Fizika Zgrade Toplina

FIZIKA ZGRADE- TOPLINA OSNOVNI POJMOVI 1. Objasnite pojam oplošja zgrade. Pojam OPLOŠJE ZGRADE(OMOTAĈ ZGRADE) se odnosi na obodne graĊevne dijelove grijanog dijela zgrade. Oplošje zgrade je ukupna ploština graĊevnih dijelova (zidovi, prozori, podovi, krovovi, meĊukatne konstrukcije, ...) koji razdvajaju grijani dio zgrade od vanjskog prostora, tla ili negrijanih dijelova zgrade.

2. Što se podrazumijeva pod fizikalnim procesom u graĎevnom dijelu, zašto se mora postići ispravan fizikalni proces i o čemu on sve ovisi? FIZIKALNI PROCESI U GRAĐEVNIM DIJELOVIMAsu procesi koji se dogaĊaju unutar graĊevnih dijelova ili na njihovoj površini, a mogu biti uzrok graĊevinskoj šteti. Fizikalne procese promatramo u razliĉitim unutarnjim i vanjskim klimatskim uvjetima kojima je graĊevni dio izloţen. Osim o klimatskim uvjetima, fizikalni proces ovisi i o: - vrsti i svojstvima materijala od kojeg je graĊevni dio sastavljen, - debljini pojedinog sloja materijala, - redosljedu pojedinih slojeva.

3. Opišite ispravan fizikalni proces u graĎevnom dijelu (obrazložite skicama i tekstom).

Materijali imaju razliĉitu toplinsku propusnost i propusnost vodene pare. Toplinska propusnost i debljina sloja će odrediti toplinsku zaštitu, a svojstvo propusnosti vodene pare (paropropusnost) je bitno za odreĊivanje meĊusobnog poloţaja slojeva materijala. GraĊevni dijelovi s nepravilno sloţenim sastavom mogu dovesti do navlaţenja unutar svojih slojeva.

4. Koji se zahtjevi postavljaju na zgradu u zimskom razdoblju? Zahtjevi u zimskom razdoblju su da zgradu treba toplinski zaštititi da se postigne: - ugodna mikroklima unutarnjeg prostora - smanjenje gubitaka topline - sprjeĉavanje orošavanja oplošja Ugodna mikroklima prostora osigurava normalno korištenje prostora (prostor nije hladan). Smanjenje gubitaka topline omogućuje uštedu toplinske energije. Zbog prirodnog procesa izmjene topline i vlage izmeĊu unutarnjeg i vanjskog prostora graĊevne dijelove treba projektirati na naĉin da se osigura ispravan fizikalni proces. ISPRAVAN FIZIKALNI PROCES neće dopustiti kondenzaciju vodene pare u graĊevnom dijelu ili na njemu u mjeri koja moţe izazvati graĊevinsku štetu.

5. Kako se u graĎevnim dijelovima očituje graĎevinska šteta uzrokovana neispravnim načinom sastavljanja slojeva? GRAĐEVINSKA ŠTETA se oĉituje u navlaţenju materijala i posljedici da se on mijenja: gubljenje toplinskoizolacijskih svojstava, propadanje materijala, moguć razvoj mikroorganizama.

6. Zašto su kod prozora gubici topline u pravilu veći nego li kod neprozirnih graĎevnih dijelova? Kod prozora su gubici topline veći nego li kod neprozirnih graĊevnih dijelova gdje se toplinskoizolacijskim materijalima moţe postići bolja toplinska zaštita. Kod prozora kljuĉnu ulogu imaju i ventilacijski gubici topline kroz sljubnice prozora.

7. Objasnite pojam toplinskog mosta. Zašto je na toplinskom mostu unutarnja površinska temperatura niža od unutarnje površinske temperature ostalih dijelova omotača? Toplinski mostovi su mjesta u oplošju grijanog dijela zgrade gdje se toplinski tok mijenja radi promjene materijala, debljine ili geometrije graĊevnog dijela. -Promjena materijala: Mjesto gdje su spajaju razliĉiti materijali je toplinski most zbog razliĉitih pojedinaĉnih svojstava materijala i kroz to razliĉitih tokova topline i uzajamnog djelovanja. -Promjena debljine i geometrije: Mjesta gdje je promjena debljine sloja materijala ili promjena geometrije graĊevnog dijela je toplinski most jer postoji razlika izmeĊu površina kroz koje ulazi i izlazi toplina. Zbog povećanih toplinskih gubitaka na toplinskim mostovima postoji razlika u unutarnjim površinskim temperaturama izmeĊu karakteristiĉnog dijela oplošja i mjesta gdje je toplinski most. Ukoliko je unutarnja površinska temperatura preniska moţe doći do površinske kondenzacije vodene pare.

8. Koje su posljedice površinske kondenzacije unutarnje plohe graĎevnih dijelova? Površinska kondenzacija se primjećuje na unutarnjim plohama oplošja kao rošenje: Na staklu kao zamagljenje, a na zidovima i stropovima rošenje ima za posljedicu razvoj gljivica i plijesni koje su opasne po zdravlje.

9. Smjer kretanja topline i vodene pare (vlage). Zrak ima odreĊenu temperaturu i vlaţnost. Zbog prirodnog procesa izjednaĉavanja temperatura i pritisaka vodene pare dolazi do: - toplinskog toka kada se toplina kreće iz prostora više temperature prema prostoru niţe temperature - difuzije vodene pare kada se vodena para kreće iz prostora s višim pritiskom vodene pare prema prostoru s niţim pritiskom vodene pare. Smjer kretanja topline i vlage je isti jer topli zrak ima veći pritisak vodene pare.

10. Kako se odreĎuju rubne temperature i vlažnost zraka? Rubne temperature i vlaţnost zraka ovise o: - klimatskom podruĉju lokacije zgrade - namjeni unutarnjeg prostora Klimatsko podruĉje: Vanjska projektna temperatura i vlaţnost zraka se odreĊuje se prema podacima referentne meteorološke postaje za lokaciju na kojoj se zgrada nalazi. Namjena unutarnjeg prostora: Unutarnja projektna temperatura i vlaţnost zraka ovise o djelatnosti koja se odvija u tom prostoru.

11. Kada se projektira provjetravana fasada? Izvodi se kod ugradnje vanjskih obloţenja na proĉeljima Koja su u ulozi zaštite od atmosferilija. Takvi materijali (staklo, lim, kamen, keramika, opeka, drvo Za vanjske obloge..) imaju veliku gustoću i paronepropusnost što treba uzeti u obzir kod projektiranja sastava vanjske stijene. Odmicanje paronepropusnog materijala i stvaranje ventilirane zraĉne šupljine omogućava nesmetan prolazak vodene pare u vansjki prostor(ispravan fiz. proces)

12. Opišite razliku izmeĎu toplog i hladnog krova. TOPLI KROV- Svi slojevi krova su u meĊusobnom kontaktu. Zbog paronepropusnog završnog sloja krova potrebno je prije toplinske izolacije ugraditi paronepropusni sloj – parnu branu. Iako je difuzija vodene pare zaustavljena (vodena para ne ulazi u toplinsku izolaciju), do kondenzacije vodene pare unutar krova ne dolazi, jer je (zbog prisustva toplinske izolacije) temperatura na tom mjestu povoljna (iznad temperature rošenja). HLADNI KROV- Prozraĉivana vanjska paronepropusna obloga na krovu (na zasebnoj potkonstrukciji) koja je odijeljena od ostalih slojeva krova, omogućava nesmetan fizikalni proces (prolazak vodene pare i odzraĉivanje putem provjetravanog sloja).

13. Napišite izraz za ukupan toplinski otpor RT (navesti jedinicu te obrazložiti svaki element izraza). Ukupan toplinski otpor RT : RT = Rsi + R1 + R2 + ... Rn + Rse (m2K)/W Rsi unutarnji plošni otpor prijelaza topline u (m2K)/W R1, R2,..Rn projektne vrijednosti toplinskog otpora svakog sloja u (m2K)/W Rse vanjski plošni otpor prijelaza topline u (m2K)/W

14. GraĎevni dijelovi koji imaju dobru toplinsko-izolacijsku vrijednost imaju: malu ili veliku vrijednost U ? Toplinsko-izolacijska vrijednost nekog graĊevnog dijela izraţava se s njegovim koeficijentom prolaska topline U: Vrijednost prolaska topline U : U = 1 / RT W/(m2.K) GraĊevni dijelovi koji imaju dobru toplinsko-izolacijsku vrijednost imaju malu vrijednost prolaska topline.

15. Po čemu se mjeri energetska učinkovitost zgrade? Odgovoriti na primjerima niskoenergetske i pasivne kuće. Razina toplinske zaštite i uštede energije mjeri se godišnjom potrebnom toplinom za grijanje zgrada u kWh/(m2 . a) za stambene zgrade; u kWh/(m3 . a) za nestambene zgrade.

ZAHTJEVI 16. Podjela novih zgrada prema Tehničkom propisu RUETZ. Prema namjeni i veliĉini zgrade: • stambene zgrade • nestambene zgrade • slobodnostojeće zgrade s korisnom površinom manjom od 50 m2 Prema unutarnjoj temperaturi: (normalna unutarnja temperatura) • zgrade grijane na unutarnju temperaturu izmeĊu 12 i 18 ºC (niska unutarnja temperatura) • zgrade unutarnje temperature ≤ 12 ºC (negrijane ili kvazi negrijane zgrade)

17. Koji se zahtjevi postavljaju na neprozirne graĎevne dijelove u ljetnom razdoblju (dinamičke toplinske karakteristike)? Vanjski neprozirni graĊevni dijelovi, koji su izloţeni sunĉevu zraĉenju, moraju imati odgovarajuće dinamiĉke toplinske karakteristike kako bi se smanjio njihov doprinos zagrijavanju zraka u zgradi tijekom ljetnih mjeseci (zaštita unutarnjeg prostora od pregrijavanja ljeti). Laki graĊevni dijelovi (plošne mase < 100 kg/m2): Najveće dopuštene vrijednosti koeficijenta prolaska topline U [W/(m2K)] graĊevnih dijelova s plošnom masom < 100 kg/m2: za vanjske zidove: U ≤ 0,35 W/(m2 . K) za krovove: U ≤ 0,30 W/(m2 . K)

18. Koji se zahtjevi postavljaju na prozirne graĎevne dijelove u ljetnom razdoblju? Vanjski prozirni graĊevni dijelovi prostorije, odnosno pripadajućeg krova te prostorije trebaju ispuniti zahtjev zaštite od sunca: gtot · f < 0,20 kada je srednja mjeseĉna temperatura vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca na lokaciji Gtot- stupanj propuštanja ukupne toplinske energije kroz ostakljenje ukljuĉivo i predviĊenu zaštitu f- odnos ploštine prozora i ukupne ploštine proĉelja (zida s prozorom)

19. Koja vrst graĎevinske štete može biti zbog promjene temperature? Zbog promjene temperature dolazi do širenja i stezanja materijala (“rad materijala”). GraĊevinska šteta se oĉituje u pucanju materijala kada on nema prostor za “rad”. Materijali koji su izloţeni promjenama temperature trebaju biti ugraĊeni na naĉin da se omogući “toplinski rad”. - PRORAĈUN DEFORMACIJE ZBOG PROMJENE TEMPERATURE: Veliĉina deformacije ɛt (mm/m) ovisi o vrsti materijala i razlici temperature: ɛt = αt x Δθ (mm/m) - Pribliţan izraĉun izduţenja elementa ΔL zbog promjene temperature: ΔL= ɛt x L = αt x Δθ x L (mm) αt= koeficijent toplinskog istezanja materijala (mm/mza 100 ºCili za 1ºC) Δθ = razlika temperature u odnosu na 100 ºC (ºC) L = duţina elementa (m)

20. Koja su dva zahtjeva (ograničenja) koji se odnose na racionalnu uporabu toplinske energije (nazivi, oznake i jedinice)? 1.ograniĉenje godišnje potrebne topline za grijanje Q"H,nd ili Q'H,nd 2.ograniĉenje koeficijenta transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oplošja grijanog dijela zgrade H‘tr,adj

21. Zahtjevi ograničenja godišnje potrebne topline za grijanje QH,nd' ili QH,nd i zahtjevi ograničenja transmisijskog toplinskog gubitka Htr,adj' se temelje na elementu oblikovanja. Kojem (naziv i opis)? Faktor oblika je odnos izmeĊu ukupnog oplošja i grijanog volumena zgrade fo = A / Ve (m-1) A- ukupna ploština oplošja grijanog volumena zgrade (m2) Ve- brutto volumen grijanog dijela zgrade (m3) Oplošje grijanog dijela zgrade: vanjski zidovi, prozori, krovovi, podovi na tlu, zidovi u tlu, stropovi iznad otvorenog, graĊevni dijelovi prema negrijanim prostorima, ...

22. Kojim zahtjevom (normiranom vrijednosti) se traži minimalna toplinska zaštita? Zahtjev je različit za .... ... (navesti). Minimalna toplinska zaštita je propisana za graĊevne dijelove omotaĉa grijanog dijela zgrade kroz: •najveću dopuštenu vrijednost koeficijenta prolaska topline U u W/(m2K), Ova normativna vrijednost se kod pojedinih graĊevnih dijelova razlikuje za: - temperature unutarnjeg zraka - plošne mase graĊevnih dijelova - srednju mjeseĉnu vanjsku temperaturu najhladnijeg mjeseca na lokaciji Vrijednosti najveće dopuštene vrijednosti U su dane u Tehniĉkom propisu RUETZ -GraĊevni elementi ploštine manje od 0,5 m2 su u kategoriji toplinskih mostova koji se zasebno proraĉunavaju.

23. Navedite zahtjeve toplinske zaštite za: stijenke kutije za rolete, površinsko (panelno) grijanje, grijaća tijela smještena ispred ostakljene stijene. (navesti U i mjernu jedinicu) Stijenke kutije za roleteKod zgrade koja se grije na temperaturu višu od 12 C koeficijent prolaska topline stijenki kutije za rolete ne smije biti veći od: U ≤ 0,80 W/(m2·K) Površinsko (panelno) grijanjeU sluĉaju površinskog grijanja (npr. podno grijanje) koeficijent prolaska topline slojeva graĊevnog dijela, koji se nalaze izmeĊu površine grijanja i vanjskog zraka, zemlje ili negrijanog dijela zgrade, ne smije biti veći od: U ≤ 0,35 W/(m2·K) Grijaća tijela smještena ispred ostakljene stijeneGrijaće tijelo dopušteno je postaviti ispred prozirnih vanjskih površina samo ako je ono sa straţnje strane zaštićeno oblogom i ako koeficijent prolaska topline te obloge nije veći od: U ≤ 0,9 W/(m2·K)

24. Navedite zahtjeve za zrakonepropusnost omotača zgrade i zrakopropusnost reški prozora, balkonskih vrata i krovnih prozora. Zahtjevi za zrakonepropusnost omotaĉa zgrade odnosi se na sljubnice spojeva pojedinih graĊevnih dijelova koji trebaju biti zrakonepropusni u skladu s trenutnim dosegnutim stupnjem razvoja tehnike i tehnologije. Zahtjevi za zrakopropusnost reški prozora, balkonskih vrata i krovnih prozora: Prilog “C” Tehniĉkog propisa:

25. Navedite zahtjeve za provjetravanje prostora zgrade. Zgrada mora biti projektirana i izgraĊena da osigura minimalno provjetravanje prostora: - da se ne ugrozi higijena i zdravstveni uvjeti, - i/ili zbog korištenja ureĊaja za grijanje s otvorenim plamenom.

26. Navedite zahtjeve kod rekonstrukcija i adaptacija postojećih zgrada: koji zahtjevi su kod većih, a koji kod manjih obuhvata. Svi zahtjevi koji se odnose na nove zgrade primjenjuju se i na postojeće zgrade ukoliko se kod rekonstrukcije ili adaptacije grijane zgrade (>12ºC) : (VEĆI OBUHVATI) - korisna površina poveća za više od 50 m2 - obnavljaju ili zamjenjuju graĊevni dijelovi (najmanje po 25% svakog graĊevnog dijela, ili najmanje 75% ukupnog omotaĉa (oplošja) grijanog dijela zgrade. - prenamijeni negrijani prostor u grijani na korisnoj površini > 50 m2 (MANJI OBUHVATI) - kod obnavljanja pojedinih graĊevnih dijelova vanjskog plašta zgrade na više od 25 % ploštine tog graĊevnog dijela

27. Navedite obvezan sadržaj Projekta racionalne uporabe energije i toplinske zaštite kod zgrada. SADRŢAJ PROJEKTA RUETZ Sadrţi tehniĉki opis, proraĉun fizikalnih svojstava zgrade glede racionalne uporabe energije i toplinske zaštite, proraĉun godišnje potrebne toplinske energije za grijanje zgrade za stvarne klimatske podatke, proraĉun godišnje potrebne toplinske energije za hlaĊenje za zgradu s instaliranim sustavom za hlaĊenje za stvarne klimatske podatke, program kontrole i osiguranja kvalitete, nacrte, te Iskaznicu potrebne toplinske energije za grijanje i potrebne toplinske energije za hlaĊenje, ako posebnim propisom nije drukĉije odreĊeno. SADRŢAJ ISKAZNICE Iskaznica potrebne toplinske energije za grijanje i toplinske energije za hlaĊenje zgrade je sastavni dio glavnog projekta, a sadrţi sve podatke o zgradi i potrebnoj energiji.

28. Navedite zahtjeve za graĎevne proizvode i zahtjeve za održavanje zgrade. ZAHTJEVI ZA GRAĐEVNE PROIZVODE Odnose se na ispunjavanje općih i posebnih zahtjeva za graĊevne proizvode u pogledu tehniĉkih svojstava i potvrĊivanja sukladnosti ODRŢAVANJE ZGRADE Odrţavanje zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu mora biti takvo da se tijekom trajanja zgrade oĉuvaju njezina tehniĉka svojstva i ispunjavaju zahtjevi odreĊeni projektom zgrade i ovim Propisom, te drugi zahtjevi koje zgrada mora ispunjavati u skladu s posebnim propisom donesenim u skladu sa Zakonom o prostornom ureĊenju i gradnji.

PRORAĈUNSKE OSNOVE 29. Navesti izraze za izračunavanje vrijednosti prolaska topline U za homogene i nehomogene pregrade? Obrazložite elemente izraza.

30. (6 bodova) Izračunajte vrijednost prolaska topline U homogene pregrade sastava prema skici i s podacima koji su navedeni (u prilogu pitanja: skica graĎevnog dijela, ispis sastava i materijala, tablice s podacimaa: ρ; λ; cp; µ; Rsi; Rse, normativi, lokacija, vrst zgrade). U izrazima je potrebno prikazati sve korištene podatke! Navesti normativ, a izračunatu vrijednost obrazložiti - usporediti s normativom. 31. Kako se ispravlja vrijednost U i zbog čega sve? U konaĉnom proraĉunu, u odreĊenim sluĉajevima se vrijednosti prolaska topline U se ispravljaju (ako je povećanje U veće od 3%): Uc = U + ΔU (Uc ispravljena vrijednost prolaska topline U) uzimajući u obzir i utjecaj: • zraĉnih šupljina, • mehaniĉkih spojnica, • obrnutog krova.

32. Opišite razliku u prikazivanju dijagrama temperatura prema proračunskoj i grafičkoj metodi. Proraĉunska metoda se temelji na podacima izraĉunatih temperatura. Izraĉunaju se pojedine temperature (površinske i u ravninama spojeva pojedinih slojeva) te se crta dijagram temperatura na presjeku graĊevnog dijela nacrtanom s debljinama slojeva (d1, d2, ...). Θn,n+1 = Θn-1,n – Rn . (Θi – Θe) / RT Grafiĉka metoda je temeljena na ĉinjenici da je pad temperature proporcionalan toplinskom otporu. GraĊevni dio se ne prikazuje sa stvarnim debljinama slojeva već s vrijednostima toplinskog otpora pojedinih slojeva. Obzirom da ukupni toplinski otpor RT ukljuĉuje i unutarnje i vanjske plošne otpore prijelaza topline (Rsi i Rse) potrebno je graĊevni dio crtati sa svim dijelovima toplinskog otpora. (RT = Rsi + R1 + R2 + ... Rn + Rse) Temperaturna krivulja je tada pravac izmeĊu rubnih temperatura Θi i Θe.

33. Napišite izraz za izračun površinske temperature Θsi na unutarnjoj plohi graĎevnog dijela te obrazložite elemente izraza. Θsi = Θi – ΔΘi Θsi = Θi – Rsi x (Θi – Θe) / RT Θsi- površinska temperatura Θi- unutarnja rubna temperatura Θe- vanjska rubna temperatura Rsi- unutarnji plošni otpor prijelaza topline U (m2K)/W RT- ukupan toplinski otpor

34. Koja je ovisnost temperature zraka i moguće količine vodene pare u zraku?

Što je temperatura zraka viša to više vodene pare moţe sadrţavati.

35. Što je to točka rošenja Θsat i zašto je bitno izračunati površinsku temperaturu unutarnje plohe graĎevnog dijela? TEMPERATURA ROŠENJA Θsat je temperatura kod koje prisutan sadrţaj vlage u zraku hlaĊenjem prelazi u stanje zasićenja (stupanj vlaţnosti je 100 %). Ako se zrak ohladi ispod toĉke rošenja odvaja se voda u obliku kapljica (rosa ili kondenzat).

36. Što je to

, a što difuzija vodene pare?

DIFUZIJA VODENE PARE je strujanje (prolazak) vodene pare kroz graĊevni dio u kg/h koji nastaje zbog razlike parnih pritisaka na suprotnim stranama graĊevnog dijela.

37. Što je to parcijalni pritisak vodene pare p , a što pritisak zasićenja vodene pare p' ? _parcijalni pritisak vodene pare p je djelomiĉni pritisak vodene pare u Pa (Pascal) pri postojećem stanju vlaţnosti zraka i odreĊenoj temperaturi. _pritisak zasićenja vodene pare p' je najveća moguća vrijednost djelomiĉnog parcijalnog pritiska vodene pare u Pa (kod zasićenja) za odreĊenu temperaturu.

38. Navesti: a) definiciju faktora otpora difuziji vodene pare µ, b) izraz i jedinicu za izračunavanje otpora difuziji vodene pare odreĎenog sloja sd . _faktor otpora difuziji vodene pare je svojstvo otpora difuziji vodene pare materijala, a njegova veliĉina pokazuje koliko je otpor prolasku vodene pare odreĊenog materijala veći od otpora prolasku vodene pare sloja zraka iste debljine i na istoj temperaturi (nema jedinicu). _djelomiĉni (parcijalni) otpor difuziji vodene pare sd je otpor difuziji vodene pare (izraţen u m) odreĊenog sloja graĊevnog dijela debljine d: sd = µ x d

39. Izračunajte difuzni otpor sd sloja mineralne vune debljine 10 cm. sd = µ x d µ (MW) = 1; d= 10 cm sd= 1 x10= 10 cm= 0,1 m 40. (6 bodova) Opišite i navedite: a) kako se crta graĎevni dio za dijagram difuzije vodene pare prema Glaserovoj metodi; b) koje se dvije krivulje u dijagramu prikazuju; c) izrazi i jedinica za izračunavanje unutarnjeg i vanjskog parcijalnog pritiska Pi i Pe ?

Dijagram difuzije vodene pare prema Glaserovoj metodi sadrţi dvije krivulje: - krivulju parcijalnih pritisaka p - krivulju pritisaka zasićenja p' U Glaserovoj metodi se krivulje prikazuju na graĊevnom dijelu u kojem se svaki sloj ne crta u svojoj stvarnoj debljini, nego u vrijednosti svog difuznog otpora. Pi = pi‘ x i /100 (Pa) -unutarnji parcijalni pritisak Pe= pe‘ x e /100 (Pa) -vanjski parcijalni pritisak Pravcem izmeĊu Pi i Pe definira se krivulja parcijalnog pritiska.

41. (6 bodova) Koji je meĎusobni odnos krivulje parcijalnih pritisaka i krivulje zasićenja kada u graĎevnom dijelu nema kondenzacije? Prikažite s jednom skicom (sa svim potrebnim oznakama).

Ako se u graĊevnom dijelu ne pojavljuje kondenzacija vodene pare krivulja parcijalnih pritisaka p je smještena ispod krivulje zasićenja pritisaka vodene pare p„.

42. (6 bodova) Koji je meĎusobni odnos krivulje parcijalnih pritisaka i krivulje zasićenja kada se u graĎevnom dijelu pojavljuje kondenzacija? Prikažite jednom skicom (sa svim potrebnim oznakama).

Ukoliko se krivulje dodiruju, difuzni tok je nestacionaran, t.j. u presjeku dolazi do unutarnje kondenzacije vodene pare.

43. U prikazanom dijagramu difuzije vodene pare potrebno je označiti krivulje p' i p, upisati oznaku dimenzija slojeva i označiti koja je strana unutarnja a koja vanjska. Treba utvrditi da li u graĎevnom dijelu: a) postoji kondenzacija vodene pare, b) nema kondenzacije vodene pare

44. Koje su moguće mjere kod prekomjernog navlaženja sloja materijala? Kondenzacija vodene pare unutar graĊevnog dijela je dopuštena ako nije veća od najveće dopuštene za taj materijal i ako se tijekom ljetnog vremena moţe isušiti. Kod prevelikog navlaţenja materijala potrebno je: - izmijeniti sastav graĊevnog dijela ili - s toplije strane materijala u kojem se kondenzira vodena para postaviti parnu branu Potreban difuzni otpor parne brane se proraĉunava. 45. Što je to parna brana, zašto se koristi, kako se odreĎuje i gdje joj je mjesto u graĎevnom dijelu? Parna brana (topla ploha) na kojoj nema kondenzacije. PARNA BRANA je materijal male debljine, a velikog difuznog otpora sd Parnu branu ugraĊujemo prije sloja u kojem bi se pojavilo prekomjerno navlaţenje. Sa strane prostorije je potrebna zaštita parne brane (zid ili obloţenje ploĉama koje se priĉvršćuju na drvenu ili metalnu podkonstrukciju). Parnu branu ne bi se smjelo probijati. Eventualni proboji radi priĉvršćenja podkonstrukcije treba paţljivo zabrtviti. Parna brana se ne moţe ţbukati. Ţbuka se izvodi na tanjem zidu koji se zida sa strane prostorije. Ovakva konstrukcija vanjskog zida ĉesta je kod toplinske zaštite starih zgrada kada se ona ne moţe izvesti na proĉelju.

46. Navedite nekoliko učinkovitih parnih brana (navesti i difuzni otpor sd). Uĉinkovite parne brane su: _Bitumenska traka s uloškom od alu-folije (debljina alu-folije 0,1 do 0,2 mm): sd = 200 do 300 m _Aluminijska folija debljine 0,1 do 0,2 mm: sd = 60 do 140 m _Polietilenska folija velike gustoće (debljina 0,15 do 0,25 mm): sd = 50 do 100 m (Polietilensku foliju velike gustoće treba u projektima posebno naglasiti sa svojstvom difuznog otpora jer se u protivnom moţe zamijeniti s obiĉnom pe-folijom( _Polietilenska folija obiĉna (debljina 0,1 do 0,2 mm): sd = 8 do 16 m--Ova se folija najĉešće koristi za zaštitu zvuĉne izolacije (ili toplinske izolacije) u slojevima poda ili krova kad se na njoj izvodi sloj cementnog estriha ili betonske podloge. Kao parna brana moţe posluţiti u paropropusnijim sastavima graĊevnih dijelova (zidovi, lake stijene, lake krovne konstrukcije i sl.) u sluĉajevima kad se s vanjske strane graĊevnog dijela nalaze materijali malog difuznog otpora). 47. (6 bodova) Objasnite pojam ljetne toplinske stabilnosti. Obrazložiti sa skicama i tekstom.

Pojam ljetne toplinske stabilnosti graĊevnog dijela je da se na unutarnjoj površini graĊevnog dijela postiţe ujednaĉena temperatura. Bitna svojstva koja će odrediti dinamiĉke toplinske karakteristike graĊevnih dijelova su: • toplinska provodljivost, λ; • specifiĉan toplinski kapacitet, cp ; • gustoća, ρ. 48. Koji graĎevni dijelovi imaju najpovoljnija svojstva u smislu ljetne toplinske stabilnosti i zašto? Najbolja svojstva imaju graĊevni dijelovi koji imaju vanjsku oblogu s provjetravanom zraĉnom šupljinom jer se unutarnji dio znatno manje zagrijava (odzraĉivanje prenesene topline izvan obloge).

49. Koji graĎevni dijelovi imaju nepovoljna svojstva u smislu ljetne toplinske stabilnosti, zašto, koji su uvjeti (vrijednost U) kada će zadovoljiti u ljetnom vremenu? Nezadovoljavajuća svojstva imaju lagani neprozirni graĊevni dijelovi koji imaju plošnu masu manju od 100 kg/m2 jer prebrzo propuštaju toplinu (nema akumulacije topline u masi graĊevnog dijela). Da zadovolje u ljetnom vremenu neprozirni graĊevni dijelovi koji imaju plošnu masu manju od 100 kg/m2 trebaju imati veću debljinu toplinske izolacije: _Umaks = 0,30 W/m2K za lagane krovove: minimalna potrebna debljina je 12 do 14 cm (ovisno o vrsti toplinske izolacije, odnosno svojstvu voĊenja topline λ). _Umaks = 0,35 W/m2K za lagane zidove: minimalna potrebna debljina je 10 do 12 cm (ovisno o vrsti toplinske izolacije, odnosno svojstvu voĊenja topline λ). 50. Koji je smještaj dodatnih elemenata zaštite od sunca prozora i ostakljenih ploha učinkovitiji: s vanjske ili s unutarnje strane? Obrazložiti zašto. Poloţaj ureĊaja za zaštitu od sunca ostakljene plohe moţe biti: • s vanjske strane • s unutarnje strane • izmeĊu stakala • u meĊuprostoru dvostruke ostakljene fasade Smještaj zaštite od sunca ispred ostakljene plohe u unutarnjem prostoru je najNEpovoljniji jer se prostor pregrijava. Takvo rješenje će se koristiti kod malih ploština ostakljenih ploha i kao dodatna zaštita uz primjenu druge zaštite koja prema proraĉunu nije bila dovoljna.

51. (6 bodova) Prozirni dijelovi zgrade trebaju zadovoljiti odreĎenu vrijednost. a) to je produkt ..... (izraz, objasniti pojedine dijelove izraza); b) navesti zahtjeve za dvije srednje mjesečne temperature najtoplijeg mjeseca u godini u Hrvatskoj; c) navesti zahtjev za sjevernu orijentaciju; d) navesti kako se odreĎuje sjeverna orijentacija. a) Prozirni elementi proĉelja moraju zadovoljiti produkt: gtot x f gtot- stupanj propuštanja ukupne energije kroz ostakljenje, ukljuĉivo predviĊene mjere za zaštitu od sunĉeva zraĉenja f- uĉešće ploštine prozora u ukupnoj ploštini promatranog proĉelja Ѳe,mj.max- srednja mjeseĉna temperatura vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca na lokaciji zgrade b) gtot x f < 0,20 kada je Ѳe,mj.max (°C) ≥ 21°C gtot x f < 0,25 kada je Ѳe,mj.max (°C) ≤ 21°C c) Zahtjevana vrijednost produkta gtot . f moţe se povećati: za prozore orijentirane prema sjeveru ili one koji su cijeli dan u sjeni: gtot . f < 0,20+0,25 kad je Ѳe,mj.max (°C) ≥ 21°C gtot . f < 0,25+0,25 kad je Ѳe,mj.max (°C) ≤ 21°C d) Sjeverna orijentacija je podruĉje kuta izmeĊu smjera sjever i pravca okomitog na površinu fasade, koji odstupa od smjera sjever na nekoj od dvije strane (prema istoku ili

52. O čemu ovisi: a) stupanj propuštanja ukupne sunčeve energije kroz ostakljenje g┴ ; b) faktor umanjenja naprave za zaštitu od sunčeva zračenja Fc ? Proraĉun stupnja propuštanja ukupne sunĉeve energije kroz ostakljenje gtot: gtot = Fw x g┴ x Fc Fw- faktor umanjenja zbog ne okomitog upada sunĉeva zraĉenja, Fw = 0,9 g┴ - solarni faktor - stupanj propuštanja ukupne sunĉeve energije kroz ostakljenje kod okomitog upada zraĉenja (tablica 1, Prilog C) Fc- faktor umanjenja naprave za zaštitu od sunĉeva zraĉenja (tablica 2, Prilog C)

53. (6 bodova) Navedite i skicirajte moguće tipove vanjskih naprava za zaštitu od sunca. Obrazložite učinkovitost svake.

54. (6 bodova) O čemu ovisi potrebna dužina istake iznad prozora za zaštitu od sunca? Za prozor dimenzija prema priloženoj skici konstruirajte približno potrebnu dimenziju istake (prikaz u presjeku i tlocrtu) za odreĎenu orijentaciju (zadano: istočna, južna ili zapadna). Duţina istaka za zasjenjenje prozora odreĊuje se prema kutu upada sunĉevih zraka Kut upada sunĉevih zraka je znaĉajno razliĉit za juţne i istoĉne ili zapadne orijentacije. Na istoĉnim i zapadnim orijentacijama istake ne koriste jer bi za uĉinkovito zasjenjenje trebale biti jako istaknute izvan proĉelja. Povoljno je da je širina istake veća od širine prozora zbog zasjenjenja kod dnevnog kretanja sunca. Natkrivanje dijela zida uz prozore je pribliţno u dimenziji istake od proĉelja.

55. Objasnite pojam: akumulacija topline. Gdje se smješta toplinska izolacija kod prostora koji se povremeno griju i zašto? Akumulacija topline je nagomilavanje toplinske energije u graĊevnim dijelovima. Materijali s velikom sposobnošću upijanja i pohrane topline su oni s velikom gustoćom (masom): beton, armirani beton, opeka veće gustoće i dr. Sposobnost materijala da upija (akumulira) toplinu mjeri se specifiĉnim toplinskim kapacitetom materijala cp. - Nakon prekida grijanja materijali s velikim toplinskim kapacitetom ostaju još dugo topli, a toplinu postupno predaju okolini. Time se sprjeĉava naglo ohlaĊivanje prostorije i graĊevnih dijelova i stvaranje kondenzata. Ukupan efekt ovakve pohrane topline nije znaĉajan. Daleko veći efekt se postiţe primjenom materijala koji omogućavaju pohranu latentne topline, fazno promjenjivih materijala. (PCM materijali)

56. Kako utječe boja na vanjskoj površini graĎevnog dijela na zagrijavanje površinskog sloja? Navedite najmanje 1 primjer. Boja na proĉelju ili na krovu moţe povisiti ili smanjiti površinsku temperaturu. Površinska temperatura i njezine oscilacije izmeĊu dana i noći i ljeta i zime moţe bitno utjecati na trajnost površinskog sloja.

57. Izraz za proračun toplinske bilance cijele zgrade QH,nd (navesti izraz, jedinicu i objašnjenje elemenata izraza). QH,nd = QH,ht – η x QH,gn (kWh/a) QH,nd- potrebna toplinska energija koja ukljuĉuje grijanje, hlaĊenje, rasvjetu, obnovljive izvore energije QH,ht- ukupni toplinski gubitak η- faktor iskoristivosti QH,gn- ukupni dobitak topline

58. Izraz za proračun toplinskih gubitaka QH,ht (navesti izraz, jedinicu i objašnjenje elemenata izraza). QH,ht = H x (θi – θe) x t H- koeficijent toplinskog gubitka zgrade (W/K) t- trajanje proraĉunskog razdoblja; θi- projektna unutarnja temperatura; θe- srednja vanjska temperatura tijekom proraĉunskog razdoblja  H = Htr + HVe Htr- koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka kroz omotaĉ zgrade, izraĉunat prema normi HRN EN ISO 13789 Hve- koeficijent toplinskog gubitka zbog provjetravanja  Htr = HD + Hg + HU (W/K) HD- koeficijent transmisijskog gubitka kroz omotaĉ zgrade (W/K) izraĉunat u skladu s normom HRN EN ISO 13789 Hg- koeficijent transmisijskog gubitka kroz tlo, izraĉunat u skladu s normom HRN EN ISO 13370; HU- koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka kroz negrijane prostorije, izraĉunat u skladu s normom HRN EN ISO 13789.  HD = ∑ Ui Ai + ∑Ѱk lk + ∑ϰj Ui- koeficijent prolaska topline dijela i omotaĉa zgrade; Ai- ploština na koju se odnosi vrijednost Ui ; Ѱk- duljinski koeficijent prolaska topline linijskog topl.mosta k ; lk- duljina na koju se odnosi vrijednost Ѱk ; ϰj- toĉkast koeficijent prolaska topline toĉkastog topl.mosta j Koeficijent transmisijskog toplinskog toplinskog gubitka HD se izraĉunava s utjecajem duljinskih i toĉkastih toplinskih mostova. Hg i Hu se izraĉunavaju na sliĉan naĉin. 59. Izraz za proračun toplinskih dobitaka QH,gn (navesti izraz, jedinicu i objašnjenje elemenata izraza). QH,gn = Qint + Qsol Qint- unutarnji toplinski dobitak Qsol- toplinski dobitak od sunca Qint se proraĉunava ili se odreĊuje na temelju statistiĉkog podatka (5 W/m2 površine poda) Qsol se proraĉunava: u odnosu na: - ukupnu energiju globalnog sunĉevog zraĉenja na jediniĉnu površinu svake orijentacije, - efektivnu prijemnu površinu ostakljenog elementa (koja ovisi o: ploštini elementa (A), faktoru zasjenjenja (Fs), faktoru umanjenja zbog ureĊaja za zaštitu od sunca (Fc), faktoru udjela okvira (Ff) i stupnju propuštanja sunĉevog zraĉenja kroz staklo (g): As = A . Fs . Fc . Ff . g

60. Skicom prikažite horizontalnu rubnu toplinsku izolaciju poda na tlu te navedite u kojim se slučajevima primjenjuje ovakvo rješenje.

Zbog uštede na toplinskoj izolaciji, u sluĉajevima velikih tlocrtnih površina poda na tlu (trgovaĉki centri, grijana skladišta ili proizvodne hale i sl.), dopušta se izvedba samo rubne toplinske izolacije.

61. Što je to EPBD/2002/91/EC, koji joj je cilj i koje su mjere postizanja. EPBD – Energy Performance Building Directive CILJ: promocija poboljšanja energetskih svojstava zgrada u zemljama EU putem isplativih mjera. MJERE za provoĊenje Direktive su: • uspostava opće metodologije za izraĉun energetske uĉinkovitosti koja ukljuĉuje: grijanje, hlaĊenje, ventilaciju i osvjetljenje, te obnovljive izvore energije, • primjena minimalnih uvjeta energetske uĉinkovitosti na nove i velike postojeće zgrade prilikom obnavljanja, • energetska certifikacija zgrada • kontrola i provjera kotlova za grijanje i sustava za klimatizaciju

62. Čemu služi energetsko certificiranje i koliko je energetskih razreda zgrada u Hrvatskoj (navesti ih). EPBD 2002/91/EC, ĉlanak 15: “Svaka zgrada mora biti projektirana, izgraĊena i odrţavana tako da tijekom uporabe ima propisana energetska svojstva...” obveza izrade certifikata i/ili davanja na uvid : _prije uporabne dozvole, _kod promjene vlasništva ili _iznajmljivanja zgrade • obveza izdavanja energetske iskaznice • energetska iskaznica sluţi za procjenu pogonskih troškova i troškova za grijanje i hlaĊenje • utjeĉe na vrijednost nekretnine Hrvatska:

63. O čemu se govori u članku 9. direktive EPBD Ĉlanak 9: Zgrade pribliţno nula-energetske, Stavak 1: «Ĉlanice Unije trebaju osigurati da su: a) sve nove zgrade pribliţno nul-energetske od 31. prosinca 2020. b) nove zgrade koje su u korištenju i vlasništvu javnih sluţbi pribliţno nul-energetske nakon 31. prosinca 2018.»

OBLIK ZGRADE, SMJEŠTAJ, ORIJENTACIJA, GRAĐEVNI DIJELOVI 65. Na koje sve vanjske utjecaje treba prilikom projektiranja zgrada i naselja obratiti pažnju, a u cilju postizanja energetske učinkovitosti? Navesti i obrazložiti. Konfiguracija terena, vjetrovitost, blizina vode i osunĉanost terena imaju znaĉaj za stvaranje mikroklime prostora (vanjska temperatura). Gubici topline zgrade ovise o izloţenosti zgrade nepovoljnim utjecajima.

MeĊurazmak izmeĊu zgrada treba biti dovoljan da se osigura dnevno osunĉanje svih dijelova zgrade. Vrlo povoljna udaljenost je 2 do 3 visine zgrade (h) koja radi sjenu. 66. Navedite bitne čimbenike koji utječu na koncept uštede toplinske energije i toplinske zaštite prilikom projektiranja same zgrade i njezinih graĎevnih dijelova. - unutarnji i vanjski klimatski uvjeti - smještaj zgrade u prostoru - orijentacija zgrade i prostorija u zgradi u odnosu na strane svijeta - geometrija zgrade - graĊevni dijelovi (vrste, materijali, veliĉine i spojevi) - ventilacija i ureĊaji za grijanje i hlaĊenje, primjena alternativnih izvora energije Zgrade treba projektirati tako da imaju dovoljno osunĉanja, svjetla i provjetravanja! 67. Zašto je bitno boravišne prostore i veće otvore smjestiti prema jugu (jugoistok do jugozapad)? Dati primjer odnosa povoljne i nepovoljne orijentacije prostorija.

68. Koja je uloga staklenika u uštedi toplinske energije? Staklenici (zimski vrtovi) imaju ulogu prihvata topline od sunĉevog zraĉenja u zimsko doba, ĉime dio oplošja zgrade ima manju razliku temperature zraka izmeĊu unutarnjeg i vanjskog prostora. 69. (6 bodova) Zašto je povoljniji kompaktniji oblik zgrade? Napišite izraz za faktor oblika zgrade fo te izračunajte fo za zgradu dimenzija prema skici. FAKTOR OBLIKA: je odnos oplošja zgrade (A) i grijanog volumena zgrade (Ve)  f0 = A/ Ve - Veliĉina transmisijskih gubitaka topline kroz oplošje grijanog volumena zgrade ovisi o veliĉini oplošja: Što je veće oplošje, veća je transmisija topline! - Uz isti volumen zgrade, njezino veće oplošje daje veći faktor oblika. Što je oblik zgrade “kompaktniji” to je faktor oblika manji. 70. Navedite pravila projektiranja graĎevnih dijelova i njihovih spojeva u svrhu smanjenja toplinskih gubitaka? GraĊevne dijelove i njihove spojeve treba projektirati tako da imaju što manje gubitke topline. To postiţemo: - odabirom toplinsko izolacijskih materijala s visokim svojstvima toplinske izolacije - većim debljinama toplinsko izolacijskih dijelova konstrukcije - kontinuiranom toplinskom zaštitom oplošja (minoriziranje toplinskih mostova) - smanjenjem površine dijelova oplošja s lošijim toplinsko-izolacijskim svojstvima. Netransparentni graĊevni dijelovi (zid, krov, pod, ...) se rješavaju vrstama materijala i/ili njihovim većim debljinama. S ovim dijelovima oplošja zgrade moţemo postići najveće uštede topline! Transparentni graĊevni dijelovi (otvori – ostakljeni dijelovi) se rješavaju s vrstama stakla i okvira. 71. Navedite definiciju toplinskog mosta i vrste toplinskih mostova? Na priloženoj skici zaokružite skice spojeva graĎevnih dijelova koje prikazuju toplinske mostove s naglašenim toplinskim gubicima. Tehniĉki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada (110/08) • definira pojam toplinskog mosta: Ĉlanak 4, st.17: “Toplinski most jest manje podruĉje u omotaĉu grijanog dijela zgrade kroz koje je toplinski tok povećan radi promjene materijala, debljine ili geometrije graĊevnog dijela”. • definira zahtjev smanjenja utjecaja toplinskog mosta: Ĉlanak 26, st. 1: (1) Zgrada koja se grije na temperaturu višu od 12 °C mora biti projektirana i izgraĊena na naĉin da utjecaj toplinskih mostova na godišnju potrebnu toplinu za grijanje bude što manji. Da bi se ispunio taj zahtjev, prilikom projektiranja treba primijeniti sve ekonomski prihvatljive tehniĉke i tehnološke mogućnosti.

72. Navedite i obrazložite dvije bitne posljedice toplinskih mostova. • povećani gubici topline

• niţa površinska temperatura unutarnje plohe vanjskog graĊevnog dijela Zbog povećanih toplinskih gubitaka na toplinskim mostovima postoji razlika u unutarnjim površinskim temperaturama izmeĊu karakteristiĉnog dijela oplošja i mjesta gdje se nalazi toplinski most. Ukoliko je unutarnja površinska temperatura preniska moţe doći do površinske kondenzacije vodene pare.

73. (6 bodova) Skicirajte i opišite: a) točkaste toplinske mostove; b) dvodimenzionalne (linijske) toplinske mostove; c) trodimenzionalne toplinske mostove. Točkasti toplinski mostovi se pojavljuju mjestimiĉno u obliku prodora kroz omotaĉ zgrade. Primjeri su: - prodor armature elementa za prekid toplinskog mosta kod balkonskih ploĉa, streha ili atike kroz vanjski graĊevni dio, - spojevi armature dvostrukih “sendviĉ” armiranobetonskih elemenata, - metalni nosaĉi fasada, priĉvrsnice toplinsko- izolacijskih fasadnih sustava i sl.

Linijski toplinski mostovi se u najvećem opsegu pojavljuju duţ spoja dva graĊevna dijela (uglovi, sudari, prodori, ...). Formiraju se zbog promjene graĊevnog dijela u smislu: • promjene vrste materijala  KONSTRUKCIJSKI • promjene debljine materijala  GEOMETRIJSKI • promjene geometrije  GEOMETRIJSKI

U praksi je najvjerojatnija kombinacija navedenih promjena.  KONSTRUKCIJSKO- GEOMETRIJSKI

Trodimenzionalni toplinski most odnosi se na spojeve graĊevnih dijelova iz tri ravnine. Trodimenzionalni toplinski mostovi koji imaju znaĉajan utjecaj na toplinske gubitke su spojevi vanjskih zidova: • s krovom ili negrijanim potkrovljem, • sa stropom iznad negrijanog ili otvorenog • s podom na ili u tlu • s prodorom stropa kroz vanjski omotaĉ

74. Kojim se sve metodama može ustanoviti utjecaj toplinskih mostova (povećanje vrijednosti U)? 1. zahtjevnim proraĉunima prema normama (HRN EN ISO 10211-1 i HRN EN ISO 10211-2) 2. pojednostavljenom metodom proraĉuna pomoću kataloga u normama (HRN EN ISO 14683): Pojednostavljena metoda proraĉuna je proraĉun dodatnih gubitaka topline na toplinskim mostovima gdje se duljinski (linijski) koeficijent prolaska topline Ѱ (W/mK) mnoţi s duljinom toplinskog mosta. 3. Dopušta se i samo paušalno povećanje koeficijenta prolaska topline U za odreĊenu vrijednost: U = UgraĊ. dijela + Utopl.mosta Utopl.mosta = 0,05 W/(m2.K) ukoliko hrvatska norma ima katalog “dobrih rješenja toplinskih mostova” Utopl.mosta = 0,1 W/(m2.K) ukoliko hrvatska norma nema katalog “dobrih rješenja toplinskih mostova” (hrvatska norma za sad nema katalog!) 75. (6 bodova) Skicama prikažite povoljna rješenja za smanjenje utjecaja toplinskog mosta kod prodora armirano betonske stropne (balkonske) ploče kroz vanjski zid.

76. (6 bodova) Opišite problematiku toplinskih mostova kad je toplinska izolacija s unutarnje strane graĎevnog dijela i skicirajte načine postizanja smanjenje utjecaja tog toplinskog mosta.

Neizoliran dio stropne a.b. ploĉe ima velik utjecaj na nepovoljno smanjenje površinske temperature u podgledu stropa. Za smanjenje utjecaja ovog toplinskog mosta potrebna je: - ili dodatna toplinska izolacija u podgledu stropa

- ili izvedba spoja zida i stropa s elementom za prekid toplinskog mosta.

77. (6 bodova) Skicama prikažite rješenja toplinskih mostova kod suvremenih laganih konstrukcija. Zbog ljetnog pregrijavanja imaju veću debljinu toplinske izolacija. Nosivi dijelovi oblikovani su i rasporeĊeni na naĉin da u najvećoj mjeri smanje utjecaj toplinskih mostova.

Prekid toplinskog mosta postignut s izmicanjem glavnih nosaĉa i nosaĉa obloge

Prekid toplinskog mosta postignut s oblikovanjem glavnih nosaĉa i izmicanjem nosaĉa obloge

78. (6 bodova) Skicama prikažite principijelna rješenja toplinskih mostova kod spojeva vanjskih zidova s temeljem, prozorom, krovom, ... (iz kataloga DIN-a, izvedbenih detalja i sl.)

79. Navedite najvažnije principe sastavljanja graĎevnih dijelova (za postizanje energetske učinkovitosti i ispravnog fizikalnog procesa, navesti najmanje 6). • Toplinsku izolaciju smjestiti s vanjske strane kad god je to moguće. • Smještaj toplinske izolacije s unutarnje strane primijeniti: - kad se ne moţe ugraditi s vanjske strane (na pr. zgrade pod zaštitom) - kad je potrebno brzo zagrijavanje unutarnjeg prostora koji se povremeno koristi • Kod prekidnog grijanja ugraĊivati materijale s velikim toplinskim kapacitetom • Primijeniti kontinuiranost ugradnje toplinske izolacije (zbog izbjegavanja toplinskih mostova ili smanjenja njihovog utjecaja) • Vanjski završni sloj treba biti što paropropusniji da se izbjegne zadrţavanje vodene pare pri difuziji kroz graĊevni dio. • Ukoliko je vanjski završni sloj paronepropustan treba izvesti provjetravanu konstrukciju (provjetravana fasadna obloga ili hladni krov) • Ukoliko se u graĊevnom dijelu pojavljuje kondenzacija vodene pare koja je u koliĉini većoj od dopuštene i ne moţe se isušiti tijekom ljeta treba ugraditi parnu branu s toplije strane sloja u kojem bi se kondenzirala vodena para (najĉešće je taj materijal toplinska izolacija). • Debljina i vrst parne brane treba se odrediti proraĉunom. • GraĊevne dijelove treba projektirati na naĉin da se smanji izloţenost temperaturnim promjenama i omogući i kontrolira “toplinski rad”. • Materijali koji su izloţeni promjenama temperature trebaju biti ugraĊeni na naĉin da se omogući širenje i skupljanje (primijeniti izvedbu dilatacija kod krovova i fasadnih obloga). • Lagani graĊevni dijelovi plošne mase manje od 100 kg/m2 trebaju imati veću debljinu toplinske izolacije

80. Navedite obnovljive izvore energije. Koji obnovljivi izvor ima najveću primjenu u zgradama i koji su načini primjene. Obnovljivi izvori energije: • sunĉeva energija, • toplina iz okoliša, • toplina zemlje, vode • bio masa (ne ukljuĉuje ogrjevno drvo) Najĉešća je primjena energije sunca: - pasivna (kroz dobitke od sunca), - aktivna (solarni kolektori) 81. Opišite PCM materijal (definiciju) i navedite za što se koristi u arhitekturi. PCM: fazno promjenjivi materijal (Phase Change Material) PCM su materijali visoke latentne topline koji taljenjem ili kristalizacijom primaju ili otpuštaju veliku koliĉinu energije, a temperatura taljenja je u podruĉju koje je iskoristivo za regulaciju temperature (sobne temperature). - Koristi se za instalacije sustava hlaĊenja