Graficki Rad Grijanje I Hladnjenje Porodicne Kuce

Univerzitet u Tuzli Mašinski fakultet Tuzla Odsjek: Energetsko mašinstvo Predmet: Grijanje i klimatizacija Šk.2011/2012 Ime i prezime: Lejla Selimovic Br indeksa: I-372/10

1.Projektni zadatak za izradu sitema centralnog grijanja, hladjenja i ventilacije u objektu cija je skica data u prilogu. 1.1OPCE INFORMACIJE O PROJEKTU NARUCILAC PROJEKTA: MASINSKI FAKULTET GLAVNI PROJEKAT Instalacija sistema centralnog grijanja, hladjenja i ventilacije (masinski dio) 1.2 OPIS ZADATKA: Koncepcija toplifikacije objekta zasniva se na sljedecem: a) Zagrijavanje objekta predvidjeno iz sistema daljinskog grijanja grada Tuzle; b) Primarni izvor toplinske energije za zagrijavanje objekta je sistem daljinskog grijanja grada Tuzle; Radni medij za snadbijevanje toplinskom energijom je: a) Vrela voda 145/75 C NP16 b) Topla voda 0/70 C NP16. Objekat se snadbijeva toplinskom energijom preko sistema daljinskog grijanja grada Tuzle. Uraditi projekat termotehnickih instalacija centralnog grijanja sa predvidjenom jednom toplinskom podstanicom za objekat, sa posebnim cirkulacionim krugovima i toplovodnim prikljucima, uvazavajuci vazece propise i normative za ovakve objekte.

1.2.1 Termotehnicke instalacije grijanja Sistem centralnog grijanja traba da osigura zahtijevane uslove termalnog konfora koji se nalaze u objektu prema normativima za ovakve objekte. Stepenista, toplotne podstanice i ostave se ne griju. Proracun potrebne kolicine toplote za grijanje prostorija se vrsi prema vazecim propisima. Treba predvidjeti mogucnost mjerenja utroska energije za svaki objekat posebno. 1.2.2 Projekat postavljanja klima uredjaja Potrebno je projektom obuhvatiti problem instalacije uredjaja klimatizacije unutar objekta. Predvidjeti jednu spoljnju stanicu uredjaja za vise klimatizovanih prostorija prema mogucnostima. Potrebno je predvidjeti mjesta na fasadi za postavljanje spoljnjih jedinica uredjaja za klimatizaciju. Spoljne jedinice treba postaviti na taj nacin da mogu nesmetano da funkcionisu , a da pri tome ne narusavaju estetsku i arhitektonsku vrijednost fasada objekta. 1.2.3 Projekat ventilacije objekta Potrebno je projektom obuhvatiti problem instalacije ventilacije unutar sanitarija. Predvijeti jednu spoljnju jedinicu uredjaja za vise ventiliranih prostorija prema mogucnostima. Spoljne jedinice treba postaviti na taj nacin da mogu nesmetano da funkcionisu, a da pri tome ne narusavaju estetiku i arhitektonsku vrijednost fasada objekta. 1.3 POSEBNI USLOVI: Projektant mora uvazavati smjernice i tehnicke uslove i zatjeve lokalnog distributera toplinske energije (Opsti tehnicki uslovi za isporuku i prikljucenje tolinisk energije iz sistema daljinskog grijanja grada Tuzle, februar 2011). 1.4 SADRZAJ PROJEKTNE DOKUMENTACIJE: 1. Projektni zadatak 2. Tehnicki opis masinskih instalacija grijanja, hladjenja i ventilacije 3. tehnicki izvjestaji i proracuni 4. opsti uslovi za izvodjenje termotehnickih instalacija

1.Termotehnicke instalacije grijanja 1.1 PRORAČUN TOPLOTNIH GUBITAKA 1.1.1 Usvajanje temperatura prostorija iz (tabela 5.8 Todorović) Prizemlje

Prostorija

Temperatura

Sprat

Prostorija

Temperatura

1

Stepenište

Ne grije se

104

Stepenište

Ne grije se

105

Predsoblje

20 °C

2

Ostava

Ne grije se 106

Kupatilo

22°C

107

Ostava

Ne grije se

3

Suteren

Ne grije se

4

Predsoblje

20°C

108

Dnevna soba

20°C

5

Dnevna soba

20°C

109

Sp.soba

18°C

110

kuhinja

20°C

6

Sp.soba

18°C

111

trpezarija

20°C

7

Kuhinja

20°C

112

tavanica

Ne grije se

8

Trpezarija

20°C

9

Kupatilo sa wc-om

22°C

1.1.2 Usvajanje prozora i vrata Predsoblje Ulazna vrata (drvo) 110 X 210

k =3.5 W / m2K

Kuhinja 120 X 120

k = 2,4 W / m2K

Vrata sobna 130 X 200

k = 2,3 W / m2K

Prozor

Kupatilo i WC 105 X 90

k = 2,4 W / m2K

Vrata sobna 81 X 200

k = 2,3 W / m2K

Prozor

Spavaća soba Balkonska vrata,drvena sa staklom,dvostruka 80 X 220 k = 2,3 W / m2K Vrata sobna 81 X 200

k = 2,3 W / m2K

Dnevni boravak Balkonska vrata,drvena sa staklom,dvostruka 80 X 220 k = 2,3 W / m2K Vrata sobna 81 X 200

k = 2,3 W / m2K

Ostava Vrata sobna 81 X 200

k = 2,3 W / m2K

Trpezarija Balkonska vrata,drvena sa staklom,dvostruka 80 X 220 Vrata sobna 81 X 200

k = 2,3 W / m2K

k = 2,3 W / m2K

Građevinska stolarija i koeficient “ k “ usvojeni su iz kataloga proizvođača JELOVICA Škofja Loka

1.1.3 Koeficijenti prolaza toplote Vanjski zid

( 25 cm )

Siporex (25 cm)

1 = 0,21 W / mK

Unutrašnji malter- termoizolacioni ( 1,5 cm ) 2 = 0,19 W / mK Vanjski malter ( 2 cm )

3 = 0,19 W / mK

Toplinska zastita debljine 8cm (nalijepljen sloj stiropora)

4 = 0,04 W / mK

Unutrašnji koeficijent prelaza toplote

u = 8 W / m2K

Spoljašnji koeficijent prelaza toplote

s = 23 W / m2K

Koeficijent prelaza topline viseslojnog vanjskog zida 1 1 0,015 0,02 0,25 0,08 1      8 0,19 0,19 0,21 0,04 23

k = 0,23 W / m2K

1.1.4 Koeficijent prelaza toplote kroz unutrašnje zidove: Unutrašnji zid sa plocicama

Siporex

( 7 cm )

1 = 0,21 W / mK

Unutrašnji malter ( obje strane po 1.cm ) 2 = 0,75 W / mK Keramičke pločice ( 0.05cm ) k 

3 = 0,98 W / mK

1 1 0,01 0,07 0,01 0,005 1      8 0,75 0,21 0,75 0.98 8

k = 1,625 W / m2K Unutrašnji zid ( 15 cm ) Siporex

(15cm)

1 = 0,21 W / mK

Unutrašnji malter ( obje strane po 1 cm ) 2 = 0,75 W / mK k=

1 1 0,01 0,25 0,01 1     8 0,75 0,21 0,75 8

k = 0,682 W / m2K

1.1.5 Koeficijent prelaza toplote kroz podove – tavanice: Pod (suteren): Za pod u suterenu uzimam vrijednost preporučenu u knjizi (Todorović) za hladni betonski pod pri prijelazu toplote odozgo naniţe i on iznosi: k=1,4 (W/m2K) Plafon(suteren)-(pod prizemlja): Prijelaz toplote odvija se odozgo nadole.

materijal

debljina

koeficijent (λ )

(i)cm

W/m2K/m

1

Parket

2,5

0,21

2

Cementni maltar

1,5

1,4

3

Izolacija(stiropor)

3

0,042

4

Beton(kameni)

5

1,5

5

Monta

12

0,6

6

Krečni maltar

1

0,81

 u  6 -(W/m2K) - unutrašnji koeficijent preijlaza toplote za podove i tavanice pri prelazu toplote nadole- tabela 5.1. – Todorović

- spoljni koeficijent prijelaza toplote za podove i tavanice s  6 (W/m2K) tabela 5.1. – Todorović k

1  W   0,7  2  1 0,025 0,015 0,03 0,05 0,12 0,01 1 m K         6 0,21 1,4 0,042 1,5 0,6 0,81 6

Plafon prizemlja(pod prvog sprata) Vrijednosti koeficijenata su isti kao u prethodnom slučaju. k

1  W   0,91 2  0,025 0,015 0,03 0,05 0,12 0,01 m K       0,21 1,4 0,042 1,5 0,6 0,81

Plafon prvog sprata materijal

 u  8 (W/m2K)

s  8 (W/m2K) k

debljina

koeficijent (λ )

(i)cm

W/m2K/m

1

betoni

5

1,5

2

monta

12

0,6

3

Krečni maltar

1

0,81

- unutrašnji koeficijent preijlaza toplote - tabela 5.1. – Todorović - spoljni koeficijent prijelaza toplote - tabela 5.1. – Todorović

1  W   2,01 2  1 0,05 0,12 0,01 1 m K      8 1,5 0,6 0,81 8

Pod sa keramičkim pločicama Beton ( 20 cm )

1 = 1,28 W / mK

Keramičke pločice ( 0 5 cm )

2 = 0,99 W / mK

Unutrašnji malter ( 1 cm )

3 = 0,75 W / mK

k=

1 1 0,2 0,005 0,01 1     8 1,28 0,99 0,75 8

k = 2,355 W / m2K

2. Temperature negrijanih prostorija tx =

( k * f * t u ) u  ( k * f * t s ) s ( k * f ) u  ( k * f ) s

 (k * f )

s

- Suma proizvoda k*f za površine koje negrijanu prostoriju odvajaju od

s

spoljnjeg zraka.

 (k * f )

u

- Suma proizvoda k*f za površine koje negrijanu prostoriju odvajaju od

u

unutrašnjih prostorija. tu - temperatura u susjednim prostorijama ts - spoljnja ( projektna ) temperatura Usvajam k = 0,7 W / m2K za izolovane površine od strane krova. 2.1Tavanski prostor Usvajam k = 0,7 W / m2K za izolovane površine od strane krova. Koeficijent prolaza toline tavanice je k = 0,662 W / m2 K Površina jedne strane krova je : Fkr =

l *b cos35

Fkr =

8,6 * 4.65 cos35

Fkr = 48,8 m2

0,662(9,1* 20  8.6 * 20  4,33* 22  15,2 * 20  27,9 *18)   0,7 * 2 * 48,8  (0,662* 2 *11,094  0,7 * 79,8* (17) 0,662(9,1  8,6  4,33  27,9  15,2)  0,711* (2 * (48,8)  2 *11,094)  79,8) tt = - 8,32 °C 2.2 Ostava to = (0,682 * 2,4 * 2.58 * 20  0,682 * 2,58 * 2,4 * 22  2,3  0,682 * 2,58 *1,9 * 20)  (17 *1,9 * 2,4 * 0,71  2,9  (8,32 * 2.58 *1,9 * 0,622)  (17 * 2,58 *1,9 *1,02) (0,682 * 2,4 * 2.58  0,682 * 2,58 * 2,4  0,682 * 2,58 *1,9)  (1,9 * 2,4 * 0,71  2.58 *1,9 * 0,622  2,58 *1,9 *1,02)

to = 5 °C

3.1 Osnovni podaci za proračun gubitaka H=3,09 – karakteristika zgrade za umjereno vjetrovito predjele poloţaj zgrade otvoren. Fs/Fu =(0÷1,44) za sve prostorije manji od 3 (unutrašnja vrata nezaptivena) i manji od 1,5 (unutrašnja vrata zaptivena) drveni prozori i prozori od vješt materijala usvajamo karakteristiku prostorije : R=0,9 ZS – dodatak na strane svijeta -

spavaća soba ZS=0,05 % dnevna soba ZS=-0,05 % kupatilo ZS=0,05 % kuhinja ZS=0% trpezarija ZS=-0,05% predsoblje ZS=0,05 %

ZD=Zu+Za=0,07 – dodatak na zračenje ili Za, posto je Zu =0 ,Zv- dodatak na uticaj vjetra -

predprostor Zv=0,27 % sve ostale prostorije Zv=0,19 %

3.2 Ukupna količina toplote potrebna za cijeli objekat PROSTORIJA

Oznaka

Temp. Specifčna

Količina toplote

toplota

PRIZEMLJE Hodnik i predsoblje 4

20

42.64

506,87

Dnevna soba

5

20

78.21

1134,35

Spavaća soba

6

18

51.7

685,3

Kuhinja

7

20

65,93

524,07

Trpezarija

8

20

41.64

682,4

Kupatilo i wc

9

22

64.6

760,25 4293,24 W

PROSTORIJA

Oznaka

Temp. Specifčna

Količina toplote

toplota

SPRAT Hodnik i predsoblje

105

20

42.64

534,06

Kupatilo i wc

106

22

64.6

857,94

Dnevna soba

108

20

78.21

1207,57

Spavaća soba

109

18

51.7

746,61

Kuhinja

110

20

65,93

549,06

Trpezarija

111

20

41.64

737,11 4632,35 W

Ukupna potrebna kol. toplote za cijelu kucu je Q=4632,35 + 4293,24 =8925,59 W.

4. Površine grejnih tijela

Za sva grejna tijela usvajam aluminijske pločaste radijatore TIP M600 ( “ Aklimat “ ) sa karakteristikama: - Ulazna temperatura vode 900 C - Izlazna temperatura vode 600 C Prikljucna mjera A =600 mm, visina B= 641 mm, ogrjevna povrsina = 0,54 , masa clanka je 1,21 kg , kolicina vode u clanku je 0,28 l, prikljuci 1”, k=0,69941, n=1,3462. Jedno rebro radijatora odaje toplinu od 154 W i na osnovu toga cemo usvojiti broj članaka radijatora za svaku grejnu prostoriju i toplotni ucin radijatora.

prostorija

Gubici (W)

Top.učin(w)

GREJNO TIJELO Ogr. površina Broj članaka radij.

4

506,87

616

2,16

4

5

1134,35

1232

4,32

8

6

685,3

770

2,7

5

7

524,07

616

2,16

4

8

682,4

770

2,7

5

9

760,25

770

2,7

5

105

534,06

616

2,16

4

106

857,94

924

3,24

6

108

1207,57

1232

4,32

8

109

746,61

770

2,7

5

110

549,06

616

2,16

4

111

737,11

770

2,7

5

ΣQG = 9702

34,02

63

ΣQ = 8925,59

Zbog sigurnosti kolicina toplote se uvecava za 15 % tj: ΣQ = 8925,59*1.15= 10264,43 W.

5. DIMENZIONISANJE HORIZONTALNOG I VERTIKALONOG RAZVODA

5.1 Odredjivanje duzina pojedinih dionica BROJ

DUŢINA

DIONICE

DIONICE (m)

1.

4.5

2.

5,5

3.

3,1

4.

3,1

5.

2

6.

1,7

7.

5

8.

5

9.

2

10.

1,7

11.

0,4

12.

0,4

13.

1,7

14.

2

15.

5

16.

5

17.

1,7

18.

2

19.

9,5

20.

9,5

21.

1,7

22.

2

23.

2,3

24.

2,3

25.

2

26.

1,7

27.

0,8

28.

0,5

29.

0,8

30.

0,5

31.

0,5

32.

0,8

33.

0,5

34.

0,8

35.

0,8

36.

0,5

37.

0,8

38.

0,5

Ukupno potreban duzina cijevne mreze je 86,1m. Maseni protok je: G=

Q Q  c p (t r  t p ) 4,186  (90  70) G=0,043Q

5.2 Proračun mreže za najudaljeniji radijator na osnovu koga ćemo izabrati pumpu Strujno kolo grejnog tijela 109 : (najnepovoljnije) h = 4.1 m - visinska razlika između sredine radijatora i sredine izmjenjivaca H = hg( p-

v)=4,1*9,81(983,1-965,3)

raspoloţivi pritisak

H = 715,93 Pa Dionice koje formiraju kolo grejnog tijela 109 su 1,15,19,23,37. Ukupne duţine dionica kolo grejnog tijela 6 su l u =22,1 m. Jedinični pad pritiska : R=

0,67 H lu

R = 21,7 Pa / m Potrebni podaci za izračunavanje pada pritiska:  = 2, - gubitak u izmjenjivac, u = 5 na ulazu u izmjenivac 3 = 2 - T- komad  = 2 koljeno λ=0 01, v=1,5m/s, d = 18 mm. Duţina cijevi je 22,1 m. p=(λ +∑ )

= 2543,52Pa

Potrebna snaga pumpe P=

0,006  2580 ,52 0,75

P = 20,64 W Usvajam cjevnu propelernu pumpu ,, Grundfost “ sa karakteristikama :  p = 3000 Pa N = 30 W .

V

= 0,6 l / s

n = 1440 min-1

6.1 Odabir plocastog izmjenjivaca topline Usvajam rastavljivi plocasti izmjenjivac FP firme IMT termotehnika, tehnickih karakteristika: Kapacitet: 12 kW Površina ploče: 1 Veličine priključaka: DN500 Radne temparature: -20 °C - + 150 °C Radni tlak: max. 25 bar Materijal ploča: AISI 316 Materijal brtvi: NBR

6.2 Proračun ekspanzione posude Veličina ekspanzionog suda se računa na osnovu ukupne zapremine vode u kotlu grijnim tijelima i cjevovodu V  0,045  Vvode l 

Na osnovu preporuke: V  1,2  1,5  Q  10 3 l  - za radijatorsko grijanje V  1,2  1,5  52  10 3  1,122l 

7.PRORAČUN RASHLADNOG POSTROJENJA 7.1 PRORAČUN DOBITAKA TOPLINE − LJETO Izvori topline u ljetnom razdoblju: 1. unutrašnji izvori topline QI (dobitak topline od ljudi, rasvjete, strojeva, susjednih prostorija …) 2. vanjski izvori topline QA (dobitak topline kroz zidove i staklene plohe transmisijom i zračenjem) 7.1.2 Unutrašnji izvori topline QI QI = QP + QM + QE + QR QP − toplina koju odaju ljudi, [W] QM − toplina koju odaju različiti električni uređaji [W] QE − dobitak topline od rasvjete, [W] QR − dobitak topline od susjednih prostorija, [W] Toplina koju odaju ljudi u sobi Qp

Qp=N*Qukupno= 4*120=480 (W) N-broj osoba ( - ) Qukupno - ukupna toplina (osjetna+latentna) koju odaje jedna osoba (W) tablica. 1 Suma unutarnjih izvora topline

.

7.1.3 Vanjski izvori topline QA= QW+ QF = QW + (QT+ QS) QW-

dobitak topline transmisijom kroz zidove (W)

QF

-dobitak topline kroz staklene površine (W)

QT

- dobitak topline kroz staklene površine-prozore transmisijom.(W)

QS -

dobitak topline kroz staklene površine-prozore zračenjem.(W)

7.1.4Transmisija topline kroz zidove QW=A*U(θe - θint) QW

- transmisija topline kroz zidove (W)

A

-Površina plohe (m2)

U

-koeficijent prolaza topline (W/m2K)

θe

-vanjska temperatura (LJETO) 33°C

θint

- unutarnja projektna temp (LJETO) 26 °C

LJETO → (θe - θint)=(33-26)=7 prostorija Dn.soba Wc-kupatilo Predsoblje Sp.soba Trpezarija

A(m2) 15,60 4,65 5,32 11,96 11,72

U(W/m2K) 0,7 0,7

Kuhinja

5,10

0,7 0,7 0,7

(θe - θint) 7 7 7 7 7

QW 76,44 22,78 26,06 58,60 57,43

0,7

7

24,99

∑

266,3

- Transmisija topline kroz zidove za cijelu kucu bice: ∑

266,3*2= 532,6W.

7.1.5 Transmisija topline kroz prozore QF tramisijom QT i zračenjem Q S. QF= QT+Q S QT=A*U(θe - θint) QT

- transmisija topline staklene površine-prozore, (W)

A

-površina plohe (m2)

U

-koeficijent prolaza topline (W/m2K)

θe

-vanjska temperatura (LJETO) 33°C

θint- unutarnja projektna temp (LJETO) 26 °C LJETO → (θe - θint)=(33-26)=7 A(m2) 1,76 0.95 1.76 1.76 1.44

Prostorija Dn.soba Wc-kupatilo Sp.soba Trpezarija Kuhinja

U(W/m2K) 1,9 1,9 1,9 1,9 1,9

(θe - θint) 7 7 7 7 7

QT 23,41 12,64 23,41 23,41 19,15 ∑

Transmisija topline kroz prozore za cijelu kucu bice: ∑

102,02(W)

102,02*2=204,04 (W)

QS= Imax*As*b+Idif.max*Asjena*b Imax

-maksimalna vrijednost ukupnog sunčevog zračenja (W/m2) tablica 2

Idif.ma - maksimalna vrijednost difuznog zračenja (W/m2) tablica 2 As

-osunčani površina stakla (m2)

Asjena -zasjenjena površina stakla (m2) b

- koeficijent propusnosti sunčevog zračenja tablica 8

A=As+Asjena Prostorija Dn.soba Wc-kupatilo Sp.soba Trpezarija

A(m2) 1,76 0.95 1.76 1.76

I(W/m2K) z-102 i-575 z-102 i-575

b 0.8 0.8 0.8 0.8

QS 143,62 437 143,62 143,62

Kuhinja

1.44

i-575

0.8

662,4 ∑

Transmisija topline zracenjem kroz prozore za cijelu kucu bice: ∑ Suma vanjskih izvora topline: QA = QW + QT + QS=532,6 +204,04 +3060,52=3797,16 Ukupni dobitak toplote: . 7.1.6 Ventilacija QH QH=

( - rashladni učinak hladnjaka (W)

VZ

– potrebni volumni protok zraka (m3/h) - gustoća zraka (kg/m3) - entalpija vanjskoga zraka (kJ/kg) - entalpija zraka ubačenog u prostor (kJ/kg)

gustoća zraka

= 1.2 (kg/m3) entalpija iz tabele (

VENTILACIJA ukup potrebni volumen zraka specifični toplinski kapacitet gustoća zraka razlika entalpija razlika temperatura Koef. povrata topline na rekuperatoru

=63-46=17kJ/kg

Vz

(m3/h)

54000

Cz z

(kJ/kKg) (kg/m3)

0.28055 1.2

(kJ/kg)

17

∆θ

[°C]

6

λ

[−]

h

0.5 Rashladni učin hladnjaka

Qh1 = Vz⋅ z⋅(he−hint-ulaz) / 3.6

306000

Toplina dobivena procesom povrata topline Rashladni ucin hladnjaka

54539

QR = Vz⋅cz⋅ z⋅∆θ

Qh = Qh1 − QR,

Ukupni rashladni učin hladnjaka

=

251461

+

(W)

Odabrani rashladni agregat zrakom hlaĎen − vanjska ugradnja:

Oznaka tipa: GEA GAC-AA-100 Nazivni učin:276,0 kW Broj kompresora: 2 Masa agregata: 2896 kg Masa agregata s radnom tvari: 3030 kg Radna tvar: R134a Buka: 100 dB Dimenzije (visina x širina) : 2210x3980 mm Dubina: 2156 mm.

255738,16

8. PREDMJER I PREDRAČUN RADOVA ZA MAŠINSKE INSTALACIJE Br

Opis i obim isporuke i ugradnje materijala

J/mjere

1. Isporuka i montaža aluminijumskih člankastih radijatora "Aklimat" -Maribor, sljedećih tipova i veličina: M 600-4 članka kom M 600-5 članaka kom M 600-6 članaka kom M 600-8 članaka kom 2. Isporuka i montaža zidnih konzola za radijatore Aklimat tipa: 0,00 KM EN 600

kom

3. Isporuka i montaža pribora za zaključivanje radijatora Aklimat G1" sa odzračnim kom 4. Isporuka i montaža pribora za sastavljanje radijatora Aklimat G1" kom 5. Isporuka i montaža termostatskih radijatorskih ventila sa termostatskom glavom i podventilom, proizvod kao Heimeier kom 6. Isporuka i montaža običnih mehaničkih ventila na radijatore u holovima i WC-ima, proizvod kao Armal kom 7.Isporuka i montaža ispusnih slavina NO15 kom 8. Nabavka i montaža čeličnih bešavnih cijevi prema DIN 2448, za razvod horizontalne i vertikalne cijevne mreže od izmjenjivaca u do radijatora, dimenzija: ø20.1x2,9 m´ ø18.3x2,9 m´ ø16.3x2,6 m´

Količin a

4,00 5,00 1,00 2,00

12,00

Cijena

56,8 KM 227,20 KM 71,00 KM 355,00 KM 85,20 KM 85,20 KM 113,6 KM 227,2KM

8,00 KM

11,00 KM

48,00

2,00 KM

96,00 KM

8,00

42,00 KM

336,00 KM

4,00 12,00

25,00 KM 5,50 KM

100,00 KM 626,00 KM

4,50 5,5 76,00

9,35 KM 6,50 KM 6,00 KM

UKUPNO INSTALACIJA GRIJANJA

132,00 KM

42,07 KM 117,00 KM 456,50 KM

184,67 KM

86,10

0,30 KM

25,83 KM 50,00 KM

104,2 17. Toplotna podstanica sa pratecom opremom

96,00 KM

12,00

9. Za cijevne lukove i sav spojni i ovjesni materijal uzima se 30% od vrijednosti stavki pod 8. paušal. 10. Ispitivanje nepropusnosti cijevne mreže hladnim vodenim pritiskom m´ 15. Puštanje sistema u pogon, balansiranje, topla proba paušal 16.Projektovanje instalacija centralnog grijanja

Ukupno KM

0,50 KM 52,1 KM ccc 1000 KM 4323,9 KM