Predavanja Iz Racunovodstva

UNIVERZITET U TRAVNIKU EKONOMSKI FAKULTET

R A Č U N O V O D S T VO (SKRIPTA) Profesor: Doc.dr Husnija Bibuljica

Travnik, mart 2009.godine

1. POJAM I KARAKTERISTIKE RAČUNOVODSTVA U SAVREMENOJ RAČUNOVODSTVENOJ LITERATURI PRILIKOM DEFINISANJA RAČUNOVODSTVA PRISTUPA SE SA RALIČITIH STANOVIŠTA OD STRANE POJEDINIH AUTORA I IZ TIH RAZLOGA DOLAZI DO ODREĐENIH ODSTUPANJA U ODREĐIVANJU SAMOG POJMA . POJAM RAČUNOVODSTVA MOŽEMO OBJAŠNJAVATI SA TRI ASPEKTA : 1) NAUČNU DISCIPLINU , 2).APLIKATIVNU DISCIPLINU , 3).PEDAGOŠKO – EDUKATIVNU DISCIPLINU TREBA UKAZATI DA U SVAKO PREDUZEĆE POSTOJI GRUPA SRODNIH ZADATAKA KOJE PREDSTAVLJAJU FUNKCIJU PREDUZEĆA .SVAKA FUNKCIJA SHODNO SVOJIM ZADACIMA I IMA SVOJ NAZIV I SVOJU POVEZANOST .POVEZANOST FUNKCIJA U PREDUZEĆU MO ŽEMO NAJBOLJE SAGLEDATI NA SLJEDEĆOJ ŠEMI:

RAČUNOVODSTVO PREDSTAVLJA SKUP MEĐUSOBNO POVEZANIH I SIHRONIZOVANIH USKLAĐENIH NAUČNIH METODA PUTEM KOJIH SE OBEZBJEĐUJE EVIDENTIRANJE POSLOVNIH DOGAĐAJA , ANALIZU I KONTROLU TIH DOGAĐAJA , PLANIRANJE EKONOMSKIH DOGAĐAJA I NJIHOVIH BUDUĆIH EFEKATA , KAO I INFORMISANJE UPRAVLJAČKO RUKOVODEĆIH STRUKTURA. RAČUNOVODSTVO KAO SISTEM SE SASTOJI OD SLJEDEĆIH DIJELOVA : 1).KNJIGOVODSTVO 2).RAČUNOVODSTVENO PLANIRANJE 3).RAČUVODSTVENA ANALIZA 4).RAČUNOVODSTVENA KONTROLA

5).RAČUNOVODSTVENA INFORAMACIJA 1.KNJIGOVODSTVO PREDSTAVLJA METOD EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAĐAJA U OKVIRU JEDINICE RAČUNOVODSTVA PREDUZEĆA. EVIDENTIRAJU SE SAMO ONI DOGAĐAJI KOJI SU STVARNO NASTALI I ZA KOJE POSTOJI VERODOSTOJNI DOKUMENTI. 2.RAČUNOVODSTVENO PLANIRANJE ZASNOVANO JE NA PLANOVIMA AKTIVNOSTI DRUGIH FUNKCIJA POSLOVNIH SUBJEKATA, KVALITET RAČUNOVODSTVENOG PLANIRANJA ZAVISI OD KVALITETA PLANOVA POJEDINIH FUNKCIJA. 3.RAČUNODSTVENA ANALIZA JE ZASNOVANO NA RAČUNOVODSTVENIM INFORMACIJAMA I SLUŽI RUKOVODEĆOJ STRUKTURI RADI PREDUZIMANJA ODREĐENIH RJEŠENJA. 4.RAČUNODSTVENA KONTROLA PREDSTAVLJA ISPRAVNOSTI RAČUNOSDTVENIH PROCEDURA I ISKAZA.

KONTROLU

5.RAČUNODSTVENA INFORORMACIJA MORA BITI PRAVOVREMENA RAZUMLJIVA I DISTRIBUIRANA NA ODGOVARUJEĆE MJESTO DA BIH U POTPUNOSTI ZADOVOLJILA MENADŽERA .

2. KLASIFIKACIJA RAČUNODSTVA

1.SA STANOVIŠTA SUBJEKTA RAČUNOVODSTVENE PRIMJENE, 2.SA STANOVIŠTA SPECIJALNE NAMJENE RAČUNOVODSTVA. 1.SA STANOVIŠTA SUBJEKTA RAČUNOVODSTVO SE DIJELI NA: -MAKRORAČUNOVODSTVO I MIKRORAČUNOVODSTVO MAKRORAČUNOVODSTVO PREDSTAVLJA DRUŠTVENO RAČUNOVODSTVO KOJE MOŽE BITI NACIONALNO-DRŽAVNO RAČUNOVODSTVO I INTERNACIONALNO RAČUNOVODSTVO. DRUŠTVENO RAČUNOVODSTVO JE RAČUNOVODSTVO KOJE SE PRIMJENJUJE U RAZNIM OBLASTIMA EKONOMSKOG ŽIVOTA I MOŽE BITI: RAČ. DRUŠTVENIH INVESTICIJA,RAČ. DRUŠTVENOG BOGATSTVA RAČ. FINANSIJSKIH TOKOVA, RAČ.PLATNOG PROMETA SA INOSTRANSTVOM,RAČ. TRGOVINSKOG PROMETA SA INOSTRANSTVOM, RAČ BUDŽETA.

MIKRO-RAČUNOVODSTVO, KOJE SE JOŠ NAZIVA POSLOVNO RAČUNOVODSTVO, JE RAČUNOVODSTVO KOJE SE PRIMJENJUJE U SVAKOM POJEDINOM PRAVNOM SUBJEKTU-PREDUZEĆU ILI USTANOVI. POSLOVNO RAČUNOVODSTVO SE MOŽE KLASIFICIRATI SA STANOVIŠTA SPECIJALNE PRIMJENE NA: -FINANSIJSKO RAČUNOVODSTVO, -TROŠKOVNO RAČUNOVODSTVO, -RAČUNOVODSTVO ODGOVORNOSTI, -RAČUNOVODSTVO U INFLATORNIM USLOVIMA, -UPRAVLJAČKO RAČUNOVODSTVO.

3.HISTORIJSKI RAZVOJ RAČUNOVODSTVA

RAZVOJ KNJIGOVODSTVA JE BIO USLOVLJEN RAZVOJEM PROIZVODNIH SNAGA, S JEDNE STRANE, I POJAVOM NOVCA KAO MJERILA VRIJEDNOSTI I PLATEŽNOG SREDSTVA, S DRUGE STRANE. SVE DOK SU PROIZVODNE SNAGE BILE NA NIVOU RAZVOJA NATURALNE PROIZVODNJE, PROIZVODNJE ZA POTREBE SAMOG PROIZVOĐAČA, NIJE SE OSJEĆALA POTREBA ZA KNJIGOVODSTVENOM EVIDENCIJOM.KNJIGOVODSTVENA EVIDENCIJA JE NASTALA KAO POSLJEDICA NEMOGUĆNOSTI TRAJNOG PAMĆENJA. POJAVOM VIŠKA PROIZVODA POJAVLJUJU SE I TRGOVCI . SA POJAVOM TRGOVACA IMAMO POJAVU ODNOS KUPAC-POTROŠAČ A KASNIJE I POJAVU BANAKA. NA TAJ NAČIN I NEOPHODNOST POJAVE KNJIGOVODSTVENE EVIDENCIJE. TRAGOVI KNJIGOVODSTVENE EVIDENCIJE OTKRIVENI SU KOD ANTIČKIH NARODA I TO U OBLASTI BANKARSKIH POSLOVA. U GRČKOJ U V VIJEKU, JAVLJAJU SE PRIVATNE BANKE,A U VII VIJEKU I KREDITNI POSLOVI. KADA JE ALEKSANDAR MAKEDONSKI OSVOJIO EGIPAT, DOLAZI DO RAZVOJA BANAKA. U XVI, XVII I XVIII VIJEKU UPOREDO SA RAZVOJEM PRIVREDE, RAZVIJALO SE I KNJIGOVIDSTVO I JAVLJAJU SE NOVE KNJIGE O KNJIGOVODSTVENOJ EVIDENCIJI U NJEMAČKOJ, ENGLESKOJ, FRANCUSKOJ I HOLANDIJI.DAKLE JAVLJAJU SE NOVI OBLICI DVOJNOG KNJIGOVODSTVA.UZ TO POKRAJ XVIII VIJEKA RAZLUČUJE SE INDUSTRIJSKO KNJIGOVODSTVO OD TRGOVAČKOG. STVARANJE VEĆIH PREDUZEĆA KRAJEM XIX VIJEKA KOJA PORED CENTRALE IMAJU I FILIJALE, USLOVILO JE UVOĐENJE JEDNOOBRAZNOG KNJIGOVODSTVA. KASNIJE POSLIJE II SVJETSKOG

RATA ULOGU VOĐENJA JEDNOOBRAZNOG KNJIGOVODSTVA PRUZIMA DRŽAVA , PROPISUJUĆI KONTNI PLAN PO KOME SE VODILO KNJIG. 4.SISTEMI KNJIGOVODSTVA U SAVREMENOJ RAČUNOVODSTVENOJ LITERATURI RAZLIKUJEMO SLJEDEĆE KNJIGOVODSTVENE SISTEME : 1.PROSTI KNJIGOVODSTVENI SISTEM-PROSTO KNJIGOVODSTVO, 2.KAMERALNI KNJIGOVODSTVENI SISTEM-KAMERALNO KNJIGOV. 3.KONSTANTNI KNJIG. SISTEM- KONSTANTNO KNJIGOVODSTVO, 4.DVOJNI KNJIGOVODSTVENI SISTEM- DVOJNO KNJIGOVODSTVO. 1. PROSTO KNJIGOVODSTVO OSNOVNA KARAKTERISTIKA SISTEMA PROSTOG KNJIGOVODSTVA JE NJEGOVA OGRANIČENOST NA EVIDENTIRANJE STANJA I PROMJENA NA SAMO NEKIM ODREĐENIM VRSTAMA SREDSTAVA I IZVORA SREDSTAVA. STANJE UKUPNIH SREDSTAV A I IZVORA SREDSTAVA ODREĐENOG PRAVNOG SUBJEKTA UTVRĐUJE SE INVENTARISANJEM ODNOSNO POPISOM IMOVINE NA ODREĐENI DAN. PODACI O POPISU SREDSTAVA I IZVORA SREDSTAVA SE UNOSE U POSLOVNU KNJIGU KOJA SE NAZIVA KNJIGA INVENTARA. ONA PRESTAVLJA OSNOV ZA UTVRĐIVANJE FINANSIJSKOG REZULTATA, JER SE NE VODI POSEBNA EVIDENCIJA O PRIHODMA I RASHODMA. U PROSTOM KNJIGOVODSTVENOM SISTEMU EVIDENCIJA SREDSTAVA I IZVORA SREDSTAVA OBAVLJA SE KROZ SLJEDEĆE KNJIGE: KNJIGA BLAGAJNE , KNJIGA DUŽNIKA I POVJERIOCA. STANJE I KRETANJE NOVČANIH SREDSTAVA U BLAGAJNI SE EVIDENTIRA U KNJIZI BLAGAJNE. NA JEDNOJ STRANI SE BILJEŽE UPLATE –LIJEVA STRANA A NA DRUGOJ –DESNA SVE ISPLATE I NAKRAJU SE VRŠI IZRAVNJANJE PUTEM SALDA, KOJE JE I ISTOVREMENO SALDO ZA NAREDNI MJESEC KOJE SE NALAZI NA LIJEVOJ STRANI. PRIMJER: PREDUZEĆE X NA DAN 01.12. TEKUĆE GODINE IMALO JE U BLAGAJNI 100€ I DA SU TOKOM MJESECA IZVRŠENE SLJEDEĆE NAPLATE I ISPLATE U GOTOVU. 05.12. ISPLAĆENO JE ZA TROŠKOVE TELEFONA 20€, 05.12. NAPLAĆENO JE U GOTOVU ZA PRODATE PROIZVODE 50€, 10.12. PODIGNUTO JE IZ BANKE SA ŽIRO-RAČUNA 100€, 11.12. KUPLJEN JE MATERIJAL I PLAĆEN U GOTOVU ZA 150€, 15.12. TROŠKOVI OSVJETLJENJA SU PLAĆENI U IZNOSU OD 30€, 20.12. NAPLAĆENO JE U GOTOVU ZA PRODATE PROIZVODE 150€, 25.12. ISPLAĆENA JE AKONTACIJA RADNIKU U IZNOSU OD 80€, 31.12. KUPLJEN JE MATERIJAL I PLAĆEN U GOTOVU U IZNOSU OD 70€.

UPLATE KNJIGA BLAGAJNE ISPLATE DAT. OPIS IZNOS DAT. OPIS IZNOS 1.12. SALDO 100 05.12. TR.TELEFONA 20 08.12. PR.PROIZV. 50 11.12. KUP.MATER. 150 10.12. POD.IZ BANKE 100 15.12. TROŠK.OSVJETLJ. 30 20.12. PROD.PROIZVODI 150 25.12. AKONTACIJA 80 31.12. TROŠK.MATERIJA 70 31.12. SALDO ZA IZRAV. 50 400 400 01.01. SALDO 50 ZA UTVRĐIVANJE FINANSIJSKOG REZULTATA U PROSTOM KNJIGOVODSTVU POTREBNO JE DA SE SAČINI INVENTAR NA POČETKU I NA KRAJU POSLOVNOG PERIODA. INVENTAR SE SASTOJI IZ AKTIVE, PASIVE I REKAPITULACIJE.

PRIMJER: POČETNI INVENTAR NA DAN 01.01. 2006.GODINE R.BR. OPIS A. AKTIVA 1. MAŠINE I ALAT 1.1.MAŠINA ZA SJEČENJE DRVETA 1.2 PRESA 1.3. STOLARSKA TEZGA 1.4. ALAT 2. MATERIJAL 2.1. DASKA 1M³ 2.2. FURNIR 0.5 M³ 3. DUŽNICI 3.1. KUPAC ''X'' 3.2. KUPAC ''Y'' 4. GOTOVINA 4.1. ŽIRO-RAČUN 4.2. BLAGAJNA 5. UKUPNO AKTIVA B. PASIVA 1. POVJERIOCI 1.1. DOBAVLJAČ ''X'' 1.2. KREDIT OD BANKE UKUPNO PASIVA C. REKAPITULACIJA 1. UKUPNO AKTIVA 2. UKUPNO PASIVA

IZNOS IZNOS

2.000 1.000 500 500

4.000

300 200

500

500 300

800

1.000 50 XXX

1.050 6.350

200 1.000 XXX

1.200 1.200 6.350 1.200

3.

SOPSTVENA SREDSTVA

5.150

KRAJNJI INVENTAR NA DAN 31.12. 2006.GODINE R.BR. OPIS A. AKTIVA 1. MAŠINE I ALAT 1.1.MAŠINA ZA SJEČENJE DRVETA 1.2 PRESA 1.3. STOLARSKA TEZGA 1.4. ALAT 2. MATERIJAL 2.1. DASKA 3.5 M³ 2.2. FURNIR 1.5 M³ 3. DUŽNICI 3.1. KUPAC ''X'' 3.2. KUPAC ''Y'' 4. GOTOVINA 4.1. ŽIRO-RAČUN 4.2. BLAGAJNA 5. UKUPNO AKTIVA B. PASIVA 1. POVJERIOCI 1.1. DOBAVLJAČ ''X'' 1.2. KREDIT OD BANKE UKUPNO PASIVA C. REKAPITULACIJA 1. UKUPNO AKTIVA 2. UKUPNO PASIVA 3. SOPSTVENA SREDSTVA

IZNOS IZNOS

2.000 1.000 500 500

4.000

1.000 500

1.500

1.000 1.500

2.500

1.500 500 XXX

2.000 10.000

500 500 XXX

1.000 1.000 10.000 1.000 9.000

FINANSIJSKI REZULTAT SE UTVRĐUJE NA SLJEDEĆI NAČIN: 1. SOPSTVENA SREDSTVA NA KRAJU PERIODA 2. SOPSTVENA SREDSTVA NA PČETKU PERIODA FINANSKIJSKI REZULTAT – DOBITAK

9.000 5.150 3.850

2. KAMERALNO KNJIGOVODSTVO OSNOVNA KARAKTERISTIKA KAMERALNOG KNJIGOVODSTVA JE U TOME DA SE TEŽIŠTE KNJIGOVODSTVENE EVIDENCIJE JAVLJA U EVIDENTIRANJU PRIHODA I RASHODA. KNJIGA U KOJOJ SE PRATE PRIHODI I RASHODI NAZIVA SE GLAVNOM KNJIGOM KAMERALNOG KNJIGOVODSTVA. GLAVNA KNJIGA KAMERALNOG KNJIGOVODSTVA PODIJELJENA JE U DVIJE KNJIGE I TO KONTROLNIK PRIHODA I KONTROLNIK RASHODA. U KONTROLNIKU PRIHODA VODI SE EVIDENCIJA O PLANIRANIM I OSTVARENIM PRIHODIMA I TO PO PARTIJAMA.

KONTROLNIK RASHODA SE VODI PO ISTOM PRINCIPU KAO I KONTROLNIH PRIHODA. PRIMJER: PREGLED PRIHODA PO PARTIJAMA R.BR. NAZIV PLANIRANO OSTVARENO ZNAK ODSTUPANJE PARTIJE 1. DONACIJE 500.000 510.000 + 10.000

ITD UKUPNO

900.000

950.000

+

50.000

PRIMJER: PREGLED RASHODA PO PARTIJAMA PLANIRANO OSTVARENO ZNAK ODSTUPANJE

R.BR. NAZIV PARTIJE 1. MATERIJALNI RASHODI

ITD UKUPNO

80.000

81.000

+

1.000

90.000

95.000

+

5.000

3 KONSTANTNO KNJIGOVODSTVO KONSTANTNO KNJIGOVODSTVO STAVLJA TEŽIŠTE KNJIGOVODSTVENE EVIDENCIJE NA EVIDENTIRANJU PRIHODA I RASHODA ČIME SE ONO PREMA PREDMETU NE RAZLIKUJE OD KAMERALNOG KNJIGOVODSTVA. MEĐUTIM, PRIUNCIP I METODA KNJIŽENJA U KONSTANTNOM KNJIGOVODSTVU SE OGLEDA U TOME DA SE PRILIKOM KNJIŽENJA PRIHODA I RASHODA INKORPORIRA JEDAN OD OSNOVNIH PRINCIPA DVOJNOG KNJIGOVODSTVA. NA TAJ NAČIN KONSTANTNO KNJIGOVODSTVO PREDSTAVLJA VARIJANTU DVOJNOG KNJIGOVODSTVENOG SISTEMA. U GLAVNOJ KNJIZI KONSTANTNOG KNJIGOVODSTVA VRŠI SE EVIDENTIRANJE NAREĐENIH I IZVRŠENIH PRIHODA I RASHODA. POSTOJE TRI GRUPE RAČUNA I TO: UPRAVNI RAČUNI, RAČUN BLAGAJNE I OBRAČUNSKI RAČUN. PRIMJER NAPLATE NAREĐENOG PRIHODA ŠEMATSKI IZGLEDA: + UPR.RN.PRIHODA -

+ OBRAČ. RAČUN -

+ RAČ.BLAGAJNE

-

KNJIŽENJE BROJ 1 PREDSTAVLJA KNJIŽENJE NAREĐENIH PRIHODA. KNJIŽENJE BROJ 2 PREDSTAVLJA KNJIŽENJE NAPLAĆENIH PRIHODA. PRILIKOM EVIDENTIRANJA RASHODA, SVAKI NAREĐENI RASHOD KNJIŽI SE NA TERET ODGOVARAJUĆEG RAČUNA RASHODA UZ ISTOVREMENO ODOBRAVANJE OBRAČUNSKOG RAČUNA RASHODA. ISPLATA NAREĐENIH RASHODA KNJIŽI SE TAKO DA SE ZADUĐIOBRAČUNSKI RAČUN RASHODA UZ ODOBRAVANJE RAČUNA BLAGAJNE. ŠEMATSKI PRIKAZ JE SLJEDEĆI: + RAČ.BLAGAJNE

+ UPR.RN.RASH. -

-

+ OBRAČ. RAČUN -

KNJIŽENJE BROJ 1 PREDSTAVLJA KNJIŽENJE NAREĐENIH RASHODA. KNJIŽENJE BROJ 2 PREDSTAVLJA KNJIŽENJE PLAĆENIH RASHODA.

4.DVOJNO KNJIGOVODSTVO OSNOVNA KARAKTERISTIKA DVOJNOG KNJIGOVODSDTVA JE U TOME ŠTO SE KNJIGOVODSTVENOM EVIDENCIJOM INTEGRALNO OBUHVATAJU SVI POSLOVNI DOGAĐAJI ODNOSNO PRATE NJIHOVI EFEKTI NA SREDSTVIMA, IZVORIMA SREDSTAVA, PRIHODIMA I RASHODIMA. DVOJNO KNJIGOVODSTVO JE PREMA TOME CJELOVIT SISTEM KNJIGOVODSTVENE EVIDENCIJE KOJI SE ODLIKUJE: - ISTOVREMENIM DVOSTRANIM KNJIŽENJEM, - AUTOMATSKOM KONTROLOM, - PERMANETNOŠĆU I SITEMATIČNOŠĆU I - SVEOBUHVATNOŠĆU. U DVOJNOM KNJIGOVODSTVU SVAKI POSLOVNI DOGAĐAJ KNIŽI SE ISTOVREMENO I U ISTOM IZNOSU NAJMANJE NA DVA RAČUNA I TO: NA JEDNOM RAČUNU NA LIJEVOJ, A NA DRUGOM RAČUNU NA DESNOJ STRANI. DVOJNO KNJIGOVODSTVO OBEZBJEĐUJE AUTOMATSKU KONTROLU NA VIŠE NAČINA. PERMANENTNOST I SISTEMATIČNOST OGLEDA SE U TOME ŠTO SE POSLOVNI DOGAĐAJI RAZVRSTAVAJU PRVO PO REDOSLIJEDU NASTANKA I DRUGO PO PREDMETU I KARAKTERU. SVEOBUHVATNOST OGLEDA SE U TOME DA SE OBUHVATAJU SVI

POJAVNI OBLICI SREDSTAVA, IZVORA SREDSTAVA I SVAKA VSRTA PRIHODA I RASHODA. 5.SREDSTVA I IZVORI SREDSTAVA SREDSTVA I IZVORI SREDSTAVA PREDSTAVLJAJU LICE I NALIČJE JEDNE TE ISTE STVARI. VRIJEDNOSNO ISKAZANA SREDSTVA I IZVORI SREDSTAVA SU UVIJEK JEDNAKI. TO ZNAČI DA SVA SREDSTVA MORAJU IMATI SVOJE PORIJEKLO, A NA TO PORIJEKLO UPUĆUJU IZVORI SREDSTAVA. SREDSTVA PREDUZEĆA POJAVLJUJU SE U SVOM POJAVNOM OBLIKU KAO ŠTO SU: ZEMLJIŠTE, GRAĐEVINA, MAČINA, NOVČANA SREDSTVA, ZALIHA MATERIJALA, POTRAŽIVANJA ITD. IZVORI SREDSTAVA POKAZUJU VLASNIČKU STRUKURU, ODNOSNO OD KUDA POTIČU SREDSTVA I ONA MOGU BITI VLASTITA I TUDJA. SREDTSVA PREDUZEĆA SE MOGU KLASIFICIRATI U DVIJE OSNOVNE GRUPE I TO: 1.STALNA SREDSTVA, 2.OBRTNA SREDSTVA. 5.1.STALNA SREDSTVA STALNA SREDSTVA SU ONA SREDSTVA KOJA IMAJU VIJEK TRAJANJA DUŽI OD JEDNE GODINE. STALNA SREDSTVA SE MOGU PODIJELITI U TRI OSNOVNE GRUPE I TO: A.STALNA SREDSTVA U OBLIKU STVARI, B.IMATERIJALNA STALNA SREDSTVA, C.STALNA SREDSTVA U OBLIKU DUGOROČNIH PLASMANA. A.STALNA SREDSTVA U OBLIKU STVARI – MATERIJALNA STALNA SREDSTVA PREDSTAVLJAJU DIO IMOVINE PREDUZEĆA I SLUŽE ZA OBAVLJANJE NJEGOVE DJELATNOSTI, ŠTO ZNAČI DA NIJESU U OSNOVI PRIBAVLJENA DA BI SE PRODAVALA. NJIHOVA KLASIFIKACIJA BI BILA SLJEDEĆA: - STALNA SREDSTVA U UPOTREBI: - ZEMLJIŠTE, - ŠUME, - GRAĐEVINE, - OPREMA, - VIŠEGODIŠNJI ZASADI, - OSNOVNO STADO. - STALNA SREDSTVA U PRIPREMI: - AVANS, - ZALLIHE OPREME, - ZALIHE INVESTICIONOG MATERIJALA, - INVESTICIJE U TOKU. - STALNA SREDSTVA VAN UPOTREBE: SU SREDTSVA KOJA TRAJNO PRESTAJU BITI UPOTREBLJIVA U PROCESU REPRODUKCIJE. TO MOŽE

BITI USLJED NEPODNOBNOSTI DATOG SREDSTVA, ZAMJENOM SREDSTAVA NOVIM SAVREMENIJIM SREDSTVIMA ILI USLJED ZAKONSKE ZABRANE KORIŠĆENJA NEKOG SREDSTVA. B.IMATERIJALNA STALNA SREDSTVA – PREDSTAVLJAJU NEMATERIJALNA SREDSTVA KOJA MORAJU ZADOVOLJITI OPŠTE USLOVE VREMENSKOG KRITERIJA RAZGRANIČAVANJA SREDSTAVA KAO I USLOVE POSJEDOVANJA ODNOSNO KORIŠĆENJA. NJIHOVA KLASIFIKACIJA BI BILA SLJEDEĆA: - IMATERIJALNA SREDSTVA U UPOTREBI: - MATERIJALNA PRAVA (PATENTI I LICENCE, - OSNIVAČKA ULAGANJA (TROŠKOVI), - GOODWILL (KUPOVINA ILI PRIPAJANJE PREDUZEĆU), -DUGOROČNA POTRAŽIVANJA PO OSNOVU STALNIH SREDSTAVA. - IMATERIJALNA SREDSTVA U PRIJEMU: - IMATERIJALNA SREDSTVA VAN UPOTREBE, - DUGOROČNA VREMENSKA RAZGRANIČENJA. C. STALNA SREDSTVA U OBLIKU DUGOROČNIH PLASMANA: - NOVČANI PLASMANI (KREDITI, ZAJMOVI, DEPOZITI), - VRIJEDNOSNI PAPIRI (AKCIJE I DIONICE).

5.1.2.OBRTNA SREDSTVA OBRTNA SREDSTVA PREDSTAVLJAJU DIO IMOVINE PREDUZEĆA ČIJI JE VIJEK TRAJANJA KRAĆI OD JEDNE GODINE. NJIHOVA KLASIFIKACIJA JE SLJEDEĆA: A.OBRTNA SREDSTVA U NOVČANOM OBLIKU (GOTOVINA I RAČUNI), B.OBRTNA SREDSTVA U NATURALNOM OBLIKU: - ZALIHE MATERIJALA, REZERVNIH DIJELOVA I SITNOG INVENTARA, - ZALIHE NEDOVRŠENE PROIZVODNJE, - ZALIHE GOTOVIH PROIZVODA, - ZALIHE ROBE (TRGOVINSKA ROBA) C.OBRTNA SREDSTVA PRELAZNOM OBLIKU: 1.U OBLIKU POTRAŽIVANJA - ROBA – NOVAC, - NOVAC – ROBA, - NOVAC – NOVAC. 2.U OBLIKU RAZGRANIČENJA PREDSTAVLJAJU PRELAZNI OBLIK NOVCA U TROŠKOVE KOJI SU PREDMET RAZGRANIČENJA U KRATKOROČNOM PERIODU.

5.2.IZVORI SREDSTVA PREDUZEĆA SLIJEDI ŠEMATSKI PRIKAZ I OBJAŠNJENJE: 6.DOKUMENTACIJA U KNJIGOVODSTVU SVAKI POSLOVNI DOGAĐAJ KOJI DEJSTVUJE NA SREDSTVA, IZVORE SREDSTAVA, PRIHODE I RASHODE PREDUZEĆA ,MORA BITI DOKUMENTOVAN. S OBZIROM DA SE U KNJIGOVODSTVU NESMIJE PROKNJI ŽITI NI JEDAN POSLOVNI DOGOĐAJ KOJI NIJE ZAOSNOVAN NA VJERODOSTOJNOM DOKUMENTU. KLASIFIKACIJA KNJIGOVODTSVENIH DOKUMENATA JE SLJEDEĆA : 1).EKSTERNA I INTERNA , 2).POJEDINAČNA I ZBIRNA , 3).PRAVDAJUĆA DOKUMENTA I NALOGE 1/A EKSTERNA DOKUMENTA PREDSTAVLJAJU REGULISANJE EKONOMSKO-FINASIJSKIH ODNOSA PREDUZEĆA PREMA DRUGIM FIZIČKIM ILI PRAVNIM LICIMA. A TO SU : 1.1./A).FAKTURE DOBOVLJAČU ZA MATERIJALOM SITAN INVENTAR , ALAT I USLUGE .

ISPORUČENIM

1.1./B).FAKTURE ZA PRODAJU GOTOVIH PROIZVODA KUPCIMA I 1.1./C). FAKTURE ZA IZVRŠENE USLUGE 1/B INTERNA DOKUMENTA ODRAŽAVAJU POSLOVNI DOGAĐAJI KOJI SE DESIO U PREDUZEĆU A TO SU 1.2.A). IZDAVANJA SIROVINE I MATERIJALA U PROIZVODNJI 1.2.B) IZDAVANJE SITNOG ALATA I INVENTARA U PROIZVODZNJI 1.2 C).PREDAJA GOTOVIH PROIZVODA U SKLADIŠTU 1.2.D).DOKUMENTI O OBRAČUNATIM PLATA RADNIKA 2. POJEDINAČNA DOKUMENTA OBUHVATAJU ODREĐENI POSLOVNI DOGAĐAJA KOJI SE EVIDETNRIA U ODREĐENOM DOKUMENTU A VIŠE TIH ISTOVJETNIH DOGAĐAJA KOJI SE MORAJU EVIDENTIRATI U NEKOM DOKUMNETATA PREDSTAVLJA ZBIRNI DOKUMENT. 3.PRAVDAJUĆA DOKUMENTA SU SVA ONA DOKUMENTA KOJA SLUŽE KAO OSNOV ZA KNJI ŽENJE POSLOVNIH DOGAĐAJA U KNJIGOVODSVU PREDUZEĆA . NALOZI SU TAKVI DOKUMENTI KOJIMA SE NALAŽE IZVRŠAVANJE ODREĐENOG POSLOVNOG DOGAĐAJA (ISPLATA SA Ž-R ,BLAGAJNE ITD.).

KNJIGODSVENI DOKUMENT DA BI BIO VJERODOSTOJAN ON MORA BITI PRVO UREDNO SAČINJEN, KONAČNI IZNOSI TREBA DA BUDU NAPISANI BROJEVIMA A PO MOGUĆNOSTI I SLOVIMA I MORA IZRA ŽAVATI POSLOVNI DOGAĐAJ KOJI SE STVARNO DESIO I KOJI JE PROPRAĆEN SVOM POTREBNOM DOKUMENTACIJOM. DOKUMENTACIJA U KNJIGOVODSTVU PODRAZUMJEVA ODREĐENI NAĆIN ĆUVANJA I ODLAGANJA . ROKOVI SLJEDEĆI.

ČUVANJA

KNJIGOVODSTVENIDOKUMENTATA

SU

1).TRAJNO SE ČUVA GODIŠNJI I KONAČNI OBRAČUNI PLATA. 2).NA 10 (DESET) GODINA ĆUVA SE GLAVNA KNJIGA I DNEVNIK. 3).NA 5 (PET) GODINA ČUVAJU SE POMOĆNE KNJIGE I POLUGODIŠNJI OBRAČUNI. 4).NA 3(TRI )GODINE ČUVAJU SE DOKUMENTI PLATNOG PROMETA. 5).NA 2( DVE) GODINE ČUVAJU SE PRODAJNI I KONTROLNI BLOKOVI. OSIM DOKUMENATA ZA KOJE JE ODREĐENO DA SE MORAJU ČUVATI TRAJNO, PREDUZEČE OPŠTIM AKTOM MOŽE ODREDITI I DRUGE ROKOVE ZA ČUVANJA ODREĐENIH VRSTA DOKUZMENATA S TIM DA TI ROKOVI NE BUDU KRAČI OD ONIH KOJI SU PREDVIDENI. NAČIN ĆUVANJA I ODLAGANJA DOKUMENATA I POSLOCNIH KNJIGA ODREĐUJE SVOJIM OPŠTIM AKTOM SVAKO PREDUZEĆE SAMOSTALNO. ODLAGANJA DOKUMENATA SE VRŠI PO ODREĐENOM SISTEMU, KAKO BI SE TRA ŽENI DOKUMANAT PRAVOVREMENO PRONAŠAO.PO PRAVILU SE KNJIGOVODSTVENA DOKUMENTA TEKUĆE GODINE ODLAŽU U PRIRUČNOJ ARHIVI U OKVIRU SLUŽBE RAČUNOVODSTVA, DA BIH SE PO ISTEKU POSLOVNE GODINE ODLOŽILI U CENTRALNU ARHIVU PREDUZEĆA.

7.BILANS U RAČUNOVODSTVENOJ TEORIJI POSTOJE DVIJE OSNOVNE BILANSNE TEORIJE I TO: - DINAMIČKA I - STATIČKA TEORIJA. DINAMIČKA TEORIJA UKAZUJE DA BILANS POSTOJI U SVAKOM TRENUTKU BEZ OBZIRA NA FORMU U KOJOJ JE SAČINJEN. DOK STATIČKA TEORIJA UKAZUJE NA ODREĐENU FORMU NA KOJOJ JE ISKAZAN BILANS I NA ODREĐENI DAN . BILANS I BILANSIRANJE SE KORISTI KAKO U PRIVREDI TAKO U VAN PRIVREDE I ZASNOVAN JE NA EKONMSKOJ OSNOVI GDE JE SE AKTIVNOSTI IZRAŽAVAJU VRIJEDNOSNO. VRIJEDNOSNO ISKAZANA SREDSTVA, IZVORI SREDSTAVA, PRIHODI I RASHODI SE PREDSTAVCLJAU U BILANSU STANJA I BILANSU USPJEHA.

BILANS STANJA PREDSTAVLJA SUMARNI PRIKAZ SREDSTAVA I IZVORA SREDSTAVA PREDUZEĆA NA ODREĐENI DAN ISKAZAN VRIJEDNOSIM POKAZATELJIMA. SASTAVLJA SE NA POČETKU I NA KRAJU POSLOVNE GODINE. KRAJNJI BILANS PROTEKLE GODINE PREDSTAVLJA POČETNI BILANS ZA NAREDNU GODINU. RIJEČ BILANS POTIČE OD LATINSKE RIJEČI BILANX ŠTO ZNAČI VAGA SA DVA TASA I SIMBOLIZIRA NUŽNOST USPOSTOVLJANJE RAVNOTEŽE. BILANS PREDUZEĆA OBAVEZNO SE MORA SAČINJAVATI I U POSEBNIM SLUČAJEVIMA KADA SE PREDUZEĆE PRIPAJA DRUGOM PREDUZEĆU, KADA DOLAZI DO PODJELE JEDNOG U DVA PREDUZEĆA, KAO I PRILIKOM OTVARANJA ILI OKONČANJA STEČAJNOG POSTUPKA I POSTUPKA REDOVNE LIKVIDACIJE. USLJED DEJSTVA POSLOVNIH DOGAĐAJA KOJI NASTAJU U PROCESU POSLOVANJA PREDUZEĆA POJAVLJUJE SA NOVA SREDSTVA I IZVORI SRESTAVA I ZA NJIH ĆE BIT OTOVRE NOVI RAČUNI. GRUPISANJA SREDSTAVA I IZVORA SREDSTAVA U BILANSU STANJA VRŠI SE NA DVA NAČINA I TO: A). FUNKCIONALNI PRINCIP, B).PRINCIP LIKVIDNOSTI.

SLIJEDI : TABELARNI PRIKAZ FUNKCIONALNOG PRINCIPA I PRINCIPA LIKVIDNSOTI U BILANSU STANJA: FUNKCIONALNI PRINCIP RB

1 2

3 4 5 6

Struktura sredstva I SREDSTVA a) Osnovna sredstva Građevinski objekti

Iznos

Iznos

Struktura izvora sredstava I Izvori sredstava

Iznos

Iznos

xxx

100

Iznos

Iznos

xxx

100

a).Trajni izvori

Oprema (mašine b).Obrtna sredstva Žiro račun Blagajna Zalihe materijala Kupci Zbir aktive

RB

1

Kapital b).Dugoročne obaveze

2

Dugoročni krediti c). Kratkoročne obaveze Dobavljači

3

xxx

100

Zbir pasive

PRINCIP LIKVIDNOSTI

RB

1 2 3 4

5 6

Struktura sredstva I SREDSTVA b).Obrtna sredstva Ž-R

Iznos

Iznos

1

Blagana Zalihe materijala Kupci b).Stalna sredstva Građevinski objekti Oprema (mašine) Zbir aktive

RB

2

3

xxx

100

Struktura izvora sredstava I Izvori sredstava a).Kratkoročne obaveze Dobavljači b).Dugoročne obaveze Dugoročni krediti c). Trajni izvori Kapital

Zbir pasive

7.1. BILANS USPJEHA BILANS USPJEHA PREDSTAVLJA SUMARNI PRIKAZ PRIHODA I RASHODA I POSLOVNOG REZULTATA NA ODREĐENI DAN I NA KRAJU DATOG OBRAČUNSKOG PERIODA IZRAŽEN U VRJIEDNOSNIM POKAZATELJIMA BILANS USPJEHA MO ŽE, ALI NE MORA DA SADRŽI I RASPODJELU OSTVARENOG REZULTATA . SLIJEDI TABELARNI PRIKAZ ELEMENATA BILANSA USPJEHA

R.B

OPIS

1

PRIHODI OD PRODATIH PROIZVODA

2

PRIHODI OD USLUGA

I

REDOVNI PROHODI (1+2)

II

NEPOSREDNI PRIHODI (PRIHODI OD KAMATA) UKUPNI PRIHODI (I+II) REDOVNI RASHODI NEPOSREDNI RASHODI (RASHODI OD KAMATA) UKUPNI RASHODI DOBITAK III-IV GUBITAK (IV-III)

III 3 4. IV V VI

IZNOS

8. KNJIGOVODSTVENO OBUHVATANJE POSLOVNIH DOGAĐAJA NA POČETKU SVAKE GODINE VRŠI SE OTVARANJE RAČUNA GLAVNE KNJIGE IZ KRAJNNJEG BILANSA STANJA PRETHODNE GODINE .TO RAŠČLANJIVANJE MOŽE BITI KAKO ANALITIČKIH TAKO I SINTETIČKIH RAČUNA S TIM ŠTO SE I PRENOSI I POČETNO STANJE NA RAČUNA I TO NA LIJEVO STRANU AKO JE U PITANJU SREDSTVO, A PRENOS STANJA IZVORA SREDSTAVA VRŠI SE NA DESNOJ STRANI TOG RAČUNA. STRANE ILI KOLONE RAČUNE NAZIVAJU SE : A)AKTIVNA I PASIVNA STRANA B).DUGOVNA I POTRAŽNA STRANA C).DEBITNA I KREDITNA STRANA

D).PLUS I MINUS (+ I - ) DEJSTVO I PROMJENE POSLOVNIH DOGAĐAJA NA POJEDINIM VRSTAMA RAČUNA SREDSTAVA I IZVORA SREDSTAVA PRIKAZAT ĆEMO AŠČLANJIVANJEM BILANSA SAČINJEN NA OSNOVU FUNKCIONALNOG PRINCIPA I TO NA SLJEDEĆI NAČIN:

+ GRAĐ.OBJEKTI S

+ OPREMA S

+ ŽIRO RAČUN S

+ BLAGAJNA S

+ ZALIHE MATER S

+ KAPITAL S

+ DUG.KREDITI S

+ DOBAVLJAČI S

SVAKO POVEĆANJE ILI SMANJENJE PRIKAZANA POČEETNOG STANJA NA RAČUNIMA USLIJED POSLOVNOG DOGAĐAJA VRŠIT ČE SE NA SLJEDEČI NAČIN : 1/A. AKO POSLOVNI DOGAĐAJ DEJSTVUJE NA POVEĆANJE STANJA SREDSTAVA TAJ IZNOS ĆE BITI UBILJEŽEN NA LIJEVOJ STRANI RAČUNA . 1/B. AKO POSLOVNI DOGAĐIJI DEJSTVUJE NA SMANJENJE STANJA SREDSTAVA TAJ IZNOS ĆE BITI UBILJEŽEN NA DESNOJ STRANI RAĆUNA . 2/A. AKO POSLOVNI DOGAĐAJ DEJSTVUJE NA POVEĆANJE IZVORA SRESTAVA TAJ IZNOS ĆE BITI UBELJE ŽEN NA DESNOJ STRANI RAČUNA . 2/B. AKO POSLOVNI DOGAĐIJI DEJSTVUJE NA SMANJENJE IZVORA SREDSTAVA TAJ IZNOS ĆE BITI UBELJEŽEN NA LIJEVOJ STRANI RAČUNA.

9.UTICAJ POSLOVNIH DOGAĐAJA NA BILANS SVI POSLOVNI DOGAĐAJI KOJI DEJSTVUJU NA BILANS PREDUZEĆA, ODNOSNO NA IZMJENU NJEGOVE STRUKTURE MOGU SE KLASIFICIRATI NA ONE KOJE DEJTSTVUJE NA SREDSTVA I IZVORE SREDSTAVA I ONE KOJE IMAJU ZA POSLJEDICU POJAVA PRIHODA I RASHODA PREDUZEĆA. POSLOVNI DOGAĐAJI KOJI DEJSTVUJU NA SREDSTVA I NA IZVORE SREDSTAVA MOŽEMO KLASIFICIRATI NA ČETIRI OSNOVNE GRUPE: 1).POSLOVNI DOGAĐAJI KOJI DEJSTVUJU NA POVEĆANJE OBIMA BILANSA . 2).POSLOVNI DOGAĐAJI KOJI DEJSTVUJU NA SMANJENJE OBIMA BILANSA . 3).POSLOVNI DOGAĐAJI KOJI DEJSTVUJU NA IZMJENE STRUKTURE AKTIVE BILANSA .

U

4).POSLOVNI DOGAĐAJI KOJI DEJSTVUJU NA IZMJENE STRUKTURE PASIVE BILANSA.

U

1.POSLOVNI DOGAĐAJI KOJI DEJSTVUJU NA POVEĆANJE OBIMA BILANSA PRIMJER BROJ 1: ODOBREN JE KRAT.KREDIT I DOZNAČEN NA ŽIRO-RAČUN U IZNOSU OD 100.000 €

ŽIRO-RAČUN ++ ŽIRO-RAČUN -

+KRAT KREDITI -

(1)100000

100000 (1)

00

PRIMJER BROJ 2: DOBAVLJAČI SU NAM ISPORUČILI MATERIJALA U VRIJEDNOSTI OD 20.000 € PLAĆANJE U ROKU OD 10.DANA . + DOBAVLJAČI-

+ ZALIHE MATERIJALA-

(1) 20000

20000 (1)

2. POSLOVNI DOGADJAJI KOJI DEJSTVUJU NA SMANJENE OBIMA BILANSA PRIMJER TAKVE VRSTE POSLOVNOG DOGADJAJA JE PLAĆANJE OBAVEZA PREMA DOBAVLJAČIMA PUTEM ŽIRO-RAČUNA U IZNOSU OD 5000 € + ŽIRO RAČUN -

st 100.000

5000 (1)

+ DOBAVLJAČI (1) 5000 15000 st

PRIMJER BROJ 2. PUTEM ŽIRO RAČUNA VRATILI SMO KRATKOROČNI KREDIT U IZNOSU OD 10.000 € - ++ ŽIRO ŽIRORAČUN RAČUN

St 100000

+KRAT..KREDITI

10000 (1)

(1)10000

-

10000 ST

3.POSLOVNI DOGADJAJI KJOJI DEJSTVUJU NA IZMJENE U STRUKTURI AKTIVE BILANSA PRIMJER TAKVE VRSTE DOGADJAJA JE SLUČAJ KADA SA ŽIRO RAČUNA PODIGNEMO NOVČANA SREDSTVA U IZNOSU OD 1000 € I TAJ IZNOS UPLATIMO NA RAČUN BLAGAJNE. + ŽIRO RAČUN -

St 100000

+ BLAGAJNA -

1000. (1)

1000. (1)

200 st

(2) 200

UKOLIKO IZ BLAGAJNE UPLATIMO IZNOS OD 200.E. NA ŽIRO RAČUN, ONDA ĆE DOĆI DO SMANJENJA GOTOVOG NOVCA NA BLAGAJNI, A ZA ISTI IZNOS SREDSTAVA BIT ĆE POVEĆANA SREDSTVA NA ŽIRO RAČUN

4.POSLOVNI DOGADJAJ KOJI DEJSTVUJE U IZMJENU U STRUKTURI PASIVE BILANSA PRIMJER TAKVOG POSLOVNOG DOGADJAJA JE SLUČAJ KAD JE PREDUZEĆE IZMIRILO SVOJE OBAVEZE PREMA DOBAVLJAČIMA SREDSTVIMA ODOBRENOG DUGOROČNOG KREDITA U IZNOSU OD 100.000 €. KOLIKO SU I IZNOSILE OBAVEZE PREMA DOBAVLJAČIMA

+DUG.KREDITA 100.000 (1)

+DOBAVLJAČI (1) 100.000

100.000 st

POSLOVNI DOGADJAJI KOJI DEJSTVUJU NA NASTAJANJE RASHODA I PRIHODA DIJELE SE NA : 1.POJAVA I UTICAJ RASHODA NA BILANS 2.POJAVA I UTICAJ PRIHODA NA BILANS SA STANOVIŚTA RASHODI SE POJAVLJUJU U SLJEDEĆA DVA SLUČAJA: 1.PRVA MOGUĆNOST JE DA JE POJAVA RASHODA REZULTAT TAKVOG POSLOVNOG DOGADJAJA USLJED KOGA JE DOŠLO DO SMANJENJA SREDSTAVA ZA ODREDJENI IZNOS, A DA TO SMANJENJE NIJE DIREKTNO UTICALO NA SMANJENJE PRETHODNO ISKAZANE PASIVE. PRETPOSTAVIMO DA JE POČETNO STANJE ISKAZANO U BILANSU BILO: BILANS 0

A SREDSTSVA

UKUPNO

1000

1000

P

KAPITAL

500

POVJERIOCI

500

UKUPNO

1000

NA IME KAZNE PLAĆEN JE IZNOS OD 100 EURA I BILANS IZGLEDA BILANS 0

A

P

SREDSTSVA

900

KAPITAL

500

RASHODI

100

POVJERIOCI

500

UKUPNO

1000

UKUPNO

1000

DAKLE RASHOD NASTAJE ONDA KADA NASTUPI SMANJENJE SREDSTAVA , A DA SE ZA ISTI IZNOS DIREKTNO NE SMANJUJE PRETHODNA ISKAZANA PASIVA. 2. DRUGI SLUČAJ POJAVE RASHODA BIO BI TAKAV DA SE OBAVEZE U UŽEM SMISLU POVEĆAVAJU A DA ZA ISTI IZNOS NIJE DOŠLO DO POVEĆANJA SREDSTAVA NITI JE DOŠLO DO DIREKTONG SMANJENJA OBAVEZA U ŠIREM SMISLU RIJEČI. POČETAN BILANS JE BIO: BILANS 0

A SREDSTSVA

UKUPNO

1000

1000

P

KAPITAL

500

POVJERIOCI

500

UKUPNO

1000

AKO SU SE OBAVEZE PREMA POVJERIOCIMA POVEĆALE ZA IZNOS ZATEZNIH KAMATA OD 100 EURA, ONDA BI TAJ DOGAĐAJ UTICAO NA STVARANJE NE URAVNOTEŽENOSTI BILANSA, PASIVA U UŽEM SMISLU RIJEČI JE PORASLA KAO ŠTO VIDIMO SLJEDEĆEG BILANSA. BILANS 1

A

P

SREDSTSVA

1000

KAPITAL

500

RASHODI

100

POVJERIOCI

600

UKUPNO

1100

UKUPNO

1100

4.2. POJAVA I UTICAJ NA BILANS SA STANOVNIŠTVA BILANSA PRIHODI SE POJAVLJUJU U SLJEDEĆA DVA SLUČAJA I TO : 1. PRVI SLUČAJ JE DA SE PRIHODI JAVLJAJU ONDA KAD SE SREDSTVA POVEĆAVAJU ZA ODREĐENI IZNOS, A ZA TAJ IZNOS OBEVEZE SE NE POVEĆAVAJU .POČETNO STANJE BILANSA JE BILANS 0

A SREDSTSVA

UKUPNO

1000

1000

P

KAPITAL

500

POVJERIOCI

500

UKUPNO

1000

AKO JE NAPLAĆENO 100 EURA NA IME PENALA KOJE JE PLATIO KUPAC ZBOG NE BLAGOVREMENOG PLAĆANJE ROBE , IMAMO DA JE DOŠLO DO POVEĆANJA SREDSTAVA ZA NAVEDENI IZNOS , A DA NIJE DOŠLO DO POVEĆANJA OBAVEZA ISKAZANIH POČETNIM BILANSOM .BILANS IMA SLJEDEĆI IZGLED.

BILANS 1

A SREDSTSVA

UKUPNO

1100

1100

P

KAPITAL

500

POVJERIOCI

500

PRIHODI

100

UKUPNO

1100

2. DRUGI SLUČAJ POJAVE PRIHODA IMAMO DA SE SMANJUJU OBAVEZE U UŽEM SMISLU , DA JE IZNOS SREDSTAVA OSTAO ISTI , A D A ISTOVREMENO NIJE DOŠLO DO DIREKTNE PROMJENE STANJA OBAVEZA U ŠIREM SMISLU . BILANS POČETNI IZGLEDA :

BILANS 0

A SREDSTSVA

UKUPNO

1000

1000

P

KAPITAL

500

POVJERIOCI

500

UKUPNO

1000

AKO JE FIRMA DOBILA POPUST OD DOBAVLJAČA U IZNOSU OD 100 EURA DOŠLO BI DO SMANJENJA OBAVEZA PREMA POVJERIOCIMA.

BILANS 1 BI IZGLEDAO .

BILANS 1

A SREDSTSVA

UKUPNO

1000

1000

P

KAPITAL

500

POVJERIOCI

400

PRIHODI

100

UKUPNO

1000

10 . POJAM KNJIGOVODSTVENOG RAČUNA U RAČUNOVODSTVENOJ LITERATURI ČINE SE MNOGO BROJNI POKUŠAJI DA SE KNJIGOVODSTVENI RAČUNI DEFINIŠU NA ADEKVATAN NAČIN. SMATRAMO DA DEFINISAN RAČUN TREBA DA ISTAKNE U PRVOM REDU OBLIK SADRŽAJ I PRIPADNOST ODREĐENOM SISTEMU KNJIGOVODSTVA . DEF. KNJIGOVODSTVENI RAČUN ILI KONTO PREDSTAVLJA UTVRĐEN GRAFIČKI PREGLED ODREĐENE SADRŽINE KOJI SLUŽI ZA EVIDENTIRANJE POSLOVNIH DOGAĐAJA U SKLADU SA KNJIGOVODSTVENIM SISTEMOM . SADRŽAJ KNJIGOVODSTVENOG RAČUNA ZAVISI OD MNOGO FAKTORA 1. OD KNJIGOVODSTVENOG SISTEMA 2. OD RAZRAĐENOSTI PRIMJENJIVANOG KNJ SISTEMA 3. OD VELIĆINE I VRSTE DJELATNOSTI SISTEMA OBLIK RAČUNA ZAVISI OD TOGA KOJE INFORMACIJE KNJIGOVODSTVENI RAČUN TREBA DA OBEZBJEDI . DAKLE SVAKI KNJ. RAČUN TREBA DA BUDE GRAFIČKI PODEŠEN TAKO DA RASPOLAŽE PROSTOROM ZA UNOŠENJEM PODATAKA O POSLOVNOM DOGAĐAJU. ODREĐIVANJE NAZIVA KNJ.RAČUNA JE VRLO VAŽNO JER SE ODREĐUJE I NJEGOV SADRŽAJ SVAKI RAČUN REPREZENTUJE KAKVE POSLOVNE PROMJENE TREBA DA BUDU EVIDENTIRANE NA TOM RAČUNU. NAZIV RAČUNA MORA BITI SAŽET I ŠTO KRAĆI I DA ODGOVARA POSLOVNOM DOGAĐAJU U RAČUNOVODSTVU . RAZLIKUJEMO DVA PRINCIPA KOJA SE MORAJU POŠTOVATI PRILIKOM KNJIŽENJA NA KNJ. RAČUNIMA ,A TO SU : 1) HOMOGENOST I INTEGRALNOST KNJ. RAČUNA 2). BRUTO-PRINCIP KNJIŽENJA NA RAČUNIMA PRINCIP HOMOGENOSTI SE OGLEDA DA NA ODREĐENI RAČUN TREBA UBILJEŽITI SAMO ONA STANJA I PROMJENE KOJE ODGOVARAJU NJEGOVOJ SADRŽINI , DOK SE PRINCIP INTEGRALNOSTI OGLEDA U TOME ŠTO SE NA RAČUNU TREBA DA OBUHVATE SVE ONE PROMJENE KOJE DEJSTVUJU NA PROMJENE STANJA IMOVINSKOG DIJELA TOG RAČUNA. PRIMJER : RAČUN ČEKOVA I MENICA , PRIMLJENI KREDIT OD BANKE ODOBRISE NA RAČUN DOBAVLJAČA UMJESTO NA RAČUN KREDITA . SPROVESTI BRUTO PRINCIP ZNAČI NE DOZVOLITI DA SE NE VRŠI :

1. KOMPENZIRANJE AKTIVE I PASIVE 2. KOMPENZIRANJE PRIHODA I RASHODA KOMPENZACIJA NIJE DOZVOLJENA JER SE NA TAJ NAČIN SKRIVA PRAVO STANJE KAKO AKTIVE TAKO I PASIVE ŠTO MOŽE DOVESTI DO POGRŠNIH ZAKLJUČAKA ILI NE ADEKVATNIH POSLOVNIH ODLUKA. PRIMJER: SALDO KUPACA - DUŽNIKA I KUPACA-POVJERILACA, DOBAVLJAČA-DUŽNIKA, DOB-POVJERILACA. ISTO TAKO NIJE ISPRAVNO KOMPENZIRANJE PRIHODA SA RASHODIMA U NJIHOVOM POJAVNOM OBLIKU, VIŠKOVA SA MANJKOVIMA. PRIMJER AKO JE NEKO PREDUZEĆE NAPLATILO PUTEM Ž-R 100 EURA ZATEZNE KAMATE ,A U ISTO VREME ISPLATILO DOBAVLJAČIMA NA IME ZATEZNIH KAMATA IZNOS OD 50 EURA , NE BI BILO ISPRAVNO DA SE U KORIST ODGOVARAJUĆEG RAČUNA PRIHODA PROKNJIŽI SAMO RAZLIKA NAPLAĆENIH I PLAĆENIH ZATEZNIH KAMATA U IZNOSU OD 50 EURA (100-50) VEĆ JE POTREBNO U KORIST ODGOVARUJEĆEG RAČUNA PRIHODA KNJIŽITI CIJELOKUPAN IZNOS PRIHODA OD ZATEZNIH KAMATA, DOK BI NA ODGOVARAJUĆEM RAČUNU RASHODA PROKNJIŽILI CIJELOKUPAN IZNOS RASHODA PO NA OSNOVU ZATEZNIH KAMATA .

11.OBLICI RAČUNA U RAČUNOVODSTVENOJ LITERATURI KNJIGOVODSTVENI OBLICI RAČUNA :

POSTOJE

SLJEDEĆI

1).JEDNOSTRANI OBLIK RAČUNA 2).DVOSTRANI OBLIK RAČUNA 3).STEPENASTI OBLIK RAČUNA 4).TABELARNI OBLIK RAČUNA 5).KOMBINOVANI OBLIK 6). OBLIK ˝ T ˝ RAČUNA ZA ILUSTRACIJU OVIH OBLIKA RAČUNA SLUŽI ĆE NAM RAČUN DOBAVLJAČA UZ SLJEDEĆE POSLOVNE DOGAĐAJE PRIMJER: PREDUZRĆE X IMALO JE NA DAN 1.12 TEKUĆE GODINE OBAVEZE PREMA DOBAVLJAČIMA U IZNOSU OD 20.000 EURA .5.12. PREDUZEĆE Y ISPORUČILO JE MATERIJALA U VRIJEDNSOTI OD 10.000 EURA .9.12. PREDUZEĆE Z VRATILO JE MATERIJAL U VRIJEDNOSTI OD 4.000 EURA , JER KVALITET MATERIJALA NIJE BIO PO DOGOVORU .12.12 . PREDUZEĆU Y PLATILI SMO PUTEM Ž –R AČUNA IZNOS OD 10.000 .20.12. PREDUZEĆE Z NAM ISPORUČILO MATERIJAL U VRIJEDNOSTI OD 50.000 EURA KAO I PREDUZEĆE Y U VRIJEDNOSTI OD 20.000 EURA .DANA 28.12 . PLATILI SMO PREDUZEĆU Y 20.000 I PREDUZEĆU Z 50.000 EURA .DANA 31.12. OBAVITI ZAKLJUČIVANJE RAČUNA DOBAVLJAČA. SLIJEDI TABELARNI PRIKAZ POSLOVNE PROMJENE (DOGAĐAJA) PO JEDNOSTRANOM OBLIKU RAČUNA : R.B. DATUM

OPIS

IZNOS DUGUJE

1

1.12.

POČETNI SALDO

2 3 4 5 6 7

5.12. 9.12 12.12. 20.12. 28.12. 31.12.

NABAVKA MAT. VRAČENI MAT. PLAČANJE NABAVKA MAT. PLAĆANJE SALDO

POTRAŽUJE 20.000.10.000. -

4.000 10.000.70.000. 70.000.16.000.100.000 -

100.000 -

POZITVNE STRANE JEDNOSTRANOG OBLIKA RAČUNA SE OGLEDAJU U SLJEDEĆEM 1. OMOGUĆENO JE ISKAZIVANJE PROMETA RAČUNA 2. UTROŠAK PAPIRA JE RELATIVNO MALI 3. POGODAN JE ZA PRIMJENU KOPIRNOG METODA KNJIŽENJA A NEDOSTATAK JE U MOGUĆNOSTI GREŠKE ZBOG TOGAŠTO SE POSLOVNI DOGAĐAJI RAZLIČITOG KARAKTERA KNJIŽE JEDAN ISPOD DRUGOG .

2.DVOSTRANI OBLIK RAČUNA DVOSTRANI OBLIK RAČUNA NAZIVA SE U RAČUNOVODSTVENOJ LITERATURI JOŠ I OBLIK PO FOLIJI (OD ITALIJANSKE RIJEČI FOGLIO ŠTO U PREVODU ZNAČI LIST, A LIST IMA DVIJE STRANE). OSNOVNA KARATKERISTIKA OVOG OBLIKA RAČUNA TOME ŠTO SU STRANE ZA ZADUŽENJE I ODOBRENJE RAČUNA POTPUNO ODVOJENE .TO ZNAČI DA SU KOLONE ZA UPISIVANJE TEKSTA I BROJEVA ODVOJENE U TOM SMISLU DA SE NA LIJEVOJ STRANI RAČUNU POSLOVNI DOGAĐAJ I KOJE TREBA EVIDENTIRATI KAO ZADUŽENJE RAČUNA , A NA DESNOJ STRANI SE EVIDENTIRAJU POSLOVNI DOGAĐAJI PREMA KOJIMA TREBA VRŠITI ODOBRENJE DATOG RAČUNA.

KNJIŽENJE NAVEDENIH POSLOVNIH DOGAĐAJA NA OVOM OBLIKU RAČUNA BILO BI SLJEDEĆE R.B. DATUM OPIS 1 1999 ZA 09.12. VRAĆENJE MAT. 2 12.12. ZA PLAĆANJE DOB. 3 28.12. ZA PLAĆANJE DOB. 4 31.12 KONAČNI SALDO

IZNOS R.B. DATUM OPIS 4.000 1 1999 POČETNI 01.12. SALDO

IZNOS 20.000

10.000.

2

05.12.

10.000

70.000

3

20.12.

ZA NABAVKU MAT. ZA NABAVKU MAT.

70.000

16.000 100.000

100.000

POZITIVNE STRANE OVOG RAČUNA SE OGLEDAJU U SLJEDEĆEM : 1. POSTIŽE SE VIŠA PREGLEDNOST ,JER JE ODVOJENO DUGOVNE OD POTRAŽNE STRANE . 2. OMOGUĆEN JE BOLJI UVID NA DUGOVNOJ I POTRŽNOJ STRANI A NEDOSTACI SU SLJEDEĆI : 1. NIJE PODESAN ZA KOPIRNO KNJIŽENJE 2. VEĆA JE POTROŠNJA PAPIRA 3. NIJE PODESAN ZA KOMBINOVANJE

3. STEPENASTI OBLIK RAČUNA STEPENASTI OBLIK RAČUNA JE KARAKTERISTIČAN PO TOME ŠTO PORED ZAJEDNIČKIH KOLONA ZA REDNI BROJ , DATUM I OPIS POSLOVNIH DOGAĐAJA POSTOJI I ZAJEDNIČKA KOLONA ZA UPISIVANJE IZNOSA . OVAJ OBLIK RAČUNA OMOGUĆUJE ISKAZIVANJE SALDA POSLIJE SVAKOG POSLOVNOG DOGAĐAJA ŠTO SE MOŽE I VIDETI NA SLJEDEĆEM PRIMJERU R.B. DATUM OPIS 1 01.12 POČETNI SALDO 2 05.12. NABAVKA MAT.

SALDO

SALDO 3

09.12.

VRAĆENI MAT.

4

12.12.

PLAĆANJE

5

20.12

NABAVKA MAT.

6

28.12.

PLAĆANJE

7

31.12.

KONAČAN SALDO

SALDO SALDO SALDO SALDO

ZNAK + + + +

IZNOS 20.000 10.000. 30.000 4.000. 26.000 10.000 16.000 70.000 86.000 70.000 16.000 16.000

XXX

XXXX

4. TABELARNI OBLIK RAČUNA R. B.

DAT.

1 2 3

01.12 . 05.12 09.12

4 5 6 7

12.12 20.12 28.12 31.12

OPIS POČ SALDO NAB. MAT. VRAĆ. MAT. PLAĆANJE NAB. MAT. PLAĆANJE KON.SALDO

UKUPNO D

P

PRED. Z D

P

PRED. Y D P

20.000

20.000 10.000 4.000

10.000 4.000

10.000

10.000 50.000

70.000 70.000 16.000 100.000

100.000

50.000 16.000 70.000

20.000 20.000 30.000

30.000

POZITIVNE OSOBINE SE OGLEDAJU U PRUŽANJU KOMPLETNOG UVIDA U STANJE I PROMJENE SREDSTAVA , IZVORA SREDTSTAVA , PRIHODA I RASHODA.

A NEDOSTACI SE OGLEDAJU U HORIZONTALNOJ OGRANIČENOSTI ZBOG NE MOGUĆNOSTI OTVARANJA NOVIH KOLONA. 5. KOMBINOVANI OBLIK RAČUNA PREDSTAVLJA KOMBINACIJU JEDNOSTRANOG I STEPENASTOG OBLIKA RAČUNA . ŠTO SE MOŽE VIDETI SLJEDEĆOM TABELOM R.B. DATUM

OPIS

PROMET D

1 2 3 4 5 6 7

01.12. 05.12 09.12 12.12. 20.12 28.12 31.12

POČ SALDO NAB.MAT. VRAĆ MAT. PLAĆANJE NAB.MAT. PLAĆANJE KON.SALDO

P 20.000 10.000

SALDO D

4.000 10.000 70.000 70.000 16.000 100.000

10.000

XXX

P 20.000 30.000 26.000 16.000 86.000 16.000 16.000 XXX

POZITIVNE OSOBINE OVOG RAČUNA SU 1. OMOGUĆUJE SE UVID U PROMET I SALDO POSLIJE SVAKOG POSLOVNOG DOGAĐAJA . 2. POGODANA JE ZA KOPIRNO KNJIŽENJE 3. AUTOMATSKI IZNOS POSLIJE SVAKOG POSLOVNOG DOGAĐAJA. 6. OBLIK ˝ T ˝ RAČUNA OVAJ OBLIK RAČUNA U PRAKSI SE NE UPOTRBLJAVA , JER SE NA TAJ NAČIN NE MOGU UNIJETI SVI PODACI .OVAJ OBLIK PREDSTAVLJA SKRAĆENI OBLIK DVOSTRANOG OBLIKA KNJIGOVODSTVENOG RAČUNA .DOBRA STRANA ŠTO JE OVAJ RAČUN VRLO PREGLEDAN I ZAUZIMA MALO PROSTORA .

+ RN.

DOBAVLJAČI

09.12.

4.000

-

20.000.

01.12.

12.12.

10.000

10.000.

05.12.

28.12.

70.000

70.000.

20.12.

31.12.

16.000

100.000

100.000

12. KLASIFIKACIJA RAČUNA 1. SA STANOVIŠTA BILANSNE PRIPADNOSTI 2. SA STANOVIŠTA NIVOA UOPŠTAVANJA 3. SA STANOVIŠTA UNOŠENJA U BILANS 1. KLASIFIKACIJA RAČUNA SA STANOVIŠTA BILNSNE PRIPADNOSTI A). RAČUNI KOJI SU SASTAVNI DIO BILANSA STANJA B). RAČUNI KOJI SU SASTAVNI DIO BILANSA USPJEHA C), MJEŠOVITI RAČUNI A. – RAČUNI KOJI SU SASTAVNI DIO BILANSA STANJA OVI RAČUNI U RAČUNOVODSTVENOJ LITERATURI SU POZNATI KAO RAČUNI STANJA ,JER REPREZENTUJU POJEDINE OBLIKE SREDSTAVA I IZVORE SREDSTAVA . DIJELE SE NA A). ATKIVNE RAČUNE B). PASIVNE RAČUNE C). AKTIVNO-PASIVNE RAČUNE D). POTPUNI, NE POTPUNI RAČUNI I RAČUNI KOREKCIJE A- AKTIVNI RAČUNI SU RAČUNI U KOJIMA SE PRIKAZUJE UVJEK AKTIVNO STANJE , TO ZNAČI DA PROMET DUGOVNE STRANE , UKOLIKO RAČUN NIJE UGAŠEN MORA BITI UVIJEK VEĆI OD ZBIRA POTRAŽNOG PROMETA NA ISTOM RAČUNU.POSLEDNJE KNJIŽENJE SE OBAVLJA NA DESNOJ STRANI RAČUNA TI RAČUNI SU -

BLAGAJNA ,ŽIRO RAČUN ,RAČUN SREDSTAVA , ZALIHE MATERIJALA, SITAN INVENTAR, TROŠKOVI MATERIJALA, AMORTIZACIJE, USLUGA ITD.

B-PASIVNI RAČUNI PRIKAZUJU STANJE PASIVNOG KARAKTERA . TO ZNAČI DA UKUPNOG PROMET POTRAŽNE STRANE ,UKOLIKO RAČUN NIJE UGAŠEN , MORA UVIJEK BITI VEĆI OD UKUPNOG PROMETA NA ISTOM RAČUNU.POSLJEDNJE KNJIŽENJE SE OBAVLJA NA LIJEVOJ STRANI TOG RAČUNA TI RAČUNI SU - KAPITAL (SVE VRSTE) , DOBAVLJAČI .KREDITI I ITD. C- AKTIVNO – PASIVNI RAČUNI – PREDSTAVLJAJU RAČUNI KOJE MOGU IMATI AKTIVNI I PASIVNI SALDO TI RAČUNI SU RAČUNI MOGU BITI DOBAVLJAČA I KUPACA ,JER I KUPCI I DOBAVLJAČI MOGU POTRAŽIVATI I DAVATI ROBU . D- POTPUNI, NEPOTPUNI RAČUNI I RAČUNI KOREKKCIJEKLASIFAKIKACIJA RAČUNA SREDSTAVA I IZOVRA SREDSTAVA MOŽE SE IZVRŠITI I SA STANOVNIŠTVA INTEGRITETA STANJA RAČUNA . POTPUNI RAČUNI SU ONI RAČUNI ČIJI SALDO U POTPUNOSTI REPREZENTUJE STANJE ODREĐENOG SREDSTVA ILI IZVORA SREDSTAVA . NEPOTPUNI RAČUNI I RAČUNI KOREKCIJE SAČINJAVAJU JEDNI INTEGRALNU CIJELINU .JER NEPOTPUNI RAČUNI NE DAJU UVID U STANJE SREDSTAVA I IZVORA SREDSTAVA .SVAKI RAČUN STALNI SREDSTAVA (GRAĐEVISNKI OBJEKTI ,MAŠINE) PREDSTAVLJA I NEPOTPINI RAČUN ZBOG TOGA ŠTO NJEGOVO STANJE NEDAJE POTPUNO STANJE O DATOM SREDSTVU. JER SE SREDSTVA U PROCESU PROIZVODNJE TROŠE I TAKVI RAČUNI SE PRIKAZUJU PREKO RAČUNA ISPRAVKE VRIEJDNOSTI STALNIH SREDSTAVA KOJI ISTOVRIJEMENO PREDSTAVLJAJUI RAČUNE KOREKCIJE . B. RAČUNI KOJI SU SASTAVNI DIO BILANSA USPJEHA U OVU GRUPU RAČUNA SPADAJU RAČUNI PRIHODA, RASHODA I RAČUNI FINANSIJSKOG REZULTATA .KARAKTERISTIKA OVIH RAČUNA JESTE DA SE NA KRAJU GODINE GASE I POJAVLJUJU SE U NJIHOVIM POJAVNIM OBLICIMA (REDOVNI I NEPOSREDNI PRIHODI REALNI I NEPOSREDNI RASHODI). FINANSIJSKI REZULTAT PREDSTAVLJA RAZLIKU IZMEĐU PRIHODA I RASHODA I TAKAV OBLIK FINANSIJSKOG REZULTATA SE JAVLJA U VIDU DOBITKA ,A SUPROTNO AKO SU RASHODI VIŠI OD PRIHODA JE GUBITAK . ZAKLJUČIVANJE RAČUNA FINASIJSKOG REZULTATA VRŠI SE NA KRAJU GODINE RASPORED POZITIVNOG FINANSIJKOG REZULTATA ILI POKRIĆEM NEGATIVNOG FINANSIJSKOG REZULTATA

13.HRONOLOŠKA KNJIGOVODSTVENA EVIDENCIJA SUŠTINA HRONOLOŠKE KNJIGOVODSTVENE EVIDENCIJE OGLEDA SE U TOME DA SE POSLOVNI DOGAĐAJI EVIDENTIRAJU PREMA VREMENSKOM REDOSLIJEDU NJIHOVOG NASTAJANJA. KNJIGOVODSTVENO EVIDENTIRANJE POSLOVNIH DOGAĐAJA PO HRONOLOŠKOM PRINCIPU VRŠI SE U POSEBNOJ POSLOVNOJ KNJIZI KOJA SE NAZIVA DNEVNIK. DNEVNIK SE OTVARA U POČETKU POSLOVNOG PERIODA I VODI KONTINUIRANO DO KRAJA POSLOVNE GODINE. NAČIN KNJIŽENJA U DNEVNIKU ĆE BITI IZLOŽEN NA OSNOVU SLJEDEĆEG PRIMJERA: BILANS STANJA PREDUZEĆA ''X'' NA DAN 01.01. TEKUĆE GODINE BILO JE SLJEDEĆE: AKTIVA: GRAĐEVINSKI OBJEKTI 46.000 OPREMA 82.000 ŽIRO-RAČUN 6.000 BLAGAJNA 100 ZALIHE MATERIJALA 23.000 PASIVA: DIONIČKI KAPITAL 42.100 DUGOROČMI KREDITI 100.000 DOBAVLJAČI 15.000 POSLOVNI DOGAĐAJI U JANUARU: DANA 05.01. NABAVILI SMO OD DOBAVLJAČA MATERIJAL U VRIJEDNOSTI OD 2.000 €. DANA 19.01. PUTEM ŽIRO-RAČUNA PLATILI SMO DOBAVLJAČU IZNOS OD 3.000 €. KNJIŽITI POČETNO STANJE BILANSA I POSLOVNE DOGAĐAJE U DNEVNIKU.

R.BR

DATUM

1.

01.01

2.

3.

05.01.

19.01.

OPIS GRAĐEVINSKI OBJEKTI OPREMA ŽIRO-RAČUN BLAGAJNA ZALIHE MATERIJALA DIONIČKI KAPITAL DUGOROČNI KREDITI DOBAVLJAČI PO BILANSU ZALIHE MATERIJALA DOBAVLJAČI ZA NAB.MATERIJALA DOBAVLJAČI ŽIRO-RAČUN ZA PLAĆANJE OBAVEZE ZBIR STRANE DONOS SA PRETH. STRANE PRENOS NA NAREDN. STR.

PROMET D 46.000 82.000 6.000 100 23.000

P

42.100 100.000 15.000 2.000 2.000 3.000 3.000 162.180 162.180

162.180 162.180

KADA SE JEDNA STRANICA DNEVNIKA POPUNI, NASTAVLJA SE KNIŽENJE NA NAREDNOJ STRANICI ITD. PROMET DNEVNIKA SE UVIJEK DOPISUJE UKUPNOM PROMETU PRETHODNIH STRANICA DNEVNIKA. I TAKVI DNEVNICI PRETSTAVLJAJU HRONOLOŠKU EVIDENCIJU POSLOVNIH DOGAĐAJA KOJI SE SISTEMATIZUJU U POMOĆNIM KNJIGAMA.

14.METODI KNJIGOVODSTVA RAZVOJ KNJIGOVODSTVENIH METODA JE USLOVLJEN RAZVOJEN NAUKE I TEHNOLOGIJE, ODNOSNO MOGUĆNOSTI PRIMJENE ODGOVARAJUĆIH TEHNIČKIH DOSTIGNUĆA U OBLASTI KNJIGOVODSTVENE EVIDENCIJE. TAKO NPR. PRIMJENA KOPIRNOG METODA NIJE BILA MOGUĆA DO PRONALASKA INDIGO PAPIRA, ILI AUTOMATSKA OBRADA KNJIGOVODSTVENIH PODATAKA NIJE BILA MOGUĆA SVE DO POJAVE RAČUNARSKE TEHNIKE. U RAČUNOVODSTVU DO POJAVE RAČUNARA KORISTILI SU SE SLJEDEĆI METODI: 1.PRENOSNI METOD, 2.KOPIRNI METOD. 1.PRENOSNI METOD – PREDSTAVLJA TAKAV NAČIN KNJIŽENJA KOJI PODRAZUMIJEVA PRENOŠENJE KNJIŽENJA IZ JEDNE POSLOVNE KNJIGE U DRUGU. PRVO SE POSLOVNI DOGAĐAJI PROKNJIŽE U DNEVNIKU, ZATIM U GLAVNOJ KNJIZI I NA KRAJU U POMOĆNIM KNJIGAMA. OVAJ METOD KNJIŽENJA IMA DOSTA NEDOSTATAKA TAKO DA SE SADA VIŠE I NE PRIMJENJUJE U PRAKSI. 2.KOPIRNI METOD – PREDSTAVLJA SAVREMENIJI KNJIGOVODSTVENI METOD I ČIJOM PRIMJENOM SE DONEKLE OTKLANJAJU NEDOSTATCI PRENOSNOG METODA. KOPIRINI METOD ZAHTIJEVA KJORIŠĆENJE INDIGO – PAPIRA I GDJE SE KNJIŽENJE PRVO VRŠI U DNEVNIKU PA ZATIM U GLAVNIM KNJIGAMA. KOPIRNI METOD IMA SVOJE DVIJE RAZVOJNE FAZE I TO: PRVO. ORIGINALNO KNJIŽENJE U DNEVNIKU A KOPIJA NA RAČUNIMA GLAVNE KNJIGE, DRUGO. ORIGINALNO KNJIŽENJA NA RAČUNIMA GLAVNE KNJIGE, A KOPIJA NA DNEVNIKU. RAZVOJEM NAUKE I TEHNOLOGIJE DOVODI DO POJAVE I PRIMJENE ELEKTRONSKIH RAČUNARA. PRIMJENA ELEKTRONSKIH RAČUNARA USLOVLJAVA RAZRADU NOVOG METODA KNJIGOVODSTVA KOJI SE NE MOŽE NAZVATI NI PRENOSNI NI KOPIRNI METOD, JER ON MORA BITI USKLAĐEN SA VRSTOM I TIPOM RAČUNARA KOJI SE PRIMJENJUJE. PROCES PRIMJENE I AUTOMATSKE OBRADE RAČUNOVODSTVENIH INFORMACIJA NA ELEKTRONSKIM RAČUNARIMA SASTOJI SE OD NEKOLIKO FAZA. PRVA FAZA – JE U ISTRAŽIVANJU PODRUČJA INFORMACIJA KOJA SE ŽELI UKLJUČITI U RAČUNSKU OBRADU. DRUGA FAZA – JE U TOME DA SE NA OSNOVU ISTRAŽIVANJA DEFINIŠU JEDINICE OBRADE, ŠTO USTVARI PREDSTAVLJA SAČINJAVANJE DEFINITIVNOG PROJEKTA U POGLEDU NAČINA AUTOMATSKE OBRADE ODREĐENIH OBLASTI RAČUNOVODSTVENIH INFORMACIJA NA ELEKTRONSKIM RAČUNARIMA. PO ZAVRŠETKU OVE FAZE PRISTUPA SE PROGRAMIRANJU A OBAVLJAJU GA STRUČNO OSPOSOBLJENI LJUDI KOJI POZNAJU I ODREĐENI JEZIK ZA KONTAKTIRANJE SA RAČUNAROM. PROGRAMOM UTVRĐENE INSTRUKCIJE SE PRENOSE NA MAGNETNE TRAKE ILI DISKOVE I TAKO SAČINJEN PROGRAM ZA RAD RAČUNARA PRENOSI SE NA UREĐAJ ZA MEMORISANJE PODATAKA, TZV.CENTRALNU MEMORIJU. NAKON SAČINJAVANJA PROGRAMA OTPOČINJE PROCES UNOŠENJA U RAČUNAR RAČUNOVODSTVENIH PODATAKA.

15.GREŠKE U RAČUNOVODSTVU JEDNA OD GLANVIH ODLIKA KNJIGOVODSTVENE EVIDENCIJE PREDSTAVLJA TAČNOST I UREDNOST. U KOLIKO STANJE U KNJIGAMA NE ODGOVARA STVARNOM STANJU U PITANJU SU ODREĐENE NEPRAVILNOSTI U RADU. TE NEPRAVILNOSTI, ODNOSNO GREŠKE U KNJIGOVODSTVU TREBA U ŠTO KRAĆEM ROKU OTKLONITI, KAKO BI KNJIGOVODSTVO MOGLO PRUŽITI KVALITETNE INFORMACIJE O STANJU I PROMJENAMA POSLOVNIH KNJIGA. RAZLIKUJEMO TRI FAZE OTKLANJANJA GREŠAKA: 1.UTVRĐIVANJE POSTOJANJA GREŠAKA, 2.KONKRETIZOVANJE GREŠAKA, 3.OTKLANJANJE ILI ISPRAVLJANJE GREŠKE. 1.UTVRĐIVANJE POSTOJANJA GREŠAKA – PREDSTAVLJA ETAPU UTVRĐIVANJA DA POSTOJI GREŠKA I RAZLIKUJEMO DVIJE OSNOVNE VRSTE GREŠAKA. U PRVU GRUPU GREŠAKA SE SVRSTAVAJU GREŠKE ČIJE SE POSTOJANJE MOŽE UOČITI NA BAZI POZNAVANJA RAČUNSKIH PRAVILA DVOJNOG SISTEMA. KAO ŠTO JE: DA SE ZBIR AKTIVE I PASIVE MORA SLOŽITI, ZBIR DUGOVNE STRANE RAČUNA GLAVNE KNJIGE MORA DA SE SLAŽE SA ZBIROM NJIHOVE POTRAŽNE STRANE, ZBIR PROMETA RAČUNA GLAVNE KNJIGE MORA ODGOVARATI ZBIRU PROMETA U DNEVNIKU. DAKLE NA OVAJ NAČIN SE KONSTATUJE DALI POSTOJI GREŠKA. DRUGU GRUPU GREŠAKA ČINE GREŠKE KOJE NE NARUŠAVAJU OSNOVNA RAČUNSKA PRAVILA. I OVE GREŠKE SE NAZIVAJU MATERIJALNIM GREŠKAMA. TAKO NPR. RAČUN BLAGAJNE ILI ZALIHA MATERIJALA POKAZUJU PASIVAN SALDO ILI PAK RAČUN KAPITALA POKAZUJE AKTIVAN SALDO. RAČUNOVODSTVENI RADNIK NA OSNOVU ISKUSTVA UVIĐA GREŠKU I PRISTUPA OTKLANJANJU TIH GREŠAKA. 2.KONKRETIZOVANJE GREŠAKA – UTVRĐIVANBJE DA GREŠKA POSTOJI PREDSTAVLJA PRVI KORAK U PROCESU OTKLANJANJA GREŠAKA. TREBA UTVRDITI GDJE I KADA JE UČINJENA GREŠKA I U ČEMU SE GREŠKA SASTOJI. ZA IZNALAŽENJE ILI KONKRETIZIRANJE GREŠAKA POSTOJE ODREĐENI NAUČNI METODI POMOĆU KOJIH UTVRĐUJEMO DA POSTOJI GREŠKA. JEDNA OD NAJEFIKASNIJIH METODA ZA KONKRETIZACIJU GREŠAKA JE METODA IZOLACIJE ONA SE SASTOJI U SUŽAVANJU POLJA GREŠAKA DA BI SE NA TAJ NAČIN GREŠKA PRONAŠLA I LAKŠE KONKRETIZIRALA. PRI IZNALAŽENJU GREŠKE, ODNOSNO SUŽAVANJU POLJA GDJE JE SAČINJENA GREŠKA, PRISTUPA SE SRAVNJENJU KNJIGOVODTSVENIH STAVOVA SA DOKUMENTACIJOM I NA TAJ NAČIN SE UTVRĐUJE U ČEMU SE GREŠKA SASTOJI. 3.ISPRAVLJANJE GREŠAKA – KADA SE GREŠKA KONKRETIZUJE ODNOSNO OTKRIJE, PRISTUPA SE NJENOM OTKLANJANJU. U RAČUNOVODSTVENOJ LITERATURI KORISTE SE SLJEDEĆI METODI ISPRAVLJANJA GREŠAKA: A) TEHNIČKA ISPRAVKA, B) STORNIRANJE, I C) DOPUNSKO KNJIŽENJE.

A) TEHNIČKA ISPRAVKA – U KOLIKO SE GREŠKA PIMIJETI U MOMENTU KNJIŽENJA, MOŽE SE PRIMIJENITI METODA TEHNIČKE ISPRAVKE. TAKO NPR. AKO ZADUŽIMO ILI ODOBRIMO NEKI RAČUN ZA POGREŠAN IZNOS, MOŽE SE PRECRTATI POGREŠAN IZNOS I IZNAD NJEGA UPISATI PRAVILAN IZNOS. PRI TOME PRECRTANI POGRŠNI IZNOS MORA OSTATI VIDLJIV, TAKO SA ON MOŽE U SVAKO VRIJE PROČITATI, KAO NPR.:

B) STORNIRANJE – MOŽE BITI POTPUNO I DJELIMIČNO. SA STANOVIŠTA TEHNIKE ISPRAVLJANJA GREŠAKA STRONO MOŽE BITI OBIČNO ILI CRNI I CRVENI STORNO. POTPUNO STORNO SE PRIMJENJUJE U SLUČAJU KADA JE U POTPUNOSTI POGREŠNO PROKNJIŽEN IZNOS NA RAČUNIMA. PRIMJER: STANJE NA ŽIRO-RAČUNO JE IZNOSIL0 1.000€, A STANJE OBAVEZA PREMA DOBAVLJAČIMA 300€. AKO SE TRANSKACIJA IZMIRENJA OBAVEZA PREMA DOBAVLJAČIMA PUTEM ŽIRO-RAČUNA PROKNJIŽI NA SUPROTNOJ STRANI NEGO ŠTO JE ISPRAVNO ONDA SE PRISTUPA PRIMJENI OBIČNOG ILI CRVENOG STORNOG. U SLUČAJU PRIMJENE OBIČNOG KNJIŽENJE POGRŠNO UPISANOG IZNOSA ĆE SE OBAVITI NA SUPROTNOJ STRANI RAČUNA A POTOM TREBA OBAVITI PRAVILNO KNJIŽENJE. NEDOSTATAK PRIMJENE CRNOG STORNOG JE U UVEĆAVANJU PROMETA NA RAČUNIMA. OVAJ NEDOSTATAK SE OTKLANJA PRIMJENOM CRVENOG STORNOG. IZNOS UPISAN NA POGREŠNOJ STRANI RAČUNA PONOVO SE UPISUJE NA SITU STRANU ALI SE VRŠI NJENGOVO ZAOKRUŽIVANJE ILI OZNAČAVANJE (*) TAKO DA UPISANI IZNOS TREBA ODUZETI U PROCESU ZBRAJANJA PROMETA I ZATIM PRISTUPAMO ISPRAVNOM KNJIŽENJU. PRIMJER: + ŽIRO-RAČUN ST. 1.000 300 (3) (1) 300 (2) 300 1.000

300

C) DUNJSKO KNJIŽENJE – NEKA VRSTA GREŠAKA SE NE MOŽE ISPRAVITI NIJEDNOM OD OVIH METODA. TO SU GREŠKE KOJE SU NASTALE USLJED PROPUŠTENOG KNJIŽENJA NEKOG POSLOVNOG DOGAĐAJA. TO ZNAČI DA SE TAJ DOGAĐAJ MORA NAKNADNO PROKNJIŽITI U POSLOVNIM KNJIGAMA. PRIMJER: ISPORUKA MATERIJALA OD DOBAVLJAČA U IZNOSU OD 300 € NA DAN 05.01. TEKUĆE GODINE NIJE PROKNJIŽEN. PRISTUPA SE DOPUNSKOM KNJIŽENJU U DNEVNIKU NA SLJEDEĆI NAČIN: R.BR. DATUM 1.

05.01.

OPIS ZALIHE MATERIJALA DOBAVLJAČI PROPUŠTENO KNJIŽENJE

PROMET 300 300

16.RAČUNOVODSTVENO OBUHVATANJE GOTOVOG NOVCA NOVČANA SREDSTVA KOJIMA RASPOLAŽE PODUZEĆE NALAZE SE U BLAGAJNI I NA ŽIRO-RAČUNU. POŠTO SE EVIDENCIJA STANJA I PROMJENA GOTOVINE U KLASI RAZLIKUJE OD EVIDENTIRANJA STANJA I PROMJENA NA ŽIRO-RAČUNU, TO ĆEMO EVIDENCIONE PROCESE POSEBNO IZLOŽITI.

1.KNJIGOVODSTVENO OBUHVATANJE STANJA I PROMJENA GOTOVOG NOVCA U KASI SVAKA ISPLATA ILI NAPLATA TREBA DA BUDE ZASNOVANA NA ODGOVARAJUĆEM IZVORNOM DOKUMENTU, KAO ŠTO JE NPR.PUTNI RAČUN, FAKTURA I SL. POTREBNO JE NAVESTI DA BLAGAJNIČKI NALOZI KAO DOKUMENTI PREDSTAVLJAJU IZVEDENE DOKUMENTE, JER SE SAČINJAVAJU NA BAZI IZVORNIH DOKUMENATA. DO MOMENTA IZVRŠENJA NAPLATE ILI ISPLATE GOTOVINE ONI PREDSTAVLJAJU NALOGE U PRAVNOM SMISLU RIJEČI, A MOMENTOM KAD SE NA TOM DOKUMENTU POTPISOM POTVRDI IZVRŠENJE KONKRETNE UPLATE ILI ISPLATE, ON SAM PO SEBI PRESTAJE BITI NALOG PRAVDAJUĆI DOKUMENAT. PROCES EVIDENTIRANJA GOTOVINSKIH PROMJENA BLAGAJNE PRIKAZAT ĆEMO NA SLEDEĆEM PRIMJERU.

U

KNJIZI

STANJE BLAGAJNE NA DAN 01.01. TEKUĆE GODINE BILO JE 40€. 1.PODIGLI SMO SA ŽITO-RAČUNA 30.000€ NA IME ISPLATA NETO PLATA, 2.ISPLATILI SMO RADNICIMA PLATE U ZINOSU OD 29.000€, 3.ISPLAĆENA JE AKONTACIJA ZA SLUŽBENI PUT U IZNOSU OD 50€, 4.GOTOVINSKI SMO PLATILI NABAVKU KANCELARIJSKOG MATERIJALA U IZNOSU OD 10€, 5.NAPLAĆENO JE 20€ NA IME ŠTETE OD RADNIKA. 6.POLOŽILI SMO NA ŽIRO-RAČUN 900€ (UPLATILI) R.B. OPIS UPLATA ISPLATA € € 1. PODIGNUTO SA Ž-R 30.000 2. ISPLATA PLATA 29.000 3. ISPLATA AKONTACIJE 50 4. NABAVKA KANC.MATERIJALA 10 5. NAPLATA ŠTETE 20 6. UPLATA NA Ž-R 900 DNEVNI PROMET 30.020 29.960 PRETHODNI SALDO 40 UKUPNO 30.060 ISPLATE U TOKU DANA 29.960 NOVI SALDO 100

OVAKO SAČINJENA KNJIGA BLAGAJNE KNJIŽI SE U DNEVNIKU I GLAVNOJ KNJIZI. PRIMJER KNJIŽENJA U DNEVNIKU SLIJEDI: R.b. datum 40

41

7

7

OPIS RN.BLAGAJNA RN-U PRELAZNI ŽIR-M RN-U POTRAŽIVANJA ZA NAKNADU ŠTETE I MANJAK OD RADNIKA PREMA KNJIZI BLAGAJNE 7.1. RN.OBAVEZE ZA PLATE RN.AKONT.PO SL.POSLU RN.ZALIHA POMOĆ.MATER. RN.PRELAZNI ŽIRO-M RN-U BLAGAJNE PREMA KNJIZI BLAGAJNE 7.1.

PROMET D 30.020

P 30.000

20 29.000 50 10 900 29.960

2.EVIDENTIRANJE BLAGAJNIČKOG MANJKA POD FORMALNIM BLAGAJNIČKIM MANJKOM SE PODRAZUMIJEVA ONAJ MANJAK GOTOVINE KOJI JE NASTAO USLIJED GREŠKE U KNJIŽENJIMA ILI PROPUŠTENOG KNJIŽENJA NEKOG POSLOVNOG DOGAĐAJA. TO SE MOŽE DESITI USLJED TOGA ŠTO JE: A) IZVRŠENA IZVJESNA ISPLATA, A DOKUMENAT NIJE PROKNJIŽEN U KNJIZI BLAGAJNE, ODNOSNO NA RAČUN BLAGAJNE; B) DOKUMENAT O ODREĐENOJ ISPLATI U BLAGAJNI GREŠKOM JE DVA PUTA PROKNJIŽEN; C) DOKUMENAT O ODREĐENOJ ISPLATI JE GREŠKOM PROKNJIŽEN U KNJIZI BLAGAJNE KAO NAPLATA GOTOVOG NOVCA; PRIMJER KNJIŽENJE BLAGAJNIČKOG MANJKA: 1.KNJIGOVODSTVENO STANJE GOTOVINE U KASI IZNOSI 300€. STVARNO STANJE GOTOVINE U KASI IZNOSI 250€, 2.ISPITIVANJEM UZORKA NASTALOG BLAGAJNIČKOG MANJKA JE: A) PROPUŠTENO JE KNJIŽENJE NA IME AKONTACIJE PO SLUŽBENOM PUTU U IZNOSU OD 30€, B) PRIZNAJE SE MANJAK U IZNOSU OD 10€, C) 10€ MANJKA IDE NA TERET BLAGAJNIKA, D) BLAGAJNIK JE IZNOS OD 10€ UPLATIO U BLAGAJNI + RN.BLAGAJNA ST. 300 50 (1) (2D) 10

+BLAG.MANJKOVI (1) 50 30 (2A) 10 (2B) 10 (2C)

+ POTR.OD.RADN. (2C) 10 10 (2D)

+ NEP.RASHODI (2B) 10

+ AKON.SL.PUT (2D) 30

-

17.EVIDENTIRANJE BLAGAJNIČKOG VIŠKA BLAGAJNIČKI VIŠAK, ISTO KAO I KOD BLAGAJNIČKOG MANJKA ODRAŽAVA ODREĐENE NEPRAVILNOSTI U BLAGAJNIČKOM POSLOVANJU. BLAGAJNIČKI VIŠAK MOŽE BITI FORMALNE PRIRODE I STVARNOG KARAKTERA. UKOLIKO SE BLAGAJNIČKI VIŠAK POJAVI JAVI USLJED GREŠKE, ODNOSNO PROPUSTA U KNJIŽENJIMA, ONDA JE TO BLAGAJNIČKI VIŠAK FORMALNOG KARAKTERA. TO SE JAVLJA U SLUČAJU DA: A) DOKUMENAT O IZVRŠENOJ UPLATI GOTOVOG NOVCA NIJE REGISTROVAN U KNJIZI BLAGAJNE, B) DOKUMENAT O ODREĐENOJ ISPLATI JE GREŠKOM DVA PUTA PROKNJIŽEN ILI C) GREŠKOM JE NEKA UPLATA EVIDENTIRANA KAO ISPLATA GOTOVOG NOVCA. NAČIN KNJIŽENJA SE MOŽE SVESTI NA SLJEDEĆEM PRIJERU: 1.KNJIGOVODSTVENO STANJE U KASI GOTOVOG NOVCA IZNOSI 300€. STVARNO STANJE GOTOVOG NOVCA U KASI IZNOSI 350€. 2.BLAGAJNIČKJI VIŠAK JE USTANOVLJEN IZ SLEDEĆIH RAZLOGA: A) VIŠAK OD 30€ NASTAO USLJED PROPUŠTENOG KNJIŽENJA VRAĆENE AKONTACIJE PO SLUŽBENOM POSLU. B) PREOSTALI BLAGAJNIČKI VIŠAK JE STVARNOG KARAKTERA. + RN.BLAGAJNA ST. 300 (1) 50

-

+ AKON.PO.SL.PUTU 30 (2A)

+ RN.BLAG.VIŠAK (2A) 30 50 (1) (2B) 20 +

NEP. PRIHODI 20 (2B)

18.KNJIGOVODSTVENO OBUHVATANJE STANJA I PRIMJENA SREDSTAVA NA ŽIRO-RAČUNU PRETEŽAN DIO PROMETA NOVČANIM SREDSTVIMA OBAVLJA SE PUTEM ŽIRO-RAČUNA. NOVČANA SREDSTVA KOJIM RASPOLAŽE PODUZEĆE NALAZE SE NA NJEGOVOM ŽIRO-RAČUNU. PROCES PLAĆANJA JE BEZGOTOVINSKI, ŠTO ZNAČI DA SE SREDSTVA PUTEM PLATNOG PROMETA PRENOSE SA JEDNOG ŽIRO-RAČUNA NA DRUGI, U SKLADU SA SAČINJENIM VIRMANSKIM NALOZIMA. PRIMJER: PLAĆANJA OBAVEZE DOBAVLJAČU SA ŽIRO-RAČUNA U IZNOSU OD 5.000€. + ŽIRO-RAČUN ST. ….. 5.000 (1)

+ DOBAVLJAČI (1) 5.000

-

19.RAČUNOVODSTVO STALNIH SREDSTAVA RAČUNOVODSTVO STALNIH SREDSTAVA OBUHVATA TRI OSNOVNA KOMPLEKSA ILI PROCESA KOJI SE ODLIKUJU POSEBNIM KARAKTERISTIKAMA UZ NAPOMENU DA TI ODVOJENI PROCESI, POSMATRANI U VREMENSKOM KONTINUITETU POSLOVANJA PREDUZEĆA, PREDSTAVLJAJU JEDINSTVENU CJELINU. TI PROCESI SU SLJEDEĆI: 1.PRIBAVLJANJE STALNIH SREDSTAVA, 2.TROŠENJE STALNIH SREDSTAVA, 3.ISKNJIŽAVANJE PRODAJE.

STALNIH

SREDSTAVA

USLJED

DOTRAJALOSTI,

1.PRIBAVLJANJE STALNIH SREDSTAVA

VRIJEDNOST PREMA KOJOJ SE STALNA SREDSTVA EVIDENTIRAJU U POSLOVNIM KNJIGAMA PODUZEĆA TJ.INICIJALNO TZV.NABAVNA VRIJEDNOST, KOJA SE FORMIRA U PROCESU PRIBAVLJANJA I OSPOSOBLJAVANJA STALNOG SREDSTVA ZA UPOTREBU. DA BI SE PROCES PRIBAVLJANJA MOGAO USPJEŠNO KONTROLISATI U POGLEDU EKONOMSKE EFIKASNOSTI UČINJENIH TROŠKOVA, NUŽNO JE PRETHODNO SAČINITI PLAN TROŠKOVA PRIBAVLJANJA ODREĐENIH STALNIH SREDSTAVA KOJI BI SE SASTOJAO OD PLANSKIH IZNOSA POJEDINIH ELEMENATA NABAVNE CIJENE KOJI SU ZNAČAJNI ZA ANALIZU I EFIKASNI KONTROLU TROŠKOVA. ZBIR TAKO UTVRĐENIH PLANSKIH ELEMENATA BI PREDSTAVLJAO PLANSKU NABAVNU VRIJEDNOST STALNIH SREDSTAVA. SAČINJAVANJEM ODGOVARAJUĆEG ISKAZA KOJI BI SADRŽAVAO UPOREDO PLANSKE I STVARNE IZNOSE PO POJEDINIM ELEMENTIMA NABAVNE VRIJEDNOSTI, BILO BI OMOGUĆENO UTVRĐIVANJE ODSTUPANJA KOJA BI PREDSTAVLJALI OSNOVU I PREDMET ANALIZE KOJA BI TREBALA DA UKAŽE NA UZROKE TIH ODSTUPANJA I TIME OMOGUĆILA POSLOVODNIM ORGANIMA DONOŠENJE ADEKVATNIH POSLOVNIH ODLUKA.

A.IZGRADNJA STALNIH SREDSTAVA TEKUĆIM SREDSTVIMA PRIMJER: PREDRAČUNSKA VRIJEDNOST JEDNE SKLADIŠNE ZGRADE IZNOSI PREMA PROJEKTU 10.000€ (NOVČANIH JEDINICA). 1.SA ŽIRO-RAČUNA PLATILI SMO AVANS IZVOĐAČU RADOVA U IZNOSU OD 2.000€, 2.PRIMLJENA JE PRVA PRIVREMENA SITUACIJA KOJA GLASI NA 4.000€, 3.IZNOS PRVE PRIVREMEN SITUACIJE JE PLAĆEN SA ŽIRO-RAČUNA, 4.STIGLA JE KONAČNA SITUACIJA IZVOĐAČU RADOVA KOJA GLASI NA 10.000€ ŠTO JE I UKUPNA VRIJEDNOST OBJEKTA, 5.OBJEKAT JE KOMISIJSKI PREUZET I STAVLJEN U UPOTREBU, 6.DUŽNU RAZLIKU PREMA IZVOĐAČU RADOVA (4.000€) PLATILI SMO SA ŽIRO-RAČUNA. +

RN.ŽIRO-RAČUN ST. ..... 2.000 (1) 4.000 (3) 4.000 (6)

+ (1)

AVANSI 2.000 2.000

(6)

+ INVESTICIJE U TOKU (2) 4.000 10.000 (5) (4) 6.000

+ (3) (6) (6)

RAČUN-DOBAVLJAČI 4.000 4.000 (2) 2.000 6.000 (4) 4.000

+ GRAĐEVINSKI OBJEKTI (5) 10.000

B.IZGRADNJA STALNIH SREDSTAVA IZ KREDITA C.KUPOVINA STALNIH SREDSTAVA TEKUĆIM SREDSTVIMA D. STALNA SREDSTVA PRIMLJENA BEZ OBAVEZE PLAĆANJA PODUZEĆE ’’X’’ NAM JE BESPLATNO USTUPILO JEDNU RABLJENU (POHABANU) MAŠINU NABAVNE VRIJEDNOSTI OD 10.000€, KOJA JE OTPISANA NA 60%.

+ RN.MAŠINA (1) 10.000

-

+ ISPR.VR.ST.SRED. 6.000 (1)

+ SOPSTVENI KAPIT. 4.000 (1)

-

20.REKONSTRUKCIJA STALNIH SREDSTAVA NABAVNA VRIJEDNOST STALNOG SREDSTVA NA KOME SE VRŠI REKONSTRUKCIJA, ADAPTACIJA I SL.UZ ISPUNJAVANJE USLOVA SASTOJI SE OD REZIDUALNE VRIJEDNOSTI I TROŠKOVA REKONSTRUKCIJE. REZIDUALNA VRIJEDNOST PREDSTAVLJA KNJIGOVODSTVENU NEOTPISANU VRIJEDNOST STALNOG SREDSTVA A TROŠKOVI REKONSTRUKCIJE IZNOS TROŠKOVA NA ADAPTACIJI STALNOG SREDSTVA. REKONSTRUKCIJA STALNIH SREDSTAVA USLOVLJENA JE EKONOMSKIM MOTIVIMA I VRŠI SE SA CILJEM POSTIZANJA BOLJIH EKONOMSKIH EFEKATA. TO SE MOŽE POSTIĆI NA SLEDEĆE NAČINE: 1.PRODUŽENJEM VIJEKA TRAJANJA STALNOG SREDSTVA, 2.POVEĆAVANJEM OBIMA UČINKA STALNOG SREDSTVA, 3.POBOLJŠANJE KVALITETA UČINKA, 4.SMANJENJE TROŠKOVA PO JEDINICI PROIZVODA. PRIMJER PRODUŽENJA VIJEKA TRAJANJA: NABAVNA VRIJEDNOST MAŠINE JE 10.000. VIJEK TRAJANJA JE 10GODINA.PRIMJENJUJE SE METODA KONSTANTNE AMORTIZACIJE. 10.000 AK. (Amortizaciona kvota ) = ————— = 1.000 10 100 AS. (Amortizaciona stopa ) = ————— = 10 % 10

21.TROŠENJE STALNIH SREDSTAVA GLAVNA KARAKTERISTIKA STALNIH SREDSTAVA OGLEDA SE U TOME ŠTO ONA IMAJU SPOSOBNOST OPSLUŽIVANJA ČITAVOG NIZA PROIZVODNIH CIKLUSA. TO ZNAČI DA STALNA SREDSTVA, U OKVIRU SVOG VIJEKA TRAJANJA, U SVAKOM PROIZVODNOM CIKLUSU, ODNOSNO OBRAČUNSKOM PERIODU ZADRŽAVAJU SVOJU FUNKCIONALNU SPOSOBNOST. NO, I PORED TOGA ŠTO STALNA SREDSTVA IZ CIKLUSA U CIKLUS, ODNOSNO IZ PERIODA U PERIOD ZADRŽAVAJU SVOJU FUNKCIONALNU SPOSOBNOST, ONA SE POSTEPENO TROŠE, ODNOSNO GUBE STANOVITI DIO SVOJE UPOTREBNE VRIJEDNOSTI. TAJ PROCES GUBLJENJA UPOTREBNE VRIJEDNOSTI, A SAMIM TIM I VRIJEDNOSTI STALNIH SREDSTAVA NE MOŽE SE POSMATRATI IZOLOVANO, NEGO U SKLOPU I KONTINUITETU CJELOKUPNOG REPRODUKCIONOG PROCESA KOJI SE ODVIJA U PODUZEĆU. SA TOG STANOVIŠTA GUBLJENJE UPOTREBNE VRIJEDNOSTI, A SAMIM TIM I VRIJEDNOSTI STALNIH SREDSTAVA PREDSTAVLJA PROCES PRENOŠENJA TE VRIJEDNOSTI NA NOVI PROIZVOD.

OSNOVICA ZA OBRAČUN AMORTIZACIJE PREDSTAVLJA VRIJEDNOST ODREĐENOG STALNOG SREDSTVA KOJE TREBA AMORTIZOVATI U TOKU NJIHOVOG KORIŠĆENJA I PREDSTAVLJA NABAVNU VRIJEDNOST TOG SREDSTVA. PRIMJER: NABAVNA VRIJENOST MAŠINE JE 10.000. MAŠINA JE OTPISANA (AMORTIZOVANA) SA 60%.

+ RN. MAŠINA 6.000 (1)

-

+ TROŠ. AMORT. 6.000 (1)

1.METODA VREMENSKE AMORTIZACIJE, 2.METODA FUNKCIONALNE AMORTIZACIJE, 3.KOMBINOVANA METODA. 1.METODA VREMENSKE AMORTIZACIJE OGLEDA SE U TOME ŠTO SE PREDVIĐENI VIJEK TRAJANJA UZIMA KAO KONSTANTNA VELIČINA OD KOJE ZAVISI VREMENSKO RASPOREĐIVANJE OSNOVICE ZA AMORTIZACIJE. TO OBRAČUNAVANJE SE VRŠI U OKVIRU CJELOKUPNO PREDVIĐENOG VIJEKA TRAJANJA DATOG SREDSTVA. METODE VREMENSKE AMORTIOZACIJE SE MOGU KLASIFICIRATI NA: A) METODA KONSTANTNE AMORTIZACIJE, B) METODA DEGRESIVNE AMORTIZACIJE, C) METODA PROGRESIVNE AMORTIZACIJE, 2.METODA FUNKCIONALNE AMORTIZACIJE IZRAŽAVA FUNKCIONALNO RABAĆENJE STALNIH SREDSTAVA. METODE FUNKCIONALNE AMORTIZACIJE SU SLEDEĆE: A) METODA OBRAČUNAVANJA PO JEDINICI FUNKCIONALNOG KAPACITETA, B)METODA OBRAČUNAVANJA ZAVISNO OD EFEKTIVNOG TRAJANJA PROCESA IZRAŽENOG U RADNIM ČASOVIMA. 3.KOMBINOVANA METODA PREDSTAVLJA AMORTIZACIONIH KVOTA KOMBINOVANJEM DVIJE METODE (VREMENSKE I FUKNCIONALNE METODE).

OBRAČUN PRETHODNE

POSTPUPAK KOMBINOVANJA METODA BI SE ZASNIVAO NA PRIMJENI METODA VREMENSKE AMORTIZACIJE ZA UTVRĐIVANJE GODIŠNJIH AMORTIZACIONIH KVOTA, A U OKVIRU SVAKE GODINE AMORTIZACIJU ZA SVAJE VREMENSKE PERIODE OBRAČUNA TROŠKOVA OBRAČUNAVATI PRIMJENOM METODE FUNKCIONALNE AMORTIZACIJE.

22.ISKNJIŽAVANJE STALNIH SREDSTAVA ISKNJIŽAVANJE STALNIH SREDSTAVA IZ POSLOVNIH KNJIGA USLIJED NJIHOVE DOTRAJALOSTI (RASHODOVANJE ILI LIKVIDACIJA STALNIH SREDSTAVA), KOJA SE JAVLJA KRAJEM NJIHOVOG VIJEKA TRAJANJA, PRODAJE STALNIH SREDSTAVA ILI USTUPANJA STALNIH SREDSTAVA BEZ NAKNADE, PREDSTAVLJA ZAVRŠETAK PROCESA KNJIŽENJA U VEZI SA ODREĐENIM STALNIM SREDSTVIMA. NA TAJ NAČIN UJEDNO PRESTAJE EVIDENCIJA O TIM SREDSTVIMA.

1.ISKNJIŽAVANJA STALNIH SREDSTAVA USLIJED DOTRAJALOSTI PRIMJER: PODACI: KNJIŽITI RASHODOVANJE JEDNE DOTRAJALE MAŠINE NABAVNE VRIJEDNOSTI OD 10.000€, KOJA JE: - POTPUNO AMORTIZOVANA + RN. MAŠINA ST. 10.000 10.000 (1)

+ RN. ISPR.VR.MAŠ. (1) 10.000 10.000 ST.

2.ISKNJIŽAVANJE STALNIH SREDSTAVA USLIJED PRODAJE PRIMJER: PODACI: PRODATO JE JEDNO TRANSPORTNO SREDSTVO ČIJA JE NABAVNA VRIJEDNOST IZNOSILA 8.000€, A DO SADA JE OTPISANO 50% PO CIJENI OD 4.000€. + TRANS.SREDSTVA ST. 8.000 8.000 (1)

+ RN.ISPR.VR.TR.SR. (1) 4.000 4.000 ST.

+ RN.TR.PR.STAL.SR. (1) 4.000

+ .ISPR.VR.PR.ST.SR. 4.000 (2)

+ RN.KUAPCA (2) 4.000 4.000 (3)

+ RN.ŽIRO-RAČUNA (3) 4.000

3.ISKNJIŽAVANJE STALNIH SREDSTAVA USLIJED DEJSTVA VIŠE SILE PRIMJER: PODACI: POŽAROM JE UNIŠTENA JEDNA POSLOVNA ZGRADA NABAVNE VRIJEDNOSTI OD 30.000€, AMORTIZOVANA SA 50%. POŠTO JE ZGRADA BILA OSIGURANA KOD OSIGURAVAJUĆEG ZAVODA, PROCIJENJENA ŠTETA IZNOSI 15.000€. + GRAĐ.OBJEKTI ST. 30.000 30.000 (1)

+ ISPR.VR.ST.SR. (1) 30.000 30.000 ST.

+ RN.OSTALA POT. (1) 15.000 15.000 (2)

+ RN.ŽIRO-RAČUN (2) 15.000

-

4.ISKNJIŽAVANJE STALNIH SREDSTAVA USLIJED USTUPANJA BEZ NAKNADE PRIMJER: PODACI: USTUPILI SMO DRUGOM PODUZEĆU BEZ NAKNADE JEDNU MAŠINU NABAVNE VRIJEDNOSTI OD 10.000€, AMORTIZOVANE SA 60%. + RN.MAŠINA ST. 10.000 10.000 (1)

+ RN.VR.ST.SRED. (1) 6.000 6.000 ST. + RN.KAPITALA (2) 4.000 ........ ST.

23.RAČUNOVODSTVO ZALIHA MATERIJALA MATERIJAL SE VODI NA RAČUNU ZALIHA I TO PO NABAVNIM CIJENAMA. NABAVNU CIJENU MATERIJALA ČINI: FAKTURNA CIJENA, TROŠKOVI PREVOZA, TROŠKOVI UTOVARA I ISTOVARA, TROŠKOVI OSIGURANJA, CARINA I SL. NABAVNA CIJENA MATERIJALA MOŽE BITI: A) STVARNA NABAVNA CIJENA KOJA SE DOBIJA KAD SE KALKULACIJA SAČINI NA OSNOVU STVARNE FAKTURNE CIJENE I STVARNIH TROŠKOVA NABAVKE I DOPREME MATERIJALA, B) PLANSKA NABAVNA CIJENA KOJA SE DOBIJA KADA SE KALKULACIJA NABAVNE CIJENE SAČINI NA OSNOVU PLANIRANE FAKTURNE CIJENE I PLANIRANIH TROŠKOVA NABAVKE I DOPREME MATERIJALA. PRIMJER: EVIDENTIRANJE PROCESA NABAVKE I USKLADIŠTENJA MATERIJALA PO STVARNIM NABAVNIM CIJENAMA. DANA 05.01. TEKUĆE GODINE FAKTURA DOBAVLJAČA ZA ISPORUČENI MATERIJAL GLASI: 1.000KOM. MAT. ''A'' PO CIJENI OD 20€/KOM.=20.000 €. DANA 08.01. PRIMILI SMO FAKTURU OD PREDUZEĆA ''X'' NA 1.000€ NA IME PREVOZA NABAVLJENOG MATERIJALA. + DOBAVLJAČI 20.000 (1) 1.000 (2)

+ NAB. MAT. (1) 20.000 21.000 (3) (2) 1.000

+ ZALIHE MAT. (3) 21.000

-

PRIMJER: EVIDENTIRANJE ZALIHA MATERIJALA PO PLANSKIM NABAVNIM CIJENAMA: 1.NABAVILI SMO OD DOBAVLJAČA 1.000KOM MAT.''A''PO CIJENI OD 20€. 2.KNJIŽITI USKLADIŠTENJE MATERIJALA PO PLANSKIM CIJENAMA OD 20 €/KOM. 3.TROŠKOVI PREVOZA IZNOSE 1.000 €.

+ DOBAVLJAČI 20.000 (1) 1.000 (3) + ZALIHE MAT. (2) 20.000

-

+ NAB. (1) 20.000 (3) 1.000

MAT. 20.000 (2) 1.000 (4)

+ OD.ST.OD.PL.CIJ. (4) 1.000

MATERIJAL SE MOŽE EVIDENTIRATI ANALITIČKI ŠTO ZNAČI PO VRSTAMA MATERIJALA, KOLIČINSKI I VRIJEDNOSNIM POKAZATELJIMA KAO I SINTETIČKI – ZBIRNO PRIKAZIVANJE RAČUNA MATERIJALA. 25.METODI OBRAČUNA TROŠKOVA MATERIJALA A.FIFO METOD – PRVA ULAZNA CIJENA JE UJEDNO I PRVA IZLAZNA CIJENA, B.LIFO METOD – POSLEDNJA ULAZNA CIJENA JE UJEDNO I PRVA IZLAZNA CIJENA, C.HIFO METOD – NAJVIŠA ULAZNA CIJENA JE UJEDNO I PRVA IZLAZNA CIJENA, D.METODA PROSJEČNE CIJENE. PRIMJER: KORIŠĆENJE OVIH METODA PRIKAZAĆEMO NA SLEDEĆEM PRIMJERU. STANJE ZALIHA MATERIJALA NA DAN 01.12. TEKUĆE GODINE JE: 1.000 KOM. MATERIJALA ''A'' PO CIJENI OD 10€/KOM.= 10.000 € 5.000 KOM. MATERIJALA ''B'' PO CIJENI OD 50€/KOM.=250.000 € UKUPNO ZALIHA MATERIJALA 260.000 € 10.12.TEKUĆE GODINE PREMA FAKTURI PREDUZEĆE ''X'' NAM JE ISPORUČILO SLEDEĆI MATERIJAL: 3.000 KOM. MATERIJALA ''A'' PO CIJENI OD 11 €/KOM. = 33.000 € 20.000 KOM. MATERIJALA ''B'' PO CIJENI OD 52 €/KOM. = 1.040.000 € UKUPNO ZALIHA MATERIJALA 1.073.000 € 20.12. TEKUĆE GODINE PREMA FAKTURI PREDUZEĆE ''X'' NAM JE ISPORUČILO SLEDEĆI MATERIJAL: 1.000 KOM. MATERIJALA ''A'' PO CIJENI OD 12 €/KOM. = 12.000 € 5.000 KOM. MATERIJALA ''B'' PO CIJENI OD 54 €/KOM. = 270.000 € UKUPNO ZALIHA MATERIJALA 282.000 € 25.12. TEKUĆE GODINE PREMA TREBOVANJU, IZDATO JE PROIZVODNIM POGONIMA: 4.500 KOM. MATERIJALA ''A'' I, 27.000 KOM. MATERIJALA ''B'' 31.12. TEKUĆE GODINE IZVRŠILI SMO ZAKLJUČIVANJE SINTETIČKIH I ANALITIČKIH RAČUNA ZALIHA MATERIJALA.

A) FIFO METODA: SINTETIČKA EVIDENCIJA: + ZALIHA MATERIJALA 01.12 260.000 1.447.000 25.12 10.12 1.073.000 168.000 31.12 20.12 282.000 1.615.000 1.615.000

+

DOBAVLJAČI 1.073.000 10.12 282.000 20.12

+ NABAVKA MATERIJALA 10.12 1.073.000 1.073.000 10.12 20.12 282.000 282.000 20.12

+ TROŠKOVI MATERIJALA 25.12 1.447.000

-

ANALITIČKA EVIDENCIJA: MATERIJAL ''A''

R.B. D.

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

01.12 10.12 20.12 25.12 25.12 25.12 31.12

KOLIČINA CIJ. VRIJEDNOST ULAZ IZLAZ STANJE D. P.

OPIS

SALDO NABAVKA NABAVKA UTROŠAK UTROŠAK UTROŠAK KR.SALDO UKUPNO

1.000 3.000 1.000

5.000

1.000 3.000 500 500 5.000

1.000 4.000 5.000 4.000 1.000 500 -

10 11 12 10 11 12 12 -

10.000 33.000 12.000

55.000

10.000 33.000 6.000 6.000 55.000

Sº 10.000 43.000 55.000 45.000 12.000 6.000 0 -

MATERIJAL ''B''

R.B. D.

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

01.12 10.12 20.12 25.12 25.12 25.12 31.12

OPIS

SALDO NABAVKA NABAVKA UTROŠAK UTROŠAK UTROŠAK KR.SALDO UKUPNO

KOLIČINA CIJ. VRIJEDNOST ULAZ IZLAZ STANJE D. P. 5.000 20.000 5.000 5.000 20.000 2.000 3.000 30.000 30.000

5.000 25.000 30.000 25.000 5.000 3.000 -

50 52 54 50 52 54 54 -

250.000 1.040.000 270.000 250.000 1.040.000 108.000 162.000 1.560.000 1.560.000

Sº 250.000 1.290.000 1.560.000 1.310.000 270.000 162.000 -

B) LIFO METODA SINTETIČKA EVIDENCIJA + ZALIHA MATERIJALA 01.12 260.000 1.460.000 25.12 10.12 1.073.000 155.000 31.12 20.12 282.000 1.615.000 1.615.000

+

DOBAVLJAČI 1.073.000 10.12 282.000 20.12

+ NABAVKA MATERIJALA 10.12 1.073.000 1.073.000 10.12 20.12 282.000 282.000 20.12

+ TROŠKOVI MATERIJALA 25.12 1.460.000

-

ANALITIČKA EVIDENCIJA: MATERIJAL ''A'' R.B. D.

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

01.12 10.12 20.12 25.12 25.12 25.12 31.12

KOLIČINA CIJ. VRIJEDNOST ULAZ IZLAZ STANJE D. P.

OPIS

SALDO NABAVKA NABAVKA UTROŠAK UTROŠAK UTROŠAK KR.SALDO UKUPNO

1.000 3.000 1.000

5.000

1.000 3.000 500 500 5.000

1.000 4.000 5.000 4.000 1.000 500 -

10 11 12 12 11 10 10 -

10.000 33.000 12.000

55.000

12.000 33.000 5.000 5.000 55.000

Sº 10.000 43.000 55.000 43.000 10.000 5.000 -

MATERIJAL ''B'' R.B. D.

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

01.12 10.12 20.12 25.12 25.12 25.12 31.12

OPIS

SALDO NABAVKA NABAVKA UTROŠAK UTROŠAK UTROŠAK KR.SALDO UKUPNO

KOLIČINA CIJ. VRIJEDNOST ULAZ IZLAZ STANJE D. P. 5.000 20.000 5.000 5.000 20.000 2.000 3.000 30.000 30.000

5.000 25.000 30.000 25.000 5.000 3.000 -

50 52 54 54 52 50 50 -

250.000 1.040.000 270.000 270.000 1.040.000 100.000 150.000 1.560.000 1.560.000

Sº 250.000 1.290.000 1.560.000 1.290.000 250.000 150.000 -

C) HIFO METODA SINTETIČKA EVIDENCIJA + ZALIHA MATERIJALA 01.12 260.000 1.460.000 25.12 10.12 1.073.000 155.000 31.12 20.12 282.000 1.615.000 1.615.000

+

DOBAVLJAČI 1.073.000 10.12 282.000 20.12

+ NABAVKA MATERIJALA 10.12 1.073.000 1.073.000 10.12 20.12 282.000 282.000 20.12

+ TROŠKOVI MATERIJALA 25.12 1.460.000

-

ANALITIČKA EVIDENCIJA: MATERIJAL ''A'' R.B. D.

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

01.12 10.12 20.12 25.12 25.12 25.12 31.12

KOLIČINA CIJ. VRIJEDNOST ULAZ IZLAZ STANJE D. P.

OPIS

SALDO NABAVKA NABAVKA UTROŠAK UTROŠAK UTROŠAK KR.SALDO UKUPNO

1.000 3.000 1.000

5.000

1.000 3.000 500 500 5.000

1.000 4.000 5.000 4.000 1.000 500 -

10 11 12 12 11 10 10 -

10.000 33.000 12.000

55.000

12.000 33.000 5.000 5.000 55.000

Sº 10.000 43.000 55.000 43.000 10.000 5.000 -

MATERIJAL ''B'' R.B. D.

OPIS

KOLIČINA CIJ. VRIJEDNOST ULAZ IZLAZ STANJE D. P.

Sº

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

01.12 10.12 20.12 25.12 25.12 25.12 31.12

SALDO NABAVKA NABAVKA UTROŠAK UTROŠAK UTROŠAK KR.SALDO UKUPNO

5.000 20.000 5.000 5.000 20.000 2.000 3.000 30.000 30.000

5.000 25.000 30.000 25.000 5.000 3.000 -

50 52 54 54 52 50 50 -

250.000 1.040.000 270.000 270.000 1.040.000 100.000 150.000 1.560.000 1.560.000

250.000 1.290.000 1.560.000 1.290.000 250.000 150.000 -

D) METOD PROSJEČNE CIJENE SINTETIČKA EVIDENCIJA + ZALIHA MATERIJALA 01.12 260.000 1.453.500 25.12 10.12 1.073.000 161.500 31.12 20.12 282.000 1.615.000 1.615.000

+

DOBAVLJAČI 1.073.000 10.12 282.000 20.12

+ NABAVKA MATERIJALA 10.12 1.073.000 1.073.000 10.12 20.12 282.000 282.000 20.12

+ TROŠKOVI MATERIJALA 25.12 1.453.500

-

ANALITIČKA EVIDENCIJA: MATERIJAL ''A'' R.B. D.

1. 2. 3. 4. 5.

01.12 10.12 20.12 25.12

OPIS

KOLIČINA CIJ. VRIJEDNOST ULAZ IZLAZ STANJE D. P.

SALDO 1.000 NABAVKA 3.000 NABAVKA 1.000 UTROŠAK KR.SALDO 5.000

UKUPNO

Sº

10 11 12 11 11

10.000 33.000 12.000

4.500 500

1.000 4.000 5.000 500 -

10.000 43.000 55.000 49.500 5.500 5.000 -

5.000

-

-

55.000

55.000

UKUPNA VRIJED. ZAL. 55.000 PROSJEČNA CIJENA = ————————————— = ——— = 11 €/KOM. UKUPNA NAB.KOLIČINA 5.000

MATERIJAL ''B''

-

R.B. D.

1. 2. 3. 4. 5.

KOLIČINA CIJ. VRIJEDNOST ULAZ IZLAZ STANJE D. P.

OPIS

01.12 10.12 20.12 25.12

SALDO 5.000 5.000 NABAVKA 20.000 25.000 NABAVKA 5.000 30.000 UTROŠAK 27.000 3.000 KR.SALDO 3.000 UKUPNO

30.000 30.000

-

50 52 54 52 52 -

250.000 1.040.000 270.000

Sº

250.000 1.290.000 1.560.000 1.404.000 156.500 156.000 -

1.560.000 1.560.000

-

UKUPNA VRIJED. ZAL. 1.560.000 PROSJEČNA CIJENA = ——————————— = ————— = 52 €/KOM. UKUPNA NAB.KOLIČINA 30.000 VALORIZACIJA ZALIHE I TROŠKOVA MATERIJALA: R.BR. 1. 2. 3. 4.

METOD

ZALIHE MAT. 168.000 155.000 155.000 161.500

FIFO LIFO HIFO PROSJEČNA CIJENA

TROŠKOVI MAT. 1.447.000 1.460.000 1.460.000 1.453.500

PREGLED ODSTUPANJA PO POJEDINIM METODAMA: METOD FIFO

OPIS ZAL.MAT. TROŠ.MAT. LIFO ZAL.MAT. TROŠ.MAT. HIFO ZAL.MAT. TROŠ.MAT. PROSJEČNA ZAL.MAT. CIJENA TROŠ.MAT.

FIFO - 13.000 + 13.000 - 13.000 + 13.000 - 6.500 +6.500

LIFO + 13.000 - 13.000 + 6.500 - 6.500

HIFO + 13.000 - 13.000 + 6.500 - 6.500

PROSJ.CIJ. +6.500 - 6.500 - 6.500 +6.500 - 6.500 +6.500 -

26.EVIDENTIRANJE MANJKOVA I VIŠKOVA MATERIJALA MANJAK NA ZALIHAMA MATERIJALA NASTAJE U SLUČAJU KAD SE KONSTATUJE DA JE STVARNO STANJE ZALIHA MATERIJALA MANJE OD ONOGA KOJE JE PRIKAZANO U KNJIGOVODSTVU. UZROK MANJKA MOŽE BITI FORMALNE I STVARNE PRIRODE.

POD FORMALNI MANJKOM PODRAZUMIJEVAMO ONAJ MANJAK KOJI JE NASTAO USLJED GREŠKE U KNJIŽENJIMA KAO ŠTO SU: -

PROPUŠTENO KNJIŽENJE IZDATOG MATERIJALA, NEKA FAKTURA KOJA JE DVA PUTA PROKNJIŽENA, IZNOS IZDATOG MATERIJALA PROKNJIŽEN JE NA SUPROTNOJ STRANI RAČUNA ZALIHA MATERIJALA, IZVRŠENA JE ZAMJENA MATERIJALA PRILIKOM KNJIŽENJA ISTOG.

OVAKAV MANJAK SE ODKLANJA JEDNOSTAVNO ŠTO SE IZVRŠI ISPRAVKA KNJIŽENJA I NA TAJ NČIN SE POSTIŽE USKLAĐIVANJE KNJIGOVODSTVENOG I STVARNOG STANJA. STVARNI MANJAK MATERIJALA JAVLJA SE U SLUČAJU KAD JE STVARTNO STANJE MANJE OD KNJIGOVODSTVENOG, UZROCI SU: -

-

PRIMLJENO JE MANJE MATERIJALA OD ONOG ŠTO JE TREBALO BITI PRIMLJENO PREMA ODGOVARAVAJUĆEM DOKUMENTU, IZDATO JE VIŠE MATERIJALA NEGO ŠTO JE TREBALO, KALO, RASTUR, KVAR I LOM MATERIJALA JE VEĆI OD PREDVIĐENOG, OTUĐIVANJE MATERIJALA SA SKLADIŠTA.

ZA STVARNI MANJAK MATERIJALA ODGOVORAN JE MAGACIONER. AKO SE RADI O STVARNOM MANJKU TREBA UTVRDITI STEPEN ODGOVORNOSTI MAGACIONERA U POGLEDU ODREĐIVANJA NAKNADE ŠTETE. SLEDEĆIM PRIMJEROM ILUSTROVAĆEMO KNJIŽENJE NASTALOG MANJKA: STVARNO STANJE ZALIHA MATERIJALA NA DAN 31.12. TEKUĆE GODINE IZNOSI 20.000 €, A KNJIGOVODSTVENO TANJE 21.000 €. UZROCI MANJKA SU SLEDEĆI: 1. MANJAK U IZNOSU OD 700€ JE NASTAO USLJED PROPUŠTENOG KNJIŽENJA, 2.PREOSTALI IZNOS MANJKA JE STVARNOG KARAKLTERA, MAGACIONER JE DUŽAN DA NADOKNADI ŠTETU OD 50€ A PREOSTALI IZNOS PADA NA TERET PREDUZEĆA.

+ ZALIHA MAT. ST.21.000 1.000 (1)

+ MANJAK MAT. (1) 1.000 700 (2) 50 (3) 250 (4)

+ POT.OD RADN. (3) 50

+ (2)

TR. 700

MAT.

-

+ NEP. RASHODI (4) 250

EVIDENTIRANJE VIŠKOVA MATERIJALA VIŠAK NA ZALIHAMA MATERIJALA NASTAJE U SLUČAJU KAD KONSTATUJE DA JE STVARNO STANJE ZALIHA MATERIJALA VEĆE OD ONOGA KOJE JE

PRIKAZANO U KNJIGOVODSTVU. VIŠAK MATERIJALA MOŽE BITI FORMALNE I STVARNE PRIRODE. VIŠAK MATERIJALA KOJI JE NASTAO USLJED GREŠAKA U KNJIŽENJIMA JE FORMALNE PRIRODE A TO JE: - PROPUŠTENO KNJIŽENJE NEKE FAKTURE ZA PRIMLJENI MATERIJAL, - DVA PUTA KNJIŽENJE TE ISTE FAKTURE, - KNJIŽENJE NEKE FAKTURE NA SUPROTNOJ STRANI RAČUNA, - ZAMJENA MATERIJALA PRILIKOM KNJIŽENJA ISTOG MATERIJALA. GLAVNI UZROCI STVARNOG VIŠKA MATERIJALA SU: - PRIMANJE VIŠE KOLIČINE MATERIJAL OD ONE PTO JE TREBOVANMO, - IZDAVANJE MANJE MATERIJALA OD ONOG ŠTO JE TREBALO IZDATI, - KALO, RASTUR, KVAR I LOM MATERIJALA NA SKLADIŠTU JE BIO MANJI NEGO ŠTO JE PREDVIĐENO. PRIMJER: STVARNO STANJE ZALIHA MATERIJALA NA DAN 31.12 TEKUĆE GODINE IZNOSIO JE 20.000€, A KNJIGOVODSTVENO STANJE 19.000€. UZROK VIŠKA JE SLJEDEĆI: 1.VIŠAK MATERIJALA U ZINOSU OD 1000€ JE NASTAO U IZNOSU OD 800€ USLJED PROPUŠTENOG KNJIŽENJA FAKTURE DOBAVLJAČA, 2.PREOSTALI IZNOS VIŠKA MATERIJALA JE STVARNOG KARAKTERA.

+ ZALIHE MAT. ST.19.000 (1) 1.000

-

+ DOBAVLJAČI 800 (2)

+ VIŠKOVI MAT. (2) 800 1.000 (1) (3) 200

+ NEP.PRIHODI 200 (3)

27.RAČUNOVODSTVO SITNOG INVENTARA POD SITNIM INVENTAROM PODRAZUMIJEVAJU SE ONA ORUĐA ZA RAD KOJA IMAJU RELATIVNO MALU VRIJEDNOST ODNOSNO KRATAK VIJEK TRAJANJA. POTREBNO JE DEFINISATI VREMENSKI I VRIJEDNOSNI LIMIT PA TEK NA OSNOVU NJIH VRŠITI RAZVRSTAVANJE ORUĐA ZA RAD NA ONA KOJA ĆE BITI EVIDENTIRANA U OKVIRU STALNIH SREDSTAVA OD ONIH KOJI ĆE SE EVIDENTIRATI U OKVIRU OBRTNIH SREDSTAVA. DAKLE, POD SITNIM INVENTAROM SMATRAJU SE ORUĐA ZA RAD ČIJI JE VIJEK TRAJANJA DO JEDNE GODINE ILI NISU NAVEDENI U NOMENKLATURI ZA OBRAČUN AMORTIZACIJE UTVRĐENE PROPISIMA. SITAN ALAT I INVENTAR NA ZALIHAMA U PREDUZEĆU VODE SE PO NABAVNOJ VRIJEDNOSTI. NABAVNU VRIJEDNOST ČINI FAKTURNA CIJENA I SVI TROŠKOVI NABAVKE I DOPREME SITNOG INVENTARA U SKLADIŠTU.

NABAVNA CIJENA MOŽE BITI STVARNA NABAVNA CIJENA I PLANSKA NABAVNA CIJENA. NABAVNA CIJENA ČINI STVARNU NABAVNU CIJENU. DOK PLANIRANA NABAVNA CIJENA MOŽE BITI VEĆA ILI MANJA OD STVARNE NABAVNE CIJENE. KNJIŽENJE NA RAČUNU ODSTUPANJE OD PLANSKE CIJENE ZAVISI OD TOGA DA LI JE STVARNA CIJENA VEĆA ILI MANJA OD PLANSKE. AKO JE NABAVNA CIJENA VEĆA OD PLANSKE ONDA SE ZADUŽUJE RAČUN ODSTUPANJE STVARNE OD PLANSKE CIJENE I OBRNUTO. ŠEMATSKI PRIKAZ NABAVKE SITNOG INVENTARA PO STVARNOJ NABAVNOJ CIJENI:

+ DOBAVLJAČI

-

+ NAB.SIT.INV.

+ ŽIRO-RAČUN ST.

-

+ BLAGAJNA ST.

-

-

+ ZAL. SIT. INV.

-

ŠEMATSKI PRIKAZ NABAVKE SITNOG INVENTARA PO PLANSKOJ NABAVNOJ CIJENI: -

STVARNA NABAVNA CIJENA JE VEĆA OD PLANSKE:

+ DOBAVLJAČI

-

+ NAB.SIT.INV.

+ ŽIRO-RAČUN ST.

-

+ BLAGAJNA ST.

-

-

+ ZAL. SIT. INV.

-

+ OD. ST. PL. CIJ. -

28.METODI OBRAČUNA SITNOG INVENTARA 1.METOD JEDNOKRATNOG ILI 100%-tnog OTPISA. 2.MEDOT 50%-tnog OTPISA. 3.METOD KALKULATIVNOG OTPISA. 1.METOD JEDNOKRATNOG ILI 100%-tnog OTPISA, PRIMJENJUJE SE NA ONE VRSTE INVENTARA KOJE IMAJU VRLO KRATAK VIJEK TRAJANJA I NA SLEDEĆEM PRIMJERU PRIKAZAĆEMO KNJIŽENJE UPOTREBOM OVOG METODA: 1.STANJE ZALIHA SITNOG INVENTARA IZNOSI 10.000€, 2.DATO JE U UPOTREBU SITNOG INVENTARA U VRIJEDNOSTI OD 2.000€. + ZAL. SIT. INV. ST.10.000 2.000 (1)

+ TROŠ. SIT. INV. (1) 2.000

2.MEDOT 50%-tnog OTPISA, PRIMJENJUJE SE KADA JE OPRAVDANO PRAĆENJE SITNOG INVENTARA U UPOTREBI I U PITANJU JE SITAN INVENTAR MANJE VRIJEDNOSTI SA JAKO DUGIM VIJEKOM TRAJANJA. PRIMJER: 1.STANJE ZALIHA SITNOG INVENTARA IZNOSI 10.000€. 2.PREDATO JE U UPOTREBU SITNOG INVENTARA U IZNOSU OD 2.000€. 3.KOMISIJSKI JE UTVRĐENO DA JE SITAN INVENTAR U POTPUNOSTI DOTRAJAO I DA GA TREBA OTPISATI. + ZAL. SIT. INV. ST.10.000 2.000 (1)

+ TROŠ.SIT.INV. (1) 2.000 (2) 10.000

-

+ SIT. INV.UPOT. (1)10.000 10.000 (2)

3.METOD KALKULATIVNOG OTPISA, JE TEORETSKI NAJOPRAVDANIJI METOD, JER SE TROŠKOVI SITNOG INVENTARA OBRAČUNAVAJU NA OSNOVU NJIHOVOG VIJEKA TRAJANJA.

MJESEČNA KVOTA VRIJEDNOST DATOG SITNOG INVENTARA OBRAČ.TROŠKOVA = ——————————————————————— VIJEK TRAJANJA U BROJU MJESECI

KNJIŽENJE SITNOG INVENTARA UZ PRIMJENU NAVEDENIH METODA MOŽE SE PRIKAZATI KORIŠĆENJEM ANALITIČKIH I SINTETIČKIH RAČUNA, S TIM ŠTO SE NA SINTETIČKIM RAČUNIMA PRIKAZUJE VRIJEDNOST SITNOG INVENTARA, DOK NA ANALITIČKIM I KOLIČINSKI I VRIJEDNOSNO. 29.RAČUNOVODSTVO PLATA I DODATNIH PRIMANJA OOBRAČUN I ISPLATA PLATA VRŠI SE PO PRAVILU JEDNOM MJESEČNO NA POČETKU MJESECA ZA PROTEKLI MJESEC. PLATE PREDSTAVLJAJU PROTIVUVRIJEDNOST UTROŠENOG RADNOG VREMENA ILI OSTVARENOG UČINKA RADNIKA. PLATE SE UTVRĐUJU U BRUTO I NETO IZNOSU. BRUTO PLATA SADRŽI POREZE I DOPRINOSE KOJI IDU NA TERET RADNIKA I POSLODAVCA. NETO PLATE SE ISPLAĆUJU RADNIKU I MOŽE BITI GOTOVINSKI NA BLAGAJNI PREKO ŽIRO-RAČUNA. OBRAČUN PLATA SE VRŠI SAČINJAVANJEM ISPLATNE LISTE KOJA PREDSTAVLJA ZBIRNI DOKUMENT, SADRŽI IME I PREZIME RADNIKA, OSTVARENU BRUTO PLATU, POREZE I DOPRINOSE NA PLATU, OSTVARENU NETO PLATU, ADMINISTRATIVNE I SUDSKE ZABRANE I NETO PLATU ZA ISPLATU RADNICIMA. PRIMJER KNJIŽENJA ZA OSAM RADNIKA: BRUTO PLATA POREZ NA PLATE 10% DOPRINOS ZA PIO NA TERET RADNIKA DOPRINOS ZA PIO NA TERET POSLODAVCA ADMINISTRATIVNE I SUDSKE ZABRANE NETO PLATA + BRUTO PLATA +POREZ NA PLATU 1.700 € (1) 4.000 400 (1)

+DOP.ZA PIO–RAD. 800 (1)

+ AD.I SUD. ZABR. 300 (1)

4.000 € 400 € 800 € 800 € 300 € +DOP.ZA PIO–RAD. 800 (1)

+ NETO PLATA 1.700 (1)

PRIMJER ISPLATE NETO PLATA PUTEM BLAGAJNE I ŽIRO-RAČUNA:

+ BLAGAJNA (1) 1.700 1.700 (2)

+ ŽIRO – RAČUN ST. 1.700 (1)

+ OB.ZA N. PLATE (2) 1.700 1.700 ST

ISPLATA PLATA NA TEKUĆI RAČUN RADNIKA PUTEM ŽIRO-RAČUNA:

+ ŽIRO-RAČUN ST. 1.700 (1)

+ OB.ZA N.PLATE (1) 1.700 1.700 ST

PRIMJER KNJIŽENJA AKONTACIJA ZA SLUŽBENO PUTOVANJE:

1.RADNIKU ''N.N.'' ISPLAĆENA JE AKONTACIJA ZA SLUŽBENO PUTOVANJE U IZNOSU OD 500€, 2.RADNIK JE OBAVIO SLUŽBENO PUTOVANJE I OBRAČUNATE SU MU DNEVNICE I TROŠKOVI U IZNOSU OD 600€, 3.IZNOS OD 100€ RADNIK JE NAPLATIO PREKO BLAGAJNE. + BLAGAJNA ST. 500 (1) 100 (3)

+ AK.ZA SL.PUT. (1) 500 500 (2)

+ OB.PREMA RAD. (3) 100 100 (2)

+ TROŠ.USLUGA (2) 600

-

PRIMJER KNJIŽENJA AKONTACIJA ZA SLUŽBENO PUTOVANJE:

1.RADNIKU ''N.N.'' ISPLAĆENA JE AKONTACIJA ZA SLUŽBENO PUTOVANJE U IZNOSU OD 500€, 2.RADNIK JE OBAVIO SLUŽBENO PUTOVANJE I OBRAČUNATE SU MU DNEVNICE I TROŠKOVI U IZNOSU OD 400€, 3.IZNOS OD 100€ RADNIK JE VRATIO NA BLAGAJNI. + BLAGAJNA (3) 100 500 (1)

+ AK.ZA SL.PUT. (1) 500 400 (2)

+ OBAVEZE RAD. 100 (3)

+ TROŠ.USLUGA (2) 400

30.RAČUNOVODSTVO TROŠKOVA

-

TROŠKOVI SE ISKAZUJU U NJIHOVIM POJAVNIM OBLICIMA KAO ŠTO SU TROŠKOVI AMORTIZACIJE, TROŠKOVI MATERIJALA, TROŠKOVI SITNOG INVENTARA, TROŠKOVI GORIVA I MAZIVA, TROŠKOVI PTT, PUTNI TROŠKOVI, TROŠKOVI PLATA ITD. TROŠKOVE EVIDENTIRAMO PO VRSTAMA I PO MJESTU NJIHOVOG NASTAJANJA. TROŠKOVI PO VRSTAMA SE ZATVARAJU A ZADUŽUJU SE PO MJESTIMA NASTAJANJA. RAČUNI TROŠKOVA PO VRSTAMA OBUHVATAJU TROŠKOVE TEKUĆE POSLOVNE GODINE I ONI SE OTVARAJU NA POČETKU POSLOVNE GODINE A NA KRAJU POSLOVNE GODINE RAČUNI TROŠKOVA SE GASE, ODNOSNO NESTAJU PRIMJER: - TROŠKOVI MATERIJALA - TROŠKOVI USLUGA - TROŠKOVI AMORTIZACIJE - TROŠKOVI PLATA - OSTALI TROŠKOVI UKUPNI TROŠKOVI

10.000 € 1.000 € 800 € 10.000 € 500 € 22.300 €

A) POJEDINAČNO PRENOŠENJE TROŠKOVA

+ TROŠK. MAT. 10.000 (1)

+ TROŠKOVI USL. 1.000 (1)

+ TROŠ.AMORT. 800 (1)

+TROŠKOVI PLATA 10.000 (1)

+ OSTALI TROŠ. 500 (1)

+ PROIZ.U TOKU (1) 22.300

B) PRENOS TROŠKOVA POSREDSTVOM RAČUNA – RASPORED TROŠKOVA

+ PROIZ. U TOKU (1) 22.300

-

+ RAS.TR.PO VRST.22.300 (1)

NAKON KNJIGOVODSTVENOG OBUHVATANJA PO VRSTAMA PRISTUPA SE PRAĆENJU TROŠKOVA PREMA MJESTU NASTAJANJA. OBRAČUN TROŠKOVA PREMA MJESTU NASTAJANJA VRŠI SE MJESEČNO RADI UTVRĐIVANJA SAMIH TROŠKOVA ZA PROIZVODE PROIZVEDENE U TOM MJESECU. PRIMJER: DOBILI SMO FAKTURU PREDUZEĆA ''X'' KOJA GLASI NA 2.000€, A ODNOSI SE NA IZNAJMLJENI SKLADIŠNI PROSTOR ZA TEKUĆU GODINU I KOJA JE UNAPRIJED PLAĆENA.

+

DOBAVLJAČI 2.000 (1)

+ OBR.ZAKUPNINA (6) 2.000 500 (2) 500 (3) 500 (4) 500 (5)

+ UN.PL.ZAKUP. (1) 2.000 2.000 (6)

+ TROŠ.ZAKUP. (2) 500 (3) 500 (4) 500 (5) 500

-

31.RAČUNOVODSTVO GOTOVIH PROIZVODA GOTOVI PROIZVODI SE NA SKLADIŠTU MOGU EVIDENTIRATI PREMA STVARNIM I PLANSKIM TROŠKOVIMA. EVIDENTIRANJE ZALIHA GOTOVIH PROIZVODA PO STVARNIM TROŠKOVIMA I USKLADIŠTENJE ISTIH PREUZETIH IZ PROCESA PROIZVODNJE KNJIŽI SE TAKO DA SE ODOBRI RAČUN PROIZVODNJE U TOKU A ZADUŽU RAČUN ZALIHA GOTOVIH PROIZVODA. PRILIKOM PRODAJE GOTOVIH PROZVODA RAČUN GOTOVIH PROIZVODA SE ODOBRAVA A ZADUŽI RAČUN TROŠKOVA PRODATIH PROIZVODA UZ ISTOVREMENO ZADUŽENJE RAČUNA KUPACA A ODOBRAVANJE RAČUNA VRIJEDNOSTI PRODATIH PROIZVODA. MOGUĆA JE ANALITIČKA I SINTETIČKA EVIDENCIJA GOTOVIH PROIZVODA. PRIMJER: 1.STANJE NA RAČUNU PROIZVODNJE U TOKU IZNOSILO JE 18.000€, 2.TROŠKOVI PO JEDINICI GOTOVOG PROIZVODA IZNOSE 8€/KOM. A PROIZVEDENO JE I PREDATO SKLADIŠTU 1.000KOM, 3.PRODATO JE KUPCIMA 600KOM. GOTOVIH PROIZVODA PO CIJENI OD 10€/KOM. + PROIZV.U TOKU ST.18.000 8.000 (1)

+

+ ZAL.GOT.PROIZ. (1) 8.000 4.800 (2)

VR.PROD.PR. 6.000 (3)

+ TROŠ.PROR.PR. (2) 4.800

+ KUPCI (3) 6.000

-

EVIDENTIRANJE ZALIHA GOTOVIH PROIZVODA VRŠI SE I PO PLANSKIM TROŠKOVIMA I TADA SE KORISTI RAČUN ODSTUPANJE STVARNE CIJENE OD PLANSKE GDJE DOLAZI DO ZADUŽENJA AKO JE STVARNA

CIJENA VEĆA OD PLANSKE I ODOBRENJA RAČUNA ODSTUPANJE STVARNE CIJENE OD PLANSKE AKO JE STVARNA CIJENA MANJA OD PLANSKE. EVIDENTIRANJE ZALIHA GOTOVIH PROIZVODA MOŽEMO PRIKAZATI NA SINTETIČKIM RAČUNIMA KAO I NA ANALITIČKOJ EVIDENCIJI ZALIHA GOTOVIH PROIZVODA. KADA SE ISTA VRSTA GOTOVIH PROIZVODA EVIDENTIRA NA SKLADIŠTU PO RAZNIM CIJENAMA, ODNOSNO PO RAZLIČITIM TROŠKOVIMA PO JEDINICI, OBRAČUN TROŠKOVA PRODATIH GOTOVIH PROIZVODA MOŽE SE VRŠITI KORIŠĆENJEM METODA; FIFO, LIFO, HIFO I METODA PROSJEČNE CIJENE. 32.EVIDENTIRANJE MANJKOVA I VIŠKOVA GOTOVIH PROIZVODA MANJAK GOTOVIH PROIZVODA SE JAVLJA U ONOM SLUČAJU KAD SE UPOREĐENJEM STVARNOG I KNJIGOVODSTVENOG STANJA ZALIHA UTVRDI (POPISOM) DA JE STVARNO STANJE MANJE OD KNJIGOVODSTVENOG. MANJAK MOŽE BIIT FORMALNE I STVARNE PRIRODE. UZROCI NASTANKA I JEDNIH I DRUGIH SU ISTI KAO I KOD ZALIHA MATERIJALA.

PRIMJER: 1.STVARNO STANJE ZALIHA GOTOVIH PROIZVODA IZNOSILO JE 50.000€ A KNJIGOVODTSVENO STANJE 50.500€. MANJAK OD 200€ NASTAO JE USLJED DVOSTRUKOG KNJIŽENJA, UTVRĐENI MANJAK OD 100€ NASTAO JE USLJED OBJEKTIVNIH RAZLOGA I KNJIŽITI GA NA TERET PREDUZEĆA DOK PREOSTALI IZNOS MANJKA OD 200€ IDE NA TERET MAGACIONERA. + ZAL.GOT.PROIZ. ST.50.500 500 (1)

+ MANJ.GOT.PROIZ.(1) 500 200 (2) 100 (3) 200 (4)

+ NEP. RASHODI (3) 100

+ POTRAŽ.OD RAD. (4) 200

+TROŠ.PROD.PROIZ.(4) 200

VIŠAK GOTOVIH PROIZVODA SE JAVLJA U SLUČAJU KADA JE STVARNO STANJE INVENTARISANJEM UTVRĐENO DA JE VEĆE OD KNJIGOVODSTVENOG STANJA. VIŠAK MOŽE BITI FORMALNE I STVARNE PRIRODE. UZROCI SU ISTI KAO I KOD EVIDENTIRANJA VIŠKOVA ZALIHA MATERIJALA. PRIMJER: STVARNO STANJE ZALIHA GOTOVIH PROIZVODA JE 50.000€, A KNJIGOVODSTVENO 49.500€. UZROK VIŠKA JE SLJEDEĆI: PROPUŠTENO JE KNJIŽENJE U IZNOSU OD 300€ A IZNOS OD 200€ JE STVARNOG KARAKTERA. + ZAL.GOT. PROIZ. ST.49.500 (1) 500

+ VIŠ.GOT.PROIZ. (2) 300 500 (1) (3) 200

+ PROIZV.U TOKU 300 (2)

+ NEP. PRIHODI 200 (3)

33.RAČUNOVODSTVO PRIHODA, RASHODA I FINANSIJSKOG REZULTATA

REDOVNI PRIHODI I RASHODI KAO I NEPOSREDNI PRIHODI I RASHODI PREDSTAVLJAJU OSNOVNE ELEMENTE ZA UTVRĐIVANJE FINANSIJSKOG REZULTATA. FINANSIJSKI REZULTAT MOŽE BITI POZITIVAN I NEGATIVAN U ZAVISNOSTI OD TOGA DA LI SU PRIHODI ODNOSNO RASHOD VEĆI ILI MANJI NA KRAJU POSLOVNE GODINE. AKO SU UKUPNI PRIHODI NA KRAJU POSLOVNE GODINE VEĆI OD UKUPNIH RASHODA ONDA JE OSTVAREN FINANSIJSKI REZULTAT – DOBITAK. AKO SU UKUPNI RASHODI VEĆI OD UKUPNIH PRIHODA ONDA IMAMO NEGATIVNI FINANSIJSKI REZULTAT GUBITAK. FIRMA KOJA OSTVARI POZITIVAN FINANSIJSKI REZULTAT JE OBAVEZNA DA PLATI POREZ A KOLIKO JE STOPA TO PROPISUJE DRŽAVA. METODOLOŠKI POSTUPAK UTVRĐIVANJA POZITIVNOG FINANSIJSKOG REZULTATA – DOBITKA JE SLJEDEĆI: 1.REDOVNI PRIHODI, 2.NEPOSREDNI PRIHODI I. UKUPNI PRIHODI 3.REDOVNI RASHODI 4.NEPOSREDNI RASHODI II. UKUPNI RASHODI III. BRUTO DOBITAK (I - II) IV. POREZ NA DOBITAK V. NETO DOBITAK (III – IV)

METODOLOŠKI POSTUPAK UTVRĐIVANJA NEGATIVNOG FINANSIJSKOG REZULTATA – GUBITKA JE SLJEDEĆI:

1.REDOVNI RASHODI, 2.NEPOSREDNI RASHODI

I. UKUPNI RASHODI 3.REDOVNI PRIHODI 4.NEPOSREDNI PRIHODI II. UKUPNI PRIHODI III. GUBITAK (I - II) OSTVARENI GUBITAK DJELUJE NA UMANJIVANJE VLASTITOG KAPITALA, ODNOSNO TO JE POJAVNI OBLIK UMANJIVANJA SOPSTVENE IMOVINE PREDUZEĆA KOJOM PREDUZEĆE UPRAVLJA.