Temeljna Sigurnost Na Moru.pdf

SADRŽAJ DIO I: OSOBNO PREŽIVLJAVANJE ..................................................................................... 5 1. UVOD, SIGURNOST I PREŽIVLJAVANJE ............................................................................ 6 1.1. Uvod o sigurnosti ............................................................................................................... 6 1.2. Načela preživljavanja na moru ........................................................................................... 7 1.3. SOLAS priručnik za obavljanje vježbi (training manual).................................................. 8 1.4. IMO simboli za sigurnost ................................................................................................. 10 2. SLUČAJEVI OPASNOSTI....................................................................................................... 12 2.1. Mjere predostrožnosti....................................................................................................... 12 2.2. Potonuće ........................................................................................................................... 14 2.3. Stručnost posade i familijarizacija ................................................................................... 14 2.4. Potreba za spremnošću za svaki hitni slučaj .................................................................... 15 3. OPREMA ZA SPAŠAVANJE ŽIVOTA .................................................................................. 16 3.1. Osobna sredstva za spašavanje......................................................................................... 16 3.2. Kolektivna sredstva za preživljavanje .............................................................................. 23 3.3. Sustavi za brzo napuštanje broda (Marine evacuation systems) ...................................... 34 3.4. Signalna sredstva .............................................................................................................. 35 4. NAPUŠTANJE BRODA........................................................................................................... 37 4.1. Osobna pripravnost za napuštanje .................................................................................... 38 4.2. Potreba sprječavanja panike i raspored za uzbunu (Muster list) ...................................... 39 4.3. Spuštanje brodice za spašavanje ...................................................................................... 43 4.4. Naredba zapovjedništva o napuštanju broda .................................................................... 44 4.5.Teškoće kod napuštanja broda .......................................................................................... 44 4.6. Ukrcaj u plovila za preživljavanje.................................................................................... 47 4.7. Dodatna oprema i preživljavanje ..................................................................................... 48 5. PREŽIVLJAVANJE NA MORU.............................................................................................. 54 5.1. Opasnosti za preživjele .................................................................................................... 54 5.2. Prikladno korištenje sredstava za spašavanje u plovilu ................................................... 55 5.3. Radnje koje treba poduzeti u vodi .................................................................................... 55 Published by: SSM Library 114. Brigade 12 21000 Split Croatia

Form IK - CF

All rights reserved. No part of this publication may be reproduced, stored in a retrieval system or transmitted in any form or by any means, electronic, mechanical, photocopying, recording or otherwise, without the prior permission in writing of Split Ship Management d.o.o.

1

6. RADIO OPREMA ZA SLUČAJ OPASNOSTI........................................................................ 56 6.1. Prijenosni VHF radiotelefonski uređaji ........................................................................... 56 6.2. Radioplutača za označavanje mjesta pogibelji (EPIRB) .................................................. 57 6.3. Radarski odgovarač (SART) ............................................................................................ 58 7. SPAŠAVANJE HELIKOPTEROM .......................................................................................... 59 7.1. Komunikacija s helikopterom .......................................................................................... 59 7.2. Evakuacija ljudi s broda i plovila za preživljavanje......................................................... 59 7.3. Podizanje helikopterom .................................................................................................... 60 7.4. Ispravno korištenje helikopterskog pojasa ....................................................................... 61 DIO II: PROTUPOŽARNA ZAŠTITA..................................................................................... 63 1. UVOD ....................................................................................................................................... 64 2. TEORIJA GORENJA ............................................................................................................... 65 2.1. Uvjeti gorenja ................................................................................................................... 66 2.2. Svojstva gorivih tvari ....................................................................................................... 67 2.3. Opasnost od požara i njegovog širenja............................................................................. 67 2.4. Podjela požara i sredstva za gašenje ................................................................................ 68 3. SPRJEČAVANJE POŽARA..................................................................................................... 69 3.1. Načela protupožarne zaštite ............................................................................................. 69 3.2. Konstrukcija broda ........................................................................................................... 70 3.3. Siguran rad ....................................................................................................................... 71 4. OTKRIVANJE POŽARA ......................................................................................................... 72 4.1. Požarni i dimni detektori .................................................................................................. 72 4.2. Automatski požarni alarmi ............................................................................................... 76 5. UGRAĐENI UREĐAJI ZA GAŠENJE .................................................................................... 77 5.1. Općenito ........................................................................................................................... 77 5.2. Sustavi gašenja – CO2, pjena ........................................................................................... 79 5.3. Inhibitori - halon i prah ................................................................................................... 83 5.4. Gašenje požara vodom (sprinkler) ................................................................................... 86 5.5. Protupožarna crpka u nuždi .............................................................................................. 86 5.6. Sredstva s kemijskim prahom ....................................................................................... 87 6. RAZNA PROTUPOŽARNA SREDSTVA .............................................................................. 88 6.1. Protupožarne cijevi i mlaznice ......................................................................................... 88 6.2. Prijenosni aparat ............................................................................................................... 90 6.3. Aparati za gašenje ............................................................................................................ 91 6.4. Oprema gasitelja............................................................................................................... 92 7. BRODSKA PROTUPOŽARNA OPREMA ............................................................................. 97 ©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 2

Form IK - CF

7.1. Opći alarm ........................................................................................................................ 98 7.2. Protupožarni plan (Fire control plan) .............................................................................. 98 7.3. Postupci osobne sigurnosti ............................................................................................... 99 7.4. Povremena uvježbavanja .................................................................................................. 99 7.5. Protupožarna ophodnja................................................................................................... 100 8. NAČINI GAŠENJA ................................................................................................................ 101 8.1. Poznavanje mjera zaštite ................................................................................................ 101 8.2. Požarni alarm i prvo djelovanje ..................................................................................... 101 8.3. Gašenje požara na brodu ................................................................................................ 102 8.4. Gašenje u nastambama ................................................................................................... 102 8.5. Gašenje požara u teretnim prostorima i na palubi .......................................................... 104 8.6. Gašenje u brodskoj strojarnici ........................................................................................ 106 8.7. Opasnosti od trovanja i gušenja ..................................................................................... 107 DIO III: OSNOVNA PRVA POMOĆ ..................................................................................... 109 1. OPĆA NAČELA ..................................................................................................................... 110 2. USTROJ I FUNKCIJE TIJELA .............................................................................................. 111 3. SMJEŠTAJ UNESREĆENIH ................................................................................................. 112 4. MJERE KOJE TREBA PODUZETI U HITNIM SLUČAJEVIMA ....................................... 114 4.1. Unesrećeni u nesvijesti ................................................................................................... 114 4.2. Oživljavanje (reanimacija) ............................................................................................. 114 4.3. Krvarenje ........................................................................................................................ 116 4.4. Pomoć pri šoku ............................................................................................................... 117 4.5. Opekotine i oparotine, nezgode prouzročene električnom strujom ............................... 118 4.6. Spašavanje i prijevoz unesrećenih ................................................................................. 120 5. OSTALO - (HIPOTERMIJA-SMRZOTINE, UTAPLJANJE, RANE, PRIJELOM KOSTIJU) ............................................................................................................................... 121 DIO IV: OSOBNA SIGURNOST I DRUŠTVENA ODGOVORNOST ............................... 125 1. KRITIČNE SITUACIJE NA BRODU .................................................................................... 125 1.1. Brodska oprema za slučajeve opasnosti ......................................................................... 126 1.2. Važnost izobrazbe .......................................................................................................... 128 1.3. Upoznavanje s brodom (familijarizacija) ....................................................................... 130 1.4. Važnost obuke i vježbi ................................................................................................... 131 1.5. Kritične situacije na brodu – postupanje ........................................................................ 133 1.6. Raspored za uzbunu i znaci za nuždu ............................................................................ 134 1.7. Plan podrške zapovjednicima ......................................................................................... 137 2. NAJČEŠĆE KRITIČNE SITUACIJE I POSTUPCI .............................................................. 137 ©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 3

Form IK - CF

3. MJERE OPREZA ZA SPRJEČAVANJE ONEČIŠĆENJA MORSKOG OKOLIŠA............ 147 3.1. Definicija termina onečišćenje ....................................................................................... 147 3.2. Efekti onečišćenja morskog okoliša ............................................................................... 148 3.3. Međunarodne mjere za prevenciju onečišćenja, izbjegavanje onečišćenja i onečišćivači ............................................................................................................................................... 150 3.4. Onečišćenje fekalijama sa broda .................................................................................... 153 3.5. Onečišćenje smećem sa broda ........................................................................................ 154 3.6. Kontrola onečišćenja uljem iz prostora strojarnice i tankova goriva ........................... 156 3.7. Sadržaj knjige ulja .......................................................................................................... 157 3.8. Kontrola onečišćenja uljem i posebna područja............................................................. 159 3.9. Osnove sadržaja priloga VI Konvencije MARPOL ....................................................... 160 4. DOPRINOS UČINKOVITIM KOMUNIKACIJAMA NA BRODU ..................................... 161 4.1. Načela učinkovite komunikacije te sposobnost uspostavljanja i održavanja učinkovite komunikacije između pojedinaca i skupina unutar broda ..................................................... 161 4.2. Međuljudski odnosi i doprinos dobrim međuljudskim odnosima na brodu ................... 165 4.3. Razvijanje timskog rada, uključujući rješavanje sukoba ............................................... 169 5. DRUŠTVENE ODGOVORNOSTI ........................................................................................ 171 5.1. Uvjeti zapošljavanja, osobna prava i obveze ................................................................. 171 5.2. Opasnosti zlouporabe droga i alkohola .......................................................................... 176 LITERATURA ............................................................................................................................ 178 IZVJEŠTAJI O TEČAJU ............................................................................................................ 179 Registration form .................................................................................................................. 182 Evidencija prisutnosti polaznika tečaja ................................................................................. 183 Završni izvještaj o tečaju ....................................................................................................... 184 Evaluation form ..................................................................................................................... 185 PRIMJERI POTVRDNICA I CERTIFIKATA ........................................................................... 186 Potvrdnice izdane od strane Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture.................... 187 Svjedodžba izdana od strane Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture .................. 191 Svjedodžba izdana od strane Split Ship Managementa – odobrenog trening centra ............ 192

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 4

Form IK - CF

DIO I: OSOBNO PREŽIVLJAVANJE

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 5

Form IK - CF

1. UVOD, SIGURNOST I PREŽIVLJAVANJE

1.1. Uvod o sigurnosti Povijest pomorstva od svojih početeka do danas obilovala je tragičnim iskustvima plovidbe na moru. Uzrok tome nije nesposobnost pomoraca nego dobro poznati ljudski čimbenik. Ljudske pogreške mjere se brojem izgubljenih ljudskih života, a u pravilu su se mogle spriječiti. Neposredan povod prvom organiziranom rješavanju problema sigurnosti ljudi na moru bilo je potonuće putničkog broda «TITANIC» u travnju 1912 god., kada je život izgubilo više od 1500 putnika i članova posade. Zbog toga je britanska vlada 1913 god., sazvala Međunarodnu konvenciju o pitanjima sigurnosti ljudskih života na moru na kojoj je 21. siječnja 1914 usvojena konvencija poznata pod skraćenim nazivom SOLAS (Safety of Life at Sea ), ali zbog prvog svjetskog rata nikad nije stupila na snagu.Druga konvencija sazvana je 1929 god., a slijedeće revizije održane su 1948, 1960, 1974 i 1983 god., na kojoj se više poradilo na sredstvima za spašavanje. Hrvatski pomorci su uvijek, zahvaljujući svojim sposobnostima i pokazanom znanju, bili izuzetno cijenjeni i traženi na brodovima svih zastava svijeta.Kvalitete hrvatskih pomoraca u posljednje vrijeme još i više dolaze do izražaja, zbog njihove stručnosti, budući da je ljudski čimbenik najvažnija karika u lancu sigurnosti plovidbe i spriječavanja zagađivanja morskog okoliša. Činjenica da je preko 80% svih nezgoda i nesreća na moru uzrokovano ljudskom greškom samo još jednom naglašava važnost napora pomorskih uprava diljem svijeta na smanjenju takvih rizika. Važnost stručnog osposobljavanja pomoraca potvrđena je u nebrojeno navrata i na međunarodnoj razini. Međunarodna pomorska organizacija (IMO – International Maritime Organization) je prvi put unificirala standarde za stručno usavršavanje pomoraca Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu, izdavanje svjedodžbi i držanja straže pomoraca 1978 god. (STCW 1978 – International Convention on Standard of Training, Certification and Watchkeeping for Seafarers). Izmjenama Konvencije iz 1995 i 1997 godine koje su stupale na snagu po ubrzanom postupku učinjen je još jedan korak naprijed u globalnoj standardizaciji stručno osposobljavanja pomoraca. ©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 6

Form IK - CF

Izmjenama Konvencije iz 1995 godine otvorena je i sasvim nova stranica u povijesti IMO-a. Naime, prvi put u svojoj povijesti IMO ima ovlasti da provjerava da li se i u kojoj mjeri, međunarodna pravna regulativa provodi u praksi. Tako je 2006. godine objavljena tzv. bijela lista IMO-a, na kojoj su se našle samo one zemlje koje u potpunosti udovoljavaju zahtjevima STCW Konvencije 1978 godine sukladno izmjenama. Republika Hrvatska je članica Konvencije temeljem notifikacije o sukcesiji od 30. ožujka 1984 god., odnosno, polaganjem istrumenata o pristupanju Republike Hrvatske od 8. listiopada 1991 godine. Primjena izmjenjene Konvencije osigurana je u Republici Hrvatskoj Pravilnikom o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca na brodovima trgovačke mornarice Republike Hrvatske, kojim su u potpunosti ispunjeni svi zahtjevi Konvencije, uz potpuno uvažavanje svih specifičnosti hrvatskog sustava za izobrazbu i naobrazbu pomoraca, koji je u mnogo slučajeva i iznad zahtjeva Konvencije. 1.2. Načela preživljavanja na moru Kod napuštanja broda i najmanja pogreška rezultirat će drastičnim smanjenjem šansi za spas ili će biti plaćena ljudskim žrtvama. Ljudi tijekom boravka u čamcu ili splavi izloženi su izuzetnim psihičkim i fizičkim naporima izazvanim neuobičajenom i za život opasnom situacijom i moraju dijelovati razumno, pravodobno i organizirano. Moral osoba u takvoj situaciji jedan je od osnovnih uvjeta uspješnosti preživljavanja na moru. Ljudi u plovilima moraju biti detaljno upoznati sa rukovanjem sredstvima za spašavanje, a čitajući upustva o njima i neobučena osoba može ih koristiti. Potrebno je da jedna osoba organizira i usklađuje napore svih ljudi i prihvati odgovornost za provedene odluke i radnje. Ukoliko nema zapovjednika i njegovog zamjenika (prema rasporedu za uzbunu), logički se nameće da najiskusniji člana posade broda među ljudima u plovilu preuzme zapovjednišvo. Mora ispravno odlučivati i osloniti se na svoj autoritet i sposobnost, koju je imao kao član posade ili autoritet koji će stvoriti svojim ponašanjem. Mora spriječiti panične, histerične ispade i drastični pad samopouzdanja, pa odluke mora donositi razumno i odlučno ne dozvoljavajući da izvanredni uvjeti poljuljaju njegov autoritet. Tijekom vremena samopouzdanje osoba drastično će padati, naročito kad postanu svjesne ograničenih količina vode (bez vode 3 – 14 dana), hrane (i do 40 dana) i atmosferskog utjecaja (vrućina, hladnoćaopekotine, promrzline). Treba što prije organizirati život ljudi tako da svi ili bar većina ljudi ©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 7

Form IK - CF

dobiju određena zaduženja i da nitko ne bude prepušten sebi, tj. da se stvori kolektivna svijest o uzajamnoj ovisnosti. U ovakovim slučajevima treba poduzeti sljedeće radnje: organizirati stalna dežurstva i dežurne osobe zadužiti da brinu o potrebama ostalih, zadužiti određen broj osoba da dežuraju uz ranjene ili povrijeđene tijekom 24 sata, i svakome odrediti točno vrijeme bdijenja uz bolesnika, ukoliko je u brodici donesen manji prijenosni radioaparat organizirati trajno ili redovito praćenje radioemisija, postaviti stražu uz rezerve vode i hrane, postaviti osmatrače na pramcu i/ili krmi koji će osmatrati 24 sata, organizirati zajedničko druženje, zadužiti određeni broj osoba da brinu o opremi i inventaru brodice, zadužiti pojedince za ribolovni pribor i ribolov. Cilj navedenih radnji je da se ljudi na izvjestan način «zabave», da im se odvrate misli od situacije u kojoj su se zatekli, odnosno da ne postanu malodušni. 1.3. SOLAS priručnik za obavljanje vježbi (training manual) Priručnik (za obavljanje vježbi SOLAS Pravilo 51) za vježbanje koji se može sastojati od nekoliko knjižica sadržavat će uputstva i informaciju, bit će napisan lako razumljivim stilom s ilustracijama kad god je to moguće, o priboru za spašavanje koji se nalazi na brodu i o najboljem načinu za preživljavanje. Postoje dvije vrste priručnika: priručnik za napuštanje broda (plave boje) i priručnik za slučaj požara (crvene boje). Svaki dio ovakve informacije može biti na raspolaganju u obliku audio-vizuelnih pomagala umjesto priručnika. Slijedeće će biti detaljno objašnjeno: Oblačenje prsluka za spašavanje i podvodnog odijela, prema tome što je prikladnije; Raspored na određenim mjestima; Ukrcaj, spuštanje i udaljavanje čamaca i splavi za spašavanje; Način spuštanja iz unutrašnjosti čamaca za spašavanje i prikupljanje; Otpuštanje čamca od ovjesnih mehanizama; ©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 8

Form IK - CF

Metode korištenja naprava za zaštitu na lansirnim platformama, koje se mogu primjeniti; Osvjetljavanje površina oko sredstava za spašavanje; Upotreba svih sredstava za preživljavanje; Upotreba opreme za otkrivanje i signalizaciju; Sredstva za korištenjem radio stanice i radio plutače; Upotreba olujnog sidra; Upustva za upotrebu motora, rezervnih dijelova i alat; Vraćanje sredstava za spašavanje i spasilačkog čamca na svoje mjesto na brodu i pričvršćivanje istih; Opasnosti od izlaganja niskim temperaturama i potreba za toplom odjećom; Najbolje korištenje opreme plovila za preživljavanje kako bi se zaista preživjelo; Metode vraćanja/spašavanja (retrievel) uključujući upotrebu opreme za spašavanje od helikoptera (omče, košare, nosila), plutače za spašavanje s platnenim hlačama, aparat za spašavanje s kopna i aparat za izbacivanje konopca; Sve ostale radnje koje su sadržane u rasporedu za uzbunu i u upustvima za slučaj opasnosti; Upustva za slučaj hitnih popravaka na opremi za spašavanje.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 9

Form IK - CF

1.4. IMO simboli za sigurnost

OBVEZNI SIMBOLI PREMA SOLAS-u 1974/1983 Pravilo III/9.2.3. (zapovjedni simboli, govore što treba poduzeti u pojedinom slučaju)

DIMENZIJE SIMBOLA SU 150 x 150 mm

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 10

Form IK - CF

PREPORUČENI SIMBOLI ZA POKAZIVANJE OPREME U SLUČAJU NUŽNOSTI, ZBORNIH STANICA I STANICA ZA UKRCAVANJE

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 11

Form IK - CF

2. SLUČAJEVI OPASNOSTI

Opasnost na brodu može dovesti do pomorskih nezgoda pri čemu se mogu ugroziti ljudski životi, brod, teret, i/ili okoliš. Prema IMO-u (Međunarodna pomorska organizacija), što je prihvatila i Republika Hrvatska, pomorske nezgode mogu biti:potonuće, nasukanje – udar, sudar, požar ili eksplozija tereta, požar ili eksplozija u stroju, požar ili eksplozija u trupu, prodor vode i druge. Temeljni razlozi zbog kojih dolazi do pomorskih nezgoda su: -

ljudski čimbenik, neznanje, nepridržavanje propisa, uputa i zapovijedi, te umor, strah i panika,

-

neobavljanje redovitih pregleda, nepravilno održavanje u cjelini, a odnosese na kvarove strojeva, električnog postrojenja, dojavnog ,navigacijskog, ventilacijskog, rashladnog i protupožarnog sustava,sustava kormilarenja, uređaja za rukovanje teretom i sidrenje, te

-

zbog hidrometeoroloških uvjeta (magla, led, grom).

2.1. Mjere predostrožnosti Mjere predostrožnosti odnose se na uvježbavanje članova posade i putnika u slučajevima napuštanja broda i gašenja požara na brodu. Svaki član posade mora svaki mjesec sudjelovati najmanje u jednoj vježbi za napuštanje broda i vježbi za gašenje požara. Vježbe s posadom moraju se obaviti u roku od 24 sata nakon što brod isplovi iz luke, ukoliko više od 25 % posade nije sudjelovalo prethodnog mjeseca u vježbama za napuštanje broda i vježbama gašenja požara na odnosnom brodu. U svakoj vježbi za napuštanje broda treba napraviti sljedeće: pozvati putnike i posadu na raspoređena mjesta alarmnim uređajem koji je propisan odredbama i paziti da svi prime na znanje naređenje za napuštanje broda kao što je navedeno u rasporedu za uzbunu; davati obavještenja na mjesta određena rasporedom za uzbunu i pripremati se za dužnosti koje su propisane u rasporedu za uzbunu; provjeriti ako su putnici i posada pravilno obučeni; ©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 12

Form IK - CF

provjeriti ako su prsluci za spašavanje pravilno navučeni; provjeriti funkcioniranje sohe za spuštanje splavi za spašavanje; spustiti barem jedan čamac za spašavanje nakon što se obave potrebne pripreme za pred spuštanje čamca; staviti u pogon i pustiti motor čamca za spašavanje da neko vrijeme radi; Različiti čamci za spašavanje spustit će se, koliko je to moguće, u skladu sa zahtjevima u nekoliko uzastopnih vježbi. Svaki čamac za spašavanje će se spustiti s posadom broda koja mu je raspoređena i s njom će se manevrirati u moru najmanje svaka 3 mjeseca za vrijeme vježbe napuštanja broda. Odredbe o požaru Požari izazivaju velike ljudske žrtve i štete na brodovima. Protupožarna zaštita postiže se: osnovnom zaštitom, gradnjom prema odgovarajućim pravilima, pregrađivanjem

prostora horizontalnim, vertikalnim, toplinskim i strukturalnim

pregradama, odjeljivanjem stambenih prostora od ostalih dijelova broda, ugradnjom ne gorivih tvari na brodu, ugradnjom sustava za otkrivanje požara i javljanje u svakom brodskom prostoru, ugradnja odgovarajuće opreme za gašenje u tim prostorima, predviđanje dovoljnog broja izlaza za nuždu. Zato je potrebno stalno održavanje protupožarnih patrola koje moraju dobro poznavati brod, mjesta smještaja protupožarne opreme i njenih korisnika, te požarnih telefona i biti osposobljeni za gašenje početnih požara. Časnici i posada moraju biti dobro upoznati sa postupcima u slučaju uzbune. Redovno se moraju provoditi vježbe, koje se moraju mijenjati kako bi uključile sve dijelove broda ze korištenje čitave protupožarne opreme na brodu. U slučaju požara na brodu potrebno je što prije dati znak za uzbunu i pristupiti gašenju od strane svih članova posade prema rasporedu za uzbunu. Ne moramo se udaljavati od broda (ukoliko brod ne potone), jer se nerjetko nakon izvjesnog vremena požar smanji ili ugasi i tada se

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 13

Form IK - CF

posada može vratiti na brod. Treba paziti da prilikom gašenja požara ne dođe do prevrtanja broda zbog nepromišljenog naplavljivanja viših brodskih prostora. 2.2. Potonuće Do potonuća može doći zbog: prodora vode kada brod gubi uzgon, prevrtanja broda kada brod gubi pozitivan stabilitet, a nastaje usljed loše složena ili pričvršćena teškog tereta (ro-ro brodovi), propuštanja i loma konstrukcije broda, zbog opterećenja konstrukcije tj. slabog krcanja tereta. Do prodora vode u unutrašnjost broda dolazi kroz otvore nastale zbog oštećenja brodske konstrukcije na palubi ili trupu (npr. grotla skladišta). To se često događa u lošim vremenskim uvjetima pa je potrebno ćim prije zatvoriti otvor, a ukoliko ne uspije, valja započeti pripreme za napuštanje broda. Vrijeme za spas je kratko pa je jedino raspoloživa oprema za spašavanje ona koja se aktivira sama. 2.3. Stručnost posade i familijarizacija Prije nego se ukrca na brod, svaki budući pomorac treba biti obučen u vještinama preživljavanja, prema propisanom programu. Zato se opća sigurnost može usporediti s lancem, koji je onoliko čvrst koliko je čvrsta njegova najslabija karika. Odgovornost za pomorsku nezgodu ili slučaj u kojem stradaju brodovi, ljudi ili teret leži u nama samima. Organi sigurnosti plovidbe, nastavnici pomorskih škola, tvorci pomorskih propisa, brodari, zapovjednici brodova, svi časnici i drugi članovi posade, svojim radom i poznavanjem struke mogu mnogo doprinjeti da do toga ne dođe. Stoga u centru pažnje postavlja se čovjek, svaki pojedini član posade. On je najviše zainteresiran i zaokupljen zaštitom vlastite sigurnosti i života. Njegovo znanje, uvježbanost i razboritost u donošenju odluka, njegovo poštivanje pomoračke struke i ljubav prema obitelji, snažni su poticaji da spriječi ili prebrodi opasnost.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 14

Form IK - CF

Svakog budućeg pomorca potrebno je obučiti u sljedećem: vrstama mogućih opasnosti kao npr. sudari, izbivanje požara i nasukanje, vrstama sredstava za spašavanje koja se obično nalaze na brodu, potrebama pridržavanja načela o preživljavanju, značenju teoretskog i praktičnog obučavanja, potrebi spremnosti u slučaju nužde, radnjama koje se trebaju poduzeti nakon poziva za skupljanje pored plovila za spašavanje, radnje koje se trebaju poduzimati kada je potrebno napustiti brod, radnje koje treba poduzeti u vodi, radnje koje treba poduzeti u plovilu za spašavanje, glavnim opasnostima za brodolomce i općim načelima o preživljavanju. Svaka operacija na brodu mora biti rezultat timskog rada iz čega proizlazi što je posada bolje obučena to će i učinci biti bolji. 2.4. Potreba za spremnošću za svaki hitni slučaj Kritična situacija na brodu je svaka situacija ili događaj koji dovodi, ili je već doveo u opasnost ljudske živote, okoliš, brod ili/i teret i koji zahtijeva žurno djelovanje. Drži li se neki slučaj, situacija ili vjerojatnost da će doći do nezgode kritičnom situacijom, ovisi

isključivo

o

procjeni

zapovjednika

broda.

U

situaciji

ili

događaju

koji

zapovjednik/časnik u straži ocijeni kritičnom situacijom, najvažnije je sačuvati pribranost i ne paničariti. Valja znati kako postupiti i što napraviti. U suprotnom, posljedice mogu biti kobne. Stoga, svaka operacija na brodu mora biti rezultat timskog rada, jer ju se samo na taj način može uspješno izvesti. Dakle, mora se odmah dati znak za uzbunu (propisani su za svaku vrstu kritične situacije) i dalje postupati prema Planu podrške zapovjednicima ili nekom sličnom planu u kojem se propisuju postupci u kritičnim situacijama. Ti su planovi u internoj domeni svake brodarske tvrtke, ali ih prema SOLAS konvenciji mora posjedovati svaki brod. Taj plan mora biti jasan i svima razumljiv. Obuhvaća naputke za djelotvorno postupanje u spašavanju ljudskih života i imovine, daje upute zapovjedniku, te određuje dužnosti članova posade u kritičnim situacijama. ©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 15

Form IK - CF

3. OPREMA ZA SPAŠAVANJE ŽIVOTA

Oprema za spašavanje na brodu može biti osobna ili kolektivna . Pod osobnu opremu spadaju prsluk za spašavanje (lifejacket), pojas (kolut) za spašavanje (lifebuoy), termozaštitna odijela i termozaštitna sredstva. Pod kolektivnu opremu spadaju brodice za spašavanje (lifeboat), brodice za prikupljanje (rescue boat) i splavi za spašavanje (liferaft). 3.1. Osobna sredstva za spašavanje Prsluk za spašavanje (Lifejacket) Temeljno osobno sredstvo za sigurnost prigodom napuštanja broda/pada umore. Sprječava utapanje čovjeka zbog premorenosti ili nesvjestice. Uzgon omogućuje položaj usta pasivnoj osobi u mirnoj vodi 12cm iznad razine. Prema veličini: prsluci za djecu i za odrasle. Uzgon im daje kruta tvar ili upuhani zrak. Narančaste su boje, otporni na djelovanje ulja i plamen do dvije sekunde. Opremljeni su zviždaljkom, svjetlom i oznakama od retroreflektirajucih materijala. Navlače se zamanje od jedne minute. S prslukom se može plivati (kraće udaljenosti) i gibati se (ukrcavanje u brodicu za spašavanje).

Slika 1: Prsluk za spašavanje i svjetlo

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 16

Form IK - CF

Prsluk za napuhavanje ima dvije komore. Svaka omogućuje dostatan uzgon. Napuhuje se iz posude pod tlakom ili ustima. Ako ima svjetlo (izvor je baterija koja seaktivira tek u morskoj vodi - zatvara se strujni krug), mora svijetliti najmanje osam sati. Na brodu mora biti dostatno prsluka za sve putnike i članove posade +stanoviti broj u višku. Prsluci moraju biti smješteni na dostupnim mjestima, jasno označenima.

Pojas (kolut) za spašavanje (Lifebuoy) Služi za sprječavanje utapanja osobe u moru. Njime se dobro označuje i pozicija u moru. Ravnomjerno su raspoređeni na obadva brodska boka i nisu pričvršćeni. Najmanje je jedan pojas na svakom boku opremljen konopcem za spašavanje (dvostruko dulji od visine ne kojoj je smješten; najmanje 30m). Najmanje polovica pojasa ima svjetlo (svjetli stalno ili bljeska dva sata). Najmanje dva pojasa sa svjetlom opremljena su dimnim signalima (min. 4kg; dime 15min).

Slika 2: Kolut za spašavanje Masa koluta ne smije biti manja od 2,5kg. Na svakom kolutu latinicom mora pisati ime broda i luka upisa.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 17

Form IK - CF

Tablica 1: Najmanji broj pojasa na brodovima MANOVERBOARD - Signal “čovjek u moru” Služi da bi se lakše otkrilo i pronašlo čovjeka u moru. Na objema stranama zapovjedničkog mosta smješten je obvezno po jedan kolut opremljen plutajućim konopcem 30 metara dužine ili dužine dvostruke visine mjesta gdje je smješten, spojen sa napravom “čovjek u moru” (man overbord). Naprava je žute boje i načinjena je od nehrđajućeg vodotpornog materijala. Na svakom signalu ispisana su uputstva za upotrebu. Smješten je na nosaču u obrnutom položaju koji omogućuje automatsko ili ručno otpuštanje sa postolja s kolutom i plutajućim konopcem. Bacanjem naprave automatski se pale svjetla (izvor napajanja za 2 sata) i dimni signal (ispušta dim 15 minuta), čime pokazuje svoju poziciju.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 18

Form IK - CF

Svjetla s automatskim aktiviranjem: moraju biti takva da ih se ne može ugasiti vodom moraju biti bijele boje i imati sposobnost kontinuiranog gorenja svjetlosnom jakošću ne manjoj od 2 kandele u svim smjerovima gornje hemisfere ili bljeskanja brzinom ne manjom od 50 bljeskova i ne više od 70 bljeskova u minuti s barem jednako učinkovitom intenzitetu svjetlosti;

mora biti opskrbljen izvorom energije za period od barem dva sata, mora biti sposoban izdržati test bacanja u vodu s visine na kojoj se čuva iznad vodene linije na najlakšem položaju na moru ili 30 metara, ili što već je veće, a da pritom ne umanjuje svoju operativnu sposobnost ili sposobnost svojih montiranih dijelova.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 19

Form IK - CF

Dimni signali s automatskim aktiviranjem: mora ispuštati dim izrazito vidljive boje jednolikom brzinom u trajanju od barem 15 minuta dok pluta u mirnom moru; ne smije se aktivirati uz eksploziju ili ispuštati bilo kakav plamen tijekom cjelokupnog trajanja ispuštanja dimnog signala; ne smije se ugasiti na uzburkanom moru; mora nastaviti ispuštati dim kad je potpuno uronjen u vodu u trajanju barem 10 s; mora biti sposoban izdržati test bacanja u vodu s visine na kojoj se čuva iznad vodene linije na najlakšem položaju na moru ili 30 metara, ili što već je veće, a da pritom ne umanjuje svoju operativnu sposobnost ili sposobnost svojih montiranih dijelova.

Plutajući konopi za spašavanje: moraju biti nesavitljivi moraju biti promjera ne manjeg od 8 mm; i moraju imati snagu pucanja veću od 5 kN.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 20

Form IK - CF

Hidrotermozaštitna odijela Štite čovjeka u moru od hladnoće (hipotermije). Postoje odjela koja se oblače ispod prsluka za spašavanje i odjela koja imaju svoj vlastiti uzgon (moraju udovoljavati uvjete prsluka: imai zviždaljku i svjetlo, upisano latinično ime broda i luku upisa i postavljaju tijelo u odgovarajući položaj s ustima iznad vode 120 mm). Smješten je u torbi na kojoj su naznačena uputstva o upotrebi. Izrađena su od vodonepropusnih materijala, narančaste su boje, sa “mačjim očima”, otporna na plamen do 2 sekunde. Pokrivaju cijelo tijelo osim lica i izdržavaju skok čovjeka s 4.5 metara visine. Čovjek se u odijelu može normalno kretati, plivati i ukrcati u plovilo za preživljavanje. Temperatura tijela osobi koja nosi odijelo za jedan sat u vodi temperature 5 C ne smije pasti više od 2 C. Izvlače se iz torbe i navlače u roku od 2 minute. Moraju ga imati svi članovi spasilačkih čamaca ili splavi ukoliko se splav ne spušta sohama. Na teretnim brodovima zaštitno odijelo mora imati svaki član posade i mora postojati određeni broj rezervnih.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 21

Form IK - CF

Sredstva za zaštitu od gubitka topline Sačinjena su od vodoneproposnih materijala sa određenim minimalnim termičkim propuštanjem. U plovilima za preživljavanje kao dio opreme, nalazi se u plastičnoj vrećici na kojoj su odštampana uputstva za rukovanje. Lako se može raspakirati i navući bez tuđe pomoći. Upotrebljavaju se za umatanje osobe sa prslukom za spašavanje u plovilu za preživljavanje, tako da je pokriju i smanji gubitak topline. U vodi se može skinuti za najviše 2 minute, ako ono umanjuje sposobnost plivanja. Funkcioniraju normalno na temperaturi od 30 do +20 C. Mora ih biti najmanje za 10% od dozvoljenog broja osoba svakog čamca ili splavi ili najmanje dva.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 22

Form IK - CF

3.2. Kolektivna sredstva za preživljavanje Brodice za spašavanje (lifeboats) Svaka brodica za spašavanje mora imati: ljestve za ukrcaj osoba koje se nalaze umoru konop u obliku vijenca za pridržavanje osobau moru rukohvati za okretanje prevrnutih brodica svjetlo vidljivo 2 Nm na vrhu brodice obveznu propulziju motorom. Na brodici za spašavanje treba čitljivo i trajno označiti: broj brodice (na lijevoj strani parni brojevi, a na desnoj neparni) dimenzije brodice i broj osoba koji se mogu smjestiti ime i luka pripadnosti broda kojem pripada brodica Brodica za spašavanje ne smije biti većeg kapaciteta od 150 osoba i manje dužine od 7,8 m osim za posebne manje brodove te onda ne smije biti kraći od 4,8m. Težina zajedno sa ukrcanim osobama i opremom ne smije biti veća od 20 500 kg.

Slika 3: Brodica za spašavanje

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 23

Form IK - CF

Vrste brodica za spašavanje: poluzatvorene brodice za spašavanje (koriste se samo na putničkim brodovima) poluzatvorene brodice za spašavanje koje se same vraćaju u uspravan položaj potpuno zatvorene brodice za spašavanje. Poluzatvorene brodice za spašavanje koriste se samo za putničke brodove i redovitog su kapaciteta od 100 do 150 osoba. Ovakav tip brodice omogućava brži ukrcaj osoba zbog većeg otvora na pokrovu što je posebno značajno za putničke brodove.Pokrov ovakve brodice od čvrstog materijala postavljen je na najmanje 20 % dužine od krme i pramca prema sredini. Središnji dio uređen je tako da se preko njega postavlja pokrov sa čvrstom konstrukcijom na pramcu i krmi i potpuno prekriva osobe u brodici i štiti ih od vanjskog utjecaja. Zatvorene brodice za spašavanje Svi brodovi, osim putničkih čija kobilica je postavljena poslije 01.07.1986. godine moraju imati zatvorene brodice za spašavanje.Ovakve brodice moraju omogućiti vodonepropusno zatvaranje i zaštitu osoba od vanjskog utjecaja.Uređaj za spuštanje nalazi se u samoj brodici. Svako mjesto opremljeno je sigurnosnim pojasom.

Slika 4: Potpuno zatvorena brodica za spašavanje

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 24

Form IK - CF

Sa vlastitim sustavom zraka Koriste se na brodovima što prevoze opasne terete koji u određenim uvjetima ispuštaju ili stvaraju otrovne plinove.Takav sustav mora omogućiti dovoljno zraka za normalno disanje maksimalno dozvoljenom broju osoba za najmanje 10 minuta. Za to vrijeme pritisak u čamcu mora biti veći od vanjskog da bi se spriječilo prodiranje otrovnih plinova u unutrašnjost. Pretpostavlja se da je 10 minuta dovoljno vrijeme da se brodica udalji od opasnog područja. Vatrootporne brodice za spašavanje Koriste se na tankerima gdje je povećan rizik od požara. Brodice su opremljene sustavom za sigurno udaljavanje od broda, a sastoji se od pumpe i sustava za oplakivanje vanjske površine zatvorene brodice morskom vodom. Na taj način se sprečava povećanje temperature u unutrašnjosti brodice i omogućuje se sigurno udaljavanje iz područja zahvaćenog vatrom.Temperatura u brodici prilikom prolaska kroz područje u plamenu oko 10 minuta ne smije biti viša od 60°C. Oprema brodice za spašavanje dovoljan broj plutajućih vesala, dva rezervna plutajuća vesla i jedno plutajuće veslo za kormilarenje, rašlje koje moraju biti privezani za brodicu dvije čaklje upute za očuvanje života kompas s kućištem, svijetleći ili opremljen sredstvom za osvjetljenje jedno zavlačno (strujno) sidro sa sidrenim užetom trostruko dužim od brodice dvije privezaljke duljine dvostruke udaljenosti između smještaja brodice i vodene linije, ali ne manji od 15 m dvije sjekirice i to po jedna na svakom kraju brodice po 3 litre pitke vode po osobi u nepropusnim posudama ili samo 1 litru po osobi ako na brodici ima aparat za pretvaranje morske vode u pitku jednu nehrđajuću posudu za grabljenje vode sa uzicom jednu nehrđajuću graduiranu posudu za pitku vodu najmanje 10 000 KJ hrane po osobi upakirane da ne propušta zrak smještene u vodonepropusne spremnike ©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 25

Form IK - CF

četiri rakete s padobranonom šest ručnih buktinja dva plutajuća dimna signala nepromočivu električnu svjetiljku pogodnu za signalizaciju Morzeovim znakovima, rezervnim baterijama i žaruljom jedno signalno zrcalo (heliograf) jedan primjerak ilustrirane tablice signala za spašavanje jednu zviždaljku ili drugo zvučno signalno sredstvo pribor za prvu pomoć šest kompleta tableta protiv morske bolesti i jednu higijensku vrećicu za svaku osobu nož na rasklapanje pričvrćen za brodicu konopom tri otvarača limenki dva plutajuća koluta za izbavljanje pričvršćena na plutajuće uže duljine najmanje 30 m ručnu pumpu pribor za ribolov alat i rezervni dijelovi za motor aparat za gašenje požara tekućeg goriva reflektor koji je u stanju noću osvjetljivati objekt svijetle boje širine18 m na duljinu od 180 m tijekom 6 sati uz neprekidan rad od najmanje 3 sata jedan radarski reflektor osobna sredstva za zaštitu od gubitka topline.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 26

Form IK - CF

Splavi za spašavanje (liferaft) Omogućavaju dulji boravak ljudi na moru nakon potonuća broda i osiguravaju boravak na moru barem 30 dana. Nemaju pogon ( motor). Po konstrukciji mogu biti: čvrste i pneumatske. Aktiviraju se u pravilu slobodnim padom, ali i bacanjem, dizalicom i hidrostatskom kukom. Moraju izdržati pad s najmanje 18 metara visine. Tegle se brzinom od 3 čvora. Mogu primiti najmanje 6 osoba. Na trgovačkim brodovima vrijeme ukrcaja u splav ograničeno je na 3 minute. Dodatna količina splavi na svakoj strani, na teretnim brodovima je za 100% osoba, a 25% na putničkim. Na manjim brodovima mogu se koristiti umjesto čamaca. Jedna splav je obvezna na krmi, ako je čamac smješten dalje od 100 metara od krme. Pneumatske splavi za spašavanje Napravljene su od gumiranog platna, jarko-crvene boje. Pakirane su u krutim plastičnim kontejnerima (spremnicima) ili u vrećama od gumiranog platna. Smještene su na postoljima ili kosim rampama na palubi, zasebno ili u setovima. Napumpavanje se vrši iz boce koja se nalazi na dnu splavi kroz bespovratni ventil neotrovnim plinom (CO2) u roku kraćem od 1 minute. Ventil se aktivira povlačenjem privezaljke. Uzgon daju najmanje 2 odvojene okrugle ili elipsaste komore, koje samostalno mogu držati splav na moru. Pod je dvostruk i napumpava se automatski i ručno. Ima dva otvora na suprotnim stranama za ulaz i ventilaciju. Izdržava skok čovjeka sa visine od 4,5 metara. Oko splavi i unutrašnjosti je pričvršćen konop za pridržavanje. Ima privezaljku za aktiviranje najmanje 15 metara dužine. Ukrcavanje u splav iz mora vrši se kroz otvor preko polučvrste rampe ili jakobicom, koja mora biti uronjena u vodu 40 cm. Na stranama pokrova nalazi se sakupljač kišnice, a na dnu su balastni džepovi. Aktiviranje splavi automatski se pali na vrhu pokrova svjetlo, vidljivo 2 Nm. i olujno strujno sidro koje održava splav na poziciji da je morske struje, vjetrovi i valovi ne udaljavaju. Svjetlo na vrhu i u unutrašnjosti splavi se ručno kontrolira. Ima set za manje popravke i ručnu pumpu – za slučaj da se splav ne napuše dovoljno i za napuhavanje dna splavi ako je potrebno u hladnom moru, dno splavi se napuše, a u toplom moru ne.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 27

Form IK - CF

Slika 5: Pneumatska splav za spašavanje Na kontejneru (spremniku) more biti upisano: ime proizvođača, serijski broj, datum proizvodnje, naziv ovlaštene organizacije koja vrši nadzor (HRB), broj osoba koju splav može primiti, datum posljednjeg pregleda (jednom godišnje «Antipiros»), dužina privezaljke, maksimalna visina na kojoj se može smjestiti, upustvo o aktiviranju splavi, natpis SOLAS, vrsta opreme, Oznaka «SOLAS A PACK» znači da je splav pakirana normalnom opremom, a «SOLAS B PACK» znaći da su određeni predmeti opreme (inventara) izuzeti po odobrenju nadležnih vlasti (HRB), a što se odnosi na putničke brodove koji obavljaju kratka putovanja. ©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 28

Form IK - CF

Krute splavi za spašavanje Trup im je od čvrstog uzgonskog materijala, tj. od ekspandirane plastične pjene koja je postavljena što je moguće bliže bokovima splavi, na koji se nadovezuje pokrov od dvostrukog materijala sa dva ulaza i džepovima na stranama za skupljanje kišnice. Dno splavi ima drvene podnice koje ne smiju propuštati vodu. Teške su od 180 kg. Smještene su na priponama ili drugim kosim površinama na stranama broda, kako bi vlastitom težinom mogle same skliznuti u more. Mogu su spuštati i sohama i dizalicama. Zauzimaju više prostora i podložnije su oštećenjima. Moraju udovoljavati ostalim (istim nabrojenim detaljima) propisima kao pneumatske. Oprema splavi vitaminizirani kolačići (cerelalni koncentrat i glukoza), voda za piće (hermetičke posude za vodu kapaciteta 1,5 lit. vode po osobi odnosno 0,5 lit. ako splav ima desalinizator), tablete protiv morske bolesti, pribor za prvu pomoć, ručna pumpa za dopumpavanje komora i dna, čaša za vodu sa skalom, spužva, plutajuće plovno rezervno sidro, signalne rakete sa padobranom, ručne buktinje, plutajući dimni signali, baterijska lampa signalna sa rezervnom baterijom i sijalicom, heliograf signalno ogledalo, plastična zviždaljka, pribor za ribolov, sklapajuća vesla, plutajući nož, ©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 29

Form IK - CF

pribor za popravke: a) čepovi od gume, b) naljepci od gume, c) ljepilo, upustvo za popravak

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 30

Form IK - CF

Slika 6: Penjanje u splav za spašavanje

Brodica za prikupljanje (rescue boat) Duljina od 3,8 do 8,5m, za najmanje pet osoba u sjedećem i jedna u ležećem položaju. Ova brodica (spasilačka br.) služi za intervencije na moru kad je to otežano ili nemoguće brodicama za spašavanje. Može imati kruto ili pneumatsko dno. Mora brzo, lako i uspješno manevrirati, pa se ugrađuju vanjski ili unutarnji motori za brzine veće od šest čvorova, kad tegli najveću potpuno nakrcanu splav za spašavanje, neprekidno četiri sata. Za razliku od brodica za spašavanje, u ove se smije ugrađivati benzinske motore, pa čak i mlazne pogone. Trup i okovi moraju biti dostatno jaki za spuštanje/podizanje potpuno opterećene brodice. Mora izdržati neprekidni boravak na moru najmanje 30 dana. Spuštanje se obavlja namjenskim dizalicama (kupuju se skupa s brodicom).Spuštanje traje manje od pet min. RO-RO putnički brodovi moraju imati brze brodice za prikupljanje (Fast rescue boat). Dugačke su od 6 do 8,5m, a brže od 20čv (posada tri člana). S punim brojem osoba koje može ukrcati, brzina je najmanje 8 čv. Brodicom se upravlja s pramca.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 31

Form IK - CF

Oprema brzih spasilačkih brodica: Osim čaklji: plivajuća vesla, ispolac (zavlačno sidro s konopcem – najmanje 10m), uže za tegljenje (najmanje 50m), kompas, vodootporna svjetiljka za Morse (baterija i žarulja u pričuvi), zviždaljka/sličan zvučni signal, prva pomoć, dva plivajuća konopca s prstenima za spašavanje (min. 30m), reflektor za potragu, radar-reflektor, zaštitna odjeća, prijenosna oprema za gašenje požara, alat, nož, crpka ili ručni mijeh,s pužve itd.

Slika 7: Brodica za prikupljanje

Sohe - Davits Sredstva za spuštanje čamaca ili splavi, sohe, moraju omogućiti spuštanje kod nagiba broda od 20° i trima od 10°, aza brodove posebne namjene (tankere,kemikalce) zahtjevi su još rigorozniji. Na nekim se brodovima čamci spuštaju iz svojih ležišta slobodnim padom pri istim nagibima. Sohe mogu biti: gravitacijske okretne posebne saonice za spuštanje čamca slobodnim padom – Free-Fall dizalice za spuštanje splavi čija je težina veća od 185 kg.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 32

Form IK - CF

Gravitacijske sohe za spuštanje koriste težinu čamca ili splavi. Ova vrsta soha može biti izvedena u obliku platforme s kotačima koja se prilikom spuštanja pomiču prema boku broda ili se sustavom položaja čamac dovede u položaj iz kojeg je omogućeno gravitacijsko spuštanje.

Slika 8: Gravitacijska soha Okretne sohe opremljene su posebnim navojima na kojima se sohe zajedno s čamcem okreću u položaj za spuštanje.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 33

Form IK - CF

Slika 9: Soha za spuštanje čamca slobodnim padom 3.3. Sustavi za brzo napuštanje broda (Marine evacuation systems) Na putničkim brodovima omogućuju ukrcavanje više ljudi u splavi za spašavanje. Sustav se sastoji od: pneumatskih staza (tobogana, 10 do 15m duljine, ili tunela). Napuhuju se iz zračnih spremnika pod tlakom, prekrcajne splavi (samostalna ili povezana s toboganom) i pneumatske splavi za prihvat putnika i članova posade. Nagib ukrcajnih staza je od 30 do 55°. Putnici se prvo ukrcavaju u prekrcajne splavi, a iz njih u splavi za spašavanje (40 do 135 osoba u svaku splav). Cijeli sustav može postaviti samo jedna osoba. Uklanja mehanički osigurač i povlaci polugu. Sve traje najviše pet min. Prekrcajne splavi (površina veća od 10m2) olakšavaju prekrcavanje slabije pokretnih osoba, djece, te ozlijeđenih. Prekrcavanje se može obaviti pri stanju mora do 6 Bf.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 34

Form IK - CF

3.4. Signalna sredstva Temeljno načelo pri korištenju je razumna i pravodobna uporaba. Koristi ih se samo u slučajevima kad u užem/širem području ima osoba koje bi ih mogle opaziti.Valja voditi računa o tomu da se dimni signali koriste poglavito danju, radi privlačenja pozornosti zrakoplova. Noću nemaju nikakovog učinka. Noću valja koristiti rakete i svjetiljke, a danju heliograf i dimne signale. a.) Signalne rakete su lagana prijenosna sredstva za privlačenje pozornosti. Ispaljuju se iz ruke i dosižu do najmanje 300m visine. Izbacuju padobran i pale baklju. Gore jarkocrvenim svjetlom (30000 svijeća, 40 sekunda). Zbog male brzine pri padu (5m/s), baklja se gasi prije dodira s vodom, kako ne bi došlo do zapaljenja moguće izljevenog lako zapaljivog ili drugog tekućeg tereta.

Slika 10: Signalna raketa b.) Ručnim se bakljama točno označuje pozicija brodice za spašavanje ili splavi. Nakon paljenja, ravnomjerno gore jarkocrvenom bojom (15000 svijeća,najmanje 60s). Neće se ugasiti ako se nakratko zarone u vodu (valovi) i ne predstavljaju opasnost za brodicu/splav.

Slika 11: Ručna baklja ©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 35

Form IK - CF

c.) Plutajući dimni signali nakon paljenja 3 minute ravnomjerno izbacuju dimjarke boje. Privlače pozornost zrakoplova. Ne gase se uranjanjem u vodu i ne reagiraju rasprskavajuće. Mogu se koristiti isključivo danju, a zbog vjetra ne pokazuju baš točnu poziciju.

Slika 12: Plutajući dimni signal

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 36

Form IK - CF

4. NAPUŠTANJE BRODA

Do napuštanja broda može doći uslijed: potonuća, požara ili eksplozije, sudara ili udara, nasukanja, prevrtanja uslijed nestručnog slaganja tereta, loma konstrukcije broda. Zapovijed za napuštanje broda daje jedino i isključivo zapovjednik broda,odnosno osoba koja ga zamjenjuje. Odluka o napuštanju broda ovisi o uvjetima u kojima je došlo do nezgode, o stanju broda, o stanju mora i vjetra i o iskustvu i sposobnosti zapovjednika i članova posade. Priprema podrazumijeva sve radnje prije spuštanja čamca ili splavi u more, a na efikasnost utječe vrijeme u kome valja napustiti brod i uvježbanost odnosno organiziranost posade, a što se postiže čestim uvježbavanjima napuštanja broda. Procijena ovisi o uvjerenju i procjeni zapovjednika i dostupnim činjenicama da li je za posadu i putnike sigurnije prijeći u čamce ili splavi nego ostati na brodu, uvažavajući rizike i opasnosti takve operacije.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 37

Form IK - CF

4.1. Osobna pripravnost za napuštanje Svaki član posade odnosno putnik dužan je, odmah nakon ukrcaja na brod, upoznati se sa sadržajem rasporeda za uzbunu, posebno smještajem sredstava za spašavanje i s dužnostima u slučaju napuštanja broda ili požara na brodu. Potrebno je, odmah nakon ukrcaja na brod, provjeriti kako najbrže obaviti tu dužnost i kako najkraćim putem i najbrže doći do tih mjesta. Svaka osoba koja primjeti požar, prodor vode ili bilo koju drugu opasnost mora smjesta o tome izvjestiti osoblje na mostu ili zapovjednika. Na znak opće uzbune, sve osobe na brodu, moraju: zapovjednici čamaca sa zamjenicima i sa određenim članovima posade pristupaju pripremi za spuštanje čamaca ili splavi (kako je ranije opisano), uputiti se prema dodijeljenom mjestu za prikupljanje (muster station), obući što više tople odjeće koja pokriva cijelo tijelo, obuti čvrste cipele, staviti zaštitnu kacigu (ili toplu kapu), te na kraju prsluk za spašavanje, nastojati uči u čamac, izbjeći skok u vodu, a ako moramo ne skakati s veće visine od 4,5 metara, ako na raspolaganju imamo termo zaštitno odijelo oblačimo ga preko tople odjeće, a ako odijelo nema vlastiti uzgon preko njega navlačimo prsluk, članovi posade zaduženi za putnike moraju ostati u stambenim prostorima sve dok ona ne budu potpuno napuštena i svi putnici na putu prema njihovim čamcima, tamo ih treba ponovo okupiti i pregledati im prsluke za spašavanje, dežurno osoblje mora ostati na svojim mjestima sve do opoziva, kada se oglasi CO2 uzbuna u strojarnici, osoblje mora smjesta napustiti strojarnicu i uputiti se prema mjestima za prikupljanje, članovi posade zaduženi za donošenje dodatne opreme u čamac (EPIRB; voće, keksi, razni konzervirani proizvodi, kompoti i mlijeko u konzervama iz brodske kuhinje, vodu, pokrivače, rezervne svjetiljke, baterije i žarulje, brodsku pirotehniku, navigacijske karte područja u kome se napušta brod, manji radio prijemnik, dalekozor i sl.) moraju to obaviti brzo, ako za to imaju vremena. U slučaju uzbune ne smiju se upotrebljavati liftovi. ©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 38

Form IK - CF

4.2. Potreba sprječavanja panike i raspored za uzbunu (Muster list) Muster list Poglavlje III, Pravilo 53 SOLAS konvencije Raspored za uzbunu (MUSTER LIST) je lista na kojoj se nalazi popis svih članova posade i njihove pojedinačne dužnosti i obveze u slučaju opasnosti. Liste se nalaze u svim hodnicima, salonima, mostu i kormilarnici. Svakom članu posade moraju se dodijeliti posebne dužnosti koje će vršiti u slučaju nužde i na koje mjesto mora pojedini član posade stići i koje dužnosti izvršiti. Rasporedom za uzbunu uređuju se dužnosti dodijeljene raznim članovima posade: 1. zatvaranje nepropusnih vrata, ventila i uređaja za zatvaranje otvora i protupožarnih vrata 2. opremanje čamaca za spašavanje i drugih sredstava za spašavanje 3. spuštanje brodice za spašavanje 4. općim pripremanjem drugih sredstava za spašavanje 5. prikupljanje putnika 6. gašenje požara imajući u vidu nacrt protupožarne zaštite na brodu 7. upotrebu opreme za komunikaciju 8. osnivanje skupine za gašenje požara 9. posebne dužnosti dodijeljene u vezi s rukovanjem sa protupožarnom opremom i uređajima Dužnosti posade prema putnicima su: upozoriti putnike provjeravanje putnika da putnici budu prikladno obučeni i da su ispravno namjestili prsluk za spašavanje prikupljanje putnika na zborna mjesta održavanje reda u prolazima i stubištima i uopće nadzor nad kretanjem putnika i provjeriti da li je u čamac uzeto dovoljno deka

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 39

Form IK - CF

SVAKO AKTIVIRANJE GENERALNOG ALARMA NA BRODU ZNAČI NEKU IZVANREDNU SITUACIJU I TREBA BITI NAJOZBILJNIJE SHVAĆENA!!

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 40

Form IK - CF

STATION BILL – OSOBNI RASPORED UZBUNE I DUŽNOSTI U RAZNIM SLUČAJEVIMA IZVANREDNIH SITUACIJA NA BRODU To je preslik dužnosti svakog člana posade (ili putnika) preslikano (prepisano) s Rasporeda za uzbunu (Muster liste). Znači, sve što piše na Planu za uzbunu za pojedinog člana posade (putnika) uključujući zaduženja, znakove, uzbunjivanje, zborno mjesto te ponašanje u raznim slučajevima izvanrednih i opasnih situacija. Nalazi se u svakoj kabini na zidu pored uzglavlja kreveta. Signali uzbune Opći alarm za uzbunu je signal za pozivanje posade i poduzimanje radnji prikazanih u rasporedu za uzbunu. Ovaj signal sastoji se od sedam ili više kratkih zvučnih signala praćenih sa jednim dugim zvučnim signalom odaslanih putem brodske sirene ili zvona, trube ili sličnog sustava upozorenja na brodovima koji moraju biti opremljeni takvim sustavom. Primjerice, kodirani signali su: ALFA TEAM - označava vatru BRAVO BRAVO – odnosi se na čovjeka u moru Na teretnom brodu sa protupožarnim sustavom koji se može ručno aktivirati iz smještajni prostorija ili gdje sustav poput protupožarnog sustava automatski aktivira alarm u cijelom brodu takav alarm može se koristi za pozivanje posade na stanicu za uzbunu. Takav alarm mora biti popraćen glavnim alarmom za uzbunu putem zvučnog signala ili sirene. Signal za slučajeve koji ne zahtijevaju uzbunu putnika ili čitave posade, te suočavanje s manjim incidentima, su u ovlasti zapovjednika. Na teretnim brodovima signal za uzbunu se može koristiti za pozivanje posade na ukrcajnu postaju splavi za spašavanje, u svrhu obavljanja vježbe ili za raspoređivanje posade na ukrcajnoj stanici splavi za spašavanje tijekom uzbune. Sredstva putem kojih naredba za napuštanje je dana putem ovlasti zapovjednika može biti upućen signalom ili usmenim putem, ali razmještaj mora biti takav da svatko na brodu uključujući osoblje u udaljenim prostorijama može primiti signal. Svi signali moraju biti opisani u rasporedu za uzbunu, u uputama za nuždu, i ako je to moguće u uputama za nuždu za putnike.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 41

Form IK - CF

Mjerodavne signale iz ovog poglavlja koji se koriste prilikom raspoređivanja i vježbi trebaju biti provedeni. Sve osobe na brodu treba obavijestiti unaprijed o skorom provođenju raspoređivanja ili vježbi. Poznavanje izlaza za nuždu Signali za izlaz u slučaju nužde Sva vrata predviđena za putnike koja vode od putničkih prostorija na otvorenu palubu moraju biti označena s jednom ili više oznaka naziva „EXIT“. Gdje je to moguće jedan znak bi trebao biti iznad vrata, ali gdje vrata nisu jasno vidljiva iz prostora iz kojeg vode, drugi znak mora biti postavljen za ukazivanje smjera izlaza. Na brodovima Klase I, II i II (A) takvi signali moraju biti uočljivi dodatnim svjetlosnim suvijetima tijekom uzbune. Signal mora biti označen bijelim slovima na zelenoj podlozi. Vrata, prozori, bočni otvori i drugi otvori isključivo u svrsi izlaza za nuždu moraju biti označeni oznakom „IZLAZ ZA NUŽDU“ po potrebi te bi trebali biti postavljeni i označeni kao prethodno opisane oznake za izlaz u slučaju nužde. Palubne oznake izlaza za nuždu Svaka paluba u putničkim prostorima mora imati prepoznat i spreman sustav raspoznavanja pomoću slova, brojeva ili imena. Odgovarajuće oznake moraju biti postavljene na pogodnim mjestima blizu svakog ulaza u prostorije. U javnim prostorijama palubna oznaka izlaza za nuždu mora biti jasno vidljiva. Boje korištene za oznake moraju biti u kontrastu sa podlogom na kojoj se nalaze. Prikaz jednostavnih planova prikazuju „Ovdje ste“ pozicije i palube kojima putnici imaju pristup, također će pomoći putnicima u identifikaciji paluba.

Ograničenja korištenja dizala U slučajevima nužde sva dizala moraju biti izvan funkcije. Iz sigurnosnih razloga samo se stepenice koriste.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 42

Form IK - CF

Usmjeravanje putnika ka mjestima za okupljanje Na brodu se moraju nalaziti upute na hrvatskom i engleskom jeziku, a raspored za uzbunu mora biti izložen na strateški važnim mjestima. U kabinama putnika i i zbornim mjestima moraju biti istaknute ilustrirane upute. One informiraju putnike gdje im je zborno mjesto, koje radnje moraju poduzeti i kako koristiti prsluke za spašavanje. Zborna mjesta Zborna mjesta se nalaze u blizini mjesta za ukrcaj putnika u čamce (splavi) za spašavanje. Moraju omogućiti dovoljno prostora za postrojavanje i instruiranje putnika. Također moraju omogućiti dovoljno mjesta za nepokretne ili osobe s ograničenom sposobnošću kretanja. Zborna mjesta, hodnici i stubišta moraju biti osvjetljena rasvjetom za nužnost. 4.3. Spuštanje brodice za spašavanje skinite platnene prekrivače brodice, vitla, konopa i jakobica za spašavanje, oslobodite morski vez kojim je pričvršćena brodica za spašavanje za sohu, montirajte čepove na dnu brodice (dva), postavite bokobrane, te oslobodite jakobicu i konope sa čvorovima za spuštanje i bacite ih u brodicu, te spuštanjem postepeno odmotavati, pazeći da se ne zapletu o dijelove brodice. postavite i učvrstite pramčani i krmeni konop brodice na palubi broda, koje čemo postepeno popuštati u tijeku spuštanja, uz nastojanje da isti čitavo vrijeme ostane priljubljen uz bok broda. Skinite osigurač sohe, provjerite da nekoga nema ispod mjesta spuštanja brodice, nakon izdatog naređenja, započima se spuštanje do razine palube ukrcaja posade, oprezno rukujući sa kočenicom, izvršite prozivku posade, donesite dodatnu opremu stavite je nisko ili ispod klupa da ne smeta, ukrcajte se u brodicu i uputite motor, kad je posada ukrcana, nastavite spuštanje po boku broda do mora oprezno se gurajući pomoću čaklje (smatra se da je najbolje spustiti brodicu u more neposredno prije nego

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 43

Form IK - CF

što val dostigne vrhunac – u dol), kad je brodica spuštena u more, otpustite pramčani i krmeni koloturnik ( ili oba sihronizirano) i krmeni konop, kormilom upravljate tako da pramac bude usmjeren prema oplati broda, kako bi se preko jakobice moglo ukrcati dežurni koji je rukovao spuštanjem (posada pridržava donji dio jakobice), otpustite pramčani konop i udaljite se na sigurnu udaljenost od broda, prikupite i povežite (razmak 15-ak metara) ostale brodice i splavi kako bi stvorili grupu plovila, koja će biti tako lakše primjećena, a imat ćemo i više prostora i opreme na raspolaganju i psihološki ćemo se bolje osjećati. 4.4. Naredba zapovjedništva o napuštanju broda Kada se steknu svi uvjeti za napuštanje broda,zapovijed za napuštanje broda daje jedino i isključivo zapovjednik broda, odnosno osoba koja ga zamjenjuje.Procjena ovisi o uvjerenju i procjeni zapovjednika i dostupnim činjenicama da li je za posadu i putnike sigurnije prijeći u čamce ili splavi nego ostati na brodu, uvažavajući rizike i opasnosti takve operacije. 4.5.Teškoće kod napuštanja broda Spuštanje čamaca za spašavanje u more povlači sa sobom uvijek opasnost jer se moraju izvući izvan palube, a radovi oko porinuća moraju se izvršiti na uzdignutim mjestima. Zbog toga treba biti upoznat i pored ostalog s pravom situacijom oko raspoloživog osvjetljenja pomoću svjetiljaka za ukrcavanje, kako bi se dobila potrebna rasvjeta za radove koji se moraju obaviti noću. Kažu da je poželjno odnosno potrebno imati osvjetljenje od 2 lx (luksa) za rukovanje s čamcima za spašavanje. Međutim, treba imati na umu da kad se struja dobiva iz izvora za nuždu rasvjeta je ograničena i da ovako nepovoljne situacije moraju shvatiti i s njima računati. Kad se brod nađe u kritičnoj situaciji i kada zapovjednik naredi da se svi čamci spuste u more radi evakuacije svoga ljudstva, raspored posade i putnika u čamcima naznačen je na tablicama koje stoje kod čamaca za spašavanje. Mjesta za posadu i imena putnika unaprijed se odrede za svaki čamac za spašavanje u koji će se ukrcati u slučaju opasnosti, ovisno o broju ljudi koji se u njih trebaju smjestiti. ©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 44

Form IK - CF

Sve funkcije oko pripreme za spuštanje svih čamaca za spašavanje zapovjednik će dati zvučni signal brodskom sirenom šest (6) kratkih zvukova i jedan (1) produženi zvuk a što znači «Svi na noge i pripremite se za spuštanje čamaca za spašavanje». Svi će na sebe postaviti prsluk za spašavanje i okupiti će se ispred čamca za spašavanje koji im je određen. Sa sobom će nositi i stvari koje su im dodijeljene. Prilikom napuštanja broda sljedeći predmeti moraju također biti spremni: a.

Veći čekić – on se upotrebljava da bi se potuklo po onim dijelovima koji se drže čamca, a neće da se odvoje od pomičnog dijela sohe ili zapor kočnice.

b.

Uže na koloturniku – jedan kraj je vezan na koloturnik po pramcu i krmi na donjem kraju teklaca koloturnika, a drugi kraj je obavijen oko rukohvata na palubi broda, a u svrhu, da nakon što se čamac izvuče van spriječi da ne dođe do bočnog njihanja čamca prilikom njegovog spuštanja ako se brod valja. Ovo služi i da se privuče kolotur i spriječi njegovo njihanje nakon što se čamac nakon spuštanja u more oslobodi od koloturnika.

c.

Bokoštitnici – obješeni su na bokovima čamca kako bi se ublažio udarac o brod kada se čamac jako ljulja.

d.

Jakobice – ljestve koje se upotrebljavaju za ukrcaj u čamac za spašavanje sa palube broda kada je čamac već spušten.

e.

Uže sa pramca i krme čamca protegnuti prema pramčanom i krmenom dijelu broda i privezati za ogradu broda kako bi se omogučilo pristajanje čamca uz bok broda dok je to potrebno.

O stupnju opasnosti ovisi da li će se radnja izvršiti u kraćem ili dužem vremenu. Obično je potrebno 10-15 minuta da bi se čamac za spašavanje pripremio za upotrebu.

Ako se radi o niže navedenim okolnostima, bit će potrebno i duže vrijeme: a.

Ako se brod napušta noću.

b.

Ako pada snijeg ili kiša, ili ako su valovi veliki ili jak vjetar.

c.

Ako osoblje koje rukuje čamcima za spašavanje nije naročito vješto tom poslu i ako nema dovoljno onih koji njima rukuju. ©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 45

Form IK - CF

d.

Ako se brod jako valja ili ako se jako nagnuo ili je izgubio ravnotežu.

e.

Ako se oprema za spašavanje nije dobro održavala, a sohe ne funkcioniraju pravilno.

f. ako je oprema (snast) pohranjena – kad nije montirana. Operacija spuštanja i porinuća čamca za spašavanje vrlo je opasna, jer se tu radi o pomicanju teških predmeta s visokih mjesta. Osim toga brod i čamci sa spašavanje su od tvrdog materijala tako da i onda kad je udarac ublažen bokoštitnicama, ukoliko se čovjek ili dio njegovog tijela nađe između broda i čamca, može doći do teških posljedica. Treba imati na umu da i najmanja nepažnja može prouzročiti ozbiljnu nezgodu. Evo nekoliko primjera: a.

Ukoliko se ne začepi otvor na dnu čamca, može doći do prodora vode u čamac pa i do njegovog potonuća.

b.

Pad, smrt ili ranjavanje zbog gubitka tjelesne ravnoteže ili korak u prazno za vrijeme valjanja i posrtanja.

c.

Prevrnuće već porinutog čamca zbog prevelikog opterećenja čamca na jednoj strani.

d.

Smrt ili ranjavanje kao posljedica udaraca nepričvršćenog koloturnika koji se njiše.

Da bi se izbjegle ovako teške nezgode, oni koji rukuju sa čamcima za spašavanje moraju obratiti pažnju na slijedeće: a.

Dok radi oko čamca posada mora biti obučena u kratke kapute s dugačkim rukavima i dugačke hlače, k tome će još staviti na glavu i kacigu, obuti će čarape, tvrde cipele i rukavice.

b.

Veliku pažnju treba posvetiti vezicama na prslucima za spašavanje, i sl. jer se mogu zakvačiti za predmete koji im se nađu u neposrednoj blizini.

c.

Ljudi u čamcima za spašavanje moraju uvijek zauzeti najbolji mogući položaj.

d.

Često puta se radovi na čamcima i na palubi broda obavljaju istovremeno. Zbog toga onaj koji je zadužen da rukovodi operacijom spuštanja čamaca u more, mora imati pregled cijele operacije, kako bi mogao dati odgovarajuća uputstva kratko i pravovremeno. Nadalje, posada koja radi s čamcima za spašavanje mora dobro koordinirati tako da se glasno dovikuju. ©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 46

Form IK - CF

e.

Rukovodilac operacije spuštanja čamca mora paziti da ne dođe do konfuzije, pa će posadi davati jasna uputstva upotrebom zviždaljke i megafona.

4.6. Ukrcaj u plovila za preživljavanje Ukrcaj u plovila za preživljavanje vrši se uglavnom na palubi ukrcaja posade i putnika, gdje su postavljena sredstva za spašavanje. Oslobodite jakobicu i konop sa čvorovima za spuštanje i bacite ga u brodicu (prilikom spuštanja jakobice postepeno odmotavati kolut pazeći da se ne zaplete o dijelove brodice). Izvršite prozivku posade,donesite dodatnu opremu, stavite je nisko ili ispod klupa da ne smeta i ukrcajte se u brodicu. Kada je posada ukrcana, nastavlja se sa spuštanjem brodice u more. Ukrcavanje u splav iz mora vrši se kroz otvore preko polučvrste rampe ili jakobica, koja mora biti uronjena u vodu 40 cm. Mogu izdržati skok čovjeka sa visine od 4,5 metara. Krute splavi za spašavanje nakon ukrcaja posade i putnika spuštaju se u vodu sohama ili dizalicama.

Slika 13: Jakobica

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 47

Form IK - CF

Slika 14: Djelomice zatvorena brodica 4.7. Dodatna oprema i preživljavanje Upotreba važne opreme čamca za spašavanje. Vesla - Upotrijebite vesla kada se približavate objektu koji se spašava, ili onda kada pramac čamca mora održavati okomit smjer na vjetar, uportijebite olujno sidro kako bi se izbjegli bočni udari valova. Kada puše jak vjetar i kada su valovi visoki raširite vesla na obje strane kako bi se ublažilo ljuljanje. Olujno sidro i posuda s uljem za smirivanje mora. Za jakog vjetra i velikih valova spusti olujno sidro u more da bi se ljuljanje čamca smanjilo i da ga vjetar ne nosi, te da mu pramac bude okomit na smjer vjetra kako bi se izbjegli bočni valovi. Upotreba olujnog sidra. Zaveži debelo i tanko uže za omču na pramcu čamca i spusti olujno sidro u more. Prije no što spustiš olujno sidro u more spoji na njega posudu s uljem. (Tako će se satima moći na moru vidjeti brazda čamca za spašavanje, što će spasavaocima omogućiti da ih lakše pronađu). Kada želite dignuti olujno sidro povuci tanko uže koje je vezeno za njegov uži dio. ©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 48

Form IK - CF

Ručna pumpa - Kad se u čamcu za spašavanje nakupi voda čamac postaje nesiguran. Pokušaj izbaciti vodu ručnom pumpom, ispolcem ili vedrom, da bi čamac za spašavanje bio suh. Upotrijebi slijedeće predmete prema odgovarajućem priručniku: 1. Signal za opasnost (pomoć). 2. Električnu svjetiljku. 3. Ogledalo za davanje signala danju. 4. Pribor za prvu pomoć. 5. Pribor za ribolov. 6. Prenosivi aparati za gašenje vatre. 7. Upotrijebi radiotelefon radi odašiljanja znakova opasnosti (poziv u pomoć). Kako se razapinje jedro? 1. Stavi omču za podizanje snasti na jarbol. 2. Povuci uže za dizanje kroz kolotur na vrhu jarbola i zaveži kraj užeta za omču. 3. Učvrsti gornje krajeve triju leta (sartija) za vrh jarbola pomoću škopca. 4. Uspravi jarbol i učvrsti ga jarbolnim okovom. 5. Zaveži donje krajeve leta (sartije) za odgovarajuće karike koje su za to predviđene na čamcu. 6. Zaveži gornji kraj jedne za kraj pomoću pritega. 7. Zaveži čvrsto uže za kraj i objesi ga na kuku. 8. Potegni uže za dizanje da bi nategnuo jedro i zaveži donji dio užeta za rogove. 9. Skrati donji dio jedra pomoću podveznih traka prema jačini vjetra. Kako se prostire zaštitni pokrivač ? 1. Uspravi bočne nosače koji se nalaze na bočnoj klupici i umetni sigurnosni klin u donji dio nosača. Učvrsti svaku gornju prečku na odgovarajući bočni nosač. 2. Stavi zaštitni pokrivač (sunčanicu) preko spojnih nosača i poveži užad koja je na pokrivaču za prstenove koji se nalaze na pramcu i krmi. Zatim poveži uzice prišivene na pokrivaču za bočne prstenove, te poveži užad na donjem dijelu platnenog pokrivača s vijencem za spašavanje. ©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 49

Form IK - CF

Upotreba važne opreme splavi za spašavanje. Konop i plovno sidro Rekli smo da plovno sidro služi dvojako. Kako za stabilitet splavi, tako i za smanjenje zanosa. Zbog toga su na splavi dva plovna sidra. Jedno je već pripremljeno za korištenje, a drugo u rezervi. Sidro je tako privezano za splav da se najbolje postavlja prema vjetru, a i da drži otvore na splavi da nisu direktno izloženi propuhu po hladnoći i obratno. Plovno sidro se nekada radilo u obliku padobrana i od lakog materijala, a danas se pravi konusnog oblika. Materijal je sintetika, porozna, ali nema otvora na kraju. Ovakva sidra se lako izvlače i vrlo su korisna posebno na jakom moru jer pojačavaju stabilnost i sprečavaju da se splav prevrne. Zatvaranje ulaza i provjera svjetla na vrhu Jedno svjetlo je postavljeno na vrhu krovišta, a jedno u splavi. Oba svjetla se automatski pale kada se splav napuhne i dođe u kontakt sa vodom. Ako je jedno ili oba svjetla u kvaru, pokušaj pronaći grešku. U splavi blizu svjetla nalazi se prekidač tako da se po danu svjetla mogu isključiti. Popravak splavi u slučaju oštećenja Oprema za popravak splavi nalazi se na dnu splavi kod ulaza. Manja propuštanja mogu se privremeno otkloniti sredstvima opskrbljenim u priboru, a sitni proboji i vlažnom robom. Vanjska oštećenja mogu se zakrpiti ako nagnemo splav na suprotnu stranu tako da oštećenje izroni iz mora. Propuštanje zraka (prostori van mora) mogu se popraviti ljepljivom trakom koja se nalazi u priboru za popravak. Međutim moramo voditi računa da svaki privremeni popravak moramo čim prije sanirati koristeći prave zakrpe i ljepilo koje se nalazi na splavi. Oprema za signaliziranje Pribor za nuždu sadrži rakete i ručne buktinje; pripremi ih za upotrebu. Pažljivo prostudiraj smjer u kojem ih treba upotrijebiti tako da se mogu odmah upotrijebiti čim se čuje ili opazi brod ili avion. Signale koristi pažljivo. Najprije koristi svjetlosne signale. Ako vaša splav nije primjećena, ispali najprije svjetlosnu raketu, a potom ručnu buktinju. Po sunčanom vremenu koristi signalno zrcalo. Ako je na splavi radio oprema, uključi je, jer će to pomoći potrazi da vas lakše pronađe. ©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 50

Form IK - CF

Savjet odgovornoj osobi Raspored dužnosti se mora odrediti tako da se straža (watchmana) postavi na ulaz splavi kako bi čitavo vrijeme osmatrao nadolazeće brodove ili avione. Otvor se svako malo mora otškrinuti i osmotriti. Isto tako nekog se mora odrediti da suši spužvom splav jer usljed kondenzacije splav se ovlažuje, a to je štetno za splav i ljude. Zaštita od hladnoće i topline Kao što je spomenuto, mora se napuhati dno kako bi se dobila efektnija izolacija. Dalje, različiti materijal opreme za nuždu (pjenušava guma i papir) mogu dobro poslužiti kao dodatna izolacija postavljajući ih po podu splavi. Daleko je važnije imati nešto ispod sebe nego iznad sebe. Kad sunce peče ispuši pod splavi jer to rashlađuje, a drži ulaze otvorenim. Reguliraj plovnim sidrom položaj splavi prema vjetru tako da se dobije promaja. Zaštiti lice i glavu od sunca. Po noći dobro osuši splav, napuši dno i zatvori ulaze ako smatraš da je to potrebno učiniti. Hrana za nuždu Ne davati nikome hranu prva 24 sata. Na taj način se lakše prebrođuju poteškoće morske bolesti, a i tijelo je još dovoljno jako da se lakše privikne na uvjete splavi. Racionaliziraj opskrbu i podjeli je u jednake obroke, tako da se nova hrana izdaje nakon 24 sata, a zatim po mogućnosti u tri jednaka obroka tijekom dana. Hrana u splavi je predviđena za boravak svih osoba od 4-5 dana. Kišnica koja se može upotrijebiti kao voda za piće hvata se džepovima koji su ugrađeni na splav kao plastične vrećice. Ne piti prvi nadolazak vode jer je zasoljena ispiranjem splavi te je treba baciti, a slijedeće koristiti ili pohraniti. Dodatno pumpanje splavi Nakon nekog vremena potrebno je dodati zraka u plovke i držače krovišta. Ventili za to nalaze se unutar splavi na svakom uzgonskom plovku po jedan kao i luku trijema. Spoji crijevo pumpe na ventil (označen «RE-FILLING») i pumpaj dok opet ne postane dovoljno tvrdo. Ne zaboravi da postaviš kapice na ventile kada završiš dopumpanje.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 51

Form IK - CF

Kako preživjeti? Prvo pravilo splavi je slušati naređenja njenog rukovodioca i podesiti svoje ponašanje da pomogneš da se preživi. Ako si ušao mokar u splav odmah moraš skinuti odjeću da se ne smrzneš i dobro je iscjediti. Ako imaš vunenu odjeću moraš je obući tako da je imaš odmah uz tijelo.U splavima postoje toplotna sredstva koja se moraju koristiti. Vrlo je važno slojevito se odjenuti ako je to ikako moguće. U zatvorenoj splavi mnogi pate od morske bolesti stoga treba odmah razdijeliti plastične vrećice. Osoba koja pati od morske bolesti i apatičnosti brzo gubi toplinu, stoga se mora odmah aktivirati da poboljša cirkulaciju. Iako smo dali signal o našoj opasnosti, nismo sigurni kada će pomoć stići. Stoga je pametno da se racionira i voda. U prvom periodu (prvi dan) zbog morske bolesti i ostalog ne smijemo uzimati hranu jer nam prouzrokuje žeđ, a ni vodu. Kao što je prije rečeno čim se udaljimo od broda koristimo plovno sidro što je vrlo važno jer sidro stabilizira splav i smanjuje zanošenje te na taj način brodolomci lakše doplivaju do splavi, a i potraga će imati bolju poziciju jer je zanos puno manji. Vrlo je teško spriječiti ulazak mora u splav pa je stoga u splavi vedrica i spužva da se pod osuši. Također se može koristiti i pumpa koja služi za napuhavanje poda, ako uđe veća količina vode. Kako se dno splavi ne napuhuje iz flaše CO2 kojom se napuhuju strane i krovište, to se dno mora ispuniti nakon ulaska u splav. Ovaj postupak nije jednak za topla i hladna područja. U hladnim područjima se mora ispuniti dok u toplim to ne treba jer se time regulira temperatura u splavi. Manjkavost je velika što se članovi posade tek nadolaskom nesretnog događaja prvi put upoznaju sa splavi, njenim rukovanjem i opremom. Iako je sa splavi relativno lako rukovati, a postoje na brodu i instrukcijone knjige, ipak zbog skučenog prostora na splavi i slabe osvijetljenosti može doći do poteškoća da se pronađe tražena stvar i prouče uputstva. Stoga je važno da se ranije studiraju materijali koji su izvješeni na brodu kako bi već tada proučili gdje je smještena oprema, kako se postavlja plovno sidro ili izravnava prevrnuta splav. ©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 52

Form IK - CF

Kako boraviti na splavi? Zapovjedništvo na splavi se dodjeljuje časniku ili najiskusnijoj osobi među brodolomcima. Ova osoba će se brinuti o vodi za piće, hrani, itd. Treba upoznati brodolomce sa unutrašnjošću splavi i njenim funkcijama. Posebno je važno da preživjeli sjede ili leže čim bliže jedan uz drugoga kako bi se što više sačuvala toplina. Na splavi postoji pakovanje za nuždu i oprema za pružanje prve pomoći. Pakovanje za nuždu je pričvršćeno uz plovke i dno na jednoj strani splavi, a u njemu je među ostalim i pribor prve pomoći sa upustvima za upotrebu. Vesla su pričvršćena na vrhu pakovanja, a na stranama su vreće s mijehovima i priborom za krpanje.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 53

Form IK - CF

5. PREŽIVLJAVANJE NA MORU

5.1. Opasnosti za preživjele Kod unesrećenog moramo utvrditi: da li je pokretan, da li se radi o bolesti ili ozljedi, otkucaje pulsa, način disanja (ubrzano, usporeno, pravilno, nepravilno), stanje temperature ( preniska, previsoka), stanje svijesti, bolovi ( karakter, intezitet, mjesto), Također utvrđujemo promjene na organskim sustavima: kože (boja i promjene), oči (boja, bjeloočnice, zjenice), nos i usta (krvarenje iz nosa, zadebljane tonzile), uši (bol, curenje iz uha, šum, gubitak sluha, ravnoteža), pluća (disanje, dali postoje bolovi pri disanju, kašalj), srce (bol, gušenje, otoci), trbuh (mjesto bolova, proljev, povračanje), mokračni putovi (učestalost mokrenja, boja mokraće ), mozak (epileptični napad, pareze, paralize), ozljede (izgled način i vrijeme nastanka )

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 54

Form IK - CF

5.2. Prikladno korištenje sredstava za spašavanje u plovilu Obucite što više tople odjeće, zaštitite glavu, vrat, ruke i noge. Preko tople odjeće navucite zaštitno odijelo. Ispravno pričvrstite pojas za spašavanje. Uzmite tabletu protiv povraćanja, ako ste skloni morskoj bolesti. Morate vjerovati da ćete preživjeti, jer poznajete tehniku

preživljavanja, imate

povjerenja u opremu i njome znate rukovati.

5.3. Radnje koje treba poduzeti u vodi Hladnim morem smatra se ono more čija je temperatura niža od 30 C. Koliko će pojedina osoba opstati u hladnom moru ovisi o mnogim činiocima: o poznavanju tehnike preživljavanja, opremi za spašavanje, odjevenosti, i iznad svega želji da se preživi. Pri istoj temperaturi mora neće svi unesrećeni imati iste izglede da prežive. Ljudskom tijelu izloženom hladnoći, prijeti sniženje tjelesne temperature. Takvo stanje naziva se hipotermija, a nastaje kad se temperatura organizma spusti ispod 35 C. Pokušati što prije pronaći brodicu, splav ili neki drugi plutajući predmet na koji se može popeti ili se za njega pridržavati. Plivati što manje, osim ako je u blizini sredstvo za spašavanje, druga unesrećena osoba ili plutajući predmet. U vodi ne plivati, plutati, noge prekrižiti i priljubiti uz tijelo, a ruke priljubiti na prsima što bliže tijelu, radi čuvanja tjelesne temperature. Kada se iz mora nađemo u čamcu ili splavi, odjeću moramo odmah iscijediti, a zatim ponovo obući. Morate vjerovati da ćete preživjeti, jer poznajete tehniku preživljavanja.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 55

Form IK - CF

6. RADIO OPREMA ZA SLUČAJ OPASNOSTI

Brodice za preživljavanje su opremljene opremom za uzbunjivanje i komuniciranje u pogibelji: a. prijenosnim VHF radiotelefonskim urađajima b. Radioplutača za označavanje mjesta pogibelji (EPIRB) c. Radarski odgovarač (SART)

6.1. Prijenosni VHF radiotelefonski uređaji Ovi uređaji rade na fekvencijskom području (156-174 MHz) na 16. kanalu i na najmanje još jednom od kanala u ovom opsegu (simpleksni kanal). Ovaj uređaj koristi dvije vrste baterija: primarnu i sekundarnu. Primarna baterija je uvijek u pričuvi za stvarnu situaciju i traje 3 godine (ne puni se i mora imati na sebi označen nadnevak do kada vrijedi) a mora omogućiti najmanje 8 sati rada uređaja. Sekundarna baterija služi za svakodnevne potrebe a nije obvezna. Svi putnički brodovi moraju imati najmanje 3 ovakva uređajai najmanje 1 VHF uređaj koji radi na zrakoplovnim frekvencijama 1¸21,5 MHZ i 123,1 MHZ. Svi trgovački brodovi iznad 500 BRT moraju imati 3 VHF prijenosna uređaja, dok brodovi od 300 do 500 BRT moraju imati 2 VHF prijenosna uređaja.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 56

Form IK - CF

6.2. Radioplutača za označavanje mjesta pogibelji (EPIRB) Radioplutača omogućuje određivanje mjesta pogibli i identifikaciju broda u pogibli. Uređaj mora biti automatskog tipa i omogućiti ručno upravljanje. Postavlja se na mjesto odakle može slobodno isplivati u slučaju potonuća broda odnosno odakle se može lako premjestiti u sredstvo za spašavanje. Postoje tri vrste EPIRB-a: a) VHF DSC EPIR - (doseg do 25 Nm od obale) b) INMARSAT – Inmarsat satalitski sustav 70 N - 70 S c) COSPAS SARSAT EPIRB – COSPAS SARSAT satelitski sustav - neograničena primjena Svaki tip uređaja mora imati bateriju koja mora omogućiti rad uređaja najmanje 48 sati.Uređaji imaju bljeskalicu radi lakšeg uočavanja noću.Na vanjskoj strani kućišta uređaja mora biti kratko uputstvo za rukovanje uređajem i datum isteka valjanosti baterije.

Slika 15: EPIRB pričvršćen za splav za spašavanje

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 57

Form IK - CF

6.3. Radarski odgovarač (SART) Radarski transponder je primo-predajni uređaj koji kada je uključen(ručno) čeka da ga obuhvati radarski snop navigacijskog radara. Kada prijemnik registrira radarski signal automatski se aktivira odašiljač transpondera koji odašilja kodirani signal koji će se pokazati na ekranima radara u dosegu kao 12 točki lukova ili koncentriranih kružnica, zavisno o udaljenosti radara i transpondera. Uređaj se postavlja tako da omogućuje lako skidanje i premještanje u sredstva za spašavanje. Radarski transponder mora imati najmanji doseg od 5 Nm za brod čija je radarska antena 15 metara iznad vode odnosno 30 Nm kada je u pitanju radar zrakoplova. Na vanjskoj strani uređaja mora biti kratko uputstvo za rukovanje uređajem i datum isteka valjanosti baterija. Baterije moraju omogućiti rad uređaja 96 sati prijema uz mogućnost rada odašiljača 8 sati . Svi putnički brodovi i trgovački brodovi iznad 500 BRT moraju posjedovati 2 uređaja Trrgovački brodovi 300 – 500 BRT moraju posjedovati 1 uređaj.

Slika 16: Različite vrste radar transpondera

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 58

Form IK - CF

7. SPAŠAVANJE HELIKOPTEROM

7.1. Komunikacija s helikopterom Putnički brodovi moraju imati uređaj za komunikacije zrakoplov – helikopter – brod koji radi na frekvenciji 121,5 i 123,1 MHz (modulacija amplitudna). Brod, zrakoplov/helikopter i brodica za spašavanje smiju u svrhu potrage i spašavanja koristiti bilo koju frekvenciju i vrstu rada koju smatraju najprikladnijom za svrhe potrage i spašavanja. Za komunikacije na malim udaljenostima (na mjestima događaja) su komunikacije između učesnika u akciji i potrage i spašavanja, te se u pravilu odvijaju na VHF kanalima, # 6 zrakoplov/helikopter – brod – brodica za spašavanje. 7.2. Evakuacija ljudi s broda i plovila za preživljavanje U spašavanju se vrlo često koristi helikopter zbog manevarskih sposobnosti i mogućnosti zadržavanja iznad mjesta nesreće. Osobe u brodici trebaju spustiti pokrov (ukoliko ga ima), smjestiti se na rubove i što niže oslobađajući

prostor za voditelja operacije. Motor brodice mora stalno raditi. Dimnim

signalom treba pilotu pokazati smjer vjetra. Uspostavljamo komunikaciju s helikopterom, prenosnom radio stanicom na radio frekvencijama za pogibelj. Nakon obavljenih priprema tehničar helikoptera rukovodi akcijom i spušta čelik čelo (sajlu) dužine 15-ak metara. Prije hvatanja u ruke čelik čelo treba taknuti o površinu mora ili o oplatu broda da se isprazni statički elektricitet (smrtonosan). Nakon prihvačanja naprave za dizanje, započima podizanje unesrećenog.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 59

Form IK - CF

7.3. Podizanje helikopterom Ukoliko spašavanje izvodimo s broda, mjesto spuštanja helikoptera obilježeno je slovom «H» koje je upisano u krugu centra spuštanja naprave ili helikoptera.

Za evakuaciju, na kraju

sajle za podizanje može se nalaziti: 1. pojas, 2. koš, 3. mreža, 4. nosila, 5. sjedalo. Spašavanje helikopterom iz mora Helikopter će vući mrežu prema vama. Ako je otvoreni dio mreže (ulaz) okrenut od vas, vi je okrenite prema sebi tako da možete ući u mrežu. Čim ste ušli u mrežu, podignite jednu ruku i dajte znak palcem, ako možete, i gledajte gore prema letjelici. Čim ste spremni posada helikoptera će vas dignuti gore. Ne pokušavajte ući u helikopter dok vam to posada helikoptera ne reče. Uhvatite čvrsto podigač (pojas, petlju, omču) jednom rukom. Provucite drugu ruku i glavu kroz omču. Podesite omču tako da vam dobro pristaje ispod ruku (pazuha). Povucite poprečnu petlju (stezač) dolje tako da vam dođe što bliže grudnom košu. Čvrsto uhvatite omču jednom rukom, a drugu pružite vodoravno i dajte znak palcem da ste spremni za dizanje. Gledajte gore prema helikopteru. Kad ste izvan mora raširite vodoravno ruke i dajte obim palčevima znak da ste spremni za dizanje. Ne stvarajte paniku, jer vam ona otežava spašavanje. Pridržavajte se uputstva.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 60

Form IK - CF

7.4. Ispravno korištenje helikopterskog pojasa Ispravno korištenje helikopterskog pojasa prikazano je na slici:

Spašavanje sa splavi iz helikoptera napuhnuti splav na palubi broda ili po boku broda, ispusti zrak iz ventila koji se nalazi blizu svjetiljke na vanjskoj strani pokrova splavi tako da se pokrov može spustiti na splav, baci u more olujno sidro (zavlačno sidro), smjesti bolesnog/povrijeđenog u splav uz pomoć drugoga, okreni brod prema vjetru i vozi lagano naprijed tako da budeš udaljen od splavi 20 – 40 m.(Upotrijebi dodatno uže za produženje priveznog užeta.).Vozi naprijed tako polako da se brod i splav mirno kreću. Član posade helikoptera bit će spušten u more da vas pokupi (digne gore). Član posade helikoptera opasat će vas užetom i pripremiti za dizanje. Ako mu možete pomoći oko spašavanja učinite to, ali se nemojte naprezati ukoliko niste u stanju. Kad se petlja (podigač) opaše obojica ćete biti podignuti. Član posade helikoptera će vam pomoći da uđete u helikopter.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 61

Form IK - CF

Slika 17: Spašavanje pomoću mreže

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 62

Form IK - CF

DIO II: PROTUPOŽARNA ZAŠTITA

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 63

Form IK - CF

1. UVOD

Brod je vrlo ugrožen od mogućnosti nastanka požara, zbog tereta kojeg prevozi, goriva i maziva. Imajući u vidu materijale koji su ugrađeni u samom brodu, pogonsko gorivo i teret može se zaključiti da je rizik od požara na brodu veoma izražen uz velike materijalne štete i česte ljudske žrtve. Istovremeno je brod, prilikom gašenja prepušten isključivo svojoj posadi i sredstvima koja su ugrađena na brodu. Specifičnost protupožarne zaštite na brodovima je razumljiva zbog činjenice da se požar može dogoditi na otvorenom moru, kada gašenje zavisi isključivo o sposobnosti, znanju i umješnosti posade, te spremnosti protupožarnih aparata i uređaja. Posada broda mora biti u stanju brzo reagirati na pojavu požara odnosno alarma, što podrazumijeva dobru organizaciju i praktičnu osposobljenost. To se postiže samo vježbom (lažne uzbune) kako bi svatko imao svoje mjesto i ulogu u slučaju nastanka požara.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 64

Form IK - CF

2. TEORIJA GORENJA

Gorenje je kemijski proces spajanja gorive tvari i kisika pri čemu se oslobađa svjetlosna i toplinska energija. To je brzi oblik oksidacije. Izgaranje se najčešće odvija u prisustvu zraka (21% kisika, 78% dušika i 1 % ostalih plinova). Gorenje je svako nekontrolirano izgaranje, koje nanosi materijalnu štetu i ugrožava ljudske živote, a da bi nastao moraju postojati tri osnovna uvjeta izgaranja (trokut izgaranja): a) zrak (kisik iz zraka), b) goriva tvar (izgara pri temperaturama ispod 750 C), c) toplina potrebna za postizanje temperature paljenja ( posljedica izgaranja).

Slika 18: Uvjeti za odvijanje gorenja (trokut gorenja) Kisik Pri normalnom tlaku i temperaturi – plin bez boje, okusa i mirisa. O2 lako stupau kemijske reakcije s drugim kemijskim počelima (elementima). U atmosferi ga ima21%. Pri višim se temperaturama olakšava spajanje kisika s gorivom tvari. Ako uodređenom prostoru ima dosta kisika, sve će se molekule gorive tvari spojiti s O2, panastupa potpuno izgaranje. U prostorima s manjom količinom kisika, proces traje dok ga ima, pa se prekida – nepotpuno izgaranje. Pri tomu najčešće nastaje otrovni izapaljivi plin – ugljični monoksid (CO), a u povoljnim uvjetima čisti ugljik (C).Osim iz atmosfere, u procesu gorenja može sudjelovati i O2 iz nekog nestabilnog spoja (npr., magnezij oduzima kisik iz CO2).

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 65

Form IK - CF

2.1. Uvjeti gorenja Prekinuti kemijski proces gorenja znači ugasiti vatru. Kao što je potrebno osigurati 3 uvjeta za odvijanje procesa gorenja (goriva tvar, kisik i toplina) isto tako se može prekinuti oduzimanjem jednog od uvijeta potrebnih za proces gorenja, odnosno uvođenjem novih tvari u proces gorenja koje svojom prisutnošću djeluje na gašenje vatre. Gorenje se može prekinuti na sljedeće način: a) Odvajanjem (uklanjanjem) gorive tvari iz zone vatre. Od mjesta požara sve gorive tvari ili postavljati takove zapreke koje onemogućavaju širenje vatre ( da nema što goriti). b) Gašenjem- oduzimanjem zraka (kisika) Provodi se na taj način da se spriječi kontakt gorive tvari i kisika dovođenjem: pjene, praha, ili ugljičnog dioksida (CO2), što znači potpuno izolirati gorivu tvar od kisika ili poremetiti količinski odnos gorive tvari i kisika. c) Hlađenjem Snižavanje temperature gorive tvari ispod temperature paljenja. Taj se efekt sastoji u tome da tvar veže na sebe toplinu koja nastaje izgaranjem tvari. d) Antikatalitički efekt Tvari koje imaju sposobnost usporavanja kemijskih procesa i koja prekidaju kemijske procese, a da se sami pri tome ne mijenjaju.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 66

Form IK - CF

2.2. Svojstva gorivih tvari Gorive ili zapaljive su one tvari koje se u nazočnosti zraka ili čistog kisika mogu zapaliti i zatim nastaviti goriti. S obzirom na brzinu vezivanja s kisikom dijelimo ih na : e) Lako zapaljive tvari

- kad su jednom zapaljene nastavljaju same dalje izgarati

(otapala, boje, benzin, drvo, papir, nafta, goriva itd.). f) Teško zapaljive tvari – su one tvari koje se zapale dok na njih djelujemo toplinom.Kad uklonimo izvor paljenja one se gase (plastične mase, vuna i sl.). Negorivim tvarima smatraju se tvari koje se ne mogu spajati sa kisikom (npr.ugljični dioksid, voda, natrijev klorid,metalni oksidi itd.). Gorive tvari s obzirom na agregatno stanje dijele se na: klasu A – krute ili kristalne, klasu B – tekućine klasu C – plinove 2.3. Opasnost od požara i njegovog širenja pojava otvorene vatre, nepravilno rukovanje pogonskim gorivom, odbačeni zauljeni i nečisti pamuk za čišćenje (stupa), mehaničkog rada ( trenje – metal na metal – čekić), kratki spoj u električnoj mreži (ili samozagrijavanje, statički elek.), pojava praskavog plina (praskavac) kod punjenja akumulatorskih baterija, nepravilno rukovanje zapaljivim smjesama i tvarima.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 67

Form IK - CF

2.4. Podjela požara i sredstva za gašenje Po vrsti požare dijelimo: mali, srednji, veliki i katastrofalni. Klasifikacija požara prema fazi razvoja: početna (tek otkriven), razbuktala faza (veliki prostor), faza živog zgarišta (nema više plamena, ali se može srušiti konstrukcija). Prema mjestu: unutrašnji (treba spriječiti da postane vanjski, ne može se pristupiti, malo kisika) i vanjski. Samozapaljivost: Samozapaljive tvari su: ugljen, žito, sumpor i dr. Stvara se toplina u skladištima. Što je temperatura veća oksidacija je brža. Tvar se samozagrijava do određene točke kada nastaje samozapaljenje. Ne može doći do samozapaljenja ako nisu ispunjeni ovi uvjeti : prašinaste tvari malog volumena (žito), visoka vanjska temperatura, visoka koncentracija kisika, unutrašnja temperatura uzrokovana bakterijama.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 68

Form IK - CF

3. SPRJEČAVANJE POŽARA

Međunarodne norme za zaštitu broda od požara sadržane su u:Međunarodnoj Konvenciji o zaštiti ljudskih života na moru – SOLAS (International Convention on Safety of Life at Sea), propisima Međunarodne pomorske organizacije – IMO (International Maritime Organization) i propisima Međunarodne Konvencije o standardima za obuku, izdavanje potvrda i vršenja brodske straže pomoraca – STCW (International

Convention on Standards of Training,

Certification and Watchkeeping for Seaferers). SOLAS u poglavlju II propisuje načela i pravila pri gradnji broda koja se odnose na protupožarnu zaštitu, otkrivanje požara i gašenje požara, posebno za putničke bodove, teretne brodove i tankere. Za ugradnju protupožarne opreme na brod, brodogradilišta obvezuju propisi države pod čijom će zastavom brod ploviti, to jest pravila/propisi (od te države) ovlaštenog Registra Pravila/propisi uglavnom uvažavaju međunarodne norme (Konvencije) koje države članice ratificiraju i uključuju u svoje nacionalne propise o gradnji i nadzoru brodova.Isto

tako

brodogradilišta

moraju

ispoštovati

dogovorene

stavke/zahtjeve

brodovlasnika. 3.1. Načela protupožarne zaštite Već pri izgradnji broda potrebno je poštivati neka osnovna načela (vodeći računa o tipu broda) da bi se spriječio požar na brodu: podjela broda na glavne vertikalne zone pomoću toplinskih i strukturnih pregrada, odjeljivanje stambenih prostorija od ostalih dijelova broda, pomoću toplinskih i strukturnih pregrada, ograničena upotreba gorivih materijala, otkrivanje svakog požara u zoni nastanka, ograničenje i gašenje svakog požara u prostoru u kojem je nastao, brza raspoloživost sredstava za gašenje, smanjivanje mogućnosti zapaljenja para gorivih tvari.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 69

Form IK - CF

Slika 19: Centrala za pogonske boce i posude sa prahom

3.2. Konstrukcija broda Pregrade su konstruktivni elementi broda, a svrha im je podjela broda na prostorije. Po razmještaju pregrade mogu biti: uzdužne, poprečne, a prema namjeni mogu biti: nepropusne i pregrade čvrstoće. Ugrađuju se u brod kod izrade, propisane su međunarodnom konvencijom i obvezne su za sve brodove u međunarodnom prometu. Trup, nadogradnja i kućice na palubi moraju biti odijeljeni vatrootpornim predmetima od teško gorivih materijala radi usporavanja prenošenja topline tipe «A», a pregrade unutar prostorija i hodnika od tipa «A» ili «B», ovisno o toplinskom opterećenju. Vatrootporne

pregrade

tipa

«A»

materijalom/stjenkom, sa svrhom

su

od

čelika

obložene

vatrootpornim

zadržavanja vatre u prostoru i sprječavanja

prenošenja topline i dimova u susjedne prostorije od 30 minuta do 1 sata. Vatrozadržavajuće pregrade tipa «B» izrađene su u cijelosti od negorivih materijala.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 70

Form IK - CF

3.3. Siguran rad Požar je klasificiran prema vrsti gorive tvari, načinu na koji takva tvar gori i sredstvu koji će se upotrijebiti za gašenje požara, na sljedeći način:

Klasa požara A B

C

D

E

Intenzitet

Vrsta tvari

žar i plamen

drvo, ugljen, papir i ostale krute i vlaknaste tvari plamen tekućine: benzin, benzol, petrolej, mazut, ulja plamen - plinovi: praskajući metan, propan, butan, acetilen, etan i drugi žar laki metali: aluminij, magnezij, i njihove legure žar, plamen, iskra električni uređaji i tvari klase A, B, C, i D pod naponom

Sredstva gašenja voda, pjena, prah prah, CO, pjena

prah, CO, haloni,

prah, suhi pijesak

prah, CO

U naše vrijeme požar je još uvijek jedna od najvećih opasnosti koja prijeti brodu i ljudima na njemu. Ta opasnost je postala rijeđa, ali ne i manja. Naime, uza sve uređaje za rano otkrivanje dima, povećanja temperature i za automatsko gašenje požara, koji su ugrađeni na svakom suvremenom brodu, još uvijek se uspijeva ugasiti samo nešto više od jedne polovice ukupnog broja požara, koji izbijaju na brodovima. Drugim riječima, približno jedna polovica svih nastalih požara dovodi do potpunog gubitka broda.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 71

Form IK - CF

4. OTKRIVANJE POŽARA

Pravilom 13 (Poglavlje II-2 ) SOLAS konvencije definirani su zahtjevi za ugradnju sustava za otkrivanje i dojavu požara na brodovima: Dio sustava za javljanje su dojavljivači (detektori) povezani u sekcijama električnim vodovima, i aktiviranjem se aktivira zvučni i svjetlosni signal u centrali za prijem obavještenja, spojeni sa izvorom energije. Obavještavaju sve osobe na brodu na nastalu opasnost. Sve brodske prostorije moraju biti pokrivene s dojavljivačima. Napajanje centrale je iz nezavisne baterije. Kontrolna ploča mora se nalaziti na zapovjedničkom mostu ili glavnoj protupožarnoj kontrolnoj stanici. Smješteni su na vidljivim mjestima, jasno su obilježeni, i na udaljenosti ne većoj od 20 metara. 4.1. Požarni i dimni detektori Mogu biti: ručni i automatski, a po načinu prijenosa signala mogu biti: elektro (dimni, toplinski, svjetlosni) i cijevni (dimni). ručni dojavljivači Ručni - predstavlja dopunu uređaja sa automatskim.To je električni prekidač postavljen u kutiji sa zaštitnim staklom. Aktiviraju se razbijanjem zaštitnog stakla i pritiskom na dugme.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 72

Form IK - CF

Slika 20: Ručni javljač požara A) automatski dojavljivači Glavni im je zadatak da otkriju vatru u što kraćem vremenu. Moraju funkcionirati bez obzira na: osvjetljenje prostorije, pritiske, temperaturu i vlažnosti, mora ga se lako postaviti i održavati. Postoji više tipova, ali slijedeća 3 reagiraju na: dim, svjetlo i toplinu. B) ionizacijski dojavljivači Otkriva prisutnost dima – radi na principu malog radioaktivnog izvora koji ionizira plin između dvije elektrode, gdje reagira svjetlosni i zvučni signal.

Slika 21: Ionizacijski dojavljivač požara

C) fotoelektrični dojavljivači ©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 73

Form IK - CF

Djeluje na principu raspršavanja svjetlosti nastale ulaskom čestice dima u foto čeliju u trajanju od 5 do 10 sekunda, u otvorenu komoru. D) dojavljivači topline Rade na principu ekspanzije plina ili tekućine, niskog tališta materijala i svojstva bimetala termomaksimalni dojavljivač - ima najširu primjenu. Radi na principu stvaranja kontakta dviju bimetalnih traka različite debljine osjetljivih na porast temperature. termodiferencijalni dojavljivač – ima veću osjetljivost od termomaksimalnog dojavljivača. Aktivira se ako temperatura u jednoj minuti prelazi određenu vrijednost ili kada se dostigne maksimalna vrijednost na koju je podešen.

Slika 22: Toplinski javljač topline

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 74

Form IK - CF

Infracrveni dojavljivač – sasvim mali plamen već zrači infracrvene zrake koje se mogu iskoristiti za detekciju požara prije nego se pojavi dim ili toplina kod požara plamenom. Reagira na pojavu plamena od 15 cm. na udaljenosti od 6 metara. Koristi se u kombinaciji s ionizacijskim dojavljivačima koji su osjetljivi na dim. Naročito su prikladni na mjestima gdje se pojavljuje plin.

Slika 23: Infracrveni dojavljivač požara E) cijevni dojavljivači Upotrebljavaju se za otkrivanje požara u prostorima za teret. Rade na principu usisavanja zraka iz kontroliranih prostorija kroz detektor dima ili u kormilarnici registrira prisustvo dima u ispitivanom zraku, uz zvučni i svjetlosni alarm. Istim cijevovodom kojim se dovodi ispitivani zrak do prvog detektora, dovodi se i CO2 ( za gašenje požara) u pojedine prostore.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 75

Form IK - CF

4.2. Automatski požarni alarmi Na putničkim brodovima postoje dvije samostalne grupe signalizacije opće uzbune, za putnike i za posadu. Ton alarma opće uzbune jasno se razlikuje od tona ostalih alarma. Daje upozorenje zvučnim i svjetlosnim alarmom. Ako signal otkrivanja požara na dojavljivačima ne bude potvrđen u roku od 2 min., automatski se uključuje signal u strojarnici, nastambama i drugim prostorijama gdje se mogu nalaziti članovi posade koje upozorava da je na brodu nastao požar. Signalizacija požarne uzbune: Zvučni i svjetlosni alarmni uređaji u pogonskim prostorima su: 1.

alarm izazvan vlastitim uređajima u brodskim prostorima: svjetlosni: crveno svjetleće polje sa simbolom. zvučni: u strojarnici i na mostu.

2.

alarm za puštanje u pogon CO ili nekog drugog sredstva: svjetlosni: svjetleće crveno polje sa simbolom, zvučni: dugački ton pomoću zračne sirene u svim prostorima u kojima se pušta sredstvo za gašenje.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 76

Form IK - CF

5. UGRAĐENI UREĐAJI ZA GAŠENJE

1. osnovno ili glavno sredstvo (morem), 2. specijalna sredstva (pjena, ugljični dioksid-CO, prah, haloni –HL), 3. pomoćna sredstva ( pijesak,pokrivači i sl.). Sljedeći sustavi ugrađuju se za gašenje požara: (ovisno o vrsti i namjeni broda): 1. glavni sustav gašenja (morem) –hidrantski sustav, 2. sustav raspršivanja (Sprinkler sustav), 3. sustav raspršivanja; vodenih zavjesa i rošenja, 4. sustav za gašenje pjena, 5. sustav za gašenje s CO2, 6. sustav za gašenje suhim prahom, 7. sustav za gašenje s halonom, 8. sustav inertnog plina. 5.1. Općenito Vode ima u izobilju, isparava pri 100 C, a ledi se na 0 C. Učinak gašenja je ohlađujući (oduzima toplinu), dok vodena para guši (spriječava pristup kisika). Zbog toga se vodom gase naročito požari u obliku žara i plamena. Ima široku primjenu za gašenje zbog svojih prednosti, a to su: ima je u velikim količinama, lako se može transportirati do izvora požara, može se upotrijebiti u različitim oblicima (štrcajuća voda, mlaz, vodena magla) i neotrovna je. Nedostatci su: provodi električnu struju, s kalcijevim karbitom stvara acetilen koji gori, zapaljive tekućine su lakše, pa plivaju na vodi i na taj način se požar može proširiti, smrzava se.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 77

Form IK - CF

Na svim brodovima instalira se hidrantski sustav za gašenje morem koji se sastoji: protupožarnih pumpi, glavni protupožarni cijevovod – razvodne mreže, hidrantskih ormarića, vatrogasna crijeva. Glavnom pumpom opće namjene ili balastnom iz strojarnice, kapaciteta najmanje 25 m3/h, napaja se požarni cijevovod preko glavnog ventila za opskrbu najmanje 2 mlaza vode. More se razvodi po glavnoj i palubama nadgrađa do hidranata po cijeloj površini broda. Među njima je udaljenost od cca. 30 metara s ne većim tlakom od onoga kad se može pouzdano upravljati s protupožarnim crijevima. Na njima je priključen ventil za puštanje mora. Smješten je u crveno obojanom ormariću sa oznakom «H» i «F» na vratima. U ormariću je smješteno savitljivo gumeno crijevo armirano platnom dužine 15 m. sa spojnicama i mlaznicom (mogućnost isključivanja mlaza) koja može izbacivati vodu u obliku uskog mlaza ili vodene magle i ključ. Cijevovod hidranta proteže se po desnoj strani broda ( sudar- desna strana), a sa obje strane postavljena je standardna priključnica na brodski sustav da bi se mogla priključiti oprema sa kopna ili drugog broda.

Slika 24: Prskalica sustava gašenja prskanjem vode i detektor

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 78

Form IK - CF

5.2. Sustavi gašenja – CO2, pjena Sustav gašenja s CO2 Ugljični dioksid (CO2) je plin bez boje i mirisa te ne provodi električnu struju. Djeluje ugušujuće jer je teži od zraka oko 1,5 puta. Vrlo brzo je spreman za upotrebu. Utjecaj hlađenjem je neznatan. Ugljični dioksid je smješten u čelične boce pod pritiskom. Sustav boca mora biti izvan zaštićenih prostora na sigurnom lako pristupačnom mjestu s pouzdanom ventilacijom i udaljen od izvora topline. Kao tekući plin (ugljični dioksid) se rashladi na –78 C i izlazi iz cijevi kao snijeg. Upotrebljiv je kod najveće hladnoće. Koristi se u ručnim prijenosnim aparatima i stabilnim protupožarnim uređajima i kao pogonsko sredstvo za izbacivanje praha iz tijela aparata za gašenje prahom. Ima vrlo široku primjenu za gašenje prostorija, kemijskih pogona i skladišta, električnih uređaja i materijala koje ne oštećuje pri gašenju. Ovaj sustav primjenjuje se na brodovima iznad 500 BRT za gašenje požara efikasno u zatvorenim prostorima, u strojarnicama, kotlovnici, skladištima, tankovima tankera, u skladištima lako zapaljivih materijala i sl. Ne smije se koristiti za gašenje požara lakih metala kao što su aluminij, magnezij i njihove legure jer se razlaže i oslobađa kisik koji podržava gorenje. Ako količina ugljičnog dioksida iznosi više od 5% ukupnog volumena prostorije može djelovati ugušujuće za ljude. Na zapovjedničkom mostu je uređaj za detekciju. Prije puštanja CO2 potrebno je: a) zaustaviti radne i pomoćne strojeve, b) zatvoriti dovode goriva, c) zatvoriti sve ventilacijske otvore, d) odmah napustiti prostor, e) izvršiti prozivku. Za teretne prostore količina raspoloživog CO2 mora biti dovoljna da se dobije slobodni plin volumena najvećeg skladišta za teret na brodu, a u strojarnici 35 – 45 %, tj. ugrađeni cjevovod mora biti takav da 85 % bude doveden za 2 minute. S obzirom da ugljični dioksid gasi požar na principu ugušivanja to će se dugo vremena unutar prostora zadržavati visoke temperature, te ulaženje i otvaranje prostora nije dozvoljeno za daljnjih 36 sati i nakon toga vremena mora se dobro proventilirati, a u prostor ulaziti uz uporabu dišnih aparata. ©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 79

Form IK - CF

Slika 25: Sustav ugljičnog dioksida za potpuno naplavljivanje strojarnice Sustav gašenja pjenom Za lako zapaljive tekućine i krute zapaljive tvari. Mješavina vode, zraka i pjenila. Ne raspada se pri visokim temperaturama i nije otrovan. Gasi požare klase «A» (drvo, ugljen, papir, pamuk) i «B» (benzin, benzol, mazut, ulje). Efekt ugušujući, prekriva površinu požara, mjehurići zadržavaju pjenu niske gustoće iznad, istiskuju zrak i trokut gorenja se prekida. Koristi se za gašenje lako zapaljive tekućine, visokonaponskih postrojenja i plinova, te na tankerima za zaštitu tankova tereta. Nije za gašenje električne instalacije. Nedostatak je što se dugo zadržava, i korozivan je na određene materijale. Glede stupnja širenja (ekspanzija - omjer obujma i mase), razlikuju se: teške pjene (stupanj širenja; ekspanzije

20),

srednjeteške pjene (stupanj ekspanzije od 20 do 200) i ©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 80

Form IK - CF

lake pjene (stupanj ekspanzije

200).

Uređaji za gašenje pjenom sastoje se od izvora vode, spremnika sa pjenilom, mješača, razvodne mreže mlaznica, uređaja za aktiviranje i sustava cjevovoda bacača pjene. Uređaj za stvaranje pjene na tankerima mora biti u stanju stvoriti pjenu za cijelu površinu palube tankova tereta kao i u svakom tanku tereta. Sustav za gašenje požara pjenom mora omogućitiu jednostavno i brzo rukovanje. Glavna kontrolna stanica uređaja smještena je izvan područja tankova tereta. Količina pjenila mora biti dovoljna da se osigura najmanje 20 min. stvaranja pjene na tankerima koji imaju uređaj s inertnim plinom ili 30 minuta za tankere bez uređaja s inertnim plinom. Monitor i spoj naprave za izbacivanje pjene smješteni su sa lijeve i desne strane broda i kapacitet svakog monitora treba biti najmanje 1250 lit/min. Naprave za izbacivanje pjene su predviđene radi osiguranja pokretljivosti kod gašenja požara i obuhvaćaju sve površine koje štite monitor. Kapacitet svake naprave ne smije biti manji od 400 lit/min, a domet manji od 15 metara. Broj potrebnih naprava za izbacivanje pjene ne smije biti manji od 4. Spremnik pjene ima dostatni kapacitet za proizvodnju najmanje pet puta više pjeneod obujma najveće štićene prostorije.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 81

Form IK - CF

IBC preporučuje dva tipa pjene: alkoholne pjene normalne pjene Prilikom izgaranja produkti alkohola razoriti će normalnu pjenu, upijanjem vode iz nje same dok je alkoholna pjena otporna na ovu pojavu.Samo se djelovanje pjene bazira na odjeljivanju tvari koja gori od kisika ( zraka ) što dovodi do gašenja plamena. U novije vrijeme upotrbljuju se fluoro pjene jer su puno efikasnije i brže gase požar. Pjena naglo prekriva površinu goriva tvari stvarajući izolacioni film koji spriječava prolazak kisiku. Produkti na bazi alkohola gase se posebnim pjenama; upravo su alkoholne pjene dobre za mnoge produkte.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 82

Form IK - CF

5.3. Inhibitori - halon i prah Sustav halon – inhibitori (halogenizirani ugljikovodici) Haloni su spojevi ugljikovodika sa jodom, klorom, fluorom, bromom. Ukapljeni su: Haloni koji se koriste za gašenje požara su: 1301, 1211, 2402. Uspješno gase požare klase «A», «B», «C», i «E» (3 puta je efikasniji od CO2), a prvenstveno požare na električnim i elektronskim uređajima. Pri gašenju prvenstveno djeluje antikatalički, zaustavlja gorenje već kod koncetracije u zraku od 5%. Veoma su čisti. Stvara ozonske rupe. Vrlo je otrovan zbog čega je zabranjen te se izbacuje iz upotrebe na brodovima i zamjenjuje ugradnjom stabilnih CO2 sustava. IMO rezolucijom A.719, od 1994. zabranjuje se korištenje HALON-a nabrodovima (uništavanje ozonskog omotača).

Sustav gašenja prahom (inhibitor) Prah je neotrovan posebnog kemijskog sastava, vrlo djelotvoran i univerzalno sredstvo za gašenje svih vrsta požara «B», «C», «D», i «E», a primjenjuje se uspiješno i kod požara klase »A» (ali ostaje žar), i omogućava gašenje električnih instalacija pod naponom, nije otrovan i škodljiv za čovjeka i materijale i omogućuje gašenje pri najnižim temperaturama. Ovaj sustav koristi se kod tankera za prijevoz plina i kemikalija. Može se puniti u prijenosne aparate ili u stacionirane brodske sustave. Najvažniji je učinak gušenje (eliminira kisik), a dolazi i do zaštite zračenja od topline i polaganog hlađenja. Kroz cjevovode prilikom gašenja kao pogonski plin za izbacivanje praha koristi se CO2 dušik. Spremnici praha i pogonske boce dušikom ili CO2 u stanicama za puštanje u pogon uređaja su raspoređene po palubi tako da sa vatrogasnim cijevima i mlaznicom pokrivaju cijelu palubu broda. Zatvoren je u čelične boce, a one u sekcijama nekoliko boca zajedno, koje su spojene na zajednički cjevovod. Kad se otvori ventil na pogonskoj boci, plin pod tlakom ulazi u spremnik sa prahom, uskovitla ga , te preko ventila za posluživanje i sustava cjevovoda napaja bacače i mlaznice. Pri istjecanju iz sapnice stvaraju se gusti oblaci prašine koji trenutačno zaustavljaju širenje plamena gušenjem. Prah se može baciti i monitorom u količini od najmanje 10 kg., praha u sekundi. Pri gašenju uređaja ©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 83

Form IK - CF

pod električnim naponom moramo se udaljiti najmanje 1 metar od uređaja da ne bi došlo do strujnog udara ( prah se teško skida). Spremnici praha moraju biti raspoređeni na brodu tako da omoguće funkciju djelovanja sapnica na cijelom brodu. Bitno je izabrati spremnik koji je najbliže požaru jer je on i najefikasniji. Izbor može ovisiti i o smjeru vjetra, jer se izbacivanjem u smjeru vjetra prah može dobro usmjeriti. U slučaju izbacivanja protiv vjetra, vraća se dio praha što umanjuje vidljivost gasiocu. Gašenje suhim prahom: Gašenje se bazira na pokrivanju površine koja gori samim prahom odnosno gušenjem. Uz gušenje pojavljuje se i antikatalitičko djelovanje. Pri tome oblak zraka pruža dobru zaštitu od zračenja. Gasi se tako da se prah počinje štrcati od vrha plamena a zatim se mlaz polagano spušta ka površini koja gori. Same mlaznice mogu biti montirane na posebna postolja čime se znatno olakšava rukovanje. Imamo dva tipa suhog praha: -

na bazi soda bikarbone

-

na bazi kalijevog karbonata (tzv. potaša); 3-5- x je djelotvorniji!

Gašenje je znatno djelotvornije u zatvorenim prostorima nego na otvorenim palubama.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 84

Form IK - CF

Slika 26: Jedinica sustava za gašenje požara suhim kemijskim prahom Zbog posebnosti tereta, na LNG tankerima ugrađuje se još i sustav sa gašenje požara suhim kemijskim prahom. Sustav se sastoji od spremnika suhog praha koji su razmješteni po cijelom brodu, cjevovoda praha , crijeva i topova za izbacivanje praha. Spremnici su cilindričnog oblika (C=750kg). Smješteni su na palubi zajedno s bocama dušika (C=50l, p=200 bara), koje služe za stvaranje radnog tlaka u spremniku u slučaju upućivanja sustava. Crijeva namotana na bubnju razmještena su na način koji omogućuje pokrivenost cijelog broda. Pokraj svakog bubnja sa crijevom, prekidačje za upućivanje sustava. Pritiskanjem prekidača probija se mala bočica pod tlakom koja aktivira sustav za upućivanje. Sustav za upućivanje otvara ventile boca s dušikom istavlja sustav pod tlak. Otvaranjem sapnice na crijevu omogućuje se izbacivanje praha po požarištu. Kapacitet crijeva mora biti najmanje 3,5kg praha u sekundi, a domet mlaza najmanje 8m. Osim crijeva, za izbacivanje praha koriste se i posebni topovi, smješteni iznad kolektora i namijenjeni gašenju požara na kolektoru. Način upućivanja je isti kao i kod crijeva, samo što su domet i kapacitet nešto veći (10kg praha u sekundi, domet 10,3m). Prilikom održavanja sustava valja voditi računa o roku trajanja bočica za upućivanje, o tlaku i atestu boca sa dušikom.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 85

Form IK - CF

5.4. Gašenje požara vodom (sprinkler) Uređaj za gašenje požara rasprskivanjem vode naziva se još sprinkler uređaj. Taj uređaj je važan napredak u gašenju požara, posebno na putničkim brodovima. Sustav sprskivanja treba biti stalno pod tlakom i automatski se uključiti kada temperatura u prostoriji naraste do propisane veličine. Sustav se sastoji od hidrofor tanka u kojem se vrši zaliha slatke vode, koja po količini odgovara kapacitetu sisaljke sustava rasprskivanja za 1 minutu rada. Sisaljka i cjevovod moraju održavati potreban tlak na razini najvišeg postavljenog rasprskivača, tako da se osigura neprekinuta dobava vode, potrebne za istovremeno prekrivanje površine od najmanje 280 m2, uz prosječnu potrošnju vode ne manje od 5 dm3/min po m2 površine štićene prostorije. Glavni radni element uređaja je rasprskivač vode s bulbom. Voda pod tlakom dode do rasprskivača u kojem se nalazi bulb koji je izraden od kvarca, napunjen je obojenom tekućinom, u kojoj je obuhvaćen i mjehurić plina. Kada je rasprskač izložen povišenoj temperaturi, tekućina ekspandira, a mjehurić se smanjuje. I daljnjim povećanjem temperature mjehurić isčezne i bulb je potpuno ispunjen tekućinom koja ekspandira, tlak se poveća u bulbu koji se rasprsne. Kada bulb rasprsne, oslobodi prolaz vodi za gašenje, koja se raspršuje u sitne kapljice i nedozvoljava dovod kisika u gašeni prostor. 5.5. Protupožarna crpka u nuždi Protupožarni sustav s morskom vodom sastoji se od dvije glavne protupožarne crpke i jedne pomoćne za slučaj nužde, protupožarnog cjevovoda ,protupožarnih topova i crijeva, sprinkler sustava, sustava vodene zavjese i sustava zaštite trupa. Glavne protupožarne crpke su u strojarnici i svaka osigurava dobavu od oko 90m3/sat, pri tlaku od 8 do 10 bara. Protupožarna crpka za slucaj nužde je fizički odijeljena od glavnih crpka i najčešće je smještena u pramčanom dijelu broda ili u kobiličnom tunelu. Njezina je dobava oko 140m3/sat i služi za osiguranje rada protupožarnog sustava u slučaju zatajivanja glavnih crpka. Protupožarne crpke napajaju protupožarni cjevovod, odakle se morska voda razvodi do ostatka sustava. Protupožarni topovi su na palubi, na obje strane broda i služe za hlađenje spremnika u slučaju požara. Služe i za odjeljivanje LNG–a od palube u slučaju pucanja cjevovoda ili kolektora. Mogu bacati mlaz 15–ak metara dugačak, ili praviti vodenu maglu.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 86

Form IK - CF

Protupožarna crijeva duljine su 15m. U protupožarnim su stanicama, smještenima svakih 30m na način da se razvučenim crijevima može obuhvatiti cijeli brod. Namjena im je ista kao i topovima, samo što su crijeva pokretnija i omogućuju bolje/lakše rukovanje. Crijeva na kolektoru služe za njegovo naplavljivanje kako bi sei zbjegao izravan dodir LNG–a i palube u slučaju propuštanja.

5.6. Sredstva s kemijskim prahom Prah je neotrovan posebnog kemijskog sastava, vrlo djelotvoran i univerzalno sredstvo zagašenje svih vrsta požara «B»,»C»,»D», i »E», a primjenjuje se uspješno i kod požara klase «A» (ali ostaje žar). Može se puniti u prijenosne aparate ili u stacionirane brodske sustave. Prijenosni aparati punjeni prahom (S). Domet mlaza praha iznosi najmanje 3 metra. Aparati koji sadrže više od 3 kg. praha imaju mlaznicu koja je spojena s aparatom pomoću savitljive cijevi dužine 50 cm. Koriste se u uspravnom položaju. Aparat je opskrbljen ručkom da omogućava lako prenošenje. Namjenjeni su za gašenje požara klase «B»,»C» i «E», a ukoliko su napunjeni specijalnim prahom mogu gasiti i požare klase «A». Uz rezervoar aparata prigrađena je čelična boca sa inertnim plinom CO ili je čelična boca ugrađena u rezervoar aparata. Kod aparata S6 i S9 mlaznica je opskrbljena zatvaračem koji omogućava propuštanje i zaustavljanje praha. Osim toga razlika u odnosu na aparate S1, S2 i S3 je i u tome što se potiskivanje ručke na aparatu samo jednom stavlja u pogon aparat, odnosno vrši se propuštanje plina iz boce u aparat. Nakon aktiviranja 4 – 5 sek. vrši se potiskivanje ručke na mlaznici i time se propušta prah pod pritiskom iz aparata i vrši pražnjenje jednakomjerno, a pomoću zatvarača (ručice) pomicanjem gore-dolje na mlaznici, moguće je prazniti aparat s prekidima. Aktiviranje se vrši u dvije faze: 1. aktivira se CO2 koji vrši turbulenciju praha u rezervoaru i stvara radni pritisak, 2. omogućuje se izlaz praha za gašenje pod pritiskom iz aparata.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 87

Form IK - CF

6.

RAZNA PROTUPOŽARNA SREDSTVA

1. Ugrađeni sustavi za gašenje, 2. Prijenosni aparati za gašenje Općenito se traži od sredstava za gašenje da imaju: veliki efekt gašenja, da nisu štetna po zdravlje ljudi, da čine što manje štete materijalima koje gase, da su lako primjenjivi, da ih je lako transportirati, da ih je lako čuvati 6.1. Protupožarne cijevi i mlaznice U hidrantskom ormariću je smješteno savitljivo gumeno crijevo armirano platnom dužine 15 metara sa spojnicom i mlaznicom (mogućnost isključivanja mlaza) koja može izbacivati vodu u obliku uskog mlaza ili vodene magle, i ključ. Ormarić je obojen crvenom bojom i sa oznakama «H» i «F» na vratima. Cjevovod hidranta proteže se po desnoj strani broda, a sa obje strane postavljena je standardna priključnica na brodski sustav da bi se mogla priključiti oprema (protupožarne cijevi sa mlaznicama).

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 88

Form IK - CF

Slika 27: Protupožarno crijevo s mlaznicom

Slika 28: Kutija s crijevom za gašenje požara pjenom smještena na palubi

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 89

Form IK - CF

6.2. Prijenosni aparat Prijenosni aparat se sastoji od: spremnika praha (rezervoar), pogonskog cilindra sa smjesom, ručice za aktiviranje, držača, udarne igle za aktiviranje cilindra, mlaznice, sigurnosnog ventila, osigurača. Aktivira se: dugmetom, polugom, ventilom. Izvlačenjem osigurača i pritiskanjem ručice (ili zakretanjem kotačića na vrhu) lomi se staklena ampula (ili oslobađa otvor na cilindru). Okretanjem aparata za 180 (nekoliko puta) dolazi do međusobnog mješanja dviju otopina i stvaranja kemijske reakcije. Nakon aktiviranja aparat se stalno mora držati okrenut. Većina je samo za jednokratnu upotrebu. Praktični su za rukovanje. Spremnik je pod tlakom i izbacuje sredstvo uz pomoć dušika ili CO2 (ili drugog inertnog plina). Pritisak sa 50 pada na 12- 14 bara. Mlaz se usmjerava malo iznad zapaljene površine. Ako je izložen visokoj temperaturi, plomba može popustiti jer u ampuli raste pritisak, i aparat postaje neupotrebljiv, ako je izložen vlazi, prah se može zgrudvati. «S» aparati imaju manometar, zeleno polje označava kapacitet, mogu se upotrebiti više puta.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 90

Form IK - CF

6.3. Aparati za gašenje Prema vrsti sredstava za gašenje (punjenju), mogu biti: aparat za gašenje vodom (V), aparat za gašenje zračnom pjenom (PL), aparat za gašenje prahom (S), aparat za gašenje ugljičnim dioksidom (CO2), aparat za gašenje halonom (HL).

Slika 6: Prijenosni CO2 aparat za gašenje kapaciteta 5 kg

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 91

Form IK - CF

6.4. Oprema gasitelja Vatrogasna oprema sastoji se od: a) osobne opreme i b) aparata za disanje. Osobna: zaštitna odjeća od materijala koji štiti od topline nastale požarom, i od opeklina parom, vanjska površina je vatrootporna, čizme i rukavice od gume ili izolatora koji ne provode električnu struju, čvrsta kaciga sa kožnim štitnikom vrata, električna prijenosna ručna svjetiljka otvorenog tipa (3 sata rada bez prekida), sjekira za kidanje i kidanje električnih vodova ( ne isključuj sklopke).

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 92

Form IK - CF

Slika 7: Oprema gasitelja koja se sastoji od jakne, hlača, rukavica, čizama, zaštite za glavu i kacige s pokrovom za vratom

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 93

Form IK - CF

Aparat za disanje Protudimna maska ili kaciga opremljena odgovarajućom pumpom i cjevi za dovod zraka ne duljom od 36 m.(da se može doći do najudaljenijeg dijela skladišta), Samostalni aparat za disanje sa bocom komprimiranog zraka (jedna ili dvije) čiji volumen ne smije biti manji od 1200 litara ,čije je vrijeme upotrebe najmanje 30 minuta. Težina aparata sa dvije boce je oko 16 kg., za korištenje u vremenu od 45-50 minuta. Svaki aparat mora imati vatrogasni konop za spašavanje, dovoljne dužine i čvrstoće koji se može pomoću kuke spojiti za oklop aparata ili poseban pojas. Udisanje se obavlja preko automatskog ventila smještenog na masci. Uz bocu je redovito pričvršćen manometar i alarm koji se uključuje kada tlak u boci padne na 45 bara, a što je dovoljno za 45 minuta korištenja. Svi brodovi moraju posjedovati najmanje dva kompleta vatrogasne opreme. Aparat se jednostavno, brzo i sigurno postavlja na leđa. Vrlo je prikladan za rukovanje i u ograničenim prostorima. Predtlak kod ovih aparata spriječava ulazak vanjskih otrovnih plinova ili para u slučaju oštečenja maske ili kada korisnik ima bradu. Sastoji se od jedne ili dvije boce. Potrebna je češća provjera ispravnosti aparata i testiranje.

Slika 8: Zaštitni aparat za spašavanje u spremniku

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 94

Form IK - CF

Uređaj za oživljavanje

Uređaj za oživljavanje sastoji se od cilindra sa kisikom sa odgovarajućim regulatorom na kojem je manometar, gumene cijevi , maske za disanje (za odrasle i za djecu), te privezaljke za glavu kojom učvršćujemo masku. Cilindar kisika proizvodi se u tri veličine i to od 1 lit., 2,5 lit. i 5 litara. U kompletu se nalazi još jedan rezervni cilindar kisika (boca), kojeg možemo vrlo jednostavno zamjeniti nakon što potrošimo prethodni. Treba samo zatvoriti regulator (ventil) i kada manometar pokaže nulu, odvijemo regulator i skinemo cilindar kisika. Puni cilindar kisika ima pritisak od 200 bara. Ovaj uređaj preporučeno je koristiti samo dobro obučenim osobama, jer bi lošim korištenjem mogli pogoršati stanje unesrećenog.

Slika 9: Prijenosni uređaj za reanimaciju

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 95

Form IK - CF

Protupožarni pokrivači (Fire blankets) Protupožarni pokrivači su vatrootporni i služe za prekrivanje kako opožarenih dijelova broda tako i ljudi zahvaćenih požarom. Vrlo efikasno gase požar oduzimajući kisik iz zraka zapaljivoj tvari, nakon što opožareno mjesto prekrijemo protupožarnim pokrivačem. Najviše se koriste i najefikasniji su za gašenje požara u brodskoj kuhinji.

Slika 10: Protupožarni pokrivač

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 96

Form IK - CF

7. BRODSKA PROTUPOŽARNA OPREMA

Brodska protupožarna oprema ovisi o veličini i namjeni broda, vrsti i opremi prostorija broda,prema pravilniku postoje i zahtjevi za osiguranjem potrebne količine protupožarne opreme. Sva protupožarna oprema na brodu mora biti spremna za upotrebu u svakom trenutku.. U protupožarnu opremu spadaju: protupožarne savitljive cijevi, protupožarne mlaznice, prenosive naprave za gašenje pjenom, prahom ili CO2, metalne posude s pijeskom, pokrivač za gašenje plamena, slogovi alata za borbu protiv požara, oprema za vatrogasca, prenosive električne ili pneumatske bušilice, prenosive protupožarne motorne pumpe, međunarodne priključnice za kopno, naprave za mjerenje koncetracije otrovnih plinova i kisika, naprave za stvaranje vodene magle, vatrogasni kablići, prenosivi VHF radio, telefonski primo predajnik odašiljač.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 97

Form IK - CF

7.1. Opći alarm Mora se predvidjeti davanje posebnog znaka uzbune sa zapovjedničkog mosta ili iz središnjice protupožarne stanice za sazivanje posade. Ova uzbuna može biti dio glavnog brodskog sustava uzbunjivanja, ali se mora osigurati mogućnost davanja neovisno o uzbuni za putnike. 7.2. Protupožarni plan (Fire control plan) Protupožarni plan obvezan je zahtjev SOLAS konvencije opisan u Pravilu 15 Poglavlja II. Protupožarni plan pruža nam informacije o zbornim mjestima u slučaju požara na svakoj palubi, na različitim pregradama i u prostorima označenima klasama ''A'' i ''B''. Također nam ukazuje na vrstu sustava za otkrivanje požara i sustava za gašenje požara dostupnih na brodu. Protupožarni plan nam govori o raznim alarmnim sustavima u slučaju požara, sprinkler instalacijama, uređajima za gašenje požara, izlazima do drugih odjeljenja i paluba, te ventilacijskim sustavima uključujući pojedinosti o daljinskom upravljanju prigušivača i ventilatora. Objašnjeni su položaji različitih prigušivača, kako su označeni i koji ventilator se koristi za pojedino odjeljenje ili palubi tako da se prigušivači i ventilatori mogu ugasiti u slučaju požara. Također, uz dopuštenje Administracije, odnosno klasifikacijskog društva, detalji se mogu izdati u obliku knjižice čiju kopiju treba imati svaki časnik na brodu. Jedan primjerak knjižice također treba biti dostupan na brodu gdje će biti lako dostupan. Planovi moraju biti redovito ažurirani i u slučaju bilo kakvih izmjena, te izmjene moraju biti evidentirane u najkraćem mogućem roku. Protupožarni plan mora biti dostupan na jeziku kojim se služi posada, kao i na engleskom. Protupožarni plan mora biti trajno izložen na lako uočljivim mjestima na brodu, poput mosta, strojarnice i kabina kako bi se časnici na brodu mogli lako njime služiti.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 98

Form IK - CF

7.3. Postupci osobne sigurnosti U bilo kojem požaru treba zapamtiti sljedeće: u slučaju topline i dima najbolji radni uvjeti pronaći će se blizu poda, stoga puzi, diši kroz nos, reduciranjem potrebe za većim kolčinama zraka a samim time unošenjem veće količine dima u pluća, niz ljestve hodaj leđima okrenut izvoru požara tako da je lice zaštićeno od nadolazeće topline, navlaka preko nosa i usana može smanjiti djelovanje ugljika, ali ona ne štiti protiv nedostatka kisika, te na taj način daje krivi osjaćaj sigurnosti. 7.4. Povremena uvježbavanja Svaki član posade odnosno putnik dužan je, odmah nakon ukrcaja na brod, upoznati se sa sadržajem rasporeda za uzbunu, posebno smještajem sredstava za spašavanje i s dužnostima u slučaju napuštanja broda ili požara na brodu. Potrebno je, odmah nakon ukrcaja na brod, provjeriti kako najbrže obaviti tu dužnost i kako najkraćim putem i najbrže doći do tih mjesta. Ovo je vrlo važno jer kod idućih vježbi neće dolaziti do lutanja i nesporazuma. SOLAS konvencija propisuje obavezu uvježbavanja prema kojoj svaki član posade mora sudjelovati u vježbi napuštanja broda i u vježbi gašenja požara bar jednom na mjesec. Ukoliko se izmjeni više od 25% članova posade ili nakon ukrcaja putnika u dugom međunarodnom putovanju vježba se mora provesti 24 sata nakon isplovljenja, a nakon toga bar jednom tjedno. Na putničkim brodovima mora se obaviti: vježba okupljanja putnika na za to određenim mjestima, obučiti ih kako koristiti prsluk za spašavanje i upoznati ih sa radnjama u slučaju različitih opasnosti.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 99

Form IK - CF

7.5. Protupožarna ophodnja Putnički brodovi u međunarodnoj plovidbi koji prevoze više od 36 putnika i putnički brodovi ograničenog područja plovidbe brutto tonaže 500 i više moraju održavati djelotvornu protupožarnu ophodnju, tako da se nastanak požara može odmah otkriti. Svaki član protupožarne ophodnje mora biti osposobljen tako da je dobro upoznat s uređenjem broda i smještajem svake opreme koju bi mogao biti pozvan upotrijebiti.Svaki član protupožarne ophodnje mora imati prijenosni VHF uređaj. Svi brodovi moraju cijelo vrijeme dok plove ili su na vezu imati takvu posadu ili biti tako opremljeni da je osigurano da bilo koja požarna uzbuna odmah stigne do odgovorne osobe.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 100

Form IK - CF

8. NAČINI GAŠENJA

8.1. Poznavanje mjera zaštite Kako na brodu postoje ugrađeni uređaji za gašenje požara, razna protupožarna sredstva i brodska protupožarna oprema, na nama je da sva ta sredstva i opremu znamo kvalitetno koristiti. 1. načela protupožarne zaštite: 2. konstrukcija broda (ugradbene mjere), 3. sustavi za otkrivanje i dojavu požara (požarni i dimni detektori), 4. automatski požarni alarmi, 5. sredstva za gašenje požara 6. ugrađeni uređaji za gašenje. 8.2. Požarni alarm i prvo djelovanje Ukoliko požar izbije na otvorenom moru, preporučeni sljed postupaka, bilo da je vatra u strojarnici, hodniku ili prostorima za smještaj putnika ili posade je slijedeći: aktivirati alarm, smanjiti brzinu, isključiti svu mehaničku ventilaciju, brod treba da se kreće niz vjetar, Kretanje po brodu za vrijeme požara: oprezno otvarati vrata, nosi se konop (od srednje čelične niti), uvijek u paru, prvo spuštati ljude, a onda gasiti ili paralelno. Kod požara imamo veliko isisavanje topline. Treba se doći što bliže, u tu svrhu koristiti jednostavna dvodijelna aluminijska odijela, čizme i rukavice. ©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 101

Form IK - CF

8.3. Gašenje požara na brodu Podrazumijeva se gašenje u nastambama, teretnim prostorima i u strojarnicama. Brojni mogući izvori požara na brodu razvrstavaju se na: -

otvoreni plamen (cigareta, žigica, plamen na kuhalu itd.),

-

zagrijane površine aparata (ispušne cijevi, žarulje, parovodi),

-

mehaničke iskre (užarene čestice; nastaju trenjem tvrdih materijala),

-

električna iskra (prekidači, elektromotori, kratki spojevi, statički elektricitet),

-

samozapaljenja su rezultat kemijskih/bioloških procesa (riblje brašno, pamuk natopljen zapaljivim tekućinama), ili porasta temperature(dovođenje topline do razine zapaljenja - plamišta) itd.

Načelno, uspješnost u gašenju razmjerna je proteklom vremenu od izbijanja požara do početka gašenja. Stoga s pripremama valja započeti već i za najmanje sumnje o postojanju požara. Tek se kasnije obavlja temeljitu provjeru. Ako se ustanovi postojanje, odmah uključuje se brodski sustav za uzbunjivanje. Dalje se postupa prema rasporedima. 8.4. Gašenje u nastambama Gašenje u nastambama obavlja se prijenosnim PP aparatima i sprinklerom. Nakon opažanja požara, valja uključiti ručni javljač požara i pristupiti gašenju ručnim PP aparatom. Na T=68 do 79 C, uključuje se sprinkler-sustav. Nakon što se požar ugasilo, što prije valja isključiti sustav, radi sprječavanja nepotrebnog daljnjeg oštećenja inventara u opožarenom prostoru, morskom vodom. Ako se požar nije ugasilo sprinklerom, iz vatrodojavne se stanice daljinski zatvara vatrootporna vrata, isključuje sustave za prozračivanje i klimatizaciju, te pristupa gašenju palubnim sustavom (prije tog se mora uključiti PP crpke, ventilima podesiti dovod vode u palubni cjevovod i postaviti vatrogasna crijeva s mlaznicama na priključke. Sustav je spreman). Pri gašenju palubnim sustavom, valja što prije doprijeti do središta požara i sniziti temperaturu na vrijednost nižu od plamišta. Najbolje je kad se sva voda zagašenje pretvori u vodenu paru. Na taj se način opožarenoj tvari/masi oduzimanajviše topline (najdjelotvornije ©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 102

Form IK - CF

hlađenje). Budući je to teško izvedivo, preporuča sevodeni mlaz na mlaznici razbijati u vodenu maglu. Raspršene vodene kapljicei sparavaju brže od vodenog mlaza. Za djelotvornost je jako je važno koliko će proteći vremena do početka gašenja, osobito na putničkim brodovima zbog drvenih i interijera od drugih lako zapaljivih materijala (požari se šire brzo). Pri ulasku u opožareni prostor, opasni su vreli zrak i zagrijana vodena para. Stoga, za prvog dodira vode s plamenom, valja stajati iza otškrinutih vrata i kroz uzak otvor progurati samo mlaznicu (na nekim pregradama postoje otvori za mlaznice). Nakon smanjenja temperature, kad se uđe u prostoriju, valja se gibati pognuto, jer sunajviše temperature na visini od 4,5 do 7m iznad poda. Osobitu pozornost valja posvetiti termalnom stanju susjednih i prostora iznad opožarenog. Temperature požara u nadgrađu su od 500 do 700°C, zapaljivih tekućina oko 1200°C, a nekih opasnih tereta i preko 1500°C. Ako se požar proširio na više susjednih prostorija, opožareni prostor valja opkoliti i gasiti sa svih strana. Jako je dobro, ako se može omogućiti izlaz u atmosferu dimu, vodenoj pari i plinovima koji izgaraju. Na taj način postiže se bolja vidljivost i sigurniji rad, te manja opasnost od trovanja i opeklina. U zadimljene se prostore ne smije ulaziti bez uređaja za disanje, sigurnosnog konopca i pratnje. Otvaranje vrata, prozora i drugih otvora obavljati samo ako kroz njih ne dotječe svježi zrak, odn. kisik. Iznimka su otvori za istjecanje dima, plinova ipara. Tijekom gašenja, stražari nadziru susjedne prostorije (mjere temperaturu). Valja znati kako se pri gašenju mlazom, najveća visina mlaza postiže pod kutom 80°, a najveći domet pod 32°.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 103

Form IK - CF

8.5. Gašenje požara u teretnim prostorima i na palubi U teretnim prostorima intervenira se nekim od ugrađenih PP sustava, te palubnim PP sustavom (voda). Na brodovima za prijevoz suhih tereta (generalni, kontejneri, rasuti) najčešće se koristi PP sustav na CO2, osim ako brod prevozi kemikalije koje mogu reagirati sCO2. U slučaju požara, valja odmah isključiti prozračivanje, zatvoriti sve otvore ipustiti CO2. Učinci se vide za 5 do 15 minuta (dospijeće CO2do prostora). Ovisno ovrsti tereta (neki gorenjem oslobađaju kisik), gašenje može trajati i nekoliko dana. U iznimnim slučajevima, tinjanje se može nastaviti i kasnije, ako su gorjeli vlaknasti materijali (juta, pamuk), jer CO2 ne može dospjeti u središte materijala koji gori. Dobro je skladište otvoriti što kasnije, najbolje u blizini luke (moguća potrebita pomoć). Tijekom plovidbe prate se termalne vrijednosti i hladi/zaljeva paluba i susjedni prostori. Ako gašenje CO2 sustavom nije bilo uspješno, aktivira se palubni PP sustav. Mlazom se pokušava doprijeti do središta požara. Ako ne ide

naplaviti dio/cijelo skladište.

Slika 11: Gašenje požara na palubi Osobito je teško gasiti kontejnerizirani teret. Zbog gotovo hermetičnog zatvaranja, kad se CO2 uvede u spremište, teško dopire u nutrinu kontejnera. Stoga se nakon uvođenja CO2 u spremište kontejnera, otkriva i otvara kontejner u kojemu je požar. Takoder se pristupa i gašenju vodom. Otvara se kontejner i dovodi mlaznicena crijevima palubnog sustava. Ako se kontejner ne može otvoriti (mali prostor/izobličenje), probija se ©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 104

Form IK - CF

oplata ili se požar u nutrini uopće ne gasi, već se kontejner hladi izvana, a PP mjere poduzima nakon uplovljenja u luku. Ako je pak kontejner lako dostupan ili je na palubi, može ga se potopiti u more ili jednostavno baciti. Na tankerima se požar u teretni prostor lako prenosi iz drugih (strojarnica,nastambe) ili lako nastaje zbog sudara/udara, eksplozije, nezgoda u postupku rukovanja s teretom itd. Valja znati kako eksplozija potpuno nakrcanih tankova nije vjerojatna. Nakon probijanja tankova, istjecanja i zapaljenja tekućeg tereta, gasi ga se pjenom, a vodu se koristi samo za hladenje paluba ili susjednih prostora. U slučaju nedjelotvorne intervencije – odmah napustiti brod! Na brodovima za prijevoz ukapljenog plina (LNG), gašenje prahom obavlja se tek nakon zaustavljanja dotoka plina. Ako pri gašenju koristi se puno vode, voditi računa o brodskoj stabilnosti. Nastoji se vodu ispustiti. Uploviti u najbližu luku, a u posebno teškim stanjima –nasukati brod. Razmatra se i mogućnost naplavljivanja broda u plitkom moru/luci. Ako je brod u plovidbi – smanjiti brzinu i ploviti niz vjetar radi smanjenja zračne struje (količine kisika) oko broda.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 105

Form IK - CF

8.6. Gašenje u brodskoj strojarnici Vjerojatnost izbijanja požara u strojarnici znatno je veća glede drugih dijelova i prostora na brodu, radi zapaljivih tekućina i brojnih uređaja (cjevovoda) u kojima se razvijaju visoke temperature. Većina tekućina, brodskih goriva i maziva, ima plamište niže od 280°C, a tu vrijednost prelaze radne temperature brojnih uređaja i strojnih elemenata. Također, u strojarnici se događa i često istjecanje zapaljivih tekućina iz spremnika i cjevovoda, a česte su i zapaljive nečistoće (zauljena krpe,pamuk, masnoće idr.). U strojarnici su mogući požari gorivih tekućina, od kojih su osobito opasni požari tekućina pod visokim tlakom iz visokotlačnih cjevovoda pogonskog goriva. U blizini zagrijanih površina stvara se opasna smjesa goriva i zraka. Odmah se mora zatvoriti dovod goriva (zatvaranje ventila i iskljucivanje crpka) i pristupiti gašenju. Manji požari gase se prijenosnim i prijevoznim PP aparatima. Ako je u blizini izvor el. energije – gasiti prahom i CO2, a inače i pjenom. Ako se pak požar razbuktao, pa se ne može koristiti prijenosne i prijevozne aparate – gasiti sustavom za plin (CO2ili HALON) ili pjenu. Rjeđe koristi se palubni PP sustav za vodu, jer voda(osobito morska) nanosi dodatnu štetu uređajima, strojevima i opremi. a.) Prije početka gašenja plinom valja provjeriti jesu li sve osobe napustile strojarnicu, je li zatvoren dotok goriva i maziva, te jesu li zatvoreni svi otvori(ventilacija). Nakon ovoga pušta se plin iz spremnika. Ulazak u opožareni prostor nakon gašenja odlaže se stanovito vrijeme, jer plin gasi požar, ali ne rashlađuje prostor i opremu u njemu. Hlađenje se u zatvorenom prostoru odvija jako sporo. Ohlađenost provjeravaju dvije osobe u vatrozaštitnoj odjeći s uređajem za disanje, povezane sigurnosnim konopom (life-line). Ako se zbognečega ne može provjeravati stanje ohlađenosti – plin valja ostaviti u prostoru najmanje 36 sati. Nakon gašenja provodi se prozračivanje, na način što se nekoliko puta mora promjeniti cijelokupni obujam zraka. b.) Pri korištenju sustava za pjenu, što prije se mora ispuniti cijeli opožareni prostor pjenom. Problematično je pokrivanje baš svih površina i poluzatvorenih udubljenja, pa se mora biti spreman na dodatni PP intervenciju (prijenosni ručni PP aparati ili voda).

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 106

Form IK - CF

c.) Ako je na brodu ugrađen PP sustav za gašenje strojarnice vodom (waterspray) i ako ga se koristi, valja voditi računa o korištenju što manjih količina vode. Ovaj način koristi se samo ako su druga sredstva nedostupna ili pak ako se žurno djeluje, npr., zbog opasnih tereta u susjednom skladištu. 8.7. Opasnosti od trovanja i gušenja Opasnosti prijete od otrova, štetnih plinova ili manjka kisika u nekim prostorima. a.) Otrovi su sve krute, tekuće i plinovite tvari koje svojim kemijskim i biokemijskim svojstvima utječu na zdravlje i dovode do privremenih/trajnih poremećaja životnih funkcija. Djeluju nakon udisanja (najčešće u pomorstvu – 90%), gutanja ili na dodir. Mogu biti zapaljivi

otrovne pare.

Udisajni otrovi: prašine (sitne krute tvari; podiže ih zračna struja, pa ih seudiše), dimovi i magle (dimovi – krute čestice; nastaju kondenzacijom. Magle su od sitnih čestica tekućine; najčešće nastaju raspršivanjem), te pare i plinovi (pare su plinovita faza tvari; plinovi su tvari u plinovitom stanju. Glede učinaka, otrovi se razvrstavaju na one koji: -

sprječavaju (inhibiraju) djelovanje fermenata u tijelu,

-

oštećuju hemoglobin,

-

oštećuju krv i krvotvorne organe,

-

djeluju na krvne žile,

-

oštećuju živčani sustav,

-

oštećuju jetru,

-

oštećuju bubrege i mokraćne putove,

-

oštećuju kosti,

-

oštećuju kožu i sluznice i dr.

U pomorskom prijevozu trovanja najčešće izazivaju skupine otrova: nadražnjivci (iritansi), zagušljivci (afiktansi), opojni otrovi (anestetici) i krvni (sustavni) otrovi. Nadražljivci podražavaju organe s kojima dolaze u dodir, najčešće dišne organe (kihanje i kašalj). Otkrivaju se brzo (solna kiselina, brom, klor, sumporni dioksid). Zagušljivci onemogućavaju dobavu kisika. Prepoznaju se po glavobolji, vrtoglavici, nesvjestici, dok ne ©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 107

Form IK - CF

ponestane kisika u mozgu (vodikov sulfid, fosforni spojevi, ugljični monoksid i dioksid, metan, dušik i dušikovi oksidi). Opojni otrovi u prvom redu utječu na živčani sustav. Prepoznaju se: vrtoglavica, glavobolja,poremećaji pri gibanju i sl. (većina otrovnih para sirove nafte i njezinih prerađevina).

Tablica 2: Utjecaj vodikovog sulfide (H2S) na ljudsko zdravlje Utjecaj pojedinih otrova na ljudski organizam ovisi o količini otrova, koncentraciji, trajanju izloženosti, načinu djelovanja (udisanje, gutanje), otpornostiosobe (uzrast, dob, spol) itd. b.) Prisutnost plina otkriva se tragačem plina, odn. ručnim detektorom (za određivanje količine/koncentracije koriste se jednokratne cjevčice; mijenjaju boju nakon uvođenja uzorka zraka pomoću mijeha). c.) Osim trovanja, na brodovima dolazi i do gušenja zbog smanjene količine kisika u nekom prostoru. Smanjena količina u zraku osjeća se kad se vrijednost sa 21% spusti na 16 do 18% (umor i zamaranje pri radu. Udahom, čovjek koristi samo oko 4% kisika istom količinom CO2

preostala se količina izdiše). Pri količini 10 do 16%

blaga nesvjestica (ne može se više fizički naprezati). Količina kisika < 6%

zamjenjuje ga vrtoglavica i nesvjestica i

brza smrt. U kritičnim situacijama, ugrožene se osobe (aparat za disanje) izvlači iz prostorija sa smanjenom količinom kisika i počinje s oživljavanjem. Količina kisika mjeri se ugrađenim instrumentima, ispitnim cjevčicama ili osobnim instrumentima za mjerenje plinova i para.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 108

Form IK - CF

DIO III: OSNOVNA PRVA POMOĆ

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 109

Form IK - CF

1. OPĆA NAČELA

Pod ovom pomoći podrazumijevamo onu pomoć koja se ranjenome, unesrećenome ili naglo oboljelom pruža odmah i na licu mjesta da bi se otklonila životna opasnost. Treba sačuvati hladnokrvnost, točno ocijeniti situaciju i izbjeći paniku. Jednostavnom, ispravnom i pravovremenom prvom pomoći se spašava život kod prestanka disanja, rada srca, gušenja i obilnog krvarenja (treba odmah pružiti prvu pomoć). Kod povrijeđenog moramo psihološki, trezveno dijelovati i postupiti brzo i svrsishodno. Ne činiti unesrećenom više nego što se od nas očekuje, tj. da se osobu dodatno ne ozljedi (kičma). Prema tome sve osobe koje unesrećenom pružaju prvu pomoć primaju na sebe moralnu odgovornost, a što je i velika moralna obaveza u međuljudskim odnosima.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 110

Form IK - CF

2. USTROJ I FUNKCIJE TIJELA

a) kostur – tijelu daje potporu i čvrstoću i omogćava kretanje (kod djece gipke – kod starijih ovapnene i lakše pucaju), b) zglobovi daju pokretljivost, c) pršljenovi kičme: 7 vratnih, 12 grudnih, 5 slabinskih, 5 sakralnih, i 4-5 trtičnih(33-34 ukupno), d) živci - kroz kralježnicu prolazi 12 živaca (ukoliko se bilo koji ošteti dolazi do paraliziranosti), e) mišića imamo ukupno 600, a hvatišta su im kosti, f) koža obavija cijelo tijelo, protkana živcima i krvnim žilama. Štiti tijelo od ozljeda, održava toplinu. Čuva vlažnost, štiti od virusa i bakterija, daje osjet toplo-hladno. Ima u sebi pigment (rase).

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 111

Form IK - CF

3. SMJEŠTAJ UNESREĆENIH

Pregled unesrećenog treba obaviti na licu mjesta, smjestiti u brodsku bolnicu ili transportirati s broda, a pristupiti prvoj pomoći jedino u slučaju neposredne životne opasnosti, tj. izbjegavati intervenciju po svaku cijenu zbog mogućnosti pogoršanja stanja unesrećenog.

a)

BRODSKA BOLNICA

Brodsku bolnicu moraju imati svi trgovački brodovi u dugoj plovidbi i putnički u dugoj i velikoj obalnoj plovidbi (odvojeno za putnike i za posadu). Smještena je na višim palubama i mora biti potpuno odvojena od stambenih prostorija posade i putnika. Kreveti moraju biti pristupačni sa svake strane, a broj im se određuje prema normativu za 50 osoba jedan krevet, ali ne više od 12. Sredstva za pružanje prve pomoći mogu biti: 1. standardna ili tvornička (brodska ljekarna ili kutija prve pomoći); 2. priručna (koja se nađu na licu mjesta).

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 112

Form IK - CF

BRODSKA LJEKARNA Nalazi se uz brodsku bolnicu, ali ne smije imati direktnu vezu s bolesnicima. Ključevi se nalaze kod zapovjednika i drugog časnika palube koji se ujedno brine o zdravlju posade i putnika, opskrbi i kontroli brodske apoteke, a za to se osposobljava u srednjim i višim pomorskim školama i stručnim ispitima (npr. kod perforacije slijepog crijeva, pucanje čira, moždanog udara). Prema kategorijama plovidbe, broju članova posade i putnika, te dužini plovidbe određuju se i normativi ljekova i zavojnog materijala. Nazivi ljekova moraju biti ispisani na svakoj ambalaži na latinskom i na nekom drugom jeziku: za vanjsku uporabu moraju imati crvenu naljepnicu, a za unutarnju uporabu bijelu i na otrovima je naljepnica s mrtvačkom glavom i nazivom otrova u tamnim bocama i smještaju se u posebnom pretincu. Narkotike po popisu čuva zapovjednik u brodskoj kasi, a moraju biti predočeni i kontrolirani u svakoj luci u kojoj se dolazi. U brodskoj apoteci mora se nalaziti priručnik s uputama za korištenje lijekova, pisan da je lako razumljiv sa dosta jednostavnih slikovnih objašnjenja.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 113

Form IK - CF

4. MJERE KOJE TREBA PODUZETI U HITNIM SLUČAJEVIMA

4.1. Unesrećeni u nesvijesti Ako mozak ostane bez dovoljne količine krvi nastupa nesvjestica. Ovo stanje može nastupiti kod povreda, jakog umora, pri boravku u nedovoljno prozračnim prostorijama, zbog gladi, uzrujavanja, kod malokrvnih i nervoznih osoba. Kod nesvjestice osoba je blijeda, disanje površno, puls mekan i ubrzan, pred očima se mrači, a koža je pokrivena hladnim znojem. Leži u čudnom položaju, ne odgovara na pitanja, ne reagira na bolne podražaje, može i pomodriti. Prva pomoć se sastoji u polaganju osobe na ravno sa spuštenom glavom, a uzdignutim nogama. Odijelo treba raskopčati i lice prskati hladnom vodom. Kad nesvjestica prođe treba dati da pije tekućine. 4.2. Oživljavanje (reanimacija) To je postupak uspostavljanja funkcija vitalnih organa (mozak, srce, pluća). Za njen početak imamo 5 minuta vremena jer nakon toga srce prestaje raditi, a oštećenje mozga nastupa 5 minuta nakon prestanka rada srca. Reanimacija je umjetni način uspostavljanja disanja, tj. pobuđivanje na ponovni rad pluća, i krvotoka – masaže srca kojom potičemo srce da ponovno otkucava, tj. da krv obogatimo kisikom, do dolaska liječnika. Obično se provodi zajedno ili iznimno samo jedan od njih (umjetno disanje kod utapanja ili masaža srca kod strujnog udara). Da bi smo znali da je nekome potrebna reanimacija trebamo što prije pregledati funkcije vitalnih organa: puls na vratnoj arteriji (gubitak), pokrete prsnog koša ili slušati disanje pred licem bolesnika, blijeda i modričasta boja kože, veličinu zjenica (maksimalno proširene), reakciju na svjetlo. Prije umjetnog disanja i masaže srca unesrećenog treba raskopčati i očistiti gornje dišne puteve (usta, nos, dušnik) od sluzi i drugih materijala. ©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 114

Form IK - CF

Oživljavanje traje ili do uspostave funkcija vitalnih organa ili do pojave sigurnih znakova smrti (ozljeđeni je i dalje u dubokoj nesvjestici, ne diše i nema pulsa, ima proširene zjenice koje ne reagiraju na svjetlo i sl.)

Slika 12: Davanje umjetnog disanja i vanjske masaže srca – jedan spasilac

Slika 13: Davanje umjetnog disanja i vanjske masaže srca – dva spasioca

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 115

Form IK - CF

4.3. Krvarenje Krvarenje je svaki veći i nagli gubitak krvi ili izlazak kompletne krvi iz krvotoka. Krvarenje je ozljeda stijenke krvne žile koja ima za posljedicu istjecanje krvi. Sistem krvnih žila se sastoji od : arterija, vena , kapilara Osnovni znakovi svakog krvarenja su: malaksalost, žeđ, ubrzan i slabo opipljiv puls, šumovi u ušima, ubrzano disanje, nesvjestica. Postoje: 1. vanjska i 2. unutrašnja krvarenja. Kod vanjskog krvarenja krv istječe s površine ili iz dubine u mlazovima, tamne je boje i izlazi iz rane cijelo vrijeme i nije vezana za srčanu akciju. Brzina istjecanja krvi ovisi o vrsti žile iz koje krv istječe. Krvarenje se mora zaustaviti u što kračem roku, naročito ako je obilno. Zbog postepenog krvarenja nastaje malokrvnost, kod obilnog šoka, a zbog gubitka velike količine krvi nastupa smrt. Unutarnje krvarenje se teže uočava i otkriva. To je krvarenje u unutrašnjim šupljinama i organima. Pokazatelj unutrašnjeg krvarenja je crvena i krvava stolica, a pokazatelj čira je crna stolica.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 116

Form IK - CF

Slika 14: Zaustavljanje krvarenja 4.4. Pomoć pri šoku Šok je opasno zbivanje kao posljedica različitih uzroka koji oštećuju optok krvi kisika u tkivima, pa se razvija često smrtonosni gubitak gdje dolazi do teških poremećaja u cirkulaciji krvi i radu po život važnih organa. Nastaje pri povredama, opekotinama, ranjavanju, kod operacija, jakih uzbuđenja (radost, žalost, strah), kod povreda strujom, preloma kostiju i iskrvarenja. Pošto se šok očituje smanjenjem prokrvljenosti i nestašicom kisika, moramo uspostaviti pokrvljenost tkiva intravenoznom nadoknadom tekućine i osigurati opskrbu kisika. Kod traumatskog šoka bolesniku moramo zaustaviti vanjsko krvarenje i izvršiti imobilizaciju, postaviti u šok položaj (unesrećeni leži na leđima, a noge su mu podignute za 30 – 40 cm), utopliti ga, davati tekućine, osigurati apsolutni mir, osigurati prohodnost dišnih putova, davati lijekove protiv bolova ( analgetike ), što opreznije i što hitnije uputiti liječniku.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 117

Form IK - CF

4.5. Opekotine i oparotine, nezgode prouzročene električnom strujom OPEKOTINE Opekotine su otvorene ozljede uzrokovane visokom temperaturom toplog zraka, pregrijanom vodom, parom, vatrom, eksplozijom plina, električnom strujom, udarom groma, pri djelovanju kiseline i lužine i djelovanjem sunčanih zraka (sunčanica i toplotni udar). Kod opekotina je velika opasnost od nastanka infekcije i šoka (zbog gubitka tjelesne tekućine). Opekotina ovisi o visini temperature i dužini djelovanja na tijelo, postotku oštećenja kože, dijelova koji su oštećeni, i stupnju opekotine: I. stupanj: opečen je samo površinski sloj kože, koža je crvena, otečena, zategnuta, svrbi, boli i peče, nešto zadebljana, II. stupanj: pojavljuju se mjehuri ispunjeni krvlju, III. stupanj: opečeno je svih sedam slojeva kože i mišići, tetive, kosti, živci, krvne žile, javlja se temperatura, ubrzani puls, nemir, jaki bolovi muka, i povraćanje, IV. stupanj: dio tijela pougljenjen, I.i II. stupanj su površinske opekotine i liječe se bez posljedica, dok kod III. i IV. stupnja su duboke opekotine, ne mogu se izliječiti bez operacije transplatacije tkiva sa drugih dijelova tijela.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 118

Form IK - CF

Prva pomoć: opekotine moramo prekriti i poviti gazom (vazelinske gaze), a ako je zahvaćena veća površina očistiti plahtom i opečeni dio hladiti na bilo koji način. Zavoj koji ćemo stavili preko ne zatezati previše. Opečene ruke i noge imobilizirati i podići, treba skinuti prstenje, narukvice, sat i sl. zbog oteklina. Da bi se spriječio šok ozljeđenom treba davati velike količine tekućine, a naročito otopine kuhinjske soli (NaCl) i soda bikarbona (po jednu žlicu na litru vode). Osobu u plamenu treba valjati po podu ili ogrnuti dekom ( tzv. suho gašenje). Opekotine kiselinama i lužinama trebamo brzo, obilno i dugotrajno ispirati mlazom vode, mlijekom, sapunicom i neutralizirati razblaženom otopinom kiseline: octa ili bikarbone. Kod opekotina dišnih puteva koje nastaju zbog udisanja pregrijanog zraka, dolazi do suženja dišnih puteva, postaviti unesrećenog u polusjedeći položaj, i hitno transportirati u bolnicu.

OPAROTINE ILI TOPLOTNE (TERMIČKE ) POVREDE Toplotni udar nastaje zbog naglog nenormalnog povišenja tjelesne temperature. Takvi uvjeti nastaju kad je temperatura okoline visoka, a zrak vlažan (kod rada u brodskoj strojarnici), unesrećeni kolabrira. Dobro je povremeno uzimati manje količine kuhinjske soli. Znakovi su toplotnog udara visoka temperatura, crvena i suha koža, ubrzan rad srca, smetenost i gubitak svijesti. Mogu nastati i grčevi u mišićima ruku, nogu i trbuhu. Unesrećenog treba brzo ohladiti, skinuti mu odjeću, a zatim polijevati i staviti u hladnu vodu. Ako nije pri svijesti stavi se u zaštitni bočni položaj, a ako ne pokazuje znakove života, provodi se oživljavanje. Nakon pružene pomoći obavezno se transportira u bolnicu. Sunčanica nastaje zbog dužeg izravnog djelovanja sunčanih zraka na tjeme i zatiljak, tj. na moždane ovojnice i mozak. Na brodu je naročito opasno kod rada na palubi u tropskim uvjetima. Znaci su jaka glavobolja, visoka temperatura, crvenilo lica, ubrzano disanje i rad srca, titranje pred očima, vrtoglavica, smušenost, te nesvjestica. Prva pomoć se sastoji u sklanjanju oboljelog sa sunca u hlad u poluležeći položaj, a ako je bez svijesti u bočni. Skidamo ga i raskopčavamo, stavljamo na glavu hladne obloge, a tijelo hladimo polijevanjem ili utapanjem u hladnu vodu. Dajemo mu dosta hladnih napitaka i limunade. NEZGODE PROUZROČENE ELEKTRIČNOM STRUJOM ©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 119

Form IK - CF

Opasni napon struje je iznad 50 V. Rijetko se dodiruju obje žice (najopasnije), češće samo jedna. Dodirom ogoljelog voda, el. struja prolazi kroz srce (paralizira srce) i kroz glavu (paralizira centar za disanje, oštećuje živce i mozak) uglavnom izaziva trenutnu smrt. Ozljeđeni gotovo uvijek zapada u šok. Na dodirno mjesto struje nastaje duboki okrugli plik sivkaste boje ili ugljenisanje. Rane su jako bolne, sporo zarastaju, lako se zagnoje. Može doći i do srčane kapi (treperenje predkomore) sa smrtnim ishodom. Prva pomoć:Unesrećenog odvojimo od kontakta strujnog kruga, a zatim ga iznosimo na zrak i raskopčavamo. Poremećaj svijesti paralizira pojedine grupe mišića i živaca, te ako ne pokazuje znakove života, ne diše i ne kuca mu srce, pristupamo reanimaciji (oživljavanju). Dajemo umjetno disanje usta na usta i radimo vanjsku masažu srca (ponekad 2-3 sata). Rane nastale usljed strujnog udara (opekotine) previjamo. Kada dođe svijesti utopliti ga davati napitke.

4.6. Spašavanje i prijevoz unesrećenih Pošto smo unesrećenoj osobi nakon spašavanja pružili prvu pomoć (poglavlja 3,4,5,6,7,8) istu moramo što prije transportirati u bolnicu. ©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 120

Form IK - CF

Za transportiranje se vrlo često koristi helikopter zbog manevarskih sposobnosti i mogućnosti zadržavanja iznad mjesta nesreće. Ukoliko se helikopter može spustiti na brod ukrcaj unesrećenog se pojednostavljuje, međutim ako helikopter mora lebdjeti nad brodom onda se unesrećeni podiže u helikopter najčešće u nosilima (moguće je još sa pojasom, košom, mrežom, sjedalom).

5. OSTALO - (HIPOTERMIJA-SMRZOTINE, UTAPLJANJE, RANE, PRIJELOM KOSTIJU)

HIPOTERMIJA – SMRZAVANJE nastaje kada tjelesna temperatura padne ispod 35 C. Hladnim morem smatra se ono čija je temperatura niža od 30 C. Smrzavanje je opće ohlađenje tijela kada je temperatura ispod 0 C. Na moru se najčešće smrzavaju brodolomci koji dužim boravkom u hladnom moru gube temperaturu tijela. U početku se osjeća hladnoća

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 121

Form IK - CF

i drhtanje tijela, umor i san, a disanje i rad srca primjetno se usporavaju dok potpuno ne prestanu. Kod stanja hipotermije ili smrzavanja osobu unosimo u toplu prostoriju, skidamo vlažnu obuću i odjeću i postepeno utopljavamo na temperaturi koja nesmije preći 40 C. Dajemo antibiotike i injekcije protiv bolova. Ako je unesrećeni u nesvjesti provodi se reanimacija. Daju mu se topli napitci i upućuje u bolnicu. Ukoliko zbog niske temperature dođe do otvorenih ozljeda treba ih sanirati.

UTAPLJANJE - Treba se paziti paničnih reakcija utopljenika, udariti ga ako treba ili zaroniti, prilaziti s leđa. Reanimaciju započeti odmah jer iako utopljenik ne pokazuje znakove života, često se može spasiti jer se nalazi u stanju prividne smrti. Treba provjeriti usnu šupljinu izvući jezik iz nje očistiti postojeći sadržaj. Utopljenika polažemo na trbuh pri čemu je glava postavljena niže od želudca i pluća. Pritiskom obim rukama na donji dio leđa utopljenika, postižemo da tekućina izađe van. Nakon toga položimo ga na leđa sa glavom položenom u stranu i izvodimo umjetno disanje i masažu srca, istovremeno, tako dugo dok se ne povrati u život. Treba znati da je u opasnosti i ona osoba koja je pravodobno spašena i koju nije trebalo oživljavati, jer mogu nastati komplikacije i treba je pod nadzorom uputiti liječniku.

RANE su povrede kože. Mogu biti: otvorene, zatvorene, površinske i duboke. Kod svake rane postoji opasnost od infekcije i krvarenja. Osoba koja pruža prvu pomoć mora oprati ruke i dezinfekcirati ih alkoholom. Površinske rane prekrivaju se hanzaplastom, a na veće stavlja se prašak, sterilna gaza, zatim previje zavojem. Veće nečiste rane (naročito razderotine) ne smijemo ničim ispirati, niti posipati praškom. Okolinu rane može se oprati sa alkoholom, a na ranu samo staviti sterilnu gazu i previti sa zavojem, zbog opasnosti krvarenja i infekcije (tetanus) i izvršiti imobilizaciju ako postoji prelom. Previjanje: vršimo prvim ili drugim sterilnim zavojem obično skupa sa jednom ili dvije gaze. Previjanje uvijek radimo s lijeva na desno, a kod zavijanja podlaktice, nadkoljenice i ©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 122

Form IK - CF

podkoljenice moramo raditi zakretanje zavoja da bi sigurnije stajao. Ne smije biti jako stegnut radi cirkulacije, a na kraju se pričvršćuje rasjecanjem i vezivanjem, flasterom i sl.

PRIJELOM KOSTIJU – Znači: bol, otok, deformacija, nastaje kod udaraca, pada, ranjavanja. Može biti: a)

zatvoreni kad krajevi kostiju ostaju jedan pored drugog,

b)

otvoreni kad krajevi kosti probiju kožu i kroz ranu izađu.

Opasnosti od prijeloma su: šok zbog bolova, krvarenja, iskrvarenja, infekcije (zagnojavanja). Prva pomoć: Ranu ako postoji treba previti, a zatim polomljenu kost imobilizirati posebnom savitljivom i prilagodljivom šinom od žice (Kramerova) i zavojem tako da se ona ne može pomicati jer izaziva bol i krvarenje. Imobilizacija je podvezivanje minimalno dva susjedna zgloba od ozljeđenog mjesta (učiniti ih nepokretnim), u položaj koji povrijeđenog najmanje boli. Zglobovi moraju biti u fiziološkom položaju, tj. srednjem položaju između največeg svinuća i opruženosti u kojem su mišići najopušteniji. Improvizirana sredstva za imobilizaciju (zdrava noga, drvo, kišobran i sl.) moraju se omotati nekim zavojem. Prsti moraju biti uvijek otvoreni (ukoliko pomodre znači da treba popustiti zavoj). Ruka se imobilizira u laktu i obješena je na trokutnu maramu, noga ispružena, a kod prijeloma kičme povrijeđenog treba položiti na tvrdi ležaj (daska, vrata i dr.), a ispod leđa i vrata staviti sabijenu deku, kaput i sl. Kod prijeloma rebara treba grudni koš čvrsto zaviti zavojem, ili na stranu prijeloma staviti 6-8 traka širokog flastera, tako da jedna traka pokriva polovinu prethodne trake. Nakon imobilizacije odmah unesrećenog uputiti liječniku.

IŠČAŠENJE:Nastaje nakon pada, udarca ili iskrivljenja normalnog položaja. Bol u zglobu, zglob deformiran, ne može se pomicati. Otok i modrilo u okolini zgloba ( najčešće ramena, lakta, šake, skočnog ). Prva pomoć: hladni oblozi i imobilizacija kao kod prijeloma i odmah uputiti liječniku. ©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 123

Form IK - CF

Slika 15: Prijelomi i imobilizacija

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 124

Form IK - CF

DIO IV: OSOBNA SIGURNOST I DRUŠTVENA ODGOVORNOST

1. KRITIČNE SITUACIJE NA BRODU

Opasnost na brodu može dovesti do pomorskih nezgoda pri čemu se mogu ugroziti ljudski životi, brod, teret, i/ili okoliš. Prema IMO-u (Međunarodna pomorska organizacija), što je prihvatila i Republika Hrvatska, pomorske nezgode mogu biti: potonuće, nasukanje – udar, požar ili eksplozija tereta, požar ili eksplozija u stroju, požar ili eksplozija u trupu i druge. Temeljni razlozi zbog kojih dolazi do pomorskih nezgoda su: ©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 125

Form IK - CF

-

ljudski čimbenik, neznanje, nepridržavanje propisa, uputa i zapovijedi, teumor, strah i panika,

-

neobavljanje redovitih pregleda, nepravilno održavanje u cjelini, a odnose se na kvarove strojeva, električnog postrojenja, dojavnog, navigacijskog, ventilacijskog, rashladnog i protupožarnog sustava, sustava kormilarenja, uređaja za rukovanje teretom i sidrenje, te

-

zbog hidrometeoroloških uvjeta (magla, led, grom).

Da bi se spriječile nezgode i umanjile njihove posljedice, međunarodna zajednica na čelu s IMO-om, neprekidno utječe na povećanje sigurnosti na brodovima donošenjem novih i izmjenama i dopunama postojećih rezolucija. Među njima se ističu SOLAS (Konvencija o zaštiti ljudskih života na moru), STCW (Konvencija o standardima za izobrazbu, izdavanje svjedodžba i držanje straže pomoraca), MARPOL (Konvencija o sprječavanju zagađivanja s brodova), GMDSS(Globalni sustav uzbunjivanja i spašavanja na moru) itd.

1.1. Brodska oprema za slučajeve opasnosti Brodsku opremu za opasnosti sačinjavaju kolektivna sredstva za spašavanje i osobna sredstva za spašavanje. Kolektivna sredstva: brodice za spašavanje, spasilačke brodice, splavi za spašavanje. Osobna sredstva: ©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 126

Form IK - CF

prsluci, pojasevi (koluti), termo zaštitna odijela, termo zaštitna sredstava Brod je vrlo ugrožen od mogućnosti nastanka požara, zbog tereta kojeg prevozi, goriva i maziva. Imajući u vidu materijale koji su ugrađeni u samom brodu, pogonsko gorivo i teret može se zaključiti da je rizik od požara na brodu veoma izražen uz velike materijalne štete i česte ljudske žrtve. Istovremeno je brod, prilikom gašenja požara prepušten isključivo svojoj posadi i sredstvima koja su ugrađena na brodu. Specifičnost protupožarne zaštite na brodovima je razumljiva zbog činjenice da se požar može dogoditi na otvorenom moru, kada gašenje zavisi isključivo o sposobnosti, znanju i umješnosti posade, te spremnosti protupožarnih aparata i uređaja. Opasnosti od požara: pojava otvorene vatre, nepravilno rukovanje pogonskim gorivom, odbačeni zauljeni i nečisti pamuk za čišćenje (stupa), mehaničkog rada (trenje - metal na metal - čekić), kemijske reakcije (vapno s vodom), kratki spoj u električnoj mreži (ili samozagrijavanje, statički elek.), pojava praskavog plina (praskavac) kod punjenja akumulatorskih baterija, nepravilno rukovanje zapaljivim smjesama i tvarima. Sredstva za gašenje požara: 1. ugrađeni sustavi za gašenje, 2. prijenosni aparati za gašenje. Ugrađeni uređaji za gašenje: osnovno ili glavno sredstvo (morem), specijalna sredstava (pjena, ugljični dioksid-CO, prah, haloni-HL), ©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 127

Form IK - CF

pomoćna sredstva (pjesak, pokrivači i sl.). Slijedeći sustavi ugrađuju se za gašenje požara: (ovisno o vrsti i namjeni broda): glavni sustav gašenja (morem) - hidrantski sustav, sustav raspršivanja (Sprinkler sustav), sustav raspršivanja; vodenih zavjesa i rošenja, sustav za gašenje pjenom, sustav za gašenje s CO2, sustav za gašenje suhim prahom, sustav za gašenje s halonom, sustav inertnog plina. Aparati za gašenje: Prema vrsti sredstava za gašenje (punjenju), mogu biti, aparat za gašenje vodom (V), aparat za gašenje zračnom pjenom (PL), aparat za gašenje prahom (S), aparat za gašenje ugljičnim dioksidom (CO), aparat za gašenje halonom (HL). 1.2. Važnost izobrazbe Rizici za zdravlje i sigurnost radnika moraju se prepoznati i odrediti. Često neće biti moguće otkloniti sve rizike ali pažnja bi trebala biti usmjerena kontrolnim mjerama koje čine radni prostor i radne metode toliko sigurnim za normalan rad. Osobna sredstva zaštite trebaju biti korištena samo za postizanje zaštite protiv rizika koji ostaju nakon što su svi drugi preventivni koraci poduzeti za normalan rad. Upotreba osobnih zaštitnih sredstava može sama od sebe izazvati nesreću ( npr. kroz smanjeno polje vidljivosti, umanjenu mogućnost kretanja ili okretnost). Izobrazbom se upoznaje radnika sa radnom opremom i sigurnosnim signalima.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 128

Form IK - CF

Vrste radne opreme su: kombinezoni, rukavice, odgovarajuća obuća, radno odijelo za svakodnevne poslove na brodu ali to često može biti nedovoljna zaštita protiv oderđenih nesreća na nekom određenom radnom mjestu. Osobna sredstva zaštite mogu se klasificirati kako slijedi: Tip

Primjer

zaštita glave

sigurnosne kacige, zaštitne kape

zaštita sluha

zaštitne slušalice i ušni čepići

zaštita lica i očiju

zaštitne naočale, štit za lice, maska

zaštita dišnih organa

maske protiv prašine, respirator, aparati za disanje

zaštita tijela

zaštitna

odijela,

sigurnosni

pojasevi,

radna

oprema, pregače, dobro uočljiva odjeća zaštita ruku i nogu

rukavice, sigurnosne čizme i cipele

zaštita od utapljnja

prsluci za spašavanje, kolutovi za spašavanje

zaštita od hipotermije

termo zaštitna odijela

Signali sigurnosti Bilo koji sigurnosni znakovi stalno istaknuti na palubi broda u svrhu davanja zdravstvenih i sigurnosnih informacuja ili instrukcija moraju odgovarati propisanom standardu. Posebna pažnja sigurnosnih znakova treba biti usmjerena na putničke brodove zbog opasnosti koje su poznate članovima posade ali ne i putnicima. Boje i simboli kad se upotrebljavaju odgovarajuće mogu pružiti informacije i upozorenja o opasnostima koje svatko može razumjeti bez obzira kojim jezikom govori.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 129

Form IK - CF

Simboli koji se odnose na opremu za spašavanje prikazani su i propisani po međunarodnim standardima. Oni koji se odnose na plan protupožarne zaštite također su propisani međunarodnim standardima.

1.3. Upoznavanje s brodom (familijarizacija) Već pri izgradnji broda potrebno je poštivati neka osnovna načela (vodeći računa o tipu broda) da bi se spriječio požar na brodu: podjela broda na glavne vertikalne zone pomoću toplinskih i strukturnih pregrada, odjeljivanje stambenih prostorija od otalih dijelova broda, pomoću toplinskih i strukturnih pregrada, ograničena upotreba gorivih materijala, otkrivanje svakog požara u zoni nastanka, ograničenje i gašenje svakog požara u prostoru u kojem je nastao, brza raspoloživost sredstava za gašenje, smanjivanje mogućnosti zapaljenja para gorivih tvari. SOLAS u poglavlju II propisuje načela i pravila pri gradnji broda koja se odnose na protupožarnu zaštitu, otkrivanje požara i gašenje požara, posebno za putničke brodove, teretne brodove i tankere. Za ugradnju protupožarne opreme na brodu, brodogradilišta obvezuju i propisi države pod čijom će zastavom brod ploviti, ili Registra ovlaštenog od te države, koji se uglavnom nadovezuju na međunarodne norme koje ratificiraju države i uključuju ih u nacionalne propise o gradnji i nadzoru brodova te zahtjevi brodovlasnika. Pregrade su konstruktivni elementi broda, a svrha im je podjela broda na prostorije. Po razmještaju pregrade mogu biti: uzdužne i poprečne, a prema namjeni mogu biti: nepropusne i pregrade čvrstoće. Ugrađuju se u brod prilikom gradnje broda Propisane su međunarodnom konvencijom i obvezne su za sve brodove u međunarodnom prometu. Trup, nadgradnja i kućice na palubi moraju biti odjeljene vatrootpornim pregradama od teško gorivih materijala radi usporavanja prenošenja topline. Pregrada unutar prostora i hodnika je tipa «A» ili «B», ovisno o toplinskom opterećenju. ©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 130

Form IK - CF

1. Vatrootporne pregrade tipa «A» su od čelika obložene vatrootpornim stijenkama, a svrha im je zadržavanje vatre u prostoru i spriječavanje prenošenja topline i dimova u susjedne prostorije od 30 minuta do 1 sata. 2. Vatrozadržavajuće pregrade tipa «B» izrađene su u cijelosti od negorivih materijala. 1.4. Važnost obuke i vježbi Redovito održavanje vježbi je jedna od najvažnijih mjera za suzbijanje opasnosti na brodu i umanjenje njihovih posljedica koju je propisala SOLAS konvencija, jer se s njima postiže organizirano i timsko djelovanje brodske posade, stječe se brzina i rutina u slučaju bilo kakove opasnosti na brodu, te se koliko toliko izbjegava strah i panika u mogućoj stvarnoj situaciji. Djelotvornost se najbolje postiže lažnim uzbunama. SOLAS konvencija zahtijeva održavanje tjednih vježbi napuštanja broda i gašenja požara (sadržaj i postupci detaljno razrađeni). Brod mora imati plakate i znakove s uputama na sredstvima za spašavanje, priručnik za obuku u svakoj blagavaonici, te upute za održavanje brodske opreme, uključujući i održavanje opreme za spašavanje, a svaki član posade mora proučiti i razumjeti signale za uzbunu i njihovu primjenu. Važno mjesto u takovim situacijama zauzima i Raspored za uzbunu. Vrlo je važna i uniformiranost (odjeća) članova posade kako bise lakše mogli razlikovati od putnika i tako im bolje pomoći. Planiranje vježbi izvodi zapovjednik. Sadrže: nadzor oštećenja, rukovanje sredstvima za spašavanje, okupljanje i iskrcavanje putnika, preživljavanje i prvupomoć, a najvažnije je postizanje zadovoljavajućeg stupnja djelotvornosti i rutine. Priručnik za vježbe Mora ga imati svaki brod, a sadrži opise radnji: navlačenjeprsluka i termozaštitnih odijela, okupljanje putnika na označenim mjestima, ukrcaj, spuštanje i oslobađanje plovila za spašavanje, rasvjeta u nuždi, korištenje opreme za preživljavanje, uređaja za pozicioniranje, radiostanice za nuždu, lijekova, korištenje brodskog motora, podizanje plovila za preživljavanje, opasnost od hladnoće, spašavanje helikopterima i drugim sredstvima, objašnjenje postupaka iz Rasporedaza uzbunu, uputstva za popravak sredstava za spašavanje u nuždi itd. Sve se vježbe na brodu moraju izvoditi u skladu s uputama u priručniku! ©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 131

Form IK - CF

Vrste vježbi I. POŽAR Požar je jedan od najčešćih i najvećih slučajeva opasnosti. Posljedično uvijek ima velike materijalne štete, a često i ljudske žrtve. Stoga protupožarna zaštita na brodu zauzima vrlo važno mjesto u uvježbavanju, pa se od svakog člana posade traži predano djelovanje na sprječavanju požara, a u slučaju njegove pojave – aktivno sudjelovanje u gašenju. Štoviše, budući požar može izbiti na otvorenom moru, samo ga stručnost posade pri korištenju protupožarnih aparata i uređaja može suzbiti. Stoga, svaki član posade, pogotovu časnici, moraju biti upoznati sa uzrocima i vrstama požara, primjene taktike i tehnike pri gašenju. Protupožarne vježbe započinju malim požarom, zatim sljedeći tjedan s opasnijim, koji zahtijeva značajniji napor pri gašenju, a ponekad valja planirati uvježbavanje situacija u kojima se požar ne može nadzirati, pa i slučajeve napuštanja broda zbog neuspješnog gašenja (izlazi za bijeg, okupljanje, spuštanje sredstava za preživljavanje i napuštanje broda, gdje dio posade glumi putnike). Kod bilo kojeg požara mora se posvetiti osobitu pozornost značenju uzbunjivanja, zatvaranju protupožarnih vrata i isključivanju prozračivanja. Svi časnici moraju poznavati način rukovanja sprinkler sustavima za gašenje požara, kao i protupožarnom crpkom zanužnost. Poželjno je da vježba požara obuhvati prvu pomoć, tehnike protupožarne zaštite (uključujući sustav CO2), smještaj i način uporabe prenosivih naprava za gašenje požara, crijeva, mlaznica, zaklopki, splinkera itd. Vježbu valja započeti što uvjerljivije, a najbolje bilo bi uzbunu objaviti aktiviranjem ručnog javljača požara. Sva protupožarna oprema mora biti na svojim mjestima (odgovoran 3. časnik palube), a sve protupožarne aparate koje se u vježbi aktivira/isprazni, mora se odmah napuniti!

II. SPUŠTANJE PLOVILA ZA SPAŠAVANJE Plovila za spašavanje jedna su od važnijih sredstava za spašavanje, jer omogućuju posadi i putnicima napuštanje broda u opasnosti. Posada u cijelosti mora poznavati načela i načine spuštanja plovila s pripadajućom opremom. Ako se promijenilo više od četvrtine posade, prvu se vježbu mora obaviti najdulje 24 sata nakon isplovljenja. Kod svake vježbe, posada zadužena prema Rasporedu za uzbunu, mora brodice za spašavanje izvesti na brodski bok, te ih spustiti u more, dok kod putničkih brodova dio posade mora preuzeti i ulogu putnika (dovođenje putnika do mjesta za okupljanje, ukrcavanje, samo spuštanje plovila itd). ©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 132

Form IK - CF

III. NAPUŠTANJE BRODA Napuštanje broda je vježba koja u sebi sadrži vježbu spuštanja plovila za spašavanje, ali osim tih radnji obuhvaća i okupljanje svih putnika na mjestim aprikupljanja, provjeru imaju li putnici i posada odgovarajucu odjeću i obuću, jesu li prsluci za spašavanje ispravno navučeni, upoznavanje članova posade s korištenjem plovila za spašavanje, opremom splavi, učincima hipotermije, zbrinjavanjem bolesnika, načinom pružanja prve pomoći itd. Plovila za spašavanje moraju biti u moru s posadom barem jednom u tri mjeseca. Dakle, za svaku vježbu valja mijenjat iplovilo koje se spušta u more. Analiza vježbi Svaku izvedenu vježbu valja analizirati i zapisati u Brodski dnevnik (čuva se dvije godine). Ocjenjivanjem vježbe utvrduje se jesu li postignuti ciljevi vježbe tj. raščlanjuju se pozitivna i negativna saznanja, neriješeni problemi u svezi s vježbom, kao i opći osvrt na ciljeve. Sa zaključcima valja upoznati sve sudionike.

1.5. Kritične situacije na brodu – postupanje Kritična situacija na brodu je svaka situacija ili događaj koji dovodi, ili je već doveo u opasnost ljudske živote, okoliš, brod ili/i teret i koji zahtijeva žurno djelovanje. Drži li se neki slučaj, situacija ili vjerojatnost da će doći do nezgode kritičnom situacijom, ovisi

isključivo

o

procjeni

zapovjednika

broda.

U

situaciji

ili

događaju

koji

zapovjednik/časnik u straži ocijeni kritičnom situacijom, najvažnije je sačuvati pribranost i ne paničariti. Valja znati kako postupiti i što napraviti. U suprotnom,posljedice mogu biti kobne. Stoga, svaka operacija na brodu mora biti rezultat timskog rada, jer ju se samo na taj način može uspješno izvesti. Dakle, mora se odmah dati znak za uzbunu (propisani su za svaku vrstu kritične situacije) i dalje postupati prema Planu podrške zapovjednicima ili nekom ©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 133

Form IK - CF

sličnom planu u kojem se propisuju postupci u kritičnim situacijamam. Ti su planovi u internoj domeni svake brodarske tvrtke, ali ih prema SOLAS konvenciji mora posjedovati svaki brod. Taj plan mora biti jasan i svima razumljiv. Obuhvaća naputke za djelotvorno postupanje uspašavanju ljudskih života i imovine, daje upute zapovjedniku, te određuje dužnosti članova posade u kritičnim situacijama. 1.6. Raspored za uzbunu i znaci za nuždu Radi sprječavanja neorganiziranosti u kritičnim situacijama, odnosno da bi se uvela pravila za većinu brodova, SOLAS konvencija sadrži odredbe koje mora poštivati svaka država potpisnica (države ih smiju i pooštriti), a odnose se na raspored dužnosti članova posade u kritičnim situacijama. Jedna od takvih odredba je i Raspored za uzbunu. Mora ga se pripremiti prije isplova broda. Pojedine se primjerke odlaže/pohranjuje na osobita mjesta na brodu zapovjednički most,strojarnica i nastambe za članove posade. Rasporedom uzbune (Muster list ) određen je postupak posade broda u slučaju: požara na brodu, napuštanja broda ostale izvanredne i opasne situacije

Raspored za uzbunu mora sadržavati opis signala za napuštanje broda i način izdavanja naređenja o napuštanju broda, kao i signale za druge opasnosti: opća uzbuna (generalni alarm)

......–

napuštanje broda

. - . -, . - . -, . - . -, . - . –

požar na brodu

-.-.-.

čovjek u moru

---

onečišćenje mora

- ... - ... - ...

Signali uzbune Opći alarm za uzbunu je signal za pozivanje posade i poduzimanje radnji prikazanih u rasporedu za uzbunu. Ovaj signal sastoji se od sedam ili više kratkih zvučnih signala praćenih ©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 134

Form IK - CF

sa jednim dugim zvučnim signalom odaslanih putem brodske sirene ili zvona, trube ili sličnog sustava upozorenja na brodovima koji moraju biti opremljeni takvim sustavom. Primjerice, kodirani signali su: ALFA TEAM - označava vatru BRAVO BRAVO – odnosi se na čovjeka u moru Na teretnom brodu sa protupožarnim sustavom koji se može ručno aktivirati iz smještajni prostorija ili gdje sustav poput protupožarnog sustava automatski aktivira alarm u cijelom brodu takav alarm može se koristi za pozivanje posade na stanicu za uzbunu. Takav alarm mora biti popraćen glavnim alarmom za uzbunu putem zvučnog signala ili sirene. Signal za slučajeve koji ne zahtijevaju uzbunu putnika ili čitave posade, te suočavanje s manjim incidentima, su u ovlasti zapovjednika. Na teretnim brodovima signal za uzbunu se može koristiti za pozivanje posade na ukrcajnu postaju splavi za spašavanje, u svrhu obavljanja vježbe ili za raspoređivanje posade na ukrcajnoj stanici splavi za spašavanje tijekom uzbune. Sredstva putem kojih naredba za napuštanje je dana putem ovlasti zapovjednika može biti upućen signalom ili usmenim putem, ali razmještaj mora biti takav da svatko na brodu uključujući osoblje u udaljenim prostorijama može primiti signal. Svi signali moraju biti opisani u rasporedu za uzbunu, u uputama za nuždu, i ako je to moguće u uputama za nuždu za putnike. Mjerodavne signale iz ovog poglavlja koji se koriste prilikom raspoređivanja i vježbi trebaju biti provedeni. Sve osobe na brodu treba obavijestiti unaprijed o skorom provođenju raspoređivanja ili vježbi. Poznavanje izlaza za nuždu Signali za izlaz u slučaju nužde Sva vrata predviđena za putnike koja vode od putničkih prostorija na otvorenu palubu moraju biti označena s jednom ili više oznaka naziva „EXIT“. Gdje je to moguće jedan znak bi trebao biti iznad vrata, ali gdje vrata nisu jasno vidljiva iz prostora iz kojeg vode, drugi znak mora biti postavljen za ukazivanje smjera izlaza. Na brodovima Klase I, II i II (A) takvi signali moraju biti uočljivi dodatnim svjetlosnim s uvjetima tijekom uzbune. Signal mora biti označen bijelim slovima na zelenoj podlozi. ©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 135

Form IK - CF

Vrata, prozori, bočni otvori i drugi otvori isključivo u svrsi izlaza za nuždu moraju biti označeni oznakom „IZLAZ ZA NUŽDU“ po potrebi te bi trebali biti postavljeni i označeni kao prethodno opisane oznake za izlaz u slučaju nužde. Palubne oznake izlaza za nuždu Svaka paluba u putničkim prostorima mora imati prepoznat i spreman sustav raspoznavanja pomoću slova, brojeva ili imena. Odgovarajuće oznake moraju biti postavljene na pogodnim mjestima blizu svakog ulaza u prostorije. U javnim prostorijama palubna oznaka izlaza za nuždu mora biti jasno vidljiva. Boje korištene za oznake moraju biti u kontrastu sa podlogom na kojoj se nalaze. Prikaz jednostavnih planova prikazuju „Ovdje ste“ pozicije i palube kojima putnici imaju pristup, također će pomoći putnicima u identifikaciji paluba. Ograničenja korištenja dizala U slučajevima nužde sva dizala moraju biti izvan funkcije. Iz sigurnosnih razloga samo se stepenice koriste.

Usmjeravanje putnika ka mjestima za okupljanje Na brodu se moraju nalaziti upute na hrvatskom i engleskom jeziku, a raspored za uzbunu mora biti izložen na strateški važnim mjestima. U kabinama putnika i i zbornim mjestima moraju biti istaknute ilustrirane upute. One informiraju putnike gdje im je zborno mjesto, koje radnje moraju poduzeti i kako koristiti prsluke za spašavanje. Zborna mjesta Zborna mjesta se nalaze u blizini mjesta za ukrcaj putnika u čamce (splavi) za spašavanje. Moraju omogućiti dovoljno prostora za postrojavanje i instruiranje putnika. Također moraju omogućiti dovoljno mjesta za nepokretne ili osobe s ograničenom sposobnošću kretanja. Zborna mjesta, hodnici i stubišta moraju biti osvjetljena rasvjetom za nužnost.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 136

Form IK - CF

1.7. Plan podrške zapovjednicima Osim Rasporeda za uzbunu, važan plan za postupanje u kritičnim situacijama je i interni Plan podrške zapovjednicima. Izrađuje ga brodarska tvrtka. Prema SOLAS konvenciji, mora ga imati svaki brod. Plan podrške zapovjednicima broda namijenjen je posadi broda i Kriznom timu kao pomoć u kritičnim situacijama u kojima se može zateći brod. Planom se nastoji predvidjeti sve moguće kritične situacije i odrediti potrebite radnje koje valja provesti u takovim situacijama. Važna spona izmedu tvrtke i broda je Krizni tim. Zadužen je za poduzimanje svih potrebitih i žurnih radnja u kritičnim situacijama kojima će se osigurati pomoć zapovjedniku. Sastavljen je od voditelja kriznog tima, ISM inspektora, inspektora broda i kadrovskog referenta. Krizni tim ima sve potrebne adrese, imena i kontakt brojeve služba, te osoba s kojima valja stupiti u vezu u slučaju nezgode.

2. NAJČEŠĆE KRITIČNE SITUACIJE I POSTUPCI

Napuštanje broda Brojni su uzroci koji mogu dovesti do potrebe za napuštanjem broda, no, bez obzira na uzroke brod ne bi trebalo napuštati dok to nije zaista neophodno, jer je brod na moru najsigurniji zaklon. Odluku o napuštanju broda donosi zapovjednik nakon procjene nastale situacije. Najvažnije je izbjeći paniku, ostati pribran i discipliniran, te postupiti prema Planu za uzbunu i Planu podrške zapovjednicima. Napuštanje broda je zadnji čin na koji je prisiljena posada broda u slučaju nesreće ili nezgode na moru. Kad se iscrpe sve mogućnosti za spašavanje broda, zapovjednik izdaje naredbu o napuštanju broda, koje često puta zna uslijediti i zbog loše obučenosti posade za djelovanje u slučaju nesreća (najčešći slučaj je napuštanje broda poslije izbijanja požara koji se nije mogao

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 137

Form IK - CF

ugasiti od strane posade bilo zbog loše obučenosti, nedostatka opreme, greške u protupožarnim sustavima itd). Samo zapovjednik broda može izdati naredbu o napuštanju broda. Naredba o napuštanju izdaje se zvučnim signalom (kratki - dugi) sedam puta popraćeno obavješćivanjem putem javnog sustava, internim radio vezama i svim drugim mogućnostima. Svi članovi posade proslijeđuju prema postaji za prikupljanje (Muster station), propisno odjeveni i s pojasima za spašavanje, dodatnom odjećom,te svim drugim stvarima, u skladu dužnosti u slučaju napuštanja broda. Voditelj brodice/splavi provjerava jesu li svi članovi posade na mjestu za prikupljanje, propisno odjeveni i jesu li sa sobom ponijeli svu opremu prema zaduženjima u slučaju napuštanja. Upućuje posadu na pripremanje plovila zaspuštanje, sve provjerava, upućuje posadu u plovila, provjerava jesu li svi propisno na mjestima i vezani, obavještava zapovjednika broda i traži dozvolu za spuštanje plovila za spašavanje. Napuštanje broda prilikom kritične situacije (najčešće sudara) može se podijeliti u tri skupine: kritična situacija u kojoj nije moguće organizirano napuštanje broda, u kojoj je moguće organizirano napuštanje broda i u kojoj se napuštanje broda ne može izvesti.

Sudar Jedna od najčešćih plovidbenih nezgoda na moru, a uzrok mu je poglavito ljudski čimbenik. To je sraz dvaju ili više plovila pri kojemu je prouzročena materijalna šteta makar na jednom brodu ili osobama na njemu. Najviše sudara događa se u blizini velikih luka. U tim područjima važnu ulogu u spriječavanju sudara imaju veličina akvatorija i poznavanje pravila koja reguliraju obvezu obnošenja straže kroz opasna područja (uski kanali, približavanje obali i sl.). Mora li pojava sudara nužno uvjetovati i napuštanje broda, ovisi o puno čimbenika. To su: veličina, brzina i vrsta broda, nakrcanost i vrsta tereta, kutu sudara brodova itd. Budući u pravilu jedan brod pramcem udara u drugi, do potonuća udarenog broda dolazi vrlo brzo, pa je ponekad napuštanje broda krajnje jednostavno prelaskom s oštećenog broda na drugi, ali ako dode do tonjenja obadva broda, stanje nakon sudara valja presuđivati sukladno okolnostima. Ako je zbog sudara došlo do ispuštanja otrovnih i zapaljivih plinova, brodove valja razdvojiti u što kraćemvremenu, bez obzira na sve druge okolnosti. ©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 138

Form IK - CF

U svrhu spriječavanja sudara na moru, Međunarodna pomorska organizacija donijela je niz mjera. Neke se provode već prilikom konstrukcije odnosno gradnje broda (npr., ugradnja sudarnih pregrada), a neke se konkretno odnose na način odvijanja prometa (Pravila o izbjegavanju sudara na moru i sheme odvojene plovidbe u područjima u kojima je nužno izbjegavati stanja opasnih blizina). Ako do sudara ipak dođe, valja oglasiti uzbunu radi žurnog okupljanja posade na predvideno mjesto,te postupiti prema dužnostima iz Rasporeda za uzbunu ili Plana podrške zapovjednicima. Sudar je jedna od najvećih i najopasnijih pomorskih nezgoda, često s tragičnim posljedicama tj. velikim ljudskim gubicima zbog kratkog vremena u kojemuv alja napustiti brod. U ovim se događanjima izgubilo najviše ljudskih života na moru.

Nasukanje Uzroci nasukavanja razvrstavaju se na one koji potječu sa samog broda i na one na koje nailazi se na plovnom putu, ili drugdje izvan broda. U prvu se skupinu svrstava pogrešno odredivanje pozicije/kursa broda, brzinu plovidbe (neprikladnu plovnom putu), krivu procjenu dubine, ne prepoznavanje radarskih slika/podataka, nepoznavanje manevarskih sposobnosti broda, nedostatna ažuriranost pomorskihz emljovida i publikacija, neprikladna stabilnost i trim, kvar kormilarskog ili pogonskog sustava, neispravnost dubinomjera, goniometra i sl. U drugu skupinu uzroka ubrajaju se netočnost pomorskih zemljovida, nedostatna označenost plovnih putova, neispravnost svjetionika i navigacijskih svjetala, smanjena vidljivost, neotkrivene podrtine i drugo. Samo nasukanje broda ne predstavlja veliku opasnost za posadu, brod i teret na njemu, već do prave opasnosti dolazi prilikom prevrtanja. Naime, prilikom nasukavanja može doći do znatnog smanjenja pozitivne stabilnosti broda ili njegovog potpunog gubitka, a rezultat je prevrtanje. Opasnost od prevrtanja je velika, osobito ako se nasukanje dogodilo prilikom loših ©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 139

Form IK - CF

vremenskih uvjeta ili pak zbog njih. U takovim slučajevima nužno je žurno napuštanje broda. Prilikom nasukanja broda velika se pozornost posvećuje procjeni oštećenja (ovisi o brzini kojom je plovio i ovrsti morskog dna). Teža oštećenja na trupu ne dopuštaju kasnija odsukavanja, jer bi mogla predstavljati još veću opasnost i štetu zbog mogućeg potonuća. Na konačan ishod utjecat će stanje mora (plima i oseka), stanje balastnih tankova, vrsta morskog dna, položaj i pozicija (područje) nasukanog broda, količina i razmještaj tereta, mogućnost odbacivanja/prekrcavanja tereta, snaga strojeva, smjeri snaga vjetra, struje, te odluka zapovjednika broda. U slučaju nasukavanja, časnik u straži zaustavlja stroj, daje znak za uzbunu, poziva zapovjednika, izvješćuje strojarnicu o događaju, te ističe svjetlosne signale ili tijela. Zapovjednik/upravitelj stroja poduzima korake za uklanjanje mogućnost požara ili eksplozije, dok voda palube sondira sve tankove i kaljuže koji su u doticaju s morem. Prvi časnik palube okuplja posadu prema Rasporedu za uzbunu, zatvara vodonepropusna vrata i utvrđuje je li došlo do izlijevanja ulja, unutarnjih oštećenja, te ako je probijena oplata, količinu prodora vode. Drugi časnik palube sondira dno oko broda, utvrđuje stanje nasukanja (leži li cijelom duljinom ili je krma slobodna), sastav morskog dna, te određuje gaz na pramcu i krmi. Upravitelj stroja mora utvrditi stanje stroja, količinu i raspored goriva, dok zapovjednik prikuplja hidrometeorološke podatke i utvrduje štetu. Sve podatke upisuje u Brodski dnevnik. Važno je zaustaviti i moguće klizanje broda. Radi otklanjanja opasnosti od potapanja, spuštaju se sidra i na taj način učvršćuje brodsko korito. Bila bi velika pogreška nakon nasukanja uputiti strojeve krmom punom snagom, u nakani odsukanja. Mogu nastati brojne nepovoljne situacije, pa čak može doći i do potonuća samog broda kada dospije u dublju vodu. Da bi se olakšalo odsukavanje, brod se može rasteretiti po unaprijed izvedenom proračunu težina tereta i brodske opreme, te mu tako dati potreban nagib. U nekim se situacijama brod mora hotimice nasukati, radi neposredne opasnosti brodoloma ili izbjegavanjem veće štete od nasukanja. Pri namjernom nasukavanju broda obično se traži zaštićeno mjesto s malim negativnim vanjskim morskim i vremenskim utjecajima. Konzultira se pomorske zemljovide i publikacije (peljare) radi pronalaženja pogodnog (mekanog) morskog dna i zaštićene uvale. Pravilno nasukavanje izvodi se pramcem i mora se omogućiti kasnije što lakše odsukanje. Bira se primjerena brzina (za male brodove od 5 do 6, a za velike od 1 dom 2čv), a nakon nasukanja učvrste se pramac i krma da ne dođe do pomicanja.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 140

Form IK - CF

Nasukanje je dosta česta pomorska nezgoda, i to naročito u područjima s razvedenim obalama. Prodor vode Prodor vode nastaje zbog probijanja ili oštećenja brodskog trupa, ali i nalijevanjem vode kroz palubne otvore za teškog mora. Probijanje trupa možei zazvati sudar, nasukanje, nevrijeme, teško more i dr. Bez obzira na to iz kojeg je razloga trup oštećen, valja pronaći mjesto prodora, te ustanoviti veličinu i vrstu štete, kao i brzinu kojom voda prodire u brod. Nakon procjene, valja žurno odlučiti koja sredstva za sprječavanje prodora vode upotrijebiti. Važno je smanjiti prodor, a zatim ga i potpuno zaustaviti. Nakon toga poduzimaju se mjere za istakanje utekle vode, kako se ne bi narušila brodska stabilnost. Prodore vode sprječava se sredstvima koja moraju imati brodovi, u skladu sa SOLAS propisima. Međutim, u takovim su slučajevima improvizacije česte i neizbježne. Nakon signala za uzbunu, posada pristupa zatvaranju vodonepropusnih vrata i drugih otvora na brodu. Zapovjednik nalaže upućivanje drenažnih sustava i uređaja, pregled broda i trenutačno stanje, te ovisno o podacima, reagira na najbolji način. Prvi časnik palube utvrdit će uzrok naplavljivanja, odnosno, mjesto prodora, dok će voda palube sondirati susjedna odjeljenja. Osobitu pozornost valja posvetiti i nagibanju broda, odn. mogućem pomicanju tereta. SOLAS konvencija propisuje odredbe za razvrstavanje svih putničkih i teretnih brodova u međunarodnom prometu glede nepropusnosti. Određuje mjerila, uvjete i konstrukcijske izvedbe vodonepropusnih pregrada na brodskom trupu i nadgrađu.Također propisuje opremljenost brodova djelotvornim drenažnim sustavima, radi odvođenja isteklih tekućina ili kondenzata. Svi brodovi moraju imati najmanje dvije do tri crpke, spojene na glavnu sabirnu cijev. Najčešći uzroci prodora vode u brod su sudari, nasukanja ili udari. Oštećenja i prodori pojavljuju se na podvodnom i nadvodnom dijelu broda. Najopasnija suoštećenja brodske oplate u blizini vodene crte, jer voda počinje prodirati u brodsku nutrinu. Nakon prodora, brod može potonuti na ravnoj kobilici ili se prevrnuti zbog gubitka poprečne stabilnosti. Može potonuti i preko pramca ili pak krme, zbog gubitka uzdužne stabilnosti. Stoga, svim sredstvima valja spriječiti ili barem smanjiti nadiranje vode, da bi brod mogao dalje ploviti i doći do najbliže sigurne luke ili brodogradilišta. ©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 141

Form IK - CF

Količina vode koja prodire u brod ovisi o veličini nastalog otvora i njegovoj okomitoj udaljenosti od morske površine. Zaštita od prodora vode temelji se na ugradnjama poprečnih i uzdužnih vodonepropusnih pregrada, a dvostruko dno/oplata štiti brodski trup prigodom nasukanja/udara. Mjerilo za sigurnost broda je njegov pričuvni uzgon (pričuvna istisnina - nepropusno zatvoreni obujam unutar brodskog trupa koji je iznad konstrukcijske vodene crte). Veličina/vrijednost pričuvne istisnine ovisi o obliku nadvodnog dijela broda i o visini nadvoda. Kod trgovačkih brodova je 50 do 60% konstrukcijske istisnine broda. Nije kritično stanje u kojemu brod, gubitkom uzgona zbog prodora vode, samo dublje zaroni. Međutim, pri tomu se obično nagne i zaroni pramcem ili krmom. To je krajnji stupanj opasnosti. Otklanja se korištenjem crpnih sustava za izbacivanje vode i sustava za suprotno naplavljivanje, radi izravnavanja broda. Suvremeni brodovi za izravnavanje nagiba imaju posebne tankove na bokovima, na pramcu i krmi. To su krmeni i pramčani trim tankovi (peak), bočni tankovi i krovni tankovi. Za to se mogu koristiti i tankovi u dvodnu. Radi sprječavanja mogućeg prevrtanja, brod se prilikom većih nagiba izravnava plavljenjem prostorija ili tankova na suprotnom boku. Ako nije prodrla veća količina vode, brod valja pokušati izravnati prebacivanjem tekućeg goriva u tankove ili ćelije na suprotnom boku. Pri svim ovim radnjama i njihovim kombinacijama, obvezno je pratiti promjene trima. Strukturno oštećenje i pomak tereta Kod nasukanja i sudara može doći i do strukturnog oštećenja broda, ili pak do pomicanja tereta zbog nagibanja broda i gubitka stabilnosti. To može dovesti do prignječenja posade i putnika na brodu, a u najgorem slučaju dovodi do prevrtanja ili potonuća broda. Prevrtanje gotovo uvijek nastupa naglo i nemoguće je govoriti o organiziranom napuštanju broda, pa su i ljudske žrtve velike. Najmanje su ugrožene osobe koje borave u gornjim dijelovima na brodu. U slučajevima prevrtanja valja otplivati što dalje od broda, radi izbjegavanja vira koji stvara brodska masa tonućem. Pri ovakovom prevrtanju posljedične su teškoće smanjkom hrane i vode za brodolomce. Ovi događaji najviše odnose živote, a opstanak stradalih poglavito ovisi o domišljatosti, spretnosti i volji za životom. Šteta zbog nevremena ©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 142

Form IK - CF

Zbog mogućeg nevremena, temeljem podataka od meteoroloških i oceanografskih službi, valja odrediti najpogodniju plovidbenu rutu. Posebnu pozornost vremenskim utjecajima na brod i plovidbu posvećuje se na putničkim brodovima. Na njima se mora voditi osobita skrb o sigurnosti i udobnosti. Za neugodnih vremenskih stanja, putnicima valja davati smirujuća obavještenja o vremenu i dobro je skloniti ih s otvorenih paluba. Osobitu pozornost u takovim uvjetima posvetiti djeci i starijim osobama, te osobama koje mogu imati teškoća s gibanjem, korištenjem stubišta i rukovanjem samozatvarajućim protupožarnim vratima.

Požar i eksplozija Požar i eksplozija su najveće opasnosti u pomorstvu. Nisu toliko česti, ali redovito izazivaju velike ljudske žrtve i štete na brodovima. U uskoj su međusobnoj, često povratnoj svezi, jer uvjetuju jedno drugo (najčešće požar eksploziju, ali se zna dogoditi i obratno) i to posebno na suvremenim brodovima koji prevoze opasne, lakozapaljive i eksplozivne terete. Požare na brodovima poglavito izazivaju neispravni ili loše izolirani električni vodovi, eksplozivni plinovi, iskrenja, samozapaljivost tereta i neopreznost ljudi. Svi ti elementi daju veliku važnost protupožarnoj zaštiti na brodu, tako da osim odgovarajuće opreme i sredstava za gašenje podrazumijeva i obučavanje ljudi, da bi djelotvorno i na odgovarajući način koristili opremu koja im je na raspolaganju. Protiv požara je najbolje djelovati preventivno da do njega ne bi ni došlo, a ako do njega ipak dode, važnu ulogu preuzimaju vatrodojavni uređaji i sustavi za gašenje. Međunarodna SOLAS konvencija u II. glavi propisuje jedinstvena načela i pravila pri konstruiranju broda koja su vezana za protupožarnu zaštitu, otkrivanje ©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 143

Form IK - CF

požara, te njegovo gašenje. Pravila su posebno uređena za putničke, teretne brodove i tankere, ali na svim brodovima moraju biti stalno izloženi opći planovi koji za svaku palubu jasno pokazuju kontrolne stanice, podatke o uređajima za otkrivanje požara i o sredstvima za njihovo gašenje. U slučaju nastanka požara, svaka je osoba dužna dati znak za uzbunu i obavijestiti časnika u službi. Ako može, početi s gašenjem svim raspoloživim sredstvima. Časnik u službi mora obavijestiti zapovjednika, strojarnicu, radio časnika(ukoliko ga ima), zaustaviti prozračivanje u nastambama ili brodskim skladištima tereta. Nakon toga zapovjednik upravlja gašenjem, a prvi časnik palube palubnom protupožarnom skupinom (slučaj požara na palubi), odnosno upravitelj stroja operacijom gašenja u stroju. Prvi časnik stroja - strojarskom protupožarnom skupinom. Protupožarna se skupina (određuje ju Raspored za uzbunu) mora odmah javiti na zborno mjesto zbog preuzimanja dužnosti. Strojar u službi u strojarnici mora uzbuniti upravitelja stroja, zatim organizirati upućivanje protupožarnih sisaljki, dovod morske vode ili pare na palubu, pripremiti stroj za manevar, zaustaviti prozračivanje i prema potrebi zaustaviti strojarnicu. U vrijeme gašenja požara, brodom se manevrira na način kojim se gašenje pospješuje. Pri većim valovima brod se dovodi u položaj najmanjeg ljuljanja, a ako je požar nastao na gornjim dijelovima broda, brod se okreće niz vjetar. U blizini kopna se brod upućuje najbližoj luci, pa u gašenju pomažu drugi brodovi i kopnene vatrogasne postrojbe. Pri gašenju s vodom, postoji mogućnost ugrožavanja brodske stabilnosti, jer se stvaraju velike vodene slobodne površine. Kod ovakovih operacija valja biti spreman na moguću ugrozu brodske stabilnosti, kad se brod mora otegliti u pliće vode i nasukati. Tegljači su, osim temeljne zadaće tegljenja, djelotvorni i za vanjsko gašenje svojim vodenim topovima. Postavljaju se u privjetrinu da ih ne ometa dim i toplina, naginju na suprotnu stranu da vodu mogu izbaciti pod što većim kutom i pokriti čitavu površinu broda. U

slučaju

većeg

požara

zatvaraju

se

strojarnica,

prostor

za

crpke,

vodonepropusna/vatrootporna vrata, zaklopke na dimnjacima, poklopci ventilatora, brodska okna, kisik i boce s plinom. Bez izričite zapovijedi zapovjednika, niti jedna brodica ili splav ne smije se spustiti u more. Ako je požar lokaliziran, zadatak je pomoći unesrećenima i ako je moguće ustanoviti uzrok nastanka požara, utvrditi štetu, odrediti je li potrebna pomoć s kopna, napraviti izvješće i upisati vremena, radnje i činjenice u Brodski dnevnik. Posebnu se pozornost posvećuje požarima u brodskim nastambama, strojarnici i prostorijama s uređajima, na radnim i drugim zatvorenim mjestima. ©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 144

Form IK - CF

Čovjek u moru i SAR operacije Manevri brodom prilikom kritične situacije čovjek u moru mogu biti različiti, ovisno o situaciji i vrsti broda. Neposredna akcija (pad osobe primijetilo se sa zapovjedničkog mosta i akcija se poduzima odmah). Odložena akcija (očevidac prijavljuje pad osobe u more na zapovjednički most i akcija se tek tada pokreće). Nestala osoba (zapovjedniku broda prijavljen je nestanak osobe tijekom plovidbe). U svim se slučajevima mora postupiti prema Rasporedu za uzbunu ili Planu podrške zapovjednicima. Ukratko, valja izvesti jedan od uobičajenih manevara: običan zaokret (manevar 270°), Williamsov ili Sharnowov zaokret. Praksa je pokazala da je Williamsov zaokret najpogodniji i najdjelotvorniji za ovu kritičnu situaciju. Akcija potrage i spašavanja na moru je, prema SOLAS konvenciji – obveza za sve brodove i SAR subjekte na kopnu. Kršenje te obveze predstavlja kazneno djelo. Operacija spašavanja ljudi na moru najčešće je povezana s operacijom potrage, a cilj obje operacije je pronalaženje objekata i osoba na moru u opasnosti, ili za koje se pretpostavlja da su u opasnosti, te njihovo spašavanje. U operacijama SAR u blizini obale koriste se brodovi, zrakoplovi, helikopteri i obalna sredstva za spašavanje. Na otvorenom oceanu se u nezgodama koristite brodovi i zrakoplovi dugog akcionog radijusa. Sudjelovanje trgovačkih brodova je osobito značajno. SAR na moru nije moguće uspješno obavljati bez dobro organiziranih pratećih služba. Njihova se organizacija provodi Međunarodnim ugovorima, koji se temelje na Međunarodnim konvencijama. Brod u nevolji mora na različite načine, kako to propisuje GMDSS sustav (2182kHz radiotelefonija i 156.8MHz VHF kanal 16 radiotelefonija) odaslati znak za pogibao. Znak sadrži identifikacijsku oznaku broda, poziciju, prirodu pogibli i vrstu pomoći koja se traži, te svaku drugu obavijest koja može olakšati potragu (kurs, brzinu, namjeru zapovjednika i dr.). Brod koji pruža pomoć treba obavijestiti brod u nevolji o svojem identitetu, poziciji, brzini i predviđenom vremenu dolaska, te održavati neprekidnu službu slušanja na međunarodnim frekvencijama pogibli.

Kvarovi brodskih sustava

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 145

Form IK - CF

Kritične situacije na brodu mogu nastati i zbog raznih kvarova na različitim brodskim sustavima. Najosjetljiviju su kvar upravljanja s mosta, kvar sustava za kormilarenje, glavnog pogonskog stroja, generatora itd.

Bolest, povreda, smrtni slučaj i helikopterske operacije Brod je radno mjesto velikom broju ljudi koji često rade i teške fizičke poslove u otežanim uvjetima. Stoga je posada i dodatno izložena različitim povredama i bolestima. Za djelovanje u takovim kritičnim situacijama jako je važno poznavati pomorsku medicinu, što se posebice očekuje od časnika na brodu. Ukratko, najbolja zaštita pri radu je prevencija, pravilna zaštita i primjena zaštitnih mjera, te osiguranje radnika. Ako do ozljede i dođe, valja poznavati temeljne načine u pružanju prve pomoći kod prijeloma, posjekotina, unutarnjeg krvarenja, opeklina, kemijskih ozljeda, zaraznih bolesti, infekcija, glavobolje i dr. U slučaju smrti člana posade zapovjednik mora slijediti postupke propisane zakonodavstvom države u kojoj je brod upisan, upute iz publikacije International Medical Guide for Ships i koristiti usluge brodskog liječnika, ako je ukrcan na brod (postupci u svezi sa smrtnim slučajem na brodu, kao i detalji o izvješću glede smrtnog slučaja). Helikopter je vrlo pogodno sredstvo za evakuaciju osoba iz opasnog područja. Najvažnije kod helikopterskih operacija je održavati radiovezu, te koristiti sva predviđena sredstva za signalizaciju (zastave, narančasti dimni signal, reflektore, svjetiljke za signalizaciju i dr.) kako bi se helikopterske operacije izvele što djelotvornije. Vrlo je važno paziti na smjer vjetra i u tom smislu podesiti stranu i kut prilaženja helikoptera brodu, radi sigurnog izvođenja operacija. Za rad s helikopterom koristiti publikaciju International Chamber of Shipping Guide to Helicopter/Ship Operations, koja vrijedi za sve brodove.

Terorizam i piratstvo Piratstvo je i danas prisutan problem u prekooceanskim plovidbama i s njim se relativno teško izlazi na kraj. Osim piratstva, sve više se javlja sličan, no puno gori i bestijalniji problem terorizam. Gledano općenito, terorizam je danas najveći svjetski problem. Dok su pirati ©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 146

Form IK - CF

djelovali isključivo zbog pljački i osobne koristi, današnji teroristi zbog različitih političkih motiva i razloga ubijaju bez obzira, bilo koga i pocijenu vlastitog života. U tom smislu trgovački brodovi koji prevoze i do 300000t opasnog i eksplozivnog tereta, uplovljavajući u razne luke u svijetu, predstavljaju idealne ciljeve. Stoga se pomorci moraju osobito čuvati ovog oblika opasnosti. O ovom problemu struka vodi dostatno računa. Odnosi se poglavito na najnoviji ISPS code (International Ship and Port Facility Security Code), koji se trebalo uključiti u lučke i brodske sigurnosne sustave od srpnja 2004. ISPS code predstavlja se kao amandman na SOLAS konvenciju (glava XI-II). Strogo određuje stupnjeve pripravnosti i postupke, u skladu s Globe Wireless sustavom obavješćivanja u slučaju piratskih i terorističkih napada na posadu i brod. Osim ovih, još provode se žurni postupci u slučajevima izlijevanja ulja s broda, za spašavanja helikopterom, tegljenja, pronalaženja opijata na brodu i slijepih putnika, te pri otkrivanju eksplozivnih naprava na brodu ili brodskom koritu.

3. MJERE OPREZA ZA SPRJEČAVANJE ONEČIŠĆENJA MORSKOG OKOLIŠA

3.1. Definicija termina onečišćenje Međunarodna konvencija o pripravnosti, akciji i suradnji za slučaj onečišćenja uljem, 1990 (OPRC Konvencija). Definicije u smislu ove Konvencije: Ulje označuje naftu u bilo kojem obliku, uključujući sirovu naftu, gorivo, kaljužu, uljni otpad i derivate Nezgoda onečišćenja uljem označuje događaj ili slijed događaja istog podrijetla koji rezultira ili bi mogao rezultirati izljevom ulja, što ugrožava ili bi mogao ugroziti morski okoliš, obalu i uz njih vezane interese jedne ili više država, te koji zahtijeva akciju u nuždi ili drugo neposredno djelovanje. ©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 147

Form IK - CF

Brod označuje plovilo bilo koje vrste, koje posluje u morskom okolišu, uključujući brodove s podvodnim krilima, vozila na zračnom jastuku, ronilice i plutajuće objekte svih vrsta. Pučinska jedinica označuje svaki učvršćeni ili plutajući pučinski uređaj ili napravu, koji su uposleni na istraživanju, iskorištavanju ili proizvodnji plina ili ulja, odnosno ukrcavanju ili iskrcavanju ulja. Morske luke i uređaji za rukovanje uljem označuju uređaje koji predstavljaju opasnost od nezgoda onečišćenja uljem i uključuju, među ostalima, morske luke, uljne terminale, cjevovode i druge uređaje za rukovanje uljem. Organizacija označuje Međunarodnu pomorsku organizaciju. Glavni tajnik označuje glavnog tajnika Organizacije.

3.2. Efekti onečišćenja morskog okoliša Iznenadni izljevi ulja (mineralno ulje u bilo kojem obliku uljkučivši sirovu naftu, tekuće gorivo, otpadna ulja i prerađene proizvode), ispuštanje štetnih i opasnih tvari, bacanje krutih otpadaka kao i izvanredni prirodni događaj u moru. Postoje izvori onečišćenja s broda i sa kraja. Onečišćenje s broda se može dogoditi kod raznih havarija (sudari, nasukanja, eksplozije ..), prilikom radnih postupaka, a posebno na brodovima tankerima (pranje tankova sirovom naftom, balastiranje i debalastiranje, ukrcaj i iskrcaj tereta, pranje tankova, zaustavljanje rada s teretom u nuždi), zatim kod nekontroliranog ispuštanja zauljenih voda iz kaljuža strojarnice, ukrcaj bunkera i sl. Onečišćenje s broda se može dogoditi usljed havarije, tehničkih nedostataka, nepravilnim obavljanjem radnih postupaka, nedovoljnim iskustvom ili slabom obučenošću članova posade te grubom namjerom. Svako onečišćenje mora je potrebno hitno javiti nadležnim vlastima obalne države odnosno regionalnom centru tog područja (npr. imamo regionalni centar za zaštitu Mediterana od onečišćenja u Malti).

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 148

Form IK - CF

Obveze u slučaju onečišćenja prema MARPOL konvenciji: Članovi posade će postupiti u skladu sa procedurom iz SOPEP plana (brodski plan za slučaj opasnosti zagađenja uljem), a to znači: obavještavaju se odgovorne osobe, odmah se započinje s radnjama na zaustavljanju daljnjeg istjecanja ulja ili opasnih i štetnih tvari, u skladu s mogućnostima vrši se inicijalna izolacija onečišćenog područja (npr. zagrađivanje plutajućim brodskim konopom ili eventualno plutajućom branom), u međuvremenu se obavještavaju vlasti obalne države te se po potrebi traži dozvola za upotrebu kemikalija/disperzanata za čišćenje, poduzimaju se mjere sprečavanja požara, potrebno je poznavati otrovnost i eksplozivnost para te upozoriti posadu i putnike , spriječiti ulaz uljnih i drugih para u prostor posade, putnika i u strojarnicu, u skladu s mogućnostima započeti inicijalno čišćenje brodskim priručnim sredstvima. U skladu sa Protokolom I. Marpola zapovjednik je dužan bez odlaganja obavjestiti najbližu obalnu državu o slijedećem: identitet broda, vrijeme, tip i pozicija onečišćenja, količina i tip onečišćenja, pomoć i mjere sanacije. Obalna država je organizirana na način da može djelovati kod iznenadnog onečišćenja mora. U Republici Hrvatskoj je donešen «Plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora». Subjekti koji sudjeluju u provedbi Plana su: Stožer za provedbu plana

(članove imenuje

Vlada R.H. iz državnih Ministarstava i Državnih Uprava ) i Stožer operativnog centra na nivou županije. Osnovani su da bi se moglo kvalitetno odgovoriti kod bilo kojeg iznenadnog onečišćenja mora, na način da pokrenu sistem koji će procijeniti opseg onečišćenja, sanirati onečišćenje te će također prikupiti dokaze i dokumente u svrhu potraživanja naknade štete. Načini i priručna pomagala za sprečavanje onečišćenja. ©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 149

Form IK - CF

Manji izljevi s broda i to posebno u luci, mogu se dobro izolirati (npr. brodskim plutajućim konopom). Bitno je djelovati odmah, bez odlaganja. Što se prije locira izvor onečišćenja te zaustavi istjecanje to će šteta biti manja. Potrebno je što prije aktivirati brodski SOPEP plan. Odmah obavjestiti vlasti obalne države gdje se brod nalazi ili vlasti najbliže obalne države ako je brod u plovidbi. Ishoditi dozvolu od lučkih vlasti za upotrebu kemikalije/disperzanta za saniranje onečišćenja. Dati odmah rečenim vlastima potrebne informacije (u skladu s Protokolom I. Marpola) te što vjerniji opis događaja. Ako je onečišćenje većeg inteziteta koje se ne može lako sanirati s broda to će vlasti obalne države pokrenuti vlastite potencijale koji će u što kraćem roku započeti čišćenje. 3.3. Međunarodne mjere za prevenciju onečišćenja, izbjegavanje onečišćenja i onečišćivači Metode za spriječavanje uljnog zagađivanja s broda dok su u posebnim područjima, a posebna područja su prostor Mediteranskog mora, Baltičkog mora, Crnog mora, Crvenog mora, zaljevi, Adenski zaljev i Antartički prostor. Provođenje mjera: bilo kakvo ispuštanje u more ulja ili uljnih mješavina s bilo kojeg uljnog tankera i bilo kojeg broda od 400 GT i preko toga je zabranjeno u posebnim gore navedenim prostorima. Za Antartički prostor bilo kakvo ispuštanje ulja ili uljnih mješavina je zabranjeno sa bilo kojeg broda.Ovo se ne odnosi na ispuštanje čistog ili pročišćenog balasta. Također se ne odnosi na ispuštanje kaljužne vode iz strojarskih prostora pod uvjetom da su slijedeći uvjeti ispunjeni: 1.

2.

a)

ako kaljužna voda ne nastaje iz kaljuža teretno pumpne prostorije,

b)

kaljužna voda nije pomješana sa uljno teretnim talogom,

a)

brod nastavlja plovidbu,

b)

uljni sadržaj tekućine bez razređivanja nesmije prijeći 0,000015 %,

c)

brod upotrebljava uljnofiltrirajuću opremu koja odgovara točki 16(5) Aneksa,

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 150

Form IK - CF

d)

da je filtrirjajući sustav opremljen zaustavljajućim mehanizmom koji osigurava automatsko prekidanje ispuštanja kaljužnih voda ako uljni sadržaj tekućine prelazi 0,000015%,

3.Nikakvo ispuštanje u more ne smije sadržavati kemikalije ili druge tvari u količinama ili koncentraciji koja je opasna za morski okoliš. 4.Uljni talog koji ne može biti ispušten u more odnoseći se na gore navedeno mora biti ostavljen na brodu ili iskrcan u posebna odlagališta. Ako se bilo koji tragovi ulja pojave na ili ispod površine vode u neposrednoj blizini broda ili njegovo brazdi, Vlade članovi konvencije odmah će istražiti činjenice dali je bilo zloupotrebljavanja odredbi. Istražuju se uvjeti vjetra i mora, trag i brzina broda te drugi mogući izvori vidljivog traga u blizini i bilo koje prijašnje ispuštanje ulja u more. Luke Mediterana, Crvenog mora i Baltika poslije 1.1.1977 god. moraju na terminalima i prihvatilištima za remont brodova omogućavati prihvat i obradu otpadnog balasta i vode ispranih tankova sa uljnih tankera. Također moraju omogućiti prihvat drugih taloga i uljnih mješavina sa svih brodova. Moraju imati odgovarajući kapacitet za potrebe svih brodova i upotrebljavati ih tako da ne izazivaju kašnjenje trgovačkih operacija. Sve gore spomenuto odnosi se i za Crveno more, prostore zaljeva i Adenski zaljev. Antartički prostor - Luke odlazaka/dolazaka iz Antartičkog prostora moraju imati mogućnosti prihvata prljavog otpada, taloga, prljave vode ispranih tankova i drugih uljnih taloga i mješavina sa svih brodova bez izazivanja zastoja ili kašnjenja i prema potrebama brodova koji ih koriste. Mora se osigurati da svi brodovi pod zastavom prije ulaska u prostor Antartika su opremljeni sa tankovima dovoljnog kapaciteta za odlaganje otpadnih tvari i uljnih mješavina dok plove tim prostorima. Nakon izlaska iz prostora ispuštaju te otpadne tvari u slijedećem prihvatilištu (luci). Ove spomenute odredbe o ispuštanju u more onečišćenja ne vrijede u slučaju očuvanja sigurnosti broda, spašavanja života na moru ili kada je to posljedica oštećenja broda ili opreme. Nastojati smanjiti onečišćenje kod oštečenja broda ili ako je svjesno prouzrokovano oštećenje. ©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 151

Form IK - CF

Ako je ispuštanje u more tvari koje sadrže ulje odobreno od Administracije u svrhu smanjivanja štete od onečišćenja (zagađenja). Ove tvari isto sadrže dio onečišćenja. Sva ta ispuštanja moraju biti odobrena od nadležne vlade. Lučka prihvatilišta za onečišćenja, koriste se na naftnim terminalima, prihvatilištima za popravak brodova i lukama u kojima brodovi ispuštaju uljne taloge. Prihvatilišta primaju taloge, uljne mješavine koje ostaju od uljnih tankera

i drugih brodova, prema potrebi

brodova i bez zaustavljanja trgovačkih operacija.

Lučka prihvatilišta moraju biti u: svim lukama i ternimalima u kojima se teška nafta ukrcava u tankere, svim lukama i terminalima u kojima se nafta ukrcava u količinama više od 1000 m/t dnevno, svim lukama koja imaju prihvatilište za popravak brodova ili uređaje za čišćenje tankova, sve luke i terminale koji rade sa brodovima opskrbljenim taložnim tankovima, svim lukama uzimajući u obzir uljne kaljužne vode i druge taloge koji mogu biti ispušteni, svim utovarnim lukama za rasute terete, uzimajući u obzir uljne taloge sa kombiniranih brodova koji ne mogu biti ispušteni u more. Kapacitet prihvatilišta mora biti toliki da može prihvatiti ulje i uljne mješavine koje ne mogu biti ispuštene u more kada se radi o posebnim (geografskim) prostorima.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 152

Form IK - CF

3.4. Onečišćenje fekalijama sa broda Fekalije znače: odvođenje otpadaka iz wc školjki, pisoara i wc izlivnica, odvođenje otpadaka iz medicinskih prostorija, kroz umivaonike, kade i izlivnice tih prostora, odvod voda iz prostora za žive životinje, ili drugih otpadnih voda pomješanih s gore navedenim otpatcima, Tank za odlaganje je tank, koji se koristi za odlaganje i čuvanje otpadnih voda. Ispuštanje fekalija u more je zabranjeno osim kada: brod ispušta usitnjene i dezinficirane fekalije upotrebljavajući sustav odobren od strane Administracije na udaljenosti većoj od 4 Nm od najbliže obale ili fekalije koje nisu usitnjene i dezinficirane na udaljenosti većoj od 12 Nm od najbliže obale. Otpadne vode se ne ispumpavaju odjednom nego u razmacima za vrijeme plovidbe pri brzini ne manjoj od 4 čvora. Razmaci ispumpavanja moraju biti odobreni od Administracije i po datim standardima, ili ©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 153

Form IK - CF

brod koristi uređaj za obradu fekalija po propisanim standardima Administracije što znaći:da su rezultati testiranja uređaja u skladu sa onim u Međunarodnoj svjedodžbi za zaštitu od onečišćenja fekalijama iz 1973 god. Izliv ovih voda nesmije prouzročiti vidljive plutajuće tvari niti zamućenje okolne vode. Brod se ne nalazi u vodama pod nadležnosti neke države i otpušta fekalije u skladu sa najniže utvrđenim zahtjevima, jer u protivnom može biti kažnjen od strane dotične države. Kada su fekalije pomješane s otpadom ili otpadnom vodom i imaju različite odredbe ispuštanja najviši utvrđeni zahtjevi se primjenjuju. Ovo ispuštanje u slučaju nužde odnosi se na slijedeće: ispuštanje fekalija s broda u svrhu sačuvanja sigurnosti broda i ljudi na brodu ili spašavanja živote na moru, ispuštanje fekalija zbog oštećenja broda ili njegove opreme ako su sve moguće radnje učinjene prije i poslije nastanka štete u svrhu sprečavanja ili smanjivanja ispuštanja. Luke i terminali moraju biti opremljeni za prihvat fekalija, odgovarajućeg kapaciteta da ne izazovu kašnjenje trgovačkih operacija. Za omogućiti ispumpavanje fekalija sa broda u prihvatilište obje strane moraju biti opremljene standardnom opremom. 3.5. Onečišćenje smećem sa broda Pod smećem podrazumjevamo otpade živežnih namirnica, domaćeg i radnog otpada izuzimajući svježu ribu i njene dijelove, sakupljenog za vrijeme normalnog rada broda i spremljenog da bude bačen kontinuirano ili u vremenskim razmacima. Izbacivanje smeća izvan specijalnih prostora. zabranjeno je ispuštanje u more svih plastika, uključujući ali ne ograničavajući se na sintetičke konope, sintetičke ribarske mreže i plastične vreće za smeće, Izbacivanje u more slijedećeg smeća mora biti što je dalje moguće od najbližeg kopna, ali je u svakom slučaju zabranjeno ako je udaljenost manja od: 12 Nm za ostatke hrane i svo drugo smeće uključujući papir, krpe, staklo, metal, boca i sl. otpad. ©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 154

Form IK - CF

Kada je smeće pomješano sa drugim otpadom koji ima drugačije odredbe ispuštanja primjenjuju se strožije mjere. Specijalne odredbe za ispuštanje (bacanje) smeća. Nikakva vrsta otpada ne smije se ispuštati sa fiksnih ili plutajućih platformi i svih drugih brodova u krugu od 500 m. od platforme. Ispuštanje u more ostataka hrane može biti dozvoljeno, ako, su prošle usitnjavanje/mljevanje sa takovih fiksiranih ili plutajućih platformi, ako su 12 Nm od kopna i sa svih drugih brodova u krugu od 500 m. od tih platformi. Takva mljevena/ usitnjena hrana mora proći kroz otvor ne veći od 25 mm. Svaki brod od 12 m. dužine ili više mora imati vidno označene upute o odlaganju smeća za posadu i putnike. Upute moraju biti napisane na službenom jeziku države pod čijom zastavom brod plovi, a za brodove pod nadležnošću članica Konvencije također na engleskom ili francuskom jeziku. Svaki brod od 400 GT i preko i svaki brod ovlašten da prevozi 15 osoba ili više, mora imati Plan rasporeda smeća (garbage management plan) kojeg posada slijedi. Plan obuhvaća pisane upute za skupljanje, pohranjivanje, obrađivanje i odlaganje smeća, uključujući upotrebu opreme na brodu. Plan mora biti potpisan od osobe koja izvodi radnje po planu. Svaki brod od 400 GT i preko i svaki brod koji prevozi 15 ili više putnika mora imati knjigu zapisa smeća (record book). Upisuje se svaka operacija ispuštanja ili kompletna obrada, i potpisuje na dan obrade ili ispuštanja od časnika u službi. Mora biti potpisan od zapovjednika na službenom jeziku pod čijom zastavom brod plovi i na engleskom ili francuskom. Mora biti upisan datum i vrijeme, pozicija broda, opis smeća. Mora biti sačuvan dvije godine nakon zadnjeg upisa i na dostupnom mjestu za inspekciju. Prikupljanje i odvajanje otpada Sav otpad se mora stavljati u kante za tu određenu kategoriju. Sve osobe na brodu, neovisno o tome jesu li članovi posade ili putnici, moraju poštivati ta pravila. Kante za pepeo, cigarete, upaljače, šibice ili druge vruće materijale, moraju biti otporni na vatru. Kante za mokri otpad ili tvari koje upijaju vlagu moraju biti vodootporne (primjerice, zabranjeno je odlaganje

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 155

Form IK - CF

otpadaka hrane u papirnate vreće). Sve kante i kontejneri moraju biti točno određene boje i moraju sadržavati oznaku kategorije smeća i vrstom otpada. Tablica prikazuje kategoriju otpada i boju kante i kontejnera za određenu vrstu smeća: Kategorija smeća A B C D E F G

Opis Plastika Otpad od hrane Kućanski otpad metali, staklo, itd.) Jestivo ulje Pepeo Operativni otpad Teretni otpad

Boja Crvena Plava (limenke, Crna Ljubičasta Siva Žuta Narančasta

3.6. Kontrola onečišćenja uljem iz prostora strojarnice i tankova goriva Bilo koje ispuštanje ulja ili uljnih mješavina s brodova na koji se ovaj aneks odnosi je zabranjeno osim kada su sljedeći uvjeti zadovoljeni: 1. Za uljne tankere tanker nije u posebnoj geografskoj zoni, tanker je više od 50 Nm. od najbližeg kopna, tanker je u plovidbi, konstantna količina uljnog sadržaja ne prelazi 30 lit. po Nm., totalna količina ispuštenog ulja u more za postojeće tankere, koja ne prelazi 1/15000 totalne količine tereta od kojeg otpadak čini dio, za nove tankere totalna količina ispuštenog ulja u more koja ne prelazi 1/30000 totalne količine od kojeg otpadak čini dio, tanker ima sistem za praćenje i kontroliranje ispuštanja ulja i tank za preljevanje. 2. Za brod od 400 GT i preko i za kaljuže stroja isključujući kaljuže teretno pumpnog prostora s uljnog tankera, osim ako nije pomiješan sa uljno teretnim talogom. brod nije u posebnoj geografskoj zoni, ©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 156

Form IK - CF

brod je u plovidbi, uljni sadržaj tekućina bez razređivanja ne prelazi 0,000015 %. 3. Za brod manji od 400 GT a nije uljni tanker, dok je van posebnog geografskog prostora, nadležna Administracija se mora uvjeriti da je opremljen instalacijama za pohranjivanje uljnih otpadaka na brodu i njihovog ispuštanja u prihvatilišta ili u more po odredbama gore navedenim (točka 2).

U slučaju da brod nije opremljen zahtjevanom opremom, odredbe ovog paragarafa ne stupaju na snagu do 06.06.1998 ili do datuma kada je brod opremljen, ali što je prije moguće. Do tog datuma bilo kakvo ispuštanje kaljuža, iz strojarskih prostora u more nije dozvoljeno, osim ako nisu ispunjene slijedeće odredbe: a) uljne mješavine nisu proizvod kaljuža teretno pumpnog prostora, b) uljne mješavine nisu mješane sa uljno teretnim talogom, c) brod nije u određenoj geografskoj zoni, d) brod je više od 12 Nm od najbližeg kopna, e) brod je u plovidbi, f) uljni sadržaj tekućine je manji od 0.0001 %, g) brod radi sa opremom uljno vodenog odvajanja napravljenog po odobrenju Administracije, uzimajući u obzir odredbe preporučene od Organizacije (Organizacija – ogranak Komiteta za zaštitu pomorskog okoliša). 3.7. Sadržaj knjige ulja Svaki uljni tanker od 150 GT i preko i svaki brod od 400 GT i preko mora imati Knjigu ulja i dio(operacije strojarskog prostora).

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 157

Form IK - CF

Svaki uljni tanker od 150 GT i preko također mora imati Knjigu ulja II dio (teretno/balastne operacije). Knjiga ulja mora biti vođena u svakoj prilici od tanka do tanka kada god se događa neka od navedenih operacija na brodu: 1. Operacija strojarskog prostora (svi brodovi): balastiranje ili čišćenje tankova teškog goriva, iskrcaj prljave balastne ili čišćene vode iz tankova teškog goriva, rješavanje uljnih taloga (gustog taloga), vanbrodsko iskrcavanje ili rješavanje drukčije kaljužne vode koja se nakupila u strojarskom prostoru,

2. Teretno/balastne operacije (uljni tankeri): ukrcaj uljnog tereta, unutarnji premještaj uljnog tereta za vrijeme putovanja, iskrcaj uljnog tereta, balastiranje teretnih tankova i namjenskih čistih balastnih tankova, čišćenje teretnih tankova uključujući pranje sirove nafte, iskrcaj balasta osim iz odjeljenih balastnih tankova, iskrcaj vode iz izljevnih tankova, zatvaranje svih postojećih ventila ili sličnih uređaja nakon operacije iskrcaja izljevnih tankova, zatvaranje ventila potrebnih za izolaciju namjenskih čisto balastnih tankova od teretnih i posušivanje nakon operacije iskrcaja izljevnog tanka, rješavanje od taloga U slučaju takvog iskrcaja ulja i uljnih mješavina ili u slučaju nesretnih ili drugačijih iskrcavanja ulja, neprihvaćenih po regulaciji, mora biti napisana izjava u knjigu ulja o okolnostima i razlozima takvog ispuštanja.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 158

Form IK - CF

Svaka operacija opisana, mora biti potpuno opisana bez odlaganja u knjigu ulja tako da svi napisi odgovaraju završenoj operaciji. Svaka završena operacija mora biti potpisana od časnika u straži koji vodi operaciju i svaka završena stranica mora biti potpisana od strane zapovjednika. Upisi u knjigu ulja moraju biti na službenom jeziku države pod čijom zastavom brod plovi, za brodove koji imaju Međunarodnu svjedodžbu o zaštiti uljnog onečišćenja na Engleskom ili Francuskom. Zapisi u knjizi ulja na jeziku države čiju zastavu brod vije prevagnut će u slučaju razilaženja ili nesklada kod sudskih rasprava. Knjiga ulja treba biti čuvana na mjestu dostupnog inspekciji za svo vrijeme, osim u slučaju kada se brod tegli i nema posade. Mora biti sačuvana još 3 godine nakon zadnjeg upisa u istu. Nadležna vlast Vlade potpisnice Konvencije mogu pregledati knjigu ulja svakog broda dok je brod u njihovoj luci ili platformi. Mogu kopirati svaki upis iz knjige i tražiti potpis zapovjednika broda . Svaka takva kopija potpisana od zapovjednika je mjerodavan dokaz koji može biti upotrebljen kao dokaz u slučaju sudskog postupka. Sva ova procedura treba biti izvedena što ekspeditivnije da ne izazove bespotrebno zadržavanje broda. Za uljne tankere manje od 15o GT mora biti izrađena odgovarajuća knjiga ulja od Administracije. 3.8. Kontrola onečišćenja uljem i posebna područja Protokol od 1978 god. odnoseći se na Međunarodnu konvenciju za sprečavanje od onečišćenja sa broda, 1973 god. Protokol je donesen u svrhu zaštite morskog okoliša od zagađenja s brodova. Također za unaprijediti daljnju zaštitu i kontrolu morskog zagađivanja od brodova, posebice od uljnih tankera. Unaprijediti odredbe zaštite od onečišćenja uljem iste Konvencije što prije i što moguće šire. Uzeti u obzir sve podatke iste Konvencije dok se određeni tehnički problemi ne riješe zadovoljavajuće. Uzimajući u obzir da navedeno najbolje može biti ispunjeno s protokolom sličnim međunarodne Konvencije za zaštitu od onečišćenja s brodova iz 1973 god. Strane potpisnice su se složile oko općih odredbi.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 159

Form IK - CF

Metode za spriječavanje uljnog zagađivanja s brodova dok su u posebnim područjima, a posebna područja su prostor Mediteranskog mora, Baltičkog mora, Crvenog mora, Crnog mora, zaljevi, Adenski zaljev i Antartički prostor. Provođenje mjera odnosi se na bilo kakvo ispuštanje s bilo kojeg uljnog tankera i bilo kojeg broda od 400 GT i preko toga je zabranjeno u posebnim gore navedenim prostorima, a za Antartički prostor bilo kakvo ispuštanje ulja ili uljnih mješavina je zabranjeno sa bilo kojeg broda. Ulja i uljne mješavine koje nemogu biti ispuštene u more odnoseći se na gore navedeno, mora biti ostavljeno na brodu ili iskrcano u posebna odlagalište. Luke Mediterana, Crnog mora i Baltika poslije 01.01. 1977 god. (svi naftni terminali i prihvatilišta za popravak brodova) moraju omogućiti prihvat i obradu svog otpadnog balasta i vode ispranih tankova sa uljnih tankera. Također moraju omogućiti prihvat drugih taloga i uljnih mješavina sa svih brodova. Moraju imati odgovarajući kapacitet za potrebe svih brodova i upotrebljavati ih tako da ne izazivaju kašnjenje trgovačkih operacija. Ovo se odnosi i za Crveno more, prostore zaljeva i Adenski zaljev. 3.9. Osnove sadržaja priloga VI Konvencije MARPOL Protokol iz 1997 (Aneks VI – Odredbe za zaštitu od onečišćenja zraka s brodova) usvojena 26.Ruj.1997 god., stupanje na snagu 12 mj. nakon što bude prihvaćena od najmanje 15 država ali ne manje od 50 % svjetske trgovačke brodske tonaže. Ovo je usvojeni prijedlog koji je stupio na snagu 19. Svibnja, 2005. godine. Pravila ograničavaju ispuštanje sumpornog oksida (sumporni oksid SOx) i nitrogenog oksida (dušičnog NOx) sa brodskih ispuha i zabranjuju namjerno ispuštanje ozonsko štetnih tvari. Novi aneks VI uključuje globalnu mjeru od 4,5 % mm na sumporni sadržaj teškog goriva i poziva IMO da prati svjetski prosjek sumpornog saržaja goriva kada stupi na snagu. Aneks VI sadrži odredbe koje dozvoljavaju nastanak ili uspostavljanje (kontrolnih zona za ispuštanje sumpornog oksida) sa strožim kontrolama za ispuštanje sumpornog oksida. U tim zonama sadržaj sumpornog oksida od teškog goriva korištenog na brodu nesmije prijeći 1,5 % mm. Alternativno brodovi moraju postaviti plinsko pročišćavajući sustav ili druge tehnološke metode radi ograničenja ispuštanja sumpornog oksida. Baltičko more je određeno u prostoru kao kontrolna zona ispuštanja sumpornog oksida (SO) ©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 160

Form IK - CF

Aneks VI zabranjuje namjerno ispuštanje ozonsko štetnih tvari kao što su: halon i kloroflorougljik. Aneks VI ograničava ispuštanje dušičnog oksida (NOx) iz dizelskih motora. Aneks VI sadrži tri poglavlja i nekoliko dodataka: Poglavlje I – općenito, Poglavlje II – pregledi, svjedodžbe, načini primjene. Poglavlje III – odredbe za kontrolu ispuštanja s brodova. Dodaci uključuju Međunarodnu svjedodžbu o zaštiti onečišćenja zraka, kriterije i procedure za određivanje kontrolnih zona ispuštanja sumpornog oksida i ostalo.

4. DOPRINOS UČINKOVITIM KOMUNIKACIJAMA NA BRODU

4.1. Načela učinkovite komunikacije te sposobnost uspostavljanja i održavanja učinkovite komunikacije između pojedinaca i skupina unutar broda Brodska zajednica je prazna struktura uloga koja se reflektira u brodskoj sredini i koja je spremna da se ispuni trenutnim odnosima i percepcijama različitih grupa i pojedinaca. Visoko formalizirane uloge omogućavaju pomorcu da na brodu živi bez osobnih odnosa sa suradnicima. Moralna struktura mora postojati da bi se brod mogao pokazati kao trenutno kooperativno jedinstvo za kojeg nisu potrebne prethodne pripreme. Formaliziranost odnosa omogućuje da novi čovjek dođe na brod i bez ičije pomoći nađe svoje mjesto. METODE KOMUNICIRANJA Posadu broda čine osobe ukrcane za obavljanje poslova na brodu i upisane u popis posade. Član posade mora obavljati poslove na brodu u skladu sa svojim dužnostima propisanim zakonom i pravilima navigacije na način da ne dovede u opasnost sigurnost prometa ili ošteti

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 161

Form IK - CF

brod ili teret na njemu, ugrozi sigurnost putnika na brodu ili ostalih članova posade i okoliš od onečišćenja opasnim kemikalijama i štetnim tvarima s broda. Član posade za obavljanja straže ne smije napustiti mjesto i prostoriju u kojoj se obavlja straža bez odobrenja dežurnog časnika, a dežurni časnik bez odobrenja zapovjednika. Posadom kao i ostalim osobama na brodu zapovjeda zapovjednik, a koga imenuje i razrješava dužnosti brodar. Zapovjednik broda dužan je brinuti se: za sigurnost i red na brodu, održavanje broda, teretu i putnicima te u tom smislu i izdavati naredbe i nadzirati izvršenje izdanih naredbi, za plovidbe mora biti na brodu, osobno rukovoditi osobito kada brod ulazi /izlazi u luku, kanal ili rijeku, te za ograničene vidljivosti (peljar ga ne oslobađa odgovornosti), mora poduzimati mjere potrebne za spašavanje putnika i posade, i druge poslove. Dužan je u propisanim rokovima obavljati vježbe s sredstvima za spašavanje, te uređajima za otkrivanje, spriječavanje i gašenje požara, te voditi računa o njihovom održavanju.

KOMUNIKATIVNE PREPREKE Sukobi nastaju kad se između dva ili više subjekata akumuliraju tolike suprotnosti i nesuosjetljivosti da nastupi blokada u njihovim međusobnim aktivnostima. Sukobe dijelimo prema subjektima: 1. Sukobi među pojedincima su najčešći oblik sukoba, a proizlaze iz njihove osobne nesnošljivosti i povrijeđene osjetljivosti. Vrlo često se radi o tome da je naizgled bezrazložna antipatija uzrokovana nehotičnim, grubim ili bahatim ponašanjem. 2. Sukobi uloga nastaju kad pojedinac ne može realizirati sve uloge u kojima se nalazi 3. ( npr. zapovjednik, kolega, otac). Sukobi unutar grupe nastaju jer se na brodu nalaze ri grupe, paluba, stroj i pomoćno osoblje s kuharom, sukobi nastaju između: palube i stroja (ali relativno rijetko) i sukobi članova posade s pomoćnim osobljem. Poseban je problem odnos prema kuharu i konobaru jer je prehrana bitan element udobnosti. Pri tom je manja netrpeljivost prema kuharu, a naročito velika prema konobaru.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 162

Form IK - CF

4. Međugrupni odnosi i kad se radi o brodu ili su to sukobi broda sa upravom, nastaju pretežno oko pitanja udobnosti na brodu (uvjeta rada i života na brodu kao i najčešće pitanje plaćanja). Sukobe dijelimo prema sadržaju: 1. sukobi interesa imaju veliku težinu, te su oni izvor najvećih problema među ljudima, 2. sukobi uvjerenja i sistema vrijednosti najčešće nisu mnogo zloćudni te za posljedicu najčešće imaju samo distanciranje bez netrpeljivosti.

VJEŠTINA GOVORA To je individualna vještina svakog pojedinca pri komuniciranju. Zapovjednik je dužan poduzeti sve potrebite mjere koje proizlaze iz njegove odgovornosti propisane pomorskim zakonikom i međunarodnim konvencijama, a koje se odnose na sigurnost broda, putnika, posade i tereta te zaštite okoliša. Dužan je ustrojiti stražu kojom se osigurava sigurna plovidba broda, siguran boravak broda na sidru i u luci. Osobno će rukovoditi postupcima u slučaju pogibije. Ustrojit će posadu u svezi obavljanja poslova na brodu, a posebno u slučajevima opasnosti. Ustrojit će sustav komuniciranja i obavješćivanja na brodu. Časnici odgovorni za stražu: Ne smiju biti pod utjecajem droge niti piti alkohol 4 sata prije stupanja na dužnost kao ni tijekom obavljanja dužnosti. Radno vrijeme časnika u straži ili drugog člana posade ne smije biti duže od 12 sati dnevno uz mogućnost uvođenja drugačijeg radnog vremena na brodovima obalne plovidbe.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 163

Form IK - CF

Ne smije predati stražu drugom časniku za koga dvoji da je nebi mogao učinkovito obavljati te se mora uvjeriti da su i ostali članovi straže sposobni za obavljanje iste.

VJEŠTINA SLUŠANJA Moramo razlikovati sukobe između strana koje su institucionalno podređene nekoj višoj vlasti i sukobe u kojima takva vlast ne postoji pa rješenje ovisi o dobroj volji. Nekoliko je mogućih načina rješavanja sukoba: 1. glasovanje članova više grupe ili njenog upravljačkog tijela, 2. pregovori ili dogovori sukobljenih strana, 3. taktika recipročnih usluga i nalaženja zajedničkog cilja Glasovanje kao metoda rješenja sukoba nije naročito efikasno. Njime se postigne to da je većina zadovoljna, ali ostali nisu. Jedino šta se postiglo jest da su se malo smirile tenzije napetosti. Nešto se postiglo da se strane u sukobu počnu ponašati na nov način i uvide da je to ponašanje za njih bolje i korisnije. Pregovori i dogovori sukobljenih strana su vrlo uspješan način. Osnovni uvjet je vrijeme. Sukobe rješava prvi časnik palube ili zapovjednik, a rjeđe niži članovi posade. UČINCI I POSLJEDICE POGREŠNE KOMUNIKACIJE Učinci i posljedice pogrešne komunikacije na brodu obično rezultiraju sukobom. Sukobi nastaju kada se između dva i više subjekata tolike suprotnosti i nesuosjetljivosti da nastupi blokada u njihovim međusobnim aktivnostima. INTERNA KOMUNIKACIJA Odnosi na brodu uređeni su hijerarhijski naređujućih i izvršiteljskih uloga unutar broda i između dijelova broda. Na vrhu te hijerarhije je zapovjednik broda. Unutar hijerarhije postoje tri kruga naređivanja i izvršavanja: 1. okupljen dio oko časnika palube i dežurnog časnika, 2. okupljen dio oko upravitelja stroja, 3. okupljen dio oko šefa općeg osoblja ili kuhara.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 164

Form IK - CF

Sa stajališta posade poticaj radnih procesa dolazi od prvog časnika palube i dežurnog časnika ( najčešće vođa palube). Organizaciju broda integrira zapovjednik. On je predstavnik uprave poduzeća. Zapovjednici nastoje biti u kompromisnoj poziciji između uprave i posade jer su veoma često u situaciji podjeljenosti između svoje dužnosti i konkretnih ljudi. Oni moraju s jedne strane tražiti dobar rad i disciplinu, a s druge strane razumjeti teškoće posade. Između časnika je manje hijerarhije i češće je prisutna suradnja. Suradnja postoji između: osoblja palube, osoblja stroja, komandnog mosta i strojarnice. Između komandnog mosta i strojarnice ponekad ima nesporazuma i sukoba, ali bez suradnje ne bi brod funkcionirao.

4.2. Međuljudski odnosi i doprinos dobrim međuljudskim odnosima na brodu Znanost koja se bavi međuljudskim odnosima zove se sociologija, tj. to je znanost o društvupovezanosti (lat.societas – društvo), a nastaje kombinacijom društvenih uloga, tj. kulturno određenih naučenih obrazaca ponašanja. Društveni život je uređen i zbiva se prema određenim pravilima i obrascima i naziva se socijalna struktura- društvena struktura, kroz koju mi sudjelujemo u društvenom životu. Socijalna struktura: usmjerava, regulira i ograničava djelovanje i ponašanje ljudi u društvu. Najvažniji elementi socijalne strukture su: 1. društveni položaj, 2. društvena uloga, 3. društvena grupa, 4. društvena institucija.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 165

Form IK - CF

1. Propisan položaj društvo dodjeljuje pojedincu bez obzira na njegove sklonosti, sposobnosti, napor i rezultate (ukrcaj završetkom školovanja). Postignuti položaj je rezultat osobne sposobnosti, talenta, znanja, upornosti ili pravovaljanog izbora (kvaliteta napredovanja). Pojedinac u načelu ima više od jednog društvenog položaja (pomorac, susjed, otac, rođak ). To nije isto što i zanimanje. Najčešći kriteriji prema kojima sva društva propisuju položaj su: spol i dob, rasna, vjerska i etnička pripadnost, srodstvo ili obiteljsko podrijetlo, pojedinci imaju vrlo ograničenu mogućnost izbora, tj. sudbina im je određena rođenjem 2. Društvena uloga je niz normi, prava i obaveza koja se odnose na neki društveni položaj. Društvene uloge nam pomažu da osobna ponašanja prilagodimo u odnosu na očekivanja drugih, utvrđivanjem jednostavnih činjenica: tko, što, kada i gdje radi. Društvena struktura (socijalna struktura) je odvijanje i uređenost društvenog života prema određenim pravilima i obrascima. 3. Društveni status je na određen način vrednovani, rangirani društveni položaj. Osobe sličnih statusa se najčešće druže, imaju slične statuse, slična razmišljanja, sličan stil života. Društveni položaj može biti: propisan ili postignut. 4. Društvenih institucija u suvremenim društvima ima mnogo, različite su, i one su sustavu normi vrijednosti društvenih položaja, sa mnogo organiziranih djelatnosti, koje omogućavaju članovima društva postizanje vitalnih društvenih ciljeva i obrazaca ponašanja. Ovim su ljudi smješteni u hijerarhijske odnose: zapovjedni odnos – planiraju, radni odnos – oni kojima se planira aktivnost. Tako se stvaraju odnosi autoriteta, tj. moći karakteristični za svaku organizaciju. MEĐUSOBNI ODNOSI LJUDI NA BRODU Brodska zajednica je prazna strukturna uloga koja se reflektira u brodskoj sredini i koja je spremna da se ispuni trenutnim odnosima i percepcijama različitih grupa i pojedinaca. Visoko formalizirane uloge omogućavaju pomorcu da na brodu živi bez osobnih odnosa sa suradnicima. Moralna struktura mora postojati da bi se brod mogao pokazati kao trenutno kooperativno jedinstvo za kojeg nisu potrebne prethodne pripreme.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 166

Form IK - CF

Formaliziranost odnosa omogućuje da novi čovjek dođe na brod i bez ičije pomoći nađe svoje mjesto. RAZVIJANJE GRUPA Socijalna struktura društva Društveni život zbiva se prema određenim pravilima i obrascima. Tu uređenost društva nazivamo socijalna struktura (društvena struktura). Kroz socijalnu strukturu mi sudjelujemo u društvenom životu. Socijalna struktura je uređenost društvenog života, zbivanje društvenog života prema određenim pravilima i obrascima. Socijalna struktura: usmjerava, regulira, ograničava.

Djelovanje i ponašanje ljudi u društvu. Najvažniji elementi socijalne strukture su: društveni položaj, društvene uloge, društvene grupe, društvene institucije. Suvremena društva se ne mogu zamisliti bez mnoštva različitih institucija. Institucije su sistemi normi vrijednosti društvenih položaja, organizacijskih djelatnosti koji omogućuju članovima društva postizanje vitalnih društvenih ciljeva. Svaki socijalni sustav počiva na: vrijednostima, normama, ©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 167

Form IK - CF

ulogama. 1. Vrijednosti su zamisli što valja učiniti i čemu težiti. 2. Grupne norme su norme koje članovi grupe usvajaju kao stvarno ponašanje.One mogu ali i ne moraju biti u skladu s formalno propisanima. 3. Uloge su zahtjevani ili propisani načini ponašanja i obavljanja posla na određenim radnim mjestima ili radnim položajima. 4. Društvena struktura (socijalna struktura) je uređenost društvenog života, zbivanjem društvenog života prema određenim pravilima i obrascima. 5. Društveni položaj je mjesto koje pojedinac ima u socijalnoj strukturi koja se odnosi na kategoriju ljudi koji obavljaju slične funkcije. To nije isto što i zanimanje. Pojedinac u načelu ima više od jednog društvenog položaja (pomorac, susjed, otac, obitelj, rođak, sin). Društveni položaji ne samo da su različiti nego su i različito društveno rangirani. 6. Društveni status je na određeni način vrednovan rangirani društveni položaj. Osobe sličnih statusa se najčešće druže, imaju slično razmišljanje i sličan način života. 7. Društvena uloga je niz normi, tj. kulturno i socijalno definiranih prava i obveza koje se odnose na neki društveni položaj. Odnosi na brodu uređeni su hijerarhijom naređujućih i izvršiteljskih uloga unutar broda. Na vrhu te hijerarhije je zapovjednik broda. Unutar hijerarhije postoji tri kruga naređivanja i izvršenja: okupljen dio oko časnika palube i dežurnog časnika, okupljen dio oko upravitelja stroja, okupljen dio oko šefa općeg osoblja ili kuhara. Sa stajališta posade poticaj radnih procesa dolazi od prvog časnika palube i dežurnog časnika (najčešće vođa palube). Organizaciju broda integrira zapovjednik. On je predstavnik uprave poduzeća. Zapovjednici nastoje biti u kompromisnoj poziciji između uprave i posade jer su veoma često u situaciji podjeljenosti između svoje dužnosti i konkretnih ljudi. Oni moraju s jedne strane tražiti dobar rad i disciplinu, a s druge strane razumjeti teškoće posade.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 168

Form IK - CF

Zapovjednici su treća strana u napetostima između uprave i posade, stoga većina zapovjednika rangira svoje uloge po težini: uloga organizatora i nadglednika, uloga odgajatelja i savjetnika, uloga nautičkog stručnjaka. Između časnika je manje hijerarhija i češće je prisutna suradnja. Suradnja postoji između: osoblja palube, osoblja stroja, komandnog mosta, strojarnice. Između komandnog mosta i strojarnice ponekad ima nesporazuma i sukoba, ali bez suradnje brodski sustav nebi mogao funkcionirati. Zapovjednici smatraju da je najbolja suradnja pri ukrcaju i iskrcaju, slabija pri održavanju broda, a najslabija pri funkcioniranju stroja. Uzrok slabije suradnje osoblja palube i osoblja stroja je u tome što strojari misle da su svi drugi laici za njihov posao i da u njihovoj domeni nemaju šta raditi što je pogrešno obzirom da njihov posao nema samo tehničku stranu. 4.3. Razvijanje timskog rada, uključujući rješavanje sukoba Ljudski rad moguće je promatrati s nekoliko motrišta. Jedno je motrište organizacija rada. Organizaciju je moguće shvatiti kao sredstvo za ostvarivanje konkretnih ciljeva. Organizacija je određeni društveni oblik rada. Pomoću nje se ostvaruje proces društvene reprodukcije. Kao sredstvo za ostvarivanje konkretnih ciljeva, organizacija u sebi integrira: ljude (subjekte), sredstva (sredstva rada i predmete rada), metode rada. Bez navedenih sastavnica nije moguća svrhovita i smislena djelatnost.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 169

Form IK - CF

Podjela rada jedan je od uvjeta nastanka same organizacije i njezina funkcioniranja. Zato je društvena i tehnička podjela rada temeljno pitanje svake organizacije. Podjela rada ključ je razumijevanja društvene strukture, nastajanja profesija i funkcioniranje podsustava i cijele organizacije. PRIRODA SUKOBA Sukobi nastaju kad se između dva ili više subjekata akumuliraju tolike suprotnosti i nesuosjetljivosti da nastupi blokada u njihovim međusobnim aktivnostima. Sukobe dijelimo prema subjektima: 1. Sukobi među pojedincima su najčešći oblik sukoba, a proizlaze iz njihove osobne nesnošljivosti i povrijeđene osjetljivosti. Vrlo često se radi o tome da je naizgled bezrazložna antipatija uzrokovana nehotičnim, grubim ili bahatim ponašanjem. 2. Sukobi uloga nastaju kad pojedinac ne može realizirati sve uloge u kojima se nalazi ( npr. zapovjednik, kolega, otac). Sukobi unutar grupe nastaju jer se na brodu nalaze ri grupe, paluba, stroj i pomoćno osoblje s kuharom, sukobi nastaju između: palube i stroja (ali relativno rijetko) i sukobi članova posade s pomoćnim osobljem. Poseban je problem odnos prema kuharu i konobaru jer je prehrana bitan element udobnosti. Pri tom je manja netrpeljivost prema kuharu, a naročito velika prema konobaru. 3. Međugrupni odnosi i kad se radi o brodu ili su to sukobi broda sa upravom, nastaju pretežno oko pitanja udobnosti na brodu (uvjeta rada i života na brodu kao i najčešće pitanje plaćanja). Sukobe dijelimo prema sadržaju: 1. sukobi interesa imaju veliku težinu, te su oni izvor najvećih problema među ljudima, 2. sukobi uvjerenja i sistema vrijednosti najčešće nisu mnogo zloćudni te za posljedicu najčešće imaju samo distanciranje bez netrpeljivosti. RJEŠAVANJE MEĐULJUDSKIH SUKOBA NA BRODU Međuljudske sukobe bi trebalo rješavati uzimajući u obzir prirodu razlika između strana koje su u sukobu. Sporazumno rješenje bilo bi prihvaćanje razlika bez sukoba. Trebalo bi poduzeti mjere za razvijanje kooperativnog odnosa temeljenog na poslu koji se obavlja, a ne na kolektivnoj/rasnoj osnovi. To će motivirati ljude da rade kao tim. Mora se uzeti nepristrani pristup, a pojedince treba poštovati zbog njihovih vještina i truda, bez obzira na njihovu ©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 170

Form IK - CF

društveno-kulturnu pozadinu. Zajednički jezik mora biti korišten za komunikaciju. Ključna dimenzija upravljanja raznolikošću je održavati te dvije dimenzije jedinstva i raznolikosti u ravnoteži. Potičite zdravu konkurenciju kako biste motivirali posadu i u isto vrijeme provodite vježbe za izgradnju tima. U osnovi ne postoji pravilo ili formula kako razriješiti konflikt i svatko bi se trebao voditi po vlastitoj procjeni i iskustvu. Usvojite strategije temeljene na činjenicama, a ne na predrasudama, kako bi ostvarili mirne odnose koji će donijeti pozitivne rezultate.

5. DRUŠTVENE ODGOVORNOSTI

5.1. Uvjeti zapošljavanja, osobna prava i obveze Općenito je dogovoreno da, uzevši u obzir globalnu prirodu pomorske industrije, pomorci trebaju posebnu zaštitu, pogotovo zato što ih se može izuzeti iz nacionalnih propisa o radu. Konvencija o radu pomoraca, 2006 (MLC), također poznata i kao Povelja o pravima pomoraca, uključuje i nadovezuje se na 68 postojećih konvencija i preporuka o radu pomoraca, kao i na neka opća temeljna načela, kako bi osigurala dostojne radne i životne uvjete za sve pomorce. Temeljna načela i prava ove Konvencije su: sloboda udruživanja i priznanje kolektivnog pregovaranja; uklanjanje svih oblika prisilnog i obveznog rada; učinkovita zabrana dječjeg rada; uklanjanje diskriminacije glede zaposlenja i zanimanja; Zaposlenje pomoraca i njihova socijalna prava su: pravo na neškodljivo radno mjesto, pravo na poštene uvjete zaposlenja, pravo na dostojne radne i životne uvjete na brodu, pravo na zdravstvenu zaštitu, medicinsku skrb, mjere socijalne skrbi i druge socijalne zaštite. ©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 171

Form IK - CF

Najvažnija poglavlja iz Konvencija o radu pomoraca, 2006 (MLC, 2006) su : Ugovori o zaposlenju pomoraca, Plaće pomoraca, Brojno stanje posade, Izlaganje buci, Zaštita od buke - Obveze brodovlasnika, Sigurnosno i zdravstveno obrazovanje mladih pomoraca, Postupci po prigovoru na brodu, Broj sati rada ili sati odmora.

Ugovori o zaposlenju pomoraca Pomorci koji potpisuju ugovor o zaposlenju pomoraca moraju imati mogućnost da prouče i potraže savjet o ugovoru prije njegovog potpisivanja, kao i druge mogućnosti koje su potrebne kako bi se osiguralo da oni slobodno stupe u ugovor s dovoljnim razumijevanjem svojih prava i obveza. Svaki brodovlasnik i pomorac mora imati potpisan izvornik ugovora o zaposlenju pomorca; Moraju se poduzeti mjere kako bi se osiguralo da pomorci mogu brzo dobiti jasnu informaciju o uvjetima svog zaposlenja na brodu, uključujući zapovjednika broda, te da je takva informacija, uključujući presliku ugovora o zaposlenju pomorca, dostupna radi provjere službenicima nadležne vlasti, uključujući i one u lukama pristajanja; Plaće pomoraca 1. Svaka članica mora zahtijevati da se isplate za rad pomoraca na brodovima koji plove pod njihovom zastavom ne isplaćuju u rokovima duljim od mjesec dana i da su u skladu s kolektivnim ugovorom koji se primjenjuje. 2. Pomorci moraju dobiti mjesečni obračun dospjelih isplata i plaćenih iznosa, uključujući plaće, dodatne isplate i korišteni tečaj zamjene ako je isplata izvršena u stranoj valuti ili primjenom stopa različitih od onih koje su ugovorene. 3. Svaka članica mora zahtijevati da brodovlasnici poduzmu mjere kao što su one navedene u točki 4. ovog standarda kako bi omogućili pomorcima prijenos cijele ili dijela zarade svojim obiteljima, osobama koje o njima ovise ili korisnicima. ©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 172

Form IK - CF

4. Mjere kojima će se pomorcima osigurati prijenos njihovih zarada njihovim obiteljima uključuju: Brojno stanje posade Svaka članica mora zahtijevati da svi brodovi koji plove pod njezinom zastavom imaju dovoljan broj zaposlenih pomoraca na brodu kako bi se osiguralo da brodovi rade sigurno, uspješno i s dužnom pažnjom prema sigurnosnoj zaštiti, u svim uvjetima, uzimajući u obzir zamor pomorca i posebnu prirodu i uvjete putovanja.

Izlaganje buci 1. Nadležna vlast, u suradnji s nadležnim međunarodnim tijelima i s predstavnicima odnosnih organizacija brodovlasnika i pomoraca, na trajnim osnovama treba ispitati problem buke na brodovima u cilju unapređenja zaštite pomoraca, koliko je god moguće, od štetnih učinaka izlaganja buci. 2. Ispitivanje navedeno u točki 1. ove smjernice treba uzeti u obzir štetne učinke pretjeranog izlaganja buci na sluh, zdravlje i udobnost pomoraca i treba propisati ili preporučiti mjere koje će smanjiti buku na brodu radi zaštite pomoraca. Mjere koje će biti razmotrene trebaju obuhvatiti sljedeće: Upoznavanje pomoraca o štetnosti produljenog izlaganja visokim razinama buke na sluh I zdravlje, te o ispravnoj upotrebi naprava i opreme za zaštitu od buke; Zaštita od buke - Obveze brodovlasnika 1. Svaku obvezu brodovlasnika za osiguranje zaštitne opreme ili drugih zaštitnih naprava za sprečavanje nezgoda u pravilu trebaju pratiti odredbe kojima se od pomoraca zahtijeva njihova upotreba, odnosnozahtijeva udovoljavanje odgovarajućim mjerama za sprečavanje nezgoda i zaštitu zdravlja. 2. U obzir valja uzeti i članke 7. i 11. Konvencije o zaštiti od strojeva iz 1963. godine (br. 119) i odgovarajuće odredbe Preporuke o zaštiti od strojeva iz 1963. godine (br. 118) prema kojoj je poslodavac obvezan osigurati udovoljavanje zahtjevu da se stroj u upotrebi valjano ©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 173

Form IK - CF

zaštiti, a njegova upotreba bez odgovarajuće zaštite spriječi, dok je obveza radnika ne upotrebljavati stroj dok nisu postavljeni štitnici na svoje mjesto i ne oštećivati štitnike. Sigurnosno i zdravstveno obrazovanje mladih pomoraca 1. Propisi o sigurnosti i zdravlju trebaju obuhvaćati opće odredbe o zdravstvenim pregledima prije i tijekom zaposlenja, sprečavanju nezgoda i zaštiti zdravlja tijekom zaposlenja, koji se mogu primijeniti na rad pomoraca. Takvi propisi trebaju odrediti mjere koje će smanjiti radne opasnosti za mlade pomorce u tijeku njihova rada. 2. Osim u slučajevima kad nadležna vlast utvrdi da je mladi pomorac u potpunosti stručno osposobljen u određenoj vještini, pravilima treba navesti ograničenja poslova za mlade pomorce bez odgovarajućeg nadzora ili uputa, određene vrste poslova koji predstavljaju posebnu opasnost od nezgoda ili štetno utječu na njihovo zdravlje ili fizički razvoj ili zahtijevaju poseban stupanj zrelosti, iskustva ili vještine. Pri utvrđivanju vrsta poslova koji će se ograničiti propisima, nadležna vlast može razmotriti posebice rad koji uključuje: a) podizanje, pokretanje ili prijevoz teških tereta ili predmeta; b) ulaz u kotlove, tankove i pregratke; c) izlaganje štetnoj razini buke ili vibracije; d) rad s uređajem za podizanje ili drugim snažnim postrojenjima i alatima, ili rad u svojstvu osobekoja daje signale osobama koje upravljaju takvom opremom; e) rukovanje konopima za sidrenje ili tegljenje ili opremom za sidrenje; f) rad na snasti; g) rad na velikim visinama ili na palubi pri lošem vremenu; h) obavljanje noćne straže; i) održavanje električne opreme; j) izlaganje potencijalno štetnim materijalima ili fizički štetnim sredstvima kao što su opasne ili otrovne tvari i ionizirajuće zračenje; k) čišćenje strojeva za pripremu hrane; i l) rukovanje ili vođenje brige o brodskim brodicama. 3. Nadležna vlast treba poduzeti praktične mjere ili odgovarajućim mehanizmom skrenuti pažnju mladim pomorcima na informacije o sprečavanju nezgoda i zaštiti njihovog zdravlja na brodovima. ©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 174

Form IK - CF

Takve mjere mogu uključiti odgovarajuće upute na programima uvježbavanja, službenim objavljivanjem kako spriječiti nezgode namijenjenim mladim osobama, te stručnim uputama i nadzorom mladih pomoraca. 4.Obrazovanje i uvježbavanje mladih pomoraca na kopnu i brodu treba obuhvatiti upute o štetnim posljedicama upotrebe alkohola, droga i drugih tvari potencijalno štetnih po njihovo zdravlje I dobrobit, kao i opasnosti i važnosti koji se odnose na HIV/AIDS i druge opasnosti po zdravlje koje se odnose na te djelatnosti.

Postupci po prigovoru na brodu 1. Pridržavajući se odgovarajućih odredbi primjenjivih kolektivnih ugovora, nadležna vlast treba u tijesnoj suradnji s organizacijama brodovlasnika i pomoraca, izraditi predložak provedbe pravednog, brzog i podrobno zabilježenog brodskog postupka po prigovoru za sve brodove koji plove pod zastavom članice. Pri izradi ovih postupaka treba razmotriti slijedeća pitanja: (a) mnogi prigovori mogu se odnositi posebno na one pojedince kojima se prigovor podnosi ili čak na zapovjednika broda. U svim slučajevima pomorci trebaju biti u mogućnosti podnijeti prigovor izravno zapovjedniku ili nekome izvan broda; (b) da bi se pomoglo spriječiti probleme šikaniranja pomoraca koji su podnijeli prigovor o materiji iz ove Konvencije, postupci trebaju potaknuti imenovanje osobe na brodu koja može savjetovati pomorce o postupcima koji im stoje na raspolaganju i, ako pomorac koji je podnio prigovor to zahtijeva, i prisustvovati svim sjednicama ili raspravama o predmetu prigovora. 2. Postupci raspravljeni tijekom savjetovanja navedenog u točki 1. ove smjernice trebaju uključiti barem sljedeće: a) prigovori trebaju biti upućeni rukovoditelju službe pomorca koji podnosi prigovor ilinadređenom časniku pomorca; b) rukovoditelj službe ili nadređeni časnik trebaju pokušati riješiti predmet unutar propisanog ograničenog vremena koje odgovara ozbiljnosti predmeta;

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 175

Form IK - CF

c) ako rukovoditelj službe ili nadređeni časnik ne mogu riješiti prigovor na zadovoljstvo pomorca, ovaj ga može podnijeti zapovjedniku broda koji o ovom predmetu treba odlučiti osobno; d) pomorci trebaju neprestano imati pravo na prisutnost drugog pomorca ili biti predstavljeni od drugog pomorca po svom izboru na tom brodu; e) svi prigovori i odluke o njima trebaju se zabilježiti, a preslika predati zainteresiranom pomorcu; f) ako se prigovor ne može riješiti na brodu, predmet treba podnijeti brodovlasniku na kopnu, kojem treba dati odgovarajuće ograničeno vrijeme za rješavanje predmeta, ako je to prikladno, savjetovanjem s pomorcima vezanih uz slučaj ili nekom osobom koju oni mogu imenovati kao svog predstavnika; g) u svim slučajevima pomorci trebaju imati pravo podnijeti svoje prigovore izravno zapovjedniku broda, brodovlasniku i nadležnim vlastima. Broj sati rada ili sati odmora moraju biti kako slijedi: a) najveći broj sati rada ne smije biti veći od: i.

14 sati tijekom bilo koja 24 sata; i

ii.

72 sata tijekom bilo kojih sedam dana;ili

b) najmanji broj sati odmora ne smije biti manji od: i.

10 sati tijekom bilo koja 24 sata; i

ii.

77 sati tijekom bilo kojih sedam dana.

Šest sati odmora mogu se podijeliti u najviše dva dijela od kojih jedan mora trajati najmanje 6 sati, a razmak između uzastopnih razdoblja odmora ne smije prelaziti 14 sati. Konvencija o radu pomoraca MLC 2006 uz SOLAS, MARPOL i STCW Konvencije smatra se četvrtim najvažnijom stupom pomorstva.

5.2. Opasnosti zlouporabe droga i alkohola Konzumiranje alkohola i/ili drugih droga općenito je u porastu na globalnoj razini i utjecaj zlouporabe opojnih sredstava može se vidjeti na radnom mjestu: Alkohol uzrokuje 500 milijuna izgubljenih radnih dana svake godine ©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 176

Form IK - CF

Procjenjeno je da je 10-30% svih nesreća na radnom mjestu povezano s konzumiranjem alkohola i da osobe koje konzumiraju alkohol na radnom mjestu imaju 2-4 puta veće šanse da će doživjeti nesreću od osoba koje je ne konzumiraju alkohol Trošak smanjene radne produktivnosti je u većini industrijaliziranih zemalja procijenjen na nekoliko stotina milijuna dolara godišnje. Istraživači upozoravaju na to da ove procjene nisu precizne, već da prikazuju općeniti poredak razmjera gubitka produktivnosti koji proizlazi iz problema s drogom i alkoholom. Rad pod utjecajem alkohola i droga, uključujući nedopuštenih droga, lijekova na recept i bez recepta, je ozbiljan problem koji se proteže izvan fizičke sigurnosti i uključuje donošenje odluka. Loša prosudba u situacijama od velikog značaja može rezultirati u značajnim oštećenjima imovine i okoliša, gubitkom brodova, ozljeda posade i čak smrti. Kad je dobra prosudba oslabljena zlouporabom droga i ključne odluke moraju biti donešene, rizik se dramatično povećava. Nastavak korištenja droga i alkohola može proći neopaženo sve dok se ne dogodi nekakva zdravstvena ili sigurnosna kriza. Međutim, čak i umjerena uporaba droga ili alkohola može prouzročiti značajne štete i opasnosti neovisno o radnom mjestu i neovisno o vrsti posla koji se obavlja. 1997. godine, kao dio napora kako bi pripomogli pomorskoj industriji u održavanju zdravlja pomoraca i smanjili troškove, Međunarodna organizacija rada (ILO) je u suradnji s Međunarodnom zdravstvenom organizacijom (WHO) izdala smjernice za provođenje povremenih pregleda zdravstvene sposobnosti pomoraca prije nego se zaposle na moru, “Guidelines for Conducting Pre-Sea and Periodic Medical Fitness Examinations for Seafarers”, u kojima su izložene najbolje prakse. Kao dio procjene sposobnosti pomorca za obvljanje dužnosti, liječnik mora ocijeniti mentalno zdravlje i ''konzumiranje alkohola i korištenje psihotropnih lijekova, koji mogu negativno utjecati na zdravlje pomorca ili sigurnost broda''. Ako Administracije usvoje ove smjernice, nadamo se da će zlouporaba droga i alkohola biti prepoznata u fazi koja će omogućiti liječenje prije nego što se nesreća dogodi. Uvođenje provjera na zloporabu droga i/ili alkohola u liječničke preglede potvrđuje stajalište da je zlouporaba droga i alkohola zdravstveni problem.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 177

Form IK - CF

LITERATURA

IMO Model course 1.13 IMO Model Course 1.19 IMO Model Course 1.20 IMO Model Course 1.21 Bićanić: Sigurnost na moru, Pomorski fakultet u Splitu

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 178

Form IK - CF

IZVJEŠTAJI O TEČAJU

Izvještaji o tečaju podrazumijevaju obvezu ispunjavanja sljedećih formulara:

1. Registration form. Ovaj izvještaj se koristi za prijavu kandidata na tečaj. Ispunjava se prije početka tečaja kako bi administratori trening centra imali sve potrebne informacije o kandidatu koji prisustvuje određenom tečaju.

2. Evidencija prisutnosti polaznika tečaja. Ovo je dnevni izvještaj predavača o prisutnosti svakog pojedinog kandidata na tečaju. Obvezan je za svaki tečaj prema Čl. 83.iz Pravilnika o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca (NN 130/2013).

CITAT IZ PRAVILNIKA ©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 179

Form IK - CF

Članak 81. Svako pomorsko učilište, kojemu je povjereno obrazovanje ili izobrazba pomoraca, dužno je u sklopu svog unutarnjeg ustroja uspostaviti sustave kvalitete sukladno međunarodnim ISO standardima upravljanja, a u skladu s odredbama ovog Pravilnika, STCW Konvencije i STCW Pravilnika, koji moraju biti ocijenjeni od nezavisne certifikacijske ustanove. Članak 83. (1) Uvjerenja i potvrdnice izdaju pomorska učilišta na odgovarajućim obrascima, koje zaprima od Ministarstva. (2) Nastavnici su dužni voditi evidenciju prisutnih polaznika tečaja po satnici koja je određena programom izobrazbe (Prilog D). (3) Pomorsko učilište neće izdati Svjedodžbu, Uvjerenje ili Potvrdnicu pristupniku koji nije bio nazočan na više od 5% ukupnog trajanja programa obrazovanja i izobrazbe, pri čemu se praktični dio obrazovanja ili izobrazbe mora pohađati u cijelosti. Članak 85. Svi programi izobrazbe čije je propisano trajanje prema Prilogu D kraće od 100 nastavnih sati moraju se izvoditi na način da ukupno dnevno nastavno opterećenje ne pređe 10 sati. Sukladno rješenju Ministarstva Republike Hrvatske izobrazba u tijeku jednog dana može trajati do 5 sati prijepodne i 5 sati poslijepodne. KRAJ NAVODA IZ PRAVILNIKA

3. Završni izvještaj o tečaju. Po završetku tečaja predavač ispunjava završni izvještaj o tečaju gdje navodi one kandidate koji su zadovoljili izdavanje potvrdnice/svjedodžbe svojom nazočnošću, a u skladu sa Čl.83., NN130/13 Pravilnika o zvanjima I svjedodžbama za izobrazbu pomoraca. Završni izvještaj predaje se administratoru trening centra.

4. Evaluation form. Kako bi zadovoljili ISO standarde uveli smo obvezan formular za provjeru kvalitete rada sustava Trening Centra, a u svrhu pružanja što kvalitetnije usluge. Izobrazba kadrova u pomorstvu zahtijeva kompetente predavače, adekvatan ambijent, stručnu ©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 180

Form IK - CF

literaturu i zadovoljstvo klijenata. Evaluation form je ocjena cjelokupnog tečaja od strane polaznika, a koristi se u svrhu statističkih analiza i kontrole rada trening centra.

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 181

Form IK - CF

Registration form

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 182

Form IK - CF

Evidencija prisutnosti polaznika tečaja

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 183

Form IK - CF

Završni izvještaj o tečaju

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 184

Form IK - CF

Evaluation form

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 185

Form IK - CF

PRIMJERI POTVRDNICA I CERTIFIKATA

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 186

Form IK - CF

Potvrdnice izdane od strane Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 187

Form IK - CF

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 188

Form IK - CF

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 189

Form IK - CF

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 190

Form IK - CF

Svjedodžba izdana od strane Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 191

Form IK - CF

Svjedodžba izdana od strane Split Ship Managementa – odobrenog trening centra

©

Copyright by SSM 2014 All right reserved 192

Form IK - CF