Drvene Konstrukcije

Sveučilište u Splitu; Građevinsko-arhitektonski fakultet

IZVOĐENJE GRAĐEVINSKIH KONSTRUKCIJA DRVENE KONSTRUKCIJE Vrste, proizvodi, tehnologije i neki primjeri

Đuro Nižetić, dipl. ing. građ.

LITERATURA: [1]

DIN 1052 : 1969-10

[2]

HRN U.D0.001 1983. (Materijali) HRN U.C9.200 1984. (Konstrukcije od punog drva i ploča) HRN U.C9.300 1984. (Lamelirane lijepljene konstrukcije) HRN U.C9.500 1984. (Zaštita)

[3]

DIN 1052 : 1988-04

[4]

DIN V ENV 1995-1-1; 1994-06

[5]

DIN 1052 : 2004-08 Design of timber structures General rules and rules for buildings

[6]

EN 1995-1-1: 2004 Eurocode 5: Design of timber structures: General-Common rules and rules for buildings

KLASIFIKACIJA PREMA ČVRSTOĆI (KLASE ČVRSTOĆE) Četinari klase čvrstoće C16 do C40 Lišćari klase čvrstoće D30 do D60 (Karakteristične vrijednosti savojne čvrstoće fm,k = 16 do 60 N/mm².) KLASIFIKACIJA PREMA TRAJNOSTI (KLASE OTPORNOSTI) 1. 2. 3. 4. 5.

klasa – klasa vrlo otpornog drva klasa – klasa otpornog drva klasa – klasa srednje otpornog drva klasa – klasa drva male otpornosti klasa – klasa neotpornog drva

Četinari – klase čvrstoće (tablica F.6)

Prema TPDK: Tablica F.3 Klase drvene građe prema normi HRN U.C9.200 i odgovarajući razredi čvrstoće konstrukcijskog drva (četinjače) prema normi HRN EN 338

SMREKA (SMRČA) – PICEA ABIES European spruce, Rotficht, Rottanne Raste u sjevernoj Europi i planinskim predjelima srednje i južne Europe. Uvijek zeleno, 30 – 60 m visoko drvo. Ravno valjkasto deblo promjera 0,6 – 1,2 m. Gustoća 300 – 700 kg/m³. Dobro se i brzo suši, sklona dekoloraciji i uvtanju.

SMREKA

Dobro se i lako obrađuje, dobro se lijepi, lijepo se polira. Spada u 4. klasu otpornosti (drvo male otpornosti ). KLASA C16: fm,k = 16 N/mm² E0,mean = 8 000 N/mm² ρk = 310 kg/m³

JELA (OBIČNA) – ABIES ALBA Silver fir, Edeltanne, Weisstanne Raste u srednjoj, zapadnoj i južnoj Europi. Uvijek zeleno 40 - 65 m visoko drvo. Ravno valjkasto deblo promjera do 1,0 m. Gustoća 300 – 750 kg/m³. Dobro se i brzo suši, neznatno sklona uvrtanju, donekle sklona pucanju.

JELA OBIČNA

Dobro se i lako obrađuje, dobro se lijepi, teško se polira i tokari. Spada u 4. klasu otpornosti (mala otpornost ). KLASA C16: fm,k = 16 N/mm² E0,mean = 8 000 N/mm² ρk = 310 kg/m³

BOR OBIČNI – PINUS SILVESTRIS Redwood, Weisskiefer, Rotkiefer Široko rasprostranjen u Europi i u sjevernoj Aziji. Uvijek zeleno, do 40 m visoko drvo. Ravno i vitko deblo promjera 0,5 – 1,0 m. Gustoća 300 – 860 kg/m³. Suši se bez poteškoća.

BOR OBIČNI

Dobro se i lako obrađuje, dobro se tokari a loše polira. Spada u 3. i 4. klasu otpornosti (drvo srednje i male otpornosti ). KLASA C24: fm,k = 24 N/mm² E0,mean = 11 000 N/mm² ρk = 350 kg/m³

ARIŠ EUROPSKI – LARIX DECIDUA European larch, Gemeine Lärche Europski ariš raste u Alpama, Karpatima i Sudetima. Listopadno drvo visine do 50 m. Ravno i vitko deblo promjera 0,6 – 1,0 m. Gustoća 350 – 850 kg/m³. Dobro se suši, sklon uvrtanju.

ARIŠ EUROPSKI

Dobro se i lako obrađuje, teško pili, dobro se polira. Spada u 3. klasu otpornosti (drvo srednje otpornosti). KLASA C24: fm,k = 24 N/mm² E0,mean = 11 000 N/mm² ρk = 350 kg/m³

DUGLAZIJA – PSEUDOTSUGA MENZIESII Douglas fir, Douglaskiefer Po prirodi američko drvo, raste u zapadnom dijelu Sjeverne Amerike i u Kanadi, preneseno u Europu. Uvijek zeleno drvo visine do 100 m. Deblo je ravno, promjera do 4,0 m. Kora je u mladosti glatka i siva, u starijoj dobi smeđa, duboko ispucana, plutasta, debela (do 20 cm). Gustoća 320 – 750 kg/m³.

DUGLAZIJA

Dobro se suši, stabilnih je dimenzija. Dobro se obrađuje, dobro se lijepi. Spada u 3. klasu otpornosti (drvo srednje otpornosti ). KLASA C30: fm,k = 30 N/mm² E0,mean = 12 000 N/mm² ρk = 380 kg/m³

SOUTHERN PINE – PINUS PALUSTRIS Longleaf Pine, Sumpfkiefer Raste u Sjevernoj i Srednjoj Americi. Uvijek zeleno drvo visine do 50 m. Deblo je uspravno, promjera do 1,2 m. Kora dosta dugo glatka - sivozelena, kasnije ispucana - tamna. Gustoća 300 – 670 kg/m³. Lako se suši.

SOUTHERN PINE

Lako se obrađuje, nešto lošije se polira. Trajnost velika. Spada u 3. klasu otpornosti (drvo srednje otpornosti). KLASA C30: fm,k = 30 N/mm² E0,mean = 12 000 N/mm² ρk = 380 kg/m³

WESTERN HEMLOCK – TSUGA HETEROPHYLLA Alaska pine, Tsuga, Westliche Raste u Sjevernoj Americi i u Kanadi. Uvijek zeleno drvo visine do 50 m. Deblo promjera do 2,0 m, ravno, krošnja čunjasta. Gustoća 300 – 900 kg/m³. Lako se suši.

WESTERN HEMLOCK

Dobro i lako se obrađuje, dobro se lijepi, fino se polira. Spada u 4. klasu otpornosti (drvo male otpornosti ). KLASA C35: fm,k = 35 N/mm² E0,mean = 13 000 N/mm² ρk = 400 kg/m³

YELLOW CEDAR – CHAMAECYPARIS NOOTKATENSIS Nootka cypress, Yellow cypress, Alaska cedar Raste u planinama pacifičke obale Sjeverne Amerike i Kanade, od Aljaske do Oregona. Uvijek zeleno drvo visine do 40 m. Deblo je ravno, promjer debla do 1,8 m, krošnja piramidalna. Gustoća 380 – 800 kg/m³. Lako se suši, slabo se uteže, stabilnih je dimenzija.

YELLOW CEDAR

Dobro se obrađuje, fino se tokati i polira, može se lijepiti. Spada u 2. klasu otpornosti (otporno drvo). KLASA C40: fm,k = 40 N/mm² E0,mean = 14 000 N/mm² ρk = 420 kg/m³

Lišćari – klase čvrstoće (tablica F.8)

Prema TPDK: Tablica F.4 Klase drvene građe prema normi HRN U.C9.200 i odgovarajući razredi čvrstoće konstrukcijskog drva (listače) prema normi HRN EN 338

HRAST LUŽNJAK – QUERCUS ROBUR European Oak, Stieleiche, Traubeneiche Lužnjak je drvo nizinskih šuma Europe, sjeverne Afrike i zapadne Azije. Listopadno drvo, visoko i preko 40 m. Krošnja mu je široka, deblo ravno, promjera 0,6 – 0,9 m. Gustoća 480 - 980 kg/m³. Teško i sporo se suši, jako se uteže i puca.

HRAST LUŽNJAK

Lako se obrađuje, fino se polira i tokari. Spada u 2. klasu otpornosti (otporno drvo). KLASA D30: fm,k = 30 N/mm² E0,mean = 10 000 N/mm² ρk = 530 kg/m³

TIK (PRAVI) – TECTONA GRANDIS Teak, Teakholz Raste u Jugoistočnoj Aziji, od prirode u Myanmaru (ex. Burma). Uvijek zeleno, do 40 m visoko drvo. Deblo je ravno i vrlo dugo, promjera 0,4 – 1,0 m. Drvo je masna izgleda, sjajno, u svježem stanju jakog karakterističnog mirisa. Gustoća 440 – 800 kg/m³.

TIK

Teško i sporo se suši, sklon pucanju. Lako se obrađuje, fino se blanja, tokari i polira. Spada u 1. klasu otpornosti (vrlo otporno drvo). KLASA D30: fm,k = 30 N/mm² E0,mean = 10 000 N/mm² ρk = 530 kg/m³

KERUING – DIPTEROCARPUS SPP Yang, Keruing Raste u Jugoistočnoj Aziji. Uvijek zeleno, do 40 m visoko drvo. Ravno dugo deblo promjera 0,7 – 1,2 m. Gustoća 500 – 950 kg/m³. Teško i dugo se suši, puca i uvće se.

KERUING

Dobro se obrađuje, slabo se lijepi, fino se blanja, tokari i polira. Spada u 2. klasu otpornosti (otporno drvo). KLASA D30: fm,k = 30 N/mm² E0,mean = 10 000 N/mm² ρk = 530 kg/m³

BUKVA (EUROPSKA) – FAGUS SYLVATICA Beech, Gemeine Buche Naše najraširenije šumsko drvo, rasprostranjeno u centralnoj i južnoj Europi. Listopadno drvo, visoko do 40 m. Krošnja joj je čunjasta, deblo ravno, promjera 0,5 – 1,0 m. Gustoća 490 – 910 kg/m³. Kod sušenja jako se uteže, uvija i puca.

BUKVA (EUROPSKA)

Suši se teško i sporo, dobro se obrađuje, polira i tokari. Spada u 5. klasu otpornosti (neotporno drvo). KLASA D35:

KLASA D40:

fm,k = 35 N/mm² E0,mean = 10 000 N/mm² ρk = 560 kg/m³

fm,k = 40 N/mm² E0,mean = 11 000 N/mm² ρk = 590 kg/m³

AFZELIA – AFZELIA AFRICANA Douisse, Papao Raste u zapadnoj Africi. Uvijek zeleno, do 40 m visoko drvo. Ravno dugo deblo promjera 0,6 – 1,2 m. Gustoća 500 – 900 kg/m³. Teško i dugo se suši, jako se uteže.

AFZELIA

Dobro se obrađuje, slabo se lijepi, fino se blanja, tokari i polira. Spada u 1. klasu otpornosti (vrlo otporno drvo). KLASA D40: fm,k = 40 N/mm² E0,mean = 11 000 N/mm² ρk = 590 kg/m³

MERBAU – INTSIA BIJUGA Merbau, Muluccan iron-wood, Merbau Staništa: jugoistočna Azija Drvo visine do 50 m, deblo ravno, promjera debla 0,8 – 1,0 m. Gustoća 540 – 1000 kg/m³. Teško se suši, slabo se uteže, vrlo je stabilnih dimenzija. Teško ali dobro se obrađuje, vrlo fino se polira.

MERBAU

Spada u 1. klasu otpornosti (vrlo otporno drvo). KLASA D40: fm,k = 40 N/mm² E0,mean = 11 000 N/mm² ρk = 590 kg/m³

ANGELIQUE – DICORYNIA GUIANENSIS Tapaiuna, Basralocus Raste u kišnim šumama Južne Amerike. Uvijek zeleno, do 50 m visoko drvo. Ravno dugo deblo promjera do 1,5 m. Gustoća 500 – 1150 kg/m³. Teško i dugo se suši, jako se uteže.

ANGELIQUE

Dobro se obrađuje, može se lijepiti, fino se blanja, tokari i polira. Spada u 2. klasu otpornosti (otporno drvo). KLASA D40: fm,k = 40 N/mm² E0,mean = 11 000 N/mm² ρk = 590 kg/m³

AZOBE (BONGOSSI) – LOPHIRA ALATA Ekki, Esore, Aba, Bakundu Raste u zapadnoj Africi i Guyani. Uvijek zeleno, do 50 m visoko drvo. Ravno vrlo dugo deblo promjera do 2,0 m, krošnja razmjerno malena, kuglaste forme. Gustoća 650 – 1300 kg/m³. Teško i dugo se suši, jako se uteže.

AZOBE (BONGOSSI)

Teško se obrađuje, slabo se lijepi, fino se blanja i polira. Spada u 1. klasu otpornosti (vrlo otporno drvo). KLASA D60: fm,k = 60 N/mm² E0,mean = 17 000 N/mm² ρk = 700 kg/m³

IPE – TABEBUIA SPP Ipe, Lapacho, Bethabara Raste u kišnim šumama Srednje i Južne Amerike. Uvijek zeleno, do 50 m visoko drvo. Ravno dugo deblo, čisto do 30 m, promjera do 1,8 m. Gustoća 600 – 1150 kg/m³. Teško i dugo se suši, jako se uteže.

IPE

Teško se obrađuje, vrlo fino se blanja, tokari i polira. Spada u 1. klasu otpornosti (vrlo otporno drvo). KLASA D60: fm,k = 60 N/mm² E0,mean = 17 000 N/mm² ρk = 700 kg/m³

Drvena građa i proizvodi na bazi drva

PUNO DRVO ČETINARA (PD) SOLID SOFTWOOD VOLLHOLZ AUS NADELHOLZ (NH) PUNO DRVO LIŠĆARA (PD) SOLID HARDWOOD VOLLHOLZ AUS LAUBHOLZ (LH) LIJEPLJENO LAMELIRANO DRVO (LLD) GLUED LAMINATED TIMBER (GLULAM) BRETTSCHICHTHOLZ (BSH) FURNIRSKI NOSAČI STRUCTURAL VENEER LUMBER (SVL) SVL Veneer – furnir ; Lumber – tehničko drvo (am)

FURNIRSKA PLOČA LAMINATED VENEER LUMBER (LVL) FURNIERSCHHICHTHOLZ (FSH) TROSLOJNA I PETEROSLOJNA ŠPERPLOČA 3-PLY CORE & 5-PLY CORE PLYWOOD DREI & FÜNFSCHICHTPLATTEN (BRETTSPERRHOLZ) ŠPERPLOČA PLYWOOD SPERRHOLZ PLOČA IVERICA PARTICLEBOARD SPANPLATTE-FLACHPRESSPLATTE (FP) PLOČA VLAKNATICA FIBREBOARD HOLZFASERPLATTE (HFD) OSB – PLOČA OD SLOŽENOG KRUPNOG IVERJA ORIENTED STRAN BOARD (OSB) OSB-FLACHPRESSPLATTE

DRVENA GRAĐA I PROIZVODI NA BAZI DRVA OBLA GRAĐA

PILJENA GRAĐA

GREDE GREDICE PLATICE ("PUNTIŽELI") DASKE LETVE

LIJEPLJENI LAMELIRANI NOSAČI FURNIRSKI NOSAČI

PLOČASTI PROIZVODI

FURNIRSKE PLOČE ŠPERPLOČE PLOČE IVERICE PLOČE VLAKNATICE OSB PLOČE

OBLA GRAĐA Proizvodnja: skidanje kore strojno ili ručno Dimenzije: dužina do 20 m, promjer do 300 mm

OBLA GRAĐA (PUNO DRVO)

PILJENA GRAĐA (ČETINARI - PUNO DRVO)

PILJENA GRAĐA (LIŠĆARI - PUNO DRVO)

PODJELA PILJENE GRAĐE PREMA DIN-u 4074-1 LETVE b < 80 mm

d ≤ 40 mm

DASKE b ≥ 80 mm

d ≤ 40 mm

PLATICE („PUNTIŽELI“) b > 3d d > 40 mm GREDE b ≤ h ≤ 3b

DASKA I PLATICA

b ≥ 40 mm

ČETVERODIJELNA GREDA (LIJEPLJENA GREDA) FOUR-PIECE BEAM BALKENSCHICHTHOLZ

DVODIJELNA ILI TRODIJELNA GREDA ( LIJEPLJENA GREDA ) DUO BEAM , TRIO BEAM BALKENSCHICHTHOLZ

LIJEPLJENA LAMELIRANA GREDA LLD (GLULAM) Dimenzije: Širina 60 - 220 mm (U posebnoj izvedbi do 280 mm) Debljina lamele do 32 mm Uobičajeni odnos b/h < 1/10 Dužine do 30 m (max 60 m)

LIJEPLJENA LAMELIRANA GREDA LLD (GLULAM)

FURNIRSKI NOSAČ ( SVL ) Dimenzije standardne: Širina 50 mm Visina 100-356 mm Dužina do 48000 mm

FURNIRSKI NOSAČ ( SVL )

FURNIRSKA PLOČA (LVL) Dimenzije standardne – broj furnira neparan : TIP S: Debljina 21-75 mm Formati 1820 x 23000 mm i 2500 x 20000 mm TIP Q: Debljina 21-69 mm Formati 1820 x 23000 mm i 2500 x 20000 mm TIP T: Debljina 39-75 mm Format od 200 na više x 23000 mm

FURNIRSKA PLOČA ( LVL )

ORIENTED STRAND BOARD (OSB) (PLOČA OD SLOŽENOG KRUPNOG IVERJA) Dimenzije standardne: Debljina 6-40 mm Formati 2440-5000 x 1220-2620 mm

OSB PLOČA OD SLOŽENOG KRUPNOG IVERJA

PROIZVODNJA LIJEPLJENIH LAMELIRANIH NOSAČA Klase čvrstoće: GL24h/c; GL28h/c; GL32h/c; GL36h/c 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15.

Sječa: obaranje, skidanje grana, rezanje u trupce, skidanje kore Sušenje trupaca u šumi, transport, sušenje trupaca u tvornici Piljenje na dimenzije lamele sa nadmjerom Sušenje sirovih lamela: prirodno i prisilno u sušarama (V ≤ 15%) Ulaz u proizvodni pogon, odležavanje cca 7 dana–ujednačenje V Uzdužno spajanje lamela Blanjanje lamela (± 0,1 mm) Nanošenje ljepila (otvoreno vrijeme) Slaganje nosača u kalupu projektirane geometrije Očvršćenje ljepila (zatvoreno vrijeme) Kontrola kvalitete Završna obrada Zaštita premazima Priprema za transport i transport Montaža

Ulaz u proizvodni pogon, ujednačenje vlažnosti (egalizacija) Nakon završetka procesa sušenja, a kada vlažnost padne ispod 15% lamele se uvode u proizvodni pogon. Temperatura zraka u pogonu u kojem će se lijepiti elementi mora iznositi 20º C uz relativnu vlažnost od cca 60%. Pogon mora biti dobro ventiliran, a tehnološke linije moraju imati ugrađene sisteme za direktno odvođenje piljevine, strugotine i prašine u silose van pogona. U ovakvim uvjetima materijal mora ostati makar 7 dana. U tom se vremenu ujednačuje vlažnost lamela po principu higroskopne ravnoteže. Ovim se nastoje smanjiti na minimum parazitni naponi u lijepljenim reškama koji bi se mogli pojaviti u eksploataciji nosača kod promjene uvjeta okoline, ako bi susjedne lamele bile različite vlažnosti.

Uzdužno spajanje lamela Svaka lamela poprečnog presjeka izrađuje se iz većeg broja segmenata uzdužno spojenih lijepljenjem. Spajanje se izvodi zupčastim spojem. Nastavci u susjednim lamelama moraju biti izmaknuti prema odredbama DIN EN 386:2002-04.

Najmanje karakteristične vrijednosti čvrstoća na savijanje zupčastih nastavaka lamela u N/mm2

Blanjanje lamela (±0,1 mm) Prije uzdužnog spajanja elementi lamela se blanjaju sa točnošću obrade površine od ± 0,1 mm. Blanjanje se izvodi posebnim alatom koji obrađuje obje strane lamele odjednom propuštajući konstantnu debljinu.

Nanošenje ljepila, slaganje nosača u kalupe i očvršćenje ljepila Nakon izrade lamela i očvršćenja uzdužnih spojeva pristupa se lijepljenju nosača. Danas se LLN lijepe, u pravilu, rezorcinskim ljepilima, pa se dole navedeni podaci odnose na rezorcine. Početak lijepljenja je priprema ljepila: katalizator se pomalo uz miješanje dodaje ljepilu do omjera 1 : 5 u težinskim dijelovima. Miješanje je strojno a nakon dodatka cijele količine katalizatora traje još 10 min. – do homogenosti. Temperatura smjese mora ostati u granicama 15 do 20º C. Temperatura znatno utječe na proces lijepljenja i upotrebno vrijeme ljepila: Temperatura smjese (º C) Upotrebno vrijeme (h/min)

10 7/00

15 4/00

20 2/00

25 1/00

30 0/40

35 0/10

Ljepilo se strojno, gumenim valjcima, nanosi na obje površine koje se lijepe. Nanos se kreće u granicama 0,20 do 0,35 kg/m². Prva lamela se premazuje sa jedne, ostale sa obje, a zadnja opet sa jedne strane. Nepremazane strane su vanjska lica nosača. Nakon premazivanja ljepilom lamele se redom slažu u kalup projektirane geometrije.

Otvoreno vrijeme ljepila je vrijeme od nanošenja ljepila na lamelu pa do spajanja sa drugom premazanom lamelom. Zatvoreno vrijeme je maksimalno vrijeme od spajanja lamela bez pritiska. Vrijeme prešanja je vrijeme u kojem nosač mora biti pod pritiskom. Sva ova vremena ovise o materijalu a za navedene uvjete u pogonu vrijedi orijentaciono : Temperatura (º C) Otvoreno vrijeme (min) Zatvoreno vrijeme (min) Vrijeme prešanja (h/min)

10 50

15 40

240 120 15/00 10/00

20 25

25 15

30 10

35 5

80 5/00

50 4/00

20 2/00

10 1/15

Pritisak kod lijepljenja kreće se u granicama: - za meka drva 30 – 60 N/cm² - za tvrda drva 60 – 90 N/cm² Nakon oslobađanja pritiska nosaču je potrebno odležavanje od 24 sata (do premještanja ili daljnje obrade). Punu čvrstoću lijepljeni spojevi postižu nakon 5-7 dana.

IZVEDBA NOSAČA – UVJETI ZA POSTIZANJE KLASE U proračun mehaničke otpornosti i stabilnosti uvode se geometrijske karakteristike homogenog poprečnog presjeka u svemu prema važećim HRN U.C9.300 ako su ispunjeni slijedeći uvjeti kod izrade nosača: Raspored materijala po visini poprečnog presjeka Za izradu LLN koji su podvrgnuti utjecaju savijanja sa ili bez uzdužne sile (uz uvjet da su naprezanja u vanjskim četvrtinama različitog predznaka) može se u srednjem dijelu nosača upotrijebiti materijal II klase. Ovako izvedeni nosači deklariraju se kao I klasa.

Klasifikacija lijepljenih lameliranih nosača

Vanjske lamele: 1/6 visine nosača, ali najmanje dvije lamele.

Prema TPDK: Tablica F.5 Klase drvene lamelirane građe prema normi HRN U.C9.300 i odgovarajući razredi čvrstoće lijepljenog lameliranog drva (četinjače) prema normi HRN EN 1194

GL36c

GL32c

Debljina lamela Najveća debljina lamele smije iznositi kod četinara 32 mm [2] i [5]. Najmanja debljina lamele smije iznositi 6 mm [5]. Zakrivljeni lijepljeni nosači prema [5] Rin – radijus zakrivljenosti intradosa nosača (R = Rin + h/2) t – debljina lamele Zakrivljeni nosači radijusa zakrivljenosti Rin uporabne klase 1 i 2 tretiraju se kao ravni nosači ako je Rin ≥ 230 · t. Kod nosača uporabne klase 3 ovo vrijedi za radijus zakrivljenosti Rin ≥ 205 · t. Najmanji dopušteni radijus zakrivljenosti je Rin ≥ 150 · t pri čemu je potrebno smanjiti debljinu lamele prema odredbama [5]. t ≤ 13 + 0,4 [ Rin/t – 150 ] (sve u mm) ??????? Manji radijusi zakrivljenosti od Rin = 150 · t nisu dopušteni.

Dimenzije poprečnog presjeka Najveća širina jedne lamele može iznositi po HRN 200 mm (prema EC5 do 220 mm). Ako se zahtijeva veća širina lamele se moraju izvesti iz dva dijela. Širina poprečnih presjeka ovako izvedenih nosača može iznositi prema HRN do najviše 300 mm (prema EC5 - 280 mm). Poprečni preklopi u dva susjedna sloja moraju biti veći od dvije debljine lamele a uzdužne reške moraju biti lijepljene. Alternativno, veće širine presjeka odnosno krutosti nosača dobiju se slaganjem 2 ili 3 nosača u blok ili izvođenjem komponiranih poprečnih presjeka.

Orijentacija lamela Desnom stranom lamele nazovimo stranu bliže srcu, lijevom bliže kori. Sušenjem odnosno povećanjem vlažnosti lamela se deformira. Pogledajmo moguća stanja u dvije susjedne lamele.

Kontrola kvalitete Svaki proizvedeni nosač mora imati popratnu dokumentaciju sa dokazima kontrole kvalitete a u nju se unose slijedeći podaci: - vrsta drva i klasa - vlažnost lamela u fazi lijepljenja - vrsta ljepila i atestna dokumentacija proizvođača ljepila - najmanje i najveće debljine lamela - temperatura i vlažnost zraka pogona (polikondenzacija ljepila) - ostvareni pritisak u fazi polikondezacije ljepila - ostvarena geometrija u odnosu na projekt - rezultati ispitivanja posmične čvrstoće ljepila - kod izuzetnih konstrukcija rezultate ispitivanja vlačne čvrstoće ljepila i uzdužnih spojeva lamela Pod izuzetnim konstrukcijama podrazumijevaju se konzole preko 15 m, ravni nosači preko 30 m i lukovi preko 60 m dužine. Navedena ispitivanja posmične čvrstoće ljepila vrše se na uzorcima koji se uzimaju sa svakog nosača (van projektiranih dimenzija). Ispitivanja do loma se provode prema HRN D.A1.053 na uzorcima prema skici.

Završna obrada, zaštita i priprema za transport Pod završnom obradom podrazumijeva se konačno blanjanje i brušenje lica nosača i svi zahvati na nosaču koje je projektom predviđeno izvesti u tvornici. Nakon završne obrade nosači odlaze u dio pogona u kojem se premazuju zaštitnim sredstvima prema projektu. Nanose se najmanje dva sloja odgovarajućeg zaštitnog premaza a treći, završni sloj nanosi se nakon definitivne montaže. Nosači se nakon ove operacije pakiraju u PVC da bi se zaštitili od vlage u narednim fazama, a ako se radi o težim transportima mogu se zaštititi i od mehaničkih oštećenja.

Transport i montaža Planom transporta prikazuje se i opisuje način transporta te dokazuje mehanička otpornost i stabilnost kod kritičnih operacija i specifičnih načina oslanjanja ili položaja LLN. Transportni putovi moraju biti utvrđeni, pri čemu se mora voditi računa o radijusima krivina prema zahtjevima specijalnih vozila i postojećim slobodnim profilima.

Montaža se mora provesti prema planu montaže. Plan montaže ovjerava projektant konstrukcije. Međustanja konstrukcije u fazi montaže potrebno je provjeriti vodeći računa o mjestima i načinima hvatanja/oslanjanja u fazama podizanja i montaže. Posebnu pažnju treba posvetiti osiguranju stabilnosti u fazama i elementima koji kod montaže imaju naprezanja suprotna od očekivanih u eksploataciji Mjesta hvatanja potrebno je osigurati od oštećenja.

Drveni most preko „Foše“ u Trogiru Trogir, Hrvatska; 2006.. Projektant konstrukcije: J. Radnić, Split – Hrvatska Pješački most, čista širina prijelaza 3,2 m, ukupna širina ~ 4,2 m, raspon 25,0 m. Glavnu nosivu konstrukciju mosta tvore dva drvena luka na bokovima, poprečne drvene grede i klasična dašćana ukruta. Svi elementi izvedeni su od klasične drvene građe (hrastovina I klase, borovina i tikovina). Lukovi su oblika kružnog luka, dvozglobni, konstantnog poprečnog presjeka (48/68 cm), formirani od 4 drvene grede presjeka 24/34 cm. Grede su međusobno spregnute u vertikalnoj i horizontalnoj ravnini s pomoću drvenih moždanika (poprečne grede 22/22 cm) i metalnih moždanika tipa GE-KA. Spajanje je izvedeno vijcima M20 i M24. Zglobovi lukova su klasični metalni zglobovi izvedeni iz zavarenih čeličnih limova s valjkastim trnom. Donje ploče zglobova sidrene su u betonsku naglavnicu pilota. Temeljno tlo na lokaciji mosta je nasip male nosivosti radi čega je projektirano temeljenje na pilotima. Na svakoj strani mosta predviđena je izvedba po četiri bušena (Benotto) pilota promjera 80 cm. Piloti su u ravnini mosta u paru, pod kutom od 15º prema vertikali. Glave pilota su povezane naglavnicom, koja zajedno s njima tvori prostorni okvirni nosivi sustav. U fazi izvedbe došlo je do izmjene pa je umjesto dubokog temeljenja izvedeno plitko temeljenje na tlu čije su karakteristike poboljšane mlaznim injektiranjem (jet grounting).

Prof.dr.sc. Bilana Kovačević Zelić : Mlazno injektiranje Sveučilište u Zagrebu-Rudarsko geološko naftni fakultet

Hvala na pažnji. Sveučilište u Splitu, Građevinsko-arhitektonski fakultet

www.gradst.hr

Sveučilište u Splitu; Građevinsko-arhitektonski fakultet

Drveni mostovi Posebni načini montaže

Đuro Nižetić, dipl. ing. građ.

Most preko rijeke Neckar Remseck, Njemačka; 1988. – 89. Arhitekti i projektanti konstrukcije: E. Milbrandt, D. Sengler, Stuttgart – Njemačka Pješački most - trodimenzionalni okvir raspona 80 m. Poprečni presjek - istostranični trokut formiran od tri rešetke: baza 6,40 m, stranice 7,56 m. Most je pokriven staklenim panelima na LLD rogovima.

Most Viamala Viamala, Švicarska; 1996. Projektanti konstrukcije: Branger, Conzett & Partner, Chur - Švicarska Projektiran je za lokaciju koja je tražila laganu konstrukciju prenosivu helikopterom (max 4,3 t), prenesen je i montiran u dva dijela: 1. dio : parabolična tropojasna drvena rešetka sa vlačnim štapovima izvedenim od čeličnih užeta ili profila. 2. dio : Greda H presjeka od troslojne šperploče sa horizontalnom dijafragmom od LLD. Nažalost, most je uništen 1999. godine u odronu kamenja.

Hvala na pažnji. Sveučilište u Splitu, Građevinsko-arhitektonski fakultet

www.gradst.hr