Seminar Solarne Elektrane

Sadržaj 1. UVOD.......................................................................................................... 1 2.

ENERGIJA.................................................................................................... 2 2.1.Vrste elektrana................................................................................................ 3

3.

SUNCE.......................................................................................................... 4

4.

SOLARNE ELEKTRANE - SOLARNA TEHNOLOGIJA.......................................5 4.1. Kako rade solarne ćelije.................................................................................... 5 4.2. Vrste solarnih ćelija......................................................................................... 6 4.3. Foto naponske elektrane....................................................................................8 4.4. Solarna elektrana – parabolična protočna.............................................................11 4.5. Solarna elektrana – solarni toranj.......................................................................11 4.6. Solarna elektrana – parabolični tanjur.................................................................12

5.

SOLARNE ELEKTRANE U HRVATSKOJ........................................................13

6.

ZAKLJUČAK............................................................................................... 16

7. LITERATURA............................................................................................. 17

1. UVOD Sve izraženije zagađenje životne sredine, intenzivne promjene klime, rast cijene fosilnih goriva i predviđanja o njihovom nestanku u budućnosti utječu na to da se stanovnici Zemlje okreću ka racionalnom korištenju energije kroz primjenu mjera energetske efikasnosti i korištenje obnovljivih izvora energije. Najveći izvor obnovljive energije je Sunce. Ona se širi svemirom u obliku svjetlosne i toplotne energije tako da samo jedan njen mali dio dolazi do Zemlje, gdje se pretvara u druge vrste energija. Količina energije Sunčevog zračenja koja je neiscrpna predstavlja osnovni izvor života na Zemlji i veliku prednost u odnosu na sve ostale korištene izvore. Danas se sa izuzetnom pažnjom vrše istraživanja u cilju razvoja efikasnih tehnologija korištenja energije Sunčevog zračenja za zadovoljavanje sve izraženijih energetskih potreba. Naročito se ulažu veliki napori da se mnogobrojne tehnologije korištenja Sunčeve energije, što prije komercijaliziraju i učine kompatibilnim sa postojećim energetskim izvorima. Tako bi sve veći dio energetskih potreba na Zemlji pokrivao energijom sunca, mijenjajući ekološki nepoželjna fosilna goriva.. Da bismo mogli govoriti o Sunčevoj energiji, najprije moramo spomenuti da je Sunce središnja zvijezda Sunčevog sistema, sistema u kojem se mi (planet Zemlja) nalazimo. Energija sa Sunca do Zemlje dolazi u obliku Sunčevog zračenja. Dio te energije dolazi i do zemlje, i omogućuje odvijanje svih procesa, od fotosinteze do proizvodnje električne energije. Kroz povijest se nalazi niz primjera iskorištavanja energije Sunca. Koristi se još od 7. stoljeća, od antičkih civilizacija, zatim preko starog vijeka. Tada je otkriveno da je Sunce u centru Sunčevog sistema, a ne kako se prije vjerovalo – Zemlja. Slijedi novije doba i pojava solarnih ćelija, kolektora i elektrana. Prvi i najpoznatiji oblik upotrebljavanja Sunca za dobivanje energije koji se može iskoristiti je svakako dobivanje vatre. Tada su se uz pomoć povećala usmjeravale zrake Sunca - usmjeravanjem putem ogledala i stakla za dobivanje vatre.

1

2. ENERGIJA Energija je sposobnost obavljanja rada. Pojavni oblik energije može biti u sakupljenom (nagomilanom) obliku ili prelaznom obliku. Karakteristika energije je njena vremenska trajnost i sposobnost da se u izvornom obliku može održati vrlo dugo. Prelazni oblici energije pojavljuju se samo kada sakupljena energija mijenja oblik. ENERGIJA

SAKUPLJENA

POTENCIJALNA

KINETIČKA

TERMIČKA (na razini molekule)

PRIJELAZNA

UNUTRAŠNJA

KEMIJSKA (na razini atoma)

NUKLEARNA (na razini jezgre)

ZRAČENJE

FISIJA

FUZIJA

Dijagram 1. Podjela energije Danas je uobičajena podjela na primarne, transformirane i korisne oblike energije. Primarni oblici energije su oni koji se javljaju u prirodi ili se u njoj nalaze. To su nosioci kemijske energije (goriva), potencijalne energije (voda), nuklearne, kinetičke (vjetar), toplinske (geotermalni izvori) i energije zračenja (Sunce). Dijelimo ih u dvije grupe: 1. konvencionalne i nekonvencionalne izvore energije obzirom na nivo upotrebe; 2. obnovljive i neobnovljive obzirom na prirodnu obnovljivost. Konvencionalni oblici energije su: 1. goriva (drvo, ugljen, sirova nafta, zemni plin); 2. vodeni tokovi; 3. geotermalna energija; 4. nuklearna energija (uran). Nekonvencionalni oblici energije su: 1. energija Sunčevog zračenja; 2. energija vjetra; 3. toplota Zemljine unutrašnjosti; 4. neposredna energija plime i oseke, morskih valova; 5. fuzija lakih atoma.

2

Neobnovljivi izvori energije su: fosilna i nuklearna goriva i geotermalna energija. Obnovljivi izvori energije su: sunčevo zračenje, energija vodotoka, plime i oseke, valova i vjetra. Transformirani oblici energije uglavnom se koriste u procesu dobivanja krajnjeg oblika korisne energije. Najčešći oblici transformacije primarnih u transformirane oblike su: sagorijevanje, destilacija, nuklearna reakcija, zračenje, turbinsko pretvaranje i slično.Korisni su oni oblici energije koje koriste potrošači: toplota, mehanička energija, energija vezana za kemijske procese i energija za rasvjetu. 2.1.Vrste elektrana Izvori na kojima se temelji proizvodnja električne energije su: 1. para dobivena pomoću ugljena, nafte, plina ili nuklearnim procesom; 2. voda; 3. dizel motori koji rade na dizel goriva. Ostali mogući izvori električne energije su: sunčeva energija, snaga vjetra, snaga plime i oseke, itd. Postrojenja za proizvodnju električne energije nazivaju se elektrane, a dijele se: - prema vrsti pogona; - prema ulozi u elektroenergetskom sustavu; - prema veličini potrošačkog područja. PODJELA ELEKTRANA PREMA VRSTI POGONA

HIDROELEKTRANE

TERMOELEKTRANE

ELEKTRANE NA VJETAR

NA ČVRSTA GORIVA

NA TEKUĆE GORIVO

NA PLINSKO GORIVO

Dijagram 2. Podjela elektrana prema vrsti pogona

3

KOMBINIRANE ELEKTRANE

3. SUNCE Osnovni podaci: Promjer

1 392 000 km

Masa

1,9891 x 1030 kg

Prosječna gustoća

1,411 g/cm3

Površinska temperatura

5780 K

Vrijeme obilaska oko 2,2 x 108 godina središta galaktike Tablica 1. Osnovni podaci o suncu Sunce je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava. Ona je gotovo savršena kugla (razlika između ekvatora i pola je samo 10 km) i sastoji se od plinovite vruće plazme, koja je isprepletena s magnetskim poljima. Promjer mu je oko 1 392 000 km, što je za 109 puta više od Zemlje i masu oko 2×1030 kilograma, što je za 330 000 puta više od Zemlje, a to je 99,86 % mase cijelog Sunčevog sustava. Po kemijskom sastavu ¾ mase Sunca čini vodik, dok je ostatak uglavnom helij, a manje od 2 % čine teži elementi kao što su kisik, ugljik, neon, željezo i drugi. Sunce je zvijezda glavnog niza (pogledati Hertzsprung-Russellov dijagram), spektralnog tipa G2, što znači da je nešto veća i toplija od prosječne zvijezde, no nedovoljno velika da bi pripadala tzv. "divovima". Životni vijek zvijezda tog spektralnog tipa je oko 10 milijardi godina, a budući da je Sunce staro oko 5 milijardi godina, nalazi se u sredini svog životnog ciklusa. U središtu Sunca u termonuklearnim reakcijama (nuklearna fuzija) vodik se pretvara u helij. Svake sekunde u nuklearnim reakcijama sudjeluje 3,8 x 1038 protona (vodikovih jezgri). Oslobođena energija biva izračena sa sunčeve površine u obliku elektromagnetskog zračenja i neutrona, te manjim dijelom kao kinetička i toplinska energija čestica sunčevog vjetra i energija sunčevog magnetskog polja. Zbog ekstremno visokih temperatura, tvar je u obliku plazme. Posljedica toga je da Sunce ne rotira kao čvrsto tijelo. Brzina rotacije je veća na ekvatoru, nego u blizini polova, zbog čega dolazi do iskrivljenja silnica magnetskog polja, erupcija plinova sa sunčeve površine i stvaranja sunčevih pjega i prominencija (protuberanci). Ove pojave nazivamo sunčevom aktivnošću.

4

Budući se Sunce sastoji od plinovite plazme, ekvator se okreće brže od polova. Ta se pojava naziva diferencijalna rotacija i na ekvatoru ona iznosi 25,6 dana, a na polovima 33,5 dana. Budući da se i Zemlja okreće oko Sunca, nama se čini da se ekvator Sunca okrene za otprilike 28 dana. 4. SOLARNE ELEKTRANE - SOLARNA TEHNOLOGIJA Pretvaranje Sunčeve energije u električnu energiju, vrši se relativno jednostavno i lako, lakše nego pretvaranje bilo kog drugog oblika energije. Energija Sunca danas se koristi uz pomoć solarnih kolektora za zagrijavanje vode i prostora, proizvodnju električne energije pomoću foto naponskih ćelija ili pasivno u građevinarstvu pomoću arhitektonskih mjera sa ciljem grijanja i osvjetljavanja prostora.

Slika 1. Sunčeve zrake koje dopiru na nagnutu ploču Riječ foto napon je kombinacija Grčke riječi za svjetlo i imena fizičara Allesandro Volta. Definira direktno pretvaranje, tj. konvertiranje sunčeve svjetlosti u energiju putem solarnih ćelija. Proces konvertiranja je baziran na fotoelektričnom efektu otkrivenom od fizičara Alexandra Bequerela 1839. godine. Fotoelektrični efekt opisuje oslobađanje pozitivnih i negativnih naboja kada svjetlo osvijetli površinu. 4.1. Kako rade solarne ćelije Solarne ćelije izrađene su od različitih poluvodičkih materijala. Poluvodiči su materijali koji postaju električno provodljivi kada su osvjetljeni ili zagrijani i koji rade kao izolatori na niskim temperaturama. Primarna sirovina za proizvodnju je pijesak koga ima u izobilju.

5

Slika 2. Solarna ćelija, modul i panel Preko 95 % svih solarnih ćelija proizvedenih na svijetu napravljene su od silicija. Kao drugi najčešći element na zemljinoj površini, silicij ima prednost da je dostupan u dovoljnim količinama i ne utječe na promjene prirodne okoline. Za proizvodnju solarne ćelije poluvodiči se onečišćavaju (doping) namjerno zbog uvođenja kemijskih elemenata koji su nosioca pozitivnog ili negativnog naboja. Kombinirajući dva poluvodička sloja sa različitim onečišćenjem dobiva se barijera, tj. granica između dva sloja. Na granici se stvara unutrašnje električno polje, koje uzrokuje oslobađanje nosioca kad je ćelija osvjetljena. Ako je vanjski strujni krug zatvoren dolazi do protoka istosmjerne struje.Silicijske ćelije su prosječno veličine 10x10cm. Transparentni Anti refleksni film štiti ćeliju i smanjuje gubitke zbog refleksije na površini ćelije. Izlazni napon solarne ćelije temperaturno je ovisan. Ako je viša temperatura, onda je niži napon i puno manje iskorištenje. Nivo iskorištenja definira količinu svjetlosti pretvorene u korisnu električnu energiju. 4.2. Vrste solarnih ćelija Solarne ćelije se dijele na tri vrste prema vrsti kristala koji se koristi: amorfne, mono kristalne i poli kristalne. Za proizvodnju monokristalne ćelije potreban je apsolutno čisti poluvodič. Monokristalne šipke se proizvode od topljenog silicija i nakon toga režu u tanke pločice. Takva proizvodnja garantira relativno visoki stupanj efikasnosti što se očituje u cijeni proizvoda. Proizvodnja poli kristalne ćelije je jeftiniji proces, jer se tekući silicij ulijeva u blokove koji se potom režu na ploče. Zbog lijevanja u procesu hlađenja, dolazi do promjene strukture kristala što uzrokuje manju efikasnost solarnih ćelija.Ako je silikonski film nanesen na drugi materijal tipa stakla ili drugog nosača, dobivamo takozvane amorfne ili “thin film” ćelije. Debljina sloja dosiže debljinu ljudske kose. Tako se smanjuje trošak proizvodnje zbog nižih troškova materijala. Iskoristivost amorfnih ćelija je daleko manja od drugih solarnih ćelija. Zbog toga se koriste za napajanje opreme manje snage.

6

Slika 3. Poprečni presjek Si solarne ćelije Solarni moduli nastaju spajanjem ćelija u seriju ili paralelu. Pri tome serijski spojeni moduli daju puno veći napon. Nakon toga se uklapaju u Ethyl-Viniyl-Acetat i ugrađuju se u aluminijske ili čelične okvire. Nakon toga se prekrivaju transparentnim staklom sa prednje strane. Garancija proizvođača za takve module iznosi od 10 - 25 godina.

Slika 4. Shematski prikaz formiranja a-Si solarnih ćelija na staklu

Slika 5. Sunčeve foto naponske elektrane

7

4.3. Foto naponske elektrane Struja koju proizvode pretvarači ista je kao u domaćinstvu. U solarnim ćelijama nema otrovnih materija, ne proizvode dim, buku, pa su ekološki izuzetno prihvatljive. Šta se događa kada nema sunca. Sistem je sposoban da radi nezavisno sa spremljenom energijom u akumulatorima (solarnim baterijama).

Slika 5. Foto naponski komplet Proračunom dnevne potrošnje i količine spremljene energije, što ovisi od kapaciteta baterija, tipu baterija, održavanju i uvjetima korištenja može se izračunati koliko sistem može dugo raditi. U naseljenim mjestima električna mreža je svugdje izgrađena. Na tim položajima je moguće graditi foto naponsku elektranu.

Dijagram 3. Svjetska proizvodnja modula i izgradnja kapaciteta u MW 1993.-2006.g. 8

U Europi su tipični mrežni sistemi sa takozvanim inteligentnim pretvaračem. Pretvarač sa velikom pogonskom sigurnošću uključuje sistem na električnu mrežu. Karakteristika inteligentnog pretvarača je da električnu energiju koju proizvodi foto naponski sistem, usklađuje sa parametrima mreže. Druga karakteristika je da u slučaju nestanka električne energije isključuje sunčev sistem sa mreže. Za to postoji više razloga ali prvenstveno sigurnosni, da pri mogućem održavanju električne mreže ne ugrožava radnike koji rade na mreži.

Slika 6. Foto naponska elektrana - primjer mrežnog foto naponskog sistema U današnje vrijeme sve je više foto naponskih elektrana, koje višak proizvedene energije preko posebnog dvosmjernog brojila isporučuju u distribucijsku mrežu. Najveća prepreka za veću rasprostranjenost sunčanih elektrana je visoka cijena investicije i dugotrajna procedura ishođenja dokumentacije.

Slika 7. Foto naponska elektrana Waldpolenz (Njemačka) snage 40 MW

9

Obzirom na instaliranu snagu ovi foto naponski sistemi dijele se na one snage do 10 MW, od 10 MW do 30 MW i snage veće od 30 MW. Jedna od najvećih sunčevih FN elektrana je trenutno sunčeva foto naponska elektrana Sarnia (Ontario), u Kanadi. Ima instaliranu snagu od 80 MW izmjenične električne energije (97 MW istosmjerne električne struje) i godišnju proizvodnju 120 000 MWh. Druga je sunčeva foto naponska elektrana Montalto di Castro u Italiji, sa instaliranom snagom od 72 MW izmjenične električne energije (84 MW istosmjerne električne struje).Najveće foto naponske elektrane u svijetu su date u sljedećoj tabeli;

Foto naponska Država Koordinate elektrana

Nominal Godišnja na snaga proizvodn Opis (MWp) ja (GWh)

Charanka

Indija

23°54′″N 71°11′ 214 ″E

Golmud

Kina

36°22′″N 95°15′ 200 ″E

Očekuje se do 500 MW. 317

Completed October 2011

Agua Caliente SAD

32°57.2′N 113°29.4′W

200

Perovo

Ukrajina

44°55′N 34°02′E

100

133

Završena 2011.

Sarnia

Kanada

42°56′N 82°20′W

97

120

U gradnji od 2009. do 2010.

Brandenburg- Njemač 52°26′12″N Briest ka 12°27′05″E Njemač 52°49′31″N ka 13°41′54″E

Finow Tower Montalto Castro

di

Italija

42°21′N 11°35′E

Očekuje se 290 MW (AC), 348 MW (DC) do 2014.

91

Puštena u rad 2011.

84.7 84.2

U gradnji od 2009. do 2010.

Eggebek

Njemač 54°37′46″N ka 9°20′36″E

83,6

Puštena u rad 2011.

Senftenberg

Njemač 51°33′N ka 13°59′E

82

Završen II i III korak 2011.

Tabela 2. Najveće fotonaponske elektrane u svijetu

4.4. Solarna elektrana – parabolična protočna

10

Oni su najstariji i najčešće korišteni tip koncentrirajući solarnih termalnih elektrana (90%). Takve elektrane uglavnom generiraju između 14-80 MW. Sastoje se od dugih nizova paraboličnih zrcala (zakrivljenih oko samo jedne osi) i kolektora koji se nalazi iznad njih. Njihova je prednost što je potrebno pomicanje zrcala samo kada je promjena položaja Sunca u ortogonalnom smjeru, dok prilikom paralelnog pomaka to nije potrebno jer svjetlost i dalje pada na kolektore. Kroz kolektore najčešće struji sintetičko ulje koje se pod utjecajem Sunčevih zraka zagrijavaju do maksimalnih 390 °C. Efikasnost u tim slučajevima je oko 1416 %, dok korištenjem otopljene soli možemo postići maksimalno 550 °C, a efikasnost raste na 15-17 %. S druge strane, glavni problem je što se otopljena sol zaledi na temperaturama između 120-200 °C, a ta pojava se mora spriječiti.

Slika 8. Parabolična protočna solarna elektrana 4.5. Solarna elektrana – solarni toranj Ove elektrane imaju veliki broj zrcala postavljenih oko središnjeg mjesta gdje se nalazi toranj. Zrcala su upravljana računalima te pomoću njih pronalaze najbolji kut za reflektiranje prema solarnom tornju. Ovisno o radnoj tvari možemo postići vrlo visoke temperature. Osim ranije spomenutih rastopljenih soli i sintetičkih ulja, možemo koristiti i plinove kako bi postigli temperature iznad 800 °C. Trenutno najisplativije je koristiti rastopljenu sol pri 565 °C, iako se smatra da će se kroz par godina prijeći na plinove pri visokim temperaturama. Trenutno je u izgradnji najveća elektrana Ivanpah (California) koja će za generiranje 370 MW koristiti vodenu paru pri 565 °C uz učinkovitost od 29 %. Nedostatak ove tehnologije je što zahtijeva relativno ravnu površinu, naime cijela radna površina (polje zrcala) dopušta maksimalno odstupanje od svega 1 % na ravninu.

11

Slika 9. Energetski solarni toranj 4.6. Solarna elektrana – parabolični tanjur Zbog paraboličnog izgleda podsjećaju na satelitske tanjure, ali su otprilike 10 puta veći. Zrake svjetlosti, odbijajući se od zrcala, padaju u jednu točku (kolektor) koji se nalazi iznad njih. Tu se razvijaju temperature oko 900 °C , a za dobivanje električne energije se koristi Stirlingov ili parni motor. Radna tvar je helij ili vodik, a s njima se po jednom tanjuru koji generira snagu između 5-50 kW se postiže efikasnost od 30 %.Zbog pomičnih mehanizama potrebna su česta servisiranja, a cijeli sustav zahtijeva rotaciju oko dvije osi i skupa parabolična zrcala, što se na kraju odražava na ukupnoj isplativosti ovakvog sustava.

Slika 10. Parabolični - koncentrirani tanjuri

12

5. SOLARNE ELEKTRANE U HRVATSKOJ Solarne elektrane u Hrvatskoj su tek u razvoju. Sve više krovišta diljem Hrvatske se koristi za stavljanje solarnih panel. Neke od većih Solarnih elektrana su slijedeće. 1. Solarna elektrana Lepoglava. –Najnovija Sredinom prosinca 2014. je u Poduzetničkoj zoni Lepoglava službeno u rad ušla nova solarna elektrana snage 993 kW. Investitor u elektranu je tvrtka Solida d.o.o., a investicija je vrijedna 10 milijuna kuna. Elektrana se rasprostire na 14.000 metara kvadratnih,

a

u

projektu

su

se

maksimalno

moguće

koristile

domaće

komponente.Očekivana godišnja proizvodnja elektrane je 1.150 MWh godišnje, a rok povrata investicije će biti od osam do deset godina.

Slika 11. Solarna elektrana Lepoglava. 2. Foto naponska elektrana Petrokov 14. lipnja 2012. je na južnim krovovima skladišta tvrtke Petrokov, u naselju Sveta Klara u Zagrebu, u pogon svečano pušten fotonaponski sustav ukupne snage 400 kW trenutno najveća fotonaponska elektrana u Hrvatskoj. Ukupno je postavljeno 3 000 m2 fotonaponskih ploča ukupne snage blizu 400 kWp. Sustav će proizvoditi oko 400 MWh električne energije godišnje, što je dovoljno za opskrbu 130 kućanstava. Radom ove elektrane će se godišnje uštedjeti 232 tone emisija stakleničkog plina CO2. Na svim krovovima, a ukupno ih je 7, prvo je postavljena podkonstrukcija na koju su postavljeni fotonaponske ploče. Postavljena je tzv. križna podkonstrukcija čime se dobilo s jedne strane na čvrstoći i pouzdanosti glede opterećenja, a s druge strane na odvođenju topline s donje strane fotonaponskih ploča, jer povišenje temperature negativno utječe na stupanj djelovanja fotonaponskih ćelija. Fotonaponski sustav ima više od 2 000 fotonaponskih ploča, postavljenih pod kutom 25°, dok nazivna snaga 13

jednog modula iznosi 185 Wp. Fotonaponske ploče su sastavljeni od visokokvalitetnih monokristalnih silicijevih fotonaponskih ćelija koje imaju stupanj djelovanja od 16,3%. Imaju jamstveni rok od 10 godina, nakon kojih im učinkovitost pada na 90%, a nakon 25 godina učinkovitost im pada na 80%. Fotonaponske ploče se spajaju serijski i na svakom krovu je postavljeno 297 komada fotonaponskih ploča. Ukupno se koristi 21 izmjenjivač istosmjerne u izmjeničnu struju, a nazivna snaga svakog izmjenjivača iznosi 17 kW. Izmjenična struja je dovedena do posebne transformatorske stanice.

Slika 12. Solarna elektrana Petrokov 3. Fotonaponska elektrana Kukuljanovo Fotonaponska elektrana Kukuljanovo se nalazi u Industrijskoj zoni Kukuljanovo (nedaleko Rijeke), a njena ukupna snaga je 282,94 kWp. Ukupna investicija za projekt prelazi 500 000 eura, a povrat investicije bi trebao biti u roku od 6 godina. Godišnja proizvodnja bi trebala biti oko 300 MWh. Za projekt se koriste 1 204 fotonaponskih ploča (svaka snage 235 W), a cijela elektrana se rasprostire na 2 000 m2. Osim ove elektrane investitor trenutačno gradi još veću fotonaponsku elektranu snage 315 kWp u gospodarskoj zoni Čaporice nedaleko Trilja. 4. Pozdrav Suncu - Poznatija Pozdrav Suncu je fotonaponska elektrana koja je napravljena kao turistička atrakcija. Smješten pored Morskih orgulja, na samom vrhu zadarskog poluotoka nalazi se Pozdrav Suncu. Ova urbana instalacija ideja je arhitekta Nikole Bašića, a predstavlja model sunčeva sustava s pripadajućim planetima, te je povezana s Morskim orguljama, čiji se zvuk po zalasku Sunca pretvara u svjetlosnu igru. Pozdrav Suncu sastoji se od 300 višeslojnih staklenih ploča postavljenih u istoj razini s kamenim popločenjem rive u obliku kruga, promjera 22 metra. Osim Sunca gledajući 14

od zapadne strane, a poviše Morskih orgulja nalaze se i ostali planeti Sunčevog sustava.

Slika 13. Solarna elektrana pozdrav suncu

15

6. ZAKLJUČAK Prednosti Sunčeve energije su jasne. Sunce je neiscrpan izvor energije, a proces proizvodnje električne energije u fotonaponskim elektranama ne šteti okolini. Dodatna prednost foto naponskih elektrana je njihova održivost na različitim lokacijama i u različitim primjenama. Foto naponske elektrane mogu biti instalirane gotovo svugdje. Tako jaki argumenti garantiraju da će u budućnosti foto naponske elektrane imati važnu ulogu u proizvodnji električne energije. Tanko slojne tehnologije omogućuju velike uštede u materijalu, ali je postignuta efikasnost tanko slojnih ćelija još uvijek mala u usporedbi sa ćelijama od kristalnog silicija. Usprkos tome očekuje se veliki razvoj ovih ćelija. Svakodnevna istraživanja posvećena su novim nano materijalima. Očekuje se da će se tako povećati efikasnost postojećih tehnologija i realizirati novi koncepti solarnih ćelija velike efikasnosti. Brz porast foto naponske industrije u svijetu uz porast proizvodnih kapaciteta i pozitivnu političku klimu u zemljama kao Japan, Njemačka i Španjolskoj, obećavaju dobru perspektivu fotonaponskim tehnologijama i u Hrvatskoj. Međutim, foto naponska industrija zahtijeva pogodne i stabilne političke uvjete za konstantan i održiv razvoj. Brze ili nagle promjene u uvjete i iznosima subvencija zatim političkim stavovima, mogu da dovedu u pitanje pozitivan razvojni trend. Foto naponska industrija može znatno da doprinese privredi zemlje otvaranjem novih radnih mjesta, kao i malih i srednjih poduzeća. Njemačka, kao najveći proizvođač električne energije iz solarnih izvora, prošle godine je proizvela 18 milijardi kWh, što je više od 3 % njihove ukupne nacionalne proizvodnje električne energije.

16

7. LITERATURA KNJIGE: 1. Kulišić, P., Vuletin, J. i Zulim, I.: Sunčane ćelije, Školska knjiga, Zagreb, 1994. 2. Udovičić, B.: Elektroenergetski sustav, Kigen Zagreb, 2004. INTERNETSKE STRANICE: 1. 2. 3. 4.

http://www.obnovljivi.com/index.php http://www.zelenaenergija.org/ http://hr.wikipedia.org/wiki/Solarne_termalne_elektrane http://www.strujaizprirode.com/Najve%C4%87a%20solarna%20elektrana%20u %20Hrvatskoj%20Orahovica_1

17