

Jesenski Puni Mjesec

27.10.

12:05

Kasnozimski Puni Mjesec

Mjesec

Ranoproljetni Puni Mjesec zadnja četvrt Ranoproljetni Tamni Mjesec prva četvrt BELTANE

1.05.

-

Mjesec

Kasnoljetni Tamni Mjesec

Ranojesenski Puni Mjesec zadnja četvrt

Mjesec

365

4.05.

3:42

zadnja četvrt

11.05.

10:36

Proljetni Tamni Mjesec

18.05.

4:13

prva četvrt

25.05.

17:19

2.06.

16:19

9.06.

15:42

16.06.

14:05

LITHA

21.06.

16:38

prva četvrt

24.06.

11:03

Proljetni Puni Mjesec

Kasnoproljetni Puni Mjesec zadnja četvrt Kasnoproljetni Tamni Mjesec

31.10.

-

SAMHAIN

1.11.

-

zadnja četvrt

3.11.

12:24

11.11.

17:48

19.11.

6:28

25.11.

22:44

3.12.

7:41

11.12.

10:30

prva četvrt

18.12.

15:15

YULE

22.12.

4:48

25.12.

11:12

4.07.

11:01

12.07.

0:52

19.07.

22:57

26.07.

23:00

LAMMAS

1.08.

-

Ljetni Tamni Mjesec

2.08.

20:45

10.08.

18:22

Noć vještica

Jesenski Tamni Mjesec prva četvrt Kasnojesenski Puni Mjesec zadnja četvrt Kasnojesenski Tamni Mjesec

Ranozimski Puni Mjesec

2016.

2.01.

5:31

10.01.

1:31

prva četvrt

16.01.

23:27

Zimski Puni Mjesec

24.01.

1:46

zadnja četvrt Ranozimski Tamni Mjesec

IMBOLC

1.02.

zadnja četvrt

1.02.

3:29

Zimski Tamni Mjesec

8.02.

14:39

366

\

-

Ranoljetni Tamni Mjesec prva četvrt Ranoljetni Puni Mjesec zadnja četvrt \

prva četvrt

.,

--

--

prva četvrt

15.02.

7:47

Kasnozimski Puni Mjesec

22.02.

18:20

1.03.

23:11

9.03.

1:55

prva četvrt

15.03.

17:03

OSTARA

20.03.

4:30

23.03.

12:01

31.03.

15:17

7.04.

11:24

prva četvrt

14.04.

4:00

Proljetni Puni Mjesec

22.04.

5:24

zadnja četvrt

30.04.

3:29

BELTANE

1.05.

-

Proljetni Tamni Mjesec

6.05.

19:30

SAMHAIN

1.11

prva četvrt

13.05.

17:03

prva četvrt

7.11.

19:51

PLAVI MJESEC

21.05.

21:15

14.11.

13:52

zadnja četvrt

29.05.

12:12

21.11.

8:34

5.06.

3:00

29.11.

12:19

12.06.

8:10

7.12.

9:03

20.06.

11:03

14.11.

0:06

20.06.

22:34

21.12.

1:56

zadnja četvrt Kasnozimski Tamni Mjesec

Ranoproljetni Puni Mjesec zadnja četvrt Ranoproljetni Tamni Mjesec

Kasnoproljetni Tamni Mjesec prva četvrt Kasnoproljetni Puni Mjesec LITHA

Ljetni Puni Mjesec

18.08.

9:27

zadnja četvrt

25.08.

3:41

1.09.

9:04

9.09.

11:50

16.09.

19:05

MABON

22.09.

14:21

zadnja četvrt

23.09.

9:56

1.10.

0:12

9.10.

4:33

16.10.

4:24

22.10.

19:14

30.10.

17:39

Kasnoljetni Tamni Mjesec prva četvrt Kasnoljetni Puni Mjesec

Ranojesenski Tamni Mjesec prva četvrt Ranojesenski Puni Mjesec zadnja četvrt Jesenski Tamni Mjesec Noć vještica

Jesenski Puni Mjesec zadnja četvrt Kasnojesenski Tamni Mjesec prva četvrt Kasnojesenski Puni Mjesec zadnja četvrt

31.10.

367

zadnja četvrt

27.06.

18:19

YULE

21.12.

10:44

Ranozimski Tamni

29.12.

6:54

Mjesec

2017.

5.01.

19:47

prva četvrt

1.07.

0:51

12.01.

11:34

Ranoljetni Puni

9.07.

4:07

zadnja četvrt

19.01.

22:14

zadnja četvrt

16.07.

19:26

Zimski Tamni Mjesec

28.01.

0:07

Ljetni Tamni Mjesec

23.07.

9:46

prva četvrt

30.07.

15:23

prva četvrt Ranozimski Puni Mjesec

Mjesec

IMBOLC

1.02.

prva četvrt

4.02.

4:19

LAMMAS

1.08.

Zimski Puni Mjesec

11.02.

0:33

Ljetni Puni Mjesec

7.08.

18:11

zadnja četvrt

18.02.

19:34

zadnja četvrt

15.08.

1:15

Kasnozimski Tamni

26.02.

14:59

CRNI MJESEC

21.08.

18:30

5.03.

11:33

prva četvrt

29.08.

8:13

12.03.

14:54

6.09.

7:03

OSTARA

20.03.

10:29

zadnja četvrt

13.09.

6:25

zadnja četvrt

20.03.

15:59

Kasnoljetni Tamni

20.09.

5:30

Ranoproljetni Tamni

28.03.

2:58

MABON

22.09.

20:02

3.04.

18:40

prva četvrt

28.09.

2:54

11.04.

6:09

5.10.

18:40

Mjesec prva četvrt Kasnozimski Puni Mjesec

Mjesec prva četvrt Ranoproljetni Puni Mjesec

368

-

Kasnoljetni Puni Mjesec

Mjesec

Ranojesenski Puni Mjesec

zadnja četvrt

19.04.

9:57

Proljetni Tamni Mjesec

26.04.

12:16

BELTANE

1.05.

-

prva četvrt

3.05.

2:47

Proljetni Puni Mjesec

10.05.

21:43

zadnja četvrt

19.05.

0:33

25.05.

19:45

1.06.

12.10.

12:26

19.10.

19:12

prva četvrt

27.10.

22:22

Noć vještica

31.10.

SAMHAIN

1.11.

Jesenski Puni Mjesec

4.11.

5:23

zadnja četvrt

10.11.

20:36

12:42

Jesenski Tamni Mjesec

18.11.

11:42

9.06.

13:10

prva četvrt

26.11.

17:03

zadnja četvrt

17.06.

11:33

3.12.

15:47

LITHA

21.06.

4:24

10.12.

7:51

24.06.

2:31

18.12.

6:30

YULE

21.12.

16:28

prva četvrt

26.12.

9:20

6.07.

7:51

13.07.

2:48

prva četvrt

19.07.

19:52

Ljetni Puni Mjesec

27.07.

20:21

Kasnoproljetni Tamni Mjesec prva četvrt Kasnoproljetni Puni Mjesec

Ranoljetni Tamni Mjesec

zadnja četvrt Ranojesenski Tamni Mjesec

Kasnojesenski Puni Mjesec zadnja četvrt Kasnojesenski Tamni Mjesec

2018.

Ranozimski Puni Mjesec zadnja četvrt Ranozimski Tamni Mjesec prva četvrt

2.01.

2:24

8.01.

22:25

17.01.

2:17

24.01.

22:20

zadnja četvrt Ranoljetni Tamni Mjesec

369

Zimski Puni Mjesec

31.01.

13:26

IMBOLC

1.02.

-

zadnja četvrt

7.02.

15:54

Zimski Tamni Mjesec

15.02.

21:05

prva četvrt

23.02.

8:09

2.03.

0:51

9.03.

11:20

17.03.

13:12

OSTARA

20.03.

16:15

prva četvrt

24.03.

15:35

31.03.

12:37

8.04.

7:18

16.04.

1:57

prva četvrt

22.04.

21:46

Proljetni Puni Mjesec

30.04.

0:58

BELTANE

1.05.

-

zadnja četvrt

8.05.

2:09

Proljetni Tamni Mjesec

15.05.

11:48

prva četvrt

22.05.

3:49

29.05.

14:20

Kasnozimski Puni Mjesec zadnja četvrt Kasnozimski Tamni Mjesec

Ranoproljetni Puni Mjesec zadnja četvrt Ranoproljetni Tamni Mjesec

Kasnoproljetni Puni Mjesec

370

LAMMAS

1.08.

zadnja četvrt

4.08.

18:18

Ljetni Tamni Mjesec

11.08.

9:58

prva četvrt

18.08.

7:49

26.08.

11:56

3.09.

2:37

9.09.

18:01

prva četvrt

16.09.

23:15

MABON

23.09.

1:54

25.09.

2:52

2.10.

9:45

9.10.

3:47

prva četvrt

16.10.

18:02

Jesenski Puni Mjesec

24.10.

16:45

Noć vještica

31.10.

zadnja četvrt

31.10.

Kasnoljetni Puni Mjesec zadnja četvrt Kasnoljetni Tamni Mjesec

Ranojesenski Puni Mjesec zadnja četvrt Ranojesenski Tamni Mjesec

SAMHAIN Jesenski Tamni Mjesec prva četvrt Kasnojesenski Puni Mjesec

16:40

1.11. 7.11.

16:02

15.11.

14:54

23.11.

5:39

6.06.

18:32

zadnja četvrt

13.06.

19:43

Kasnojesenski Tamni

prva četvrt

20.06.

10:51

LITHA

21.06.

10:07

Ranoljetni Puni Mjesec

28.06.

4:53

zadnja četvrt Kasnoproljetni Tamni Mjesec

30.11.

0:19

7.12.

7:20

prva četvrt

15.12.

11:49

YULE

21.12.

22:22

22.12.

17:49

29.12.

9:34

2.07.

19:16

9.07.

10:55

Mjesec

Ranozimski Puni Mjesec zadnja četvrt

2019.

Ranozimski Tamni

6.01.

1:28

Ranoljetni Tamni

prva četvrt

14.01.

6:45

prva četvrt

Zimski Puni Mjesec

21.01.

5:16

Ranoljetni Puni Mjesec

16.07.

21:38

zadnja četvrt

27.01.

21:10

zadnja četvrt

25.07.

1:18

Mjesec

IMBOLC

1.02.

Zimski Tamni Mjesec

4.02.

Mjesec

LAMMAS

1.08.

21:04

Ljetni Tamni Mjesec

1.08.

3:12

12.02.

22:26

prva četvrt

7.08.

17:31

19.02.

15:53

Ljetni Puni Mjesec

15.08.

12:29

26.02.

11:28

zadnja četvrt

23.08.

14:56

6.03.

16:04

30.08.

10:37

prva četvrt

14.03.

10:27

6.09.

3:11

OSTARA

20.03.

21:58

14.09.

4:33

prva četvrt Kasnozimski Puni Mjesec zadnja četvrt Kasnozimski Tamni Mjesec

-

Kasnoljetni Tamni Mjesec prva četvrt Kasnoljetni Puni Mjesec

371

Ranoproljetni Puni

21.03.

1:42

zadnja četvrt

22.09.

2:41

28.03.

4:10

MABON

23.09.

7:50

5.04.

8:50

28.09.

18:26

prva četvrt

12.04.

19:06

5.10.

16:48

Proljetni Puni Mjesec

19.04.

11:12

13.10.

21:08

zadnja četvrt

26.04.

22:18

zadnja četvrt

21.10.

12:39

BELTANE

1.05.

-

Jesenski Tamni Mjesec

28.10.

3:39

Proljetni Tamni Mjesec

4.05.

22:46

Noć vještica

31.10.

-

prva četvrt

12.05.

1:12

SAMHAIN

1.11.

-

PLAVI MJESEC

18.05.

21:11

prva četvrt

4.11.

10:23

zadnja četvrt

26.05.

16:34

Jesenski Puni Mjesec

12.11.

13:35

3.06.

10:02

zadnja četvrt

19.11.

21:11

10.06.

5:59

26.11.

15:06

17.06.

8:31

4.12.

6:58

LITHA

21.06.

15:54

12.12.

5:12

zadnja četvrt

25.06.

9:47

zadnja četvrt

19.12.

4:57

YULE

22.12.

4:19

26.12.

5:13

Mjesec zadnja četvrt Ranoproljetni Tamni Mjesec

Kasnoproljetni Tamni Mjesec prva četvrt Kasnoproljetni Puni Mjesec

Ranojesenski Tamni Mjesec prva četvrt Ranojesenski Puni Mjesec

Kasnojesenski Tamni Mjesec prva četvrt Kasnojesenski Puni Mjesec

Ranozimski Tamni Mjesec

372

2020.

3.01.

4:45

Ranozimski Puni Mjesec

10.01.

19:21

zadnja četvrt

17.01.

Zimski Tamni Mjesec

prva četvrt

Ranoljetni Puni

5.07.

4:44

zadnja četvrt

12.07.

23:29

12:58

Ljetni Tamni Mjesec

20.07.

17:33

24.01.

21:42

prva četvrt

27.07.

12:32

IMBOLC

1.02.

-

prva četvrt

2.02.

Zimski Puni Mjesec

Mjesec

LAMMAS

1.08.

1:42

Ljetni Puni Mjesec

3.08.

15:59

9.02.

7:33

zadnja četvrt

11.08.

16:45

15.02.

22:17

CRNI MJESEC

19.08.

2:41

23.02.

15:32

prva četvrt

25.08.

17:57

prva četvrt

2.03.

19:57

2.09.

5:22

Kasnozimski Puni Mjesec

9.03.

17:47

10.09.

9:26

zadnja četvrt

16.03.

9:34

17.09.

11:00

OSTARA

20.03.

3:50

MABON

22.09.

13:31

24.03.

9:28

prva četvrt

24.09.

1:55

1.04.

10:21

1.10.

21:05

8.04.

2:35

10.10.

0:39

zadnja četvrt

14.04.

22:56

16.10.

19:31

Proljetni Tamni Mjesec

23.04.

2:26

prva četvrt

23.10.

13:23

prva četvrt

30.04.

20:38

Noć vještica

31.10.

zadnja četvrt Kasnozimski Tamni Mjesec

Ranoproljetni Tamni Mjesec prva četvrt Ranoproljetni Puni Mjesec

Kasnoljetni Puni Mjesec zadnja četvrt Kasnoljetni Tamni Mjesec

Ranojesenski Puni Mjesec zadnja četvrt Ranojesenski Tamni Mjesec

373

Jesenski Puni

BELTANE

1.05.

Proljetni Puni Mjesec

7.05.

10:45

SAMHAIN

1.11.

14.05.

14:03

zadnja četvrt

8.11.

13:46

22.05.

17:39

15.11.

5:07

30.05.

3:30

22.11.

4:45

5.06.

19:12

30.11.

9:30

zadnja četvrt

13.06.

6:23

8.12.

0:37

LITHA

20.06.

21:43

14.12.

16:17

Ranoljetni Tamni Mjesec

21.06.

6:42

YULE

21.12.

10:02

prva četvrt

28.06.

8:16

prva četvrt

21.12.

23:41

30.12.

3:29

1.07.

21:11

10.07.

1:17

zadnja četvrt Kasnoproljetni Tamni Mjesec prva četvrt Kasnoproljetni Puni Mjesec

Mjesec

Jesenski Tamni Mjesec prva četvrt Kasnojesenski Puni Mjesec zadnja četvrt Kasnojesenski Tamni Mjesec

Ranozimski Puni Mjesec

31.10.

14:49

2021.

6.01.

9:37

13.01.

5:00

prva četvrt

20.01.

21:02

prva četvrt

17.07.

10:11

Zimski Puni Mjesec

28.01.

19:16

Ljetni Puni Mjesec

24.07.

2:37

IMBOLC

1.02.

-

zadnja četvrt

31.07.

13:16

zadnja četvrt

4.02.

17:37

LAMMAS

1.08.

11.02.

19:06

Ljetni Tamni Mjesec

8.08.

zadnja četvrt Ranozimski Tamni Mjesec

Zimski Tamni Mjesec

374

zadnja četvrt Ranoljetni Tamni Mjesec

13:50

prva četvrt

19.02.

18:48

27.02.

prva četvrt

15.08.

15:20

8:17

PLAVI MJESEC

22.08.

12:02

6.03.

1:30

zadnja četvrt

30.08.

7:13

13.03.

10:21

7.09.

0:52

OSTARA

20.03.

9:37

prva četvrt

13.09.

20:39

prva četvrt

21.03.

14:40

Kasnoljetni Puni Mjesec

20.09.

23:55

28.03.

18:48

MABON

22.09.

19:21

4.04.

10:02

zadnja četvrt

29.09.

1:57

12.04.

2:31

6.10.

11:05

prva četvrt

20.04.

6:59

13.10.

3:25

Proljetni Puni Mjesec

27.04.

3:31

20.10.

14:57

BELTANE

1.05.

-

zadnja četvrt

28.10.

20:05

zadnja četvrt

3.05.

19:50

Noć vještica

31.10.

-

11.05.

19:00

SAMHAIN

1.11.

-

19.05.

19:13

Jesenski Tamni Mjesec

4.11.

21:15

26.05.

11:14

prva četvrt

11.11.

12:46

2.06.

7:24

Jesenski Puni Mjesec

19.11.

8:58

10.06.

10:53

zadnja četvrt

27.11.

12:28

prva četvrt

18.06.

3:54

4.12.

7:43

LITHA

21.06.

3:32

11.12.

1:36

Kasnozimski Puni Mjesec zadnja četvrt Kasnozimski Tamni Mjesec

Ranoproljetni Puni Mjesec zadnja četvrt Ranoproljetni Tamni Mjesec

Proljetni Tamni Mjesec prva četvrt Kasnoproljetni Puni Mjesec zadnja četvrt Kasnoproljetni Tamni Mjesec

Kasnoljetni Tamni Mjesec

Ranojesenski Tamni Mjesec prva četvrt Ranojesenski Puni Mjesec

Kasnojesenski Tamni Mjesec prva četvrt

375

Ranoljetni Puni Mjesec

24.06.

18:40

Kasnojesenski Puni

19.12.

4:36

YULE

21.12.

15:59

zadnja četvrt

27.12.

2:24

7.07.

2:14

Mjesec

2022.

Ranozimski Tamni

2.01.

18:34

prva četvrt

9.01.

18:12

Ranoljetni Puni Mjesec

13.07.

18:37

17.01.

23:49

zadnja četvrt

20.07.

14:19

25.01.

13:41

Ljetni Tamni Mjesec

28.07.

17:55

IMBOLC

1.02.

-

Zimski Tamni Mjesec

1.02.

5:46

prva četvrt

8.02.

13:51

Zimski Puni Mjesec

16.02.

16:57

zadnja četvrt

23.02.

22:33

2.03.

17:35

prva četvrt

10.03.

10:46

18.03.

7:18

OSTARA

20.03.

15:33

zadnja četvrt

25.03.

5:37

1.04.

6:24

Mjesec prva četvrt Ranozimski Puni Mjesec zadnja četvrt

Kasnozimski Tamni Mjesec prva četvrt Kasnozimski Puni Mjesec

Ranoproljetni Tamni Mjesec

376 ----

LAMMAS

1.08.

prva četvrt

5.08.

11:06

Ljetni Puni Mjesec

12.08.

1:36

zadnja četvrt

19.08.

4:36

27.08.

8:17

3.09.

18:08

Kasnoljetni Puni Mjesec

10.09.

9:59

zadnja četvrt

17.09.

21:52

MABON

23.09.

1:04

25.09.

21:54

3.10.

0:14

Kasnoljetni Tamni Mjesec

Ranojesenski Tamni Mjesec prva četvrt

9.04.

6:48

16.04.

18:55

zadnja četvrt

23.04.

Proljetni Tamni

30.04.

prva četvrt Ranoproljetni Puni Mjesec

Mjesec

Ranojesenski Puni

9.10.

20:55

zadnja četvrt

17.10.

17:15

11:56

Jesenski Tamni Mjesec

25.10.

10:48

20:28

Noć vještica

31.10.

Mjesec

SAMHAIN

1.11.

0:21

prva četvrt

1.11.

6:37

16.05.

4:14

Jesenski Puni Mjesec

8.11.

11:02

zadnja četvrt

22.05.

18:43

zadnja četvrt

16.11.

13:27

Kasnoproljetni Tamni

30.05.

11:30

Kasnojesenski Tamni

23.11.

22:57

7.06.

14:48

prva četvrt

30.11.

14:37

14.06.

11:51

Kasnojesenski Puni

8.12.

4:08

zadnja četvrt

21.06.

3:11

zadnja četvrt

16.12.

8:56

LITHA

21.06.

9:14

YULE

21.12.

21:48

Ranoljetni Tamni

29.06.

2:52

Ranozimski Tamni

23.12.

10:17

30.12.

1:21

3.07.

11:38

zadnja četvrt

10.07.

1:48

Ranoljetni Tamni

17.07.

18:32

BELTANE

1.05.

prva četvrt

9.05.

Proljetni Puni Mjesec

Mjesec prva četvrt Kasnoproljetni Puni Mjesec

Mjesec

-

Mjesec

Mjesec

Mjesec prva četvrt

2023.

Ranozimski Puni

6.01.

23:08

zadnja četvrt

15.01.

2:11

Zimski Tamni Mjesec

21.01.

20:53

Mjesec

Ranoljetni Puni Mjesec

Mjesec

377

prva četvrt

28.01.

15:19

prva četvrt

25.07.

IMBOLC

1.02.

-

LAMMAS

1.08.

Zimski Puni Mjesec

5.02.

18:29

Ljetni Puni Mjesec

1.08.

18:32

13.02.

16:01

zadnja četvrt

8.08.

10:28

20.02.

7:06

Ljetni Tamni Mjesec

16.08.

9:38

27.02.

8:06

prva četvrt

24.08.

9:57

7.03.

12:41

31.08.

1:36

zadnja četvrt

15.03.

2:09

6.09.

22:21

OSTARA

20.03.

21:24

15.09.

1:40

21.03.

17:23

prva četvrt

22.09.

19:32

29.03.

2:32

MABON

23.09.

6:50

6.04.

4:35

29.09.

9:58

zadnja četvrt

13.04.

9:11

6.10.

13:48

Proljetni Tamni Mjesec

20.04.

4:13

14.10.

17:55

prva četvrt

27.04.

21:20

prva četvrt

22.10.

3:29

BELTANE

1.05.

-

Jesenski Puni Mjesec

28.10.

20:24

Proljetni Puni Mjesec

5.05.

17:34

Noć vještica

31.10.

-

zadnja četvrt

12.05.

14:28

SAMHAIN

1.11.

-

CRNI MJESEC

19.05.

15:53

zadnja četvrt

5.11.

8:37

prva četvrt

27.05.

15:22

13.11.

9:27

4.06.

3:42

20.11.

10:50

zadnja četvrt Kasnozimski Tamni Mjesec prva četvrt Kasnozimski Puni Mjesec

Ranoproljetni Tamni Mjesec prva četvrt Ranoproljetni Puni Mjesec

Kasnoproljetni Puni Mjesec

Kasnoljetni Puni Mjesec zadnja četvrt Kasnoljetni Tamni Mjesec

Ranojesenski Puni Mjesec zadnja četvrt Ranojesenski Tamni Mjesec

Jesenski Tamni Mjesec prva četvrt

22:07

378

--

10.06.

19:31

18.06.

4:37

LITHA

21.06.

14:57

prva četvrt

26.06.

7:50

zadnja četvrt Kasnoproljetni Tamni Mjesec

Kasnojesenski Puni

27.11.

9:16

5.12.

5:49

12.12.

23:32

prva četvrt

19.12.

18:39

YULE

22.12.

3:27

27.12.

0:33

5.07.

22:57

prva četvrt

13.07.

22:49

Ljetni Puni Mjesec

21.07.

10:17

zadnja četvrt

28.07.

2:52

Mjesec zadnja četvrt Kasnojesenski Tamni Mjesec

Ranozimski Puni Mjesec

2024.

4.01.

3:31

11.01.

11:57

prva četvrt

18.01.

3:53

Zimski Puni Mjesec

25.01.

17:54

IMBOLC

1.02.

-

zadnja četvrt

2.02.

Zimski Tamni Mjesec

zadnja četvrt Ranozimski Tamni Mjesec

prva četvrt Kasnozimski Puni Mjesec zadnja četvrt Kasnozimski Tamni Mjesec prva četvrt

Ranoljetni Tamni Mjesec

LAMMAS

1.08.

23:18

Ljetni Tamni Mjesec

4.08.

11:13

9.02.

22:59

prva četvrt

12.08.

15:19

16.02.

15:01

PLAVI MJESEC

19.08

18:26

24.02.

12:31

zadnja četvrt

26.08.

9:26

3.03.

15:24

3.09.

1:56

10.03.

9:01

prva četvrt

11.09.

6:06

17.03.

4:11

Kasnoljetni Puni Mjesec

18.09.

2:35

Kasnoljetni Tamni Mjesec

379