Senzorna Integracija Iz Dana U Dan

POMOC DETETU SA POREMECAJEM SENZORNE INTEGRACIJE IZ DANA U DAN Predgovor: Temple Grandin kao osoba s autizmom i problemima senzorne obrade. Oduvijek sam svijet dozivljavala drukcije. Kada sam bila u osnovnoj skoli skolsko zvono je smetalo mojim usima kao sto zubarska busilica iritira zivac. Strasno sam se bojala glasnih zvukova poput praska balona. Grebanje podsuknje i vunene odjece osjecala sam kao brusni papir na kozi, jos uvijek nosim odjecu naopacke kako mi savovi ne bi smetali. Kako bih mogla podnijeti nove kosulje ispod njih nosim stare dobro oprane mekane majice kratkih rukava. Ne postoje recepti za to sto poduzeti ako imate dijete s odredenim senzornim smetnjama, jer su ti problemi u svakog djeteta drukciji. Zato je ova knjiga toliko korisna. Pomoci ce vam da prepoznate jedinstvene senzorne potrebe svoga djeteta njihov utjecaj na svakodnevni zivot i sto poduzeti u vezi s time. Neko dijete moze uzivati igrajuci se vodom iz slavine dok ce se neko drugo dijete mozda toga plasiti. Neko se dijete voli voziti na pokretnim stubama, a drugo ih izbjegava jer ne moze shvatiti kako da s njih side. Problem moze biti stupnjevan od vrlo blagog do teskog. Neko dijete moze biti blago osjetljivo na zvuk dok drugo moze dozivjeti traumu svakim dolaskom u vecu trgovinu zbog preopterecenosti vidnim slusnim i njusnim podrazajima. Takvo se dijete kad ude u trgovinu ili se nadje u nekom drugom svakodnevnom okruzenju moze osjecati kao da je izmedu dva zvucnika na rok-koncertu pod reflektorima. Kad je zivcani sustav previse podrazen on se iskljucuje. Neke osobe s najtezim senzornim problemima primaju podrazaje samo jednim senzornim kanaom. Ili nesto

samo gledaju iii samo slusaju, ne mogu istodobno gledati i slusati. Kao roditelj trebate informacije da shvatite sto se dogada i prakti cna rjesenja o tome sta poduzeti. Problemi senzorne integracije takoder mogu ometati ucenje. Kad sam bila dijete nisam mogla cuti slusne detalje sto mi je otezlo ucenje. Kada su odrasli brzo govorili nisam ih mogla razumjeti. Njihov mi je govor zvucao kao strani jezik koji sadrzi samo samoglasnike bez suglasnika. Lose sam obradivala slusne informacije iako su moji nalazi standardnog slusnog testa bili uredni. S obradom vidnih informacija nisam imala problema iako ih neka djeca imaju. Djeca s problemima obrade vidnih informacija cesto skilje i odvraeaju pogled koristeei se perifernim vidom premda im je nalaz vida uredan. Zale se da im crni tisak na bijelom papiru titra iii klizi po papiru. Taj problem moze se ublaziti nosenjem naocala sa staklima u boji ispisom na sivi papir iii papir pastelne boje. Fluorescentna rasvjeta i racunalni monitor tipa zaobljenog televizijskog ekrana blijeste kao u diskoklubu. To onemogucava ucenje. Koristenjem stolne svjetiljke i zamenom obicnog racunalnog monitora za plosnati LCD monitor iii prijenosno racunalo s tipkovnicom standardne velicine i misem prekida se titranje i moze se olaksati ucenje. Problemi senzorne obrade cesto se pojavljuju i uz razlicite druge dijagnoze. Senzorne probleme takoder mogu imati i djeca i odrasli uz sljedeee dijagnoze: razvojni poremeeaj, autizam, Aspergerov sindrom, pervazivni razvojni poremeeaj, ADHD poremeeaj pomanjkanja paznje s hiperaktivnoseu, teskoce u ucenju, nezrelost sindrom fragilnog X kromosoma, fetalni alkoholni sindrom, Tourettov sindrom, anksioznost, te mnoge druge dijag noze. Takoder poremeeaj senzorne integracije moze se

javljati samostalno bez ijedne druge dijagnoze. Vrlo je vazno da u rjesavanju djetetovih senzornih problema suradujete s radnim terapeutom i drugim strucnjacima. Terapija poremeeaja senzorne integracije cesto pospjesuje ucinkovitost drugih terapijskih programa kao sto su logopedska terapija iii primijenjena analiza ponasanja ABA. Neka su djeca poput televizije ciji se zvuk ne moze izostriti a slika "snijezi". Umirujuce senzorne aktivnosti poput dodira dubokog pritiska na tijelo smjesteno izmedu dvije teze strunjace iii lagano Ijuljanje mogu reducirati senzornu zbrku i pomoei informacijama da lakse prolaze kroz mozak. Druge terapije mogu biti ucinkovitije ako se provode tijekom iii neposredno nakon sto je dijete primilo adekvatnu kolicinu i vrstu senzornih podrazaja koju njegovo tijelo trazi. Ova ce knjiga pomoci roditeljima uciteljima i terapeutima da shvate i rade s djetetom ciji senzorni sustav lose funkcionira. Nazalost neki strucnjaci ne razumiju probleme uzrokovane poremeeajem senzorne integracije. Tesko im je shvatiti da djetetov senzorni sustav funkcionira drugacije od njihovog. Neki pak Ijudi misle da terapija poremecaja senzorne integracij osobito ucinkovita jer druge terapije kao npr. primijenjena analiza imaju uporiste u znanstvenim istrazivanjima. Jedan od problema sa znanstvenim istrazivanjima poremecaja senzorne integracije lezi u tome sto je djetetu postavljena dijagnoza autizma iii ADHD-a umjesto specificllt poremecaja senzorne integracije. Buduci da problemi izuzetno variraju od djeteta do djeteta odredjena terapija moze biti korisna za jedno dijete, a drugo ne. Drugim rijecima iznimno je tesko dobiti homogen uzorak I znanstveno istrazivanje zbog siroke lepeze varijacija u senzornoj osjetljivosti kao i individualnim reakcijama na senzorni podrazaj. Ova ce Vam knjiga pomoci da otkrijete ima Ii vase dijete smetnj senzorne

integracije i sto u vezi s time poduzeti. U njoj cete naci brojne prakticne informacije kako rijesiti problem hiperaktivnosti ili slabe koncentracij kako poboljsati djetetovu koncentraciju i raspon paznje i kako poboljsall djetetovo ponasanje. Takoder cete pronaci korisne metode i postupke za hvatanje u kostac sa svakodnevnim aktivnostima koje vasem djetetu predstavljaju izazov kao sto su cesljanje, kupanje, sisanje, nosenje odjece odlasci u velike trgovine, izbirljivost u jelu, spavanje, suocavanje s nizom grupnih situaeija kao sto su vrtic skola i zabave, posjete zubaru, preosjetljivost na zvukove, te stosta drugo. Na kraju ovdje su odgovori roditeljima koji su trazili pomoe za svoju djeeu s problemima senzorne integracije.

NANCYNA PRICA Jednog lijepog proljetnog jutra nakon dva i pol sata porodjiaja koji je pod utjeeajem epiduralne anestzije bio toliko bezbolan i duhovno uzvisujuci da sam prakticki komunieirala sa svojim precima na astralnom planu lijecnik mi je dao znak da sam rodila svoje prvo dijete malog zdravog djecaciea. Moj suprug George i ja vee smo bili puni planova za svoga sina - bit ee pametan znat ce se lijepo izrazavati bit ce obrazovan odgovoran aktivan - ukratko savrsen. Kako su mjeseei prolazili postalo je jasno da smo se pretvorili u tipiene novopeeene roditelje cudeci se svakom razvojnom koraku, svakoj njegovoj musiei sretno uvjereni u blistavu buduenost ushiceno snimajuci kamerom svaki trenutak. Bio nam je velika radost, ljuljao se satima u svojoj ljuljasci objesenoj o strop, nikada ne bi plakao i nikada mu ne bi dosadilo. Bio je tako hrabar djeeak da ne bi ni trepnuo okom kada je primao cjepivo. Bilo nam je smijesno kakvog je karaktera postao nas mali Cole stalno je tresao glavom dok ne bi prasnuo u smijeh i udarao jace

od svih vrsnjaka u svoj mali bubanj. No u vrijeme svog tog optimizrna bilo je trenutaka kada bismo se upitali: Zvuk sirene na igralistu doveo bi ga do laganog transa: kada bi prolazilo vozilo hitne pomoci s upaljenom sirenom zaustavio bi se na vrhu tobogana i zurio ispred sebe, a djeca bi u gomili iza njega vec cekala svoj red za tobogan. Cesto bih ga glasno zazivala po imenu i mahala mu rukom ispred ociju ali uzalud. Cudno je pomislila bih no ubrzo bih se okanila tih misli. Mozda je bio samo malo slabije paznje od druge djeee. Jos je zalosnija bila einjenica da unatoc velikoj Ijubavi prema knjigama nasem stalnorn verbalnom poticanju i ranom progovaranju izgovorio je "mama" i "tata" sa sest mjeseci a svoju prvu recenicu s cetrnaest mjeseci kao da gubi svaku rijee iz vokabulara cim je usvoji. lednostavna rijec kao sto je "voda" koju bi trebao koristiti nekoliko puta dnevno kada trazi piti izletjela bi mu neoeekivano iz usta a nakon toga ne bismo je od njega culi mjesecima. Cak i kad bismo ga uvjeravali da ne razumijemo sto zeli ako donese casu i mljacka jezikom on ne bi rekao "voda" eak ni "vo". To bi ga samo dodatno frustriralo. Kao osamnaestomjeseeno dijete Cole je prosao lijeenieku provjeru. Pedijatar nas je savjetovao da pricekamo i vidimo sto ce se dogoditi pa smo mislili on je struenjak nemamo se oko cega brinuti. No kada je Cole imao dvije godine govorio je sarno sedam rijeci pa nam je pedijatar preporueio da odemo privatnom logopedu . Pao nam je teret s leda jer je lijeenik napokon opravdao nasu zabrinutost ali istodobno smo se borili s osjecajem da s nasim djetetom nesto nije u redu i nismo znali koliko je to lose. U isto vrijeme bili smo zbunjeni i razoearani mnogim dobronamjernim savjetirna prijatelja i rodbine: "Ne brinite progovorit ce kad bude spreman" "Nemojte mu davati to

sto zeli prije nego vam kaze sto treba pa ce progovoriti" "Djeeaci uvijek progovore kasnije od djevojeica" i "Einstein je kasnije progvorio pa se pretvorio u genijalca". Kada sam shvatila da ce moj sin doci na red kod logopeda tek za cetiri mjeseca nisam znala sto da radim. Trebam Ii prestati brinuti i cekati da Cole progovori u sljedecih nekoliko mjeseci u ocaju sam putern interneta na forumu postavila pitanje misleci kako je mozda netko vec bio u takvoj situaciji. Jedna mi je majka rekla da da hitno odvedem sina na procjenu k drzavnom struenjaku za ranu intervenciju. Naime prema federalnom zakonu pod nazivom "IDEA" Zakonski akt o edukaciji osoba s posebnim potrebama - "The Federal Individuals with Disabilities Education Act" svakom je djetetu mladem od tri godine s odstupanjima u razvoju omogucena besplatna procjena i besplatna ili povoljna sluzba za intervenciju. Evaluacija bi trajala samo nekoliko sati sto bi ukljucilo i procjenu njegovih ostalih vjestina osim govora a mom bi sinu to izgledalo kao da je dosao u veliku igraonicu u kojoj ga nekoliko zanimljivih nepoznatih Ijudi zabavlja. Otisla bih mire duse i uvjerena da je njegov razvoj normalan iii bih mogla poceti primati u kucu besplatne sluzbe koje ce pomoci u rjesavanju problema jos u ranom razdoblju kada su mozak i ziveani sustav jos otvoreni za ucenje i podlozni ponovnom oblikovanju. S druge strane postupam Ii glupo sto priznajem da sam zabrinuta i da zelim odgovor. George i ja odlucili smo odvesti sina na besplatnu procjenu koja je bila na rasporedu za nekoliko tjedana. Bili smo malcice nervozni kada je svanuo taj dan iako je bilo jasno da Cole divno provodi vrijeme pokazujuci svoje vjestine trima strucnjacima: radnom terapeutu, edukacijskom procjenitelju i logopedu. Odgovorili smo na mnoga pitanja o njegovu razvoju i ponasanju te smo se jos vise zabrinuli gledajuci ih kako sve to

zurno zapisuju. Iskreno receno osjecali smo se pomalo zastitnicki prema sinu. Zasto svaki delalj Coleova ponasanja tumaee kao problem od uzbudenog mahanja rucicama kada ga kupamo do plakanja i insistiranja na dugom cvrstom zagrljaju kada je umotan u rucnik. Nije Ii on samo malo... neobican Receno nam je da Cole ima usporen razvoj govora i preporueeno da ide na govoru terapiju dva puta tjedno. To smo ocekivali i emocionalno smo se pripremali. No tada su nam rekli da ima teskoce i u finoj motorici. Bili smo sokirani - koga brine nacin na koji drzi bojicu s dvije godine I sto znace te "senzorne teskoce" zbog kojih treba ici k radnom terapeutu dva puta tjednu Kretali smo se naprijed-nazad izmedu poricanja - ne moze biti tako lose kako kazu, zasto, vidi kako je pametan - i depresije. Uskoro su mi od svih tih njegovih normalnih malih musica navrle suze na oei. Sto sve to znaci za njegovu buducnost. Ne panieare li previse oko njegova kasnjenja s govorom i cudnih malih navika koje je vjerojatno naslijedio od supruga i mene. Kako je vrijeme prolazilo i vise sam istrazivala vise sam razgovarala sa sinovom radnom terapeutkinjom Lindsey i s drugim roditeljima u internetskim grupama podrske. Moji osjecaji i percepcija poceli su se mijenjati. Pocela sam slagati komadice u cjelinu i suocavati se sa cinjenicom da s mojim sinom nesto nije u redu - neuroloski problem nazvan poremecaj senzorne integracije SI . Primijetila sam veliku razliku u njegovim sposobnosti usmjeravanja paznje u igri i ueenju. Nakon jedne Lindsine seanse, radne terapije iii nakon aklivnosti koje je ona predlozila kao ,pritisak jastucima na njega kako bi mu se pruzao dodir dubokog pritiska na kozi iii aktivnosti u kojoj sam sebi vrsi pritisak na zglobove. Tako da smo poceli ucuti Colea da sam prepozna svoje senzorne potrebe I nadje prihvalljiv nacin da ih zadovolji kako bi se osjecao manje napeto

sa nepredvidljivim svijetom oko sebe. George je takoder odigrao vaznu ulogu igrajuci s Coleom razne terapijske igre koje su mu pruzale senzornu stimulaciju. SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN • POGLAVLJE 1. Zasto je moje dijete tako... neobicno. Katie je sretna aktivna cetverogodisnjakinja koja voli plesati sa svojim sestrama na Wigglese. Nakon nekoliko minuta postaje toliko cudna da trci u krug baca se na trosjed hihoce i neprekidno pjeva "Fruit Salad". Obozava plivati, satima se valjati i kopati po pijesku no ako joj stavimo siltericu neee prestati plakati. Radije bi hodala po vrueem plocniku iii ostrom sljunku da dode do plaze nego pristala nositi cipele sandale iIi natikace. Moglo bi se ciniti da Katie ima samo neke svoje musice koje vise smetaju njezinim roditeljima nego drugima. No kada su se pojavili problemi ubrzo nakon sto je Katie krenula u vrtie njezini roditelji jos uvijek nisu imali senzornu inteligenciju da povezu Katieine cudne male navike s problemom uklapanja u grupu. Nije ih iznenadilo kada su culi da se Katie nije mogla smiriti svaki dan nakon glazbenih i pokretnih igara ali su bili zapanjeni kada ih je ocajna odgojiteljica upitala na koji nacin pridobiti Katie da sjedi za vrijeme slusanja price umjesto da se valja po podu trci uokolo i sudara sa drugom djecom. Za vrijeme likovnih aktivnosti Katie bi obieno polegla glavu na stol odbijala rezati i ljijepiti slicice govoreci da je umorna iako je stigla u vrtie tek prije sat vremena i nocu se dobro naspavala. Takoder su se jako zacudili kada su culi da se njihova drustvena djevojcica u vrijeme slobodnih

aktivnosti udaljuje od druge djece i energieno trese glavom kad je odgojiteljica pozove da se ukljuci u igru. · Dijete ce izbjegavati zbunjujuce iii stresne podrazaje iii traziti vise podrazaja da bi shvatilo sto se uopce dogada. Naprimjer dijete koje ima poremecaj obrade taktilnih podrazaja dodira moze izbjegavati njemu neprijatan dodir kao npr. da zaprJja ruke bojom pijeskom iii Ijepilom dok drugo dijete moze zudjeti za takvim taktilnim podrazajima i aktivno ih traziti. .. Kada biste imali poremecaj sr peglanje bi yam bilo iznimno tesko eak i opasno jer biste stalno morali misliti na to sto radite. Tako bi yam i setnja kraj trgovine aromaterapijskim sredstvima mogla biti toliko stresna da bi yam od mirisa pozlilo. To bi vas uzrujalo i natjeralo da odmah napustite to mjesto. U vecine djece vjestine senzorne integracije razvijaju se prirodno. Kako djeca uee 0 novim osjetima postaju sigurnija u svoje vjestine njihove mo gucnosti reagiranja na senzorna iskustva postaju sve istaneanija i postaju sve vjestija. Dojenee se trzne i zaplace kada zacuje sirenu vatrogasnog vozila no kada postane tinejdzer isti ga zvuk moze jednostavno nagnati da pokrije usi i gleda kako vatrogasci prolaze ulicom. Kao odrastao eovjek mozda ce samo nakratko prekinuti razgovor s prijateljem dok ne produ vatrogasci. Kako sazrijevaju vjestine obradivanja senzornih informacija zivcani putovi postaju istancaniji i jaeaju te se dijete lakse nosi s izazovima svakodnevnog zivota. U neke djece razvoj senzorne integracije ne teee tako glatko. Kako se ne mogu pouzdati u svoja osjetia koja bi im trebala dati preciznu sliku 0 svijetu ne maju kako reagirati i zato mogu imati problema u ueenju i prikJadnom ponasanju. Prvi korak u pruZanju pomoci vasem djetetu sa senzornim smetnjama je razvoj suosjecanja prema njegovu naeinu dozivljavanja svijeta. Kakav je osjecaj imati

poremecaj SI Zamislite da kuhate spagete za veeeru. SluzeCi se oCima gledate po kuhinji i vidite pribor za kuhanje i sve sastojke za pripremu obroka. Vase usi euju zujanje kad otvorite hladnjak i pucketanje Ijusaka kada gulite ceSnjak. Koza yam osjeca glatku evrstu drsku noza i vlaznu povrsinu cesnjaka koji sjeckate. Vasi misiCi i zglobovi osjecaju tdinu noza i polozaj tijela kad se krecete uokolo. Vas nos osjeca arome a dok yam papar krcka u ustima vi uzivate u tom Ijutom okusu. rako toga niste svjesni vase tijelo osjeca privlacenje Zemljine sile teze. U svim tim osjetima mozete iii uzivati iii ih niste ni svjesni jer su toliko uobicajeni. BuduCi da vas zivcani sustav normalno funkcionira dobro obra- Zasta je maje dijete aka... neabicna 31 dujete sve senzorne informacije. Mali bitovi senzornih informacija odlaze u vas mozak u obliku ziveanih impulsa. Kako dobivate znacenje od svih tih sicusnih komadica senzornih podrazaja Spajate dijelove da biste dobili cjelinu. To je toliko carobno kao kad bi se komadici multimilijunske puzzle razasuti po vasoj kuci odjednom slozili u prepoznatljivu sliku. Senzorna integracija omogucuje yam da se usredotocite na "glavnu sliku" onoga sto radite a to je priprema veeere. Sada zamislite da vasa osjetila ne funkcioniraju dobro. Fluorescentna rasvjeta zadaje yam glavobolju i ne mozete naci umak od rajcice u prepunoj smocnici. Salata u rukama cini yam se Ijigava odurna. Povraca yam se od mirisa cesnjaka. Ne cujete da yam kipi voda na stednjaku stvaraju se mjehu ri voda se toliko prelijeva po kontrolnom plamenu da se on gasi. Udarite se glavom u ormar spotaknete preko macke i prospe yam se salata. Do trenutka kad je rueak na stolu dozivjeli ste zivcani slom i Ijuti ste na sve oko sebe. Sve sto zelite je otpuzati u krevet i spavati. Sto bi bilo da ovakav uzasan scenarij dozivljavate svaku veeer acini yam se da to nitko ne razumije Na kraju krajeva svi drugi vide konzervu na

poli ci i macku na podu pa zasto ne mozete i vi Nije im mucno od intenzivnih mirisa a treperavo intenzivno svjetlo ne zadaje im glavobolju. Ustvari oni mogu pripremiti veceru u svim tim uvjetimaa da ih ne izbaci iz takta a da im ne ispadne zlica i bez ikakvih neugodnosti. I kad im pokusavate objas niti zasto je vama toliko stresno raditi takve poslove Ijudi misle da ste smijesni teski iii lijeni. Ako jos jednom mozete ponoviti svu ovupatnju oko kuhanja sljedeCi cete put odabrati pripremu bas tog istog obroka jer iako je to toliko tesko imate barem nekakvo iskustvo u njegovoj pripremi. Defi nitivno ne zelite isprobavati nesto novo i riskirati da se jos viSe opteretite nepredvidljivim dogadajima. Tako moze izgledati svakodnevno iskustvo djeteta s poremecajem S1. Njemu je postalo normalno da je distraktibilno i da mu smetaju podrazaji iz okoline i reakcije vlastitog tijela. Da bi stvari bile gore senzorni podrazaji koje prima nisu dosljedni kao ni reakcija zivcanog sustava. Svijet mu se cini kao nepredvidljivo frustrirajuce i opasno mjesto a Ijudi jos od njega ocekuju da uziva u ucenju i da ucini otprve kako mama kaze. Nije ni cudno sto su djeca s poremecajem sr cesto vrlo zbunjena uznemirena iii razdrazljiva. Ako se nadu pod nekim novim stresorom promjenom u skolskom rasporedu neocekivano otkazanom jutarnjem planu iii im nije dostupna omiljena salica za sok mogu se zatvoriti i iskJjuCiti iii dobiti napade bijesa. Mogu postati prezahtjevni i zeljeti kontrolirati situaciju: omiljena salica mora se naCi i gotovo Biti roditelj takvog djeteta zaista moze ·. n biti zahtjevno. slide 14:

" 33 . 32 SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN Koliko dobro podnosite senzorne podrazaje VeCina nas izbjegavapdnosno preferira odredene senzorne podraiaje. Za pravo je stvar u tome u kojoj mjeri to radimo. Koliko jako vas odredena vrsta senzornih podrazaja smeta U kojoj ih mjeri izbjegavate iii ih poku \.. savate nadoknaditi Mozda ste tip osobe koja se bas nikad ne bi provozala "vlakom smrti" u lunaparku. A mozda ste osoba koja bi sjela u prvi red tog vlaka i vristala uZivajuCi u voznji. Kako biste bolje razumjeli osjetJjivost svo jeg djeteta razmotrite vlastitu osjetljivost i to kako vi kompenzirate senzor ne potrebe a da 0 tome uopce ne razmisljate. Sto vi poduzimate vezano uz senzorne podraiaje koji yam dosaduju r Ako prisustvujete dosadnom predavanju ifi sastanku: Zvacete li ivaku iii pijete kavu Vrpoljite Ii se ili pisete bezvezne poruke os obi do vas Mozak yam je "na pasi" iii drijemate U s/ucaju da wjete buku na ufici i/i vam bum susjedi lie daju spavati: Spavate 5 cepiCima u usima uz ukJjucen ventilator iii klimatizacijski uredaj Uzimate Ii sredstvb za smirenje da vas omami Stavljate Ii jastuk preko usiju Usfueaju do vam S1neto dodirivanje moknh kafastih stvan: Nosite Ii rukavice kad perete posude Hocete Ii umjesto ruku radije koristiti pribor kada dodiru jete nesto gnjecavo Nanosite Ii losion za suneanje i druga tekuca sredstva sprejem Ako vas bfagi dodir iritira: U slueaju da je vjetrovito nosite Ii duge rukave eak i ako je vruce lzbjegavate Ii nositi nakit Nosite Ii radije kosu svezanu umjesto da yam dodiruje vrat i eelo I 8to je norma/no a sto nije Nismo od onih koji se pouzdaju u pojam norma/no. Sve sto taj pojam znaei jest da je nesto unutar granica normale dakJe statistieki prosjek. Kao roditelj naravno da biste za sve stvari koje vas odusevljavaju kod djeteta zeljeJi da su iznadprosjecne iii cak da su izvanredne sto bi svakako spadalo

pod definiciju abnormafnog. Zato mozda zelite sasvim izbaciti tu etiketu normafno. l lako je tipieno imati nekofiko senzornih smetnji djeca s poremecajem Sl imaju mnogo vecih problema sa senzornom obradom. U ponasanju obieno pokazuju mnoge od sljedeCih simptoma koji mogu otdavati izvodenje svakodnevnih aktivnosti i ucenje: Zasto je moje dijcte tako ... neobitno • prekomjernu iii nedovoljnu osjetljivost na dodir zvukove prizore polrrete okuse iii mirise • jaku distraktibilnost s problemima usmjeravanja i odrzavanja paznje na zadatak • razina njihove aktivnosti je neobieno visoka iii neobieno niska • eesto se iskljueuju iii povlaee u sebe • intenzivno iii situaciji neprimjereno reagiraju na zahtjevne situacije i nepoznato okruzenje • impulzivna su uz slabu sposobnost samokontrole iii se uopce ne mogu sarna kontrolirati • s teskocama prelaze iz jedne aktivnosti u drugu iii iz jcdnc u drugu situaciju • s vrcmena na vrijeme rigidna su i nefleksibilna • nespretna su i neoprezna • osjecaju nelagodu u grupi • imaju socijalne ili emocionalne teskoce • imaju razvojne teskoce i teskoce u ueenju izigravaju "klauna" iii se nezrelo ponasaju • osjecaju se nelagodno nesigurno "glupo" iii "eudno" • tesko se nose sa frustracijama sldona su duljim i intenzivnijim ispadima bijesa i tde se umiruju • problemi prelazenja iz aktivnog stanja u opusteno stanje npr. tes ko se uspavljuju hodaju iii rade neku drugu mirnu aktivnost nakon sto su bila vrlo zivalilla i slieno. . Mnoga djeca manifestiraju te simptome iz raznoraznih razloga. Neka od tih ponasanja primjerena su u odredenoj dobi. VeCina djece jasieke dobi prilicno su impulzivna - razdoblje "uzasnih dvogodisnjaka". No cetvero godisnjak koji reagira na svaku sitnicu to je nesto posve drugo. lzrazita nepodnosljivost vunene odjece nelagoda pri uspostavljanju kontakta oeima s nepoznatima iii strah od neoeekivanog i glasnog blejanja koze u

zooloskom vrtu naaze se unutar granica takozvane tipicne djecje senzorne osjetljivosti sve dok ta senzoma iskustva ne ometaju djetetovo svakodnevno funkcioniranje. Dijete sa senzornim problemima obicno lose reagira na r slide 15: 34 r If SEIZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN :r-" svakodnevne situacije stalno se ponasajuci neprimjereno dobi sto yam f jednostavno ne moZe promaknuti. .. J Hiperosjetljivost i hipoosjetljivost " Osnovno obiljeZje poremeeaja 5I je nedosljedno reagiranje na senzorne informacije. Vase dijete moze biti preosjetljivo I/persenzitivno na odredene . vrste senzornih podrazaja i nedovoljno osjetljivo hiposenzitivno na druge vrste podrazaja. Dijete sa slusnom osjetljivoseu moze voljeti zvukove J odredenih frekvencija npr. niske frekvencije poput one kosi lice za travu i mrziti zvukove drugih frekvencija kao sto je visokofrekventna zvonjava telefona. Drugim rijeCima hipersenzitivno dijete izbjegava te podrazaje a hiposenzitivno dijete ih trazi Jer su za oni njega umirujuei i ugodni. Takoder c postoje i djeca s mijesanim tipom reaktivnosti koja mogu biti pre osjetljiva na podrazaje jedan dan a drugi dan nedovoljno osjetljiva na te iste podrazaje. To zaista moze biti zbunjujuee i sliCiti najprije ispadima bijesa. Recimo jedan dan vas sin zudi za brckanjem u kadi punoj mjehuriea ali sljedeCi dan apsolutno odbija umoCiti nogu u kadu. Umjesto pretpostavke da je danas jednostavno teZak moze biti da je jucer njegov zivcani sustav bio dovoljno "organiziran" da moze uzivati u kupki no danas je njegov zivcani sustav "neorganiziran" i jednostavno to ne moze podnijeti. Ne mozete predvidjeti iz dana u dan cak ni iz sata u

sat cako ee reagirati zivcani sustav koji lose funkcionira iIi kad ee se pojaviti novi senzorni izazov. Katie djevojCica 0 kojoj smo nesto saznali na pocetku ovog pogJavlja Iiperosjetljiva je na Ijigavo Ijepilo iii losion no hipoosjetljiva na zrnatu strukturu pijeska iIi prljavstine s poda uCionice. Taj osjeeaj hrapavosti po kozi ustvari. joj pomaze da se smiri i opusti kao sto bi nekom drugom djetetu pomoglo uvijanje kose oko prsta iii tdjanje ruba dekice pri uspavljivanju. No taj Ijigavi losion iIi Ijepilo toliko smeta Katinom osjetilu dodira da je za nju rad stirn stvarima poput dodirivanja puzajuce Ijepljive tarantuIe. Druga dimenzija osjetljivosti odnosi se na to u kojoj mjeri dijete kontrolira podrazaj. Moze biti da dijete koje inace ne podnosi da mu se neocekivano pali intenzivno svjetlo iznad glave voli stalno paliti i gasiti to isto svjetJo ali sarno ako ga one samo pali. Takoder dijete koje se inace boji glasnih zvukova moze ih voIjeti ako one samo pravi buku. Da bi stvari bile jos sIozenije djeca se mogu naviknuti na "odbojne" podrazaje i razviti drugu osjetljivost. Djetetu koje napokon pocne toIerirati cesljanje pranje i rezanje kose odjednom pocnu smetati etikete iii savovi na Zaslo je moje dijele tako ... neobicno 35 odjeCi. Ako prije niste nista znali 0 nijansama senzornih podrazaja a imate dijete sa senzornim problemima postat eete ih itekako svjesni Zajednicko tim osjetljivostima i posljedicnom trazenju i izbjegavanju od redenih ponasanja je da reakcije na senzorna iskustva nisu potpuno hotimicne. One su neuobicajene neuroloske reakcije koje rezultiraju neobicnim ponasa njima. Pa zasto onda dijete jednostavno ne skrene misli i pocne tolerirati cesljanje kose i pjenu zubne paste u ustima Dobro mnoga djeca postaju toJerantnija sazrijevanjem. I sto smo stariji naIazimo sve vise naCina da se prilagodimo i udovoljimo drugim Ijudima da budemo prihvaceni i napre dujemo. u svijetu zadovoljavajuci

vlastite potrebe. Osobe s prosjecnim vjes tinama senzorne integracije nose na sastanke prikladnu odjecu iako ih ona grebe iIi jedu skoljke samo kako domaCinu ne bi bilo neugodno. No sto je dijete mlade teze mu je pretvarati se. Takoder sto vise stresova dijete ima u zivotu - skolski zahtjevi bolesti nedostatak sna napetost u kuCi hormonske fluktuacije u adoIescenciji promjene u terapiji - teZe ee "diCi gIavu gore" i tolerirati svoje senzorne smetnje. Odrzavanje praga podrazljivosti u ravnotezi Jedna od najvaznijih zadaea mozga je regulirati reakcije na senzorne podra zaje tako da stupanj podrailjivosti zivcanog sustava bude u skIadu s intenzitetom senzornih podrazaja koje osoba iskusava. Tijekom dana mozak vaseg djeteta prima stotine milijuna senzornih poruka. Neuroloskim procesom koce llja inhibicije zanemaruju se nevaznc senzorne poruke. Naprimjer kada dijete gIeda televiziju ne gleda svaki predmet u sobi iIi kad seee ne osjeea prijenos tezine s noge na nogu. S druge strane proces podupiranja facilitacije usmjerava djetetovu patnju na bitne senzorne poruke kao npr. kad ga netko gurne mozak mll govnri d1 prilagodi poJozaj tijeJa kako ne bi paJo iii da se pripremi nu I" . Uravnotezena inhibicija i facilitacija rezultirajlU dobrom modubcijtlill I osjecajem uspjesne samoreguJacije. Djeca s probJernim a 5.1 fh : lll aj ll dill III I moduIaciju i rijetko kad osjeeaju da im je zivot hannc mican. slide 16: 37 SENZDRNA iNTEGRACIJA IZ DANA DAN 36 t NEDOVOLJNO REAGIRANJEI HIPOOSJETLJIVOST SIO se dogaCia u Zrvcani koci zivcanom suslavu senzorne poruke pa se one iii nedovolJno sire iii se uopce ne sire u druge diJ910ve

iivcanog sustava Senzorni podraiaji regislriraju S9 preslabo ne MODULIRANO REAGIRANJE Zivcani sustav adekvatno registrira i modulira dolazece senzorne pruke PREKOMJERNO REAGIRANJE HIPEROSJETLJIVOST Zivcani sustav podupire s8nzor ne pruke pa dolazi do prejakog podraiivanja zivcanog sustava Senzorni podraiaj i regislrirani su kao Zasto 18 moje diJete tako neobicno vise imat ce u ovih Kako se dljele ponasa Kako to dijete moze kompenzirati kompenzirajuca ponasanja mogu zaislll zbun/ivllti llllo diJere lrebate promatral u suradnji s radnim terapeutom kako bl 51lvatHi SIO 59 zaisra s njim dogaaa. Dijels je sklono pasivnosli ne reagira brzo na podraiaje Ima lendenclju niskom misicnom tonusu Izgleda ravnodusno nezalnteresirano prednost daje sjedecim aklivnostima Ponekad nedovoljno reaktivno dijete moze dati pun gas svom motoru i biti jako aklivno kako bi svoj iiveanl sustav odrialo u pripravnosti. Paradoks je lome sto hipoosjelljivo dijete moze izgledati kao hiperosjelljivo Interakcije s IJudima predmetima u skladu su s dobi djeteta S vremena na vrijeme dijete moze bili nedovoljno iii prekomjerno podraz8no osobo kada js gladno iii umorno no obicno je u stanju tolerirali raznoHka senzorna iskustva bez pojave neobicnih reakcija Dijete teii im3i sve pod kontrolom kako se od ugrozavajucih senzornih podraiaja Moze se ponasall po obrascu "bori se II bjezi" ispadi bijesa ako se osje6a ugrozeno Dijete moze pokusati II blokirati ugroZavajuce senzorne podraiaje lako da S8 iskljucuje i povlael. Dijete koje inace preljerano reagira sada moze II izgledali povuceno i pasivno slide 17:

39 " c . • I SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN • Govor ijezik. Ako dijete izbjegava interakcije s drugima mozda ce imati I 38 . slabo razvijene komunikacijske vjestine. Ako ima taktilne smetnje u . Ii ustima mozda ce imati teskoce u govornom izrazavanju svojih misli potreba i zelja. • Hranjenje. Ako dijete izbjegava odredenu teksturu hrane moze postati pothranjeno - cesto na suptilan nacin sto cemo vidjeti kasnije. Ako mrzi jesti priborom za jelo mozda ce odbijati svu hranu dok mu se ne i· dopusti da jede prstima. Mozda izbjegava socijalne situacije u kojima se osjeca prisiljeno jesti hranu koja mu je odvratna iii cak ima ispade " bijesa iii je izvan sebe kad je suoceno stirn da bi moglo doCi u tu \ situaciju. • Higijena i o dijevanje. Mozda dijete odbija cesljanje pranje zuba samponiranje iii tusiranje. Moglo bi inzistirati na nosenju odjece koja mu je udobna i poznata cak i ako je vrlo prljava iii neprimjerena prigodi iii vremenskim uvjetima. Nedovoljna osjetljivost na taktilne podrazaje Djeca takoder mogu biti i nedovoljr/O osje tljiva pa trebaju mnogo intenzivnije taktilne podrazaje da dobiju potrebnu taktilnu informaciju. Dijete koje je nedovoljno osjetljivo na dodir moe imati ove teskoce: • Senzorno istraiivanje. Pretjeruje u fizickom kontaktu s ljudima i predmetima mozda ih cak i lize presnaz.no iii neprimjereno dodiruje drugu djecu grize iii udara sve stvari u trgovini dira prstima mozda i u toj mjeri da trga stvari i ozljeduje Ijude. • Emo cionalno i soetjalno podruije. Moguce je da u tolikoj mjeri trazi dodir da prijatelji rodbina pa cak i nepoznati Ijudi postanu uzrujani i grde dijete pa se one osjeca nepozeljno iii cudno. To moze biti beba koja ima potrebu da je se stalno nosi iii malisan koji se vjesa na majcinu nogu trazeCi neprekidan fizicki kontakt. • Motonka. Nedovoljno osjetljivo dijete ne registrira adekvatno taktilne podraz.aje. Kako bi dobilo vise taktilnih senzornih

informacija mozda ce trebati koristiti vecu povrsinu koze da bi osjetilo kontakt s nekim predmetom. Mozda ce upotrijebiti cijelu saku da zaista osjeti flomaster u rukama iii ce se ispruziti na pod kako bi se uvjerilo da je pod zaista ispod njega. BuduCi da je njegova sposobnost da osjeti taktilne Z asta je maje dijete taka .. neabicna podrazaje ostecena mozda ce mu vjestine potrebne za preciznije motoricke zadatke kao sto su pisanje i hvatanje lopte biti ogranicene. • Spozna ja. Kako je dijete ometeno svojom potrebom za dobivanjem taktilnih podrazaja moguce je da ce imati smetnje paznje i teskoce u ucenju. Naprimjer ako je prezauzeto istrazivanjem olovke papira dupe iii stolice nece biti sposobno koncentrirati se na pravilno pisanje slova iii izraz.avanje svojih misli na papiru. • Govor ijezik. Ako dijete ne obraduje dobro taktilne informacije u svojim ustima niozda ce imati teskoce u svladavanju preciznih pokreta usana i jezika potrebnih za razgovijetan govor. • Hranjenje. Ako je koza unutar i oko usta nedovoljno osjetljiva dijete ce mozda sliniti a hrana se zadriavati izmedu zuba i obraza iii ce ostati u ustima ili na usnicama. Mozda ce da bi osjetilo da je u njima bar nesto hrane natrpati usta do te mjere da dode u opasnost od gusenja. • Dotje rivanje i odijevanje. Dijete mozda odabire odjecu koja je po vasem misljenju pretijesna iii prevelika. Mozda toliko jako cetka zube da ostecuje desni djevojcice mozda toliko cvrsto stegnu kosu da se ona ostecuje. Dijete mozda inzistira da nosi svoje omiljene tenisice iako su pretijesne i stvaraju mu zUljeve. Svi ovi primjeri mozda vise iii manje vjerno opisuju dijete s taktilnom osjetljivoscu. Moguce je da vase dijete uopce nema taktilnih smetnji nego se bori s ostalim osjetilima. Kako god bilo ako se vase dijete tesko nosi s odredenom vrstom senzornih podrazaja morate biti svjesni da ce mozda imati dosta problema u svakodnevnom zivotu kakve mozda niste ni zamisljali.

NANCYNA PRICA o senzornim "musicama" svog djeteta razmisljala sam kao 0 necem normal nom. Na kraju krajeva i moja mama i ja imale smo ponekad naviku "biti odsutne duhom" i zuriti u prostor bas kao sto to radi moj sin a moj suprug George kaze da se iz svog djetinjstva najbolje sjeca kako lezi na podu i zuri u kotaCice gurnutog autica Qedna od Coleovih omiljenih aktivnosti. Ako su to "abnormalna" ponasanja znaCi Ii to da je cijela moja obiteIj nenormaIna Pruiaia sam jak otpor kad mi je strucnjak za ranu intervenciju rekao da "odsutnost duhom" i "fiksacija" na kotaCice autiea nisu dobri znakovi da mogu ometati Coleovo ucenje. A opet ni moj suprug ni majka ni ja nismo J slide 18: 41 40 SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN imali teskoee u razvoju poput Colea. Shvatila sam da kad se moj sin osjeti previse podrazen zvukovima iz stana onda reagira povlacenjem i tocno je da se zbog takvog ponasanja ne uspijeva socijalizirati ni uciti. Cak su i Coleove idiosinkrazije koje su mu postale previse vaine mogIe ometati moguenost da dovrsi zadatak. Naprimjer oduvijek je imao izvrstan sluh - CUO bi zvuk vlaka koji prelazi rijeku u daljini ali zaista nije znao kojim informacijama sto mu dolaze do usiju dati prednost. Nije razvio sposobnost odvajanja nevaznih od vaznih zvukova kao npr. kada ga netko zovne po imenu i pita ga nesto. Isto vrijedi i za njegove vidne sposobnosti. Zapanjuje me kako Cole moze locirati svoju omiljenu knjigu preko puta sobe iako sarno njezin mali dio viri s police krcate knjigama. S druge strane tesko mu je usmjeriti painju i dovrsiti slagalicu jednostavnog oblika jer je obicno

previse zaokupljen gledanjem uokolo i zamjeCivanjem svih nevainih detalja u sobi ukljucujuCi brisace za prasinu i poispadale macje dlake. Kad mi je Lindsey rekia da pojednostavnim vidno polje pospremim druge igracke skrijem komadice slagalice i pokazem mu sarno jedan komadie u pocetku a postupno i druge Coleova vidna paznja toliko je napredovala da je mogao sloiiti slagalicu ada ga nisu zasmetali drugi podraiaji. Jednom kada sam to shvatila postal a sam svjesna cinjenice da Cole drugacije doiivljava svijet te da ako mu ielim pomoCi u onim podrucjima u kojima ima teskoca moram bolje razumjeti nacin na koji opaza svijet na koji integrira senzorne informacije i modulira svoj i ivcani sustav. Umjesto pretpostavljanja da su Coleove "musice" normalne iii cak divne i sarmantne Sto da kazem Obuzeta sam idejom da je moj sin divan kao sto i svaki drugi roditelj misli 0 svom djetetu morala sam poceti slusati svoju intuiciju koja mi je ukazivala na neobicna ponasanja i reakcije. Umjesto da se zalijepim za rijec norma/all izbacila sam tu rijec iz svog rjecnika jer me je sarno zabrinjavala. Umjesto da se branim zato sto se Cini da clanovi obitelji i ja imamo. neke slicnosti u senzornom ponasanju s Coleom prihvatila sam da su neka njegova ponasanja naslijeclena ali da ona ponasanja koja mu stvaraju probleme treba shvatiti i tretirati. LlNDSEYNA PRICA Poremeeaj senzorne integracije vrlo je opsirna tema. Mnogo je novih pojmova i stvari koje treba raditi. U drugom dijelu ove knjige govorit cemo o procjeni terapiji i 0 tome sto trebate poduzeti. U mecluvremenu imajte Zasto je moje dijete tako ... neobicno na umu da niste sami. ICi cete korak po korak a mi cemo yam pomoCi da poenete upravo od ovog mjesta u krijizi. Kada sam prvi put u zivotu srela Colea osjetila sam svoje uobicajeno uzbuc1enje pri susretu s djetetom koje eu mozda viclati dvaput

tjedno tije kom duljeg vremenskog razdoblja. Odmah sam se zaljubila u tog d ivnog iivahnog dvogodisnjaka rascupane plave kose i velikih smedih oCiju. Bllo je jasno da ce njegovi roditelji Nancy i George poduzeti sve kako bi pomogJi svom djetetu. Oboje su bili uzrujani rezultatima rane procjene. Napokon odveli su ga tamo jer ih je zabrinjavao samo njegov govor a onda im je reeeno da osim toga ima i neke druge teskoce. 1ako je Cole bio vrlo druze1jubiv i jedva cekao da se poene igrati nije mogao sjediti dovoljno dugo da se potpuno preda svom poslu. Umjesto toga udarao bi po trosjedu udaraljkama trcao bi do ugla gdje bi se vrtio 1I krug grebao po vratu odbijao bi taknuti plastelin iii vibrirajucu loptu koju bih mu ponudila ustao bi i zalijetao sc u zid a onda bi se iznenada iskljucio i izasao iz prostorije. Bilo mi je lako prepoznati znakove poremecaja senzorne integracije a li znala sam da moram mnogo toga objasniti. Nakon svega njegovi roditelj i nisu jos bili sigurni trcbaju Ii pomoc oko njegova neobicnog PQnasanja i nije Ii uzrok problema zaostajanje u razvoju Kad sam objasnila sto je poremecaj 51 i kako Coleove senzorne smetnje ometaju njegov razvoj sarno sam eekala onaj prestraseni pogJed tip a "s kojeg si ti planeta". Nanc1 je puno kimala glavom. George je puno hmml7llllml7loo. Napokon Nancy je pitala: "Sto mozemo mi poduzeti" Bingo. Poduzeli smo prve korake oko pomaganja Coleu. Na teeaju sam u nekoliko sus reta objasnila kako je udaranje i sudaranje davalo "proprioceptivni" podrazaj Coleovoj koii zglobovima i misicima povecavajuCi svijest 0 vlastitom tijelu kako je vrtnja stimulirala senzorne receptore u njegovu unutarnjem uhu kako su mu odredene vrsle teksture vibracije i dodira bile ugrozavajuee i kako ga je senzorno preopterecenje prisililo da se povuee i iskijuCi da bi se mogao nositi s tom situacijom. Tijekom vremena Nancy i George poeeli su razvijati

senzornu inteJigenciju koja im je omogueavala da na Coleovo ponasanje gledaju kao na djelic velike sheme razlibte interpretacije osjeta da vide da njihov sin ima problema u reguliranju svojih reakcija na zbunjujuce senzorne podrazaje te kako je sve to ometalo njegovu sposobnost da govori jede i uei. Cole je napredovao do te mjere da se u kratko vrijeme uspio sam regulirati i dati svome tijelu uno sto mu treba da bi se dobro osjeeao. Zna reci svojim roditeljima kad mu treba tisina a kad skakanje po mobilnom trampolinu iIi vrtnja na disku na kojem bi i varna i meni pozl ilo. Nije "izlijeeen" jer se i ne radi 0 bolesti. On je dijete s mijesanim naeinom slide 19: 42 SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN rcagiranja: jedan dan voli jednu stvar a drugi dan tu istu stvar mrzi. To je • bilo tesko sI1vatiti njegovim roditeljima no s vremenom su mu naucili pomoCi da upozna svoje tijelo i sto mu je potrebno da bi se dobro osjecao. lednom kad shvatite da tolike teskoce koje ima vase dijete proizlaze iz cesto nevidljivih senzornih smetnji bit ce yam kristalno jasno da mozete mnogo toga poduzeti da bi se one bolje osjecalo i funkcioniralo. Postupak procjene koju vrsi radni terapeut detaljno cemo objasniti u petom poglavlju ali sada pogledajmo poblize senzorni sustav vaseg djeteta. Prvi korak je da shvatite kako rade osjetila vaseg djeteta odnosno kako ih nesto podrazuje. a POGLAVLJE 2. Sedam osjetila Svi znamo da postoji pet osjetila zar ne Nije tocno. Ustvari postoji sedam osjetila i nisu tako jednostavna kao sto se cinilo kada ste 0 njima ucili u osnovnoj skoli. Poznata su yam vanjska osjetila koja prikupljaju senzorne informacije iz okoline: dodir vid sluh njuh

okus. Postoje i dva unutarnja osjetila - osjetilo pokreta i osjetilo svijesti 0 vlastitom tijelu koja yam daju informacije 0 polozaju vasega tijela i pokreta u odnosu na gravitaciju. Sedam osjetila zapravo nisu zasebni kanali za primanje informacija. Sve sto dozivljavate vi iii vase dijete zapravo utjece na vise od jednog osjetila i svi se senzorni podrazaji zajedno obraduju u mozgu u vise istovjetnih neuroloskih struktura. Naprimjer ako se vrtite na mjestu otvorenih oCiju primit eete senzorne informacije 0 kretanju poJozaju tijela razlicite vidne informacije osjetit cete da su yam noge na tlu i strujanje zraka po kozi pa cak i zvuk vasih nogu u pokretu. Zivot je multisenzorni dogadaj. DODIR: NASE PRVO I NAJOSNOVNIJE OSJETILO Kada prvi put drZite svoju bebu u narucju osjeeate divnu teiinu njezina tijela udisete njezin prekrasan miris njeino je Ijuljate slusate kako dise i cudite se njezinoj mekoj barsunastoj kozi. Taktilni sustav - osjetilo dodira - prvi se od senzornih sustava razvija u maternici i najveci je senzorni sustav tijela. Taktilni receptori nisu smjesteni sarno po kozi vee i u ustima grlu probavnom sustavu usnim kanaliCima organima za razmnozavanje i tako dalje. Receptori primaju razlicite osjetne J slide 20: - • L J 44 SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN :"1 . Sedam osjetila 45 J podrazaje i prenose ih razliCitom brzinom putem speeifienih ziveanih r Temperatura maze biti vrlo subjektivno iskustvo OViSDO 0 taktilnoj vlakana. Senzorni signa Ii preko dva odvojena zivcana puta odlaze u sredisnji zivcani sustav i zavrsavaju u mozgu gdje se obraduju. Bilo kakav propust u neuroloskoj komunikaeiji duz ove slozene

senzorne mreie rezultirat ee zbunjujuCim senzornim iskustvima. Vrste dodira Kada razmisljate 0 dodiru mozda imate na umu drzanje djetetove buemaste ruCiee njeino milovanje iii ostar dzemper koji ste prosle godine dobili od svoje tete. Taktilni sustav upravlja mnogim vrstama dodira. Svako je dijete s taktilnim poremecajem drukeije: neka su djeea preosjetljiva na jednu vrstu dod ira nedovoljno osjetJjiva na drugu iii su zbunjena i manifestiraju mijesanu reakeiju na dodir iz dana u dan iz situaeije u situaeiju. Kad ueite razumijevati taktilne probleme svojeg djeteta koji mogu izgledati kao cudna zbunjujuea reakeija na dodirni podraiaj pocinjete na takve reakeije gledati kao na predvidljive i razumljive obrasee ponasanja. Biagi dodir koji osjeeamo odredenim koznim stanieama i dlaeieama na kozi eesto je najgora vrsta dodira za dijete s poremeeajem senzorne integraeije. Nosenje odjece odredenih vrsta materijala neciji njeian dodir osjet trave na kozi pijeska iii prljavstine pranje liea i kose eesljanje iii pranje zuba te osjet speeifiene vrste hrane u ustima moze malo razdraiiti dijete iii ga pak potpuno izluditi. Naprimjer njezan poljubae u obraz moze osjetiti kao da mu netko trlja obraz grubim brusnim papirom. Duboki pritisak djeea s taktilnim smetnjama eesto toleriraju mnogo lakse od blagog dodira. Duboki pritisak pruzaju aktivnosti kao sto su medvjedi zagrljaji masaze lupkanje sudaranje kotrljanje i odskakivanje. Ovi taktilni dozivljaji takoder daju vazne senzorne informaeije misiCima i zglobovima. Vibracije poput onih od aparata za masazu vibrirajuee igraeke iii elektricni uredaji kao sto su hladnjak iii klimatizaeijski uredaj mogu vrlo uznemiriti neku djeeu s poremeeajem senzorne integracije. Djetetu preosjetljivom na dodir moze biti iznimno nelagodno ako osjeti vibraeiju automobila iii kamiona koji prolazi kraj njega. S druge strane

dijete nedovoljno osjetljivo na dodir moze misliti da je sjedenje na periliei najbolji osjecaj na svijetu. osjetljivosti. Neka djeea sa senzornim smetnjama zale se da im je tek mlaka kupka iii mlaki tus prevruc. Neka djeea imaju izrazitu potrebu za ledenim sladoledom dok druga zele halapljivo pojesti pizzu dok je jos toliko vruca da se na njoj jos tope mjehuriCi sira. Neka pak djeea odbijaju jesti bilo koju hranu koja nije tocno onakve temperature kakva njima odgovara. Osjeti boli od onog kad se poreiete na papir do izrazite gotovo nepodnosljive boli zbog puknuca slijepoga erijeva za vecinu od nas su alarmantni. Neka djeea s taktilnim problemima jaueu vee za malu ogrcbotinu dok su druga prakticki nesvjesna da im je slomljena kost. Postoje dvije kategorije taktilnih podrazaja: diskriminativni i zastitni. Te dvije kategorije taktilnih podrazaja putuju razlieitim putovima snopovima zivcanih staniea od taktilnih receptora do mozga. Taktilni podrazaji prenoseni dis/.:rilllillativilim putem omogucuju vasem djetetu da osjeli razlike u povrsinama tako da u svojoj mracnoj spavacoj sobi moze naCi koja igraeka je njegov dlakav medvjedie a koja glatka gumena patkica. Ako je sve u redu diskriminativan dodir omogueuje djetetu da s dna skolske torbe umjesto flomastera izvuce olovku. Lokalizaeija dodira podrazumijeva djetetoyu sposobnost da odredi gdJe je dodirnuto iako su mu oei zatvorene. Teskoce taktilne diskriminacije iii lokalizacije rezultiraju slabim prepoznavanjem i istrazivanjem predmeta jer dijete ne moze dobiti adekvatnu informaciju 0 predmetu kojim rukuje. Dijete sa slabom sposobnoscu lokalizaeije zna da ste ga dodirnuli ali ne moze odrediti jeste Ii ga dodirnuli po paleu iii po dlanu. Dijele koje ima teskoca u lociranju mjesta taktilnog podrazaja vjerojatno ce biti izuzctno oprezno kad god se nade u nekoj nepredvidivoj situaciji kao naprimjer na djecjem igralistu prepunom zivahne

djece. Taktilni podrazaji sto prolaze zaStitnim zivcanim putem putuju prilicno brzo da biste vi i vase dijete bili na sigurnom. Oni nam pomazu da izbjega vamo dirati stvari koje zadaju bol pa zato kada dotaknemo vrueu pee refleksno poYUeemo ruku nazad. Opcenito uskladeni rad diskritninativnog i zastitnog dod ira omogucuje djeci da se u interakeiji s predmetima i Ijudima osjeeaju ugodnije i pruza im osjecaj samopouzdanja. L slide 21: 46 SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN Taktilna obrambenost i drugi problemi Jedan od najpoznatijih senzornih problema je taktilna obrambenost stanje kad se sve iIi neke vrste dodira opazaju kao stetne i opasne. Kao i sve senzorne smetnje taktilna obrambenost moze varirati od blage do ozbiljne. Razmotrimo Liju desetomjesecnu djevojcicu posvojenu iz Kine s kojom je Lindsey radila. U sirotistu je bila umotana u dekicu od glave do pete prakticno dvadeset i cetiri sat a dnevno. lako je bila Ijupka beba koja je brzo postal a privrzena svojim voljenim novim roditeljima Lia se strasno uzrujavala kad bi joj netko dodirivao rueice iIi nozice izbjegavala je drZati boCicu bunila se kada bi bila bosa ne bi se igrala reljefnim igrackama a t igracke je dodirivala sarno kaZiprstom jedne ruke. Kao rezultat taktilne preosjetljivosti znacajno je zaostajala u vjestinama fine i grube motorike. I Jos ekstremniji i manje cest primjer taktilne obrambenosti je primjer djeteta koje se protivi drzanju u narucju i koje je toliko nesposobno prihvatiti osjet I hrane u ustima i grIu da ga se mora hraniti na cjevcicu. Dijete takoder moze biti taktilno nedovolno osjetljivo. Kad Nancyin sin I i tijekom cijepljenja nije ni trznuo nego cak hihotao to je bio znak • .

nedovoljne osjetljivosti na taktilne podrazaje. Kada je naucio hodati na igralistu bi cesto ogrebao koljena. Nakon pada bi ustao i nastavio se kretati f j" iako su mu koljena krvarila. J ednostavno taj osjet nije percipirao kao bolan. Djetetu s nedovoljno osjetJjivim taktilnim sustavom treba pruzati mnogo podrazaja da dobije taktilne infonncije koje su mu potrebne i cesto ih sarno trazi uglavnom na opasan naCin. Dijete s taktilnom obrambenoscu treba desenzibilizirati da spremnije prihvaca iskustva dodira. To moze biti skakJjivo jer vi kao roditelj zelite da se vase dijete prilagodi pomaZuCi mu da izbjegava ugrozavajuca iskustva kako bi mu zivot bio laksi a istodobno zelite da poveca toleranciju na neizbjezna neugodna iskustva. Privikavanje na dodir Druga dimenzija dodira odnosi se na to kojom se brzinom prilagodujemo taktilnim promjenama. Vecina nas se brzo navikne na osjecaj blagog dodira iIi na duboki pritisak a vise nam vremena treba da se prilagodimo osjetima boli iIi promjenama temperature pa je zato veca vjerojatnost da ih budemo svjesni. Naprimjer ubrzo nakon sto navucete carape vise ih vjerojatno uopce i ne osjecate. Dijete s taktilnim smetnjama moze i dalje biti svjesno svojih carapa jos satima nakon odijevanja. Njegovo tijelo percipira carape kao novi senzorni dogadaj koji pocinje stalno iznova. Kad se spustite Sedam oSjelila 47 zrakoplovam na Floridu mozda cete se osjecati neugodno prvih nekoliko sati jer ste jos naviknuti na hladno vrijeme makar ste se presvukli u Ijetnu adjecu. N a vase ce dijete mozda prigovarati tijekom cijelag Ijetovanja da mu je nepodnosljivo vruce iako je nosilo kratke hlacice i kratku majicu. Teska je prosudivati vrsite Ii prevelik pritisak na dijete nastojeCi mu pamoCi da se nasi s taktilnim smetnjama. Neki roditelji naprimjer kao i neki strucnjaci uvijek smatraju daje pogresno skakJjati dijete daje to bolna iIi previSe

podrazavajuce. Zanimljivo je da podrazaji skakJjanja putuju veCinam duz zastitnog dodirnog puta sto je logieno ako pomislite da bi osjecaj skakJjanja mogao izazvati skorpion koji yam hoda po nozi Djetetu s taktilnam obrambenoscu skakJjanje moze biti nepodnosljivo. Ipak mnogi roditelji djece s poremecajem senzorne integracije uocili su da njihovo nedovoljno osjetljivo pa cak i preosjetljivo dijete abozava skakJjanje trazi ta cak ga to i umiruje. Vi trebate prosuditi treba Ii skakJjanje biti dio plana taktilne desenzitizacije. Mozda cete trebati neke savjete da utvrdite kaje tehnike pomazu vasem taktilno osjetljivom djetetu i kako da odmjerite kaIiCinu taktilnih podrazaja kaje one sigurno moze tolerirati. Najces6i znakovi taktilne osjetljivosti lako mnoga djeca pokazuju ove znakove razmotrite pokazuje Ii ih vase dijete cesce i dramaticnije nega druga djeca. Odgovarite na sljedeca pitanja: • Postaje Ii vase dijete neraspolozeno kada su mu ruke lice iii odjeca uprIjani tvarima poput boje Ijepila hrane iIi pijeska iIi ih uopce ne primjecuje • Uznemirava Ii ga hodanje bosim nogama po povrsinama kao sta su trava pijesak tepih iIi linoleum iIi cak hoda na prstima kaka bi maksimalno smanjilo kontakt s kozom iIi pak zudi za tim dozivljajima • Galami Ii kad se treba oblaciti prigovarajuCi da mu je odjeca neudobna • lzbjegava Ii da ga se dodiruje pogotovo da ga se dodirne neacekivano iIi da ga dodiruju nepoznati Ijudi iii neprekidno cezne za fizickim kontaktom • Osjeca Ii bol intenzivnije iii slabije od drugih slide 22: 48 49 SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN Sedam osjetila . • Odbija Ii higijenske aktivnosti kao sto su pranje zuba

kose iIi rezanje " 1 1 lisava tijelo kljucnih informacija potrebnih za odrzavanje normalnog misic noktiju PROPRIOCEPCIJA: KAKO TIJELO OSJECA SAMO SEBE Kada zatvorite oci kako znate gdje su yam noge Ruke Sake Proprio cepcija je unutarnje osjetilo koje yam govori gdje su yam dijelovi tijela a da u njih ne morate gledati. Ta unutarnja svijest 0 tijelu prenosi se iz receptora u vasim zglobovima misiCima ligamentima i vezivnom tkivu. Receptori primaju informacije 0 tome kako se misiCi steZu i istezu te 0 tome je Ii yam tijelo jos u mirovanju. Kada sjedite i btate vasi zglobovi misiCi i vezivno tkivo u straznjici bedrima i nogama sisnu se jedni uz druge. Kad visite s precke podupiruCi se bradom onda su razdvojeni. Informacije 0 polozaju ijela PUuju duz ledne mozdine do nesvjesnih dijelova mozga. Zbog toga ste rijetko kad svjesni gdje su yam dijelovi tijela osim ako aktivnoo njima razmisljate. Kad Citate ovu knjigu paznja yam je r usmjerena na iznesene pojmove i informacije. Mozda zanemarujete zvukove koji dolaze iz druge sobe u kojoj se vase dijete igra. SO god radili vjerojatno ne razmiSljate 0 polozaju svoga tijela. Ipak niste paJi sa svoje stolice iii s trosjeda jer 0 tome za vas brinu senzorni receptori. Djetetu s ostecenom propriocepcijom zivot nije tako lagodan. Takvo dijete je "svemirski putnik" jer ne zna gdje je njcgovo tijelo u prostoru nema unutarnju "kartu tijela" da ga navodi. Prilicno je nesigurno u to gdje mu je koji dio tijela u bilo koje vrijeme osim ako gleda u njih. Kretanjc i stajanje takoder zahtijevaju svjestan napor. Kako bi to kompenzirala takva su djeca fizicki nespretna iii sporija. Bez adekvatnog proprioceptivnog podrazaja iz trupa i nogu dijete moze skliznuti sa stolice spotaknuti se 0 stube iii pasti pri trcanju. Slaba propriocepcija u prstima oteiava vjestine fine motoricke manipu lacije potrebne za pravilno pisanje zakopcavanje gumba mazanje

kruha maslacem od kikirikija iIi pravljenje sendviea s marmeladom. Bez sposob nosti odmjeravanja tezine predmeta pritiska na zglobove vasem djetetu ispada olovka iIi koristi prejaku snagu da podigne predmel pa se cak udari u lice. Kako propriocepcija detektira stezanje i istezanje misica i zglobova go voreCi mozgu koliko tocno pritiska treba misicima ostecena propriocepcija nog tonusa. Laura predskolsko dijete s kojim je Lindsey radila u kuCi je bila aktivna i emotivna djevojcica no njezini zagrJjaji bili su prejaki . Za vrijeme obroka proIio bi joj se sok a tanjur bi poletio preko stoIa na pod kad bi pokusavala zlicom zagrabiti hranu. Kad joj je netko na rodendanu jednom stavio povez na oci da igraju "Ide maca oko tebe" bila je izvan sebe i nije se mogla smiriti sve dok je majka nije zagrJila i dugo Ijuljala. Nije ona bila ni gruba ni destruktivna nego buduCi da nije znala kako odmjeriti svoju snagu nije mogla dobro uskladiti pokrete jer nije dobivala pouzdane senzorne informacije iz svoga tijela. Kad su joj stavili povez na oei Laura je izgubila kontrolu nad svojim tijelom i njegovim polozajem u prostoru. Dok je Laura trazila intenzivna proprioceptivna iskustva kao sto jc sudaranje sa zidom igraeke za lupanje obrusavanje na brpu jastuka i grube igre opcenito da dobije snaznije senzorne poruke neka djeca to ne traze i mozda nastoje svim silama izbjeCi takve podrazaje. To su djeca koja pisuci svoju zadacu kliznu s radnog stoia poput mlitavih rezanaca iii su obieno "preumorna" da se vani igraju s drugorn djecom. Naj6es6i znakovi koji ukazuju na probleme svijesti 0 viastitom tijeiu Sva djeca odrastanjem razvijaju sve bolju svijest 0 vlastitom tijelu. U uspo redbi s vrsnjacima ... • izgleda Ii vase dijete nespretno iIi se krece poput pijanca • izgleda Ii fizieki slabije od druge djece ··r • rabi Ii premalo iii previse snage npr. ima problema sa zakopeavanjem nizanjem perlica gradenjem Lego kockica pise olovkom

ostavljajuCi presvijetli iIi pretamni trag cesto potrga igraeke • gura Ii udara grize iIi se sudara s drugom djecom iako nije agresivno • izbjegava Jj iIi trazi skakanje sudaranje guranje povlacenje poskakivanje i vjesanje • ivace Ii odjecu iii predmete vise no sto to rade druga djeca • gleda Ii uvijek u one sto radi npr. gleda u svoje noge kad trei iIi hoda slide 23: 51 50 SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA UDAN . I VESTIBULARNO OSJETILO: KAKO SE TIJELO NOSI S POKRETIMA j Zamislite tri predsko\ca na igralistu - nazvat cemo ih Lucia Max i Eduardo. f: Lucia trei do Ijuljaeke penje se i pokusava se zaljuljati pruzanjem i steza I njem nogu u koljenima ali nije time zadovoljna i moli svoju mamu da je jaee zaljulja. Nakon nekoliko minuta trci do veJikog tobogana penje se eeka na - red i spusta niz tobogan hihocuCi se cijelo vrijeme. Zatim se penje po . Ijestvama i spusta po spiralnom toboganu provjeravajuCi eeka Ii je majka na J dnu tobogana jer je spiralni tobogan malo zastrasujuc. Nakon nekog . vremena Lucia je spremna za uzinu i odmor. Maxa mama jos uvijek nagovara da joj sjedne na Ijuljaci u krilo. Izgubili su neko vrijeme jer se spotaknuo i pao pri ponovnom pokusaju da se popne na Ijuljaeku. Kad ga uspije staviti na Ijuljaeku Max se snazno privija uz nju i ona zna da ce to tolerirati jos samo nekoliko minuta prije no sto se poene meskoljiti i blijedjeti. Grli ga i odlaze se igrati na nekoliko minuta u pjesca nik. Kad ga pita bi Ii htio na veliki tobogan on vice: "Ne" Pristaje ici na mali tobogan na kojem konacno sve sam uspijeva. Jednog mirnog dana na igralistu majka ga je uspjela privoljeti na veliki tobogan

tako da joj je sjedio u krilu kad su se spustali niz njega. Danas se Max zadovoljno igra samo u pjescaniku iii na malom toboganuTiako izgleda tuzan kad vidi kako se druga djeca na preeki dobro zabavljaju. U meduvremenu Eduardo se jos uvijek zestoko Ijulja. Majka ga jedno stavno ne moze skinuti s Ijuljaeke iako se vee Ijulja dobrih dvadeset minuta. Drugi roditelji vee je ruzno gledaju jer dopusta svom sinu da se tako dugo Ijulja a druga djeca eekaju na red. Troje djece - tri razlieita profila senzorne obrade. Lucia dobro integrira vestibularne podrazaje. Max i Eduardo pokazuju znakove slabe vestibularne integracije s tim da Max izbjegava kretanje a Eduardo ima izrazitu potrebu za tim. Max ima probleme ravnotde dobije vrtoglavicu i mucninu vee nakon svega nekoliko trenutaka Ijuljanja. tim mu noge ne dodiruju tlo osjeea da bi mogao pasti premda mu je puno bolje kad ga mama cvrsto drZi. Eduardu pak jednostavno nije dosta podrazaja. To je dijete koje je uvijek u pokretu i rijetko kad ako i ikad mimo sjedi. Sedam osjetila Kako radi vestibularni sustav Senzomi receptori u unutarnjem uhu daju djetetu kljuene informacije 0 kre tanju gravitaciji i vibraciji. Vestibularni sustav radi dvadeset i cetiri sata dnevno jer je sila Zemljine teze konstantna i utjece na sve sto radimo. Svaki put kad se dijete pomakne vestibularni receptori primaju posebnu stimu laciju dajuCi tijelu potrebnu senzornu informaciju. Strukture smjestene u unutarnjcm uhu imaju sitne dlacice na kojima su sicusni kristaliCi ka\Cijeva karbonata vapnenca. Kad dijete nagne glavu okrece je s jedne strane na drugu iii kad je uspravno drzi dlaeice i njihovi kristaliCi mijenjaju pocetni polozaj signalizirajuCi da je doslo do promjene u odnosu na gravitaciju. Dakle kad se dijete sagne da pije vodu iz fontane moze prilagoditi svoj polozaj tijela a da pritom ne izgubi ravnotdu. I moze izravnati noge kad radi zvijezdu. Kanaliei u

unutarnjem uhu takoder detektiraju ubrzavanje i usporavanje pokreta glave ukljucujuCi i kruzne pokrete primjerice pri vrtnji. Staniee s dlaeieama na dnu svakog kanalica oplakuje tekucina zvana endolimfa. Kad vi i dijete sjedite u automobilu pa on krene tekucina savija dlaeiee una trag. Kako se krecete dalje istom brzinom tekuCina se stabilizira i vraca dlaciee u poeetni polozaj pa vise ne osjecate aktivno kretanje. Kada se vozilo zauslav i dlaCiee se savijaju prema naprijed. Naglo krelanje i zaustavljanje daju vrlo intenzivnu vestibularnu stimulaeiju. Neku djeeu umiruju vestibularni podra zaji kao sto su voznja u automobilu iii Ijuljanje dok drugima to izrazil smeta. Razlicite vrste kretanja pruZaju razlieite vrste vestibularnih stimulacija I sve su one vazne za nonnalno funkeioniranje vestibularnog sustava. Kad va se dijete skace gore-dolje npr. kad skace preko uzeta kristalici se gi baju gore-dolje. Pri treanju i Ijuljanju kristalici se njisu naprijed-nalrag a njise se i tekuCina unutar kanalica. Vrtnja snazno aktivira reeeptore u usnim kanaliCima. Kada dijete dira nesto vibrirajuce kosti prenose informaeije do unutarnjeg uha i aktiviraju reeeptore. Vestibularni sustav olaksava kretanje kroz prostor i kretanje protivno gravitaeiji kakvo je primjeriee sagibanje da se podigne prtljaga voznja u skolskom autobusu setnja do uCionice bavljenje razlieitim sportovirna. Suptilnije vestibularne aktivnosti ukljucuju odrzavanje sjedeceg polozaja tijekom skolskog sata odrZavanje prikladne razine paznje i koneentracije gledanje na skolsku plocu i u biljeznieu kad se s ploce nesto prepisuje te koristenje tijela na organiziran i koordiniran naein. -. -slide 24:

53 52 SEN20RNA INTEGRACIJA 12 DANA U DAN s l UIS"UllL-dlUI senzor iii slabe III Pomaie kako bi odrZalo fizicke i emocionalne kreee Ii se ako mu noge ne III Bez vidno ldVdL-I\". cinilo bi mu III Snazno na misieni tonus i misiCima u svakom trenutku koliko se oslalo llspravno i kretalo se unatoe stalnom nastave ce mozda trebati odsetati do vode za da se Mozda ce trebat ustati i neko se kretati po sobi da dode k sebL iii ce trebati odmor tiiekom se dugo niie kretalo. Vestibularna osjetljivost Vestibularni sustav ima mnogo razliCitih zivcanih i mora razliCite se kao i kod senzornih sustava neki od ne rade dobra. ·Sedam osjetila izmedu - i sustav lose funkcionira. Max se cvrsto drzi liZ mamu brinuCi se da ga ana zastiti od bi ga da shvati da se ne moze sam nositi sa svim tim kaosom da ga odvede do oiescanika gdie maze skoelti dolie li kut blizu tla. mueninu vrlo brzo nakon su usto i vizualno vee na orugo kako se mogu refleks oka stimulira vestibularni sustav. moze imati slide 25: I . SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN 54 Ncdovoljna osjetljivost na kretanje. Kada dijete ima visok prag senzorne stimulacije trazi jos jos i jos stimulacije da dobije dovoljno podrazaja. Dijete koje ne reagira na vestibularne podraiaje moze se puno kretati ali ne . nuzno na organiziran prikladan naein. Moze imati niski tonus misica i teskoce kretanja protivne sili gravitacije. Moze imati teskoce u promjeni . polozaja tij.ela poput ustajanja da bi se hodalo te probleme zapocinjanja i r zaustavljanjl kretanja. Takoder se moze impulzivno kretati ne obaziruCi se r na sigurnost. i l I Najces6i:nakovi problema s kretanjem I f Razlieite su varijacije

u tome koliko se djeca vole kretati. Da neka su ". najsretnija kad su satima zadubljena u eitanje dobre knjige dok druga polude ako predugo sjede. Kako biste odredili postoji Ii problem upitajte se: • Je Ii vaseqijete neprekidno u pokretu ne moze mirno sjediti vrpolji se • Izbjegava Ii - iii trazi - aktivnosti u kojima noge gube kontakt s tlom iIi u kojima se traii odrzavanje ravnoteze • Izgleda li" kao da su mu glava vrat i ramena mlitavi - iii glavu uvijek drzi uspravno • Oklijeva Ii iii se boji penjati i spustati po stubama kao i na spravama na igralistu • Izgleda Ii prestraseno - iii uopce nema straha - od kretanja visine iii padanja • Dobiva Ii lako vrtoglavicu iii je nikod ne osjeti • Pozli Ii mu cesto u automobilu iii pak brzo zaspi tijekom voznje u autu autobusu brodu vlaku zrakoplovu SLUH: DAVANJE ZNACENJA ZVUKOVIMA Ralph je tihi eetrnaestogodisnjak koji voli Citati crtati akcijske likove setati psa i donedavno igrati se sa svojim najboljim prijateljem Samom. Ovih danarSam stalno zeli iei u. trgovacki centar na rolanje i na zabave Ralph zeli Sedarn osjetila 55 sarno "visiti" sa Samom po kuCi gdje prieaju gotovo 0 svemu. Kad je u grupi Ralphu se eini kao da svi brbljaju u isto vrijeme sto mu je zamorno i dosadno sluSati. To je kao u skoli. Dobro moze obavljati zadatke kad ueitelj pise upute po ploei ali ako im upute govori naglas Ralphu se sve pomijesa. Druga djeca uvijek su toliko buena. I njegova mama uvijek je ljuta jer je nikad ne slusa. Ponekad i ne euje da ga zove pogotovo kad se zabavlja igrajuCi videoigre iii kad slusa glazbu. Ginini roditelji su zabrinuti. Njihova voljena mala djevojcica toliko se boji zvukova da vristi kad mama usisava. Gina na igralistu trati vrijeme tjeskobno promatrajuCi aute kako prolaze i prekida aktivnost kad zacuje cvrkut ptice. Treba joj apsolutna tisina da zaspi i da se ne budi. Cak je i vjetar probudi A najvise zbunjuje to sto se Cini da Gina cuje stvari koje nitko drugi ne

cuje Mnoga djeca tesko se nose sa slusnim podrazajima iako su im sluh i inteligencija uredni. Slusna obrada odnosi se na to kako sredisnji zivcani sustav i mozak prepoznaju i daju smisao zvukovima. "Cujemo" kad zvucni val stigne do puznice uha i mozemo slusati tu informaciju kad je ona jednom pretvorena u elektrieni impuls koji se moze obradivati i interpretirati u mozgu Teskoce u obradi slusnih podrazaja razlikuju se od gluhoce iii nagluhosti Poremecaj obrade slusnih podrazaja takoder zvan premecaj sredisnje auditivne obrade sredisnja auditivna disfunkcija i dr. neuroloski je problem uzrokovan time sto suse zvueni signali pomijesali na putu do mozga. Reagiranje na zvuk Slusanje je nevjerojatno slozen proces koji ukljueuje zamjecivanje i obradi vanje zvukova. Zvukovi imaju mnogo dimenzija: intenzitet glasnocu mjere nu u decibelima frekvenciju/visinu broj zvucnih valova u sekundi traja nje koliko dugo zvuk traje i lokaciju otkuda zvuk dolazi. Djetetu s poremecajem senzorne integracije moze biti tesko sve to uskla .J diti. Dijete moze imati iznimno osjetljiv sluh i cuti ono sto vecina Ijudi ne euje. Iako je normalan prag sluha od nul a do petnaest decibela ljudi s hiper osjetljivoscu na slusne podrazaje hyperacusis mogu ustvari euti zvukove od nula decibela iIi eak one ispod nule nula decibela ne znaCi odsutnosl zvuka. Uz toliko slusnih podrazaja razumljivo je da dijete s hiperosjetlji voscu na zvukove teze zanemaruje nevazne zvukove i usmjerava paznju sarno na tihe zvukove. I dok ce veCini nas postati nelagodno kad zvuk pre :--\ I - iI slide 26:

58 SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN t • 1zgleda Ii kao da mu je nelagodno iIi rastrojeno u grupi djeee iIi u sobi I u kojoj je guZva • Reagira Ii na zvukove koje vi ne cujete - ili reagira na njih puno prije nego ih vi cujete • 1ma Ii neo bieno visoku iIi nisku intonaeiju glasa • Trazi Ii eesto da drugi ponove ono sto su rekli • 1ma Ii problema s fonetikom i ucenjem Citanja i r. . VID: ONO 8TO GLEDATE NIJE NUZNO • TO 8TO VIDITE Kad vecina Ijudi razmislja 0 vidu zamisljaju prekrasnu sliku zalaska sunea koji u njima stvara strahopostovanje ili sliku djeteta koje spava sa svojom omiljenom plisanom igrackom. Kad razmisljaju 0 problemima vida mozda porn isle na psa vodica provjeru vida za vozacku dozvolu iIi na naocale. No vid ukljucuje vise od sposobnosti oka da preeizno prikuplja slike. Osim sto vas mozak mora zapazati stvari u okolini takoder mOra obraditi i znacenje te vidne informacije zapamtiti je biti u stanju slijediti je dok se ona krece iii dok se vi krecete znati trebatl¥ Ii reagirati na nju i ako trebate odrediti najbolji nacin reagiranja. Beba uCi slijediti predmet koji se krece npr. majku najprije ocima a poslijeokretanjem glave. UCi se okretati prema izvoru zvuka. Kasnije uci vise ozanimljivim predmetima koje vidi gegajuCi se do njih otkrivajuCi udaIjenost izmedu sebe i stvari dodiruje predmete Zvace ih i uCi kako da ih gura vuee podize i baca. Kako dijete sazrijeva sve se boIje sIuzi vidom za igranje i ucenje.Moze promatrati Ioptu i pripremiti se daje uhvati. Gleda postupak kako se oblikuju slova da bi ih potom napisalo. Razvija svoje vidno I I· pamcenje i glatkim uskladenim pokretima ociju Cita knjigu. Kako slike vanjskog svijeta postaju informaeije koje mozak moze koristiti Odgovor je cudnovato slozen ali mi cemo ga pojednostaviti. Podrazivanjem senzornih receptora u ocima stvara se impuls za opticki zivae koji saIje senzorne poruke u razlicite dijelove mozga gdje se informaeije

opahju razvrstavaju i povezuju sa svim drugim osjetilima. L -59 Sedam osjetila Vjestine okulomotorike i zdruzenog rada ociju Vid takoder ovisi 0 pravilnom radu ocnih misica. Oeni misici odrZavaju oci u istoj ravnini i pomaZu im da se glatko· i simuItano krecu. Ostrina vida svakog oka moze biti normalna no ako oCi ne rade zajedno kao tim kao dvogled sukobljavajuca polja vidnih podrazaja mogu rezultirati zbunju jueom i krivom pereepeijom svijeta. RadeCi uskladeno s vestibularnim i vidnim senzornim informaeijama ocni misiCi moraju takoder biti sposobni ... • slijediti predmete koji se krecu poput lopte iIi drugog djeteta koje trei po igralistu • vizualno fiksirati predmete dok se krecete kako bi vidno polje ostalo stabilno • kontroJirati brzo prelazenje oCima po tekstu npr. dok citate redove teksta iz knjige • pomaknuti fiksaeiju oCiju iz jedne tocke gledanja u drugu npr. od jedne rijeCi do druge dok citate iIi iz gledanja na blizinu u glcdanje na daljinu i natrag kao kad prepisujete biljeske s ploce. Mnogo djece s poremecajem senzorne integracije imaju smetnje okulo motorike i vjestina zdruzenog rada ociju. To iznimno otezava svakodnevne zadatke kao sto su gledanje u neCije oci penjanje po stubama zaobilazenje prepreka i drugih ljudi igranje sportova eitanje i pisanje. Svijet je kreat stalno nadolazeCim prizorima. Kako djetetov mozak sazri jeva ono uei zanemariti nebitno i usredotociti se na ono sto ustvari treba vidjeti. Mozete stajati uz televizor i govoriti nesto djetetu no ono ce sarno vidjeti Pcelieu Maju. Mozda cete morati povisiti glas dodirnuti djetetovo rame iIi prekinuti ertic da pridobijete djetetovu paznju. Drugo dijete moze sjediti u ucioniei i gledati u uciteljicu prateCi svaki njezin pokret. Iii mozda gleda po cijeloj sobi poklanjajuCi jednaku vizualnu paznju kamionu na cesti krasnim novim uciteljicinim Cizmama poluobrisanoj ploci itd. Tesko upravlja svojom vizualnom paznjom jer ga ometaju

suprotstavljajuci vidni podrazaji. Ponekad dijete gleda u sve a ne nauei nista. Moze biti da dijete kompenzira nedostatke vidne obrade prejakim fokusiranjem. Dok dijete zaokupIjeno televizijom iii racunalom prati pricu iIi igricu prejako fokusirano dijete izgleda kao da niita ne dobiva takvim ponasanjem. Ali dobiva. Odmara se od zahtjevnog svijeta i iskljucuje se iz njega fokusirajuci se poput jogija u meditaeiji. It J --Jl J J slide 27: r" 60 61 SENZORNA INTEGRACIJA 12 DANA U DAN Sedam osjetila Na jednom kraju spektra su djeca koja zude za vidnim podrazajima - ko brze od elektricnog napajanja. Neki Ijudi s osjetljivoscu na vid mogu prakticki mogu uciti dok zure u nesto i dok izgledaju iskljuceno. Naprimjer vidjeti to treperenje dok ga Ijudi sa slusnom preosjetljivoscu mogu i cuti. Lindsey je promatrala Marlona koji je u dobi od dvije godine najvise od Takvi vizualni i auditivni ometajuCi podrazaji mogu ozbiljno ometati paznju. I svega volio istresti slova brojke i obI ike iz kantice i satima ih promatrati. A zatim sest mjeseci poslije spontano je poceo pisati i crtati jednostavne obI ike sto je bilo iznad ponasanja ocekivanog u njegovoj dobi. Kao i svi senzorni problemi vidna osjetljivost moze varirati od blage do ozbiljne. Tijekom slobodnih aktivnosti u vrticu Nathan s kojim je Lindsey radila jedino se htio igrati u pjescaniku i plakao bi ako mu se nitko ne bi pridruzio. Lindsey ja znala da Nathan crvenokosi djecak bijele puti i plavih ociju uvijek u svojoj sobi ima spustene rolete. Znajuci da su plavooki ljudi skloniji fotoosjetljivosti zamolila je njegove roditelje da ga iduci dan posalju : u vrtic sa suncanim naocalama i siltericom. Kad je Lindsey nagovorila

Nathana da se pridruzi malom Joshu na klackalici dovoljno siguran u sebe Nathan se popeo na klackalicu i urlao od veselja dok mu je Lindsey pomagala da se klacka gore-dolje. Takocler je trebao pomoc pri ubacivanju lopte u kos ali mu je to bilo silno zabavno. Lindsey je shvatila da je problem bio u tome sto jejedino pjescanik bio u sjeni. Nathan nije imao prilike da se pridruzi prijateljima i razvija svoje vjestine na zahtjevnijim spravama jer ih je tijekom boravka djece na dvoristu uvijek obasjavalo sunce. Vizualna preosjetljivost Neki Ijudi s autizmom teskocama u ucenju i razvojnim poremecajima pate od sindroma skotopicne osjetljivosti zvanog jos i Irlenov sindrom vizualno-perceptivnog problema uzrokovanog preosjetljivoscu na boje . svjetlo bljeskanje uzorke i kontraste. U najteiem slucaju vid moze stvarati toliko problema da dijete prakticki nista ne uocava i povremeno gubi sposobnost vida. Yidna preosjetljivost moze ukljucivati: Osjetljivost na svjetJo. Sjajna svjetla sunceva svjetlost bljestavilo i fluo reseentno svjetlo bombardiraju zivcani sustav i dolazi do umora uznemi renosti vrtoglavice glavobolje i drugih fizickih problema. Bljestavilo u oko lini iIi na ispisanoj stranici oteiava da se vid na nesto fokusira. NaroCite probleme izaziva fluorescentno svjetlo. Ono treperi pali se i gasi dvostru • Irlenov Institut procjenjuje da ovaj poremecaj obrade pogada viSe od 10 postO opee populacije i gorovo polovinu od ukupnog broja osoba s autizmom. Osjetljivost na kontraste. Yeeina Ijudi kad Cita moze lako razlikovati slova od stranice. Kod drugih bijela pozadina suceljava se s crnim slovima koja onda gube svoje karakteristicne rubove. Bijela pozadina moze cak dominirati na cijeloj stranici. Ostecena rezolucija tiska. Slova postaju nestabilna i svjetlucava kreeu se po stranici izmjenjuju se iIi rastavljaju na dijelove. Teskoee u rezoluciji tiska postaju sve

znacajnije odrastanjem djeteta kad se ono treba suociti s manjim tiskom s vise slova i rijecl na stranici te ocekivanjem da dulje vrijeme Cita. Ogranicen raspon rekognicije. Buduei da je tesko navrijeme procitati skupine slova i rijeci ljudi s "tunelskim citanjem" ne mogu s lakoeom prelaziti iz reda u red iii s jedne grupe rijeCi na drugu pa imaju izrazite teskoee u citanju prepisivanju i ispravljanju pogresaka u tekstu. Distorzije U okolini. Kao i tiskana slova i predmeti mogu izgledati mutno kao da se kreeu mijenjaju iIi kao da nestaju i ponovno se pojavljuju. Naprimjcr stube se mogu klimati iIi nestajati lice roditelja moze izgledati "cudno" pod se maze micati ... U takvom slucaju razumljivo je da ce se dijete opirati penjanju po stubama izbjegavati kontakt ocima i preferirati mirovanje . Imajte na umu da su vizualne vjestine usko povezane s motorickim. Pr lkticki za svaku novu vjestinu koristimo oei da upravljaju rJkama nogama. Kad se dijete uti sluziti tipkovnicom gleda u prste. Kad uei rolati gleda u svoje noge. Kako obrasci pokreta postaju poznati kad se ukorijene mentalne mape za izvrsavanje nekih zadataka dijete se sve manje i manje oslanja na vid. Kad tipka moze gledati na zaslon racunala. Moze rolati bez gledanja u noge. To je zato sto su proprioceptivna i vestibularna osjetila preuzela kontrolu. L I slide 28: SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN 62 NajcJes6i znakovi problema s vidom Kako djeea ne shvacaju da vide drukcije od ostalih Ijudi vazno je da promat rate postoje Ii neki suptilni simptomi i ponasanja. Upitajte se... • Tuzi Ii se vase dijete na glavobolju iii premorenost trlja Ii cesto 06 iii skilji •

Ima Ii problema s koneentraeijom i usmjeravanjem palnje na nesto • Preskace Ii rijeci iii redove iii cesto ne zna gdje je stalo kod citanja osim ako se koristi prstom za pracenje redova rijeci • Ima Ii los rukopis i lose erta • Ima Ii problema u prepisivanju s ploce • Izgleda Ii nezainteresirano iii previse ometeno stvarima iz okoline OKUS I NJUH: MLJAC I FUJ Osjetilo okusa je pnmltlVllo osjetilo koje je dobro sluzilo covjecanstvu. Nanjusimo opasnost pokvareno mlijeko trulo meso otrovne zagusljive parei druge smrdljive stvari kako pismo preZivjeli. Ako je vas stav "Joj fuji" zacepit cete nos i pobjeci. Mirisi obicno dolaze do nosa noseni slobodnim strujanjem zraka. Kad nismo sigurni sto je to sto njusimo iii kad zelimo nesto jos bolje pomirisati njuskamo kako bismo stvorili jacu struju zraka i povukli vise mirisnih molekula do reeeptora u nosnim supljinama. Tamo se molekule apsorbiraju uz pomoc nosne sluzniee i njezinih dlakavih senzornih reeeptora koji se njisu pod utjeeajem zracne struje. Kad je tamo dosta mirisa impuls putuje olfaktornim njusnim sustavom. Miris putuje izravno u limbicki sustav koji je srediste emoeija pamcenja zadovoljstava i ucenja. Niti jedno drugo osjetilo ne zadire toliko u osjecaje koliko miris. Miris pileceg paprikasa nosen hodnieima zgrada u kojima Lindsey radi s djeeom priziva joj u sjecanje sve prizore zvukove i tople Ijupke djecje osjecaje iz stana njezine bake i djeda u Brooklynu. Miris nove plastike Nancy podsjeca na Bozice te na lutke Barbie i Skipper iz djetinjstva. Osjetilo njuha i okusa usko su povezani. Jeste Ii se ikad upitali zasto hrana gubi okus kad imate hunjavieu Krivae je vas zacepljen nos a ne okusni pupolJei. Mozemo detektirati oko deset tisuca mirisa a razlikujemo sarno cetiri okusa: slatko siano gorko i kiselo. Sve drugo sto mislimo da je Sedam osjetila 63 okus zapravo je miris. Tekstura i temperatura hrane su u ovlasti dodira. Slatko najbolje

osjecate na vrhu jezika siano sa strane i na vrhu jezika kiselo u sredini i sa strane a gorko najvise na straznjem dijelu jezika. Prije nego se neSto moze "kusati" potrebno je otapalo: slina. Zato yam se usta ovlaze kad ocekujete hranu. Radeci zajedno miris i okus veCini od nas pruzaju zadovoljstvo. Nekoj djeei s poremecajem senzome integraeije mnogi okusi i mirisi mogu biti odbojni. Djeei koja su lime pogodena zivot zaista moze bili odvratan od paste za zube s okusom mentola i vase jutarnje kaye do ustajalog zraka u r skolskom autobusu deterdzenta na odjeci druge djeee drvenih olovaka skolskog zahoda i tipicnog mirisa blagovaoniee. t Razumijevanje problema s hranom I VeCina nas automatski iskljuci veCinu mirisa osim onih tipicno gadnih iii finih. No neki od nas to ne mogu. Neki mirisi mogu biti toliko stetni da po raze dijete i ometaju ucenje igranje i cari djetinjstva. Djetetu s mirisnom obrambenoscu mirisi mogu biti toliko neprijatni da one zaista ne moze preusmjeriti painju s nosa ni na sto drugo. Tu su i druga jeea koja zele sve mirisati. Jedno predskolsko dijete s kojim je Lindsey radila imalo je obicaj lutati po sobi i sve njusiti od koekiea do gline i odgojiteljiCine kose. Dijete koje je nedovoljno osjetljivo na okus obicno trazi intenzivniji okus trali zacinjen cips jos vise soli na przenu hranu limun i Tabaseo umak za svoj hamburger. Konzumiranje hrane intenzivna okusa moze biti i simptom nedostatka einka. Dijete s okusnom obrambenoscu bolje ce reagirati na miris hrane nego na konkretan okus. Ipak izbirljivae je vrlo cesto upravo one dijete koje zaista izbjegava hranu iii trazi odredenu teksturu hrane. To je taktilna smetnja. Moze biti da dijete jede sarno glatku i kremastu hranu poput jogurta iii banana. Dijete sa slabim misiCima donje celjusli maze izbjegavati hranu koju treba Zvakati poput mesa iii peciva. Dijete koje trazi hrskavu hranu poput grickaiica i przene piletine moze biti da trazi

senzomi podrazaj u zglobovima i misicima usta. Neko drugo dijete moze usto imati i smetnje vidne integracije. Moze biti da odbija hranu koja se giba b o s lO je zele iii inzistira dajede sarno bijelu hranu: spagete s maslacem krcmas ti sil slane kekse piJetinu bjelanjke i sladoled od vanilije. Jednom kad djeea pronadu hranu koja im je pennata i kojl vule mozda Ce stalno htjeti jesti tu hranu pripravljenu lltl isti nat in. .Rocirno daizIl itc van na veceru s drllgolll obildji U slIsjodni gr1l1. Mislit o 1I t:hi ka kn JC kineski reSlo r111 dob ra upcija pildi l ll i jlfo kllhcc il IIlIIiljlllt iill I \JC" - I J J L slide 29: 65 SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN 64 sina. No zatim stize hrana i vase dijete pocinje cviljeti: "To nije to" Za dijete s jakom osjetljivoscu to mozda i nije to. Kornadi prokulica iii piletine mozda su veCi iii manji od onih na koje je naviknuto. U tom restoranu mozda u wok stavljaju kanolu a ne ulje od kikirikija. IIi je hrana prevruca iii prehladna. Varijacije su beskrajne stovise osjetljivost se moze mijenjati iz dana u dan iii iz obroka u obrok. "lzbirljivost" obicno rezultira problemima uhranjenju. Bacanje pudinga od rize preko blagovaonice nije sala nego borba izmedu vasih i djetetovih zelja. Kao i kod drugih osjetila problemi s okusom i mirisom zaista nisu stvar pod utjecajem nase volje. Kad njuh i miris krenu nizbrdo svi pate ukljucujuCi vase dijete cija osjetljivost na okuse i mirise moze dovesti do slabe prehrane. Kad god razmatrate bilo koju problemsku situaciju nemojte zaboraviti ulogu mirisa. Sjecate Ii se Laure predskolke koja je grlila prejako cak do osjecaja boli Voljela je voziti se u autu vlaku iii autobusu. Dugo je patila od

intenzivnih nocnih uzasa. ledini nacin na koji su je roditelji mogli smiriti bio je da je provozaju autom. No cesto bi u autu bez oCitog razloga pocela vristati. Roditelji su konacno shvatili da se to dogadalo kad bi isli na benzinsku postaju kad bi nedugo prije voznje punili auto benzinom iii cak sarno kad bi prosli kraj benzinske postaje. Miris benzin a iii ponekad jednostavno strah od tog rnirisa dovodio je njihovu kcer do ludila. Najeesci znakovi okusne i njusne osjetljivosti Rijetko je i blazeno dijete koje sve jede i nikad ne kaZe "Bljak". Upitajte se... • lzbjegava Ii vase dijete hranu koju veCina njegovih vrsnjaka voli • Ima Ii ogranicen repertoar prihvatljive hrane • Trazi Ii odredene mirise iii okuse iii ga odredeni mirisi iii okusi uznemiruju • Zacepi Ii nos - cak kad varna nista ne smrdi • Zatvara Ii usta osjeca Ii mucninu iii lako povraca lednostavno nikad necete znati sto se zaista dogada s vasim osjetJjivim djetetom dok ne istrazite svako osjetilo. Sad a kad znate vise 0 svakom senzornom sustavu i kako koje radi mozete doprijeti do onog ito se dogada s vaJim djetetom. Sedam osjetila preporu6ella literatura Ackennan Diane. A Natural Hisl01J of the Sellses. New York: Vintage Books 1995. Ratey John l M. D. A Users Guide to the Brain. New York: Vintage Books 2001. . I J slide 30: . I t t I L 1 POGLAVLJE 3. Uskladivanje s vlastitim djetetom Kao roditelj trebate razviti senzornu inteligenciju. Ako je prvi korak razu mjeti kako funkcioniraju osjetila i kako osoba moze biti preosjetljiva ili ne dovoljno osjetljiva sljedeCi korak je primijeniti tu "inteligenciju" izravno na svoje dijete. Razumijevanje djetetova jedinstvenog nacina dozivljavanja i

reagiranja na svijet zahtijeva posao detektiva strpljenje i volju da ga se sagleda na novi nacin. Sad imate dobru priliku da napravite korak una trag i zaista vidite s cime se bori vasedijete. Srecom djeca postavljaju mnogo indicija. Kao sto kad kriomice pojedu kekse na stolu ostave mrvice isto ta ko mogu se pojaviti suptilni znakovi koje pailjiv roditelj moze uociti osobi to ako zna 5to trazi. Zapamtite vase dijete sa senzornim smetnjama moze imati probleme u obicnim iskustvima. Poput automobila dobro pode5en zivcani sustav skJad no radi kad je u "pravoj brzini". Kad se taj "motor" pokrece brzo jer je uzne miren neocekivanim promjenama u ustaljenoj rutini iii zato sto su mu prizori i zvukovi na praznicima kod rodaka nepodnosljivi "motor" se tesko vraca u pravu brzinu. Cak i starije dijete koje je pod stresom zato sto mora izdrZati cijeli dan u skoli iii zbog toplinskoga vala sezonskih aJergija iii pobjesnjelih hormona moze postati preosjetljivo na podrazaje koje inace normalno podnosi. IIi bi moglo traziti osjete za koje nagonski zna da ce ga smiriti bez obzira na to hoce Ii drugi Ijudi odobravati to 5to se tijelom stalno tiska 0 zid iii odbija jesti bilo ito drugo osim kriska kruha izrezanih na istostranicne trokute s topljenim ali ne zapecenim sirom. ..J slide 31: 69 \J 68 SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN Kako razlikovati senzorne smetnje od neobicnog ponasanja Moiete Ii to razlikovati Djeca su na jedan divan naCin komplicirana promjenjiva i pre cesto vrlo zbunjujuca. Prvi korak je odrediti 0 kakvom se ponasanju radi a onda gledati na moguce uzrocnike. Dijete koje si mase rukama ispred lica govori yam nesto 0 svojoj

vidnoj obradi. Mozda se tako cudno ponasa kako bi dobilo vise vidnih informacija iii koristi svoj vid da blokira druge vrste senzornih podrazaja ukljucujuCi i vas. Dijete koje je stalno u pokretu govori yam nesto 0 tome na koji nacin njegovo tijelo obraduje senzorne infor macije. Moze stalno trckarati jer njegovo tijelo jednostavno voli kretanje iii zato sto mu je zivcani sustav toliko trom da je prisiljeno skakutati uokolo . poput Tigra iz "Winnija Pooha" sarno da bi se jednostavno osjecalo normal . no. i Nedosljednost u nacinu reagiranja vaseg djeteta brojnost neobicnih mu b • sica u ponasanju i senzorna osjetljivost od koje pati mogu biti potpuno razo caravajuci. No razvijajuci svoju senzornu inteligenciju lakse cete shvatiti tretirati ublazavati cak i predviiati kako ce se dijete ponasati u odredenoj situaciji i sto bi mu moglo pomoci. SENZORNI PORTRET VASEGA DJETETA I Sljedeca lista provjere pomoci ce yam da se usredotocite na jedinstveni sen zorni portret svojega djeteta. Namijenjena je tome da yam pomogne pod I robnije razumjeti njegove osjetljivosti i bilo koji okidac i model ponasanja koji naglasavaju oblike zabrinjavajuceg ponasanja. Lista provjere moze biti f i vazan dodatak strucnoj procjeni. PomoCi ce varna radnom terapeutu i dru f gim strucnjacima da dobijete cjelovitu sliku djeteta i razjasnite koji ce tera I pijski pristupi i prakticna rjesenja biti od najvece pomoCi. BuduCi da skola t pruza potpuno drugaciji skup senzornih iskustava mozete zamoliti l djetetovu uciteljicu da i ona ispuni listu. Dok senzoma osjetljivost moze varirati iz dana u dan cak i iz sata u sat f vecina roditelja moze prepoznati specificne aktivnosti koje su obicno izazov za dijete na ovaj iii onaj naCin. Koje senzorne podrazaje vase dijete obicno izbjegava Koje obicno trazi Pokazuje Ii mijesane reakcije ponekad voleci neke stvari a ponekad ne Iii reagira neutralno kao i drugi vrsnjaci Uskladivanje s vlastitirn

djetetorn DODIR Da ga se dodiruje po nekim dijelovima tijela zagrljaje i milovanje Odredene tkanine savove etikete remene manzete itd. Odjeca cipele iii ukrasi koji su vrlo uski iii vrlo labavi Prljanje ruku lica iii drugih dijelova tijela bojom Ijepilom pijeskom hranom losionom itd. Higijenske aktivnosti poput pranja lica i kose cesljanja rezanja noktiju cetkanje zuba· Kupanje tusiranje iii plivanje Brisanje rucnikom Isprobavanje nove hrane Jedenje hrane odredene teksture: za Zvakanje drobljene glatke kasaste hrskave Stajanje blizu drugih Ijudi Hodanje bosih nogu IZBJEGAVA D D D D D D o D D D D TRAZI D D D D D o D D D D D MIJESANO D D D D D D D D D D D NElJTRALNO D D D D D D D D D D D i t • I i I W " . f " f r I I i " t .:" :fj ..:.il I I L J. slide 32: 70 SENZORNA INl EGRACIJA IZ DANA U DAN PROPRIOCEPCIJA OSJET TIJELA IZBJEGAVA TRAZI Aktivnosti poput zaigranog hrvanja 0 0 skakanja udaranja guranja penjanja i druge aktivne igre Igre visokog rizika skakanje s velike 0 0 visine penjanje na visoka stabla voznja biciklom po sljunku Zadatke fine motorike poput pisanja D D crtanja zakopcavanja gumba i kopca nizanje perlica i konstrukcijske igracke Aktivnosti koje zahtijevaju fizicku 0 0 snagu Hrskava hrana grickalice suhe 0 0 zitarice iii hrana koju treba zvakati meso karamele Glatka kremasta hranu Oogurt sirni 0 0 namaz puding Prekrivanje iii zatvaranje ociju 0 0 MIJESANO NEUTRALNO 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 • Iako postoji nekoliko razloga zaho dijete izbjegava rakve zadatke mnoga djeca s teSkocama propriocepcije odbijaju iii neuspjeSno

obavljaju zadarke fine motorike koji zahtijevaju sprernosr i koordinaciju ruku .. I 1 I I I I I I I I I l I 71 Uskladivanje s vlastitim djetetom VESTIBULARNO OSJETILO OSJET POKRETA Da ga netko pomakne zaljulja zaokrene gurne u vlakic Biti na pokretnim spravama koje se gibaju kroz prostor Ijuljacka klackalica pokretne stu be dizalo Aktivnosti vrtnje vrtuljak igracke koje se vrte vrtjeti se ukrug Aktivnosti u kojima se mijenja polozaj glave saginjanje nad umivaonikom iii okretanje u polozaj naglavacke izvodenje koluta drZanje nogama za precku dok visi naglavacke Aktivnosti koje traZe odrzavanje ravnoteze klizanje voznja bicikla skijanje hodanje po gredi Penjanje i spustanje po stubama toboganu i Ijestvama Biti visoko kao npr. na vrhu tobogana iii gledati s visine Manje stabilne povrsine poput debelog tepiha trave pijeska snijega Voznja u automobilu iii drugim prijevoznim sredstvima I - . ¥ e hW t arb· "¥ _J :1 IZBJEGAVA TRAZI MIJESANO NEUTRALNO 0 0 0 0 I J 0 0 0 0 I .1 I D 0 0 0 I - 0 0 0 0 I ..J 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 ... - - I J slide 33: 73 72 SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN · m Uskladivanje s vlastitim djetetom r r-- SLUH 1.::- Slusanje vrlo glasnih zvukova poput automobilske trube alarma sirene glasne glazbe iii televizije Biti u bucnom okruzenju poput restorana s mnogo gostiju zabava iii trgovina u kOjima je gUZva Gledanje televizije iii slusanje glazbe vrlo tiho iii vrlo glasno Govoriti iii slusati nekog dok se cuju drugi glasovi iii zvukovi Pozadinska buka dok se koncentrira na zadatak drugi glasovi glazba periliea posuda ventilator itd. Igre s brzim verbalnim uputama kao sto su

Hoki Poki iii Leti leti Interaktivna dvosmjerna komunikacija Nepoznati zvukovi neobicni/luckasti glasovi strani jezik Pjevati sam iii s nekim Stvaranje buke za sebe I I IZBJEGAVA D D D D D D D D D D TRAlI D D D D D D D D D D MIJESANO D D D D D D D D D D NEUTRALNO D D D D D D D D D D VID : 1 I I \: i \ . I . L I I I I t .j I I i II I 1 Ucenje citanja iii citanje dulje od nekoliko minuta Gledanje u predmete koji sjaje vrte se iii se kre6u Aktivnosti koje zahtijevaju koordinaciju ociju i ruku po put tenisa hvatanja nizanja perli pisanja precrtavanja Zadaci koji zahtijevaju vidnu analizu poput slagalica labirinta i skrivenih slika Aktivnosti koje zahtijevaju razlikovanje boja oblika i velicina Mjesta puna vidnih podrazaja poput trgovina i igralista na kojima trckara mnogo djece TraZenje stvari poput carapa u ladici iii odredene knjige na polici Izrazito jako svjetlo sijanje sunca iii bljesak fotoaparata Zasjenjeno/priguseno svjetlo sjene iii mrak Igre s puna akcije jarke boje na televiziji filmovi iii racunalne igre Nova vizualna iskustva poput gledanja kroz kaleidoskop iii kroz stakla u boji IZBJEGAVA D TRAil D M IJESANO D NEUTRALNO D I D D D D D D D D D D D D D D D D D D D D D D D D D D D D D D D D :-: D D D D D D DD slide 34: 74 SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN NJUH f OKUS IZBJEGAVA TRAIl MIJESANO NEUTRALNO Njusenje nepoznatih mirisa Intenzivni mirisi poput parfema. benzina sredstava za ciscenje 0 0 0 0 0 0 0 0 Njusenje nejestivih tvari poput plasticnih predmeta plastelina smeca 0 0 0 0 Jedenje nove hrane Jedenje poznate hrane 0 0 0 0 0 0 0 0 I Jedenje hrane

intenzivna okusa vrlo zacinjenaslana gorka kisela iii slatka 0 0 0 0 KAMO DALJE Ako ste vi iii djetetova uciteljica mnogo puta oznacili kvadratice "izbjegava" "trazi" iJi "mijeSano" napravite procjenu s radnim terapeutom koji je specijaliziran u procjenjivanju i tretiranju poremecaja senzorne integracije. Kako se to radi saznat cete u petom poglavlju Kako doei do radnog terapeuta i kako 5 n jim suradivati. Ponovno promisljanje 0 ponasanju kao simptomu Kad se osvrnete na svoje odgovore bit ce lakse prepoznati odakle neki oblici ponasanja koji vas zbunjuju i s kojima se suocavate svaki dan. Mozda sada shvacate da vecinu ponasanja koja su yam bila cudna i neshvatljiva mozete staviti u odredene obrasce dakle u ponasanja izbjegavanja iIi trazenja u odnosu na odredeno osjetilo. Umjesto da pokusavate mijenjati djetetove simptome ponasanja sada imate vise znanja za suocavanje sa samim senzornim smetnjama. Uskladivanje s vlastitim djetetom 75 Ako vase dijete udara iii grize drugu djecu umjesto da se pitate kako ste bas vi dobili tako agresivno dijete mozda shvacate da se ono pokusava obra niti od nepoduosljivih zvukova i nepredvidljivih dodira iii mozda ne zna kako biti njezno pri fizickom kontaktu. Umjesto da mislite da je vase dijete Judo jer inzistira na pranju ruku usred obroka mozda shvatite da njegovo tijelo nije u stanju tolerirati Ijigave Jjepljive iii hrapave povrsine. IIi da vas tinejdzer koji toliko glasno nabija glazbu da skrgucete zubima sarno pokusava regulirati svoj zivcani sustav. Poremecaj senzorne integracije sigurno nije isprika za sve. Naposljetku jedno je imati u vidu neprihvatljivo ponasanje a sasvim je nesto drugo zivjeti s tim. Ali jednom kad shvatite ZOlfO se dijete po nasa na odredeni naCin odnosno sto je u pozadini njegova ponasanja moei cete zaista shvaliti kako se odnositi prema tom problemu. Vodite dnevnik ponasanja Kako biste razvili svoju

senzornu inteligenciju pocnite pisati dnevnik neo bicnih oblika ponasanja i reakcija svojeg djeteta. Biljdite vrijeme kad se javljaju oblici ponasanja koji yam smetaju iii ih ne mozet odgonetnuti gdje se pojavljuju koji dogadaji tome prethode koja je hrana konzumirana te svaki uzeti Jijek. Mozda cete trebati zamoliti uCiteljicu da i ona pise dnevnik kako biste odredili one oblike neprihvatljivog ponasanja koji se javljaju u :J skoli. Mnogi roditelji shvatili su da im je pisanje dnevnika ponasanja pomoglo otkriti djetetovu netoleranciju na hranu nuspojave lijekova iii cinjenicu da J je dijete jednostavno preoptereceno aktivnostima i ncma dovoljno vremena da se odmori i sabere. Uz tumacenje oblika ponasanja u odnosu na uzrok potrazite koji se obrasci ponasanja redovito pojavljuju u odredeno vrijeme. Uzmite u obzir cijeli repertoar dogadaja koji bi mogli imati utjecaj na dnevne mjesecne i druge redovite dogadaje poput Ciscenja kuce kemijskim sredstvima posjeta ·1 I vaseg bivseg bracnog partnera iii vremena provedenog s drugim skrbnicima. Naprimjer jedna je majka otkrila da se njezino dijete uvijek lose ponasa u subotu navecer i u nedjelju. Nakon nekog vremena biljeZenja problematic nog ponasanja shvatila je da je subotom navecer dolazila babysitterica koja je djetetu na dar donosila cokoladu. ._ / \ Primjer pisanja dnevnika ponasanja za cetverogodisnjaka: slide 35: 77 I. t:.j 76 SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN r DAN I VRIJEME PONASANJE SITUACIJA STOSE STO JE KOJE SE NEPOSREDNO POMOGLO U PROMATRA PRIJE DOGODILO RJESAVANJU PROBLEMA Ponedjeljak Bijesni

ispad. Spremanje za J eo je sendvic od Dopustenje da 12 sati i 30 Razbacivanje odlazak u park. tunjevine sumsko se igra jos pet minuta. igracaka. voce i mlijeko. min uta prije To cesto jede bez odlaska u park. problema pa se Sljede6i put vjerojatno ne radi necu ga sarno o reakciji na obavijestiti da hranu. odlazimo nego 6u ga unaprijed upozoriti na promjenu situacije. . " t U skoli senwrni problemi mogu biti izrazeniji ponedjeljkom kada dijete I mijenja situaciju - iz manje strukturiranog rasporeda tijekom vikenda iii petkom kad se tijekom cijelog tjedna nagomilaju skolski zahtjevi. Takoder razmotrite hormonalne promjene. Senzorna obrana tinejdzerice moze biti znatno losija neposredno prije iii za vrijeme menstruacije iii u razliCito f. vrijeme u svakom mjesecnom ciklusu. Bit je u tome da razmotrite obrasce koji ce yam pomoci da predvidite i planirate te nadajmo se izbjegnete "okidace". I Preispitajte sve t Postoji zaista sarno nekoliko kljucnih stvari oko kojih trebate preispitati sebe iii svoje dijete da biste shvatili zasto dijete vice lose se ponasa iii ne suraduje. Sto je dijete starije i verbalno se moze lakse izrazavati i senzorna inteligencija mu je jace razvijena lakse ce se odrediti uzrok takvih stresnih stanja. No nemojte misliti da ce vase dijete kad bude starije biti svjesno da njegova osjetila rade drugacije od osjetila drugih Ijudi. Ako ih je cak dijete i svjesno mozda yam nece moei objasniti sto prozivljava niti kako ga to pogada. Ako nosite naocale mozda se sjecate kada ste ih dobili prvi put. Jeste Ii vi otkrili da s vasim vidom nesto nije u redu iii netko drugi roditelji uciteljica okulist C:ak i ako ste bili svjesni da nevidite dobro jeste Ii mogli opisati u cemu je problem: da su yam nejasni udaljeni predmeti iii da rijeci Uskladivanje s vlastitim djetetom na stranici izgledaju iskrivljeno Slvar je u tome da niste imali s kim usporedivati svoje iSkUstvo pa yam se vas vid cinio normalnim. Kako biste

izostrili svoje vjestine analiziranja senzornih smetnji razmislite 0 odredenoj situaciji s kojom se je vase dijete tesko nosilo i odgovorite na nekoliko pitanja: L Posloji Ii Uloj siluaciji S71ai471 auditir.mi clement Taktillli Vestiblilami Proprio· crptivlli Vizuol71i Mirisni iii okuslli ponasanje koje trebate razjasniti: Vas trogodisnjak uvijek pravi probleme oko tusiranja ali primijetili ste da se tijekom Ijctnih praznika voli tusirati vani. Neuobicajeni senzorni elementi: Vani je tus tisi jer zvuk ne odjckuje po ploCicama. Osvjetljenje je prirodno sto moze biti manje iritantno od fluoresccntne rasvjete iz vase kupaonice. Kada razmis\ite vise 0 tome: Sbvacate da je prosli mjesec kad se tusirao kod dje-da i bake protestirao manje nego inace. C:ini se da njihova kupaonica ima slabiju rasvjetu i da u njoj nema toliko jeke. Sto poduzeti: Ako ne mozete ugraditi vanjski tus koji se moze koristiti tijekom cijele godine prilagodite rasvjetu i zvuk u kupaonici iii se okrenite kupkama ako to bolje podnosi. 2. Kada se posljedllji pUI tako POllaSoo Je Ii se lako pOllasoo viSe pUla Je Ii II lim oblicima pOllasolljo bilo lIekih z4jedmckih elemellolo Ponasanje koje treba razjasniti: U zadnje se vrijeme vas sin ponasa vrlo cudno i agresivno cak udara svog mlac1eg brata. . PosIjednji put kad se tako ponasao: Dogada se to zadnjih nekoliko dana narocito u poslijepodnevnim satima. Koji su zajednicki elementi takvih oblika ponasanja Doba dana. Kada razmislite viSe 0 tome: Ovaj tjedan dopustili ste mu da dulje gleda televiziju osobito poslijepodne. Takoder ste primijetili da ne postaje toliko hiperaktivan kada gleda emisije 0 prirodi u kojima se prizori ne mijenjaju toliko brzo i naglo. slide 36:

SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN 78 5to poduzeti: Skratite vrijerne gledanja televizije ogranicite ga na gledanje programa koji nisu prestirnulativni i omogucite mu vise prilika za prirnjereno trazenje proprioceptivnih podrazaja ne udaranju brata da - udaranju po bubnjevirna borbi jastucirna itd.. 3. Prolazi Ii trenutno kroz neke promjene koje su za njega moida prenagle i neujednacene Ponasanje koje treba razjasniti: Vas se trinaestogodisnjak zestoko buni kada mu potvrdite da cete doista iei u knjiZaru rabljenih stripova ali da prvo trebate svratiti u postu koja se zatvara ranije. Posljednji put kad se tako ponasao: Uvijek stvara probleme kad dode do iznenadne prornjene planova no ovo je intenzivnija reakcija. Kada razmislite vise 0 tome: Osim sto je dozivio razocaranje imao je dug i tezak dan u skoli. Otkrio je da ga sjedenje i citanje stripova u knjizari jako smiruje dok je posta bucna prejako osvijetJjena i zna da je u to doba dana puna ljudi. 8to poduzeti: Uvjeriti ga da ce u knjizari provesti puno vremena i da moze pricekati u autu dok ste vi u posti. Mozete odgoditi odlazak u postu za sutra. 4. Je Ii to tefko predoidjeti Ponasanje koje treba razjasniti: Vasa sestogodisnja kei place govoreei yam da ne zeli poslije skole iei baki kamo odlazi svaki dan. 8to se promijenilo Razgovarajuei s bakom saznajete da je prosli put posluzila unuku drugom vrstom jogurta: onim u kojem je voce izmiksano umjesto onog koji irna komadice voca na dnu i inzistirala je da unuka ne baca "dobru hranu". Sto poduzeti: Razgovarajte s bakom 0 poremecaju senzorne integracije Zamolite je da unuci kupi njezin omiljen jogurt iIi ga vi kupite. Zamolite baku da upozori unuku kada je hrana drukeija u teksturi okusu iIi izgledu od one na koju je navikla i da joj dozvoli da u zamjenu jede poznatu hranu ako joj nova ne odgovara. 79 Uskladivanje s vlastilirn djelelorn Roxannina prica Lindsey su pozvali da radi s Roxanne mrsavom

djevojCicom iz prvog razreda. Iako je Roxanne bila prilicno bistra druzeljubiva i dobro odgojena djevojeica voljela je provoditi vrijeme sarna iii s odraslom osobom. Za vrijem e slobodnih aktivnosti u skoli cesto bi zalutala iii sjedila na zatvorenoj zahodskoj skoljci. Za vrijeme odmora igrala se sarna pokraj zida. UCiteljicu i skolskog psihologa zabrinjavala su njezina "perseveracijska" ponasanja opeto vane radnje u kojima dijete zaglavi poput strizenja skarama po zraku i stalnog brisanja sjajnog drzaca za papirnate rucnike. Tijekom slobodnih aktivnosti skakala bi od igracke do igracke sve dok je ne bi zaokupila knjiga. Zalila se majci da mrzi skolu jer tamo irna previse djece. I U situacijarna "jedan na jedan" kao one u kuCi s odraslima Roxanne je bila sretna aktivna i drustvena. testo se smijesila i pokazivala zacudujucu zrelost u vjestinama konverzacije premda je izbjegavala kontakt oeima. Voljela je svoj mali CD player i stalno je pustala jednu te istu pjesmu vrJo glasno. Slagala bi knjige u red jednu do druge i odusevljeno pricala price. Tijekom sjedenja ljuljala se njezini roditelji rekli su da to cesto radi i cesto bi ustajala i kretala se po sobi. Uzivala je u poskakivanju na terapijskoj lopti pri cemu je trazila da je se pridrzava za bokove da ne padne ali strogo je odbijala IeCi na loptu potrbuske iii na leda. Voljela je likovni i rucni rad npr. lijepiti perje na sliku ptice no inzistirala je na cestom pranju ruku. Kad bi se maIko ogrebla skidajuCi lutku s police trazila bi da joj se stavi flaster i stalno je trljala to mjesto sljedeCih pola sata. Kad bi crtala sebe imala bi velike usi oei s crtorn narnjerno pOVDcenom kroz njih stapicasto tijelo ruke bez saka i noge bez stopala. Njezini roditelji htjeli su znati zasto se njihova draga i parnetna djevojcica izraZenih govornih sposobnosti tako cudno ponasa. testo se cinilo da ih Roxanne ne cuje i trazila je da televizija iii glazba budu jako glasni. U kinu je uvijek zeljela

sjediti u zadnjern redu no knjige je bez problema citala . izbliza. Audiolog je ustanovio da joj je sluh uredan. Pedijatar je tvrdio da roditelji nemaju razloga za brigu Cim ona postize dobar uspjeh u skoli i irna mnogo prijatelja izvan skoJe. No roditelji su znali da nesto nije u redu. Sto se dogodalo BuduCi da je Roxanne bila toliko snalazljiva djevojcica uspijevaJa je veCi dio vrernena prikrivati svoje dublje senzorne problemc i otkrila je neke strategije u ponasanju kojima bi izbjegavala senzorno preop . terecenje. Roxannin "normalan" nalaz sluha pokazao je da norrnalno cujt: .J niske frekvencije i da je preosjetljiva na vise frekvencije. Pokusavala jc de \ 1 slide 37: 80 SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN senzitizirati usi slusanjem glasne glazbe i televizije. Inace bi jednostavno iskljuCila svoje osjetilo sluha kako bi se mogla koncentrirati na vid. I" . Roxanne je imala i taktilne smetnje koje su je dovele do povlacenja iz situacija u kojima bi se moglo dogoditi da je netko neocekivano dotakne iii gurne te iz situacija u kojima bi se moglo dogoditi da si uprlja ruke. Imala je produljenu reakciju na taktilne podraiaje sto se manifestiralo u obliku blagog svrbeZa. POGLAVLJE 4. Uz teskoce u obradi vestibularnih informacija Roxanne je imala i teskoce s vidom pa je izbjegavala pokrete gdje dolazi do promjene polozaja glave. Imala je i losu konvergenciju oCiju problem ocnih misica zbog kojeg se oene Kako je do toga doslo jabueice okrecu u stranu. PokusavajuCi uskladiti zajednieki rad ociju kako c bi se mogle fokusirati na predmet Roxanne je dozivljavala umor i napre zanje oeiju. Slabost ocnih misica takoder ju je spreeavala da oCima prati

pokIetne objeklc npr. loptu u kretanju drugu djecu dok hodaju iIi tree l Bilo bi nam drago da yam mozemo dati jednostavan odgovor na pitanjc Iikove na filmskom platnu. Kad bi gledala stvari s udaljenosti vise bi vidnih zasto vase dijete ima senzorne teskoce no postoje sarno teorije i korelacije podraiaja palo unutar vidnog polja i trebala je manje pomicati oCi s jedne r a ne i jasni uzroci. Prije nego poenete razbijati glavu nad time sto moze biti na drugu stranu. Nije ni cudno da joj je bilo neugodno u buenoj ueionici i na uzrok senzornih smetnji vaseg djeteta sjetite se da je poremecaj senzome igralistu punom djece koja stalno tree i vieu. Vise je voljela tise i predvidljive : integracije sarno to: poremecaj a ne bolest. Poremecaj SI cesto se odrasle osobe iIi igru sa sarno jednim prijateJjem u kuCi. pojavljuje kao zaseban poremecaj bez dodatnih dijagnoza poput autizma a Osim sto je radila individualno s Roxanne Lindsey je relda njezinim . moze biti blag umjeren i teZak. Ako je rijec 0 teskom poremecaju sr coditeljim i "liteljim d pcomijene "lin doiivljovnj Roxonninih td- t ponasanja mogu biti takva da ih roditelji i struenjaci rijetko razlikuju od koca Vise nisu pripisivali njezine probleme prkosu iIi zlocestom ponasanju onih koja su prisutna u slucaju drugih potencijalnih dijagnoza poput nego su naueili analizirati senzome izazove u svakoj situaciji u kojoj je ADHDa iii anksioznog poremecaja. Naposljetku imajte na umu: ako vase • Roxanne imala teskoca i dozivljavati situaciju iz njezine perspektive. Kad su dijete ima drugu ispravno postavljenu dijagnozu poput autizma iii sindroma shvatiIi koliko je vidni i slusni podrazaji preopterecuju te da ima i teskoce u fragilnog X kIomosoma 0 kojem cemo raspravljati u daljnjem tekstu obradi taktilnih informacija i onih 0 kretanju postalo im je jasno zasto grup- rjesavanjem senzornih smetnji koje su simptomi te dijagnoze poboljsat cete I njegovo opce funkcioniranje i one ce

se bolje osjecati. ne situacije od onih na igralistu u ueionici na rodendanskim proslavama i u Junaparku dovode Roxanne u tesku situaciju. Zahvaljujuci timskom radu Lindsey Roxannini roditelji i ueitelji te druge osobe vazne u njezinu zivotu MOGUGI UZROCI pomogli su joj da razvije bolju toleranciju na senzorne izazove da na poziti van nacin nauci izbjegavati preopterecenje svog sustava te da olaksa situ a Razlike u umrezavanju neurona cije koje je dovode u takvo stanje. Roxanne i oni koji je vole i poueavaju raz viIi su senzomu inteligenciju potrebnu da uspije. Vase dijete rodeno je s milijun neuronskih veza spremnih za kemijsko desif Djeca poput Roxanne bore se s poremecajem senzome integracije iz riranje zivotnih iskustava. StimulirajuCi podrazaji poput vaseg zaljubljenog mnogih razloga. I posve je prirodno da roditelji zele znati osnovni razlog pogleda briznosti i njeznog Ijuljanja u narueju jaeaju te veze. Kada beba uei senzornih teskoca Neke od moguCih uzroka razmatramo u sljedecem neSto novo 0 svijetu ta se neuralna mreZa siri i povecava svoju brzinu i poglavlju. ucinkovitost. l 1 slide 38: 82 SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN Dok se dijete razvija u maternici dioba stanica odvija se zacudujuce " brzo. Zivcane stan ice neuron i diferenciraju se i migriraju u specificna podrucja te sire svoje ogranke potrebne za spajanje s drugim neuronima kako bi se izgradili mali "kvartovi". Tijekom nonnalnog razvoja mozak stvara prekomjernu koliCinu veza koje se medusobno natjecu za hranjenje kemikalijama za kemijsku prehranu sto je potrebno za formiranje zavrsnih veJ.a.

"Stan ice gubitnici" koje se nisu povezale s drugima kao i one koje su stvorile pogresne veze s drugim stanicama odumiru. "Pobjednicke stanice" bujaju i formiraju cvrste veze. U zadnjem razdoblju trudnoce valom stanicnog "podrezivanja" uniste se slabe i pogresno uspostavljene veze. To je nesto poput proljetnog Ciscenja za mozak. Sto se dogada ako se podrde premalo iii previse neurona Sto se dogada kad ojacaju krivo uspostavljene veze a dobre veze ne ojacaju Zasad postoji premalo konacnih odgovora. Ali sigurno znamo da s toliko veza u mozgu postoji velika raznolikost u nacinu spajanja neurona i kako ce se u djecjem mozgu stvarati mreza neurona ovisi 0 naCinu na koji dijete dozivljava i reagira na senzorni unos. Danas se smatra da problemi s migracijom stanica u najmanju ruku imaju ulogu u nastanku autizma disleksije shizofrenije epilepsije a mozda i drugih poremecaja poput SI. Znanstvenici takoder proucavaju vezu izmedu nedovoljnog podrezivanja stanica povecanog mozga u osoba s autizmom i utjecaja toga na senzornu obradu. 2 Ispitivanja su se pocela usmjervati na specificne anatomske i fizioloske razlike u vjestinama senzorne obrade. Neki problemi senzorne obrade povezani su s abnormalnoscu malog mozga cerebeluma koji prema istrazivanjima ima ulogu kontrolora glasnoce senzornog unosa. Nema Ii dobre kontrole moze biti da dijete preglasno iIi pretiho opaza senzorni unos - bilo da je rijec 0 dodiru pokretu vidu okusu njuhu iii zvuku. IstrazivaCi su otkrili i abnormalnu sintezu serotonina u dijelovima mozga koji su odgovomi za finu senzornu diskriminaciju. Nedavna istrazivanja pokazuju da djeca s teskocama senzome obrade imaju smetnje u zivcanom sustavu. 5 Autonomni zivcani sustav pomaze nasem tijelu da se suoCi s promjenama u okolini. Simpaticka grana zivcanog sustava aktivira tijelo za borbu iIi bijeg u iznimno stresnim

situacijama iii u izvanrednim situacijama dok grana parasimpatickog zivcanog sustava pomaze tijelu da se smiri i sarno regulira u odnosu na stalno naviranje promjenjivih podraiaja. U znanstvenim radovima istrazivaci su pokazali da se djeca koja pretjerano reagiraju na senzorna iskustva ne naviknu na senzomi unos nego ga stalno ponovno dozivljavaju kao potpuno novo iskustvo koje pobuduje zivcani sustav. ....L Kako je do toga doslo 83 Genetika laka ne postoje konacni geneticki podaci 0 poremecaju SI poznato je da se stanja koja cesto dolaze s poremecajem SI poput autizma i ADHD-a pojav Ijuju u vise clanova jedne obitelji. Ima mnogo anegdota koje dokazuju da paremecaj SI moze biti nasljedan. lpak moze se dogoditi da se u jednog clana obitelji senzorne smetnje oCituju tek kao blage musice dok u drugog clana one mogu biti ozbiljne i narusavaju ucenje igru rad i svakodnevni zivot. _L GledajuCi unazad mozda shvatite da su senzome smetnje u vaseg djeteta pocele jos i prije rodenja. Neke majke djece s poremecajem Sl sjecaju se da je dijete bilo preaktivno jos u maternici a kad se rodilo nikako se nije I .11 moglo smjestiti u udoban polozaj iIi obratno cinilo se da se premalo mice. Drugi kafu da su im djeca od prvog dana imala kolike iIi bi zaspala gotovo svake minute. Mozda imate vise djece sa senzornim teskocama. Jedno mozda ima pore n mecaj senzorne integracije i ADHD dok drugo ima sarno senzorne teskoce. Mnago informacija mozete dobiti ako razmotrite djetetovo obiteljsko stablo i utvrdite neke ekscentricnosti: rodake koji su uvijek bili u pokretu koji su 11 leprsali rukama koji nikad nisu naucili voziti bicikl iIi sl1. bili zahtjevni kao djeca te su imali ispade bijesa koji su trajali satima. JI Nedonoscad II Nedonoscad osobito bebe rodene mnogo prije termina i one s premalom 1/ tjelesnom tezinom imaju veti rizik za razvoj poremecaja senzorne integ racije. 6 U

maternici beba provodi vrijeme sklupcana u ugodnoj toploj i mracnoj sredini slusajuci otkucaje vaseg srca i prigusene zvukove iz vanj Jl skog svijeta. Ako je beba prerano rodena njezin nezreli dezorganizirani zivcani sustav nije spreman nositi se sa svim senzornim porukama koje ga bombardiraju. Vecina neonatoloskih odjela za intenzivnu njego: poduzimaju sve kako bi pretjeranu stimulaciju sveli na minimum no neizbjdno zujanje Jl aparata svjetlo koje se nikada ne gasi te prometna atmosfera u sobi mogu uznemiravati asjetljivu nedonoscad. Tim strucnjaka tog odjela ukljucujuCi primalje radne terapeute fizioterapeute i strucnjake za rani razvoj radi s ... roditeljima kako bi oni naucili polozaje tijela vrste i intenzitet senzornih podrazaja koliko je dodirivanja sumova pokretanja itd. koji su optimalni za smirivanje pojedine bebe i za poboljsanje njezinih sposobnosti samoregu :J lacije. Roditelje se obieno upucuje kuci s upozorenjem da prate mogucu slide 39: l SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN 84 pojavu znakova senzornih teskoca i moguca zaostajanja u razvoju. Neke majke kazu da ih nakon mnogih mjeseci suocavanja s razlicitim zdravstve nim problemima njihova nedonosceta dijagnoza Sl i nije previse uzrujala jer im je to izgledalo kao sarno jos jedan dodatni zdravstveni iIi razvojni prob lem koji treba rjesavati. i. Dugorocni ucinci preranog rodenja variraju bas kao i djeta ali su nedonoscad sklona ... • jakoj osjetljivosti na zvuk svjetlo dodir i pokret cak i nakon svog drugog rodendana • zadrzavanju Morova refleksa dulje nego sto je to uobicajeno • visokom misicnom tonusu krutosti niskom miSicnom tonusu mlohavosti

iii mijesanom tonusu iako ovo moze biti znak ozbiljnog neuroloskog problema abnormalni misicni tonus u nedonoscadi obicno je privremeno stanje koje se rjesava izmeuu dvanaestog i osamnaestog mjeseca zivota • jakoj distraktibilnosti i prekomjernoj aktivnosti iii su pak iznimno tihi i spavaju vise nego sto je za ocekivati • vecem riziku da imaju probleme s vidom poput kratkovidnosti i ostecenja binokulanog vida 1" • razvoju oralne obrambenosti zbog negativnih oralnih iskustva s cjevcicama za hranjenje respiratorom i sisanjem. To moze lose utjecati na prihvacanje dodira u podrucju oko usta te na hranjenje. Visok iii nizak misicni tonus takoder moze oteZavati uzimanje hrane ustima. Porodajna trauma i hospitalizacija Porodajna trauma npr. nedostatak kisika hitan carski rez operativni zah vat na novorodencetu i drugi medicinski postupci izlaze bebu vecem riziku za pojavu senzornih smetnji. Naprimjer stetno podraiivanje osjetljive bebi ne koze intravenoznim cjevcicama iglama ubodima i zavojima moze do vesti do taktilne obrambenosti. Djeca koja su teze boiesna krhkog zdravlja iii imaju tde fizicke teskoce bilo da su one nastale prije rodenja tijekom porodaja iii kasnije takoder su Pd pojacanim rizikom za senzorne teskoce. Naprimjer dijete koje je dulje l bllo vezano za krevet propusta zivotne prilike za senzorne pustolovine i za I Kako je do toga doslo 85 istrazivanje od zagrljaja do bacanja u zrak slusanja neobicnih zvukova kretanja i istrazivanja okoline zanimljivih predmeta. Bolnice poticu senzor nu stimulaciju programima poput "Terapijskog dod ira" glazboterapije terapije zivotinjama. Ako ste imali problema u trudnoCi iii teZak porodaj nadamo se da se necete optereCivati time sto ste vi i vasi lijecnici drukcije mogli napraviti. Mnoge majke kazu da su imale savrsenu trudnocu bez nekih posebnih doga daja lako su rodile a bebe su im ipak dobiie poremecaj

senzorne integra cije dok neka druga djeca rodena nakon teskih trudnoca i komplikacija tijekom porodaja nemaju senzorne teSkoc. e. posvojena djeca posvojena su dj eca izlozena povecanom rizi ku za senzorne probleme a ona posvojena IZ prekooceanskih sirotista izlozena su visokom riziku. Uvjeti u tim sirotiStima jako variraju no u svima se precesto dogaua da se sposob nosti djece ograniceno razvijaju djeca su pothranjena nemaju dovoljno senzorne stimulacije ogranicene su im socijalne interakcije sto moze dovcsti do zaostajanja u razvoju zdravstvenih tegoba emocionalnih teskoca i poremecaja senzorne integracije. B Dr. Jane Aronson zdravstveni strucnjak za posvojenu djecu uocila je da djeca iz prekooceanskih sirotista cesto rodena prijevremeno iIi s niskom porodajnom teiinom mogu imati predispoziciju za probleme koji su vezani uz institucionalno okruzenje. Prvo bioloske su majke mozda imale losu prchranu te ogranicenu iii nedostupnu prenatalnu skrb. Moguce je da su bebe bile izlozene toksinima poput alkohola droge iii olova. U siro tistu su moguce velike razlike u temperaturi raspolozenju i djeca su cesto u neprivlacnom okruzenju. Moze se dogoditi da djeca satima sjede u mokroj peleni i da spavaju na podu jer nema dovoljno kreveta. Manjak potrebne senzorne stimulacije - naprimjer ako dijete nije dodirivano ljuljano u narucju niti ima priliku kretati se uokolo da istraiuje okolinu moze rezultirati preosjetljivoscu iii nedovoljnom osjetijivoscu na senzorni unos. Nedovoljan iIi minimalan kontakt sa skrbnicima moze dovesti do teskoca u stvaranju bliskog odnosa s posvojiteIjima. Prazan zeludac iii pretrpanost nadomjeskom zbog bocice u kreveticu moze dovesti do pothranjenosti oralne obrambenosti iIi premale osjetljivosti i teskoca pri hranjenju. Naravno to nije uvijek tako jer uvjeti

kojima se nastoji poboljsati senzorn1 ugodaj variraju od jednog do drugog prekooceanskog sirotista. I I : I .J. slide 40: 86 SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN Djeca iz domaCih sirotista izlozena su manjem riziku vezano uz cimbenike koji ukljucuju pristupacniju prenatalnu skrb bolje zivotne uvjete u zajednicama zajednickog stanovanja te u udomiteljskim obiteljima. Bilo da se radi 0 djeci iz sirotista drugih ddava iii onoj iz domaCih sirotista vecina se njih dobro prilagoduje svojim novim poticajnim domovima osobito uz podrsku nove obitelji koja uei prepoznavati oblike djetetova ponasanja i koja razvija svoju senzornu inteligenciju kako bi mu pomogla. Teski metali Neopazena trovanja teskim metalima mogu uzrokovati senzome teskoce uz druge prilicno ozbiljne neuroloske probleme. Konzumiranje visokih doza zive tijekom trudnoce moze uzrokovati ostecenje mozga slabu motoricku koordinaciju nemogucnost razvoja govora sljepocu i druga teska ostecenja u razvoju fetusa . Trovanje olovom moze dovesti do teskoca u ucenju problema s ponasanjem a u vrlo visokim dozama i do napadaja kome i smrti. Internetska stranica Centra za kontrolu bolesti www.cdc.gov nudi informacije 0 trovanju teskim metalima. BuduCi da moze nastati bez pojave vidljivih simptoma trovanje olovom moze biti mnogo ce5ce no sto mislite. Oko 434.000 americke djece u dobi od jedne do pet godina ima u krvi vecu dozu olova od one koju preporucuje Centar za kontrolu bolesti - deset mikrograma olova na decilitar krvi. Trovanje olovom ne nas"taje sarno kad djeca jedu komadice otkrhnute zidne boje koji sadde olovo. Olovo se moze

nalaziti i u zraku u parama koje nastaju razgradivanjem boje u prasini koja yam se zavlaci u kucu igracke namjestaj posebno stariji komadi namjestaja iii oni koji su dosli iz nerazvijenih zemalja gdje su slabi zakoni za zastitu od olova neke vrste porculana iii keramike neke materijale koji se koriste u vjerskim obredima i narodnoj medicini rebrenice od vinila iz Azije iii Meksika kade sve do 1995. godine neke su tvrtke koristile otrovno olovo u glazurama za kade u vodu koja do slavine dolazi olovnim cijevima. Ako netko u vasoj kuCi radi s obojenim staklima popravlja iii mijenja akumulatore iii ako renovirate staru kucu mozda ste izlozeni opasnosti od olova. Tesko je a ponekad i prilicno sku po ukloniti opasnost od olova onako kako bi trebalo. Ako sumnjate da je vase dijete otrovano olovom zamolite lijecnika da napravi jednostavan test krvi. Opremu za testiranje prisutnosti olova u kuCi mozete povoljno nabaviti u trgovini zeljezom za testiranje povrsina kao sto je kada. Drzava iii ministarstvo zdravstva moze napraviti test na olovo u vasoj vodi iz kuce. U svakom slucaju trebali biste iz slavine 87 Kako ie do toga doslo koristiti bladnu a ne toplu vodu za kuhanje iii pice jer topla voda oslobada olovo iz cijevi i uzrokuje kontaminaciju. Trovanje zivom najcesce je u Ijudi koji konzumiraju vel ike kolicine kon taminirane ribe iii u osjetljivih fetusa koji su izlozeni zivi iz ribe u majcinu trbuhu. Agencija za hranu i lijekove upozorava da gotovo sve ribe i skoljke sadde zivu u tragovima. Morski psisabljarke kraljevska sku sa i brancini sadrie visoke vrijednosti zive i Agencija za hranu i lijekove preporucuje da ih se izbjegava. Ako zelite moiete pregledati internetsku stranicu Agencije za hranu i lijekove www.fda.gov da dobijete vise informacija 0 trovanju zivom. Mnogi su se sporili 0 iivinim amalgamskim plombama no zasad vecina zubara smatra da su sigurne iii barem preporucuju da ih

Ijudi zamjenjuju jednu po jednu umjesto sve odjednom. Gdje bi jos vase dijete moglo primiti zivu u prekomjernoj kolicini SlijedeCi standardni kalendar cijepljenja prije 1999. godine djeca su primala olovo kao sastavni dio konzervansa timerosala vise no sto neki strucnjaci ·1 smatraju sigurnim.9 Do 1999. proizvodaci u SAD-u iii su ukJonili timerosal iz vecine cjepiva iIi su ib preradili tako da u njima ostane "kolicina u " tragovima" koju Centar za kontrolu bolesti smatra eI...-vivalentnim proiz vodima bez timerosala. Ipak neznatne kolicine timerosala jos uvijek su J prisutne u nekim cjepivima u SAD-u ukljucujuci cjepivo Jrotiv gripe i protiv tetanusa. Znacajne doze mogu postojati i u starijim cjepivima i u onima koja se koriste preko oceana. Pored toga neki roditelji i strucnjaci postavili su .J pitanje vjerodostojnosti statistike Centra za kontrolu boJesti glede time " rosala. Zelite Ii provjeriti koja cjepiva sadde timerosal pogledajte inter netsku stranicu Centra za kontrolu bolesti www.fda.gov/cber/Vaccine/thime J rosal.htm1. Ziva je kao sto znamo poznati neurotoksin pa zato ozbiljno shvatite brigu 0 iivi u cjepivima. Preporucujemo yam da procitate dodatke proiz - vodu prije no sto pristanete na cijepljenje djeteta te da svoju eventualnu zabrinutost podijelite s pedijatrom. Neki roditelji tvrde da im je dijete razvilo autizam i senzome teskoce gotovo odmah nakon primitka vise cjepiva u jednom danu iii nakon poli valentnog cjepiva posebno nakon MO-PA-RU cjepiva cjepivo protiv ospica zausnjaka i rubeole. Iako mnoge nedavne studije ne dokazuju jasnu povezanost izmedu MO-PARU cjepiva i autizma u opcoj popuJaciji i iako Centar za kontroJu boJesti tvrdi da je njihov kalendar cijepljenja koji prepo " rucuju siguran specificne tvrdnje 0 iznenadnom nastanku autizma tek se sada istrazuju. Naravno i vas pedijatar

moze preporuciti drugaciji kalendar cijepJjenja. Teorija kaze da prezasicenost djetetova imunog sustava . 1 slide 41: 89 r l SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN 88 odrec1enim genetiekim pripravcima davanjem djetetu previse cjepiva u vrlo kratkom vremenskom razdoblju u kombinaeiji s izlozenoscu neurotoksini rna poput zive moze dovesti do autizma. Preporueujemo vam da proCitate internetsku stranieu Centra za kontrolu bolesti i druge izvore informaeija 0 radu imunog sustava kako bi yam pomogli da odmjerite rizike eijepljenja za svoje dijete. Razgovarajte i s pedijatrom treba Ii mijenjati kalendar eijep Ijenja za vase dijete. 8TANJA KOJA SE JAVLJAJU UZ POREMECAJ 81 1ako se poremecaj senzorne integracije moze javiti samostalno eesto dolazi uzdruge dijagnoze koje mogu biti zbunjujuce ako se simptomi preklapaju. Ponekad je gotovo nemoguce odrediti razliku izmedu poremecaja 51 i sim ptoma drugih dij agnoza 0 kojima cemo raspravljati. Prisjetite se da su mno ge djeeje dijagnoze poput ADHD-a i poremecaja prkosenja i suprotstav Ijanja ODD utemeljene na subjektivnoj proejeni simptoma ponasanja a manje na bioloskom testu kao sto je test krvi . Ako sumnjate da vase dijete ima senzorne smetnje pogotovo ako su mu struenjaei postavili dijagnozu poremecaja senzorne integraeije nojprije rije site senzorne probleme a onda razmatrajte preostale simptome. Djetetov nemir mozda ce nestati kad se ono poene osjecati sigurnije usred svako dnevnih senzornih podrazaja. Kad mu se da dovoijno "teskog rada" pro prioeepeija omoguci mu se kretanje i kada nauci sarno regulirati svoj zivea ni sustav tako da

se vise ne ponasa tako eudno i zivahno mozda ce njegovo impulzivno i opasno ponasanje nestati. 1pak ako pomognete djetetu u pod rucju senzornih teskoca a ono je jos uvijek uznemireno depresivno iii kru to mozda cete pozeljeti konzultirati se s neuropsihologom iii djeejim psihijatrom. Klinicari ce uzeti D5M Dijagnosticki i statistieki priruenik za mentalne poremecaje da postave formalnu dijagnozu i mozda ce propisati Jijekove i preporueiti terapiju za dijete mozda i obiteljsku terapiju. Kad razmisljate 0 raznim dijagnozama prisjetite se da svi poremecaji imaju kontinuum i da se Ijudi rijetko uklapaju u Cistu dijagnostieku kate goriju. Katkad je nemoguce razlikovati urocteni temperament od poreme caja koji se moze dijagnostieirati. 1O Ukratko cemo pregledati ta stanja i srodne senzorne smetnje. Na kraju knjige nati cete internetske straniee i organizaeije koje daju vise informacija 0 tim poremecajima i pruzaju podrsku. L Kako je do toga doslo Netolerancija na hranu Djeea s poremecajern senzorne integraeije koja imaju i netoleraneiju na hranu cesto otkriju da se njihove senzome smetnje znatno ublaze kad se hrana koju odbijaju makne iz njihova jelovnika. Mozda se kod l1jih radi 0 lOme da hrana pridonosi poremecaju SI a mozda je problem u tome da dodatan napor koji tijelo ulaze da bi probavilo hranu ostavlja djetetum anje energije za kontrolu senzorne osjetljivosti. Vise informaeija 0 netoleraneiji na hranu te 0 tome kako ukloniti odredenu hranu iii omoguciti odredene dodatke poput probavnih enzima koji bi mogli pomoci vasem djetetu potrazite u dvanaestom poglavlju: Kompiemell/ome reropije i prisrupi. Poremecaji autisticnog spektra Mnogo je zbrke oko povezanosti poremecaja autisticnog spektra s poreme cajem senzorne integraeije. To sto dijete ima senzorne teSkoce lie mora • nuzno znaeiti da je autistieno. Prema tome ne mora znaCiti ni da su

mnoge : C bihevioralne medikamentozne i nutrieionistieke interveneije eesto koris tene kao pomoc autistienotn djetetu prikladne za dijete s porcmecajem senzorne integraeije koje /lije autisticno osim onih interveneija koje tretiraj u senzorne smetnje koje su zajednieke kod obje dijagnoze. Autisticni poremecaj. Istrazivanja pokazuju da vecina osoba s autizmom ima senzorne teskoce a obicno su najvise pogoc1eni sluh dodir i vid. Auti zam je jedan od pet pervazivnih razvojnih poremecaja PDD a krece se od vrlo blagog do ozbiljno izrazenog. Da bi se djetetu dijagnostieirao autizam mora pokazivati izrazite tdkoce u nacinu reagiranja i soeijalnim interakei jama komunikaeiji ponasanju interesima i aktivnostima. Simptomi koji nastaju prije trece godine ukljucuju: . Socijalne interakcije i reogiranje • Znacajno ostecenje neverbalnih nacina ponasanja kao sto su pogled oei u oei izraz liea drzanje tijela i geste kojima se uspostavljaju soeijalne interakeije. • Nesposobnost razvijanja odnoa s vrsnjaeima primjeren razvojnoj razini. • Nema spontane podjele uzivanja interesa iii dostignuca s drugima. slide 42: SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN 90 • Nedostatak emocionalnog i socijalnog reciprociteta. Komullikacijo • Razvoj govomoga jezika kasni iii potpuno izostaje nije praeen pokusajem kompenzacije zamjenskim naCinima komunikacije kao sto su geste iIi mimika. • Ako je govor i razvijen minimalan je nezreo i nije spontan uz izrazito osteeenje sposobnosti zapoCinjanja i odrZavanja konverzacije moze biti vrlo repetitivan ili neuobicajenog zvuka glasnoee iIi visine glasa moze biti prilicno konkretan bez moguenosti

razumijevanja iIi koristenja metafora. . • lzostaju razliciti spontani oblici igara pretvaranja iIi oponasanja primjereni razvojnoj razini. PonaSonje interesi i oktivnosti • Intenzivna trajna zaokupljenost s jednim iIi vise interesa. • Kruta privrZenost nefunkcionalnim rutinama iIi ritualima. • Repetitivni motoricki manirizmi poput leprsanja rukama iIi Ijuljanja. • Zaokupljenost dijeovimo predmeta poput kotaca na kamioncieu za igranje. Osoba s autizmom moze imati neobicne reakcije na senzorne podra zaje" kognitivno osteeenje iIi neujednacen razvoj vjestina slabu koordi naciju abnormalnosti u prehrani uzimanju teJmSne i spavanju probJeme promjena raspolozenja i tjeskobu te ponasanja samoozljedivanja. Imajte na umu da mnogi Ijudi posebno mlada djeca pokazuju mnoge od tih simptoma razlicitog intenziteta a upravo to u kojoj su mjeri izrazeni odre duje trebate Ii se zabrinuti iIi ne. Moguee je da vase dijete prolazi razdoblje opsjednutosti au tiCima iIi geografijom i mozda treba nesto strpljenja i kreativnosti da ga pridobijete da razmislja i govori 0 necem drugom no za ocekivati je da kad nesto uci - otkriva nesto novo i zanimljivo. Moguee je da vase dijete inzistira dan za danom na istom dorucku od zitarica iIi izbjegava kontakt ocima iIi voli redati svoje igracke jednu do druge no ta ponasanja koja mogu posljedica nekog senzornog problema ne moraju nuzno znaCiti da se radi 0 autizmu. Ako sumnjate na autizam obratite se pedijatru i obavi te opsdnu strucnu procjenu. 91 Kako je do toga doslo Aspergerov poremecaj. Poput djeteta s autizmom dijete s Aspergerovilll poremecajem zvan i Aspergerov sindrom ima znacajne teskoee u SOC ij il l. nim interakcijama repetitivna ogranicena stereotipna ponasanja intercsc i aktivnosti te cdee ima znacajne senzorne teskoee. Ovdje ipak nema zna cajnijih kasnjenja u razvoju govora spoznaje iii vjeStinama brige 0 seb i.

Dijete s Aspergerovim poremeeajem cesto zaostaje na podrucju grube i finc motorike nespretno je a moguee je da ima neke vjestine posebno razvijene naprimjer izvanredne matematicke sposobnosti. Pervazivni razvojni poremecaj koji nije drukcije specificiran - POD-NOS. Pervazivni razvojni poremeeaj koji nije drukcije specificiran je univerzalna dijagnoza koristena kad se radi 0 ozbiljnom i pervazivnom osteeenju u socijalnim interakcijama verbalnoj iIi neverbalnoj komunikaciji iIi kad su prisutna stereotipna ponasanja interesi i aktivnosti no kriteriji ne odgovaraju dovoljno za druge dijagnoze iii ako je osteeenje nastupilo 1I0J:OII treee godine zivota. Mnoga djeca s PDDNOS-om imaju znacajne senzorne smetnje. Poremecaj pomanjkanja paznje ADHD poremeeaj pomanjkanja paznje s hiperaktivnoscu i ADD pore meeaj pomanjkanja paznje sada su vee udomaceni strucni nazivi: To je s jedne strane dobro jer roditelji uCitelji i C1anovi obitelji vide da dijete ima probleme usmjeravanja i odrzavanja paznje impulzivno je i hiperaktivno pa vode racuna da se intervenira u nastojanju da dijete 5to bolje fu nkcionira. Ipak moze se initi da dijete ima simptome ADHDa a da zapravo ima nesto drugo poput poremecaja senzorne integracije. To moze dovesti do zabune krivog postavljanja dijagnoze pa mozda i do nepotrebnih lijekova. BIt je u tome da poremecaj painje opisuje ponasanja i ta se ponasanja mogu javiti iz mnogo razloga. Psihijatar za djecu i adolescente dr. Larry Silver autor knjige The Misunderstood Child Neshvaceno dije te tvrdi da je ADHD trenutno na najniiem mjestu na Ijestvici uzroka hiperaktivnosti nepaz nje distraktibilnosti i impulzivnosti. Vodece uzroke ovako je poredao: tje skoba depresija teskoce u ucenju i poremecaj senzorne integracije 2 • ADD viSe nije ukljucen u DSM. DSM·/V azlikuje j VSlc

ADHD·a: ADHD s nepaznjom ADHD s hiperakivnoscu i impulzivnoscu Ie ADHD kombiniranog ipa. J slide 43: 93 SENZORNA INTEGRACIJA 12 DANA DAN tu neravno uzima stimulativna sredstva na bolja ne maci patvrdu dijagnaze. Problemi s abieno vIlo kad krene u skolu i treba se koncentrirati i fokusirati sve Deborah Ismond su da teskoCe izmedu ucenikovih mogu Dr. Judith mentalna i skolskih u skoli je vrla nalik rezultirati vrlo karakteristicnim simptomima ADHD-a koii ukljutuju: III Ne obraea paznju na nehotice radi III iii ne voli zadatke III kao da ne slusa. i ne dovrsava zadatke u po ill iii ne razumije. III Ima aktivnosti i zadataka i testa stvari iii ih na mjesto skolski III Lako ga nevazni nrlrir"" II II iii kad se od ocekuje da II Previse II Tesko mu je cekati da dode na u aktivnosti. III Teska mu je tiho u slobodnim aktivnastima. II nego sto je iUOld v UClJU do Kako je do toga ooslo moze trcali uokolo iii se neprimjereno po .. dok adolescent moze biti iznimno nemiran. uZIok tome moze biti iznimno tesko senzorne a moze biti da lina oba s teskocama slusne obrade vrlo se teSko fokusira na predavanje kad ga om eta vizualna zbrka u razredu iii ne maze misliti koliko mu smeta Ako se 0 iz mozda se radi 0 umIn da dJetetu s por"r-ip 1.01" trl7i nrrlnrir-pntivni i vestibularni kvalificirani maze svi ti vam daju savjete mogu vrlo problematicna koja treba tretirati. u pruumju POrtloei tako sto u nazivirna u skoli dva miesta. Ako vam netko razmislite. J e razmislio 0 tome ima Ii ili ima teskoce od uCinke. Mozda nisu neka djeca zaista imaju ADHD nuzno mozda su -:- oblika probleme. • Neki ucitelji i ravnatdji kole a neki c.ak i whIijroaJlI

da problemima u ponasanju uzimaju lijekove. Vee je cermaest drfava izbacilo praksu iz zakona moZda ta praksa prosiri i drugim drlavama. U vrijeme kad je krenula u zakonski prijedlog zvan lijekova djee" prihvacen je u Zastupnickom domu no naisao je na u Senaeu. Taj zabranit ce osoblju driavnih osnovnih i srednjih skola da da dijete uzima bila kakve iii tvari kao pohadanj:a kole iii primanja usluga skolske strucne sluzbc. slide 44: 97 SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA UDAN 96 . Bipolarni poremecaj Bipolarni poremecaj poznat opcenito kao manicna depresija jos je jedna mentalna bolest sada prepoznata u djece. Prema Akademiji za djecju i adolescentnu psihijatriju gotovo trecina od 34 milijuna americke djece i adolescenata kojima je dijagnosticirana depresija mozda ustvari ima bipo larni poremecaj. U te djece izmjenjuju se stanja depresije i manije. Manicno stanje moze ukljuCivati krajnju razdrazljivost glupiranje ushicenost prenapuhano misljenje 0 sebi kraCi san prekomjernu govornu aktivnost distraktibilnost povecani seksualni nagon te neobracanje paznje na rizik. Manicno stanje moze nalikovati na ADHD ODD iii cak na poremecaj ponasanja koji ukljucuje agresiju na Ijude i zivotinje unistavanje imovine obmanjivanje i ozbiljno krsenje zakona. Evo male pomoCi da razjasnite razliku izmedu bipolarnog poremecaja i ADHD-a: 11 Destruktivnost ADHD: nenamjerno unistava stvari Bipolomi: unistava stvari iz bijesa Trajanje jzljeva bijesa ADHD: smiri se za manje od trideset minuta Bipmi: osjeca se i ponasa bijesno dulje od cetiri sat a Okidaci bijesa ADHD: reagira na prekomjernu senzornu i emocionalnu stimulaciju Bipolol7l1:

reagira na ogranicenja okoline kao sto su zabrane Budenje i pobudenost ADHD: brzo se probudi i za nekoliko je minuta sasvirn budno Bipolarni: moze biti razdrazljivo i mamurno satima nakon budenja Teskoce u ucenju ADHD: cesto ima dodatne teskoce u ucenju Bipolomi: problemi s ucenjem proizlaze iz slabe motivacije Opsesivno-kompulzivni poremecaj Ljudi s opsesivno-kompulzivnim porernecajem OKP imaju opsesivne us trajne misli nagone iii slike koji mogu voditi do kornpulzivnih repetitivnih L Kako je do toga dolo ponasanja iIi mentalnih cinova kao sto su prekomjerno pranje ruku brojenje pridrzavanje krutih pravila iii reda iii stalno provjeravanje Jesu Ii vrata zakljucana Je Ii moja omiljena kemijska olovka tamo gdje sam je stavio Te opsesije i kompulzije zaokupljaju osobu veCi dio dana a ako im se odupire iii ih sprecava osoba postaje iznimno anksiozna i uzrujana. Dijete koje ima "sarno" poremecaj senzorne in tegracije koje se boii za kontrolu nad poraZavajuCim senzornim podrazajima moze razviti vlastite riwale i krute obrasce ponasanja u pokusaju da se suoci s navalom podrazaja i da upravlja njome no nece iskusiti ozbiljnu anksioznost OKP-a. Naravno moguce je imati oba OKP i poremecaj senzorne integracije. Tourettov sindrom Ljudi s Tourettovim sindromom TS imaju nevoljne motoricke i vokalne tikove rangirane od nevoljnog treptanja do toga da osoba izbrblja rijeCi iii zvukove za razliku od stereotipija manje od 30 posto ljudi s TS-om nevoljno govori opscene iIi drustveno neprihvatljive rijeci. Ti kovi se javljaju gotovo svaki dan iii cak po nekoliko puta dnevno a u jednoj godini nema ni tri mjeseca bez tikova. Osobe s TS-om mogu nauciti kontrolirati svoje tikove u odredenoj mjeri ali ako ih se potiskuje mogu postati jos gori. Dijete moze "izdrzati" u skoli jedino tako da se tikovi poslije ocituju kod kuce. Djeca s Tourettovim sindromom cesto

su iIi preosjetljiva iii nedovoljno osjetljiva na dodir imaju probleme slusne obrade labave udove tijekom kretanja losu ravnoteiu i koordinaciju te perceptivno-motoricke probleme sto sve moze tretirati radni terapeut i/ili fizioterapeut. Postoje i lijekovi koji mogu ublaziti tikove ako oni znacajno ometaju svakodnevni zivot i procese ucenja. " . Sindrom fragilnog X kromosoma Sindrom fragilnog X kromosoma je genetski poremecaj koji je podjednako zastupljen i u djecaka i djevojcica premda su u djevojcica simptomi blazi i suptilniji. Simptomi ukljucuju teskoce u ucenju mentalnu retardaciju sen lOrne smetnje poput prekomjernog reagiranja na podrazaje hiperaktivnost anksioznost i smetnje raspolozenja kratak raspon painje niski misicni to nus i labave zglobove velike usi izduzeno lice i velike testise djecaka i jed nu brazdu na dlanu umjesto dvije. Ako sumnjate da vase dijete ima taj sind rom razgovarajte sa svojim pedijatrom koji na temelju testa krvi moze a slide 45: 99 SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN 98 potvrditi dijagnozu. lako nema lijeka za ovaj rijedak sindrom radni terapeut moze yam puno pomoCi. Fetalni alkoholni sindrom i srodni poremecaji Djeca koja su u trudnoCi izlozena alkoholu mogu razviti fizicke mentalne i neurobihevioralne prirodene mane koje su poznate pod nazivom fetalni alkoholni sindrom FAS. Izlozenost alkoholu cesto ne rezultira potpuno razvijenim FAS-om nego neurorazvojnim poremecajem vezanim za alkohol iii prirodenim manama vezanim uz alkohol koje se javljaju trostruko cesce nego FAS. Djeca s FAS-om nedovoljno napreduju u rastu mentalno su . retardirana imaju kognitivne

teskoce drugaciju strukturu lica i mozga te probleme sredisnjeg zivcancig sustava. Cesto su premalo iIi previse osjetljiva na senzome podraZaje imaju smetnje vidne percepcije govora i jezika slusne obrade teskoce pohranjivanja infonnacija i prisjecanja tendenciju zaokupljenosti repetitivnim ponasanjima. Ako vase dijete pokazuje takve simptorne i moguce je da je bilo izlozeno alkoholu u trudnoCi konzultirajte se s razvojnim pedijatrom. Cerebralna paraliza Downov sind rom i druge vrste invaliditeta Djeca s cerebralnom paralizom Downovim sindromom i torticollisom nastalim kao posljedica ostecenja zivcanog sustava iii zbog abnormalnosti struktura zivcanog sustava takoder mogu imati senzorne smetnje no moguce je da su njihova ostecenja neposredno vezana za izmijenjene fizicke strukture. Naprimjer djeca s Downovim sindromom imaju tipicne abnor malnosti struktUra rnalog mozga sto rezultira problemima poput niskog misicnog tonusa i narusenom sposobnoscu odriavanja ravnoteie. Ne rnozete mijenjati strukture malog mozga ali mozete tretirati neuromisicne i senzorne smetnje. Djeci s invaliditetom najcesce je ogranicen pristup senzornim podrazaj ima koji se inace prirodno nalaze u okolini. Dijete s cerebralnom paraJizom moze imati teskoce u zapoCinjanju izvodenju iIi koordinaciji pokreta te moze razviti abnonnalno drtanje tijela koje oteZava istrazivanje senzome okoline taktilnirn vizualnim iii vestibulamim putem. Dijete s torticolJisom sto se jos zove "iskrivljeni vrat" ima ogranicenu mogucnost naginjanja vrata u stranu te rotaciju glave i vrata glava je nagnuta na jednu stranu sto Kako je do toga dolo ogranicava pristup vidu i prilike za taktilne podrazaje na zahvaceno pod rucje osim ako se provode vjeibe istezanja i jacanja vrata. Ako vase dijete ima neku vrstu invaliditeta pozeljet cete usko suradivati s radnim terapeutom i

fizioterapeutom kako bi se pogorsanje djetetova invaliditeta uzrokovano poremecajem SI svelo na minimum. Uzimanje lijekova u slucaju nekih poremecaja 0 kojima smo govorili JlIogu dovesti do drasticne razlike u nekim slucajevima mogu i smanjiti senzO rnu osjetljivost. · Ipak imajte u vidu da ne zagovaramo uzirnanje Jije kova osim ako su nuzno potrebni. . 0 kakvoj se god dijagnozi radilo kad je u pitanju vase dijete - bilo da se radi "sarno" 0 poremecaju senzorne integracije iii 0 drugim dijagnozama s njihovim karakteristicnim senzornim simptomima - mnogo toga mozete poduzeti da udovoljite djetetovim senzornim potrebama i pospjesite njegov razvoj. Preporucena literatura Armstrong Thomas. The Mytlz of the A.D.D. Child Plume 1997. Bashe P.R. and B.Kirby. The OASIS Guide 10 Aspt1-ger Syndrome. New York: Crown 2001. Koegel Lynn K. and Claire LaZebnik. Overcoming Autism. New York: Viking 2004. Koplewicz Harold S. Its Nobodys Fault. New York: Three Rivers Press 1996. Madden Susan L. TIle Preemie Parents Companion. Boston: The Ha rvard Common Press 2000. Ratey John. Shadow Syndromes. New York: Bantam Books 1998. Waltz Mitzi. Pervasive Develo pmental Disorders. Sebastopol CA: OReilly 1999. slide 46: ..c . OJ .s E 0 0 -f--I 0..0 . 0 ""0 0 0.. o ·C:C m c o m 0 CJ ef N :: 0 C a:: . o CL ef - . e £Sdmo rl...·_ c "fl t b \ - ..1 . -" slide 47:

.f. POGLAVLJE 5. Kako do6i do radnog terapeuta i kako s njim suradivati Bez obzira na to u kojoj ste se mjeri suocili s poremeeajem senzorne integ racije bilo da ste se tek upoznali stirn strucnim nazivo"in i pojmovima veza nim uz njega bilo da poput mnogih roditelja vee neko ijeme sunidujete s radnim terapeutom mozda ee yam biti lakse kad saznate da je u osnovi smetnji ponasanja fizicki problem u vezi s kojim nesto mozete i poduzeti. ledna majka po imenu Allison rekla je: IOU djetinjstvu su me uvijek nazivali deristem i kada sam otkrila da moje dijete ima senzorne teskoee shvatila sam da se 0 tome i kod mene radi Bilo je divno dobiti odgovor na pitanje zasto se moje dijete i ja tako ponasamo. Kad bi netko rekao da moja kCi Emily nije obukla carape zato sto se poigrava i manipulira drugima ja bih je branila jer se sjecam da je i mene kao dijete fizicki smetalo nosenje cara pa a nisam manipulirala okolinom." Roditelji Cija djeca imaju druge dijagnoze poput autizma iIi ADHD-a mogu postati frustrirani kad saznajuda im dijete ima jos neke druge dijagnoze iIi ce mozda osjetiti olaksanje kad cuju da se bar neki djetetovi problemi izravno mogu tretirati terapijom za koju dosad nisu ni znali. Neki roditelji osjeeaju krivnju sto vee prije nisu uocili problem iIi ranije nesto poduzeli. Istina je da gubite dio perspektive kad zivite sa svojim djetetom. Mozda ste pomislili: "Ne ponasaju Ii se tako i ostali njegovi .vrsnjaci Mozda je moje dijete sarno malo neobicno ali to nije nista j strasno." Mnogi roditelji ne shvaeaju zasto im je pedijatar rekao da je s I slide 48:

105 104 SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN njihovim djetetom sve u redu ne shvacajuCi da poremecaj nije nesto sto bi pedijatar lako mogao dijagnosticirati sarno kratkim pregledom djeteta eak i ako je upoznat sa senzornim teskocama. Drugi roditelji dobili su pogtesnu informaciju da ce im dijete jednostavno prerasti ta neobiena senzoma ponasanja. Da ponekad ih djeca i prerastu no eesee se dogada da pristup "eekaj pa vidi" dovodi do toga da se dijete i dalje nepotrebno muei i osjeca neugodno u svom tijelu i u okolini. PRIMANJE POMOCI Ako pretpostavimo da jos niste nista poduzeli prvo sto trebate je otiCi struenjaku koji ce izvrsiti procjenu pomoCi yam da razlucite probleme i zajedno sastavite plan terapije. Ako ste vee suradivali s radnim terapeutom iIi mozda s drugim terapeutima vezano uz senzorne teskoee vaseg djeteta moglo bi yam pomoei da brzo prelistate ovo poglavlje prije nego krenete na sljedece. Procjenjivanje i terapija djeteta od rodenja do trece godine Ako je vase dijete mlade od tri godine imate pravo na besplatnu procjenu u sklop ddavnog program a .za ranu intervenciju. Ti programi su na drzavnoj ·razini i dolaze pod razlicitirn nazivima naprimjer "Od rodenja do treee godine" iii "Nadeno dijete". Popis kontakt brojeva za programe rane intervencije na drzavnoj razini mozete pogledati na internetskoj stranici www.sensorysrnarts.com. Jedan od najveCih dobitaka kod procjenjivanja vaseg djeteta u sklopu programa rane intervencije je moguenost multidisciplinarne procjene. Glavni strucnjak za tretiranje poremeeaja S1 obieno je radni terapeut. 1pak iako vas zabrinjavaju sarno senzorne teskoee moguee je da ee uz radnog terapeuta vase dijete procjenjivati i logoped defektolog eesto i fiziotera peut. To je zato sto uz senzorne teskoee djeca vrlo eesto imaju i teskoee u razvoJu. Ako je vasem djetetu potreban tretman moei eete ga dobiti besplatno iii

povoljno u sklopu program a rane intervencije ovisno 0 programu drzave u kojoj zivite. Terapijske seanse pretezno ee se obavljati u vasem domu iii rjede u centru za program rane intervencije. Dok je ijete u programu rane intervencije terapija je usmjerena na aktivnosti svakodnevnog zivota poput ---- Kako doti do radnog terapeuta i kako s njim suradivati iaranja slaganja slagalica trcanja i skakanja ddanja bojice i bojenja odije :anja i hranjenja. Dokument s navedenim terapijskim ciljevima i vrstama terapije u Cijem eete stvaranju i vi sudjelovati zove se IOTP iIi individualni obiteljski terapijski plan. Kad ga vase dijete "preraste" oko svog treeeg rodendana koordinator terapija pornoCi ee yam da se prebacite na terapije koje se pruzaju u lokalnom skolskorn sustavu iii lokalnoj zajednici. Ponekad su ti prijelazi prakticki neprimjetni posebno ako je dijeie primalo terapije u jaslicama ne sarno u sklopu rane intervencije vee ima i ugovor s vrticem koji djeci pruza terapiju od treee do pete godine. 00 KOJIH SE CLA.NOVA OBICNO SASTOJI TIM ZA PROCJENU Radni terapeut osim sto ima vodecu ulogu u rjesavanju senzornih teskoca rjesava i teskoce fine :i grube motorike vidne percepcije probleme samozbrinjavanja i drugih vainih podrucja 0 kojima cemo detaljno govoriti u osmom poglavlju: Suocavanje s teskocama u razvoju. Ukratko radni terapeut radi na svim onim vjestinama koje su potrebne "za zivot" i na svim zadacima kojima se dijete bavi popul igre skolskih obveza hranjenja itd. Fizioterapeut promatra neuroloske misicno·kostane senzorne i druge smetnje koje narusavaju pokretljivost ravnotezu koordinaciju snagu opseg pokreta i izdrzljivost. Fizioterapeut u djeteta razvija vjestine grube motorike puzanje sjedenje stajanje hodanje skakanje i trcanje. Rjesava probleme posturalne kontrole stabilnosti izravnavanja zglobova probleme misicnog tonusa te vjestine motorickog

planiranja. Prilikom procjene u sklopu plana rane intervencije u razvoju motorickih vjestina radni terapeut moze preuzeti ulogu oba terapeuta- i radnog i fizioterapeuta. Logoped promatra probleme receptivnog i ekspresivnog jezika teskoce obrade slusnih .informacija te ·oralno-motoricke teskoce poput iskog misicnog tonusa i prOblema vezanih uz hranjenje. Cesto blisko suraduje s radnim terapeutom oko smetnji oralne motorike te s audiologom oko problema receptivnog jezika. Defektg razmatra teskoce u kognitivnom razvoju i teskoce u ucenju probleme u ponasanju i socijalne vjestine. Koordinator s/ucaja bit ce takoder prisutan tijekom procjene u sklopu rane intervencije. Preuzima vodstvo pri uzimanju podataka iz obiteljske anamneze podataka 0 djetetovu razvoju i koordinira cijelim procesom: . slide 49: 106 107 SENZORNA INTEGRACIJAIZ DANA UDAN - I Procjenjivanje i terapija djece nakon trece godine Kada dijete navrsi tri godine nije vise kandidat za ranu intervenciju ali mo ze dobiti radnog terapeuta preko skolskog sustava. Bilo da vase dijete ima tri godine i jos uvijek nije u vrticu iii ima trinaest godina i pohada osnOVnu .: skolu duznost okruine lokalne skole je procijeniti kasni Ii ono u razvoju. J Mozete nazvati ravnatelja specijalne skole i traziti da organizira procjenu posaljite i pismeni zahtjev. Ako se ispostavi da su vasem djetetu potrebne terapije dobit ce individualni edukacijski plan rEP. Kako skole ponekad ne prepoznaju znacaj senzornih problema pomoCi cete im ako ih obavijestite 0 svakoj djetetovoj dijagnozi poput ADHD-a iii teSkocama u razvoju koje vas zabrinjavaju npr. ako izgleda nekoordinirano iIi ima teskoce u obavljanju fizickih

aktivnosti poput zakopcavanja gumba pisanja i crtanja hvatanja lopte iii probleme u pracenju verbalnih uputa. Vise informacija 0 najcesCim teskocama u razvoju koje cestodolaze s poremecajem SI potraiite u osmom poglavlju: Suocavanje s tefkoiama u razvoju. Ako se procjenom utvrdi da su djetetu potrebne terapije naprimjer radna terapija skola ih je po zakonu duzna omoguciti. Premda ima mnogo predivnih radnih terapeuta s bogatim radnim iskustvom u skoli na pru lk mima senzome integracije mnogo je i onih koji su bolji strucnjaci u procjenjivanju i tretiranju teskoca fine motorike grube motorike i vjeStina vizualne percepcije. Stoga cete trebati jasno postaviti uvjet da radni terapeut koji ce vrsiti procjenu i terapeut koji ce provoditi tretman bude dobro potkovan u podrucju poremecaja senzorne integracije. Drugi nacini trazenja pomoCi U savrsenom svijetu sve bi okruine skole bile dosta svjesne problema veza nih uz poremecaj senzorne integracije a predskolsld i skolski radni tera peuti bili bi vrlo vjesti u radu s djecom koja imaju senzorne smetnje. Naia lost to nije uvijek tako. Ako imate teskoce u dobivanju radnog terapeuta preko skole jer u skoli iIi u vrtieu ne prepoznaju senzome smetnje i vase dijete ne zaostaje toliko u razvoju da bi bilo kandidat za terapije uvijek moiete privatno uzeti radnog terapeuta. Mozda mozete preko zdravstvenog osiguranja dobiti radnog terapeuta po svom izboru iIi moiete prvo pitati pruzatelja police osiguranja imaju Ii na listi odobrenih terapeuta na raspolaganju djecjeg radnog terape uta. Ako imaju nazovite ga da saznate koja je podrucja specijalizirao jer je moguce da je specijalist iz naprimjer ortopedije iIi gerijatrije a to nije one Kako doci do radnog terapeuta i kako s njim suradivati sto vi trazite. Vi trebate radnog terapeuta koji radi s djecom sa senzorn im teskocama. Nije uvijek lako naci privatnog radnog terapeuta koji moie raditi s dje com sa senzornim teskocama. Moiete traiiti

uputnicu od svog pedijatra od bilo kojeg drugog terapeuta koji se susrece s vasim djetetom iIi od lokalnog centra za zastupanje roditelja. Moiete se pridruziti i grupi podrske pre ko Yahoo grupa idite na www.yahoogroups.comitrazite pojam "senzorna in tegracija" da nadete odgovarajucu grupu te zamolite Clanove da yam prepo ruce radnog terapeuta s vaseg podrucja. Druga je mogucnost da kontak tirate odsjek radne terapije na fakultetu iii visokoj skoli u svom podrucju. Traiite razgovor s profesorom pedijatrije da saznate moze Ii yam prepo rutiti sveucilisni program procjene iii vas uputiti radnom terapeutu specija liziranom za poremecaj senzorne integracije. Internetska stranica Th .: American Occupational Therapy Association Arnericka udruga radnih le rapeuta www.aota.org ima popis priznatih sveucilisnih programa i linkovc drzavnih udruzenja radnih terapeuta. Osoba za kontakt iz driavne ustanove takoder vas moie povezati s radnim terapeutom. Mozete pogledati i AOTAin imenik na internetskoj stranici da vidite je Ii upisan djecji radni terapeut osposobljen za rad na podrucju senzornih teskoca. Moiete provje riti i internetsku stranicu Western Psychological Services na http :// www.wpspublish.com/lnetpub4/w090308.htm . koja ima pop is radnih terapeuta koji imaju certifikat za provodenje Testa senzorne integracije i praksije SIPT. Drugi naCin da nadete radnog terapeuta je kontaktirati odgovarajucu udrugu iii dobrotvornu organizaciju i pitati ih mogu Ii yam pomoci da nade te radnog terapeuta za procjenu i tretman. Nekim su roditeljima skromnih primanja organizacije tak-vog tipa pIa tile terapijska sredstva. Cak i ako ste nasli savrsenog radnog terapeuta mozda bi bilo doorlJ diJ zatrai ite multidisciplinarnu procjenu u sveucilisnom centru iii od skupin privatnika u praksi. ledna majka Michelle rekJa je: "NajboJje sto smo ikad napravili za

lacksona bila je multidisciplinarna timska procjena u sveucilis nom dijagnostickom centru koji je dio njihova odsjeka pedijatrije. Susreo je radnog terapeuta Jogopeda fizioterapeuta geneticara razvojnog pedijat ra i psihoJoga sve u isto vrijeme i sve na istom mjestu. Ako bih ista mogJa mijenjati to bih napravila ranije. Tamo mu je dijagnosticiran Aspergerov sindrom i mogJi smo iskljuCiti neke druge stvari i shvatiti kako se njegovi simptomi zajedno uklapaju. Prije toga 1 ackson je imao odvojene procjene i nije se uklapao ni u jednu kategoriju pa bi radna terapeutkinja rekla: "Da . - I ovaj tretman nije bas djelotvoran. Da vidimo sto kaze neurolog." Zatim bi neurolog rekao: "Ne znam. Sto kaze radni terapeut" Multidisciplinarnom s..J IJ slide 50: III/ flJlflIIN ItHliiilAf I/AI 1 1I\11 " I/Hi lil li 111 11 Ii II 111.1.1111. 11111 1 " W I 1.11011111 1111111 1"1 :lllIcllpri IIIIII:jIlI Il Jll i 1lj L:clnu d 1 fi H111 : IlLk llk\llll1 l lIi IC I II"III ." TEST SENZORNE INTEGRACIJE I PRAKSIJE Neki terapeuti radni terapeuti rjeee fizioterapeuti imaju posebnu kvalifikaciju zvanu SIPT certifikat. SIPT- Test senzorne integracije i praksije izuzetno je detaljna opsirna i skupa procjena vjestina senzorne integracije za djecu u dobi od cetiri do osam godina Terapeut sa SIPT certifikatom uspjesno je zavrsio opseznu izobrazbu potrebnu za provoeenje i tumacenje SIPT-a lako je sjajno raditi s terapeutom koji ima SIPT cer\ifikat dakle senzorno je inteligentan posjeduje iskustvo u radu te ima osoblje koje radi s vasim djetetom i suraeuje s vama certifikat nije nuzno potreban ani kvalifikacija sama po sebi ne znaci

nuzno da je bas taj terapeut najbolji za vas i vase dijete RADNI TERAPEUT I VASE DIJETE Ako vas zabrinjava kako ce se vase dijete nositi s terapijom sJobodno se opustite: vecina djece obozava radnu terapiju Cak i starija djeca koja ne zele raditi nista sto ne rade i njihovi prijatelji obicno uzivaju u seansama i u tome kakve im ona osjecaje donosi. Mnogi roditelji u pocetku su malo zastraseni radnim terapeutom iii dru gim terapeutima svoga djeteta Konacno oni bi trebali biti strucnjaci za pro r bleme vaseg djeteta zar ne Zapravo vi ste kao roditelj pravi strucnjak za svoje dijete: znate koje su njegove osobine sto mu se svida sto voli a sto mrzi sto ga zaista potice s kojim situacijama i zadacima stvarno ne moze izaCi na kraj Nitko ga ne poznaje bolje .od vas cak i ako su neke stvari koje radi stvarno zbunjujuce Stoga razmisljajte 0 svom radnom terapeutu kao 0 dostupnom izvoru informacija i kao 0 svom par/nero. Sto 6e raditi radni terapeut Radna terapija je jako zabavna iako moze biti izazovna i ponekad malo zastrasujuCa za dijete. Sjetite se da dijete uei kroz igru. U pocetku radni nkn tJotl lio llIl1tU tC I:IIell\.1 i kako : lIillll suraOvati 1 09 crapcUl i bila koji drugi lCrapeU poCillje izgradivali poziivan odnos s vasim djetelom da stvori ugodnu atmosferu i povjerenje te da okrije sto vase dijete voli a sto ne njegove jake i slabe strane. U toj ranoj fazi mozete biti od velike pomoCi. Ako yam radni terapeut dolazi u kucu pomognite takO da ga vase dijete srdacno doceka i pokaze mu svoje omiIjene igracke Informirajte radnog terapeuta 0 svakoj sitnici iz vaseg doma koja je neugodna vasem djetetu naprimjer da ono vristi kad usisavate Kad veza s terapeutom postane dublja pokazat ce vam aktivnosti i zadatke koji su maiko iznad onoga sto je vasem djetetu lako odnosno one sto je djetetu dovoljno pozna to ali ne prezahtjevno a opet dovoljno novo i izazovno da mu bude uzbudIjivo Delia majka jednogodisnje Ivy

rekla je da na seansama radne terapije njezine kceri radni terapeut nikad nije popustio Ako je Ivy odbijala nesto raditi radni terapeut bi je odmah preu smjerio na ncsto drugo U poeetku se Ivy nije hjela igrati predmetom koji joj je dOJlio . radni terapeut vee bi ga bacila Radni terapeut rekao joj je da taj predm et moze sta vili na stranu na nekoliko minuta i raditi nesto drugo no obicno bi se ona vratila tome u istoj seansi. "Bas pravi" izazov PronaCi "bas pravi" izazov zaista je umjetnost terapije Nije ni previse ni premalo zahtjevan premda terapeut katkad moze dati djeetu da se bavi poznatim zadacima koji mu dobro idu da ojaca njegovo samopouzdanjc i udobnost . Vasem djetetu nikad ne bi trebaIo biti dosadno tijekom terapije iako starije dijete moze prigovarati da mu je dosadno kako bi izbjeglo zadatke koji su mu teski U srzi radne terapije je cilj aktivnog sudjelovanja u "funkcionalnoj aktiv nosti" Naprimjer vrtjeti kotaee na auticu nije funkcionalno jer ne sluzi svrsi osim sto mozda smiruje dijete iii mu pomaze da se iskljuei. Radni terapeut pokazat ce yam kako da izgradite mostove prema produktivnijim radnjama naprimjer prebrojiti cetiri kotaca iii napraviti autocestu od kocaka da se auto po njoj vozi Tipicna sean sa radne terapije zapocet ce modulirajuCim aktivnostima jer zivahno dijete treba smiriti dok inertno dijete treba pobuditi Vrlo je vazno da vi kao roditelj naucite kako uklopiti te senzorno modulirajuce aktivnosti koje mogu ukljucivati cetkanje mekom kirurskom cetkicom za ribanje valjanje na terapijskoj Jopti Ijuljanje masiranje puhanje mjehura od sapunice plesanje uz glazbu Sto ce funkcionirati ovisi 0 vasem djetetu i mozda ee se povremeno mijenjati. Uzevi u obzir djetetove individualne slide 51:

SENZDRNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN Kako doti do radnog terapeuta i kako s njim suraivati 110 111 senzorne i razvojne potrebe radni terapeut mozda ce zaokupiti dijete vase dijete odjednom zeli penjati uz Ijestve iCi na Ijuljacku i raditi aktivnosti sljedecim aktivnostima: za koje ni jedno od vas nikada nije ni pomislilo da bi bilo moguce. Za razliku • Ijuljanjem na spravama sto vise sa stropa • senzomotorickim aktivnostima kao sto su prolazenje kroz tuneJe i penjanje preko brda od jastuka • koristenjem sredstava kojima se prljaju ruke poput boja za prste izradivanjem skulptura od plastelina iIi gline likovnim i manualnim aktivnostima • taktilnim istrazivanjem npr. trazenjem malih igracaka zakopanih u " posudu ispunjenu suhom rizom graskom iii zrncima stiropora • aktivnostima fine motorike npr. pisanjem prstom po pjeni za brijanje zahvacanjem igracaka k1ijestima te zabavnim vjeibama za jacanje saka • desenzitizacijom i jacanjem oralne motorike koristenjem oralnih vibratora hrane perja i mjehurica • slusnom stimulacijom glazbenim instrumentima iIi specijalnim glazbenim CD-ima. Recite radnom terapeutu za omiljene aktivnosti koje izvodite sa svojim djetetom. Terapeut yam moze pokazati kako da ih nadogradite da bi dijete od njih imalo jos vise k:oristi. Naprimjer mozda volite zajedno kuhati. Mozda yam radni terapeut preporuCi da dopustite djetetu da rukama a ne zlicom mijesa margarin za pecenje iIi yam sugerira da djetetu date kalupe za kekse kojima ce napraviti poseban tost od kruha sto je izvrsna aktivnost za jacanje ruku. Radni terapeut moze preporuciti mnogo novih aktivnosti u kojima cete uzivati i vi i dijete a to ce biti "bas pravi" izazov. Iskustva u senzornoj dvorani Moguce je da ce vasem djetetu biti preporucena senzoma dvorana. Nalazi se u terapijskim k1inikama i nekim vrtiCima te sadrzi razlieite zanimljive sprave i igraeke. Moze ukljueivati raznu opremu sto

visi sa stropa - plat formne Ijuljaeke jastuk za Ijuljanje Ijuljacke mreze pogledajte fotografije na str. 359-360 koturaska daska sprave za penjanje za vrtnju trampoline te druge vrlo uzbudljive primamljive stvari sve okruzene debelim strunja cama i oblozene mekanim punjenjem. Dijete ovdje svladava neke vjestine koje mogu iznenaditi i njega i vas. Mozda otkrijete da se u torn okruzenju od sprava na igralistu pa eak i onih u standardnoj sportskoj dvorani . . :--. senzoma dvorana pruza sigurno ohrabrujuce okruzenje u kojem se mogu prosiriti djetetove prijasnje granice - sve one aktivnosti koje predstavljaju "bas pravi" izazov potreban vasem djetetu da krene naprijed. Senzorna dvorana moze biti prava radost za dijete koje je toliko aktivno da se udara 0 zidove i ima potrebu za intenzivnim pokretima i dodirom dubokog pritiska kao i za dijete koje ne zeli iskusiti nova senzorna iskustva poput Ijuljanja u izrazito stimulativnom okruzenju poput krcatih igralista. Boravak u specijalnom okruzenju ima i svoje nedostatke. Ono sto vase dijete tu nauCi raditi mozda nece moCi prenijeti u svakodnevno zivotno okruzenje: u bucnu ucionicu igraliste iIi kucu. Idealno bi bilo da dijete koje dolazi u senzornu dvoranu takoder ima i radnu terapiju u kuCi vrtici iIi skoli te na igralistu kako bi se osiguralo da se vjestine steeene u senzornoj dvorani "generaliziraju" i prenesu u svakodnevni zivot. Senzorna dvorana takoder moze biti pril icno stimulativna i ometajuca vasem djetetu. Djeca se vole aktivno igrati u tom okruzenju i moze im biti tesko smiriti se nakon toga i obavljati tise zadatke poput onih za stolom pisanje crtanje itd. Pogotovo za djecu u ranoj intervenciji presudna je terapija u prirodnom okruzju gdje dijete obieno dolazi u interakcije s predmetima i Ijudima iz svakodnevnog zivota. Naposljetku i vi zelite da djetetu bude udobno u svim vrstama okruzenja doh: izvodi svakodnevne

radnje poput odijevanja hranjenja skolskih obveza i bilo sto drugo sto mora obavljati svaki dan. NANCYNA PRICA Kad je Cole prvi put zapoceo s radnom terapijom Lindsey nam je predlozil::l da kupimo neke stvari koje bi mu zaista pomogle da dobije senzorne podrazaje koji su mu potrebni kako bi se smirio i organizirao svoj sustav: terapijsku loptu loptu za odskakivanje vrsta lopte s ruekama na kojoj sjedite i odskakujete po sobi mini-trampolin posudu s graskom iIi sjemen kama za ptice za taktilno istrazivanje neke glazbene instrumente koje djeca vole te disk za vrtnju. Prvo sto mi je palo na pamet nije bila cijena nego gdje ce sve to stati u nas mali stan. Uz malo kreativnosti George i ja nasli smo mjesta za sve: plasticna posuda s "dinosaurovim pijeskom" sjemenke za ptice i igraeka dinosaura stane naprimjer ispod naseg kreveta lopte stoje na polici koju je George slide 52: 113 L 112 SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN montirao u spavacoj sobi. Lindsey je dala sugestije na koje naCine mozemo koristiti svoj krevet kao minijaturnu senzornu dvoranu: Cole ce puzati ispod L. plahte iii pokrivaca srusiti se iz stojeceg polozaja na jastuke Idati na ledima i sutati terapijsku loptu dok je bacamo prema njemu i moliti nas da stavljamo jastuke i plisane zivotinje na njega cak i da mi legnemo preko I: njega dok tako Idi. Dakle cak i kad nismo mogli na igraliste uvijek smo imali svoju minijaturnu senzornu dvoranu kod kuce. STO RADI RADNI TERAPEUT - GLEDANO oelMA PRUZATELJA ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA " Ako vas pruzatelj osiguranja pokriva usluge radne terapije vase bi dijete

trebalo biti uvrsteno u radnu terapiju ako ona rezultira poboljsanjem u izvodenju vjestina na podrucjima kao sto su fina l motorika gruba motorika motoricko planiranje i koordinacija briga 0 sebi iii vjestine vizualne percepcije. Upamtite da radni terapeut naprimjer ne cetka dijete zato sto on u tome uziva t • nego da mu pomogne da bude u stanju tolerirati odijevanje "funkcionalna aktivnost". Stoga ima smisla da radni terapeut koristi u dokumentaciji proceduralne sifre koje Odrazavaju funkcionalne intervencije i rezultate umjesto da jednostavno naplacuje osiguravajucoj kuei koristenje tehnika senzorne integracije. Imate Ii bilo kakvih pitanja 0 tome kako to sve funkcionira porazgovarajte sa svojim radnim terapeutom. 8to traziti od terapeuta Terapeut kojeg biste zeljeli da radi s vasim djetetom ... • tretira vas kao Clana terapijskog tima i suraduje s varna kako biste postavili i odredili prioritetne ciljeve za vase dijete • smijesi se kad pozdravlja vas i vase dijete • smije se s vasim djetetom i s vama kad je nesto zabavno • smatra da je vase dijete zainteresirano i cijeni one sto je zadivljujuce kod vaseg djeteta Kaka dati do radnag terapeuta i kako s njim surailivati • dijeli s varna tehnike savjete i aktivnosti uceci vas kako da pratite intervencije • prilagoduje seanse interesima vaseg djeteta - ako vase dijete obozava vlakove onda ubacuje vlakice u igru • nikad ne prisiljava dijete da nesto radi niti pravi pritisak na njega da radi nesto sto mu izaziva nelagodu fj • prilagodljiv je i postuje potrebe i vrijednosti vase obitclji • brzo yam uzvraca telefonske pozive • ne dovodi vas ili dijete u situaciju da se osjecate glupo lijeno ili zlocesto. Vase odgovornosti • Radite s terapeutima na postavljanju jasnih dosljednih eiljeva za dijete. Je Ii yam vai no da se naub odijevatiZelite Ii da pravi manje problema oko kupanjaRazmisljajte 0 onim eiljevima koje biste zeljeli da dijete ostvari i

budite voljni slijediti savjete kako biste ih i ostvarili. • Postujte terapeutovo vrijeme i njegove osobne potrebe. Ne zovite ga svaki drugi dan da biste mu postavljali mala pitanja koja mogu prieekati do sljedeceg susreta. Ne zovite ga kuCi kasno navecer rano ujutro ni vikendom osim ako je to stvarno potrebno. • Otkaiite seansu i dogovorite se za neki drugi termin ako yam je dijete bolesno iii ima nesto zarazno naprimjer konjunktivitis eak i ako mislite da ce mozda uzivati u seansi. Niti jedan terapeut ne zeli se razboljeti ni prenijeti kliee vaseg djeteta na drugu djeeu. " • Slijedite njegove preporuke. Terapeut ne moze napraviti eudo u sarno nekoliko sati tjedno. Ako se ne slazete s preporukama iii ih ne razumijete iii mislite da ih ne mozete slijediti iz bilo kojeg razloga porazgovarajte s njim 0 tome. • Imajte na umu da je terapeut vjest i osposobljen. Ono sto radi moze izgledati kao djecja igra ali to je vjesto strukturirana igra koja ima terapijsku svrhu. Ako ste znatizeljni zamolite ga da yam objasni na koji naCinigracke i tehnike koje koristi u terapiji pomazu djetetu da dode do svojih ciljeva te kako vi mozete podupirati to sto radi s vasim djetetom. Mozete to uciniti i diskretno i pritom mnogo nauciti. slide 53: 114 SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN • Ne vodite razgovore koji nemaju veze s terapijom dok terapeut radi s vasim djetetom to moze smetati iIi terapeutu iIi djetetu. • Ako dulje trebate razgovarati s terapeutom dajte mu to do znanja prije nego pocne seansu. Terapeut pazljivo planira seanse i cesto mora brzo nakon seanse otici drugom korisniku. Ako trebate razgovarati dulje nego inace terapeut si to mora zabiIjeZiti u

svoj raspored. • Recite terapeu tu sto djeluje i sto ne djeluje kod vaseg djeteta. Mozda imate neki poseban nacin da smirite svoje dijete koji bi i terapeut mogao koristiti. • Dajte terapeutu povratnu informaciju - i pozitivnu i konstruktivnu. Neka zna kad jeste zadovoljni kako stvari teku a kad niste. Recite mu koje su to specijalne situacije u kojima je vasem djetetu tesko kao sto je situacija da u crkvi iIi sinagogi postaje buntovno i ne moze se kontroIirati. Terapeuti nisu citaci misli i svi predano rade najbolje sto znaju za vas i vase dijete. Kad zasluzi zahvalnost zahvalite mu se • OmoguCite terapeutu cisto sigurno okruzenje za rad. Ako sluzba za dezinsekciju moze doCi jedino u to vrijeme dogovorite seansu za drugi termin takoder izbjegavajte izlaganje djeteta toksicnim kemikalijama. Omogucite terapeutu da nakon seanse opere ruke sapunom. SURADNJA IZME8U TERAPEUTA I RODITELJA Nemojte misliti da ce yam dijete biti "izIijeceno" zato sto prima radnu tera piju jednom tjedno iii cak ako su njegove teskoce ozbiljne i prima radnu terapiju tri puta tjedno uz logopedsku terapiju tri puta tjedno fizioterapiju dva puta tjedno iedukacijsku rehabilitaciju svakodnevno. Treba vremena strpljenja i dosIjednosti da bi se promijenila cvrsto uspostavljena neuroloska struktura cak i ako je dijete vrlo malo i ako mu je zivcani sustav najplastic niji. Da bi se postigIi najbolji rezultati cak i najtalentiraniji ucitelji i terapeuti trebaju vase aktivno ukljucivanje i da slijedite njihove savjete kao i drugi cIanovi obitelji uCiteIji te oni koji redovito doIaze u interakciju s vasim djetetom. Vi zivite sa svojim djetetom i suocavate se s njim dvadeset i cetiri sata dnevno sedam dana u tjednu. Ako one ima probleme sa spavanjem iii odbija kupanje iii dobije zivcani slom na rodendanskim proslavama vi cete se stirn nositi - ne djetetov terapeut. Kako doti do radnog terapeuta i kako s njim suradivati 115 Ako vase dijete prima vise od jedne terapije

pobrinite se da svi lerapeuti medusobno suraduju i komuniciraju. Naprimjer ako radni lerapeut vjezba s vasim djetetom zagriz koristeci slatkise a logoped ga poucava lizanju tako da lie odgrize lizaljku a vi uopce ne zelite da one jede lizaIjke dijete ce bili potpuno zbunjeno a ni terapeuti nece nista postiCi. Dakle svi trebate suradivati. Vi ste nit koja sve povezuje pa se pobrinite da ste i vi i svi koji rade s vasim djetetom na istoj strani. Ustvari mozda cele htjeti ponijeti biljefuicu na djetetovu seansu da razliciti lerapeuti mogu jedni drugima ostaviti kratke biljeske. Budite aktivan sudionik Kad vase dijete prvi put krene na terapiju nastojte lama biti cijelo vrijeme da gledate ucite i postavljate pitanja. Ne mozemo ni naglasiti koliko je vaZno da promatrate i sudjelujete u tim seansama osim ako vasa prisutnost previse dekoncentrira dijete sto cete utvrditi i vi i terapeut. To je najlakse provesti kad je dijete u ranoj intervenciji i kad se terapija provodi u kuCi iii u klinici u koju dovodite dijete. Nakon sto shvatile slo radi terapeut radi i zasto i kad yam bude jasno 510 biste trebali raditi da presete te lehnike i strategije u svakodnevni zivot i daIje biste trebali povremeno pohadati terapije pogotovo kad se mijenjaju ciljevi i tehnike koje ste prije koristili. Naprimjer jednom kad vase dijete postigne ciIj da moze petnaest minuta sjediti za stolom za vrijeme obroka vi i terapeut Irebat cete zajedno postaviti novi cilj: mozda prosiriti izbor hrane koju ce dijete jesti. Na kraju svake seanse razgovarajte s terapeutom kako biste otkrili sto je ostvareno i kako mozete pomoCi. Neka terapeut zna sto vas muci i sto ste primijetili u djeteta i postavljajte mu pitanja ali istodobno postujte njegovo vrijeme. Mozete pomoci koordinirati terapije izmedu terapeuta i pobrinite se da svakako odradite svoj dio pomoci djetetu. Vi ste ustvari voda tima. ledna majka Michelle rekla je: "Radni terapeut stvarno treba culi sto djeluje a sto ne nakon sto dijete

dode kuCi. ledna radna terapeutkinja s kojom smo suradivali radii a je mnogo pokretnih aktivnosti poput vrtnje a mom je sinu bilo tesko primiti tolike podrazaje odjedanput. Nakon toga trebaIo je uslijediti na tone dodira dubokog pritiska iii bi postao vrlo cudan. No kad smo s njom popricali uspjeJi smo rijesiti problem." Sjetite se ukljuciti u proces i osobu koja cuva dijete poput dadilje bracnog partnera jer ona takoder treba nauciti kako pomoCi vasem djeletu i razgovarajte 0 njezinim brigama i zapazanjima s terapeutom. J slide 54: 117 L 116 SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN Ako vase dijete prima terapiju u ldinici za radnu terapiju u senzornoj dvorani iii privatno kod vas u kuci trebat cete potaknuti radnog terapeuta da komunicira s djetetovim uciteljem iii osobljem vrtica te sa svakim skolskim terapeutom ako vase dijete prima radnu terapiju i u vrticu iii skoli. Na pocetku skolske godine organizirajte susret da biste zajedno postavili ciljeve i odredili strategije te potaldi daljnju komunikaciju izmedu tcrapeuta i vrtica iii skole. Neki roditelji otkrili su da je pomoglo sto se radni terapeut koji ne radi u skoli konzultirao s uciteljima cesto promatrao dijete u razredu ili cak s vremena na vrijeme pruzao mu tretman u skoli. Ne sarno sto to pomaze djetetu da one sto je nauCilo kod kuce iii u ldinici prenese u vrticko iii skolsko okruzenje i tamo stekne nove vjestine nego i pomaze utvrditi razlike izmedu ponasanja u vrticu iii skoli i kod kuce. Naprimjer odgojiteljica je relda da se Melissa s kojom Lindsey radi odbija pridruziti ostaloj djeci tijekom preodijevanja. Lindsey je znala da se Melissa kod kuce obozava

kostimirati posebno voli odjenuti kostim Male Sirene. Tada je Lindsey mogla savjetovati odgojiteljicu da pridobije Melissu da odijene svoj kostim prije iii nakon drugih jer je u vrticu to bio kaos od dvanaestero djece koja su tumarala po svlacionici zbog cega se Melissa povukla iz te zabavne aktivnosti. Predskolski iii skolski radni terapeut koristi edukacijski model na koji se moraju vezati ciljevi terapije kako bi se ostvario nastavni plan i program. Vise 0 tome govorit cemo u cetrnaestom poglavlju: Kako zastupati svoje dijete u Jkoli. Zasad imajte na umu da ako vase dijcte ima radnog terapeuta u vrticu/skoli on ce takoder htjeti znati sto se dogada izvan vrtica/skole i vase misljenje sto se s djetetom dogada. Naprimjer radni terapeut iz vrtica vjerojatno nikad ne bi znao da vase dijete pravi bijesnu scenu svako jutro kad ga cesljate osim ako mu vi to kazete. To moze biti kljucni cimbenik zasto vasa kci svaki dan dolazi u vrtic/skolu uzrujana i napeta. Buduci da to utjece na ponasanje u skoli radni terapeut moze s varna raditi na tom problemu. Konacno sto je dijete starije to je sposobnije biti clan tima. Kako vase dijete sazrijeva moze preuzeti vise odgovornosti za svoje senzorne potrebe i mozda ce ga trebati rjede usmjeravati individualnom terapijom. Mozda naprimjer otkrijete da vas tinejdzer treba radnog terapeuta sarno jednom tjedno iii jednom mjesecno iii sarno ponekad - osobito jed nom kad shvati sto treba raditi da se bolje osjeca i da bolje funkcionira. To stavlja vecu odgovornost na djetetova leda kao i na vasa da slijedite terapijske intervencije. VeCina starije djece prilicno brzo shvati tehnike senzorne inteligencije i uziva u osjecaju kontrole nad situacijom. Kako doti do radnog lerapeuta i ka ko s njim suradivati Aka ste nezadavoljni terapeutam Ako osjeeate neugodu iIi Ijutnju prema svom radnom terapeutu iii drugim terapeutima razgovarajte s njim ali ne 0 njemu iza njegovih

recta. Ne dijelite naprimjer svoju zabrinutost najprijc s osobom koja koordinira terapije vaseg djeteta prije nego sto ste razgovarali sa samim terapeutom. Najbolji nacin da razgovarate s terapeutom cije vas je ponasanje dovelo do neugode je zapoceti rijecirna da nesto niste "shvatili" iIi da ne komunicirate dovoljno umjesto da kaiete da terapeut lose radi svoj posao iIi da ne voli vas iii vase dijete. Optuzivanje ee ga dovesti u polozaj da se brani i moze doti do neproduktivnog razgovora. Dajte terapeutu prostor za sumnju i recite mu: "Kada vi Jla rJedite terapeutorJo pOllaJanje ja se osjecam /.:a/.:o se osjeioe Iii kako misfite da se vaJedijere o Sjda . Je li moguce da i .-do biseicljeii da terope u radi ubl/duce" Neka sjajna pitanja koja ga nece staviti u obrambeni polozaj nego ga ohrabriti da ponudi konstruktivno rjesenje su: Ima Ii lo varna smisla Sto vi mislite Sto bismo trebali napraviti Koje su vase ideje Carl Jung napisao je: "Psihoterapija nas je nauCila da u konacnici nije znanje ni tehnicke vjestine one sto ima kurativni efekt nego osobnost lijecnika."l Isto "rijedi i za terapeute koji rade s vasim djetetom. Dobre tehnike i dobre namjere jesu kJjucne ali same po sebi nisu dovoljne. Nadile nekog tko je vrlo vjest i tko ce ujedno i voljeti vase dijete i stvarati sigurno toplo okruzenje u kojem se dijete moze izraziti i procvasti jer ce jedino terapeut iii druga osoba u tom poslu otvorena srca i dobra oka i uha za izrecene i neizrecene potrebe zaista moGi pomoci. Istina je da nekim Ijudima u strukama u kojima se drugima pruza po moe nedostaje vjestina rada s Ijudima. To ih nuzno ne cini losim terapeu tima sarno losim za vas i vase dijete. Negativan oonos donosi nega tivne rezultate. Ako ne mozete prijeCi preko komunikacijskih barijera iii jedno stavno osjeeate da vas ta osoba "izluduje" samo nastavite po svom:· Carobni sastojci Kao roditelji terapeuti ucitelji svi ponekad mislimo - kad bismo bar znali vise trikova

iIi imali vise informacija iznutra mogli bismo rijd iti djetetove probleme. Istina je da trebate alate i tehnike da postanete senzorno inleli gentni a zato i citate ovu knjigu. Konacno pravi dar koji nudite svom djete tu a to ste vi svakako je vazniji nego one sto illite za njega. Mozete imati cijeli arsenal tehnikasenzornih igracaka i sredstava vrijed nih tisuee kuna pa ipak ako ne promatrate djetetovo ponasanje i suptilne slide 55: 118 SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN znakove onoga sto se dogacla ako ne osluskujete svoje dijete kako biste nauCili ito ga stvarno "gasi" i ne date mu do znanja da je voljeno i da cete mu uvijek biti podrska bez obzira na sve svi vasi recepti i tehnike nece imati svoj potpuni ucinak. Suosjecanje strpljenje i bezuvjetna Ijubav zaista su carobni sastojci za rad sa svakim djetetom a posebno onim sa senzornim teSkocama. .. i .. POGLAVLJE 6. Senzorna dijeta u svakodnevnim aktivnostima Divno je dobiti radnu terapiju za dijete i to ce mu biti velika promjena. No samo tih nekoliko sati terapije tjedno nece biti dovoljno. Vasem je djetetu vazno da dobije potreban senzomi unos u pravilnim illtervalima tijekom dana svaki dan. Taj unQs ga smiruje i pomaze mu organizirati svoj zivcani sustav. Razmislite kako se vi sjajno osjecate kad se istusirate nakon napornog posla: osvjdeno usredotoceno i ispunjeno novom energijom. Radni terapeuti koriste strucni naziv scnZ017la dije ta skovala ga je radna terapeutkinja Patricia Wilbarger za osobni raspored senzornih aktivnosti koje vasem djetetu daju senzorno gorivo potrebno njegovu tijelu da dode u svoje organizirano stanje i da takvo i ostane. Pruzanjem

korisnog senzornog unosa tijekom dana mozete stvoriti duboke dugotrajne promjene u djetetovu zivcanom sustavu koje ce s vremenom postati trajne. DAVATI DJETETOVU TIJELU ONO 8TO MU JE POTREBNO Kao sto ne biste cekali do vecere da djetetu date svu hranu koja mu je bila potrebna za cijeli protekli dan tako ne mozete cekati ni do kraja dana da nahranite djetetove senzorne potrebe. Morate ga drZati "sitim" cijeli dan da bi se dobro osjecalo. U protivnom ce imati ispade jer je gladno za senzo .J J L slide 56: Senzorna diJela u svakodnevnim aktivnoslima SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN bihevioralne resto koristen u radu s ucinak. Nada da ce diiete izdrzati teraplJe ili dok je s varna u velikom stresu. drzati se senzorne -lIt:luga dana kako bi se dlJete dobra KaristeCi se svoiom dodatnam izobrazbom i Osnovna nacelo je dati pravu vrstu senzornog unosa u kontro liranim dozama taka da do onog sto mu je ako svom dietetu s vestibularnim moCi ce nakon ga odvedete u kino. svi mogu imati kori . mozda niste ni da i vi imate ada niste mazda na dana uzmete casu vina iii ne zna kako to raditi sto je nagon da radi ono sto mu treba. trenutak uslati i nrntfOT SASTOJCI E su neke senzorno it modificirati ovisno 0 iii nost masazu iSlo kao kad kaze da neee masazu sarno zato sto bi Pottera" na videu. Ako yam tvari mazda ee se likova. Aka mozete aktivnost uciniti zabavnom slide 57:

-------- 122 SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN odrzati "bas pravu" razinu izazova lakse cete motivirati dijete da dobije sen zorni unos koji mu je potreban. Ne postoji kuhariea za senzornu dijetu no vi i vas radni terapeut pozeljet cete dodati od svakog sastojka po malo po svom ukusu sukladno situaeiji i mijenjat cete svoj reeept s vremena na vrijeme. Osim toga isto kao i kad kuhate morat cete improvizirati ako vam nedostaje koja od sprava: kad zaglavite u ambulanti iii na trajektu a vase dijete treba ugodan i organizirajuCi unos necete bas moti izvuCi mini-trampolin No mozete driati dijete za ruke dok one skace na mjestu iii igrati igru pljeskanja iii mu pruziti nekoliko krasnih medvjedih zagrJjaja. Obratite paznju da se mnogi predmeti koji su navedeni u ovom poglavlju mogu nabaviti iz terapijskih kataloga od kojih su neki navedeni u petom dijelu - ProizvodaCi korisnih igrafaka sprava iproizvoda. Proprioceptivni unos Aktivnosti "teskog rada" dovode do kompresije i trakeije zglobova te omo gucuju nam da se osjecamo prizemljeni u svom tijelu. Naravno vrsta aktiv nosti koju cete koristiti ovisi 0 dobi tjelesnim mogucnostima i interesima djeteta. • Neka dijete skace na mini-trampolinu iii sa stabilnog stolca iii trosjeda na hrpu mekahih podloga jastuka iii na zrnate vrece za sjedenje. Za svaJ....u sigurnost mozda cete htjeti probati mini-trampolin koji ima rucku za drzanje tijekom skakanja dostupno na www.onestepahead.comidrugdje. • PotiCite dijete da se odguruje po podu iii od zida iii ako je starije nadzirite dizanje utega pitajte svog radnog terapeuta ili fizioterapeuta je Ii to prikladno za vase dijete. S manjim djetetom probajte voziti "tacke": driite ga za gleznjeve iii za bedra a one neka hoda na dlanovima po sobi iii neka se cak penje po stubama drzeci po mogucnosti noge ravne u koljenima. Neka se rita nogama kao magarae hoda kao pauk skace kao zaba i energicno marsira.

Bebama takoder koriste aktivnosti u kojima treba preuzeti svoju tezinu poput podupiranja na podlaktice da vide zanimljiv mobil iii dok koriste malo misicne snage da sa stoia za presvlacenje odgurnu plisanu zivotinju. 1 123 Senzorna dijeta u svakodnevnim ah1ivnostima Driire dijere za gleinjeve iii bedra iii kukove ako rreba vise porpore do Jwda kao "tacke." • Dijete jaslicke dobi moze gurati svoja vlastita koliea a jaee dijete mo1.: gurati svoja iii koliea iz trgovine napunjena teskim predmetima npr. namirnieama. Mnogo starije dijete moze gurati kosilieu iii tackc PU Il r: zemlje. • Dijete moze nositi ruksak iii torbieu oko struka ispunjenu igrackama III knjigama zapamtite: ne prerefku. • Manje dijete moze zabijati drvene cavle u klupieu dok starije dijw moze praviti prave konstrukeijske projekte. Starije dijete mOlt: tuvlill l koeke od led a u plastienu vretieu i drobiti ih batom iii cekicem du napravi ledenu limunadu. • Baeanje daje zglobovima mnogo trakeijskog unosa primjena sik: Vlr I I Dijete koje baea igracke po sobi iii drugom djetetu moze d o blll l 111 trakeiju baeanjem koeaka ili zrnatih vreciea u kantu kaIl1l:lIj1 U \llId - ii kosarkaske lopte u obruc. Visenje s preeke takoder pruza 111" "1 trakeijski unos. slide 58: 122 SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN odrZati "bas pravu" razinu izazova lakse cete motivirati dijete da dobije sen- · zorni unos koji mu je potreban. Ne postoji kuhariea za senzornu dijetu no vi i vas radni terapeut pozeljet cete dodati od svakog sastojka po malo po svom ukusu sukladno situaeiji i mijenjat cete svoj reeept s vremena na vrijeme. Osim toga isto kao i kad kuhate morat cete improvizirati ako yam nedostaje

koja od sprava: kad zaglavite u ambulanti iii na trajektu a vase dijete treba ugodan i organizirajuCi unos necete bas moCi izvuCi mini-trampolin No mozete drZati dijete za ruke dok ono skace na mjestu iii igrati igru pljeskanja iii mu pruziti nekoliko krasnih medvjedih zagrJjaja. Obratite paznju da se mnogi predmeti koji su navedeni u ovom poglavlju mogu nabaviti iz terapijskih kataloga od kojih su neki navedeni u petom dijelu ProizvodaCi korisnih igraf aka sprava i proizvoda. Proprioceptivni unos Aktivnosti "teskog rada" dovode do kompresije i trakeije zglobova te omo gucuju nam da se osjecamo prizemljeni u svom tijelu. Naravno vrsta aktiv nosti koju cete koristiti ovisi 0 dobi tjelesnim mogucnostima i interesima djeteta. • Neka dijete skace na mini-trampolinu iii sa stabilnog stolea iii trosjeda na hrpu mekahih podloga jastuka iii na zrnate vrece za sjedenje. Za svaku sigurnost mozda cete htjeti probati mini-trampolin koji ima rucku za drzanje tijekom skakanja dostupno na www.onestepahead.comidrugdje. • PotiCite dijete da se odguruje po podu iii od zida iii ako je starije nadzirite dizanje utega pitajte svog radnog terapeuta ili fizioterapeuta je Ii to prikladno za vase dijete. S manjim djetetom probajte voziti "tacke": drZite ga za gleznjeve iii za bedra a ono neka hoda na dlanovima po sobi iii neka se cak penje po stubama drzeci po mogucnosti noge ravne u koljenima. Neka se rita nogama kao magarae hoda kao pauk skace kao zaba i energicno marsira. Bebama takoder koriste aktivnosti u kojima treba preuzeti svoju tezinu poput podupiranja na podlaktiee da vide zanimljiv mobil iii dok koriste malo misicne snage da sa stoia za presvlacenje odgurnu plisanu zivotinju. 1 1 123 Senzoma dijeta u svakodnevnim aktivnostima -----. Driite dijete ztl glei njeve iii bedra iii kukove lko Ireba vi.fe pO lpore da wda kao "taCke." • Dijete jaslicke dobi moze gurati svoja vlastita

koliea a jace dijete mo1.: gurati svoja iii koliea iz trgovine napunjena teskim predmetima npr. namirnicama. Mnogo starije dijete moze gurati kosilieu iii tacke P Ull O zemlje. • Dijete moze nositi ruksak iii torbicu oko struka ispunjenu igrackllma itl knjigama zapamtite: ne pretes ku. • Manje dijete moze zabijati drvene cavle u klupicu dok starije dijl: l moze praviti prave konstrukeijske projekte. Starije dijete mOzl S llv l "i II kocke od leda u plasticnu vreCieu i drobiti ih batom iii cekicem J u napravi ledenu limunadu. • Bacanje daje zglobovima mnogo trakeijskog unosa primjcnn h ill: \Ill 1 \ Dijete koje baea igracke po sobi iii drugom djetetu moze dub. 1 1 1:llll trakciju bacanjem kocaka ili zrnatih vreCica u kantu kamenjl 1I Vlltl ll ii i kosarkaske lopte u obruc. Visenje s precke takoder pruztl o\liC 1I1 trakeijski unos. slide 59: 125 124 SENZORNA INTEGRAC1JA IZ DANA U DAN • Dijete moze poskakivati sjedeCi na terapijskoj Iopti iii koristiti loptu s drskom za skakanje po sobi. Starija djeca mogu skakati na stapu za skakanje pogo stUk. • Igre kao sto su skolica povlacenje uzeta hrvanje te sportovi kao sto su pIivanje voznja biciklom rolanje borilacke vjestine i skijanje takoder predstavljaju "tezak rad". • Cinele i bubnjevi su izvrsni ali su jako bucni. Starije dijete moze svirati po ploCi za bubnjanje sa slusalicama na usima tako da sarno ono to cuje stavite ton na manju jaCinu da mu zastitite usi. • Kucni poslovi takoder su vrlo korisni: dijete moze pomagati prati prozore i brisati stolove usisavati puniti iii prazniti perilicu posuda iii perilicu rublja punu mokre i teske odjece iIi iznijeti smece. • Dodavajte se

balonima napunjenim vodom tdim loptama cak i velikom terapijskom lop tom igrajte se loptom kao da je vruci krumpir iii se dodavajte zrnatom vrecom. • Mozda vas radni terapeut preporuci koristenje tezih pokrivaca vesta iii jastuka koji se stavlja u krilo koje mozete sami izraditi iii kupiti preko terapijskog kataloga. Vestibularni unos Vestibularni unos moze biti najintenzivniji dugotrajni tip senzornog unosa. Moze se dobiti .vrtnjom i Ijuijanjem au manjoj mjeri i bilo kojom vrstom kretanja. Ljuljanje - sporo i dinamicno obicno umiruje dok brzo naglo ljuijanje djeluje stimulirajuce. Isprobajte razliCite vrste Ijuljacaka: standardnu Iju ljacku na igralistu ljuljacku od automobilske gume mrez.u za Ijuljanje te lju ljanje na konopcu. Isprobajte razlicite naCine kretanja naprimjer naprijed -natrag lijevo-desno i probajte se odmotati nakon sto ste se umotali u uzad ljuljacke. Dajte djetetu da Iez.i potrbuske na Ijuijacki tijekom ljuijanja. Vise puta zaustavite ljuljacku i omoguCite djetetu da integrira osjete iz unutarnjeg uha. Okrenite se Iicem prema njemu i gledajte kako reagira na ljuljanje i zaustavljanje. Uspostavlja Ii kontakt oCima Smije Ii se Ljuti Ii se Vrti Ii mu se Je Ii previse podraz.eno Zeli Ii jos Dijete s nedovoljno reaktivnim vestibularnim sustavom koje vas moli da ga Ijuljate brie i jace moze iznenada postati senzorno preoptereceno i bit ce mu vrlo tesko smiriti I....... Senzoma dijela u svakodnevnim aklivnoslima se. Naucite prepoznati kada treba prestati s ljuljanjem prije no sto do toga dade. Isprobajte razlicite vrste ljuljacka da pruzite djetetu razlicite vcstibularne asjete no budite svjesni da vasem djetetu mozda treba puno strpljenja i bodrenja da se popne na nepoznatu ljuijacku. Tvrda ravna kJupa za ljuijanje u prvi mah moze obeshrabriti dijete koje je navikJo na savitljivo kozno sjedalo s pojasom a mozda ce mu trebati puno vremena da prijede iz zatvorene ljuijacke za bebe na otvorene

IjuJjacke. Nikad ne silite dijete da ide na Ijuljacku. Neka se prestane ljuljati kad ano to zeli. Ako vase dijete ima vrio reaktivan vestibularni sustav pokret mu predstavlja veliku neugodu modificirajte aktivnost. Ako ne moze tolerirati standardne Ijuljacke s igralista mozda ce moCi podnijeti Ijuljacku 5 platformom ili Ijuljacku od autombbilske gume iIi njezno ljuljanje u vasem krilu uz puno potpore tijelu. Takoder imajte na umu da ometajuci podrazaji 5 igraIista - prizori svjetlost buka kretanje oko njega mogu dovesti do toga da se dijete plasi odlaska na ljuijacku pa ce mozda bolje podnositi ljuljanje u manje prometnoj sredini: doma u senzornoj dvorani iii na igralistu kad jc manja guz.va. St:nzorne dvorane imaju mnogo alternativnih vrsta Ijuijacka ukljucujuCi ljuljacku s velikom platformom jastuk za Ijuijanje mreZu Ie Ijuljacke koje slice Ieptirovoj cahuri. Mozete takve Ijuljacke kupiti za doma i objesiti ih 0 gredu na strop iii 0 stalak za ljuljacku. Pogledajte slike na str. 359-360. Vrtnia je takoder sjajan izvor vestibularnog unosa. Dok ljuljackc pruz.aju linearni unos vrtnja daje rotirajuCi unos okolo-naokolo koji preosjetlji yom djetetu mozda treba davati u odmjerenim koIicinama. Vase dijete moze dobiti izvrstan rotirajuCi unos koristeCi mrezu za sjedenje vrteci se na uredskoj stoIici na disku "Sjedni i vrti se" Sit In Spill izvrsnom i za motoric ko planiranje i jacanjc misica iii na disku kao sto je "Vrtoglavi disk" Di::::::y " Disc Jr. na kojem se djeca opcenito lakse sarna zavrte nego na Sil n Spill-II. Pogledajte fotografijena str. 363. Kao i kod Ijuljanja vazno je vise puta stati i ponovno poceti s vrtnjom. Ravnomjernim pokretima poput voznje u autu iIi zrakoplovu unutarnje uho puni se tekuCinom a senzorni se receptori stabiliziraju i priviknu tako da se kretanje vise ne osjeca aktivnim. Pokrct koji zapocinje i prekida se i zapocinje i prekida se unutar relativno kratkog vremenskog

razdoblja daje najvise informacija vestibularnim receptorima. Drugi nacini zabavc tijekom pruzanja vestibularnog unosa su sljedeCi: slide 60: 126 SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN • Neka dijete trci u krug vozi "tacke" vozi se na vrtuljku iii cak u "vlaku smrti" visi naglavacke s precke kotrlja se niz brez.uljak prekriven travom ili snijegom sanjka vozi bicikl iii se Idize. • DrZite svoje manje dijete za ruke i noge te ga vrtite uokolo iIi neka se okrece poput majrnuncica: drZite ga za ruke dok je licem okrenuto prema varna i neka se popne po vasim bedrima a onda se preokrene. • Stavite dijete na cvrstu plahtu iIi deku iIi u tezu kosaru za rublje pa ga vucite po sobi iii Ijuljajte iIi ga vozite okolo u tackama. PAZITE NA ZNAKOVE SENZORNE PREOPTERECENOSTI Kao senzorno inteligentan roditelj znate da vase dijete sa senzornim smet njama ima vrlo hirovit zivcani sustav i moze snaZno reagirati na senzorni unos. Ako djetetu s nedovoljno reaktivnim vestibularnim sustavom · pruzite mnogo kretanja mozda ce pretjerano reagirati. Ako djetetu koje S8 susteze od dod ira pruzite mnogo taktilnih podraZaja koje prihvaca jer ima u vas povjerenja i ima uliutarnju zelju za istraZivanjem tihosjeta moze dob do kasnije nezeljene reakcije. Pazite na pojavu nezeljenih reakcija zivcanog sustava kao sto su.:.· . • veei stupanj aktivnosii iliosjetljivosti nego obicno • poveeana distraktibilnost dezorijentacija zbunjenost • mucnina iii povracanje • iznenadno bljedilo iii crvenilo - znojna iii Ijepljiva koza • ubrzano disanje iii sporije plitko disanje • nezeljeno smanjenje iii povecanje misicnog tonusa •

neocekivana pospanost tromo st • podrhtavanje zaleden pogled iii drugi znakovi moguceg napadaja Takve reakcije zivcanog .sustava su rijetke no one naglasavaju zasto je toliko vaZno suradivati s radnim terapeutom koji zna svoj posao i koji yam moze pomoci kreirati senzornu dijetute vas nauciti kako se suprotstaviti bilokojern negativnom ucinku. Ako primijetite bilo koji od gore navedenih znakova odmah prekinite djetetovu aktivnost i pruzitemu dodir duboog pritiska kako biste normalizirali centre podraZljivosti u mozgu. Akavam dijete neocekivano zaspi i ne mozete ga probuditi odmah zatraZite lijecnicku pomoc. Senzorna dijeta u svakodnevnim ak1ivnosbma 127 • Koristite dasku s cetiri kotaca za spustanje niz rampu primjerenog nagiba mozete koncipirati aktivnost tako da se na kraju izvrsnog proprioceptivnog unosa - spustanja niz rampu - zabije u strunjace. Starija djeca mogu koristiti romobil iIi koturasku dasku sto je izvrsno za motoricko planiranje. • Terapijska lopta moze biti korisna vestibularna igracka za manju djecu cak i za bebe. Kad stabilizirate loptu vlastitim tijelom mozete staviti dijete da trbuhom iii ledima Iez.i na lopti i valjati ga njez.no naprijed natrag i s jedne strane na drugu. Poskakivanje djeteta dok sjedi na lopti moze mu biti dovoljna vestibularna stimulacija pobrinite se da ste stabilizirali loptu i pridrzavajte ga za kukove . Izvoditi "avion" na terapijskoj lopti moze pomoCi djetetu s niskim misicnim tonusom hipotonija: stabilizirajte loptu i dok dijete Iez.i potrbuske na lopti istez.e kukove i podize glavu pogledajte fotografiju na str. 362. • Naslonjac za Ijuljanje moze biti umirujuc za dojencad djecu kao i odrasle. Taktilni unos Taktilni un os zahvaca osjetilo dod ira i uldjucuje teksturu temperaturu pri tisak i drugo. Nemojte zaboraviti da taktilni sustav ukljucuje ne sarno kozu koja prekriva djetetovo tijelo nego i sluznicu poput one u ustima.

Opcenito dijete koje je preosjetljivo na dodir lakse ce podnijeti cvrst dodir nego blag. No moguce je da vase dijete voli skaldjanje i vase njezne dodire cak i ako ne voli da ga drugi Ijudi neocekivano dodirnu na bilo koji naCin. • Radite "sendvic" cvrsto pritiscuci djetetove ruke noge i led a jastucima s trosjeda iii obicnim jastucima. • Napravite "palaCinku" tako da dijete dobro zarnotate u deku iIi mu dajte da puzi unutar carape za tijelo Body Sox napravljene od likre pogledajte fotografiju na str. 363. • Mijesite "tijesto za kolaee" ravnomjerno i cvrsto roJajuCi veJiku Joptu preko djetetovih ruku nogu i leda. • Neka se dijete igra u pjescaniku na igralistu iIi napravite svoj vlastili pjescanik u kuCi - napunite veliku posudu suhim graskom i rizom iii komadicima stiropora. Potaknite dijete da istrazuje taj materijal slide 61: SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN 128 rukama i nogama. Napravite gradiliste za kamione. Zakopajte male igracke i recite djetetu da ih nade zatvorenih ociju. • Dajte djetetu da se igra strunjacama u koja se umecu slova od pjene po njima se moze hodati njima nabacivati i bacati po njima cime se pruZa taktilni unos na siguran nacin. • Poticite igre vodom. Mozete dodati boju za hranu pjenu i Sill String vrpce koje na pritisak gumba izlaze iz bocice kako bi jos vise zainteresirali dijete. Koristite posudice cjediIjke kutlace plasticne ribice i druge igracke koje voli. Kupanje je izvrsna prilika da dijete dobije taktilni unos iz vode kao i iz predmeta koji su u vodi od spricaIjke za vodu do brodica lijevaka easica slova od pjene koja se mogu zalijepiti na zid i kadu pjene za brijanje iii pjenastih

sapuna sapuna-bojica te trljaeice koja je s jedne strane glatka a s druge hrapava. • Igrajte se pjenastim sapunom iii pjenom za brijanje po stolu dodajte pijesak za dodatnu teksturu. Koristite boju za prste igrajte se Ijepilom sa sljokicama mijesite tijesto za kekse i maslac za kolaee itd. VjeZbajte pisanje ili crtanje prstom po razlicitim teksturama - pjeni za brijanje pudingu od eokolade bojom za prste po suhom i mokrom pijesku te po kvadratima na tepihu. Ako dijete pruza otpor prema nekoj tvari ne prisiljavajte ga da je dira. Neka koristi kist stapic ili igraeku da oprezno istrazuje prije nego ga njezno potaknete da dotakne to rukama. • Koristite mase za modeliranje poput plastelina. Plastelin PlayDoh Fun Factory u eijem paketu dolazi i sprava koju se pritisne pa izlaze "zmije" od plastelina omogucuje takoder izvrstan proprioceptivni unos. If • PotiCite dijete da rukama osjeti razliCite teksture i pomognite mu da ih imenuje - barsun je mekan eieak traka grebe mramor je gladak i tvrd itd. • Odijevajte se u smijesne kostime da se dijete navikne na osjecaj nepoznate odjece. Igrajte se i sminkom i bojama za lice. • Obradujte vrt i presadujte sobne biljke. • Koristite vibraciju: vibrirajucu gumenu igraeku za izbijanje zuba u beba vibrirajucu cetkicu za zube vibrirajuce kemijske olovke masaZere za noge vibrirajuce jastuke vibrirajuce eetke za kosu igraeke za masazu poput vibrirajuce bube vibrirajuce lopte iIi bilo koji drugi vibrator Senzoma dije\a u svakodnevnim altivnostima 129 kojim mozete rueno upravljati. Vibracija obicno dje1uje na djetetovu kozu poput masaZe. • Starija djeca mogu praviti skulpture sivati tkati heklati iii plesti napraviti kTIjigu uspomena mnogo lijepljenja i rada s razlicitim teksturama koristiti brusni papir da izbruse neki drveni predmet koji izracluju istusirati se u vrlo hladnoj jli vrlo toploj vodi iii kupki. • Ne zaboravite sluznicu usta Neka dijete jede bombone koji pucketaju u ustima iii pije

gaziranu mineralnu vodu da osjeti mjehurice u ustima mozete je zaeiniti limunom sokom od brusnice itd.. Poticite ga da jede hranu razlieite teksture i konzistencije. Uzimanje hladne brane cak i ledene poput sladoleda na stapicu i kockica zamrznutog soka zaista stimulira usta. • Pruzite djetetu dodir dubokog pritiska masazom i cvrstim medvjec1im zagrljajima cijeloga tijeia pritiSCite ga jastukom zrnatom vrecom iii loptom onoliko jako koliko mu je ugodno. Cvrsto pritisCite djetetove dlanove i stopala te mu dajte da ono stisce igracke za tiskanje. • Radni terapeut moze yam pokazati kako se koristiti kirurskom eetkicom za "cetkanje" djetetovih ruku i saka nogu i stopala te lecla dugaekim evrstirn potezima kao sastavni dio taktilnih aktivnosti senzorne dijete. Mozete takoder prelaziti preko djetetove koze nasapunanom trljaeicom najlonskom spuzvicom za tusiranje iii cetkom za masaZu leda dugim cvrstim potezima da mu pruzite taktilni unos. Cetkanje: Wilbargerin protokol. Iako je Hcetkanje" djeteta kirurskom eetkicom najcesca ak1ivnost senzorne dijete postoji specijalna metoda koja se koristi u slueaju senzorne obrambenosti. Julia i Patricia Wilbarger defini rale su senzornu obrambenost kao "skupinu simptoma koji ukljucuju reakcije izbjegavanja osjeta bilo kojeg senzornog modaliteta." Wilbargerin . .protoko . cetkanja sastoji se od apJiciranja dod ira evrstog pritiska odredenim meka nim cetkama primijenjenog specifienom metodom uz pritisak na zglobove. Cijeli postupak ponavlja se svakih devedeset min uta do dva sata ovisno 0 djetetovoj toleranciji i raspolozivom vremenu. To je vrlo intenzivan pristup osmisljen da pomogne osobama s teskom senzornom obrambenoscu i zahtijeva da radni terapeut bude specijalno educiran i vrlo vjest u provodenju te metode. Ako yam je ovaj protokol neophodan vas radni terapeut dat ce yam iii ce yam pomoCi da nabavite pravu cetkicu nauciti

vas kako da to radite promatrati vas da se uvjeri da ispravno provodite protokol i gledati kako vase dijete to prihvaca. Iako je provedeno malo slide 62: 130 SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN znanstvenih istrazivanja 0 ucinkovitosti ove tehnike mnogi radni terapeuti govore 0 pozitivnim rezultatima. Kao i kod bilo koje druge aktivnosti iz senzorne dijete pazite da tijekom izvodenja te aktivnosti ne prijedete granice djetetove tolerancije. I uvijek suradujte s radnim terapeutom kako biste bili sigurni da ispravno provodite cetkanje. .: :SPRAVA ZA STISKANJE f . "Otkad se sje6am uijek san mrzila da me drugi grle. ZeUela sam oSjetiti .. dobar osje6aj zagrljaja ali to je jednostavno bilo pora.zavajy6e. To mi se je cinilo kao mocan plimni val stimulacije koji me je cijelu obuzimao i reagirala sam poput divlje Zivotinje." TEMPLE GRANDIN Thinking in Pictures Razmis/janje u slikama Temple Grandin opsirno je predavala i pisala o. tome kako je biti osoba s autizmom i senzornim. teskocama. Kao dijete zudila je za iizickim pritiskom dobivajuci ga najprije umotavanjem u deke a ondapod jastukes trosjeda. Posjecujucisvoju tetku na farmi u Arizoni promatrala je kako su krave na cijepljenju opustene dok su stisnute izmedu drvenih ploca. Preklinjala je tetku da joj dopusti da isproba tu spravu za stiskanje. Nakon nekoliko trenutaka "prave panike u iskusila je "val relaksacije" i nakon toga. osjecala se "vrlo smireno i spokojno. "Tada sam se po prvi put u zivotu osjetila ugodno u vlastitoj kozi" napisala je. Zatim je konstruirala spravu za stiskanje ljudi i tijekom godina usavrsila njezin dizajn. Grandini

drugi proveli su istra.zivaja da bi potvrdiH njezino polazno intuitivno otkriceo spravi za stiskanje.. Grandinina sprava GrandinsSqueeze Machi ne moze se nabavitl za otprilike dvije tisuce dolara od TherafinCorporation www.therafin.com.•o.robilica .. Steamroller koja omogucujedodir dubokog pritiska na prednji i stra.znji dio tifela a ne bocno .poput sprave za stiskanje . t ·· . . . . . .. . . . dostupna je na www.southpawenterprises .co m. Pogledajte fotografUu "Drobilice" na str. 363J .. . Oralno-motoricke aktivnosti Od djetinjstva do odrasle dobi svi postizemo ugodu i samoregulaciju oral no-motorickim aktivnostima poput sisanja dojke dude varalice palca iii Senzorna dijeta U svakodnevnirn aktivnoslima 131 tvrdog bombona. Prema tome kad razmisljate 0 aktivnostima senzorne .S dijete koja "hrani" sve djetetove potrebe ne zaboravite usta. Mnogo je nacina da integrirate oralni senzorni unos u svoj svakodnevni raspored. Za sisanje koristite raznolike slamke - obicne zavojite slamke s pregibom cak i • sportske bocice - za sisanje tekuCina razliCite gustoce od vode do milkshakeo. Ustrajno grizenje i zvakanje daje ustima mnogo taktilnog i proprioceptivnog unosa. Nakon sto se razviju djetetove oralne vjestine mozete dodati stvari poput kore voca i kruha te nejestive predmete poput igracaka za Zvakanj nastavaka za Zvakanje koji se stavljaju na vrh olovke koje mogu diskretno koristiti starija djeca sve dostupno iz terapijskih kataloga navedenih na kraju ove knjige pogledajte fotografije na str. 364. Ako vase dijete ima oraInu obrambenost logoped iIi radni terapeut . mogu yam pokazati kako da desenzitizirate njegova usta . Isto tako ako je vase dijete nedovoljllo reaktivno na osjete u ustima mozete nauciti na koje nacine povecati njegovu osjetljivost. Ne zaboravite disanje Djeca s niskim misicnim tonusom trebaju priliku da rade na svojim

respiratornim vjestinama. Niski misicni lonus moze takoder zahvatiti misice za disanje sto rezultira plitkim disanjem . Ucenjedubokog disanja pomaze djetetu da ostane mirno a kontroliranje disanja daje mu mogucnost da govori jasno i duzim recenicama. Puhanje je takoder vazna oralna vjestina i moze cesto promijeniti raspo lozenje iz loseg u dobra. Neka dijete puse da rashladi hranu koristi zvjz daljke i vjetrenjace za puhanje otpuhne perce s vase ruke igra se utrkivanja pusuci u loptice od vate po stolu iIi puse kroz slamku u posudu sa sapuni com da napravi puno mjehurica. Mladem djetetu svidat ce se da stalno izno va puse u svjeCice na torti iIi ih ubodite na tortu od plastelina. Flomasteri za raspuhivanje boje takoder su vrlo zabavni. Pripremite se na nered - tinta ce dospjeti na dlanove i sline ce biti posvuda ali ovi su flomasteri izvrsni za vjezbanje puhanja i za motoricko planiranje jer dijete treba u isto vrijeme puhati i pomicati flomaster. Vjeibajte izmjenjivanje puhanja s udisanjem da pojacate kontrolu disanja. Postoje i igracke koje su ujedno i zvizdaljka i slamka. Joga je divan nacin ucenja regulacije disanja i opustanja. Postoje video snimke joge posebno namijenjene za djecu. -. slide 63: 133 SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN 132 Auditivni unos Auditivni unos je one sto cujemo i povezan je s nasim osjetilom za kretanje. " Pored slusanja razlicite vrste glazbe snimljene iii one koja se izvodi uzivo evo nekih nacina za opustanje i organiziranje auditivnog unosa. • Poticite dijete da slusa prirodu. Idite na plazu. Slusajte grmljavinu iii vjetar. • Neka slusa snimke zvukova iz prirode poput kisne oluje

udaranja valova 0 obalu iii glasanja zivotinja u sumi. Njdni instrumenti poput flaute klavijature i sl. snimkama zvukova iz prirode ponekad daju posebnu car. • Igrajte slusne igre: sjedite vrlo tiho i pokusajte prepoznati zvukove koje cujete automobil iz daljine pjev ptice i otkriti odakle oni dolaze. • Neka dijete slusa snimke zvukova i posebno komponiranu glazbu za opustanje koncentraciju za poticanje energije iii kreativnosti. Preporuka: zbirka od tri CD-a klasike za djecu: "Opustanje" "Skladbe budilice" i "Zona ubrzanog ucenja" Ostvarenje 2007. • • Eksperimentirajte s razlicitim vrstama glazbe snimljene i izvedene uzivo. Dijete koje ne moze tolerirati simfonijsku glazbu mozda voli glazbu s Jamajke rege-glazbu iii keltsku glazbu izvedenu na harfi. Dijete koje ne podnosi zvuk klavira mozda uziva u sviranju iii slusanju djecje klavijature iii ksilofona. • PotiCite dijete da uci svirati glazbeni instrument. • Za dijete s auditivnom osjetljivoscu kontroliranje zvukova koje cuje moze biti od velike pomoci. Ako se vase dijete boji glasnih zvukova dajte mu da kontrolira jaCinu tona na kazetofonu istrazujuCi tihu glazb1.l u odnosu na glasnu. • Nabavite aparat za stvaranje "bijele buke" sobnu fontanu iii akvarij. • Vas radni terapeut iii logoped mozda ce yam preporuciti program terapijskog slusanja u kojem se koristi pbsebno komponirana glazba i slusalice. Ako zelite dobiti vise informacija 0 terapijskom slusanju pogledajte dvanaesto poglavlje: Komplementarnc terapije i prislupi. Senzoma dijeta u svakodnevnim aktivnostima Vizualni unos Vizualni unos ukljucuje razliCite prizore boje kontraste i kretnje. Ako je va se dijete vizualno distraktibilno pojednostavnite vidno polje u svom domu iii skolskom okruzenju kako biste dobili umirujuCi ucinak. S druge strane ako dijete izgleda vizualno iskljuceno dodajte predmete jarkih boja da zaokupite njegovu vizualnu

painju. Naprimjer dijete koje je tesko zaokupiti igrom mozda ce privuCi skrinjica za igru jarke boje puna raznobojnih igracaka. Cijelo vrijeme kontrolirajte situaciju da ne bi doslo do prezasicenosti vidnim podraZajima. • Koristite prigusenu rasvjetu za smirivanje i opustanje. Eksperimentirajte sa zaruljama u boji da vidite postoji Ii ona koja je bas prava za vizualne potrebe vaseg djeteta. Razmotrite razlicite vrste ifUlja klasicne stedne zarulje halogene. • OmoguCite djetetu vizualne novitete koje moze tolerirati. Dijete koje zivi u gradu iznenadit ce prizori i zvukovi sa sela i obratno. • Neka dijete nosi sesir siroka oboda iii sirok stit na kapi i/ili sUl1cane naocale kad je sun can dan iii kad ste vani a sunce je nisko na nebu i jako blijesti. • Postujte djetetov izbor boja koje mu se svicaju. Ako je sretno kad nosi ljubicasto neka ga nosi svaki dan. Izbjegavajte igracke odjecu i rucnike u bojama koje vase dijete ne voli ukljucujuCi one poput jarke • narancaste zute iii crvene iii bilo koju boju koja mu smeta. • Igrajte igre koje poticu razvoj vizualnih vjestina npr. igre dzepnim svjetiljkama guranjem suhih spageta prikupljanjem stapica kroz slamku hvatanjem koristite balon koji se krece znatno sporije od lopte igracke pistolje na lopticama iIi mekane spuZvaste loptice koje nece ozlijediti dijete ako ga udare. Predvjezbe pisanja poput labirinta listiCi na kojima se spajanjem tockica dobiva crtez iii bilo kakvo povlacenje olovkom po papiru poticu ruke na suradnju s oCima. Pogledajte www.activitypad.com za besplatno skidanje labirinta i slika sa spajanjem tockica. • Ako vase dijete ima teskoce s vjestinama vida poput konvergencije i pracenja pogledom optometrist i radni terapeut poucit ce vas specijalnim vjezbama vida koje cete izvoditi s djetetom kod kuce sto

slide 64: SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN 134 moze ukljucivati i terapiju vida u ordinaciji. Pogledajte dvanaesto poglavlje: Komplementarne terapije i pristupi. Njusni olfaktorni unos • Odredeni mirisi mogu podrazivati smirivati iii osobu koja je njusno osjetljiva dovesti do senzorne prezasicenosti. lstrazujte s djetetom mirise da otkrijete koji mu najbolje odgovaraju da dodete do svog cilja - umirivanja iii pobudivanja. lake se svakom svic:ta neki drugi miris lavanda vanilija i ruza opcenito opustaju. Paprena metvica i limun obicno okrjepljuju. Zamislimo da vase dijete treba pomoc u smirivanju ". i voli vaniliju. Mozete koristiti sapun od vanilije losion i kupku s aromom vanilije mirisne svijece iii ulje vanilije u mirisnoj lampici iii mirisni jastucic koji se stavlja preko ociju za vrijeme spavanja. • Ako je vase dijete preumorno u setnji a znate da mu mirisi pomazu nosite sa sobom njegov omiljen miris iii svratite u trgovinu u kojoj se prodaju mirisne svijece i sapuni. • 19rajte igru mirisanja. Neka dijete zatvori oCi iii stavi povez preko ociju i pokusa prepoznati mirise poput javorova sirupa jabuke maslaca od kikirikij a zumbula. • Ponekad zivot "smrdi".Prihvatite djetetovo misljenje da mu neSto grozno smrdi. Zatim mu pomognite naci nesto sto mu ugodno mirise. Okusni unos Okusni unos podjakim je utjecajem njuha za probu zvacite ivakacu dok okus ne nestane zatim stavite limun pod nos - ivakaca ce imati okus kao limun. • lntenzivni okusi mogu stimulirati djetetova usta i potaknuti ga da pozeli probati noVil hranu. Prije nego mu ponudite noVil hranu dajte mu tvrdi bombon s okusom paprene metvice kiseli gumeni bombon iii drugu zacinjenu hranu. • Ako vase dijetene postaje zivahno iii izrazito pospano nakon konzumiranja rafiniranog secera

ponudite mu zele-bombone raznih aroma. Neka pojede jedan i pogodi od cega je. Senzorna dijeta u svakodnevnim altivnostima 135 • Dijete ce prije okusiti hranu u cijoj je pripremi i sarno sudjeJovalo iii je odabiralo. Dajte mu da bira izmeou piletine i ribe izmedu mahuna i graska. Dopustite mu da yam pomaze pri kuhanju i posluzivanju. OmoguCite sigurno mjesto iii tihi kutak ponekad se svi trebamo "odmaknuti od svega". Mozda vase dijete treba i cesee ako je previse podrazeno mnogim senzornim podrazajima. Nakon napornoga dana u vrtieu iii skoli mozda mu treba njegova soba da bude tamo nekoliko minuta iii cak nekoliko sati da se oporavi. Ako mu je tesko biti u drustvu mozda ce trebati uzeti kratki predah da se sabere prije nego nastavi igru bez ispada bijesa. To nije isto sto i time-ollf koji ste vi nametnuli iako moze sluziti istoj svrsi - da se dijete privremeno iskljuci i smiri. U idealnom slucaju vase ce dijete nauciti prepoznati kad se blizi granici preopterecenosti izaei ce iz sobe i uzeti si nekoliko minuta da se sredi prije nego se ponovno pridruzi drugima. Sigurno mjesto je udobno i privatno. To moze biti poseban kutak spa vaee sobe u kojem je zrnata vreea za sjedenje stolica na kojoj se moze vrtjeri i koja ima visoke naslone za ruke iii hrpa jastuka njezn2 svjetlo te nekoliko stvari koje ga umiruju poput plisanih zivotinja i slikovnica slagaJica i anti stres igracaka poput malih loptica sto izgledaju kao gumeni pompon bilo sto st6 vasem djetetu pruia osjeeaj zastite i sigurnosti. Mozda ce zeljeti zamotati se u deku uei u sator iii uzeti odreoenu terapijsku spravu naprimjer valjati se potrbuske na terapijskoj lopti iii koristiti sobnu Ijuljacku. Sto neko mjesto Cini sigurnim prilicno je subjektivno. Vi i vase dijete morat cete otkriti sto najbolje funkcionira. Vi i vas radni terapeut trebali biste se konzultirati s vrticem iii skoJom 0 I tome kako da tamo stvorite sigurno mjesto kao i ako to treba

vasem djetetu da ostane fokusirano i da moze slobodno uciti. Potezanje tog pitanja moze biti dvosjekli mac jer vi ne zelite ispricati svoje dijete iz sudjelovanja u grupnim aktivnostima. lpak odgojitelj iii uCitelj koji primjecuje da se vase . 1 dijete iskljucuje iii cudno ponasa zbog senzorne preopterecenosti mozda ce biti otvoren za djetetove potrebe i dopustiti mu da se sabere na tihom sigurnom mjestu da bi se kasnije moglo ponovno ukljuciti u grupu i aktivno J uciti. Mnoge naprednije uCionice vee imaju ugodan kutak za citanje koji se lako moze iskoristiti u OVil svrhu. Stariji ucenik moze kratko odmoriti u oznacenom tihom kutku izvan ucionice ako je dovoJjno odgovoran i ako mu j uCitelj to odobrava. J slide 65: I I 136 SEN20RNA INTE GFACI.lA 17 DANA U DAN Za dojence koje se lako preoptereeuje podrazajima morat cete male istrazivati da naclete okruzje i igracke koje mu pomazu da se smiri i sredi. t .. Vjerojatno i varna koristi poseban dio kuee u koji se mozete povuei kad imate potrebu za tim. Ponekad i sam odlazak u kupaonicu iii pripremanje rucka kad ste sami u kuhinji posluzi u tu svrhu. r" Vasem djetetu nije uvijek prakticno povuei se na svoje sigurno mjesto. Mozda zelite napraviti prijenosnu opremu za samosmirivanje - kutiju za cipele sa samoumirujueim predmetima koju mozete ponijeti sa sobom kad se vozite u automobilu cekate u ambulanti iii spremate dijete na spavanje. Djelotvoran plan Kao sto mozete vidjeti sarno je nebo granica kad birate sastojke senzorne dijete. Mozda eete trebati smisliti nove ideje da bi bilo zanimljivo no moguee je da ee dijete stalno iznova zeljeti tocno isti unos. Ako vas izvoclenje toliko razlicitih

aktivnosti navede na pomisao "Uzas sarno da ne moram jos vise raditi oko tih teskoea senzorne integracije" sjetite se da mozete upotrijebiti svoju senzornu inteligenciju da jednostavne igre i svakodnevne zadatke pretvorite u koristan senzomi unos. To zaista nije tako tesko ako uzmete u obzir da sve u zivotu ima iii moze imati snaznu senzor nu komponentu. Sarno trebate osvjeziti svoje znanje 0 tome kako da t izvucete korist iz toga. I mora yam na prvom mjestu u kuCi biti zadovolja vanje senzornih potreba. lako se svijet naravno neee prestatiokretati jer vasem djetetu treba l _ vremena za istrazivanje Ijigavog osjeta plastelina na svojim rukama prepoznajte i cijenite vaznost njegova novog istrazivanja osjeta ne dozvo ljavajuCi se bi da vas nesto drugo ometa. Posaljite drugu djecu nekamo iii neka yam se aktivno prikljuce iskljuCite telefon i ne dogovarajte nepotrebne posjete koje ee poremetiti vas raspored. Sarno. budite uz dijete fizicki i emocionalno. Kao senzorno inteligentan roditelj na pravom ste putu da zadovoljite senzorne potrebe svojega djeteta u kuCi. No zadovoljavanje njegovih senzornih potreba u skoli malo je skakljivije jer tamo nema vas da to radite. SENZORNA DIJETA U SKOLI I Za integriranje senzorne dijete vaseg djeteta u skolski raspored trebat ee l dosta vase kreativnosti i zahtijevat ee da uciteIji i ravnatelj skole budu bez prcdrasuda. Za zadovoljavanjc djClctClvih senwillih pOlnba 1.1 kllii 11111 / \1:1 ce trebati dodatan senzorni unos pored redovilog le I1eke sitnc prilagadbc u okolini. Jednom kad osoblje skole shvati da te jednostavne prilagodbe nisla ne kostaju ida ee omoguCiti vasem djetetu da bude produktivnije u razredu vjerojatno ee htjeti pokusati. Vee su mllogi nastavnici prepoznali te jednostavne aktivnosti naprimjer da jednominutni odmor istezanja pomaze sooj djeci da bolje uce iako mozda nisu svjesno prepoznaJi senzornu veZll s tim. Ako naidete na bilo

kakav otpor ucitelja pogJedajte cetrnaesto poglavlje: Koko zastupati svoje dijete l/. fkoli . Evo nekoliko jednostavnih nacina da integrirate senzornu dijetu u skolski raspored. Osnovno nacelo je rjesavati stvari prije nego senzorni problem iskrsne. Prije sjedenja za stolom iii aktivnosti u krugu gdje se trazi paznja i koncentracija vase dijete treba zadovoljiti svoje tjelesne potrebe. Mnoga djeca otkrila su da im jako pomaze ako im se omoguCi trenutak istezanja savijanja skakanja guranja povlacenja iii obavljanje nekog "teskog rada" prije "sjedi mirno i budi tiho" aktivnosti. Nekoliko odguravanja od zida skakanja i pljeskanja iznad glave ili cak setnje do vode za pice obicno moze carobno djelovati. Ponekad nekoliko gutljaja iz bocice s vodom zagrljaj ivakanje neceg iii nekoliko vjeibi za prste poput stiskanja sake u pesnicu pa otpustanja iii laganog istezanja prstiju po stolu moze pomoci vasem djetetu da ostane usmjereno na zadatak. Kod slusanja price u aktivnostima u krugu diskretno odskakivanje na jastuku punjenom zrakom i stiskanje igrackice protiv stresa u saci djetetu moze dati dovoljno kontroliranog kretanja da uspije sjediti i odslusati pricu do kraja. Neki drugi prijedlozi: • Prije zadataka pisanja neka dijete radi gimnastiku fine motorike da pripremi svoje ruke i sake. To moze biti vjeiba dosezanja do neba pa zatim do poda sakama priljubljenim jednu uz drugu povlacenje svakog prsta koristenje klijesta ili igracke za stiskanje oblikovanje plastelinom iii glinom iii brzo okretanje olovke od spice do gumice nekolio puta. • Da bi se pospjesilo aktivno slusanje neka se dijete njeino primi za hrskavice svojih usnih skoljaka i povlaci ih prema dolje pa natrag nekoliko puta. • Da odrzi paznju dok sjedi na stolici neka radi sklekove na stolici - drzi ruke na bocnim stranama sjedala i tijelo podize gore nogama pritisee noge od stolice neka radi "dzepne" sklekove gurajuCi sake dublje u dzepove nosi vestu podlozenu utezima iii

jastuCic za krilo razgovarajte s radnim terapeutom 0 tome iii neka drii tesku knjigu na krilu. Moze • slide 66: 138 SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN se odguravati i nogama 0 gumenu traku za vjezbanje Thera-Band iIi koristiti Theratllbing siroku elasticnu traku sto se moze nabaviti preko kataloga nategnutu oko nogu stolice iii oko ruku dok sjedi na podu. • Ako mu je potrebno. dijete moze sjediti ledima naslonjeno na zid iIi na ormar s knjigama radi dodatnog taktilnog i proprioceptivnog unosa. f • Ako vase dijete sise iIi mace vlastitu odjecu dajte mu da mace makacu " t · iIi da glode gumenu cijev Chewy Tubes gumenu ogrlicu Chew/ery iii do Arks Grabber dostupno preko terapijskih kataloga vidite fotografiju na - str. 364. Zvakanjem tih predmeta udovoljavaju se oralne potrebe i to nekoj djeci pomaze da se fokusiraju. • Neka nosi slusalice koje se inace koriste za slusanje glazbe iii one zimske da prigusi ometajuce zvukove iz razreda iIi cepice za usi kad je na igralistu iIi u sportskoj dvorani. Neka slusa njeinu glazbu dok obavlja zadatke u skoli. • Neka uCitelj dodjeljuje vasem djetetu aktivne zadatke naprimjer da odnese neke biljeske do zbornice obrise plocu premjesti audiovizualnu opremu iIi stolice klupe knjige pomaze podijeliti radne listove olovke i pribor za likovni. Promjene U okolini · l ednostavne promjene u UCiOnICl mogu znacajno promijeniti djetetovu sposobnost koncentracije i ucenja. Mozda cete ih trebati dodati u njegov individualni edukacijski plan kao sluzbene prilagodbe vise 0 tome u cetrnaestom poglavlju: Kako wstllpati moje dijete u 1koft. Radni terapeut moze yam pomoCi otkriti kako prilagoditi

razrednu sredinu no ovdje su yam dane neke ideje za pocetak. • Djetetu sa senzornom obrambenoscu koje treba izbjegavati neocekivani blagi dodir moze koristiti strukturirano izdvojeno mjesto poput malog kvadratnog tepiha na podu u vrijeme kad se izvode aktivnosti u krugu mekan tapecirani jastucic iIi ovcja koza na stolici gumeni vrhovi na nogama stoIa iii stolice i reduciranje podraiaja iz okoline prirodno osvjetljenje zatvorena vrata zavjese iIi rebrenice na prozorima i da ucitelji i kolege iz razreda nisu namirisani parfemom. Senzoma dijeta U svakodnevnim aktivnostima 139 I • Umjesto da sjedi na stolici neka dijete sjedi na zrnatoj punjenoj vreCi jastucirna za pod iIi na onim od kucnog trosjeda. Ako koristi stolicu koja dolazi uz klupu pobrinite se da bude na pravoj visini stopala bi trebala biti priljubljena uz pod zglobovi koljena i kukovi pod pravim kutom a visina stoIa takva da je udobno za ruke i laktove. Ako djetetove noge ne doseiu do poda koristite nisku stolicu iIi napravite oslonac za noge pricvrscen za stolicu koristite drvo iIi pjenu. To mozete napraviti za skolu za stol za kojim ruca i za radni stol kod kuce. • Kako biste sjedenju dodali malo kretanja koristite jastuk za napuhavanje neravan jastuk poput DiscOSit disk za sjedenje pogledajte fotografiju na str. 364. Nekoj djeci dobro dode sjedenje na terapijskoj lopti na kojoj mogu lagano poskakivati. Postoje i one s ugradenim nogama kao i prstenom posebno dizajniranim da stabilizira loptu na mjestu . Dijete takoder moze sjediti na T-stolici dostupno kod Southpaw Enterprises iii je sami mozete izraditi pogledajte fotografiju na str. 365 stolicu za ljuljanje iIi obicnu stolicu s dvije iii tri krace noge za lagano ljuljanje. • Zalijepite komadic tapisona pod djetetovu klupu da moze trljati nogama po tome radi dodatnog taktilnog unosa. • Radni stol s kosom podlogom iii kosa ploca za pisanje koja se stavlja na stol dostupno preko terapijskih

kataloga poboljsat ce polozaj ruku i drzanje olovke te pomoCi djetetu da izbjegne padanje na klupu iIi istezanje vrata. Kad se od djeteta ocekuje da prepisuje s ploce moze sjediti blizu ploce i pisati na podlozi pod nagibom od tri spojena registratora svaki debljine 75 em tako da je deblji dio okrenut ploci a tanji dio registratora da gleda prema djetetu . Pobrinite se da djetetov radni stol gleda u prednji dio sobe. • Na radnu plohu iii posluzavnik neka stavi prianjajuci gumeni podlozak koji sprecava klizanje kako mu se stvari ne bi otkotrljale. Koristite selotejp da stabilizirate papir po kojem ce pisati. • Koristite selotejp iii cak marker ako se radi 0 radnom stolu u kuCi da oznacite gdje treba stajati papir na stolu. • Upure za izradu T -sto lice mozere pronaCi u knji zi The OUI-oj-Sync Child Has Furl autorice Carol Kran owirz. slide 67: Senzoma dijeta u svakodnevnim aktivnostima 141 140 SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN • Kako biste pomogli djetetu da vremenski uskladi pokrete i razvije uskladeni ritam probajte koristiti metronom koji daje stalne zvUcne otkucaje dostupno u trgovinama s glazbenim instrumentima i preko terapijskih kataloga. • Neka uCitelj dopusti vasem djetetu dodatno vrijeme za zapisivanje biljeski i opskrbi ga specijalnim papirima koji pomazu djeci s teskocama fine motorike i koordinacije oko-ruka poput papira s kvadratiCima papira s debljim linijama s ispupcenim linijama dostupno na www.guidewrite.comipreko nekih terapijskih kataloga. • Neka se vase dijete koristi vibrirajucom kemijskom olovkom kemijskama ispunjenim gelom umjesto klasicnih iii tipkovnicom. • Za

likovne radove omoguCite djetetu Ijepilo u stapicu umjesto tekuceg Ijepila te kist za slikanje umjesto boja za prste. • Ako vibriranje znacajno umiruje vase dijete razmislite 0 Vibramotu: tihoj vibrirajucoj strunjaci koju mozete staviti pod djetetovu stolicu iii da sjedi na njoj tijekom aktivnosti u krugu dostupno preko kataloga Illtegroliom. Mozete je koristiti i kod kuce pod djetetovim madracem da mu pospjesite san. • Ako ste ikad radili u uredu s velikim otvorenim prostorom znate koliko moze ometati kad vidite sve svoje suradnike oko sebe. Ogradite rubove radnog stoia kartonom da zaustavite ometajuce podraiaje. Integrations nude mobilni tip pregrade. • Imajte na umu da postoji velik izbor uobicajenog skolskog pribora. Naprimjer dijete kojem je nelagodno koristiti standardne skarice s dva prstenasta otvora mozda ce razveseliti one s gumiranim otvorima iii one koje su ergonomski ispravnije od Croyoie iii Fiskarsa koji imaju manji prstenasti otvor za palac a veCi za nekoliko prstiju da stanu unutra. Djetetu kojemu smeta miris Ijepila za drvo mozda ce biti dobro prozirno Ijepilo iii eak one na biljnoj bazi. Vjerojatno se ni jedan uCitelj ne bi protivio da vi nabavite te stvari iako vjerojatno imate pravo traiiti od skole da ih ona nabavi. Kljucna stvar otkrivanja pravih sastojaka senzorne dijete i prilagodbe skolske okoline je da utvrdite djetetove senzorne potrebe i prona.lete nacin da ih zadovoljite sukladno skolskim pravilima ponasanja. Kad se radi 0 ponasanju kod kuce mozete manje brinuti 0 tome je Ii one primjereno dobi kad mozete dati djetetu da se valja po podu deset minuta prije rucka. Dobivanje radnog terapeuta u skoli moze stvarno poduprijeti djetetovu sel1zornu dijetu. Ako se radna terapija pruza izvan uCionice mnogo je veca vjerojatnost da ce djetetu biti dopusteno da se valja koliko mu treba iJi udara o hrpu strunjaca iii skace na trampolinu. Skolski radni terapeut trebao

bi vam pomoCi da ideje iz senzorne dijete integrirate u razred i trebao hi pomoci ucitelju da shvati kako senzorne aktivnosti koje se provode sa svom djecom mogu pomoCi da se svi osjeeaju i fllnkcioniraju bolje. Kada vi iii radni terapeut razgovarate sa skolskim osobljem zahtijevajle da se vase dijete nikada ne izdvaja kao nesto posebno kad god je to moguce. Naprimjer ako ee za vrijeme aktivnosti u krugu sjediti na jastuku sto ga je donijelo od kuce svoj djeci trebalo bi biti dozvoljeno da i oni doncsu svoje jastuCice za sjedenje. Kad se uciteljima predstave takve ideje oni se najcesce zabrinu da ce im to ometati nastavu. Mozda vee imaju u glavi sliku djece kako se tuku jastucima iIi bacaju anti-stres igracke iIi jastuke za krilo po . uCionici . Ipak kad su im dana jasna pravila veCina djece primjereno koristi te predmete kad ih jednom pocnu donositi. Vise informacija 0 integriranju aktivnosti senzorne dijete u skolu te 0 prilagodbama u uCionici potrazite u eetrnaestom poglavlju: Kako zasrupari svoje dije te u fkoli. Preporucena literatura i izvori informacija Pogledajte proizvodace korisnih igracaka opreme i proizvoda da vas usmjere gdje da nabavite neke proizvode spomenute 0 ovom poglavlju. Kranowitz Carol S. The Our-oj-SJllc Child Has FulZ. New York: Perigee 2003. Knjiga je izvrstan izvor ideja senzornih aktivnosti posebno za mladu djecu. slide 68: : POGLAVLJE 7. Prakticna rjesenja svakodnevnih senzornih problema Kao roditelj djeteta sa senzornim smetnjama vjerojatno ste naucili izbjega vati nepotrebne situacije koje vase dijete uznemiravaju ili dovode do zivca nog sloma. Ne moramo

ni govoriti da zivot nosi previse situacija koje vi i vase dijete jednostavno ne mozete iii ne zelite izbjeCi: odlasci u skolu pra nje kose suocavanje s razdobljima cestih promjena odlazak na godisnji odmor. Djetetova jedinstvena senzorna osjetJjivost i nepodnosenje nekih podrazaja odredit ee u kojim ee situacijama ono imati problema i sto mozete glede toga poduzeti bilo da se vase dijete bori s problemima veza nim uz brigu 0 sebi sa situacijama vezanim za okolinu grupnim situacijama iii promjenama vee ustaljenog rasporeda. Kad prestanete analizirati situaciju iii zadatak s kojim dijete ima proble ma gotovo uvijek postoji nesto sto mozete promijeniti. Razmisljajte 0 buci zvukovima mirisima okusima prizorima pokretima koje vase dijete mOra izvoditi. Mozete Ii ista u okolini promijeniti da mu bude bolje Sto mozete napraviti na drugi naCin Kako mozete pomoCi djetetu da se suoci sa situa cijama koje ne moze kontrolilati Takav nacin analiziranja moze zahtijevati dodatno vrijeme i razumijevanje bas kad ste u zurbi iii kad ste nestrpljivi. Ali trud se stvarno moze isplatiti. Razmotrite takoder vlastitu ulogu u uzrokovanju onoga sto je djetetu u toj situaciji neugodno. Uznemiruje Ii ga ton vasega glasa iii naCin na koji fizicki s njim postupate Izrazavate Ii time vlastitu tjeskobu strepnje iii Ijut slide 69: 145 t . L 144 SENZORNA INTEGRAGIJA IZ DANA U DAN nju Ne z.elimo da se osjecate krivima niti zelimo svaljivati krivnju na vas. No otkrivanje onoga sto se moZe mijenjati kad vase dijete ima ziveani slom l svakog jutra ueinit ce da se i vi i dijete osjecate bolje Zapitajte se provodite Ii adekvatno senzornu

dijetu. Naprimjer dajete Ii .-. mu dovoljno taktilnih podrazaja i dodira dubokog pritiska prije aktivnosti kao sto je kupanje Trebate Ii razgovarati s radnim terapeutom 0 modifici ranju senzorne dijete iIi 0 tome kako se nositi sa stalnim izazovnim situa cijama poput nosenja kapa i rukavica Radni terapeut moze yam i iz djete tove perspektive objasniti zasto dijete uvijek poludi kad ga vodite u super market. Takoder je dobro djetetu prepustiti malo kontrole i osjecaja predvid Ijivosti. Dajte mu do znanja da razumijete da mu je tesko i da se trudite wjedllo otkriti moguca rjesenja za to. Mozda cete trebati raspravljati i uloziti nesto truda ali necete odustati ... i ne mozete to raditi bez djetetove pomoCi. Prije nego napravite nesto na drukeiji naein recire to djetetu ako mislite da ono moze razumjeti. Naprimjer umjesto da mu u kadi neoeekivano navueete na glavu stitnik sto spreeava curenje sampona u oei objasnite mu da znate kako mrzi da mu sampon dode u oei i da mu je Stitnik mozda nepoznat ali da ce zastititi oCi od sampona. Trebat cete u rukavu imati mnogo trikova. U ovom pogIavlju dajemo yam neke savjete i tehnike iz radne terapije koje su roditeIji uspjesno koris • tili u kuCi u vrticu i skoli. Vise praktienih rjesenja osobito za skoisku sredi nu uz savjete 0 tome kako da skola napravi prilagodbe i provodi senzornu dijetu naCi cete u eetrnaestom poglavIju: Kako ZLlScupati woje dijete u skoli. IZAZOVI IZ PODRUCJA BRIGE 0 SEBI: NJEGA TIJELA ODIJEVANJE I ODLAZAK U we Njega tijela Kupanje • Pdje tusiranja iii kupanja pruzite djetetu taktilne podrazaje i dodir dubokog pritiska pogledajte sesto poglavlje: Senzo nzo dijeto u wakodnevnim akrivllostima. • Ako se dijete mrzi kupati probajte postupno: stavite ga golog u suhu kadu kraj plasticne kadice iii plastienog lavora ispunjenog toplom vodom usto imajtejosjedan lavr s toplom vodom za ispiranje. Neka Praktitna esenja svakodnevnih senzomill

problema se igra igraekama za vodu trijaCicom i sapunom. Ako voli lutke neka pere lutku a onda i sebe. Perite dijete vodom iz lavora i isperite vodom bez sapuna iz drugog lavora. Malo dijete mozete kupati i u plasticnoj kadici stavljenoj u veliku kadu. • Na zid kraj kade iii cak na strop postavite neslomljivo ogledalo koje se ne magli. Ponekad se dijete osjeca sigurnije kad se vidi u ogledalu dok si pere lice nanosi sampon iii ispire kosu. • Ponekad dijete smeta zvuk vode koja teee kad se puni kada. Probajte napuniti kadu dok su vrata zatvorena i kad je kupka spremna umiriti dijete. • Kad mu perete kosu koristite rukavicu za kupanje. Pritiscite prstima glavu da mu pruzite dodatne proprioceptivne podrazaje. • Ako je dijete mlade stavite vinil slicice na strop izoad kade da ih gleda dok mu ispirete kosu pricajte mu 0 slicicama da mu odvratite paznju. Drugi nacin je da se nagne prema naprijed tako da mu je lice prema dolje dok mu se ispire kosa. Iii dok ima zatvorene oei sakrijte igraeku pod pjenu u kadi i ispiri\e mu kosu oeekivanje zabavnog trazenja igracke mozda mu pomogne da podnese ispiranje kose. • Neka se dijete kupa iii tusira nakon drugih tako da kupaonica vee bude topla. Ako treba zagrijte rucnik na nekoliko minuta u susilici. • Omogueite djetetu da sarno drzi rucku tusa da ima kontrolu dok se tusira. Obicno je mlaz vode njeiniji kad drzite rueku nego kad je objesena na zid iznad glave. • Neka dijete stoji u kadi i gleda tus nekoliko minuta prije nego se osmjeli tusirati. • Ako vase dijete ne voli sapun iii sampon kupite iii sami izradi pjenasti sapun takoder dobar za taktilnu igru i za razliku od pjene za brijanje nije nuznojakog mirisa. Kucni aparati koji tekuCi sapun pretvaraju u pjenu mogu se naci u trgovini kucnim potrepstinama www.drugstore.com. a cesto i na internetskoj prodaji. • Neka dijete uz nadzor regulira temperaturu vode za kupanje iii tusiranje budite pazljivi s mladom djecom koja sarna

podesavaju . mijesalicu. Djeca s poremeeajem senzorne integracije mogu imati vrlo razlicit osjecaj za "hladno" i "vruce". Za svaku sigurnost te da sprijeeite strasan sok od prevruce vode pobrinite se da je temperatura na grijalici za vodu podesena na sigurnu maksimalnu razinu. slide 70: SENZDRNA INTEGRACIJA IZ DANA UDAN PraktiCna rjesenja svakodnevnih senzornih problema 146 147 • Neka djeca s poremecajem senzorne integracije lose reagiraju na umjetne boje ne sarno u hrani nego i u sapunima i samponima. Ako sumnjate na taj problem potrazite proizvode bez takvih boja. Ipak moramo vas upozoriti da "prirodni" proizvodi za bebe i djecu koji se prodaju u trgovinama zdrave hrane eesto nisu "bez suza". • Neka dijete odabere sampon ili sapun koji mu ugodno mirise. To je - poticajno i za pranje ruku. • Dok se dijete tusira iIi kupa pustajte opustajucu glazbu CD player iIi kasetofon drzite podaije od kade. • Za neku je djecu najbolje "vojnieko tusiranje": zatvorite tus dok se dijete sapuna iIi samponira zatim neka se ispere i izade van iz tusa. • Ako se dijete previse uzbuduje u tusu i skace uokolo svakako mu stavite veliku protukliznu podlogu kako se ne bi poskJiznuio. Mozda cete tu podlogu htjeti nositi i na odmor iIi kad posjetite goste kod kojih cete prespavati. • Eksperimentirajte s pjenusavim kupkama. Mozda ce dijete uzivati u kadi s puno pjene iIi mozda sarno toliko da se moze igrati pjenom a da pritom vidi dno kade iIi svoje tijelo pod vodom. • OmoguCite mu mnogo igraeaka za vodu da zavoli kupanje. Dozvoliti mu da se u kadi igra perivim bojama za prste te da ih kasnije ispere zapravo je izvrstan naein

da ga se pridobije i za kadu i za koristenje boje. Izbjgavajte koristenje proizvoda deterdzena ta za . rublje sapuna za ruke deterdzenata za posude pasta za zube kozmetickih proizvoda i dr. koji sadrZ triid6san snainu antibakterijsku/ antimikrobnu kemikaliju kOja spada u kategrijU peticida·. TriklS1m je klorofenoi po mOlekul skoj strukturi sli6an nEikim od najtoksicnl jii1 . . kemikalija na svijetu uklJucuju6i dioksin i PCB-e. Lijecnici . preporucuju dObro ispiranJe obi6nim sapunom i vodom: i \ . - Pranje kose • Za ispiranje koristite veCi lavor s vodom mozda ce dijete Iakse podnositi dodatnu tezinu vode na glavi od ispiranja tusem iIi vreem. Drugi naein je da ispirete kosu izlijevajuCi vodu iz djecje kantice obieno dostupno medu igraekama za plaiu iIi iz vrca. Ako vase dijete mrzi ispiranje mozda cete trebati izvoditi to postupno: poenite s ispiranjem nogu zatim isperite ramena i potom mu izlijte vodu po glavi IIi zajedno odbrojavajte za svaki korak: jedan dva tri isperi. • Perite sarno krajeve kose a ne i kozu na glavi a nakon nekoliko seansa pokusajte oprati cijelu kosu. • Isprobajte sampon bez ispiranja i proizvode za kupanje uz koje nije potrebna voda www.southpawenterprises.comili www.drugstore.com . • Koristite stitnik za spreeavanje curenja sampona u oei dostupno na www.onestepahead.com. u ljekamama i preko nekih terapijskih kataloga iIi pri ispiranju kose preko lie a drzite trljaCicu. Mozete mu i obrisati lice odmah nakon ispiranja iako je jos uvijek pod tusem iii u kadi • Ako se kupate zajedno sa svojim malim djetetom dajte mu da preIijeva vodu po vasoj kosi i vas em lieu prije nego vi to njemu napravite. • Izmasirajte djetetovu kozu na gJavi prije nego je smoeite. Neki roditelji jako hvale koristenje vibrirajuce eetke za kosu dosupno iz inte gratio ns te drugih terapijskih kataloga neposredno prije pranja kose iIi kao sastavni dio senzorne dijete.

• Koristite eepice za usi kako biste sprijecili da djetetu ude voda u usi. • Prije nego mu operete kosu neka dijete "opere kosu" lutki iIi varna. • Ponekad je problem u tome da se dijete osjeca fizieki nesigurno kad zatvori oei da bi ispralo sampon boji se da ne padne iIi ne zna gdje mu je tijelo. Koristite sampon "bez suza" tako da moze oei drZati otvorene. IIi neka se drzi za vas iIi mu rukama pritiSCite ramena prerna dolje da mu pomognete da zna gdje mu je tijelo dok ima zatvorene oei. ... 1 . I I I slide 71: 149 SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN 148 r Cesljanje • Pripremite kozu glave pritiscuCi je rukama prema dolje iii ugodnim masiranjem glave. • Koristite regenerator koji ne zapetljava kosu. • Koristite cetku s mnogo eekinja da ne biste jako eupali kosu. Iii koristite specijalni eesalj za rascesljavanje s rjede razmjestenim zupcima. • Ponekad djeca imaju veCi osjecaj kontrole i lakse mogu tolerirati eesljanje ako se gledaju u ogledalu dok ih se ceslja. • Ako se dijete moze sarno eesljati dopustite mu to: mozda ce lakse predvidjeti i kontrolirati bol pri raseeSljavanju kose. • Probajte da dijete tijekom eesljanja sjedi na zrnatoj vreCi radi osjeta dubokog pritiska da nosi vestu podlozenu utezima iii da u krilu drzi tezi jastuCic. • Uvijek eesljajte kosu od krajeva prema gore da biste izbjegli zapetljavanje kose. Ako je kosa dugaeka driite pram en jednom rukom dok drugom eesljate krajeve pramena kako biste eupanje kose sveli na minimum. • Zgodni ukrasi za kosu i "igra frizera" s drugim djetetom iii mamom takoder moze ohrabriti dijete. • Razmislite 0 prednostima kratke kose Podsjetite svoju kcer da i Jagodica Bobica ima kratku frizuru. SiSanje • Kao i prije

eesljanja i prije sisanja smanjite taktilnu osjetljivost djetetove glave pruzajuCi mu masazu dubokog pritiska po glavi. • Ako je vase dijete osjetljivo na zvukove izbjegavajte aparatic za sisanje iii vrijeme kad se njime sisa netko drugi u frizerskom salonu. Mozete ga takoder probati desenzitizirati na zvuk frizerskih skara tako da ponekad kad navratite u salon i kad necete sisati dijete frizer glumi da ga sisa. Iii neka vase dijete vibratorom iii elektrienom eetkicom za zube prelazi po rubu eela na mjestu gdje poeinje rasti kosa prema sljepooenicama i kraj usiju. Mozete mu takoder dati da nosi eepice za usi iii da slusa glazbu. Praictitna rjeenja svakodnevnih senzomih problema • Idite k frizeru koji je salon prilagodio djeci iii takav prostor sami stvorite kod kuce liZ zakllsku i videofilm. • Neka frizer da vasem djetetu veliku mekanu eetku suhu krpu s djeejim puderom iii susilo za kOS ll podeseno na hladni zrak da eetkom iii susilom otkloni ostatke osisane kose. Nakon sisanja na nadrazenu kozu nanesite djecji puder. Izbjegavajte da osisani komadi kose padaju po djetetovim rukama. Mozda cete htjeti malim ruenim usisavaeem usisavati kosu dok ona pada ako zvuk ne bude smetao djetetu. • Umjesto plastienog ogrtaea koristite ruenik prievrscen k.vaCicom: dijete moze vise iritirati plastiena iii eieak kopea nego komadi odrezane kose koji mu padaju po vratu. Mozete ga jednostavno dobro zamotati u ruenik iii odjenuti odjecu koja ga potpuno pokriva. • Donesite dodatnu kosulju za dijete da se nakon sisanja odmah moze presvu Ci . Iii ga sisajte kod kllce da se odmah moze istusirati i isprati sa sebe ostatke kose. • Razmislitc 0 sisanju djeteta kod kuce iii kod frizera gdje nema mirisa koji ga nadrauju poput kemikalija za trajnu. Iii u salonu ugovorite tennin kad tamo nece biti nikakvog bojenja peglanja kose iii izrade trajnih frizura. • Ako vase dijete ima vrlo nisku toleranciju na sisanje mozda cete odgoditi sisanje

na jos nekoliko dana. Da izgledat ce malo bedasto koja tri dana no zadriavanje djeteta na stolici kako bi se odmah skroz osisalo moze stvoriti vise neprilika nego sto yam treba. • Iako moze eudno zvucati mozda biste mogli osisati dijete dok spava posebno ako spava uspravno u autosjedalici iii dok se kupa i zaokupljeno je igrackama. • Za vrlo malu djecu koristite rijee uredivollje a ne odrezivanje da sam Cin ueinite manje strasnim. • Malo dijete probajte drzati u krilu iii ga posjednite na nisku stolicu jer djetetu s poremecajem senzorne integracije visoke stolice poput barskih mogu biti zastrasujuce. • Ako je moguce narueite se kod frizera tako da dijete najprije ima priliku vidjeti kako se netko drugi Sisa. • Neka dijete za umirenje koristi tezi jastuCic za krilo iIi neka se igra igraekom. slide 72: Praklitna esenia svakodnevnih senzomih problema 151 150 SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN manje dijete nabavite onu s manjom glavom. SonicaTe eetkica ima II Pranje zuba • OmoguCite djetetu da sarno odabere svoju mekanu djecju cetkicu Barbie iIi Spiderman Zuta iii jarko Ijubicasta Neka ono sarno odluci hoce Ii prati zube prije iIi nakon price za laku noc a kad to jednom odluci pridrzavajte se toga. • Uspostavite predvidljivu rutinu vezanu uz to kada i kako cetkati zube. " Naprimjer mozda dijete odluci da ce uvijek poceti s gornjim zubima i cetkati ih slijeva nadesno od prednjih zuba prema straznjima. Dosljedna shema cetkanja pomoCi ce mu motoricki planirati ovu slozenu aktivnost i nauCiti ga da predvidi gdje ce i kad osjetiti nizlicite podraiaje. • Pravilno cetkajte djetetove zube i ucinite to zabavnim. Pricajte 0 njegovim zubima i desnima.

Koje su boje Jesu Ii meki iIi tvrdi Cemu sluze Zasto je vazno voditi brigu 0 njima Pobrinite se da cetkate djetetov jezik i predio izmedu zuba i desni. Djeci sa slabim oralno motorickim vjestinama hrana cesto zapne na tom mjestu. • Djeca sa senzomim smetnjama mogu negativno reagirati na pjenu u ustima. Probajte Orajelovu pastu za maJu djecu koja se ne pjeni iii prelijte po cetkici aromatizirani fluorid. Ako vase dijete jos ne zna ispljunuti koristite pastu za zube bez fluorida poput Natures Gate iii Toms 0/ Maine Szlly Strawbe1TJ kalw biste konzumaciju fluorida sveli na minimum. Pitajte svog zubara treba Ii vase dijete koristiti pastu s fluorom iIi piti vodicu s fluorom. • Kako biste desenzitizirali desni primijenite taktilni podrazaj: stavite na prst gumeni cep iIi koristite Nuk masazer iIi In/ra-Dent pogledajte fOlografije na str. 365 iii jednostavno trljajte desni trljaCicom iii Dentipsom iIi Toothettesom dostupno u Achievement ProdllCts/or Children. • Ako dijete odbija cetkicu za zube neka prije i nakon obroka z.vace mokru trljacicu. • Pokusajte koristiti mnogo vode: nakon svakih nekoliko poteza smocite cetkicu. • Neka dijete sarno prilagodi temperaturu vode ako mu je tako ugodnije. • Mnoga djeca vrlo pozitivno reagiraju na vibrirajuce cetkice kad shvate da ih one umiruju. Lakose koriste i zabavne suo Pobrinite se da za izuzetno tih motor koji je jako dobar za djecu osjetljivu na zvukove. • Kad Cistite zube svilenim koncem iIi ucite dijete kako se to radi koristite konac poput Glideova konca i njdno a ne naglo prelazite njime izmedu zuba. Djeci koja vole jake okuse mozda ce odgovarati zubna svila s odredenom aromom npr. s aromom cimeta iIi metvice. • Kako biste djetetu odvratili paznju od neugodnog osjecaja cetkanje zuba pretvorite u igru. Naprimjer kad mu cetkate zube opisujte lik iz bajke iIi s televizije koji "vidite" u njegovim ustima a dijete neka pogodi o

kome se radio • Moze biti da dijete izbjegava cetkanje zuba jer mrzi to raditi u kupaonici. Ako se vasa kupaonica ne moze pretvoriti u ugodno mjesto 0 tome pogledajte str. 166-167 neka pere zube nad sudoperom u kuhinji iIi cak iznad umivaonika u sobi za pranje rublja ako mu je tako ugodnije. Ako vas zubar kaze da je u redu da dijete guta pastu za zube mozete mu cak pokusati prati zube dok Idi na ledima. Nekoj maloj djeci ugodnije je Idati dok im perete zube tako da ih jednom podlakticom pritiscete preko prsa a drugom im perete zube. Uredivanje noktiju • Prije uredivanja noktiju masirajte djetetove ruke i njdno mu pritiscite jagodice prstiju. • Uredujte nokte nakon kupanja kad su jos vlazni i mekani. • Uredujte djetetove nokte dok spava. • Napravite igru od toga. Glumite da su nokti Ijudi koji idu na sisanje iii cudovista koja treba skratiti. • Kad rezete nokte nemojte ih odrezati sve do koze nego svakako ostavitc bijeli dio ruba nokta. • Stavite preko djeteta tdu dekicu dok mu rezete nokte. • Dajte mu da jednom rukom drZi lizaljku dok mu na drugoj rezete nokte kako biste mu odvratili paznju. Za odvracanje paznje posebno je dobra lizaljka valjkastog oblika. slide 73: 152 153 SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN Proizyodi za njegu tijela • Kad dijete poene koristiti dezodorans neka proba onaj u spreju iii sUhi roll-Ol1 manje je vlaz.an i Ijepljiv od tekuceg roll-onn. • Ako se vasa kCi zeli sminkati ali ne moze podnijeti miris potrazite sminku bez mirisa i onu koja ne izaziva alergijske reakcije poput Almayevih proizvoda. Ako ne voli debeli sloj pudera neka ispere lice vodom iii stavi tanki

sloj hidratantnog preparata prije sminke. Potieite je da vodi brigu 0 svojoj kozi - da pije mnogo vode i koristi losione za lice ako ih podnosi umjesto da nosi sminku koja joj je neugodna. Odjeca naocale i drugo Svakodnevna odjeca i donje rublje • Kupujte mekane tkanine: pam uk flis i flanel. Mnogi su se roditelji definitivno opredijelili za njeini pamuk. • Nekoj je djeci ugodnije u uskoj odjeCi iii kada usku odjecu nose ispod druge odjece: Probajte biciklisticke hlacice poput svih pamucnih na www.sensorycomfort.com. uske "premale" kratke majice itd. Majica s kapuljacorn pruza izvrsne podrazaje kad dijete navuce kapuljaeu gurne ruke u dzepove i povlaCi ih prema dolje. • Kad kupujete odjecu za dijete s taktilnom osjetljivoscu izbjegavajte stvari od mjesavine poliestera koje ce ga mozda grepsti i biti mu neugodne. • Operite novu odjecu nekoliko puta prije nego je dijete obuee. Tvornicki omeksivaCi mogu a i ne moraju biti od pomoCi: blagi pomaiu ali oni s jakim mirisom nekima mogu smetati. Koristite sredstva za rublje bez dodataka boja iii mirisa. • Ako nezapaljiva kemijska sredstva iritiraju djetetovu kozu koristite uske prijanjajuce pidzame umjesto onih tretiranih kemijskim sredstvima: • Iglom za paranje iii vrlo ostrim skarama uklonite etikete koje smetaju odreiite ih sto blize savu. Isprobajte Haness donje rublje bez savova i kratke majice za djecu i odrasle. Calvin Klein prodaje donje rublje bez savova za djevojeice i zene. Prakticna rjeenja svakodnevnih se nzomih proble ma • Obratite paznju na tipicne stvari na odjeCi koje iritiraju : gumu na rucnim iii noznim zglobovima aplikacije koje grebu iii zakrpe koje se trljaju 0 kozu uske ovratnike poput dolcevita iii pojasove pri Kojima odjeca ne prekriva gumu donje rublje s prekrivenom gumom dostupno je na www.sensorycomfort.com. • Kupite sokne bez savova iz tvrtke Stride Rite iii iz trgovina tipa www.sensorycomfort.com.

ilijednostavno odrezite konac koji stele soknu. Uvijek mozete obuCi sokne tako da rub izokrenete prema van tako da djetetu ne smetaju Savovi. Stride Rite takoder proizvodi i rendere bez Savova. • Ako vasa kci mrzi uske gaCice razmislite 0 vecim pamucnim gaCicama iii joj kupite kratke bokserice tvrtke Gap i Joe Boxer nude bokserice s ullisex otiskom. • Ako hlace iii druga odjeca smetaju podlozite ih vrlo mekanom tkaninom. • Ako vase dijete ima teskoca u baratanju gumbima i patentnim zatvaraeima na hlacama potrazite eieak zatvaraee i one na zakopcavanje pritiskom poput onih na trenirci. Ako za tjelesni trebate hlace s gumom oko struka probajte kaki iii kargo hlace iz LandsEnd L.L. Bean iii Old Navy. • Probajte obuCi hlare od suskavca kao zamjenu za trenirku. • Prije oblacenja hlaca namazite djetetove noge losionom pogotovo u zimsko doba kad koza postaje suha i treba joj viage. • Ako problem predstavljaju hlace za snijeg obucite djetetu flis hlace iii tajice preko dugih gaca da manje bude izlozeno hladnoci. • Ako vasa kCi treba grudnjake ali su joj neudobni neka joj prodavacica iz trgovine zenskim rubljem pomoghe naCi onaj koji ce joj biti u9oban. • Kupujte potpuno pamucne grudnjake s njeznim pamucnim otiskom bez dodatne Cipke i umetaka rnozete naci na www.sensorycomfort.com i Hanes Pure Bliss line www.purebliss.com. • Probajte sa sportskim grudnjacima iii topicem s ugradenim grudnjakom. Podsjetite se da su sportski grudnjaci evrsCi i tradicionalnog izgleda pa ce vasoj kceri biti vise iii manje ugodni ovisno 0 njezinoj osjetljivosti. • Ako vas sin mora nositi stitnik za spolovilo pogledajte u sportskim prirucnicima i na www.internationaljock.com. slide 74:

154 . SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN Prakticna rjesenja svakodnevnih senzornih problema 155 Naocale • podsjetite se da taktilno osjetljivom djetetu mozda treba kapuljaea iii • Ako vase dijete odbija nositi naocale spomenite mu omiljene likove poput Harryja Pottera iii slavne licnosti koje ih nose ovisno 0 :f I" djetetovoj dobi. Suncane naocale kakve nose filmske dive mozda ee . : . nekom djetetu izgledati primamljivo a djetetu koje voli sve crveno f: . mozda ee biti primamljive zarkocrvene naoeale. • Probajte vrlo lagane fleksibilne naoeale kao sto su Flexon Easy twist Twist Flex i Como Baby tvrtke Solo Bambini. Ove naoeale znatno su laganije cid obicnih i mogu se savijati i uvijati ada se ne slome. Probajte naoeale s gumom. Mozda ee djetetu biti ugodan dodatni ". • pritisak na glavu. • Prije nego se opredijelite za kontaktne Ieee provjerite moze Ii dijete tolerirati vidno polje malih leea mozda ee trebati prilagodavanje vida za gledanje prema dolje kad pise zadaeu ili gleda u tanjur s hranom. • Neka ee djeca povlaciti naocale prema dolje ako se okviri malo savinu pa ako vidite da to radi provjerite treba Ii ispraviti okvir. Kape j rukavice • Masirajte djetetovu glavu i ruke prije nego obuee kapu iii rukavice. • Mozda mu odgovaraju uze iii sire kape rukavice s jednim iii s pet prstiju. Probajte navuei rukavice s jednim prstom na one s pet prstiju. • Potrazite flis kape rukavice s jednim prstom i s pet prstiju koje manje grebu od akrilnih iii vunenih. • Mozda ee dijete radije nositi odjeeu koja barem izgleda ugodna iii poznata. Odaberite odjeeu u njegovoj omiljenoj boji koja na sebi ima njegove omiljene likove iii odjeeu koja je sliena onoj koju je prije nosilo a bila mu je ugodna. • Malom djetetu umjesto rukavica obucite na ruke earapice za bebe sa zvoncieima zvuk zvonciea unutar materijala mozda ee ga toliko fascinirati da ee mozda zaboraviti na

neugodu koju osjeea kad mu je nesto na rukama. kapa da ga zastiti od neugodnog osjeeaja eak i od najblazih kapi kise iii pahuljica snijega ::ito mu padaju na glavu. • Razmislite 0 tome da pruzite djetetu priliku da uei kroz iskustvo. Mozda ee radije ranije doei s igranja u snijegu iii eak patiti od blagih ozeblina crvena promrzla koza nego podnositi zimsku odjeeu. Hladnoea ne uzrokuje izravno prehladu i mozete ugrijati djetetovu kozu tako da je namacete u toploj ne vrueoj vodi. Na izlozenoj kozi mogu se pojaviti smrzotine blijeda iii flekava obamrla iii bolna koza pa zato ipak budite vrlo oprezni pri izlaganju hladnoei. Kacige Sigurnosne kacige obvezne su za rolanje bordanje i voznju biciklom. Ako je vase dijete sklono prihvaeanju pravila mozda ga mozete nagovoriti na nosenje kacige jer je takvo "pravilo" i zakonska duznost. U protivnom evo nekoliko nacina da ga pridobijete za nosenje kacige. • Nekoliko puta dnevno izmasirajte mu kozu glave i ueinite to jos jednom neposredno prije stavljanja kacige na glavu. • Dajte mu da isproba razliCite kacige. Ako je potrebno neka ih prvi put sarno opipava bez stavljanja naglavu a isprobavanje ostavite za sljedeCi put kad idete u trgovinu bicikala. • Neka dijete isproba sesire i kape koje su dio kostima za maskenbal kako bi povecalo toleranciju na kape i kacige. Mozete ih za vrlo malu cijenu naei u trgovinama u kojima se prodaju stvari za proslave te u trgovinama "sve po deset kuna". CipeJe i cizme • Prije isprobavanja cipela desinzitizirajte djetetove noge. Kad idete u trgovinu obuee nosite sa sobom sokne bez savova koje moze tolerirati. • Ako vase dijete odbija cipele probajte s papueama iii mokasinama iii platnenim cipelama koje disu. • Moze biti da ee djetetu cipele biti udobnije ako nosi uske sokne. • Starijoj djeci cesto su udobnije tenisice.

slide 75: 157 SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA UDAN 156 Odlazak na we Odvikavanje od pelena Citave knjige napisane su 0 tome kako provoditi odvikavanje od pelena i one bi yam mogle pomoci u primjeni uobicajenih tehnika. Ipak djeca s poremecajem senzorne integracije obieno kasnije od os tale djece uspostave kontrolu nad mjehurom i crijevom. Konaeno ako djetetu ne smeta osjecaj prljave pelene iIi gacica nece biti motivirano kao sto bi bilo kad bi ga to smetalo. U obrnutom slucaju neka djeca s poremecajem senzorne integra cije ranije se odviknu od pelena jer im osjecaj uprljanosti jako smeta. • Ako dijete ne zna reCi da je mokro pokusajte ga pustiti da hoda po kuCi gole guze iIi mu umjesto pelene obucite gaCice. Mozete isprobati i pelene s gaCicama odnosno gaCice za odvikavanje koje ce biti od pomoCi kad niste kod kuce. Naialost one mogu i otezati provodenje odvikavanja jer se dijete moze naviknuti da obavlja nuzdu u gacice i u odjecu. • Nekoj djeci smeta veliCina daske na zahodu i osjecaj koji ona pruza. Odvedite dijete u trgovinu i pomognite mu da odabere kahlicu iii tapecirani nastavak za dasku. • Neka vrata kupaonice ostanu otvorena da smanjite odjekivanje zvuka od keramickih ploCica. • Ako djetetu smeta zvuk mokrace dok tece niz skoljku prigusite zvuk tako da razgovarate iii pjevate s djetetom. IIi bacite u vodu nekoliko komadica toaletnog papira da prigusite zvuk. • Manja djeca imaju probleme s odrzavanjemravnoteZe zbog visine zahodske skoljke a i noge im vise. Ako vase dijete ne voli kaWicu na kojoj sjedi na podu probajte mu ispod nogu staviti nisku stolicu dok sjedi na pravoj zahodskoj skoljci. • Neku djecu plasi zvuk koji nastaje povJacenjem kotlica. Moze pomoCi osjecaj kontrole: zajedno odbrojavajte do povJacenja vode:

"Jedan dva tri povuci vodu" Budite jako glasni dok se pusta voda iz kotlica vicuCi "Joj" iIi "Voda" • Tijesna odjeca ponekad pruza taktilne steZuce podrazaje koji odvracaju djetetovu paznju od potrebe za nuzdom. Labava odjeca poput .. Prakticna esenja svakodnevnih senzomih problema pamucnih gaCica s elastikom u struku iii kratkih bokserica moze mu pomoCi da osjeti kada treba obaviti nuzdu. • Nekoj djeci dodatni problem mogu predstavljati pJinovi u crijevima blagi proljevi iii konstipacija. Ako se 0 tome radi moguce je da je rijec o neodgovarajucoj prehrani poput netolerancije na mlijeko iIi 0 nedovoljno vlaknastoj hrani koja izaziva zatvoT. Ako mislite da je problem u tome posavjetujte se s pedijatrom iii cak s nutricionistom. • Nedovoljno osjetljivom djetetu crijeva iIi mjehur ponekad trebaju bili jako puni da bi ono osjetilo potrebu za obavljanjem nuzde. Takvo dijete trebate stavljati na kahlicu po redovnom rasporedu umjesto da ga pitate trebali obaviti nuzdu. • Ako dijete ima problema s brisanjem neka umjesto toaletnog papira proba njezne djecje maramice. Mokrenje u krevet • Ako je vase dijete preveliko za standardne djecje pelene probajte s veCim nocni pelenama poput GoodNites pelena. Mozete probati i pelenu s dvostrukim umetkom da upije dodatnu tekucinu. • Dvostruko zastitite krevet - na madrac najprije stavite gumirano platno iii gumenu plahtu pa obicnu plahtu i drugu plahtu tako da vi iii dijete mozete usred noCi skinuti sloj posteljine a da ne morate iznova slagati krevet. Imajte dodatnu posteljinu i pidzame na lako dostupnom mjestu. • Nikada ne grdite ne kaznjavajte i ne ismijavajte dijete koje mokri u krevet. Zapamtite da one to ne radi namjerno • Vecina djece spontano prestane mokriti u krevet. Ako vase dijete i dalje mokri u krevet i nakon sedme godine zivota iii ga to muei nakon navrsene pete go dine porazgovarajte s pedijatrom 0 bihevioralnom tretmanu.

Obieno se to odnosi na aparat zvan "nocni alarm". To je podloga koja se stavlja pod plahtu i cim detektira vlagu ukljucuje se zvonce koje probudi dijete. Vrijeme obroka Zajednicki su obroci ritual povezivanja i okupljanja te neprocjenjiva prilika djeci za socijalizaciju i ucenje pravila lijepog ponasanja za stolom. Zbog slide 76: 158 SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN prezaposlenosti roditelja i djecje preopterecenosti izvannastavnim aktivnos tima mnoge su obiteIji odustale od obiteljskih obroka. Ako je to moguce probajte da svi clanovi obitelji zajedno jedu svaki dan u isto vrijeme. U idealnom slucaju to je vrijeme za drustvo gdje svatko sa svakim moze popricati. Ako vase dijete ima teskoce vezane uz hranu pokusajte izbjeci borbu u vrijeme obiteljskog obroka i radije se usmjerite na to da dijelite zadovoljstvo u drustvu jedan drugoga. I zapamtite kad malo dijete g\eda svoje roditelje i rodake kako se sluze priborom za jelo i piju iz casa za odrasle te uzivaju u raznovrsnoj hrani to je dodatni poticaj za svladavanje .. .. vjdtina hranjenja i za isprobavanje novih jela. - • Ako je vase dijete taktilno preosjetljivo mozda ce odbijati drzanje metalne zlice u ruci iii u ustima. Probajte zlicu s plasticnom iii gumenom drskom iii da je cijela takva. Neka djeca vole jesti kineskim stapiCima iii cak plasticnim klijestima sa likom zivotinje na vrhu klijesta su dostupna na www.pfot.com - dostupna Sll i pod drugim nazivima poput Fish Sties stapiCi s ribicom iz drugih terapijskih kataloga pogledajte fotografiju na str. 365. • Ako vase dijete ima probleme sa stabilizacijom case dok jede postavite casu na mjesto gdje se ne kliZe iIi razmislite 0 casi

kojoj je dno sisaljka kojom se prilijepi za podlogu. Dajte djetetu komadic kruha da njime lakse prinese hranu na zlicu ida vjse ukljuci pomocnu ruku. Razmislite i 0 obliku case i tanjura. Otezava Ii previsoki iii prezaobljeni rub pijenje odnosno jedenje • Kako biste dijete potaknuli da se koristi priborom za jelo posluzite mu hranu koja se ne moze jesti prstima poput jogurta i juhe. • Razmislite 0 atmosferi za vrijeme rucka. Je Ii uzurbana iii opustena Uzivate Ii u hrani Jesu Ii mirisi koji dopiru iz kuhinje djetetu prejaki Mozda cete htjeti tihu glazbu u pozadini i njeznu umirujucu rasvjetu. Stvaraju Ii posude i pribor previse buke Kako bi bilo da koristite stolnjak i plasticno posuoe i posIuzite case koje ne lupkaju po stolu Jesti obrok u kutu uz gledanje kroz prozor moglo bi za dijete sa senzornim teskocama biti manje stresno od sjedenja za forrnalnim stolom za rucanje. U nekim prigodama probajte napraviti obiteljski piknik u dnevnoj sobi i upotpunite ugodaj podnim jastucima. • Ako vase dijete ima teskoca u koristenju pribora za jelo i standardnih casa razgovarajte s radnim terapeutom 0 sirokoj ponudi prilagodenog PraktiCna rjesenja svakodnevnih senzornih problema 159 pribora i 0 specijalnim casama i posudu koji se mogu nabaviti iz terapijskih kataloga. Kako biste saznali vise informacija 0 hranjenju svakako procitajte deveto poglavlje: RLlzvijanje govornih vjestina i izbirljivos u jeu. POSEBNE SITUACIJE U KUGI I IZVAN KUGE Voznja bicikla Voznja bicikla izvanredan je nacin vjezbanja i dobivanja senzornih podra zaja no nemojte zaboraviti koliko je to slozena aktivnost. Dijete mora imati odgovarajucu snagu i sposobnost motorickog planiranja kao i sposobnost koristenja vizualnih informacija za upravljanje biciklom preko prepreka. Mnogo toga treba sekvencionirati i organizirati Ako vase mlade dijete ima smetnje vida mozda cete razmisliti 0 jednom od novih modela prvih bicikala koji imaju

dugacku rucku za vas da "navodite" svoje dijete - iJi da ga vi gurate tom ruckom kad je one umomo. • Ako vase dijete ima teskoca u ucenju voznje biciklom.koristite manji bicikJ iIi nize sjedalo tako da se lako moze odgurivati nogama i sprijeciti pad oslanjanjem na noge. Kad je bicikl "prikladno" podesen za voznju dijete bi sjedeci na njemu trebalo moCi dodirivati tlo vrhovima prstiju a ne cijelim stopalom. Mozda ce vas em djetetu vise odgovarati da sjedalo bude na nekoj drugoj visini. • Neka uz kacigu nosi i stitnike za rucne zglobove i koljena i neka vjeZba voznju na strunjaci iii gumenoj povrsini ako je moguce. • Ako tesko nogama doseZe do pedala pricvrstite na pedale dodatnu plocicu tako da dijete lakse dosegne nogama do njih. Rodendanske i druge zabave u Kuci i izvan kuce • Ogranicite broj djece da ih bude onoliko koliko je vasem djetetu godina kako biste izbjegli da se one previSe uzbudi: troje djece za njegov treCi JJ rodendan cetvero za cetvrti rodendan itd. • Dopustite djetetu da i one malo vlada situacijom: neka odabere sto ce j odjenuti hranu koju voli i neka ima tajni znak kojim ce yam lS slide 77: 161 SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN 160 signalizirati da mora otiCi iii da treba stanku ako je rodendan izvan vase kuce. • Ako slavi rodendan kod kuce neka spremi posebne igracke koje ne zeli dijeliti s drugima. Proslava puna djece dovoljan je pritisak koji vase dijete treba izddati i bez toga da dijeli s drugima svoje omiljene stvari. • Mala djeea mozda ce tijekom slavlja uzivati u izradi nekih jednostavnih predmeta sto bi moglo djelovati kao umirujuCi taktilni unos. Starija djeca

mozda ce uzivati u sofisticiranijim verzijama naprimjer da svako sebi izradi nakit od perlica iii oblikuje omiljeni lik od gline. • Pobrinite se da za svoje dijete osigurate mirno mjesto s malo podrazaja gdje se ono moze zavuCi: u spavacu sobu kupaonicu dvoriste automobil naravno nikad ne ostavljajte malo dijete sarno u automobilu. Neku malu djecu umiruje igranje u vodi: djecji bazen iIi cak prskanje oko umivaonika u kupaonici iii kuhinji moze im pomoCi da se smire. • Mnoga djeea s teskocama auditivne obrade lakse podnose glasnu zabavu na otvorenom jer zvuk ne odjekuje kao u zatvorenorri prostoru. Osim toga vani imaju vise slobode za trcanje i skakanje dobivajuCi mnogo senzornih podrazaja. Kad planirate mjesto odrzavanja zabave razmislite 0 osjetljivostima svojeg djeteta. • Prije zabave razgovarajte s domaCinom iii domaCinima i objasnite da cete mozda svom djetetu morati ograniciti boravak na zabavi iii da ce se mozda u jednom trenutku morati povuCi na mirnije mjesto kako bi moglo uzivati u zabavi. Posjeti zubaru Djeci s poremecajem senzome integracije osobito onoj s oralnom osjetlji voscu vrlo je tesko kod zubara. Dobar djecji zubar integrirat ce mnoge od sljedeCih stvari u svoj rad no mozete ih koristiti kod bilo kojeg zubara koji je spreman za suradnju. • S kontrolom zuba pocnite ranG kad se pojavi prvi zubic i ccsto odlazite zubaru svakih sest mjeseci. Ako mozete nadite zubara koji ima cekaonicu i ordinaciju primjerenu djeci koji je blizak s djecom koji zna trikove s djecom npr. stavlja im suncane naocale da im zastiti Praktitna eenja svakodnevnih senlomih problema oci od intenzivnog svjetla koji je fleksibilan u odnosu na vrijeme sto je osnovno za djeeu koju treba puno uvjeravati i nagovarati. Prije dolaska svakako provjerite ordinaciju i zubara te mu objasnite posebne osjetljivosti vaseg djeteta. • Stavite djetetu cepice za usi iIi slusaliee da slusa

glazbu iIi snimljenu knjigu dok mu se zubi popravljaju iIi Ciste. Neki zubari svojim malim pacijentima nude slusaliee i crt ice na televiziji. Starijem djetetu moze se dati videoigriea da mu se odvrati paznja. • Ugovorite termin tako da bude dovoljno vremena za ublazavanje straha za objasnjenja i da dijete pregleda instrumente koji ce se koristiti. • Cak i ako se ne koristi rendgen stavite preko djetetovih prsiju OJOVIlU pregacu da Dill date umirujuCi proprioeeptivni unos. • Neka dijete odabere ok us paste djecji zubari cesto nude nekoliko djecjih varijanti kao zamjenu za metvieu. Ili donesite djetetovu omiljenu pastu od kuce. • Igrajte se zubara kod kuee koristeci fotelju kojoj se mogu podesavati nagib i visina ztibarsko ogledalo dostupno na www.drugstore.com i posudu za pljuvanje. Izmjenjujte uloge zubara i paeijenta tako da dijete razvije osjccaj kontrole. • Citajte mu knjigu 0 posjetu zubaru kako biste ga pripremili. Nabavite crtic U po/razi za Nemom gdje je ona prestrasna zubarska seena • Ako imate drugo dijete kojemu je ugodno kod zubara ugovorite poseban termin za njega i snirnite mnogo fotografija kako ceka u cekaoniei sjedi u zubarskoj stoliei kako mu se ciste zubi itd. Od tih fotografija napravite knjigu pripovijedaka za svoje dijete sa senzornim smetnjama prije nego ono posjeti zubara. Iii neka se dogovori da dode s drugim djetetom koje dobro podnosi situaeiju: vrsnjak koji ce mu pokazati da zubarski postupci nisu tako strasru moze ublaziti vasem djetetu strah. • Ako je vase dijete maleno neka yam sjedi u krilu dok sjedite na zubarskoj stoliei. • Ponesite ugodne igracke anti-stres igracke iii plastelin koji ce gnjeciti rukama. slide 78:

162 SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN Dogadaji izvan ku6e lako sve vise zelimo da djeca cijene velike izlaske u prirodu djetetu sa sen zornim smetnjama to moze biti vrlo uznemirujuee. Jako sunce iritantan vjetar trava koja grebe i kukci sto zuje pred licem sarno su neke od pojava koje ga mogu navesti da zamrzi boravak na otvorenom. • Ako vase dijete ne zeli nositi suneane naoeale i ne zna se skloniti u sjenu a da si ne pokvari zabavu neka nosi siltericu iii sesirie siroka oboda. Koristite suncobran iii sator za plazu kako biste napravili sjenu i zastitili dijete od insekata i sunca. • Sredstva protiv insekata i za zastitu od sunca sada su na raspolaganju u obliku losiona iii spreja. Razmislite 0 upotrebi prirodnih sredstava protiv uboda insekata koji ne sadde DEET. Potrazite ih u trgovinama zdravom hranom. Neutrogena proizvodi sredstva bez mirisa za zastitu od sunca u spreju. Banana Boats proizvodi sredstva za zastitu od sunca u stapieu koji utrljate na kozu djetetu koje ne podnosi blagi dodir mozda ee vise odgovarati sredstvo s takvim naeinom primjene. Sada vee postoje i preparati koji sadde sredstvo za zastitu od sunca i sredstvo . .. protiv insekata u jednom. • Kad idete na piknik u park iii na plazu umjesto roenika za plazu ponesite deku koja se lako mozt. istresti tako da dijete ne mora sjediti u pijesku blatu iii na travi. • Naueite dijete da ako mu se tijekom vrtnje Ijuljanja iii jahanja na spravama javlja mucnina treba fiksirati oei u nepomienu tocku naprimjer u svoje roke iii osobu koja stoji pred njim. Javni zahodi Javni zahodi mogu biti odvratno mjesto za djecu s auditivnom vizualnom i njusnom osjetljivoseu. Treperava fiuorescentna svjetla iznenadno ispiranje skoljke glasno strujanje zraka iz susilice za ruke stalni izlasci i ulasci Ijudi u malu prostoriju ispunjenu jekom mogu preneraziti dijete. Djetetu s auditivnom osjetljivoseu mogu pomoCi cepiei za usi. Sto je dijete mlade veea je vjerojatnost da

ce mu dobar vlasnik trgovine dopustiti da koristi njegov mali privatni zahod. Ako mozete planirajte da uza se nosite potrepstine za odlazak na we koje vase dijete podnosi. 163 Praklicna rjesenja svakodnevnih senzornih problema • BuduCi da su sapuni na javnirn mjestima cesto skliski i Ijepljivi nosite sa . 1 \ sobom vlazne maramice iii sapun za ruke na bazi alkohola koji ne sadrZi triklosan. • Ako je dijete malo mozete na put ponijeti prijenosni djecji we pa ako nadete diskretno mjesto vase dijete moze izbjeei javni zahod. TakVi su Inflate-a Potty i Onthe-Go Portable Potty tvrtke Potette na www.onestepahead.com. Takoder mozete kupiti i jastuk za sjedenje na zahodskoj dasci poput onog iz One Step Ahead koji mozete nositi sa sobom kako bi veliko hladno zahodsko sjedalo ueinili ugodnijim . j Posjeti trgovinama i poslovi vezani uz to • Prilikom odlaska u kupovinu kad god je moguee ostavite dijete supruzniku dadilji prijatelju iii rodaku. IIi neka netko drugi ode u trgovinu umjesto vas iii kupujte preko interneta. U danasnje vrijeme eak i narnirnice i potrepstine iz Ijekarne mozete kupiti preko interneta. • Ako bas morate ici s djetetom odaberite vrijeme kad je u trgovinama manja gUZva: u trgovine prehrambenim proizvodima idite navecer iii kad se s djetetom vracate iz skole. • OmoguCite djetetu odredeni stupanj kontrole i osjecaj predvidljivosti. Mlada djeca mogu yam pomoCi pronalaziti namirnice na policama sparivati namirnice sa slikama na popisu iii slijediti slikovni raspored poslova koje eete taj dan raditi. Starija djeca mogu yam pomoCi napisati popis pronaci stvari izvaditi kupone iii provjeriti koje ste poslove s popisa obavili. • Radi proprioceptivnog unosa dopustite djetetu da gura kolica s namirnicama. Mnogi supermarketi imaju kolica za namirnice u djecjoj velicini za manju djecu. Guranje vlastitih malih kolica takoder moze malom djetetu pruziti umirujuCi proprioceptivni

unos. Dodajte unutra arnbalazu kako bi kolica bila jos tda. • Neka dijete nosi ruksak popunjen stvarima koje ste kupili jer ce mu ruksak pruzati proprioceptivni unos. • Kako biste se odmorili i opustili zastanite u trgovini kucnim Ijubimcima i promatrajte ribice u akvariju obicno se nalaze u strainjem dijelu trgovine gdje je tise. IIi se zaustavite u cvjecarnici kako biste mirisali cvijeee kisik koji stvaraju biljke takoder okrjepljuje dijete i daje mu energiju. lpak znajte da djetetu kojem smetaju jaki mirisi cvijeee svijeee iii trgovina kucnim Ijubimcirna mogu pogorsati stanje. .r.-" slide 79: 165 SErZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN 164 Ljetni kamp Za dijete sa senzornim teskoeama ljetni kamp moze predstavljati raj iIi bas suprotno. Hoee Ii i kad ee biti spremno ovisi 0 njegovoj zrelosti i samo stalnosti te konacno i 0 samom kampu. Postoji nekoliko dnevnih kampova i onih u kojima se prenoCi a koji su posebno za djeeu sa senzornim smet njama organizirali radni terapeuti i drugi. Evo njihova popisa: • Camp Dove-Avanti East u Carmelu NY. Kontaktirajte Dove Rehabilitation na broj telefona 516-935-3683. Web stranica: www.doverehab.com. • Camp labiru u Sjevernoj Karolini. Nazovite Developmental Therapy Associates na 919-493-7002. Web stranica: www.developmentaltherapy.com. • Sensory Adventure Camp u Pittsburghu PA. Nazovite Center for Creative Play na 412-371-1668. Web stranica: www.centerforcreativeplay.org. • Over the Rainbow u Marylandu. Nazovite Kids Therapy Works na 301-384-5081. • Summer Adventure Camp u Washingtonu DC. Nazovite 202-

986-9896. • Cumps run by SI Challenge bazirani u Dallasu TX. Nazovite 214-692-1244. Web stranica: www.sichallenge.org/camps.php. • Sense-Ational Play Time u Marylandu. Nazovite 301-942-6006. • Camp Little Tree u Coloradu. Nazovite 303-465-5316. • GMS Institute in ManassasuV A. Nazovite GMS na 703-392-5055. Web stranica: www.gmskids.com. Ako vase dijete dvanaest mjeseci godisnje prima terapije u organizaeiji skole mozda ee mu skola platiti i kamp. Stoga pregledajte ove kampove i raspitajte se kod svog radnog terapeuta ucitelja iIi drugih ako znaju za bilo koji kamp koji djeluje prema nacelima senzorne integraeije. U Ijetnim kam povima rade i neki radni terapeuti i fizioterapeuti koji inace rade u skoli kao i neki ucitelji koji su dobro upueeni u poremeeaj senzorne integraeije. Ako saljete dijete u obican kamp morate biti sigurni da ce voditelji kampa biti osjetljivi na njegove posebne potrebe voljni da mu se prilagode i da provode njegovu senzornu dijetu. Zamolite svog radnog terapeuta da komunieira i da se konzultira s direktorom i voditeljima kampa i da po mogucnosti posjeti kamp nekoliko puta kako bi provjerio treba Ii napraviti bilo kakve prilagodbe. Praktitna esenia svakodnevnih senzornih problerna Plivanje • Klorirani bazeni lose miri5u i moguce je da ce voda iritirati djetetu oci. Razmislite 0 plivanju u jezerima s cistom vodom najbolja su ona s kamenim iIi pjescanim dnom a ne ona muljevita u kucnim bazenima koji obicno imaju manje klora nego javni iIi bazenima koji se ciste bez upotrebe klora. Znajte da unutarnji bazeni mogu biti preglasni za djeeu s poremecajem senzorne integraeije zbog eha. • Naocale za vodu i maska za ronjenje pruzaju dodir dubokog pritiska a ujedno i stite oCi od klora i osjeta vode po ocnim jabuCieama. Takoder omogucuju djeei da bezbrizno gledaju pod vodom 5tO im moze pomoti da se osjecaju

udobnije. Neka djeea vole plivati s cepicem za nos i fili cepitima za usi kako bi sprijeCila neugodan osjecaj ulaska vode u usi i nos. Cepice i rastezljivu neoprensku traku za glavu za prekrivanje usiju mozete nati na www.earplugstore.com. Dijete moze i rukom zacepiti nos kad skace u vodu. Poucite ga kako proCistiti usta i nos ako u njih ude voda i kako nagnuti glavu da bi ostatak vode izasao iz uba. • Ulazak u hlacnu vodu moze biti izazov za svakog a posebno za dijete sa senzornim smetnjama. Neka djeea vole skoCiti iIi uti u vodu i brzo se kretati da se zagriju. Druga djeea prilagodavaju se sporije. Predlozite djetetu da prvo umoCi stopala pa noge zatim da se poskropi po ramenima i prsima a onda da smoCi glavu neposredno prije nego se eijelo smoCi. • Prije izleta na plaiu ili na jezero neka dijete proba svoj kupati kostim i smoCi ga cak i namaze pijeskom. Dijete koje kod kuce moze tolerirati odijevanje suhog kupaceg kostima sarno do koljena moze poludjeti kad mu na plaii kupaCi kostim postane mokar i posut pijeskom. Bolje je da to otkrijete kod kuce. . • Petnaest minuta prije odlaska na plazu namazite dijete zastitnim sredstvom protiv sunea. To je dovoljno vremena da se sredstvo upije u kozu i primjereno stiti od sunea. Pobrinite se i da se sredstvo na kozi osusi do djetetova ulaska u pijesak. • Razmislite 0 kupaCim kostimima koji ne "lelujaju" najlonske sportske kupaee gatiee za djecake kupati kostim bez volana i Dabora za djevojCiee. Isprobajte nekoliko vrsta neke djevojciee ne podnose dvodijelne kostime da im je trbuh izlozen povjetareu iii pomieanju materijala. slide 80:

167 SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN 166 Cekanje u redu • Ako je vasem djetetu u skoli nelagodno stajati u redu jer ne zeli da ga drugi gurkaju neka stane na poeetak iii na kraj reda gdje ce uvijek imati vise osobnog prostora. • Ako postaje uznemireno kad eeka s varna u redu neka stoji nekoliko koraka dalje iii pitajte osobu do vas bi Ii joj smetalo da na nekoliko minuta izadete iz red a nekoliko koraka dalje kako biste bili uz svoje dijete. Neka se dijete odguruje od zida hod a tako da vuee noge skaee na mjestu iii s niskog zidica jer sve te radnje pruiaju senzorni unos. -. • Iako zajedno eekate u redu pru zite djetetu priliku da se krece. Moze izmjenjivati stajanje na prstima pa na petama pa opet na prstima brojiti koliko dugo moze stajati na prstima koliko dugo moze stajati na jednoj nozi itd. Cekaonice U slueaju da se zadrzite s malim djetetom u eekaonici ponesite sa sobom neke stvari za zabavu: naljepnice blokic za crtanje Ijepljive papirice bojice male bojanke lutkicu iii lik iz crtica. iii au tic. Starije dijete moze ponijeti svoju knjigu videoigricu iii nesto drugo. Dok eekate neka se dijete odguruje od zida iii neka se Ijulja na stolici drzeCi stolicu dok sjedi i odizuci joj dno evrsto mu pritiSCite ruke polazeci od prstiju prema ramenima iii ako ga to umiruje jednostavno ga zagrlite iIi evrsto drZite. KUCNO OKRUZENJE Kupaonica • Razmislite 0 povrsinama na kojima dijete stoji klupica prostirae stolica itd. kad se ureduje za umivaonikom iii pred ogledalom. Pobrinite se da kJupica bude evrsta i da ne klize. • Razmislite 0 zvukovima u kupaonici. Razmislite 0 postavljanju tisih zahoda punjenju kade vodom dok dijete nije u kupaonici i dok su vrata zatvorena i fili 0 prekrivanju keramickih ploeica materijalom koji upija Praktiena rjeenja svakodnevnih senzornih problema zvuk. Sto vise stvari imate u kupaonici - posebno onih koje upijaju zvuk rucnike i kucne ogrtaee zvukovi su tisi. Spavanje • Koristite

dobro isprane mekane plahte poput onih od visoko cesljanog pamuka. Nove plahte posebno one od poliestera mogu biti krute i grepsti. Mozda vase dijete voli plahte od flanel a no neke se nakon nekoliko pranja raspadnu i mogu biti vrlo neugodne za kozu. • Razmisilite 0 madracu: treba Ii biti cvrst iii mekan Djetetu osjetljivom na pokret mozda ce vise odgovarati madrac od pamuene jezgre iii da izmedu madraca i podnice ima drvenu plocu. • Nekoj djeci udobno je spavati ispod neceg teskog. Mozete koristiti nekoJiko pokrivaea iii tezi pokrivae razgovarajte 0 tome s radnim terapeutom iii dodajte nesto tesko u standardni pokrivac. • Mozda vase dijete vise voli spavati u vreCi za spavanje kao da je . - 1 umotano u pelene. • Ako mu smeta visina zaboravite na okvir kreveta i stavite madrac na pod. • Ako dijete eesto pada s kreveta mozete na standardni krevet staviti zastitnu ogradu dostupno na www.onestepahead.com. Rasvjeta • Postavite saltere s mogucnoscu podesavanja intenziteta svjetla tako da mozete kontrolirati razinu svjetla u sobi. Fluorescentne zarulje zamijenite onim klasienim halogenim iii stednim zaruljama. Neku djecu umiruju a neku stimuliraju zarulje u boji. • Objesite teske zavjese dobre su barsunaste iii platnene kako biste 1-\ prigusili vanjsku buku guZvu i svjetlost. Rolete rebrenice i trakaste zavjese dodatan su i uCinkovit nacin sprecavanja prodiranja svjetlosti ako imate malu djecu svakako odrezite uze od zavjese kako biste sprijeCili davljenje i testirajte ih na oJovo ako su izradene u stranim J zemljama nekim zastarjelim tehnologijama. J slide 81:

168 169 SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN • OmoguCite dovoljno rasvjete na mjestima gdje se dijete igra i uei. Ako lako postaje dekoncentrirano stvorite rasvjetu tako da najintenzivnije bude osvijetljen djetetov radni stol a manje ostaIi dijelovi sobe kako biste ga poticali da se vizualno usmjerava na rad. • Razmislite 0 Cozy Shadesu dostupno iz kataloga Integratiolls koje se stavljaju preko fluorescentnih zidnih svjetiljki i ublazavaju intenzitet svjetla. Op. prevo- Cozy Shades su transparentne tkanine pastelnih boja koje se stavljaju na fluorescentne svjetiljke kako bi svjetlo bilo ugodnije. Smanjivanje buke i mirisa • Odmaknite djetetov krevet i radni stol od buenih radijatora iii zidova s ventilima za vodu koji buce svaki put kad netko koristi vodu. Bucne radijatore obicno se moze stisati tako da ih se odriava punima vode. • Na zidove djeeje sobe sLavite zvuenu zastitu. • Ako mozete smjestite djeeju sobu sto je dalje moguce od podrucja koja su buena nakon sto dijete odlazi na spavanje npr. spavaca soba starijeg djeteta i sto je moguce dalje od kuhinje i od mjesta odlaganja smeca. • Kad stavljate nesto novo u djecju sobu iii na mjesta gdje se one igra i provodi mnogo vremena znajte da tepisi zavjese rolete kao i boja neko vrijeme mogu isparavati jake mirise. Mozda cete kroz to vrijeme trebati napraviti drukciji razmjeStaj za spavanje ucenje i igru dok se ti novi materijali ne prozrace iii ih na nekoliko dana stavite van na dvoriste. Dekoracija sobe • Izbjegavajte da sob a ima sarolike uzorke. Spremite stvari iza vrata iii u neprozirne kutije. Ormar s policama zaklonite vratima iii zavjesom. Izbjegavajte sagove i tapete s uzorkom i dekoriranje u bojama koje su mozda za vase dijete previse stimulativne najcesce su to boje vatre crvena i naraneasta pogotovo u djeejoj spavacoj sobi iii na zidovima oko mjesta gdje se igra. • Ako yam dijete ima dovoljno godina

ukljucite ga u donosenje odluka oko dekoriranja njegove sobe. Ne stavljajte na pod male sagove 0 koje Prakticna rjesenja svakodnevnih senzornih problema bi se dijete moglo okliznuti i pasti. Ako ih bas morate imati zalijepite ih obostrano ljepljivom trakom iii ih stavite na protukliznu gumenu prostirku. RAZNOLIKI IZAZOVI Dizala pokretne stube i staklena vrata na senzore . . Dizala i pomicne stube mogu uisLinu prestrasiti i dijete koje nema senzomih teskoca. Dizalo stvara mnogo vestibularnih podraiaja osobiLo kad se krece i zaustavlja na nekoliko katova pruzajuCi zbllnjujucu "nevidIjivu" vestibu larnu stimulaciju unutarnjem uhu jer dijete osjeca kao da se krece gore iii dolje no sve sto vUiI.govori mu da stoji na mjestll. Djetetu s auditivnom . osjetljivoscu moze smetati vibracija i buka. Pomicne stube voze dijete prema gore iii dolje dok one mimo stoji ponovno mu pruzajuci neuobieajen vesti bularni unos. Stovise mora odbrojavati svoje korake da sigurno SLane na pokretnu stepenicu kao i da side s njih. Staklena senzorna vrata izgledaju kao da su carobpa i mogu preplasiti dijete kojem se vizualne informacij e ionako vec cine nepredvidljive. • Objasnite djetetu kako radi dizalo koristeCi igracke koje mozda vee i imate poput garaze Fisher Pricea iii stavite kanticu na dizalicu da mu to pokaz.ete. Objasnite mu sto znace oni pritajeni zvukovi. Ako ga smeta buka predlozite mu da stavi cepice II usi iii da pokrije usi rukama. Poucite ga da gleda brojeve za svaki kat iii ako je to zgrada prilagodena osobama s invaliditetom da broji kratke zvucne signale kad dizalo dosegne svaki pojedini kat. Neka se giba ako ima mjesta moze se naprimjer odgurivati od zida. Ako nikom nece sm etati neka skace dolje-gore dok se dizalo krece. • Objasnite djetetu kako funkcioniraju pokretne stube. Pokazite mu pravi traktor iIi traktor igraeku remen na pokretnim stubama radi kao kotaei traktora. Poucite ga da

navrijeme zakoraei i side s pokretnih stuba tako da odbrojava "jedan dva tri kreni". Ako ga hvata nervoza pri silazenju neka stoji iza vas. Ako ne moze koristiti pokretne stube na siguran naCin potraiite dizalo iii obiene stube. • Djeca obicno ne shvacaju da staklena vrata na senzore rade na principu uzroka i posIjedice. Neka dijete promatra i zabiljezi mjesto na kojem se vrata aktiviraju - gdje drugi ljudi stanu i neka odbrojava koliko im treba slide 82: 170 SENZDRNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN da produ kroz vrata dok se ona ponovno ne zatvore. Pokazite mu da vrata nikad nikog ne prignjece Leprsanje rukama i udaranje glavom Vise informacija 0 ovim oblicima ponasanja potrazite na str. 206-207 u osmom pogJavlju: Suofavallje s tefkocama u razvoju. Leprsanje rukama • Pokusajte izvjetbati dijete da umjesto toga pljesce rukama iii grli sarno sebe. • Pruzite mu dodir dubokog pritiska i proprioceptivni unos po ramenima rukama i dJanovima preko aktivnosti senzorne dijete poput hodanja "kao tacke" cetkanja i pritiska na zglobove. • Zaokupite dijete omiljenom igrackom iIi aktivnoscu koja zahtijeva koristenje ruku. Udaranje glavom • Provjerite ima Ii dijete upalu uha probleme s vidom iii sa zubima. Neka djeca udaraju glavom da odvrate paznju od glavobolje i takvo ponasanje u rjedim slucajevima moze biti jedini uocljivi znak da dozivljava bol u podrucju glave. Ako dijete dugotrajno udara glavom razgovarajte s pedijatrom koji ce vas mozda uputiti djecjem neurologu. • Redovito djetetu masirajte glavu i lice dlanovima iii vibratorom. • Ako dijete snazno udara glavom pedijatar i/ili radni terapeut mozda ce yam

savjetovati da mu stavite kacigu kako biste sprijecili ozljede kacige mozete naCi u Abilitations iii drugim katalozima. • Maknite djetetov krevet dalje od zida i stavite ga na debeli tepih. Koristite jastuk za zastitu od udaraca u djecjem kreveticu sigurno pricvrscen da prekriva krevetic sa svih strana. • Koristite djetetovo ponasanje kao vodic za senzorni unos koji cete pruzati u senzornoj dijeti i pruzite mu taktilni proprioceptivni i vestibularni unos. Praktitna esenja svakodnevnih senzornih problema 171 • Razgovarajte s radnim terapeutom 0 koristenju teze kape vidite AMitatiolls iii druge kataloge iii dodajte tezinu u kapu ako djetetu morate dati vise senzornog unosa na podrucje glave. • Potaknite dijete da gura glavu u jastuk iii zrnatu vrecu za sjedenje. • Masirajte djetetovu glavu rukama iii vibratorom. Dopustite mu da yam sjedi u krilu licem okrenuto prema varna i tiskajte njegovo lice 0 svoje. Pokusajte pritisnuti svoju bradu 0 djetetovo celo i pomicati vilicu naprijed-natrag kao da mrmljate. • Neka celom gura predmete: kutiju punu jastuka iii krpu po podu. • Igrajte se tako da rukama povlacite dijete za celo dok sjedi na mekanim povrsinama kao sto su krevet jastuCiGi iii velild jastuk za spavanje. Osjetljivost na temperaturu Mnoga djeca ostat ce u bazenu iii jezeru dok im usne ne poplave jer im je jako zabavno. No ekstremne temperature mogu biti mnogo gore za dijete s poremecajem senzorne integracije koje je nedovoljno osjetljivo na tempera ture. U rijetkim slucajevima kad je zivcani put koji obrMuje temperaturu ozbiljno ostecen dijete mozda nece moGi registrirati temperaturu. U tom slucaju morat cete to kompenzirati iskljuCivanjem grijaca za vodu stavlja njem zastite na radijatore i slddanjem brojcanika sa stednjaka. Morat cete biti izuzetno oprezni i naravno pouCiti dijete koje su stvari prevruce kako im ne bi bilo blizu. • PouCite dijete promjenama temperature. Stavite van nekoliko vrceva s

vodom razlicite temperature. Neka dime svaki i pomognite mu da prepozna temperaturu: vruce toplo hladno ledeno. Napravite znanstveni pokus. Sto se dogada kad kockicu leda stavite u toplu vodu Sto se dogada kad stavite toplu vodu u ledenicu • Ako dijete zudi za toplinom koristite dobro izoliranu bocu s toplom vodom iii onu u ambalazi koja se moze zagrijati u mikrovalnoj pecnici. Zagrijte odjecu i posteljinu u susilici. Nemojte koristiti podloge za zagrijavanje koje mogu prouzrociti opekJine. Ako dijete zudi za hladnocom neka drii izolirani ledeni paket iii mu dajte sladoled na stapicu. Mozete mu ohladiti odjecu tako da je stavite u hladnjak iii ledenicu. slide 83: 173 SENZDRNA INTEGRACIJA IZ DANA UDAN 172 Opca osjetljivost na buku • Postujte djetetovu auditivnu osjetljivost. To stvarno boli l Kad god mozete izbjegavajte buena mjesta ako se busi beton hodajte drugom ulicom i ako se oglase sirene udite u trgovinu. • Predlozite djetetu da nosi slusalice za smanjivanje buke dostupne u trgovinama gradevinskim materijalom iii na www.sensorycomfort.com iii cepice za usi. Ako koristi eepice za usi pObrinite se da budu cisti i da ih pravilno stavlja. Trgovina eepiCima za usi www.earplugstore.com ima izvrstan izbor obicnih cepica i cepica modeliranih tocno prema klijentovu uhu te silikonskih cepica dizajniranih da pristaju djecjim usima. Nude yam velik izbor kojim yam omogucuje da pronadete vrstu cepica koja bi vasem djetetu najbolje odgovarala. • Ako djetetu smeta jacina zvuka neka nosi rastezljivu traku za glavu j navuce je preko usiju. • Ako to moze podnositi neka mlazom vode ispire iii usisava zitne pahuljice iii

grickalice. Kontrola nad zvukom cesto djeci pomaze da ga lakse podnose. IstCi tako neka djeca bolje toleriraju jake zvukove poput zvuka mlinca za kavu kad odbrojavaju jer se mogu osloniti na zvuk. • Koristite aparat za bije\u buku akvarij ventilator iii stalno ukljucen radio. Op. prevo - Aparat za bijelu buku je uredaj koji neprekidno producira njeian zvuk poput ispustanja zraka iz balona zvuka kise iii valova i mask ira druge zvukove pa se koristi za uspavljivanje iii u cekaonicama kako osobu ne bi ometali drugi zvukovi. CD pod nazivom For CJillg Out Loud koji sadrii zvukove iz pozadine cavrJjanja i lupkanje posuda iz restorana zvuk vjetrobranskih brisaea i druge zvukove mozda ce biti ugodan nekim bebama. Mozete ga nabaviti na www.amazon.com www.store.babycenter.com www.colichelp.com i drugdje. Mozda cete ponovno ze1jeti slusati taj iii drugi umirujuCi CD. BILJESKA 0 CEPICIMA ZA USI Nekoliko smo puta preporucili cepice za uSi za razlicite bucne situacije. No dijete ne smije stalno nositi nego samo onda kad mu oni stvarno trebaju. U protivnom ce se usi i mozak naviknuti na njih i vise ne6e biti djelotvorni. Prakticna rjeenja svakodnevnih senzomih problema Osobni prostor • poucite dijete da stoji na udaljenosti ruke od drugih osoba kako bi drugi imali dovoljno osobnog prostora. Neka oko svojeg tijela zamisli veliki balon koji je sirok toliko koliko doseie njegova ruka kad je ispruzi. • Neka sjedi na jednom kraju pravokutnog stoia da ima dovoljno mjesta za laktove. Pospremanje igracaka • Napravite mjesta za igracke. Sve autice drzite u jednoj ladici iii kutiji lutke u cistom ormaricu za cipe1e objdcnom sa straznje strane vrata... Ako imate prekompliciran sustav npr. ako ste odredili poscbnu ladicu za kamioncice posebnu za autice posebnu za avionCice makar se dijete stalno igra svim tim na istom mjestu i u isto vrijeme bit ce manje motivirano da in

pospremi. Isto tako ako je sustav prejednostavan npr. sve igracke treba samo ubaciti u jednu veliku kutijll djetetu ce biti lakse pospremiti igracke ali ce morati istresti Cije111 kutiju da bi doslo do one igracke koju zeli. • Nastojte da mjesta s igrackama ne budu prezasicena vidnim detaljima. Za djecu koja su prekomjerno reaktibilna na vidne podrazaje ne stavljajte igracke u prozirne kutije. Radije ih stavite u neprozirnll ladicu i na ladicu stavite sliku onoga sto je u ladici. • Veliko spremanje podijelite na male zadatke. Recite djetetu da komplet za vlakic stavi u ladicu za vlakic a zatim mu recite da stavi bager na svoju policu. Ako je vani mnogo igracaka mozda cete mu trebati pomoCi iii neka pocne pospremati samo dvije stvari prije nego mu kazete: "Sad trebas pokupiti komadice puzz/ i staviti ih u vreCicu koja je u kutiji od puzzli." • Pokusajte pouciti dijete da se igra sarno jednom igrackom u is to vrijeme umjesto da ih sve odjednom izvadi . Stirn je najlakse zapoceti kad je dijete jos maleno i kad nadgledate njegovu igru . • Stvari starijeg djeteta mogu se stavljati u kutiju "spremi na 24 sata" iJi se mora nekako snaCi bez njih iii treba naCi naCin da ih 1atrag "zaradi". slide 84: 174 SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN • UCinite pospremanje zabavnim. Zajedno pjevajte pjesmicu 0 pospremanju iIi navijte sat da vidite hoce Ii dijete "pobijediti sat". Mozda uspije spremiti sve igracke prije nego otpjevate odredenu pjesmu iIi odslusate snimljenu pjesmicu brzog ritma koja ce ga motivirati da brze sprema. Hodanje na prstima Ako je vase dijete sklono hodanju na prednjem dijelu stopala ilj na prstima razmotrite sljedece. Najprije 0 tome razgovarajte s

radnim terapeutom iIi fizioterapeutom . Takoder pogledajte str. 190 u osmom poglavlju: Sliocavanje s teIkacoma 1I razvojll. • Desenzitizirajte stopala masazom mozete koristiti i losion iIi ulje cetkanjem mekom cetkicom iii trljanjem trljaCicom. Neka dijete istrafuje stopalima razlicite materijale stoji u posudi punoj suhe rize iii graska pijeska iIi komadica stiropora. • Poucite dijete da osvijesti dijelove tijela. Neka na vas znak hoda iIi trCi na petama ali izbjegavajte prigovore. • Potrazite obrasce: Kada hoda na prstima Kad je boso iii kad nosi cipele Na tepihu po tvrdom drvenom podu travi iIi na plazi Ako ne mozete dokuciti sto dovodi do toga dajte mu priliku da istrafuje teksture u igri. • Razmislite 0 cipelama s vise jastucica u njima tenisice iii onima s manje jastucica kozni don i probajte razlicite vrste sokni debele umjesto tankih iIi one bez savova. Mozda ce terapeut preporuCiti visoke tenisice iIi posebni ortotski umetak. • Neka dijete skace na minitrampolinu drzeci vas za ruke iIi drZeCi se za sigurnosnu rucku ako je potrebno. Pobrinite se da su mu pete pri doskoku priljubljene uz podlogu. • Stavite mu na gldnjeve utege sa cicak zatvaracem kako biste pojacali senzorni unos na gldnjeve i stopala. Kad se igra iIi kad jede neka sjedi na stoiici s koljenima pod pravim kutom i stopaiima polozenima na rucnik iii na nesto drugo na podu sto je zanimljive teksture. • Drzeci pete na podu neka se pridrzava za stol iii stolicu i lupka noznim prstima u ritmu glazbe. Zatim osmislite ritmicke obrasce da stopala rade naizmjence. Prakticna rjesenja svakodnevnih senzornih problema 175 • Istezite listove i Ahilovu tetivu. Neka dijete stoji na kosini dostupno preko puno terapijskih kataloga s prstima okrenutim prema gore prema debljem djelu kosine a petama prema dolje prema uzem kraju kosine. Gravitacija ce uCiniti svoje polagano povlaceci djetetove pete prema dolje. U pocetku ako mu je jako neugodno neka na tome stoji manje od

minute pa postupno produljujte vrijeme stajanja. Moze stajati J na kosini dok se igra za stolom dok slika po stafelaju itd. • Ako se hodanje na prstima nastavi mozda cete trebati konzultirati ortoticara iIi djecjeg podijatra-ortopeda 0 umecima koji ce pomoCi pravilnom poravnavanju i drZanju peta na tlu. Daljnjim razvijanjem svoje senzorne inteligencije vjerojatno cete shvatiti da ste otkrili neka izvanredna rjesenja za svakodnevne probleme. Pored .J isprobavanja prakticnih rjesenja koja smo yam ovdje ponudili razgovarajte s radnim terapeutom i bilo kojim drugim terapeutom kao i s drugim roditeljima koji su mozda doSli do drugih sjajnih ideja. J . J .J lstezanje listova stajanjem lUI kosini.