Informatika I Racunalstvo 1 Sysprint(searchable)

...

-

.,

• ~

"

~11Ill

V. Galešev, N. Dm itrović, V. Vlahović, D. Kager

•

V

Udžbenik informatike i računalstva za gimnazije i srednje škole

2. izdanje Zagreb, 2018.

Informatika i računalstvo udžbenik iz informatike i računalstva za gimnazije i srednje škole Autori: Vinkoslav Galešev, Nikola Dmitrović , Vlasta Vlahović, Dalia Kager Urednik: Vinkoslav Galešev Lektura: Matea Filko, Martina Pavić Ilustracija naslovnice: lvan Marušić Priprema za tisak: Zvonimir Frank, Tomislav

Stanojević,

Dario Sabljak, Miki Jakimovski

Nakladnik: Udžbenik.hr d.o.o. Medarska 69, 10000 Zagreb, Hrvatska tel: (01) 659-0080, tax: (01) 659-0081 e-mail: [email protected], web: e.udzbenik.hr Za nakladnika: Robert Šipek Tisak: Gradska tiskara Osijek

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa odobrilo rješenjem: Klasa: Ur. broj: Zagreb,

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 847638

ISBN 978-953-8235-02-3

© Udzbenik.hr d.o.o, Zagreb, 2018. Nijedan dio ove knjige i pratećih sadržaja ne smije se umnožavati, fotokopirati niti na bilo koji način reproducirati bez nakladnikova pisanog dopuštenja

SADRŽAJ

1.

Računalo

kao sustav .......................................................................................6 .

.

.

1. O snovn1 poJmovr ........................................................................................ . 6 2. Vrste računala •••••••••••••••• ••••••••••••••••••••••• ••••••• • ••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••• 8 3. Sklopovlje računala .................................................................................. 12 4 . Programska podrška ................................................................................ 18 5. Obilježja rada računala ................. ............................................................ 22 2. Podatci u računalu ........................................................................................26 1. Organizacija podataka .............................................................................. 26

2. Postupci s mapama i datotekama ............................................................ 30 3. Prikazivanje i pronalaženje podataka....................................................... 33 4. Sažimanje digitalnih sadržaja ................................................................... 38 3.

Matematičke

osnove rada računala ...........................................................42 . . . 1. B1narn1 zapis ............................................................................................ . 42 2. Mjerne jedinice za količi nu memorije ....................................................... 43 3. Brojevni sustavi......................................................................................... 44 4. Kodiranje ................................................................................................... 51

4. Stvaranje i predstavljanje sadržaja ............................................................52 1. Pronalaženje podataka ............................................................................. 52 2. Uređivanj e podataka................................................................................. 52 3. Predstavljanje podataka ........................................................................... 82 5.

Logičke

osnove računala ............................................................................ 92 •Y 1. Log1 cke .. izJave ........................................................................................... 92 2. Osnovne log ičke operacije....................................................................... 94

3. Logič ki sklopovi ........................................................................................ 96

6. Rješavanje problema programiranjem ....................................................... 98 1. U·vod u programiranje............................................................................... 98 2. Osnove programiranja ............................................................................ 100

6.A. Programski jezik Python .......................................................................118 1. O jezjku ................................................................................................... 118 2. Priprema. pozor, Python I ........................................................................ 119 3. Jednostavni tipovi podataka ................................................................... 123

4. Uvod u programiranje ............................................................................. 127 5. Naredbe ponavljanja .............................................................................. 131 6. Složeni tipovi podataka .......................................................................... 136 7. Funkcije ....................................................................................... ..... .. ..... 140 7. Mreža svih mreža ........................................................................................144

1. Mrežne usluge ......................................................................................... 144 2. Mrežna komunikacija i suradnja ............................................................. 154 3. Etička pitanja upotrebe računalne tehnologije ...................................... 164 4. Opasnost i zaštita na mreži .................................................................... 170 8. Prilagodba digitalne tehnologije .............................................................. 180

1. Uloga digitalne tehnologije u podršci osobama s teškoćama .............. 180

Kazalo .................................................. ................................................... 190

Predgovor Udžbenik pred vama namijenjen je izvođenj u nastave informatike u prvom razredu opće, jezične i klasične gimnazije. Prezentirani sadržaj osnova je za postizanje odgojna-obrazovnih ishoda predviđenih novim nastavnim kurikulumom. U nekim je dijelovima proširen temeljem iskustva autora u nastavi. U domeni računal n og razmišljanja i programiranja najprije započi njete s pseudojezikom na razini algoritamskog rješavanja problema. U nastavku ulazite u svijet rješavanja problema prog ramiranjem pomoću programskog jezika Python. Za lakše svladavanje gradiva upu ćuj emo vas na multimedijske na mrežnoj stranici uz udžbenik na adresi e.udzbenik.hr/ 1g.

didaktičke

sadržaje dostupne

Prateći

dio udžbenika je i on-line digitalna zbirka zadataka koja sadrži zadatke iz programiranja. Opremljena je evaluatorom za automatsko vrednovanje vaših programskih rješenja, a nalazi se na adresi e.udzbenik.hr/eva. Učiteljima preporučamo

da uz udžbenik koristite nastavne sadržaje na našoj mrežnoj stranici namijenjenoj upravo njima: e.udzbenik.hr/prof. Za dodatna pitanja pišite nam na e-mail adresu [email protected] ili posjetite naše mrežne stranice e.udzbenik.hr. V

V

Sto je sto U tekstu ćete

naići

na znakovite grafičke oznake. U tablici su navedena njihova .,

•

značenja.

znacen1e

označavanje

r10 ~

Imenovana datoteka nalazi se na mrežnoj stranici udžbenika e.udzbenik.hr/1g

Da biste razlikovali programski kod od običnog teksta, označili smo ga plavom trakom slijeva i ispisali ga drukčij im pismom (vidi primjer).

Poveznice

Mrežne stranice s dodatnim izvorima znanja

a=input('Prvi pribrojnik : ') b=input( ' Drugi pribrojnik : ') zbroj=int(a)+int(b) print( 'Zbroj upisana dva pribrojnika je ',zbroj)

oblik r,

Posebno istaknut dio gradiva

,. ,-

'

' ~

Dodatne informacije za radoznale

"

Puno uspjeha u nastavi i stjecanju

informat ičkih

programskog koda

Peti redak pomaknut ulijevo nije tiskarska greška! Predstavlja nastavak koda iz četvrtog retka koji zbog duljine nije stao u jedan redak„ znanja žele vam autori

Računalo kao sustav

Kada udobno zavaljeni u fotelji gledate novi video i divite se predivnoj glazbi koja dolazi iz zvučnika dok velika svemirska letjelica okupana suncem prolazi zaslonom vašeg monitora, znate li da je sve što se odigrava pred vašim očima i ušima rezultat čudnovate kombinacije O i 1 - jedine dvije brojke koja računalo prepoznaje? Kako je moguće da računalo koje operira samo s dvije brojke brzo i nepogrešivo izvodi tako složene radnje? Na to pitanje odgovorit će vam informatika - znanstvena disciplina koja se bavi podatcima i informacijama. Krenimo od tih osnovnih pojmova. Kljuc ne riječi

podatak, informacija, računalo, sklopovlje, programska podrška

Of

1. Osnovni pojmovi Našim osjetilima neprestano (čak i dok spavamo) primamo podražaje iz okoline. Primjerice, ako je vani niska temperatura, imamo osjećaj hladnoće. No, ne moramo izaći vani da bismo znali je li hladno. Pogledamo kroz prozor na termometar i ako na njemu očitamo -1 °C, odmah znamo da se trebamo toplo obući Oer je vani hladno) . Kako to znamo? Jer znamo značenje podataka koje pokazuje termometar. Termometar je za nas izvor informacija o vanjskom vremenu. No, što ako imamo termometar koji pokazuje npr. 30 °F? Očito , radi • se o nekom podatku. Cak i znamo da je to podatak o temperaturi iskazan u Fahrenheitovim stupnjevima. Međutim , ako ne znamo Fahrenheitovu skalu, na osnovu tog podatka nećemo moći zaključiti je li vani hladno ili je toplo. U tom slučaju, podatak 30 °F za nas nema vrijednost informacije.

Slika 1. Podatak na termometru nije nužno informacija.

1Cl0 80 60 40

20

o 20

1. Računalo kao sustav Ako se pitate kakve veze ima ovaj uvod s informatikom, sada je vrijeme da objasnimo. Prije toga, zaključimo što smo naučili iz uvodnog primjera.

Podatak je zapis o nekom događaju , pojavi, stanju ili značajki iz okoline (npr, -1 °c je zapis o temperaturi zraka). Podatak je niz sačinjen od slova, brojki i znakova koji nešto znače , ali Goš) ne znamo što. Podatak kao takav, nema utjecaja na naše ponašanje i donošenje odluka. Kada podatak dobije smisao ili značenje, daje nam informaciju. Na osnovu tako dobivene informacije možemo donositi zaključke i odluke. Primjerice, dok nismo znali Fahrenheitovu skalu, zapis 30 °F bio nam je samo nerazumljiv podatak. Međutim , kada smo naučili Fahrenheitovu skalu, zapis 30 °F postao je informacija - obavijest da je vani jako hladno, na osnovu čega smo mogli odlučiti da li da se toplo obučemo .

Podatak

Informacija

Informacija (hrv. obavijest) je skup znakova i simbola organiziranih tako da imaju neko puno značenje za osobu koja ih koristi. Ukratko, informacija je podatak koji ima smisao, neko određeno značenje . Skup informacija o pojedinom predmetu, događaju ili pojavi tvori naše znanje. Zbog značenja koje nose u sebi, informacije mogu promijeniti naše dosadašnje znanje i utjecati na buduće ponašanje. Dolazi do međusobnog djelovanja između podataka, informacija i čovjeka (slika 2) .

OKOLINA ~

---- ---PODACI

I NFORMACIJE

Posrednik u toj priči je računalo . Ono pomaže čovjeku da prikupi, pohrani, brzo i točno obradi i razmjeni podatke te tako dođe do ključnih informacija koje će proširiti njegovo znanje i omogućiti mu donošenje odgovarajućih odluka. što je zapravo računalo? Za početak, odredimo ga opisna: •

računalo

je uređaj za automatsku obradu

podataka •

računalo

je u stanju obraditi vrlo veliku

količinu

podataka • podatci za

računalo

moraju biti u takvom obliku da ih

računalo

može razumjeti

Slika 2. Nastajanje znanja na osnovu podataka i informacija.

• da bi računalo znalo kako obraditi podatke, potreban je program koji će ga u tome voditi, tj. davati mu upute i naredbe •

računaln i

program možemo sami napisati ili koristiti neki kojeg je netko drugi napisao

• obradom podataka na računalu brže dobivamo korisne informacije od pretrage i obrade bez njega • iako može izvršavati složene računske zadatke, računalo ne zna samo upravljati sobom i brinuti se samo o sebi •

računalo

i čovjek međusobno utječu jedno na drugo - kažemo da su u interakciji. 7

1. Računalo kao sustav Suvremeno računalo je el ektronički , digitalni, automatski i programibilni du podataka. Objasnimo značenje ključnih riječi iz ove definicije: Elektronički

uređaj

za obra-

- u fizičkom smislu, računalo je skup elektroničkih dijelova.

Digitalni - računalo obrađuje samo numeričke podatke. Sve ostale podatke (slova, zvukove i slike} računalo zapisuje u obliku brojeva. Sve brojeve računalo zapisuje u binarnom brojevnom sustavu, koristeći samo znamenke O i 1. Programibilan - naredbe zadane računalu mogu se promijeniti. Računalo se može programirati za izvršavanje različitih zadataka tako da se promijeni postojeći program ili upise nov1. V

•

Automatski -

računalo

samo, bez ičije pomoći izvršava naredbe koje su mu zadane.

Obrada podataka - računalo s danim podatcima izvodi razne računske i druge operacije. Računalo ih pritom mijenja (transformira}. Kažemo da računalo obrađuje podatke. Podatci -

računalo

prima podatke, mijenja ih i daje izlazne podatke. Ti podatci mogu biti različitog oblika: pisane poruke (slova, brojevi i znakovi}, grafički prikazi, slike, zvuk, električni signali i slično.

2. Vrste računala Kljućne riječi

vrste računala , podjela prijenosnik

računala,

osobno

računalo ,

kompatibilnost

računala ,

Računala

se međusobno razlikuju na više načina. Neke značajke su više važne (npr. brzina procesora), neke manje (npr. boja kućišta) . Pogledajmo koje su osnovne vrste računala i po čemu ih možemo razlikovati.

2.1. Podjela računala Podjela po namjeni

Podjela

računala

prema namjeni:

•

specijalne namijene za rješavanje specifičnih i specijaliziranih problema. Primjerice, računalo u automobilu koje izračunava prosječnu potrošnju, predviđa koliko se još možemo voziti s preostalom količi~ nom goriva itd.

•

računala opće

Podjela po snazi

računala

namjene za rješavanje raznoraznih (bilo kojih) zadataka i problema. Osobna računala spadaju u takvu vrstu raču­ nala.

Podjela (obično

•

računala

prema veličini i mogućnostima kažemo prema "snazi''):

superrač una l a računala

(Supercomputer} : najsnažnija koja postoje u nekom trenutku. Slika 3. Superračunala IBM Blue Gene.

8

1. Računalo kao sustav Obično

se upotrebljavaju za složene znanstvene i teh ničke proračune (npr. za predviđanje klimatskih promjena na Zemlji). Zbog iznimno visoke cijene, dostupna su samo pojedinim ustanovama i institucijama.

• središnja računala (Mainframe): po snazi slična superračunalima. Mogu posluživati istovremeno nekoliko stotina, pa i tisuća korisnika. • mini računala (Minicomputer) : snaga obrade podataka znatno im je manja od velikih računala. Mogu posluživati istovremeno do 100 korisnika. • osobna računala (Personal Computer): manja računala za obavljanje različitih zadataka i poslova jednog korisnika. Od nabrojanih vrsta računala, nama su poglavito zanimljiva računala za osobnu uporabu. Vrstu računala namijenjenu osobnoj uporabi korisnika nazivamo osobno ra čunalo (Personal Computer - PC). Na takvom računalu korisnik može izvoditi složene matematičke operacije i rješavati raznovrsne zadatke kao što su obrada teksta, grafička obrada slike i zvuka, znanstveni proračuni , računalna animacija, programiranje, igranje itd. Jednom riječju, takvo računalo zadovoljava sve osobne informatičke potrebe jednog korisnika.

Slika 4. Osobna raču­ nala sve su manja. Osobno

računalo

2.2. Vrste osobnih računala Osobna računala postala su najzastupljenija vrsta računala. Rabe se u uredima, školama, kod kuće ... gotovo svugdje. No, ako bolje pogledate, primijeUt ćete da ni ona nisu ista. Razlikuju se po izgledu, veličini, dijelovima, brzini rada itd. Pa ipak, međusobno komuniciraju, razmjenjuju podatke, koriste iste programe. Da biste se lakše snašli u tom šarenilu, opisat ćemo podrobnije njihove sličnosti i razlike. Budući

da osobna računala nisu sva ista, postoji nekoliko podjela po kojima se među­ sobno razlikuju. Navest ćemo samo one osnovne. IBM I Apple standard

1. Podjela prema proizvođačkom standardu: - IBM standard,

- Apple standard. Osobna računala proizvedena po jednom od dva standarda međusobno se razlikuju , kako po dijelovima od kojih su sastavljena tako i po načinu rada, tj. programima koji se na njima izvode. Zato kažemo da takva računala međusobno nisu kompatibilna, tj. nisu međusobno uskladiva.

Slika 5. Nekompatibilni suparnici: osobno računalo po Apple (lijevo) i IBM (desno) standardu.

Za korisnike ovih računala to znači da se programi namijenjeni jednoj vrsti (standardu) računala ne mogu rabiti na 9

1. Računalo kao sustav drugoj. To također znači da se dijelovi proizvedeni za jedno od tih računala ne mogu ugraditi u drugo. Za razliku od toga, računala unutar istog standarda međusobno su kompatibilna. Postoje i drugi proizvođači računala, koji proizvode po uzoru na IBM, tj. rade računala kompatibilna s IBM-ovim standardom. Pošto su kod nas najzastupljenija IBM kompatibilna osobna računala, uglavnom ćemo opisivati takvu vrstu osobnih računala . ,

Osobna su računala danas sve snažnija, pa izvršavati samo velika i snažna računala .

Stolna i prenosiva računala

2. Podjela po prenosivosti osobnih

počinju

preuzimati

zadaće

koje su prije mogla

računala :

- stolna (Desktop) računala koristimo na radnom stolu i nisu predviđena za prenošenje, barem ne učestalo .

- prijenosna (Portable) računala posebno su konstruirana za često prenošenje - nisu puno veća od bilježnice A4 formata i imaju malu masu (svega par kilograma). Osobitost ovih računala je da mogu raditi neovisno o izvoru električne struje (rade na struju I na baterije). Unutar ove skupine računala ima nekoliko podvrsta. 3. Podjela prema

proizvođaču

Slika 6.

Prijenosnik.

procesora:

Procesor je dio računala koji vrši obradu podataka i upravlja svim ostalim dijelovima računala (o tome ćete učiti nešto kasnije) .

(!iii;/) Core 11t;7 Slika 7. Dva procesorska

standarda za osobna računa la - AMD (lijevo) i Intel (desno).

Dva su glavna proizvođača procesora za IBM kompatibilna osobna računala . To su američke tvrtke Intel i AMD. Budući da ova dva procesora nisu hardverski kompatibilna, na matičnu ploču namijenjenu procesoru jednog proizvođača ne možemo ugraditi procesor drugoga. Kako se razvijala tehnologija izrade procesora, tako su oni postajali sve brži i snažniji. Mogli su obrađivati sve veću kol ičinu informacija u jedinici vremena. Radni takt procesora mjeri se u gigahercima (GHz, 1 GHz = 1000 MHz) .

Usporedbe radi, prvi lntelov procesor za PC računala imao je radni takt od 4,77 MHz, a današnji procesori imaju takt od nekoliko GHz (oko 1000 puta brži). Ukupno gledajući, današnja su računala još i brža zbog ostalih unaprijeđen ih značajki procesora i drugih komponenti.

10

1. Računalo kao sustav Prijenosna računala

Osim povećanja brzine i snage, za osobna računala je znakovite neprestano smanjivanje dimenzija (pogledajte još jednom sliku 4). To omogućava da osobno raču­ nalo nosimo sa sobom i da nam bude stalno pri ruci . U tome prednjače prijenosna računala čija je uporaba u stalnom porastu, a dimenzije su im sve manje (slika 9). Tako danas imamo nekoliko vrsta prijenosnih računala:

• prijenosnici u koje spadaju Laptop i Notebook nala,

Slika 9. Tablet računalo lagano, tanko i prenosivo kao bilježnica.

raču­

• vrlo laki i tanki prijenosnici ili Ultrabook računala , • tablet računala sa zaslonom osjetljivim na dodir (Touchscreen) dijagonale manje od bilježnice i s velikom autonomijom rada (do 1O sati bez punjenja baterije). I pametni mobilni telefoni (tzv. Smartphones) sve više se opremaju sposobnostima i značajkama koje su inače znakovite za osobna računala (slika 1O).

što nam to govori i zašto je tome tako? Da bismo odgovorili na to pitanje, moramo se vratiti na sam početak naše priče o informatici. Današnje doba je informacijsko doba, tj. doba velike količine podataka koji pristižu iz okoline i koje moramo pravilno obraditi da bismo iz njih dobili korisne informacije. U tome nam pomaže računalo - njime prikupljamo, obrađujemo i razmjenjujemo podatke kako bismo povećali naše znanje i učinili ga učinkovitijim . Raču­ nalo je tako postale čovjekov najbolji pomoćnik. Slika 1O. Smartphones - mobiteli sa Rač unala ima raznih vrsta, veličina, oblika i naznačajkama prijenosnika. mjene. Nama su prije svega zanimljiva osobna računala namijenjena širem krugu korisnika, koja i vi imate u svojim informatičkim uči­ onicama (slika 11 ). Pažljivo promotrite sliku 11 i usporedite je s računalom za kojim sjedite ili ostalim računal ima u informatičkoj učion ici. lako zasigurno postoje poneke razlike u izgledu i dimenzijama pojedinih dijelova, u osnovi su ta raču­ nala vrlo slična. Sastoje se od osnovnih, odnosno standardnih dijelova.

Informacijsko doba

o

' Đ

Slika 11 . Osobno računalo s osnovnim dijelovima: O središnja jedinica, O monitor, O tipkovnica, miš

e

11

1. Računalo kao sustav Budući

da se sastoji od više različitih dijelova, računalo možemo promatrati kao raču­ nalni sustav, i to s dvama glavnim podsustavima: 1. sklopovlje (hardware) - fizički dijelovi koji čine računalo. Tu spadaju električni i elektronički sklopovi ugrađeni u računalo (žice, otpornici, procesor i drugo), kao i veće komponente računala (npr. monitor, tipkovnica, miš) 2. programska podrška (software) - naredbe i upute (instrukcije) različite složenosti trajno ili privremeno ugrađene u računalo . Obično ih jednostavnije nazivamo programi. Računalo

se može dograditi dodatnim strojnim dijelovima, što se u njega mogu učitati , instalirati programi po želji korisnika i što se može povezati s raznim drugim uređajima.

Vježba 1. Pametni telefon i tablet također ubrajamo u računala . Napravite tablicu po uzoru na tablicu 1, dopunite popis sa što više mogućnosti i istražite za koje su uređaje značajne te mogućnosti . Koji uređaj ima najviše mogućnosti? Zašto? Mogućnosti

Računalo

Ugradnja novih programa

✓

Nadgradnja novim, naprednijim dijelovima

✓

Povezivanje s drugim

Tablet

Pametni telefon

✓

✓

uređajima

•••

Tablica 1. Mogućnosti računala, tableta i pametnog telefona (dio) Sada ćemo detaljnije opisati dijelove računalnog sustava.

3. Sklopovlje računala Ključne riječi

Osnovni dijelovi

osnovni i dodatni dijelovi, ulazni i izlazni dijelovi, vanjski i unutarnji dijelovi Na slici 11 prikazali smo osnovne dijelove sklopovlja bez kojih računalo ne može pravilno ili u potpunosti raditi. Vježba 2. Zamolite učitelja/učiteljicu da na središnju jedinicu spoji samo monitor i uključi računalo . Možete li upravljati računalom? Na središnju jedinicu spojite tipkovnicu i miš, ali ne i monitor, pa uključite računalo . Sto možete, a što ne možete raditi? Sto smo time dokazali? V

V

Osnovni i dodatni dijelovi Na računalo možemo priključiti ili u njega ugraditi dodatne dijelove sklopovlja kojima se proširuju radne mogućnosti računala . Zahvaljujući toj mogućnosti , računalo se može rabiti za izvođenje zadaća za koje naizgled nije sposobno. Evo jednog primjera. 12

1. Računalo kao sustav Nabavili ste novo računalo i želite ga povezati sa svojim mobitelom. To obično nije moguće jer osnovna konfiguracija raču nala nema ugrađene dijelove za tu vrstu povezivanja (tzv. Bluetooth bežična veza). Međutim , priključivanjem Bluetooth adaptera (slika 12) računalo postaje sposobno komunicirati s mobitelom i primjerice preuzeti s njega fotografije. Osim tipkovnice, miša i monitora, na računalo se obično još spajaju i pisač, zvučnici , slušalice, mikrofon, mrežna kamera i skener, što ovisi o potrebama korisnika. Na slici 13 prikazan je računalni sustav proširen, tj. dopunjen najčešćim dodatnim dijelovima.

Slika 12. Bluetooth adapter za bežično povezivanje

Slika 13. Prošireni računal ni sustav:

o

O pisač, f) slušalice s mikrofonom,

e zvučnici, O monitor, e kamera, --

---

0

0

f)

--;;;;:::::::::::==========================~'

0 tipkovnica. 8 središnja jedinica, O miš, 0 skener

O Uvježbajte osnovne i dodatne dijelove računala : 1g1 kviz1 .htm.

Ulazni i izlazni dijelovi Tijekom rada računala odvijaju se sljedeće aktivnosti:

ULAZ

1. primanje i prijenos podataka i uputa (naredbi) - ULAZ '

2. pamćenje podataka i zadanih uputa - POHRANA

POHRANA

·

OBRADA

3. obrađivanje podataka u skladu s uputama koje za ishod ima rezultat obrade - OBRADA 4.

pamćenje

rezultata obrade - POHRANA

IZLAZ

5. prijenos i objava (prikaz) rezultata obrade - IZLAZ. Tijek podataka prikazan je na slici 14. Svako

računalo

mora imati

sljedeće

• ulazni dio kojim se u spremnik

dijelove, odnosno podsustave:

računala

Slika 14. Osnovne aktivnosti koje se odvijaju u računalu

unose podatci i naredbe programa iz okoline

• spremnik (memoriju) u koji se pohranjuju svi podatci i naredbe uneseni izvana, kao i rezultati djelovanja naredbi • središnju procesorsku jedinicu (procesor) koja izvodi aritmetičke i logičke operacije i koja prima naredbe iz spremnika i tako upravlja svim dijelovima računala. • izlazni dio kojim se iz spremnika u okolinu prenose rezultati obrade podataka i rada programa. 13

1. Računalo kao sustav Računalo

je napravljena tako da može prihvatiti više uređaja koji obavljaju ulaznu odnosno izlaznu ulogu. Proučimo

nekoliko uređaja kojima u računalo unosimo podatke i/ili naredbe, a zovemo ih ulazne jedinice.

Ulazne jedinice

Ulazne jedinice Tipkovnica (Keyboard) ~

-.

•

•

•

• • • • •

. .. ·-- • • •

•

•

•

• • •

•

'

•

•

•

• •

• •

•• I I. •• •

lako su tipkovnice naoko slične, razlikuju se prema rasporedu i vrsti tipaka. Pojedine zemlje ili govorna područja u pismu se koriste posebnim slovima i znakovima, pa u skladu s time imaju karakterističan raspored tipaka. Tako postoje tipkovnice s npr. engleskim, njemačk im , francuskim, hrvatskim i drugim rasporedom . Osim toga tipkovnice se još razlikuju prema obliku i prema dodatnim tipkama obično namijenjenima multimediji (slika 15). Miš (Mouse) Na zaslonu monitora miš je predstavljen kao bijela strelica. Pomicanjem miša strelica se kreće po zaslonu, a pritiskom na tipke miša zadaju se i biraju naredbe.

Slika 15. Uobičajena (gore) I multimedijska (dolje) tipkovnica

o Slika 16. Razne vrste miševa: O obični, utezima

Slika 17. Bežični miš s bežič­ nim prijamnikom (lijevo)

o f) s optičkim kolačićem, O s kuglicom, O igraći miš s

Optički

element na donjoj strani miša (sličan onima u kamerama) snima podlogu i prenosi računalu signale o pomicanju miša. Takvi su miševi vrlo precizni, ali ne mogu raditi na sjajnoj podlozi (npr. staklenoj). Neki miševi nemaju kabel za povezivanje s računalom. To su bežični miševi (cordless mouse) , koji računalu prenose podatke infracrvenim signalima ili radiosignalima. Za uspostavu komunikacije u računalo mora biti utaknut bežični prijamnik (slika 17). Vježba 3.

Pogledajte kakav miš rabite kod kuće ili u školi. Otkrijte kojoj vrsti miša pripada. Pokušajte otkriti i zapišite njegove dobre i loše značajke. Usporedite rezultate svojeg istraživanja s ostalim u čenicima.

14

1. Računalo kao sustav Izlazne jedinice Osim ulaznih jedinica na računalo se priključuju i uređaji kojima računalo predaje podatke okolini, a zovemo ih izlazne jedinice. Ti uređaji električne signale iz računala pretvaraju u podatke razumljive čovjeku (npr. slova, brojke, slike, zvukove) ili nekom drugom uređaju .

Glavni je izlazni

uređaj

osobnog

računala

monitor.

Monitor

Monitor događa .

svakog

omogućava

da doznamo što se u računalu Predstavlja standardnu vanjsku izlaznu jedinicu

računala .

S računalom je povezan grafi č kom karticom, koja digitalne podatke iz računala pretvara u čovjeku vidljiv i razumljiv oblik: sliku i tekst. Grafička kartica nalazi se u središnjoj jedinici sustava. Prvotni monitori imali su CRT zaslon i bili su veliki i teški. Danas rabimo tanke i lagane monitore s LCD, odnosna LED zaslonom (slika 18).

Slika 18. LCD (lijevo) i CRT (desno) monitor

Osim vrste zaslona glavna je značajka monitora veličina, odnosno duljina dijagonale zaslona. Mjeri se u inčima (inch) , a označava se znakom " (inč = 2,54 cm). Najčešće su veličine zaslona monitora 19" i više. Širina zaslona današnjih monitora obično je znatno veća od . .. nJegove v1s1ne. Nova vrsta monitora omogućuje da Slika 19. Monitor s ekranom osjetljivim na dodir ujedno je ih rabimo i kao ulazni uređaj . Budući i ulazni uređaj da imaju zaslon osjetljiv na dodir (touchscreen) , naredbe zadajemo posebnom olovkom ili prstima neposredno po zaslonu monitora (slika 19).

r.-, v. . .. azna Je znacaJka monitora razlučivost zaslo-

na. Mjeri se brojem točaka koje zaslon upotrebljava za iscrtavanje slike. Izražava se kao ukupan broj točaka (piksela) koji zaslon može prikazati vodoravno I okomito (primjerice 1440 X 1080).

Pisač Pisač

kao izlazni uređaj omogućava prikaz, odnosno ispis podataka na običan papir, fotopapir ili na prozirnicu (foliju). Dvije su glavne vrste

pisača

o

(slika 20) :

• tintni (ink-jet) : ispisuju špricanjem tinte u boji, kvaliteta je ispisa osrednja, mogu ispisivati i fotografije (na fotopapiru); namijenjeni za manje količine ispisa

Slika 20. Tintni (lijevo) i laserski pisač (desno) 15

1. Računalo kao sustav • laserski: za ispis se koriste obojenim prahom (tonerom) koji zapeku na papir, u radu su tihi, brzi i precizni pa je ispis vrlo kvalitetan (posebice crno-bijeli); omogućuju veće količine ispisa.

Osnovne su značajke pisača: brzina ispisa (broj stranica u minuti) , najveća veliči na papira za ispis (A4 ili A3) , kvaliteta ispisa i količina spremnika kojom raspolažu. Vježba 4.

Utvrdite kako ispisuje pisač koji imate u školi ili kod kuće . Koliko listova papira ispiše u minuti? Od kojeg ruba lista papira počinje ispis? Piše li samo na jednu stranu ili na obje strane papira? Kakva je kvaliteta grafike? Može li ispisivati fotografije? Zvučna

kartica i zvučnici

Zvučna

kartica zadužena je za obradu (reprodukciju) .

zvučnih

signala, a zvučnici za njihovo

izvođenje

Osim zvučnika na zvučnu karticu mogu se priključiti i slušalice, mikrofon i dodatni zvučnici (ovisno o izvedbi kartice) . Zvučna

kartica ugrađuje se u središnju jedinicu. Većina današnjih računala već ima ugrađenu zvučnu karticu (tzv. integrirana zvučna kartica) . Ulazni i izlazni uređaji spajaju se na središnju jedinicu računala putem ulazno-izlaznih priključaka . Najčešći od njih prikazani su na slici 22: Slika 21 . Zvu čnici i zvučna karlica

Ulazno-izlazni priključci nalaze se na stražnjoj strani središnje jedinice. Dio njih može se nalaziti i na prednjoj te na gornjoj strani kućišta.

.-· •• •••

PS/2 (tipkovnica)

O

PS/2 (miš)

Riješite kviz o ulaznim i izlaznim dijelovima računala 1g1 kviz2.htm. Pogledajte prezentaciju o vanjskim dijelovima računala 1g1 prez1 .ppsx .

•

VGA (analogni lzla2 za monitor)

OVI

(digitalni izlaz za monitor) •

•

USB 2.0

(razni u ređaji)

Audio ulazi

i izlazi

(iiča n a

®

Dosad smo uglavnom govorili o vanjskim dijelovima računal­ nog sustava koji su vidljivi pri gledanju računala izvana. Unutarnji dijelovi skriveni su od pogleda i nalaze se zatvoreni u kućištu središnje jedinice. Za detaljniji opis unutarnjih dijelova pročitajte 1g1 iznutra.pdf.

LAN

USB 3.0

Unutarnji dijelovi

mreža)

Ovdje ćemo spomenuti samo unutarnje dijelove odgovorne za obradu i pohranu podataka, o čemu smo govorili na početku ovog poglavlja.

@ Slika 22. Ulazno-irlazni priključci

16

1. Računalo kao sustav Procesor Središnja jedinica za obradu podataka (CPU - Centra/ Processing Unit) jest mikroprocesor ili skraćeno procesor. Ima dvije osnovne funkcije:

Središnja jedinica

• obrada podataka • upravljanje svim dijelovima sustava. Gotovo sve što radimo na računalu upućuje se procesoru na obradu ili je pod njegovim nadzorom. Glavni (unutarnji) spremnik

Slika 23. Procesor - malo srce računala

Glavni spremnik

Glavni (unutarnji) spremnik računala sastoji se: • od trajnog spremnika - ROM (Read Only Memory) • od radnog spremnika - RAM (Random Access Memory). U ROM su trajno upisani programi i podatci potrebni za pravilan rad (npr. upute za pokretanje računala prilikom njegova uključenja).

računala

Za korisnika je mnogo važniji radni spremnik. Naime, svaki se program pri pokretanju najprije učita u RAM i tu se izvršava. Isto vrijedi i za svaki dokument s kojim korisnik trenutačno radi. Fizički

medij - nositelj radnog spremnika jesu memorijski čipovi (slika 24). Imaju sposobnost pamćenja podataka samo dok računalo radi. Upravo je to i glavni nedostatak radnog spremnika - u trenutku prekida napajanja strujom taj spremnik u cijelosti izgubi upisane podatke. Zato se još naziva i privremeni spremnik. Pomoćn i

(vanjski) spremnici

Pomoćni

Osim glavnog spremnika računala spomenimo i pomoćne (vanjske) spremnike koji služe za trajnu pohranu velikih količina podataka.

[

Kod te vrste spremnika razlikujemo dva pojma:

Pod rukovanjem se misli na pokretanje, okretanje medija i rad s podatcima (čitanje , zapisivanje, brisanje).

~ ,_

c:::,

_.

C"

•

,...,._

~

.- .

uređaj

ili pogon (drive): jedinica za rukovanje medijem s podatcima.

spremnik

__ __ -l-• -- • A !·2•'·.s-• •

•

• medij ili nositelj podataka: plastična ili metalna ploča u oblikudiska na koju se trajno zapisuju podatci •

Slika 24. Memorijska pločica za RAM

Slika 25. Uređaj za čvrsti disk (iznutra)

.

I

~-·

---.......>

Za trajnu pohranu podataka najčešće se upotrebljavaju tri vrste medija: 1. magnetski: čvrsti disk (slika 25) ugrađen u središnju jedinicu osnovni je pomoćni spremnik računala 2. optički : plastični diskovi na koje se zapisuju podatci. Tri su standarda s obzirom na gustoću zapisa, odnosno kapacitet medija: CD (Compact Disc) , DVO (Digital Versatile Disc) i BD (Blu-ray Disc).

Slika 26. Uređaji za rad s optičkim medijima (gore) i optički mediji (dolje) 17

I

1. Računalo kao sustav 3.

poluvodički :

za pohranu podataka koriste se silicijskim čipovima . Velika je prednost što uređaji za rad s tim medijima nemaju mehaničkih, pokretnih dijelova, pa su izuzetno tihi i brzi u radu s podatcima. Proizvode se u nekoliko izvedbi: 1. USB - memorijski štapić , 2. memorijska kartica i 3. SSD (Solid State Disk) - uređaj velikog kapaciteta, zamjena za uređaje čvrstog diska u računalima , osobito prijenosnicima.

Slika 27. SSD, memorijski štapić i memorijska kartica

Dobre su strane pomoćnih spremnika velik kapacitet i sposobnost trajnog čuvanja podataka. Osim toga možemo ih imati više vrsta istovremeno. Njihov glavni nedostatak sporost je u radu s podatcima. Prezentacija o dijelovima središnje jedinice računala: 1g1 prez2.ppsx. Kako pamti računalo naučite u 1g1 prez3.ppsx. Provjerite svoje znanje uz kviz 1g1 kviz3.htm

O

4. Programska podrška Kada u tvornici sastave računalo , ne možete ga još pametno iskoristiti. U takvu stanju računalo je samo hrpa sklopovlja. Da bi računalo moglo razumjeti i izvršavati vaše želje, u njega tek treba ugraditi dodatnu „pamet". Ta dodatna uputstva i naredbe o tome što i kako će računalo raditi unose se u obliku programa, tj. programske podrške računala.

Za pravilan i učinkovit rad računala potrebna je, osim sklopovlja, i programska podrška (software). Dijeli se na dvije osnovne vrste: 1. programska podrška sustava 2. primjenska programska podrška.

-__... ,__

•

.,

,.

-

u

' X ✓

J.

,

:,,

so

~

•

Oiio•

tt•wn;•.v

~

•

ft'flrl M&l'Ull

(Moj

"""'

-

., ,.,_

.... ,~.. "_ ..,,, ~.-~,-.. .,, r"

Ot,:o,""'--""'

.... 1IIMllitN)O Qlfl..Q

. ......

-... --·-· -·· --

-.....

..

••

l 'IG~

.aG~;.. •

•

•

~

, •

'

t)

•

Program za rješavanje određenog problema (zadatka) naziva se primjenski program ili aplikacija. Naziva se tako jer služi određenoj primjeni, npr. pisanju i uređi­ vanju teksta, izradi prezentacija, prikazivanju videozapisa, pregledavanju interneta, igranju igrica itd. Za rad računalnog sustava kao cjeline izuzetno su važni programi sustava koji omogućuju: • smislena, pouzdano i cjelovita djelovanje računala • komunikaciju svih komponenti i komunikaciju s drugim računalima

računala

kao

Slika 28. Photoshop - primjenski program za obradu fotografija 18

1. Računalo kao sustav • komunikaciju korisnika i računala •

izvođenje

primjenskih programa.

U tu skupinu programa spadaju: • operacijski sustav (Operating System) - skupina programa koji upravljaju cjelokupnim djelovanjem računala u skladu s potrebama korisnika i mogućnostima sklopovlja • upravljački programi (Drivers) - omogućuju razmjenu podataka između računala i pojedine komponente ugrađene u računalo ili s njime povezane (npr. upravljački program za zvučnu karticu) • razni pomoćni (Too/s) i uslužni (Utility) programi, npr. program za zaštitu od virusa (Antivirus), program za stvaranje sigurnosnih kopija podataka (Backup) i slično . Operacijski sustav glavni je program u računalu zadužen za komunikaciju korisnika i računala. Prihvaća naredbe korisnika i prosljeđuje ih računalu na izvršavanje. Osim toga, povezuje i objedinjuje sve sklopovske dijelove računala i omogućuje njihovu djelotvornu uporabu.

Slika 29. Primjer programa za zaštitu od virusa

Svako osobno računalo mora raditi pod nekim operacijskim sustavom jer Je bez njega neupotrebljivo.

,_

,

Nabava programske podrške Programsku podršku razlikujemo s obzirom na način nabave i prava upotrebe. • Prodajni (komercijalni) softver s licencijom jest autorski zaštićen program za koji se može kupiti pravo na upotrebu. • Softver kojim se smijete koristiti, ali pod određenim uvjetima. Tu spadaju razne shareware, trailware i demo inačice programa koje obi čno prestaju raditi nakon isteka uvjeta. • Neograni čen (freeware) softver: programi čiju je upotrebu autor/proizvođač dopustio bez ogran ičenja i naknade. Veliku već inu programske podrške čini komercijalni softver za čiju upotrebu morate plat~i, odnosno kupiti licenciju. Među­ tim, postoji "porodica" softvera koja je potpuno besplatna. Riječ

je o vrsti programa pod zajedničkim nazivom otvoreni softver ili softver otvorenog koda (Open Source Software) , odnosno slobodni softver (Libre Software). Programi iz te skupine namijenjeni su za rad pod operacijskim sustavom GNU/Linux, koji je također slobodan i besplatan.

- - - -

Na slici 30 prikazano je korisničko sučelje operacijskog sustava Ubuntu, jednog od mnogih besplatnih operacijskih sustava iz porodice GNU/ Linux.

'

li.

-

Slika 30. Ubuntu besplatni operacijski sustav iz porodice Linux

,

Ne upotrebljavajte nelegalan (tzv. • piratski") softver. To je kažnjivo, a osim toga nije korektno nl prema autoru programa koji je uložio znanje I trud da ga napravi.

19

1. Računalo kao sustav Računalna

platforma

Budući

da je operacijski sustav neposredno vezan za sklopovsku građu, za različite vrste digitalnih uređaja izrađuju se zasebni, specifični operacijski sustavi. Na primjer, na slici 31 prikazana su dva pametna telefona za čije se sklopovlje proizvode zasebni, tj. različiti operacijski sustavi - za iPhone operacijski sustav iOS, a za Galaxy operacijski sustav Android. ,:...

16 56

~--

·-

'

- • ··•••:-·

• • -- ~-· --..

Ili' (,) l!!!!I ,_ • ... ...,_

@ ~ A ........ . . ...

...

e

"

.....

,®' ,_' --

--:r- ·--·- ....... ··- ....... • ...... ...... ... ...... ® f

,

"-

.,

•

•

Slično

kao kod pametnih telefona, za osobna računala postoje tri osnovne platforme: PC/Windows, PC/Linux i Mac/macOS. Budući

da je platforma PC/Windows najzastupljenija, detaljnije ćemo se pozabaviti njome, odnosno njezinim inačicama i izdanjima.

Vjerojatno ste već imali prilike zamijetiti da neka, osobito starija računala Imaju korisničko sučelje znatno drugačije od onoga na vašem računalu u školi ili kod kuće. Pritom ne mislimo samo na pozadinsku sliku, nego na drugačiji izgled ikona, početnog izbornika i drugih grafičkih kontrola te na drugačiji način njihova rada.

Slika 31 . Operacijski sustav iOS (lijevo) i Android (desno)

Pokrata PC obično se rabi za IBM kompatibilna osobna računala, iako i Mac računala (računala Macintosh tvrtke Apple) spadaju u osobna računala.

iil

~ (9

Spregu sklopovlja i njemu namijenjenog operacijskog sustava nazivamo ra čunalna platforma.

Inačice

Glavni razlog zašto se izgled korisničkog sučelja na nekom računalu razlikuje od vašega može biti taj što je na računalu instalirana neka od prijašnjih i nač ica (version) operacijskog sustava Windows (slika 32). Osim ,

inačice

čunalu

Windows 1O još je nekoliko inačica na koje možete (u zagradama je navedena godina njihova izdanja) :

• Windows XP (2001.) • Windows Vista (2007.)

---· ~-;,...-

~--

~...

~ ~-.,

C> -

41,,-

----

-u. - -

J!'\

,:,

--.. c!I·

•·-

.... _

.-----·-;:::,.;;,,-

. -- ~ c,-.

~- •

·--~ ---·--·-

Slfka 32. Operacijski su5tav Windows XP (lijevo) i Windows 7 (desno)

20

•

naići

na ponekom ra-

1. Računalo kao sustav • Windows 7 (2009.) Izgled gumba Start u nekim inačicama Windowsa:

• Windows 8/8.1 (2012./2013.) Izdanja

'• start

Pojedina inačica Windowsa dolazi u više izdanja (edition) koja se međusob­ no ne razlikuju toliko po izgledu sučelja koliko po funkcionalnosti, odnosno mogućnostima ugrađenima u operacijski sustav. Primjerice, Windows 1O dolazi u sljedećim izdanjima:

m

Windows XP

Windows Vista i Windows 7 Windows 8, 8.1 i 10

• Izdanje samo s osnovnom funkcionalnošću nosi naziv Home i namijenjena je kućnim korisnicima. • Slijede izdanja Pro za poslovne korisnike i izdanje Enterprise s najviše moguć­ nosti namijenjena velikim organizacijama. • Ostala izdanja jesu: Education za škole i obrazovne ustanove, Mobile za pametne telefone i tablete, S za studente, loT Core za male digitalne uređaje itd. Da biste saznali koje je izdanje Windowsa instalirana na računalo , morate pogledati u postavke sustava. Vježba 5. Postavke sustava - prvi

način

1. Kliknite desnom tipkom miša na ikonu programa OvajPC.

2. Odaberite stavku Svojstva .

~s..u,.,

-

O

3. Otvorit će se prozor Sustav kao na slici 33. Osim inačice i izdanja operacijskog sustava tu ćete dobiti i podatke o vrsti procesora ugrađenog u računalo . Ta je informacija također izuzetno važna za razumijevanje mogućnosti računalnog sustava.

Poblno ffllll!U up,.-.~ tt

X

-

Prikaz osnovnih infonnacija o ratunalu

plo(c

$ $

Up ...tdj "'~ ~JO

Udo i•n• ~ k•

$ ullhlllSI.-.·• $ Doci,w postrAt i.nt,.•

~:;;.:~I• Windows 10 pnd,t.,na.

Vrsta procesora Procesor računala može u jednom taktu obraditi onoliko bitova podataka koliko mu stane u registar. Sto je procesorski registar veći veća je brzina, odnosno učin­ kovitost procesora jer odjednom može obraditi više podataka. V

Olovuldok. Na:,, rolUN'4 domena , po,lffle flcinc 9"'PC

N,11w ro(........

Vlfti.-2

,.,.. .,........

Slika 33. U postavkama sustava navedeno je izdanje operacijskog sustava

Procesor koji ima 64-bitne registre dvostruko je učinkovitiji od 32-bitnog procesora jer istovremeno može obraditi dvostruko više podataka. Osim toga, može iskoristiti daleko više glavne memorije, tj. RAM-a. Evo jednog svakodnevnog primjera. U računalo je ugrađeno 16 GB RAM-a i 32-bitni procesor. Buduć i da memorijska adresa tog procesora ne može biti veća od 232, on ne može adresirati više od 4 GB RAM-a. Dakle, od 16 GB RAM-a on može iskoristiti samo 4 GB, ostalih 12 GB uopće „ne vidi ".

Registar (spremnik) - temeljni elektronič­ ki sklop za pamćenje podataka i rad s njima. Sastoji se od više bitova, najčešće od broja koji je višekratnik broja 8; postoje primjerice 8, 16, 3 2 i 64-bitni registri -'

21

1. Računalo kao sustav Kakva je vrsta procesora ugrađena u računalo , možete doznati u postavkama sustava, kao što ste to učinili u vježbi 5. Pokazat ćemo još jedan način koji nudi više informacija o operacijskom sustavu. Vježba 6. Postavke sustava - drugi način

1. Kliknite desnom tipkom miša na gumb početnog izbornika (Start) . 2. Odaberite stavku Sustav kako bi se otvorio prozor Postavke.

...... " 1toc,w_.,.. t- - - - - .I

-

o

X

O programu Sp«,hua,e ured•J•

-

...... ..._ ,,_

,.,.I

·-

"";ll)r,Hz

"'1d.lllC-M SM.O ~

_,,._

c•u•

t.ro ... t

-~ ..... U.,,..,_DJel\,.,,.~,n,

Cl u,,d,j,

1631 C)~ .}(i( 14iT•-.CU1,ta

Da bi se iskoristila puna snaga 64-bitnog procesora, potreban je 64-bitnl operacijski sustav koji je sposoban upogoniti sve njegove mogućnosti.

'-----

x86 - oznaka za 32-bitni

procesor, x64 - oznaka za 64-bitni

procesor.

3. Odskližite desni okvir prozora prema dolje da se prikaže sadržaj kao na slici 34 pa provjerite podatke u stavci Vrsta sustava . 4. Na temelju kojeg podatka možete biti sigurni da je u računalo ugrađen 64-bitni procesor i 64-bitni operacijski sustav, a da ne pogledate podatke u stavci Vrsta sustava?

I"'"'. . ... C) .,...,,,,,.,.

o Obm,..,, ....

Ol~tll\m-ĐOOCĐ-A.1.567

I

-

Olo\,btdoo,r

p,

•ll'PW'lll'N'-.. PC-,.

tp""XU'lll i&A'tft{. ('> lfl-~

I

°"'""'

"""..

-

Slika 34. Detalji o instaliranoj

inačici

operacijskog sustava

Primijetite na slici 34 oznaku x64 za tip procesora. To je uobičajeni način označavanja 64-bitne arhitekture. Procesori koji su 32-bitni označavaju se oznakom x86. U dnu prozora Postavke prikazani su podatci o ažuriranju operacijskog sustava verzija i datum ažuriranja) .

(među­

5. Obilježja rada računala Kako radi

računalo

U prošlom je stoljeću znanstvenik John von Neumann opisao i matematički definirao principe rada univerzalna programabilna računala i njegovih sastavnih dijelova. Većina današnjih računala još uvijek radi na principu njegova modela raču­ Pomoćni Ulazni Izlazni spremnici uređaji uređaJi nala. Na slici 35. vidimo da računalo dobiva podatke preko ulaznih jedinica. Podaci i programi pamte se u spremniku (unutrašnjemu ili vanjskome). Memorijske jedinice predaju podatke procesoru koji ih Slika 35. Načela rada računa l a prema von Neumannovu modelu. 22

Radni spremnik

_ tt - • • podatci/programi

- •••

upravljačka

inst rukdje

1. Računalo kao sustav analizira i obrađuje. Nakon obrade rezultati se spremaju u spremnik i šalju izlaznim jedinicama koje omogućuju njihov prikaz. Procesor šalje instrukcije svim dijelovima raču­ nala i time upravlja cjelokupnim radom računala.

0

Shematski opis rada računala na primjeru zbrajanja dva broja: 1g1 prez3.ppsx.

Pogledajmo koje su komponente i njihova obilježja važna za cjelokupno djelovanje računalnog sustava.

Brzina procesora Kako se ra.zvijala tehnologija izrade procesora, tako su oni postajali sve brži i "snažniji". Mogli su obrađivati sve veću količinu informacija u jedinici vremena, a odjednom su mogli obraditi sve više i više bitova podataka. Dodatna unapređenja arhitekture dovela su do procesora koji ne samo da mogu obraditi mnogo bitova odjednom nego mogu izvršavati i više naredbi odjednom. Osnovno mjerilo procesorskih sposobnosti količina je podataka obrađena u jedinici vremena. To se može povećati ili povećanjem brzine radnoga takta ili proširenjem registra procesora tako da odjednom može zahvatiti više podataka ili pak povećanjem broja procesorskih jezgri. Za povećanje sposobnosti procesora odgovorna su četiri glavna čimbenika:

• frekvencija takta (c/ock) procesora: svaka od osnovnih operacija procesora odvija se u jednome vremenskom koraku. što je korak vremenski kraći, izvest će se više osnovnih operacija. Broj koraka u jedinici vremena predstavlja frekvenciju ili takt mikroprocesora.

• veličina registra procesora: procesor može u jednome taktu obraditi onoliko bitova koliko mu stane u registar. Što je procesorski registar veći, veća je brzina, odnosno

Procesorski registar

učinkovitost procesora jer odjednom može obraditi više podataka.

Suvremeni procesori mogu obrađivati 64 i više bitova istovremeno

•

građa

(arhitektura) procesora: potrebno vrijeme za obradu poda-

taka značajno ovisi o načinu njihove dobave iz glagnoga spremnika i načinu obrade. Većina današnjih procesora može istovremeno izvoditi više različitih operacija - i prihvata i obrade podataka iz spremnika.

• broj procesorskih jezgri: većina današnjih procesora ima više jezgri. Jezgra je, pojednostavljeno, procesor u procesoru . Prednosti višejezgrenih procesora je u tome što istovremeno mogu obrađivati više podataka (tzv. paralelno procesiranje, tj . obrada podataka). što više ima jezgri, procesor je učinkovitiji. Za brzi rad računala nije toliko odlučujuća brzina procesora, koliko njegova učinkovitost. Primjerice, dva procesora koja rade istom nazivnom brzinom, ali je jedan 32-bitni, a drugi 64-bitni, bitno će se razlikovati u brzini obrade podataka. Slično vrijedi i za veći broj procesorskih jezgi.

Slika 36. Unutrašnjost četverojezgrenoga procesora. 23

1. Računalo kao sustav Programska podrška Razlike

arhitektura procesora uočljive su čak i na primjeru programske podrške. Međutim , tu vlada drugačije pravilo. Ako program, a to se posebno odnosi na operacijski sustav, nije pisan npr. za 64-bitni procesor, poboljšanja u brzini rada u odnosu na 32-bitni procesor neće • biti vidljiva. Staviše, može se dogoditi da program čak sporije radi. i zmeđu

• •

Microso~ Windews10 Pio

Zato je često uz naziv programa dodatno istaknuto za koju je vrstu, tj. arhitekturu procesora program pisan (optimiziran). Tako širina procesorskog registra određuje vrstu programske podrške koju možemo instalirati na računalo . Primjerice, ako je u računalo ugrađen 32-bitni procesor, na njega nećete moći instalirati 64-bitni operacijski sustav, nego samo 32-bitni (ili niži).

Slika 37. Operacijski sustav mora imati oznaku za koju arhitekturu je namijenjen.

U komunikaciji između programa i sklopovlja odlučujuću ulogu ima operacijski sustav. Posljedica toga je da programska podrška mora biti kompatibilna s operacijskim sustavom. Npr., na računalo s 32-bitnim operacijskim sustavom mogu se instalirati samo 32-bitni (ili niži) programi, pa makar računalo imalo ugrađen 64-bitni procesor.

Kapacitet spremnika Osnovna mjerna jedinica za kapacitet spremnika je bajt (B) i sastoji se od 8 bitova. 1024 bajta čine veću mjernu jedinicu kilobajt (kB). U tablici u navedene ostale najčešće mjerne jedinice.

jedinica

GB

MB

1 megabajt (MB)

1024

1 gigabajt (GB) 1 terabajt (TB)

1024

1024

1048576

1048576

1 073 741 824

Tablica 2. Veće mjerne jedinice za kapacitet spremnika

Vježba 7.

U Postavkama sustava provjerite čime raspolaže vaše 1. Kliknite desnom tipkom miša na gumb

po četnog

računalo .

izbornika (Start).

2. Odaberite stavku Sustav kako bi se otvorio prozor Postavke.

24

kB

1. Računalo kao sustav 3. Odskližite desni okvir prozora prema dolje da se prikaže sadržaj kao na slici 38. Utvrdite vrstu procesora, veličinu radnog spremnika i vrstu operacijskog sustava.

O prog ramu Specihkacije uređaja Naziv uređaja

Vinkos2

Procesor

lntel(R) Core(TM) 15-4460 CPU @

3.20GHz 3.20 GHz Kapacitet spremnika važan je čimbenik 8,00 GB Instalirani RAM brzine rada računala. Kada nema do10FD;89A10 u ređaJ a voljno mjesta u RAM spremniku, opeA69F-4315-9EBC-8576F8CB4119 racijski sustav dijelove njegova sadrža10 proizvoda 00329-10180-00000-AA567 ja pohranjuje na čvrsti disk kako bi Vrsta sustava 64-b1tn1 operacl)sk, sustav procesor oslobodio prostor za tekuće potrebe. x64 Taj postupak znatno usporava rad jer Olovka i dodir Za ovaj zaslon nije dostupan unos olov1
Brzina protoka podataka Brzina protoka podataka po sabirnicama unutar računala, kao i brzina protoka podataka od računala prema vanjskim spremnicima i ostalim uređajima, također ima velik utjecaj na brzinu računalnoga sustava u cjelini. Brzina protoka podataka mjeri se u megabitima u sekundi (Mb/s) ili rjeđe u megabajtima u sekundi (MB/s). 1 MB/s = 8 Mb/s. Sabirnice u današnjim računalama imaju brzine do 10 gigabajta u sekundi (GB/s) .

Brzina čvrstoga diska operacijski se sustava prenese, tj. učita sa čvrstog diska u radni spremnik. To nazivamo podizanje sustava (boot) . što je disk sporiji, to će podizanje sustava biti sporije. A sporije će biti i ostale operacije učitavanja podataka/programa sa čvrstog diska, kao i njihovo spremanje na čvrsti disk. Nakon

uključivanja računala

Zato se u današnje vrijeme za sistemski disk više ne upotrebljavaju kovi, nego znatno brži SSD diskovi.

"0

Ponekad se zbog jednostavnosti r računanja umjesto 1024 kao množitelj koristi 1000, pa se za \. ~ jedan kilobajt računa 1000 bajtova, za jedan megabajt 1000 kilobajta itd . To se posebice upotrebljava kod izražavanja brzina prijenosa podataka ili veličina datoteka na čvrstome disku.

mehanički čvrsti

Procjenjivanje svojstava i sposobnosti računala: 1g1 prez4.ppsx.

dis-

Disk sustava (sistemski disk) - disk sa kojeg se podiže operacijski sustav

25

,

Podatci u računalu ,, -

I •

:

•

._..

•

,-..

-

-

I• l ••

·-

I •-

·-· =

•

•

I

~\

••

...·-,.., ...

.

I

4

•

-

-•

.. ---

-

~

I •

,

I ' -:l

-·

-·-

•

3:

-~

~-

-

:i :

•-

.;. -

•

·-·-.

--·s~-:. -·

i

I

-' •

'

1~~

'

-

'

••

·•'

-

. .

. . ......... .. ,.

• ••• ••

.. -· '. - -

1. Organizacija podataka U računalu je pohranjena ogromna količina podataka u obliku programa, dokumenata, slika, igrica itd. Kako pronaći podatak koji vam treba? Od kuda krenuti? Srećom , postoje programi koji nam olakšavaju snalaženje u tome.

Klju ne riječi

program Ovaj PC, imenovanje uređaja , mapa , datoteka , pristup do sadržaja, pregledavanje sadržaja, rad s mapama i datotekama

Ovaj PC

I

Ikona programa Ovaj PC jedna je od glavnih ikona sustava. Ako je nemate prikazanu na radnoj površini, to možete promijeniti u postavkama Windowsa.

Vježba 1. Prikaz ikone Ovaj PC na radnoj površini 1. Kliknite desnom tipkom miša na radnu površinu i u skočnom izborniku odaberite Prilagodi. 2. U prozoru Prilagodi kliknite lijevo na Teme pa zatim desno na Postavke ikona radne površine .

I

~ Ov1j PC

Ovaj PC zapravo nije program nego način prikazivanja sadržaja računala.

3. U dijaloškom okviru označite opciju Rač unalo i potvrdite klikom na gumb U redu. 4. Ikona Ovaj PC sada je vidljiva na radnoj površini. Dvostrukim klikom na ikonu Ovaj PC pokreće se program Eksplorer za datoteke (File Explorer) koji automatski otvara virtualnu mapu Ovaj PC (slika 1). Prikaz se sastoji od triju dijelova:

O navigacijska okno s elementima za dohvaćanje podataka unutar računalnog susta• • va ,• izvan nJega

2. Podatci u

računalu

f) glavne sistemske mape koje operacijski sustav rezervira za svakog korisnika

-

._. Mtih: tlcnt

Đ uređaji pomoćnog, vanjskog spremnika ug-

• 'h J1'•

rađeni

ili priključen i u računalo. Za uređaje s aktivnim medijem prikazuje se koliko je slobodnog prostora preostalo na mediju.

IJ;ttd

p

>6

Imenovanje

uređaja

i pogona

On1t.Onw.

> ll ""'IPC

Uočite

na slici 1 pojedine uređaje (pogone) vanjskog spremnika i njihove nazive. Nazivi se sastoje od dvaju dijelova. Prvi dio korisnik može proizvoljno mijenjati u skladu sa svojim potrebama. Drugi dio u zagradama rezerviran je - operacijski sustav njime se koristi za komunikaciju s pojedinim uređajem.

>_

o

IONGSTON(I:)

-

~

u, ~dJ,i I p,-,gon, ())

••.._

,L.,~. •' "G8oJl9..,

t<>l • J"

Windows imenuje uređaje vanjskog spremnika na sljedeći način :

, ol11-

glavni disk na kojem je obično instaliran operacijski sustav (čvrsti disk ili SSD)

Slika 1. Eksplorer za datoteke s prikazom mape Ovaj PC

C: redom ostali diskovi i ostali uređaji vanjskog spremnika (optički diskovi, USB memorijski štapić , memorijske kartice itd .)

D: do Z: Ako dvostruko kliknete bilo na koji uređaj , prikazat će se njegov sadržaj - mape i datoteke koje se na njemu nalaze. Kad biste dvostruko kliknuli na neku mapu, u prozoru bi se prikazao njezin sadržaj - mape i datoteke unutar nje. I tako redom. Prije nego što opišemo navigaciju kroz organizaciju sadržaja, objasnimo što su mape i datoteke.

Datoteka (File) je zapis u kojemu se nalaze podatci spremljeni na vanjskom spremniku pod određenim imenom. Primjeri su datoteka npr. tekstni dokument napravljen programom za obradu teksta (slika 2) ili slika napravljena programom za crtanje. Mapa (Folder) je zaštićeno mjesto na vanjskom spremniku gdje se datoteke i druge mape grupiraju po nekoj zajedničkoj osobini. Npr. sve datoteke za četvrti broj školskog lista možemo spremiti u jednu mapu (slika 3a) da ih ne moramo tražiti po disku i da se ne pomiješaju s datotekama za npr. treć i broj. Kao i datoteka, mapa ima svoje ime. Ako je mapa prazna, njezina ikona izgleda kao na slici 3b. Osim datoteka mapa može sadržavati druge mape koje nazivamo podmape (Subfolder).

Sadržaj. docx

Slika 2. Ikona datoteke teKstnog dokumenta

I

:.:--

-.........

-... ŠL 4

Slika 3a. Ikona mape sa sadržajem

ŠL4

Slika 3b. Ikona prazne mape

27

2. Podatci u računalu V

Pr81~wr:,je

t~,e
0"6enito

~koknnll~

Zelite li znati koliko određena mapa sadržava podmapa i datoteka, ne morate ulaziti u nju da biste to saznali. Ako desnom tipkom miša kliknete na željenu mapu, prikazat će se skočni izbornik u kojem odaberite naredbu Svojstva. Otvorit će se dijaloški prozor u kojem ćete doznati razne detalje i svojstva odabrane mape (slika 4) .

Prhgodi SJg,..1nmt

;ie Vuta

( Mapa nn~,a )

Mie:to

C\Ure,s\Vri.o,

Velči-to:

1,82 t-18 11 909 2n 1>41'.av~)

Veimono di,ltu;

1.89 t.lB ll .~560 bajlov3)

Sadri,

dalote.& A'..!, fMP,! 3

Shlorenix

01 1:iea.a 2017 , 01 01 05

Navigacija kroz sadržaj Promotrimo ponovo sliku 1. Primijetite da je prozor programa Eksplorera za datoteke podijeljen na dva dijela: lijevo je navigacijska okno, desno je okvir u kojem se prikazuje sadržaj ako kliknete na stavke iz navigacijskog okna.

l!I S-a za U..., (lldno$" tamo ""dalotel<e

Ako dvostruko kliknete na mapu u navigacijskom oknu, ona će se proširiti, tj. prikazat će se sve njezine podmape. Dvostrukim klikom na proširenu mapu ona će se sažeti.

unulac mape)

0

Siuiveno

Dodolnct

Dakle, u navigacijskom oknu možete dobiti pregledan prikaz strukture pojedine mape i njezinih podmapa (primjer na slici 5). )

Slika 4. Detaljni pregled svojstava mape

)

)

~ OvajPC

B1bliot!ke

.,.

~ OvajPC

)

Bibhot!lre

V

d Mreh

,

~ Dokumenti

)

Ji Glazba

)

-'l Slike

)

Slika 5. Primjer postupna širenja mape i njezinih podmapa

)

)Ili

>

Ovaj PC

v

Biblioteke

,

-;i Ool:umenti ~ Glazba

v

• Videonpis,

_ Slike "

;;;; Slike Snimke zaslona

Mrdi,

SpremlJene slike

> • >

Videonpisi Mreža

Strelica ispred mape signalizira je li mapa proširena ili je sažeta. - sažeta mapa. Klikom na strelicu ili dvostrukim klikom na naziv mapa širiti.

će

se pro-

V - proširena mapa. Klikom na strelicu ili dvostrukim klikom na naziv mapa će se sažeti. Zasigurno ste primijetili da neke mape u navigacijskom oknu nemaju strelicu ispred naziva. To znači da te mape nemaju nijednu podmapu.

Stablasta organizacija

Korijenska mapa

Slika 5 podsjeća na stablo koje širi svoje grane. Zato kažemo da se u navigacijskome oknu prikazuje tzv. stablasta organizacija tj. hijerarhija podataka, samo što je ovdje stablo okrenuto naglavačke jer se grane (podmape) šire prema dolje. Vršna mapa iz koje proizlaze sve ostale mape naziva se korijenska mapa. Nema svoje ime, nego se označava znakom \. Primjerice, za D: disk njen je puni naziv D:\. O Više o organizaciji podataka u operacijskom sustavu Windows u 1g2prez1 .ppsx. Provjerite svoje znanje uz kviz 1g2kviz1 .htm.

28

2. Podatci u

računalu

Prikaz sadržaja Opisali smo navigaciju kroz navigacijske okno. Sada ćemo se pozabaviti okvirom za prikaz sadržaja i njegovim mogućnostima . Na slici 6 prikazana je zamišljena mapa korisnika Netko. Osim dviju podmapa u mapi je i 20 datoteka. Kako to znamo s obzirom na to da se na slici ne vide sve datoteke? Primijetite broj koji piše u lijevom kutu statusne trake prozora programa Eksplorer za datoteke (slika 7a).

o ru ,"'..'·

~ P,, • 11:tu nJtl•tU J

"""'

p,l
.,,, '

... '

,1•~•u•

,....

<.UJ<;I~

C.I

x- .

• 0 \/ij PC

.., C,

o„ti,.., .,~,.,.,

•J•t"'I

dultQD

Prag11msh: dlnntl't P'rog:1t msl(t dr.:c«h ~

,.,~

:hit.iv .i:i

hGh

111.r:. ,cna 01,i.

>,h

:aw..·,m1

Ol 0'11~10. 10 !

..~j rlt.lot,.,t

I

MPJ cJ1tou• ,

Cam111,i'JP9

771, 7010. 1!J ;;

P(i tht,·,ttl t

10.051011, l»aJ

M!.13 c!ct\ltc".,

-' ICn,gQ\.1 png

0/QUcnl\ l0
&>, ,1

ti 1lc:ltirtdoo

0:.0l ,017, ll, I QI 1.'o lffl ,l.Dt ,~.a; 1011 ®31 11 o, ,,011. ii.-0 1'QI JOH, li )7

t 9• :.mir,""''" rt.. hl ni", d..,,w,.,.r.

R-,'n'86nunpJ

ii ttll,ffljlJp Q

..

Opu..ct.ooOpn.w ~ P, n,png

• prikaz Velike ikone znatno se razlikuje od prijašnjeg prikaza. Datoteke su prikazane u obliku minijatura (slika 6) koje nagovješćuju ili prikazuju sadržaj datoteke. Nedostatak tog prikaza jest to što zauzima puno prostora i što osim naziva datoteke ne nudi druge informacije.

dnNNl

l ircl:i

~

B!lner. ~nh,mpl

lJ\fl •

A.ih~ mp3

@ t •"'"'JP9

•fu-

an -

101& 00 11

11016. l!l>U

d•b:rtll"<'I

.Pi; tbtuld •

t:n, .ft'• , rrag-n

l i I·

TctW1d •• llffc-ffi P~,, ~tt'MI'• 11

l •S Mt

Slika 6. Zamišljena mapa Netko

M"'I( dtlulc, •

8roj stavki: 22 Slika 7a. Brojač stavki otvorene mape

Slika 7b. Dva osnovna načina prikaza: Detalji (lijevo) i Velike ikone (desno)

,.

@

'"°' 16.,

• Peti~ F!.tur • MJiijd• m ;i4

• prikaz Detalji nudi niz informacija o datotekama: naziv, datum zadnje izmjene, vrstu i veličinu datoteke. Takav je prikaz odabran na slici 6. Klikom na zaglavlje pojedinog stupca s informacijama datoteke se sortiraju uzlazno/silazno. Nedostatak tog prikaza jest što ne vidimo stvarni sadržaj spremljen u datoteci

@

-1 ,

•n i

01.~ lOIQ. lQ.

L,i11r, ,M:

Sn19t'

11, ..

ro-0t:;0111l·)

H innfttl

Pe!".09 1

N.r.1 • .. •

8 l1nt"t' AJ,ht rnp) ~

l
•h.b.l.

J fln•o1I

.!!! Am..nd> • "i,h, n,pl

u statusnoj traci, ali u desnom kutu, nalazi se izbornik dvaju najče­ šćih načina prikaza sadržaja mape {slika 7b):

.,.,.,.

lo~, • • di,> (t,) , N,tio

,.

_ lo~•'n; db~ (C)

Također

..

...

.,

.,,..,., , 1 4

.,,

Prikaz V rlo velike ikone ~-

Velike ikone

~ Male ikone

f}t}

[;:- Pločice

~;; SadržaJ

Popis

] !:.~:l Srednje ikone ~== Detalji

-•

Izgled ~JUJOY.pft3

ltlm d~<"r

R1g 'n '601't .trp}

Izbornik svih raspoloživih prikaza sadržaja nalazi se na vrpci programa u kartici Prikaz (slika 9).

Slika 9. Izbornik svih načina prikaza sadržaja

Slika 6. Prikaz Velike ikone

29

2. Podatci u računalu V

X Zatvori

Zelite li privremeno filtrirati popis po nazivu ili dijelu naziva datoteke, to možete učiniti u okviru Pretraži. Na slici 1O vidljive su samo četiri datoteke nakon što smo zadaJi da se prikažu samo one datoteke koje u nazivu imaju riječ Aisha.

pretraživanje

~

o~ flC

_

. ,_

~trt.lb14 lfllPI

r..,,_ .

;,,. PontM p , b'rirA.nJ„ u •

l e ni"' duk (C~

X

.:t Ytl 6n.t •

We p ~41 up• 0111unim•J: ftftJfrjr~•.

...

dulm>p

IC
l;t'lio dnNt'l1I

>koh

P,'11.c91 Prog, •.m,l:c: dttote:~1:1

-

Odi t

111eJP,.,• ..

" @I

Amil~
r,lj~" CQOI06 ,ti(~· ~-~110

;.ih• Ouo

®)

Tale • Aisha.mp3

,,11· n m0319 .·,1 (_J11 4,SOt/B

J.utt• Duo

~ 81.mCil A jh.),mp3

@j

:,til ,,

t.,h• Ouo

CQO'.i:39 ~,1 u,o I.~ !IU

\Vi nd • A.sha.mp3

{\Hft n

«k0650 \ ,1 t 1"1 9,)9 t/8

A!l~• Duo

P,oq11m,kt dlil Olt~t (i,.:6t;)

So,gl\ W 1ndt1W1

W1ncki.-11Q1Jp9,.dc .., Da biste zatvorili taj pnvremen1 nac1n prikaza sadržaja mape, kliknite na gumb Zatvori pretraživanje. •

•

V•

•

Slika 1O. Privremeno sužen popis datoteka nakon pretraživanja po dijelu naziva

2. Postupci s mapama i datotekama Preostaje nam još pokazati rad s mapama i datotekama. Da bi bilo zanimljivije, pretpostavimo da ste postali urednik školskog lista i da na računalu morate što uči nkovitije organizirati datoteke kako bi vaši suradnici, tj. drugi učenici brzo i lako dolazili do potrebnog sadržaja. Stvaranje mapa i datoteka

Najprije ćete stvoriti glavnu mapu za školski list. No, treba promisliti kamo je postaviti. Ako je stvorite u jednoj od korisničkih mapa koje Windows rezervira za vaš korisnički račun, to neće biti dobro. Kada se drugi korisnici prijave u sustav sa svojim korisničkom računom , neće moći doći do te mape. Zato ćete mapu školskog lista stvoriti u korijenskoj mapi diska C:. Programske datoteke

Vježba 2. Stvaranje nove mape

Programske datoteke (x86)

1. Pokrenite program Eksplorer za datoteke, pronađite ma-

Windows

pu pogona C: i uđite u nju dvostrukim klikom mišem. 2. Na kartici Polazno u grupi Novo kliknite na gumb Nova mapa.

Slika 11 . Novostvorena mapa ima zadani naziv Nova mapa

3. U okviru za prikaz sadržaja pojavit će se nova mapa kojoj Windows automatski dodijeli naziv Nova mapa (slika 11 ), ali sustav ga sami odredite po želji.

očekuje

da

4. Nakon što upišete ime Školski list, potvrdite ga pritiskom na tipku Enter ili klikom mišem bilo gdje izvan područja upisa. Kao svaki dobar organizator trebate zapisivati svoje zamisli. Naravno, ne na papir nego u računalo . Opišimo kako stvoriti vaš prvi dokument.

30

2. Podatci u

računalu

Vježba 3. Stvaranje datoteke dokumenta " 1. Uđite u mapu Skolski list koju ste malo prije stvorili.

2. U desnom okviru za prikaz sadržaja kliknite desnom tipkom miša na prazan prostor - pojavit će se skočni izbornik u kojem odaberite Novo pa zatim Tekstni dokument (slika 12a).

E

Kontllkt

C,i., Dokument programa Mic:rosoft Word ili ag

I C 'U

0°' lf I dl\

ld(.,""U

Zel, ep, Zaltj!!pt prec!~c Pontšti Pre.imenovanJe

> -Novo >

3. Sljedeći je korak sličan kao kod kreiraSvojst:v11 nja nove mape, s jednim izuzetkom zadani naziv datoteke dokumenta ima nastavak txt odvojen od naziva točkom (slika 12b).

Pruenlaa]a programa Microsoft PowerPoint

Miaosoft Publishei Document Oblik obogaćenog tekst.a

Ctrh-Z

Di,v-anje pristupa

MicrosoftAccess Dat&base

Tekstni dokument

~

Radni list pn,grama M,crosoft Exccl

Komprimirana mapa

I

4. Upišite naziv Organizacija mapa pazeći da ne obrišete ili promijenite nastavak datoteke i/ili točku . Potvrdite upis pritiskom na tipku Enter ili klikom mišem bilo gdje (C:) izvan područja upisa. Ako sada dvostruko kliknete na datoteku Organizacija mapa.txt, pokrenut će se program Blok za pisanje i u njega će se automatski učitati dokument iz te datoteke (naravno, bit će prazan) tako da odmah možete početi pisati. Preimenovanje mapa I datoteka

Preimenovanje mape ili datoteke obavlja se desnim klikom miša na mapu ili datoteku i izborom naredbe Preimenuj u skočnom izborniku.

Slika 12a. Stvaranje novog tekstnog dokumenta

> Ško lski 11st

Naziv txt

Slika 12b. Naziv lekstnog dokumenta s nastavkom txt

,.

Kada mišem otvarate mapu, kliknite na ikonu mape, ne na njezin naziv. Na taj ćete slučajno uključivanje preimenovanja.

način izbjeći

Preimenovanje se može dogoditi i slučajno! Ako dvostrukim klikom odlučite otvoriti neku mapu ili datoteku, može se dogoditi da se umjesto otvaranja aktivira preimenovanje. Uzrok je tomu pogrešna brzina dvostrukog klika, tj. prevelika pauza između dva klika. Znači , najprije kliknete (najbolje na ikonu) da biste označili mapu ili datoteku, pričekate sekundu, pa kliknete na njezin naziv. Tako ćete dobiti mogućnost preimenovanja. Brisanje mapa i datoteka

Mape ili datoteke brišu se označivanjem njihova naziva i pritiskom na tipku Delete na tipkovnici. Također, možete pozvati skočni izbornik i odabrati naredbu Izbriši. Pazite - Windows vas neće pitati jeste li sigurni da želite izbrisati mapu ili datoteku. Zašto je tomu tako? Mapa ili datoteka nakon brisanja neće nestati s diska, nego će je Windows poslati u mapu sustava Koš za sme ć e . Tamo će se nalaziti neko vrijeme - za slučaj da se predomislite ili da vam kasnije ipak zatreba.

\~

31

2. Podatci u računalu Brisanje podataka samo privremeno uklanja podatke s diska. Brisanje je zapravo premještanje u mapu Koš za smeće.

Mapa Koš za smeće ima ograničen kapacitet. Kada se prepuni, Windows će je sam isprazniti, ali tek toliko da stane novopristiglo , u "smece . Koš za smeće možete i sami isprazniti. Kliknite desnom tipkom miša na ikonu Koš za smeće i u skočnom izborniku izaberite naredbu Isprazni koš za smeće . ,r

Pražnjenje Koša za smeće uzrokuje nepovratna brisanje podataka.

Premještanje i kopiranje mapa i datoteka Mape i datoteke vrlo se jednostavno premještaju s mjesta na mjesto postupkom povuci i spusti (slika 13): Označivanje

na preskok

Kliknite mišem na prvu ikonu i dok držite pritisnutu tipku Ctrl na tipkovnici, kliknite na ostale koje želite označitl . Na kraju otpustite tipku Ctrl.

--·J.

A:UtO 3

• kliknite na mapu/datoteku lijevom tipkom misa

••• ••

•V

,.r ~•••

nlrtd 5

,r

o

• ne otpuštajući lijevu tipku, pomičite miš (8 ) prema odredišnoj, ciljnoj mapi u koju želite premjestiti označeni sadržaj • kada stignete na odredište, otpustite lijevu tipku miša (f) ). Ako pak želite kopirati mapu ili datoteku, postupak je isti, jedino što za vrijeme prenošenja treba držati pritisnutu tipku Ctrl na tipkovnici. Ako tijekom kopiranja otpustite tipku Ctrl, kopiranje će se automatski pretvoriti u naredbu premještanja.

rant d 3

ru,td 4

rmt dS

f) Slika 13. Premještanje dokumenta u mapu tehnikom povuci i spusti

Postupak premještanja i kopiranja uvijek možete prekinuti tipkom Esc na tipkovnici. Označivanje

više ikona

V

Zelite li označiti više ikona mapa i/ili datoteka, upotrijebit ćete postupak označivanja lasom. Izgleda kao da u omču lasa „hvatate" ikone. razred 3

Slika 14. Izvođenje postupka označivanja lasom

razr~ 5

razred 6

Postavite pokazivač miša uz lijevi donji kut prve ikone, pritisnite lijevu tipku miša i dok je držite pritisnutom, povlačite miš dijagonalno u suprotni kut. Oko označenih ikona iscrta se plavi prozirni pravokutnik (slika 14). Nakon što otpustite lijevu tipku miša, ikone su označene , tj. odabrane.

O Za provjeru znanja riješite kviz 1g2kviz2.htm.

32

2. Podatci u

računalu

3. Prikazivanje i pronalaženje podataka Vrste datoteka Datotečni

nastavak

Već

ste naučili da svaka mapa i svaka datoteka moraju imati svoj naziv. Postoje pravila za njihovo imenovanje. Naziv mape nešto je jednostavniji pa ćemo objasniti na primjeru datoteke. Naziv datoteke sastoji se od dvaju osnovnih dijelova:

• ime datoteke (File Name) - može biti niz do 255 znakova po kojem se datoteke prepoznaju. Možete upotrebljavati i slova i brojke, tj . sve znakove osim < > : " / \ I • datotečni nastavak (Filename Extension, File Type) - dodatak imenu datoteke, obično

Nastavak

Vrsta datoteke/sadržaja

EXE, COM, BAT

izvršna datoteka

SYS, DLL, INI, DRV, REG

datoteka operacijskog sustava Windows

HLP, CHM

datoteka

TXT

neoblikovani tekst (Blok za pisanje)

U tablici 1 popis je nekoliko najčeš ćih , tipičnih nastavaka datoteka.

DOC, DOCX

tekstni dokument (MS Word)

RTF

tekstni dokument (WordPad)

Prema nastavku datoteke možemo odrediti koja je vrsta podataka pohranjena u datoteci.

XLS, XLSX

tablični proračun

PPT, PPTX, PPS, PPSX

prezentacija (MS PowerPoint)

HTM, HTML

mrežna stranica, tj. HTML dokument

1. izvršne programske datoteke

PDF

dokument s tekstom, grafikom i fontovima

2. znakovne datoteke i

BMP, JPG, GIF, PNG

slikovni zapis

3. datoteke dokumenata.

WAV, MP3, WMA

zvučn i

duljine tri do četiri znaka. Upotrebljava se za opis vrste podataka spremljenih u datoteci. Od imena datoteke odvaja se točkom . Npr. dokument.docx, tablica.xlsx, slika.bmp, popis.txt.

Datoteke se dijele na tri temeljne vrste:

pomoći

(MS Excel)

zapis

Datoteke koje ne čitamo tj. ne otvaramo, nego AVI, MP4, FLV, WMV videozapis pozivamo nazivamo programske, tj . izvršne ZIP, RAR, 72 sažete (komprimirane) datoteke datoteke. To su datoteke u kojima se nalazi Tablica 1. Neki od najče­ izvedbeni dio (ili dijelovi) računalnog programa, poput programa za obradu teksta, a šćih datotećnih nastavaka prepoznajemo ih po nastavku .EXE. Primjerice, datoteka winword.exe programska je datoteka kojom pokrećemo program za obradu teksta Microsoft Word.

Znakovne (tekstne) datoteke jesu datoteke sa neoblikovanim tekstom . Sadrže slova, r

razmake, interpunkcijske znakove, naredbe za prelazak u novi redak i katkad tabulatorske oznake te znaku kraja datoteke. U tim datotekama nema informacija o oblikovanju teksta. Primjer znakovne datoteke jest datoteka napravljena u programu za pisanje neoblikovanog teksta Blok za pisanje (Notepad) .

'

Izvršne datoteke i datoteke sustava nemojte dirati jer možete poremetiti rad Windowsa.

Datoteke dokumenata ili podatkovne datoteke jesu datoteke napravljene nekim od primjenskih programa, primjerice, tekstualni dokument napravljen programom za obradu teksta ili slika napravljena programom za crtanje.

33

2. Podatci u računalu Windows pamti koji je program zadužen za rad s datotekama određenog nastavka. Kada pokrenete otvaranje datoteke, Windows provjeri postoji li takav program. Ako ga pronađe, automatski ga otvori i u njega uč ita označenu datoteku. Da biste razumjeli kako to funkcionira, izvedimo s ljedeću vježbu. Vježba 4.

lektira.txt

Slika 15. Ikona znakovne datoteke

1. Kreirajte znakovnu datoteku Lektira.txt. Najbrže ćete to učiti tako da u desnom oknu Eksplorera za datoteke kliknete desnom tipkom miša na praznu površinu. U skočnom izborniku odaberite Novo pa Tekstni dokument. Kao naziv datoteke upišite Lektira.txt. Ikona datoteke izgledat će kao na slici 15. 2. Dvostruko kliknete mišem na kreiranu datoteku. Otvorit će se program Blok za pisanje i u njemu kreirana datoteka. Dakle, program se otvorio, a da ga niste neposredno pokrenuli. To nazivamo posredno pokretanje programa.

Preimenovanje

Promijenite li

datotečni

nastavak, datoteka b1 mogla postati neupotrebljiva,

J'5tt 11 sigurni da ga želite promije,iti?

4. Uočite da se nakon promjene tipa promijenila ikona datoteke (slika 17). Sada sustav misli da se radi o dokumentu programa Word.

I Slika 16. Provjera prije promjene dalotečnog nastavka Slika 17. Ikona Wordova dokumenta

3. Zatvorite Blok za pisanje pa promijenite tip datoteke u DOCX. Sustav će vas najprije pitati jeste li sigurni (slika 16). Potvrdite klikom na gumb Da .

Ako dvostruko kliknete na datoteku, sada naša datoteka. l

Lektira.docx

će

se otvoriti Word i u njemu

5. Zatvorite Word pa promijenite tip datoteke u BMP. Sada se ikona datoteke promijenila u oblik znakovit za slike (slika 18). Lektira.bmp

Kako želite otvoriti datoteku? Nastavi koristiti tu aplikaciju Fotografije Fotografije se Jednostavno poc:101lavaJU. orgariziraju te su spccmnc z.> u,cd'"rvonJe i objf\'U,

Ako dvostruko kliSlika 18. Ikona knete na tu datoteku, slikovne datoteke prikazat će se dijaloški prozor koji ukazuje da je sustav sada u nedoumici kojim programom otvoriti datoteku (slika 19).

Druge mogućnosti

m m

Bojan.,e BoJanJe 3D Potražite aplikaciju u trgovini Store

Uvijelc lcoristi tu aplilcaciju za otvaranje .bmp

-

daiotelca U redu

34

Vježbom 4 dokazali smo neposrednu vezu između nastavka datoteke i programa zaduženog za rad s tom vrstom datoteka. Te se veze pamte u operacijskom sustavu i djelomice se mogu mijenjati, tj. prilagođa­ vati potrebama korisnika.

Slika 19. Sustav nije siguran kojim programom otvorili datoteku

2. Podatci u

računalu

Prikazivanje datote čnog nastavka

Program Eksplorer za datoteke zadano ne prikazuje nastavak datoteke, pa ste ni za tu važnu informaciju.

prikraće­

Da biste uključili njegovo prikazivanje, u kartici Upravljanje u grupi Pokaži/sakrij uključite opciju Datote čni nastavci (slika 20). Nakon toga pored imena datoteke vidjet će te i njezin nastavak. Prikaz

Eksplorerza

datoteke

~ale ikone

Slika 20. Uključeno prikazivanje datotečnlh nastavaka

!!!JI [I]]• [_I·

...

Flike ikone

-•

etalji

Sortiraj

po •

1...,. 1

fm:!

D

Potvrdni okvlri stavki

~ Datotečni nastavci

O

Sakri

Sakrivene :stavke

Trenutni prikaz

lako i mapa u nazivu može imati nastavak, on nema ulogu kao kod datoteke, pa se obično I ne upotrebljava.

Pokaži/sakrij

Razvrstavanje i grupiranje po sadržaju

Eksplorer za datoteke omogućava lagano razvrstavanje i grupiranje datoteka po sadržaju. Kliknete li na zaglavlje bilo kojeg stupca u prikazu Detalji, datoteke će se razvrstati po tom kriteriju.

Na slici 21 datoteke su razvrstane uzlazno po vrsti sadržaja. To znamo i po tome što je u zaglavlju prikaz.ana strelica I'"-. . Kliknete li ponovo na zaglavlje, datoteke će se razvrstati obratno, tj. silazno, a strelica će se promijeniti u V . Postavite li pokazivač miša nad zaglavlje stupca, prikazat će se izbornik filtera datoteka.

Vrsta

V

Vrita

Clj

04.03.201 7. 13:18

Do~ument programa ...

741<8

12.01.2017. 22;43 13.01.2017. 22:43

Dokument programa ... Dokument programa ,..

12 fB 12 l
27.11.2010. 02;50 25.05.2012, @.31

JPG d11toteka JPG datoteke

56 l
01.®-2010 20:18

MP3 datotd.a

5.781 l
01.09,2010. 20:18 10.05.2017. 00:03

MP3 datottl li MP3 d1totela

7.955 l
01 09,1010. 20-18

MP3 datottl a MP4 datotel.a

9.6261'8

Lekbra.docx

C Opis.docx

Cl"I Raspored.docx Cijl"MJJpg munja,Jpg ~ Amanda • A,sha.mp3 e1) Blanc1 • Alsha.mp3 § Human • Rag'n'Bone.mp3 ~ Wind • Aisha,mp3 .!i) Pctittfleur · Magda.mp4 ~ Sab,a • Magda.mp4 Solitude • Oerrick Hodge.mp4

16.10.2016.19'44 15.11.2014 01·32 19.05.2018. 21:HI

Osim razvrstavanja i filtriranja možete aktivirati i grupiranje datoteka po vrsti ili nekom drugom stupcu. Na kartici Prikaz u grupi Trenutni prikaz kliknite na alat '-· .,. ,,. Grupiraj po [ ] Grupiraj po • ,•=• DalJf1 :nYIJere Vrsto . Prikazat će se izbornik u v Do
C1r11.'> 1Jp9

g monj,.jpg v

27.1 .2010. 02:50

JPG c1tottl 1

25.05.2012 ~31

Jl>G cnot•I•

•

O Provjerite svoje znanJe kviz 1g2kviz3.htm.

Mapa s datotekaria (3) 1Q3đ

dne-,,n1k

,o.06.2018.

škola

OC!Cl67018. l~:00

Mara, d~t,t•l-

fkolsl , ~lt

111'6J(.11R. 01:~5

Mdf + ,J,I ,I ·(

Vtl1č1n1

Datum izmJent

MP4datoteka MP4 datotel a

Klikom na tu desnu strelicu otvara se izbornik u kojem birate vrste datoteka za koje želite da se prikažu u popisu (slika 22).

v

C::)

Nanv

176 l
35.9791<8 16.3031
5.902 f B

Slika 21 . Razvrstavanje po vrsti

• • •

621 621

o • • uz

Dokument prog~ma M,c.ro, oft ... JPG datoteka Mapa I datotekama MP3 datoteka MP4 datoteka Oblik obogalenog tetm PNG datoteka

Tekrtni dokument

Slika 22. Filtar vrsta datoteka

Map• s d1toul

.,

-

--

..,

Slika 23. Datoteke grupirane po vrsti 35

2. Podatci u računalu Adrese sadržaja Mogli bismo elektron ič ke

reći

da u računalstvu sve ima svoju adresu. Primjerice, pomoću adrese pošte vaša će poruka nepogrešivo pronaći primatelja bilo gdje na svijetu.

Slično

je i s računalima u mreži jer i ona imaju svoju IP adresu po kojoj ih jednoznač­ na prepoznajemo. Npr. poslužiteljsko računalo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti ima IP adresu 161 .53.55.3 pa ako dobro pamtite brojeve, tu IP adresu možete upisati u mrežni preglednik umjesto uobičajene info.hazu.hr/hr. I mrežne stranice imaju svoju adresu. Upišete li u mrežni preglednik URL adresu e.udzbenik.hr/odr/ascii/index.html, prikazat će se stranica za vježbanje ASCII tablice.

Ukratko smo naveli kako se adresiraju osobe, računala i mrežne stranice na internetu. Nešto slično upotrebljava se za jednoznačna imenovanje i pretraživanje datoteka pohranjenih na lokalnom računalu . Putanja datoteke

Ako datoteku kopirate s jednog čvrstog diska na drugi, imat ćete dvije datoteke potpuno jednaka naziva. Zbog takvih će primjera, a radi potpuna razlikovanja datoteka operacijski sustav ispred njihova imena dodati putanju do datoteke. Putanja datoteke (Path) sadržava oznaku uređaja vanjskog spremnika i nazive mapa kroz koje treba proći da bi se došlo do datoteke. putanja = oznaka

uređaja

+ naziv mape

Kada u putanji treba navesti više mapa, njihova se imena razdvajaju znakom obrnute kose crte \ (dobije se kombinacijom tipki Alt + Q) . Sad možemo

reći

da se puno ime datoteke sastoji od triju dijelova:

puno ime datoteke

= putanja + ime datoteke + datotečni nastavak

Naravno, puno ime izražena putanjom vrijedi i za mape. Pogledajte primjere na slici 24. Prva i druga datoteka imaju gotovo sve elemente iste, razlika je samo u slovnoj oznaci vanjskog spremnika. To je već dovoljno da se datoteke razlikuju i da računalo precizno razlikuje njihovu lokaciju u računalnom sustavu. Vježba 5.

1. Analizirajte ostale primjere na slici 24 i pronađite po čemu se datoteke međusobno razlikuju. 2. Po

36

sličnom načelu

napišite svoje primjere.

C:\ glazba\ Azra\ Gracija.mp3 E:\ glazba\Azra\ Gracija.mp3 C:\ referati\G lago ljica.doc C:\ referati\Glagoljica.docx

C:\

s l ike\rođendan\torta1.jpg

C:\

sl ike\rođendan\torta2.jpg

Slika 24. Primjeri pun[h imena datoteka

2. Podatci u

računalu

Dijeljenje mapa "'

Cest je slučaj da želimo imati pristup do određene mape koja se nalazi na drugom računalu u lokalnoj mreži.

Odaberite osobe s kojima ćete zajednilki koristiti resurse

Uzmimo za primjer da sva učenička računala u vašoj učionici trebaju imati pristup mapi Slike na računalu vašeg učitelja .

Upiirte 1m t p• khknrtc "Oo~•j' rli kliknite roclitu d• b1>te nekoga pron•šh,

Prvi korak jest da učitelj dopusti dijeljenje mape Slike nasvojem računalu . To će učiniti tako da označi mapu Slike i na kartici Zajedničko korištenje u grupi Zajednički koristi s odabere opciju Određene osobe . Otvorit će se prozor Mrežni pristup, gdje treba otvoriti izbornik osoba s kojima želi dijeliti mapu pa odabrati Everyone (slika 25) te potvrditi odabir klikom na gumb Zajednički koristi.

u(en,kl

I u(rnikl lt

u(cnik) uieniL4 Vinkos

Odumni

Slika 25. Dopuštanje mrežnog pristupa mapi

U drugom koraku svaki učenik treba svoje računalo povezati s dijeljenom mapom Slike . Najprije kliknite na mapu sustava Mreža. Tu ćete vidjeti sva računala u lokalnoj mreži. Dvostruko kliknite na učiteljevo raču ­ nalo. Među prikazanim dijeljenim mapama pronađite onu koja izgleda kao na slici 26. Desnom tipkom miša kliknite na tu ikonu pa u skočnom prozoru odaberite naredbu Mapiranje mrežnog pogona. U novootvorenom :slike prozoru odaberite slovnu oznaku za pogon pa kliknite na Završi. Nakon nekoliko trenutaka u Eksploreru za datoteke pojavit će se novo mrežno mjesto, tj. mapa Slike s učiteljeva računala {slika 27). Dijeljenoj mapi pristupite kao i svakom vanjskom spremniku. Vježba 6.

Podijelite se u parove. Mapirajte dijeljenu mapu kao što smo maloprije opisali, ali sada u obrnutom smjeru.

Slika 26. Ikona dijeljene mape

v Uređaji I pogon, (3)

Lokalm disk (C:) Slobodno Jt 4 1 S GB od 59,..,

-

DVO RW pogon (0:)

Slobodno Jt 2,31 GB od 3,7..• v Mrežna mjesta (1)

1. Na svojem računalu kreirajte mapu Slike i dopustite mrežni pristup. 2. Na računalu učenika u paru mapirajte mapu Slike s vašeg

shtt (\\Vinko sl•pc) (U:) Slobodno Jt 76,liGB od 800

računala.

Slika 27. Dijeljena mapa mapirana kao pogon U:

3. Zatim zamijenite uloge.

O Provjerite svoje znanje uz kviz 1g2kviz4.htm.

37

2. Podatci u

računalu

4. Sažimanje digitalnih sadržaja Ključne riječi

sažimanje bez gubitka, sažimanje s gubitkom Zasigurno ste već preuzimali datoteke s interneta ili pak s lokalnog računala prenosili datoteku na mrežu. Taj postupak može potrajati ako je veza s internetom spora, posebice ako se radi o velikoj datoteci. Vrijeme trajanja prijenosa podataka možete i sami procijeniti jednostavnim izračunom. Vježba 7. Za primjer izračunajmo koliko je vremena potrebno za prenošenje datoteke od 1 GB s lokalnog računala na mrežu pri brzini internetske veze od 1O Mb/s. 1. Najprije pretvorite brzinu prijenosa podataka na mrežu (upload) izraženu u Mb/s u MB/s: 10 Mb/s: 8 = 1,25 MB/s. 2. Podijelite veličinu datoteke od 1 GB, što je 1.024 MB, s 1,25. Dobit ćete 819 sekunda, odnosno oko 13,5 minuta. Brzinu prijenosa podataka na mrežu ne možemo promijeniti jer nju određuje teleoperater koji nam osigurava vezu s internetom. Jedino što bismo mogli učiniti jest smanjiti veličinu datoteke. Naravno, nije uputno skratiti datoteku, ali je možemo sažeti.

4.1. Sažimanje mapa i datoteka Sažimanje (komprimiranja)

Sažimanje ili komprimiranJe (dala compression) postupak je kodiranja podataka na način da konačni rezultat kodiranja ima manje bitova od izvornih podataka. Kako je to moguće?

RLE kodiranje

Pogledajmo na primjeru RLE kodiranja (run-length encoding) kako se provodi jednostavan postupak sažimanja. RLE algoritam traži ponavljajuće znakove i kodira ih u skraćeni oblik, što nazivamo kodiranje ili enkripcija.

Kodiranje (enkripclja)

Primjerice, znakovni niz: aabbbbbbbCCCCCCddd RLE

će

kodirati u:

2a7b6C3d što je više od upola kraće od izvornog niza. Dodatna je prednost što se na taj način ori-

ginalni niz u potpunosti može reproducirati iz kodiranog , tj. sažetog zapisa. Dekodiranje

Postupak dobivanja originalnog iz sažetog zapisa naziva se dekodiranje.

Razvijeno je nekoliko algoritama r , za sažimanje. Među najpoznatijima su Huffman, Lempel-Ziv i nje- \ ._,,... gove inačice (npr. LZW) te Deflate.

Postoji nekoliko primjenskih programa za sažimanje mapa i datoteka, npr. WinZip, WinRAR, 7-Zip itd. Međusobno se razlikuju po temeljnom algoritmu koji rabe za sažimanje, omjeru i brzini sažimanja te algoritmima za sažimanje koje podržavaju osim temeljnog algoritma. Windows 1O u sebi već ima ugrađen alat za sažimanje sličan WinZipu koji je sastavni dio operacijskog sustava.

38

2. Podatci u

računalu

Vježba 8. Sažimanje datoteke

1. Preuzmite datoteku

O

r

1g1tekst.txt.

Sastoji se od oko 400 tisuća znakova pa zauzima 400 kB memorijskog prostora na disku. 2. U programu Eksplorer za datoteke pronađite i označite tu datoteku. 3. Na kartici Zajedničko korištenje kliknite na naredbu Komprimiraj. Otpočet će postupak sažimanja koji, ovisno o veličini sadržaja, može potrajati neko vrijeme. Informaciju o tome dobit ćete u dijaloškom prozoru tijekom sažimanja (slika 28).

~

Možete sažeti pojedinačnu datoteku, više njih ili kompletan sadržaj neke mape • • uki iuču JUĆi i n1ez1ne podmape.

.,

Sažeta datoteka ima datotečni nastavak zip i prepoznatljivu ikonu (slika 29), a ponaša se gotovo kao i svaka druga mapa. Klikom na sažetu (.,zipanu ") datoteku tj. mapu možete ući u nju, pregledavati je i/ili joj mijenjati sadržaj, premjestiti je na drugo mjesto ili pak poslati elektroničkom poštom kao privitak.

l gl tekst.txt

Sažetu datoteku Windows tretira kao vrstu mape.

I

Odustani

J

Slika 28. Sažimanje u tijeku

Provjerimo na našem primjeru iz vježbe 7. Kliknite desnom tipkom miša na sažetu datoteku 1g1text.zip pa odaberite naredbu Svojstva. Uočite

da sažeta datoteka ima veličinu od samo 4 kB, što znači da je omjer sažimanja, tj. komprimiranja 100 : 1. Tako veliki omjer (obično je do 20 : 1) rezultat je sadržaja teksta. Naime, tekst u izvornoj datoteci sastoji se od pet odlomaka koji se stalno ponavljaju.

Slika 29. Ikona datoteke

sa sažetim sadržajem

Da biste iz sažete datoteke i2-dvojili originalni sadržaj, morate je „raspakirati", dekomprimirati. Vježba X3. Raspakiravanje sažete datoteke

Raspakiravanje izdvajanje izvornih podataka iz sažete datoteke

1. U Eksploreru za datoteke označ ite sažetu datoteku. 2. Na kartici Izdvoji kliknite na alat Izdvoji sve (slika 30).

••

3. U novootvorenom prozoru Izdvajanje komprimiranih mapa promijenite naziv datoteke kako se ne bi prepisala preko izvorne.

.....':J

4. Usporedite veličinu , odnosno broj bajtova izvorne i novonastale datoteke. Veličina mora biti do u bajt ista.

o

Izdvoji

sve

Slika 30. Alat za raspakiravanje sažete datoteke

U vježbi X3 dokazali ste da sažimanje, tj. arhiviranje u Windowsu 1O radi bez gubitaka podataka. No, nisu sva sažimanja te vrste.

O Provjerite svoje znanje uz kviz 1g2kviz5.htm. 4.2. Sažimanje multimedijskih zapisa RLE algoritam koji smo upravo opisali spada u skupnu algoritama za sažimanje bez gubitka podataka (lossyless), kao što smo to i dokazali u vježbi X3.

Sažimanje bez gubitka

Nekoliko je razloga zašto je potrebno sažimati digitalne multimedijske podatke: • zauzimaju puno memorijskog prostora (datoteke su velike)

39

2. Podatci u računalu • potreban je snažan procesor za obradu tolike količi ne podataka • prijenos mrežom spor je i otežan (internetska veza ima ograničenu propusnost podataka u jedinici vremena).

Sažimanje s gubitkom

Format

Kvaliteta

Zbog strukture multimedijskih zapisa na njih nije moguće primijeniti RLE algoritam. Za sažimanje te vrste podataka razvijeni su drugačiji postupci komprimiranja koji se temelje na većem ili manjem gubitku podataka, što se naziva sažimanje s gubitkom podataka (/ossy) . Za razliku od tekstnih zapisa, gdje gubitak informacija nije prihvatljiv, u multimedijskim zapisima možemo dopustiti određeni gubitak podataka. Pogledajmo razloge zbog kojih se tolerira taj gubitak i formate za pohranu zapisa. Sažimanje s gubitkom

Veličina

MIO

visoka

ne

vrlo mala

WAV

vrlo visoka

ne

vrlo velika

CDA

vrlo visoka

ne

vrlo velika

WMA

visoka

da

mala

MP3

visoka

da

mala

Tablica 2. Formati za pohranu zvutnog zapisa

Sažimanje zvučnog zapisa temelji se na osobini ljudskog uha da neke frekvencije čuje dosta slabije od drugih, a neke čak i ne čuje . Algoritmi za sažimanje zvučnih zapisa WMA i MP3 omogućavaju više nego deseterostruke smanjenje videozapisa uz neznatan gubitak kvalitete zvuka. Možemo odrediti i znatno veće stope sažimanja, ali tada se kvaliteta zvuka osjetno gubi. U nekim slučajevima , kao što je prijenos govora, to se jedva primijeti. b) Slika

Format

Kvaliteta

Sažimanje s gubitkom

GIF

visoka

ne

mala

PNG

visoka

ne

srednja

TIF

vrlo visoka

ne

velika

BMP

vrlo visoka

ne

vrlo velika

JPG

srednja

da

mala

Tablica 3. Formati za pohranu slikovnih zapisa

a) Zvuk

Veličina

Digitalna slika sastavljena je od piksela. Piksel (engl. pixel, skraćeno od picture element) je u rasterskoj grafici najmanji dio slike koji sadržava informacije o njegovoj boji i intenzitetu boje. Kod slikovnih zapisa sažimanje se temelji na sličnosti obojenih površina piksela. Primjerice, susjedni pikseli najče­ šće imaju vrlo slične vrijednosti intenziteta i/ili boje, pa se tijekom sažimanja objedinjuju njihove informacije, čime se smanjuje ukupna količina podataka.

Najčešći

su formati za pohranu slika BMP, TIF (TIFF), PNG, GIF i JPG (JPEG). Svi osim formata BMP upotrebljavaju sažimanje, ali jedino se JPG temelji na sažimanju s gubitkom. Specifičnost

formata GIF jest što istovremeno podržava samo 256 boja pa se ne može ravnopravno uspoređivati s ostalim formatima. c) Videozapis Slično

40

kao kod zvuka, i ovdje se sažimanje temelji na osobinama ljudske fiziologije. Ljudskom oku treba neko vrijeme da uoči , a ljudskom mozgu da shvati ono što je oko uočilo. Tako u djeliću sekunde dolazi do kašnjenja vida. To se zove tromost oka , zbog čega ne možemo vidjeti više od dvadesetak pokretnih slika, tj. kadrova (engl. frame) u sekundi.

2. Podatci u

računalu

Sažimanje videozapisa zasniva se na kombiniranju prostorne kompresije (slično kao kod formata JPG) i vremenske kompresije koja se temelji na činjenici da su dva uzastopna kadra u videozapisu međusobno slična.

Za animaciju je već i 16 kadrova u sekundi dovoljno da se stekne privid gibanja slike. Kod televizije, videozapisa i filma kadrovi se moraju izmjenjivati brže najmanje 24 kadra u sekundi.

Razvijeno je nekoliko formata za sažimanje videozapisa, od kojih je MP4 (MPEG-4) postao gotovo standard za sve digitalne uređaje . Za reprodukciju videosadržaja na mreži sve se više upotrebljava novi format WebM. Pogledajmo na primjeru sažimanja slike kako se ovisno o odabranom formatu mijenja veli čina datoteke i kvaliteta slike. Vježba X4.

1. Preuzmite sliku

O 1g1foto.bmp.

2. Desnim klikom miša provjerite koliko memorijskog prostora (276 kB) zauzima datoteka. 3. Otvorite sliku u programu Bojanje pa je spremite u format JPG (slika 31 ). 4. Desnim klikom miša provjerite koliko nova datoteka zauzima memorijskog prostora na disku (24 kB).

~aziv dato~te [i != 1g_lf_01_0.b_m_p _ = - - ~ = =~"

Spt'I'"" u oblibc 8ttm•r,, od 74 btla ('.bmp:•,dib)

,. ~ krij mape ,.__ _ _~

I

V

r r Brtnupa u 256 bot• (' .bmp;•.dtb) Bitm• od 2A b,u r .b : .dib

Jednol>Ofno Brtm•p .bmp;•.cfib) Bitm•p.> u 16 boJ• .bmp;' .d,b)

.

•

:..:

GIF c•.gjf) Tlff .tif;•.tiff) PNG

r

5. Izračunajte omjer sažimanja formata JPG (11 ,5 : 1). što je razlog tako velikom omjeru sažimanja? Prisjetite se da komprimiran i format JPG temelji na sažimanju s gubitkom. što je veći stupanj sažimanja, to će se izgubiti više informacija u slikovnom zapisu pa će zato datoteka biti manja. Nedostatak toga jest što će se smanjiti i kvaliteta zapisa. Provjerimo na primjeru.

Slika 31 . Promjena formata

slike

Vježba XS.

1. U programu Bojanje otvorite netom stvorenu datoteku 1g1foto.jpg i originalnu datoteku 1g1foto.bmp. Pazite, morat ćete imati otvorena dva prozora programa. 2. Postavite dva prozora programa Bojanje tako da zauzimaju po polovicu zaslona. Zumirajte obje slike na 800 %. 3. Na slici u formatu JPG pažljivo promotrite obrise poluotoka, posebice oko zvonika crkve (na slici 32 uokvireno crvenim pravoutnikom). Uočit ćete piksele kojih nema na originalnoj slici u formatu BMP. Zbog toga što komprimiran i format JPG temelji na sažimanju s gubitkom, pojedini pikseli međusobno se stapaju, što uzrokuje vidljive deformacije na slici.

Slika 32. Uočljiv gubitak kvalitete slike u formatu JPG

Vježba X6. Kao što ste originalnu sliku 1g1foto.bmp spremili u JPG format, spremite je u formate TIFF, PNG i GIF pa usporedite njihovu veličinu i kvalitetu slike. Slažu li se vaša opažanja s podatcima u tablici 2?

O Kviz za provjeru znanja: 1g2kviz5.htm. 41

Matematičke

osnove rada računala

-------- -.. -..-----·----... -----..---- -··-··•·': ...-••:~u ..

Na kojem jeziku razmišlja računalo? Uopće, kakve mu se "misli" motaju po "glavi "? Ključne riječi

binarni zapis, bit, bajt, brojevni sustavi, kodiranje, ASCII, Unicode, logičke Izjave, logički sklopovi

1. Binarni zapis Kad smo definirali računalo , rekli smo da je digitalno jer radi samo s brojevima i prepoznaje samo dvije znamenke: O i 1. Zato se svaki podatak i instrukcija koji se unose u računalo zadaju (kodiraju) u obliku niza nula i jedinica.

PREKIDAČ

Koliko god današnja računala bila brza, moćna i pametna, kad zavirimo u najsićušnij i dio njihove memorije ili procesora, možemo ostati iznenađeni. Sve što računa lo može Strujni krugovi od kojih je računalo napravljeno mogu biti u jednom od dvaju stanja (slika 1): stanje uključeno = ima struje = 1 stanje isključeno

= nema struje = o.

ŽARULJA

ELEKTRIČNI IMPULS

BINARNI ZAPIS

o __I ...._I

1

Slika 1. Dva stanja koja računalo prepoznaje

zapamtiti u najmanjem dijelu memorije koji zovemo bit su samo dva različita stanja: O i 1.

U matematici se brojevni sustav sastavljen od ovih dviju znamenaka naziva binarni brojevni sustav. Taj brojevni sustav ima bazu 2 i svi brojevi u njemu prikazuju se pomoću potencija broja 2. Sve operacije koje izvodi računalo svode se na nekoliko osnovnih operacija u binarnom sustavu.

3.

Matematičke

osnove rada računala

Za podatke predstavljene nulama i jedinicama kažemo da su binarno predstavljeni , a najmanja jedinica informacije naziva se bit. Bit je kratica od engleskih riječi binary digit, što znači binarna znamenka. Nizovima bitova prikazuju se svi brojevi, slova, posebni znakovi, slike i zvukovi.

Bit

2. Mjerne jedinice za količinu memorije Jedan bit je vrlo mala količina informacije. Koristeći jedan bit možemo zapisati samo dva stanja. Rabeći dva bita, možemo napisati četiri zapisa: 00, 01 , 1O i 11 . Ako uzmemo tri bita, možemo složiti osam kombinacija: 000, 001 , 01 O, 011 , 100, 101 , 11 O, 111 . Naša abeceda ima 30 slova, dakle tri bita nisu nam dovoljna ni za cijelu abecedu. :o:J 1 1 o Za predstavljanje većeg broja različitih podataka neop-

l.91Il

bi t

I

l I L2 L2 hl 1 . 1 . o I 1 I 1 I@

hodan je veći broj bitova. Grupu od osam bitova nazivamo jedan bajt (byte) . Osam bitova omogućuje nam 256 različitih zapisa. To je već dovoljno za sva velika i mala slova abecede, aritmetičke i interpunkcijske znakove te za još neke posebne znakove.

bajt

binarna

rij eč

•

Količina odnosno kapacitet memorije mjeri se upravo u

Slika 2. Podaci koje računalo koristi predstavljeni su nizovima byteova bajtovima. Veće mjerne jedinice za količinu memorije dobile su imena dodavanjem uobičajenih predmetaka kilo, mega, giga ... Razlika u odnosu na ostale mjerne jedinice, primjerice za duljinu, jest u B = bitova 1 8 tome što se svaka sljedeća f-b_a_jt_ _ _- + - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 1 1 kB = 210 B = 1024 B dobiva množenjem s potenci- kilobajt jom broja 2, a ne s potenci- megabajt 1 MB = 210kB = 220 B = 1 048 576 B jom broja 1O. Tako je 1 kilogigabajt 1 GB = 210MB = 220 kB = 230 B = 1 073 741 824 B bajt =210= 1024 bajtova, je- 10 GB = 220 MB = 230 kB = 240 B = 1 099 511 627 776 B 20 terabajt 1 TB = 2 dan megabajt je 2 = 1048576 bajtova itd. Tablica 1. Jedinice za koliSpomenute mjerne jedinice zapravo su iz dekadskog SI sustava. Zelimo činu memorije li zadržati binarni IEC sustav za pretvorbu (po bazi 2), nazivi jedinica trebaju glasiti kibi (KiB), mebi (MiB), glbi (GiB) i tebi (TiB) . V

Povijest bita i bajta

Vježba 1.

a) Kapacitet CD-a je 700 MB. Koliko je to kB? b) Jedan znak zauzima 1 bajt memorije. Koliko znakova možemo zapisati na jedan CD? c) Jedna stranica teksta sadrži približno 3000 znakova. Koliko je stranica u knjizi čiji sadržaj zauzima cijeli CD? d) Koliko je CD-a potrebno za zapisivanje svih tekstova iz knjiga u vašoj školskoj knjižnici?

Riječ

bit prvi je upotrijebio 1946. godine John Tukey, američki statističar i računalni stručnjak, kao kraticu za blnary digit.

Pojam byte prvi je put upotrijebio 1956. godine američki znanstvenik njemač­ kog podrijetla Werner Buchholz. Definirao ga je kao grupu bitova koji opisuju jedan znak. Te godine kreiran je bajt s 8 bitova i to ubrzo postaje standard u računalnoj industriji.

43

,

3. Matematičke osnove rada računala 3. Brojevni sustavi U svakodnevnom životu računamo s deset znamenaka (O, 1, 2, ... 8 i 9). Brojevni sustav s deset znamenaka zove se dekadski brojevni sustav. Broj 1O baza je dekadskog sustava jer se u dekadskom sustavu rabi prikaz s 1O znamenaka: O, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9. Svaki broj zapisan u dekadskom sustavu možemo zapisati potencijama broja 1O. Postoji još mnogo brojevnih sustava koji su se rabili tijekom povijesti, a neki se rabe još i danas. Spomenimo, primjerice, oktalni s bazom 8 i heksadekadski s bazom 16. Brojevi se u pojedinom sustavu prikazuju potencijama baze tog sustava. ćemo matematički

Svi brojevi se mogu zapisati u svim brojevnim sustavima. Objasnit postupak za pretvaranje dekadskog broja u binarni i obratno. sustav

baza

znamenke

prikaz broja

IBinarni

2

Oktalni

8

o, 1 o, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7 o, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9

= 1 . 2 + 1 · '2:' + 0 · 2 + 1 ' 2° 4123 = 4 . 83 + 1 . 82 + 2 . 8 1 + 3 . 8° 1631 = 1 • 103 + 6 • 102 + 3 • 101 + 1 • 1o0

Dekadski

Tablica 2. Najčešći brojevni sustavi 20

22

4

~

16

3

I

-II-

o, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, _ j 9, A , B, C, D, E, F

A2C3 = A · 163 + 2 · 162 + C · 16' . 163 + 2 . 162 + 12 . 161 + 3 . 16°

+3

· 16° = 1O

Prisjetimo se kakva je veza između prirodnih brojeva i znamenaka kojima ih zapisujemo. Broj 75631 ima 7 desettisućica, 5 tisućica , 6 stotica, 3 desetice i 1 jedinicu te ga možemo zapisati ovako:

•

2

-

Heksadekadski

1

2'

10

-

11 01

--

=

75 631

8

7 · 1O 000 + 5 · 1000 + 6 · 100

+ 3 · 1O + 1 · 1

•

Zapišemo li dekadske jedinice kao potencije broja 1O, imamo:

.

75 631

2•

16

25

32

26

64

Binarni brojevni sustav

27

128

28

256

29

512

2'0

1024

Brojevni sustav koji ima dvije znamenke (Oi 1) zove se binarni brojevni sustav. U binarnom brojevnom sustavu rabimo prikaz s dvijema znamenkama: O i 1. Baza binarnog sustava je 2. Svaki broj zapisan u binarnom brojevnom sustavu možemo zapisati potencijama broja 2.

-

= 7. 104 + 5 . 103 + 6 . 102 + 3 . 10 1 + 1 . 10° . Da bismo ozn ači l i u kojem je brojevnom sustavu broj zapisan, rabimo okrugle zagrade i oznaku baze, primjerice: (11100111 )2, (234) 10• (A24),6.

Primjerice, broj 1101 možemo zapisati kao

Tablica 3. Potencije broja 2

1 . 23

+ 1 . 22 + o . 2 1 +

1 . 2°.

Vježba 2. 1

o

1

32 + 16+ 4+ 1 = 53

1

1

1

32 + 16 + 4+ 2+ 1 = 55

1

o o o

1

o

o

32+16 +4 = 52

1

1

o

1

1

16+8 +2+ 1

110101

1

1

110111

1

1

110100

1

11011

o

Tablica 4. Pretvaranje binarnog broja u dekadski broj 44

= 27

Zadan je binarni broj 11100111. Pretvorimo ga u dekadski broj. Rješenje:

Napišemo zadani broj po potencijama broja 2: (11100111)2 = 1 · 2 7 + 1 · 26 + 1 · 25 +0·2 4 +0·23 + 1 . 22 +1 . 2 1 + 1 . 2°

3.

Matematičke

osnove rada računala

Zbrojimo tako dobivene pribrojnike u dekadskom sustavu: (11100111 )2 = 1 • 2 1 + 1 • 2 6 +1 • 25 + o . 2 4 + o. 23 + 1 . 22 +1 . 2 1 + 1 . 2° = = 1 · 128 + 1 · 64 + 1 · 32 + O · 16 + O · 8 + 1 · 4 + 1 · 2 + 1 · 1 = = 128 + 64 + 32 + o + o + 4 +2 + 1 = (231) 10

Dakle, binarni broj 11100111 jednak je dekadskom broju 231 . Da bismo brže računali , možemo upotrijebiti tablicu s vrijednostima potencija broja 2. Pomoću

tablice 4 možemo pretvarati binarne brojeve do šest binarnih znamenaka u dekadski broj. Za pretvaranje višeznamenkastih binarnih brojeva morali bismo dodati stupce za više potencije: 26, 27, 28 . •.

Vježba 3.

236 : 2 = 118 i ostatak o 118 : 2 = 59 i ostatak o 59 : 2 = 29 i ostatak 1 29 : 2 = 14 i ostatak 1 14 : 2 = 7 i ostatak o 7 : 2 = 3 i ostatak 1 3 :2 = 1 i ostatak 1 1 : 2 = O i ostatak 1 (236) 10 = (11101100)2 (plava strelica označava redoslijed čitanja znamenaka)

Pretvorimo broj (236) 10 u binarni broj.

Rješenje: y

Zelimo li dekadski broj pretvoriti u binarni, prvo ga podijelimo brojem 2, ostatak zapišemo, a s djelomičnim koli č nikom ponovimo dijeljenje. Postupak ponavljamo sve dok je djelomični količnik različit od O. Pročitamo li dobivene ostatke obrnutim redoslijedom (od posljednjeg ostatka prema prvom), to su upravo znamenke traženog binarnog broja.

Pretvaranje dekadski - binarni

Heksadekadski brojevni sustav Brojevni sustav koji rabi 16 znamenki zove se heksadekadski brojevni sustav. Baza ovog sustava je 16. Svaki broj zapisan u heksadekadskom brojevnom sustavu možemo zapisati pomoću odgovarajućih potencija broja 16.

Heksadekadski brojevni sustav

Znamenke u heksadekadskom sustavu su: -

heksadekadska znamenka odgovaraj ući

dekadski broj

o o

1

2

1

2

--

8

C

D

E

3

4

5

6

7

8

9

3

4

5

6

7

8

9 10 11 12 13 14 15

A

F I

Vježba 4. Zadan je heksadekadski broj 2A4C i treba ga pretvoriti u odgovarajući dekadski broj.

Pretvaranje heksadekadski - dekadski

Rješenje: Najprije zadani heksadekadski broj ispišemo po potencijama odgovarajuće baze - u ovom slučaju baze 16: (2A4C) 16

= 2 · 163 + A · 162 + 4 · 161 + C · 16°

= 2 · 4096 + 1O · 256 + 4 · 16 + 12 · 1 a onda zbrojimo dobivene pribrojnike:

= 8192 + 2560 + 64 +

12

= (10828)10

Kao rezultat dobili smo da heksadekadskom broju 2A4C odgovara dekadski broj 10828. Provjerite Windowsovim programom Kalkulator je li rezultat točan .

45

3. Matematičke osnove rada računala Pretvaranje dekadskog u heksadekadski broj vrši se po sličnom principu kao i pretvaranje u binarni broj, samo što u ovom slučaju dekadski broj dijelimo sa 16 (kolika je baza heksadekadskog sustava).

Vježba 5. Pretvaranje dekadski - heksadekadski

Dekadski broj 349 treba pretvoriti u heksadekadski broj.

349 : 16 = 21 i ostatak 13 21 : 16 = 1 i ostatak 5 1 : 16 = O i ostatak 1 (349) 10

~

D

= (150) 16

Rješenje: Dekadski broj dijelimo sa 16 sve dok je djelomični količnik različit od O. Zatim dobivene ostatke pročitamo u obratnom slijedu te tako dobijemo traženi heksadekadski broj. Za pretvaranje brojeva iz jednog zapisa u drugi možete upotrijebiti i kalkulator. Kalkulator u sklopu Windowsa može raditi s bazama 2 (Bin), 8 (0kt), 1O (Dek) i 16 (Hex) . Upotrebom kalkulatora možete jednostavno prebacivati brojeve iz jedne baze u drugu ili čak i računati s njima u odabranoj bazi.

Dekadski sustav

Binarni sustav

Heksadekadski sustav

Oktalnl sustav

o

o

o

o

1

1

2

10

2

2

3

11

3

3

4

100

4

4

5

101

5

5

6

110

6

6

7

111

7

7

8

1000

8

10

9

1001

9

11

10

1010

A

12

11

1011

B

13

12

1100

C

14

13

1101

D

15

14

111 O

E

16

Vježba 6.

15

1111

F

17

Pretvorimo oktalni broj (45327) 8 u dekadski sustav.

16

10000

16

20

Rješenje:

Tablica 5. Usporedne vrijednosti brojeva u dekadskom, binarnom, heksadekadskom i oktalnom brojevnom sustavu.

Oktalni brojevni sustav Oktalni brojevni sustav ima bazu 8 jer ima samo 8 znamenki: O, 1, 2, 3, 4, 5, 6 i 7. Kao i heksadekadski sustav, u informatici se oktalni sustav koristi za skraćeni prikaz binarnih brojeva. Pogledajmo najprije kako se iz oktalnog brojevnog sustava dobivaju dekadski brojevi i obratno. K.ao ogledni primjer može poslužiti i tablica 5. Iz oktalnog sustava prevodimo brojeve u dekadski sustav slično kako smo to radili kod binarnog ili heksadekadskog sustava. Oktalni broj treba "raspisati" po potencijama odgovarajuće baze (u ovom slučaju 8). Dakle, znamenke moramo pomnožiti s njihovim "težinama" i umnoške zbrojiti.

(45327)8 = = = =

4 . 8 4 + 5 . 83 + 3 . 8 2 + 2 . 8 1 + 7 . 8° 4 · 4096 + 5 · 512 + 3 · 64 + 2 · 8 + 7 · 1 16384 + 2560 + 192 + 16+ 17 (19159)10

Pretvaranje iz dekadskog u oktalni sustav izvodimo po istom principu kao pretvaranje iz dekadskog u heksadekadski sustav.

46

3.

Matematičke

osnove rada računala

Vježba 7 .

Pretvorimo dekadski broj (19159) 10 u oktalni broj: 19159

: 8

= 2394 i ostatak 7

37

• •

8

--

4

•

8

-

2394 299

• •

8

.• 8

•

Pretvaranje dekadski - oktalni

299 i ostatak 2

O i ostatak 4

37 i ostatak 3 4 i ostatak 5

pa Je rješenje (19159) 10 = (45327) 8

Binarni sustav

Heksadekadski sustav

Binarni sustav

Oktalni sustav

0000

o

000

o

001

1

2

010

2

0011

3

011

3

0100

4

100

4

0101

5

101

5

0110

6

110

6

Pretvorimo broj (110100100110111 )2 u oktalni i heksadekadski sustav.

0111

7

111

7

1000

8

Rješenje:

1001

9

Za pretvaranje binarnog broja u oktalni sustav podijelimo binarne znamenke u grupe po tri znamenke, počevši zdesna. Ukoliko u vodećoj skupini nedostaju znamenke, dopišemo vodeće O. Sada lako za svake tri tako dobivene binarne znamenke zapišemo jednu oktalnu znamenku iz gornje tablice.

1010

A

1011

8

1100

C

1101

D

(110100100110111 )2

111 O

E

1111

F

Pretvaranja između binarnog, oktalnog i heksadekadskog sustava Za razliku od heksadekadskog sustavu gdje je svaka znamenka predstavljena s četiri binarne znamenke, u oktalnom je sustavu svaka znamenka predstavljena samo s tri binarne znamenke (tablica 6). Otuda izvire lakoća prijelaza, tj. pretvorbe iz binarnog u oktalni ili heksadekadski sustav i obratno. Vježba

a.

= (1101001001 10111)2

-

t t • • t

6

4

4

6

7

(64467)9

Za pretvaranje binarnog broja u heksadekadski sustav provodimo sličan postupak, samo što binarni broj dijelimo u grupe po čet i r i znamenke počevši zdesna:

0001 0010 -1--

Tablica 6. Znamenke u heksadekadskom (lijevo) i oktalnom sustavu (desno) predstavljene binarnim brojevima

(11010010011011 1)2=(1 101001 0011 0111)2 = (01 1O 1001 0011 011 1)2

-

t t t t 6

9

3

7

= (6937) 16 47

-

3. Matematičke osnove rada računala Vježba 9.

Pretvorimo broj (CF6A) 16 u binarni i oktalni sustav. Rješenje:

Broj (CF6A) 16 ćemo prvo pretvoriti u binarni sustav pomoću tablice 5 - svaka heksadekadska znamenka po 4 binarne znamenke: (CF6A) 16 =(1100111101101010)2 = (1100111101101010)2 Sada pretvorimo dobiveni binarni broj u oktalni: (1100111101101010)2 = (1100 111101101 010)2 = (001 100 111 101 101 010)2 = (147552) 8

Zadaci 1. Pretvori sljedeće oktalne brojeve u dekadski sustav:

Rješenje :

a) 53

b) 129

b) 201

c) 1541

c) 3005

d) 261

d)405

e) 165

e) 245

f) 455

a) 43

f) 707 2. Pretvori zadane binarne brojeve u oktalne i heksadekadske brojeve: a) 11110100011110

Rješenje:

= (301 E) 18 b) (21260)8 = (2280) 16 a) (36436) 8

b) 10001010110000

c) (30013) 8

c) 11000000001011

d) (66327) 8

= (3008) 16

d) 110110011010111

= (6C07) 16 e) (72527) 8 = (7557) 16

e) 111010101010111

f) (72734) 8

= (750C) 16

f) 111010111011100 3. Stavi znamenku umjesto zvjezdice da račun bude toča n:

Rješenje:

a) (765423)8

= (3EB13)

a) (**542*)8 = (3E**3) 16

b) (125414)8

= (ABOC) ,

b) (****1 4)8

= (AB0*) 16

c) (25747*) 8 = (****8) 16 d) (*4675**512)8 = (C**F1**) 16 e) (25363***35*) 8

48

= (***012*F) 16

18

6

= (15F3B),8 d) (1467570512) = (CDEF14A)

c) (257473)8

8

16

e) (25363211357)8 = (ABCD12EF) ,6

3.

Matematičke

osnove rada računala Rješenje:

4. Popuni tablicu :

Baza 2

Baza 8 Baza 1o Baza 16

1101010101011

15253

6827

1AAB

100101110010

4562

2418

972

11001010010000

31220

12944

3290

AAF

101010101111

5257

2735

AAF

EOE

111000001110

7016

3598

EOE

100010011110110

42366

17654

44F6

111111001101

7715

4045

FCD

11111001111011

37173

15995

3E78

Baza 8 Baza 1o Baza 16

Baza 2 1101010101011

4562 ' 1 2944

17654 7715 11111001111011

-

-

-

-

Prikaz brojeva u računalu Pohrana brojeva u računalu događa se u elektroničkim sklopovima koje nazivamo bistabili. (Ime bistabil nastala je iz razloga što ovaj sklop ima samo dva stabilna stanja koja označavamo s 1 ili O) . Stanje 1 označava npr. stanje visokog napona, a stanje O označava npr. stanje niskog napona. Bistabil može memorirati samo jedan binarni znak (O ili 1), a za prikaz binarnih zapisa brojeva potrebno je mnogo više bitova. Iz tog razloga koristi se više bistabila koje grupirane nazivamo registri. Registri mogu biti namjenski (za izvršavanje raznih zadataka) ili opći (za izvršavanje raznih operacija) npr. registri za memoriranje međurezultata dobivenih pri zbrajanju više brojeva, registri za množenje, registri za brojenje i slično .

Bistabll

Registar

Kapacitet registra je određen duljinom riječi u računalu što predstavlja količinu podataka koju računalo može odraditi u jednoj operaciji, prihvatiti u memoriju ili dobaviti iz memorije. Najčešće duljine registara su 8, 16, 32 ili 64 bita. Primjer 1.

U registar duljine 8 bita broj 9 je pohranjen na sljedeći 9 (10)

način :

= 1001 (2)

: o Io i o i o i , i o i o i 1 l Broj unosimo s desna na lijevo! Ako broj ima manje od 8 znamenaka, tada Za pohranu

većih

će

registri biti nadopunjeni nulama.

brojeva povezujemo dva ili više registara zajedno.

Primjer 2,

Kako

će

biti prikazan broj 456<8> ? 456(8)= 1001011 10(2)

U memoriji računala možemo upisati cijele i realne brojeve, slova kao i specijalne znakove (primjerice*, +, -, /, # , =). 49

3. Matematičke osnove rada računala Prikaz (negativnih) cijelih brojeva u

računalu

Brojevi mogu biti i pozitivni i negativni, te ih kao takve rač unalo i zapisuje. Računalo razumije samo svoj strojni jezik i sve impulse u računalu zapisuje pomoću dvije znamenke O i 1. Dakle, umjesto znakova "+" i " - n računalo zapisuje O ili 1 za čiji zapis • Broj je pozitivan ako je krajnji lijevi bit O se odvaja jedan bit, i to krajnji lijevi bit. • Broj je negativan ako je krajnji lijevi bit 1 Zbrajanje i oduzimanje negativnih brojeva je relativno komplicirano i iz tog razloga se uvodi tzv. tehnika dvojnog komplementa.

Tehnika dvojnog komplementa Za dobivanje dvojnog komplementa slijedimo

sljedeći

postupak:

1. Nadopunimo s lijeve strane određenim brojem nula broj žimo na broj bitova koje imamo na raspolaganju.

čiji

dvojni komplement tra-

2. Dobivenom broju iz prethodnog koraka zamijenimo nule s jedinicama i jedinice s nulama. Ovako dobiveni broj nazivamo komplement. 3. Broju iz prethodnog koraka dodamo 1. Dobiveni broj nazivamo dvojni komplement. 4. Ako dobiveni broj zahtijeva dodatni bit, on se zanemaruje. Primjer 1.

Tehnikom dvojnog komplementa prikažite broj -12(101 u zapisu od 8 bita. Postupak: Kako ćemo razlikovati da li je u registru upisan negativan broj ili pozitivan broj koji poči­ nje jedinicom? Važno je naglasiti što sadrži registar (prirodni broj, cijeli broj, realni broj itd.), odnosno važno je naglasiti da se radi o cijelom broju u tehnici dvojnog komplementa.

12(10)= 1100(2) 1.

00001100

2.

11110011

3.

11110011

+

dopunili smo broj nulama do 8 bita s lijeve strane zamijenili smo O sa 1 i 1 sa O

1

11110100

dodali smo 1

-12(10)= 11110100(2)

Provjera: 12+(-12)= 0 12(10)= 1100(2) 00001100

+

50

111101 00 ;(00000000

9. bit je nastao prijenosom i treba ga zanemariti!

3.

Matematičke

osnove rada računala

4. Kodiranje Razvoj računalne tehnologije doveo je do potrebe razmjene informacija i zmeđu čovje­ ka i računala, te i zmeđu računala i računala. Računalo je digitalno , dakle radi samo s brojevima. Sve što se unosi u računalo mora biti u obliku brojeva. To znač i da računa­ lo ne razumije slova i znakove kojima se ljudi obično služe u međusobnoj komunikaciji. Da bi računalo moglo raditi sa znakovima, svaki pojedini znak najprije se mora pretvoriti u određen i broj.

Kodiranje

Za omogućavanje i pojednostavljenje komunikacije između čovjeka i računala bilo je potrebno stvoriti standarde za razmjenu podataka. ,. Postupak prevođenja brojeva, slova i znakova u brojeve, tj. u oblik prikladan za računalo naziva se kodiranje.

'

Za suvremena računala svi znakovi prevode se u binarne brojeve. No, da bismo tako mogli komunicirati s bilo kojim računalom , mora postojati jedinstven standard po kojem računalo naše brojke i slova pretvara u njemu razumljive binarne zapise. Tijekom godina razvijali su se i proširivali razl ičiti standardi: EBCDIC, ASCII , IS0-14962, ISO/IEC 10646. Jedan od najstarijih i najraširenijih međunarodnih kodnih standarda je ASCII

ASCII

(American Standard Gode tor lnformation lnterchange).

tablica kodova

Prošireni ASCII kod rabi zapis od 8 binarnih znamenki (standardni ASCII kod je 7 bitni). Najveći broj koji se može prikazati pomoću 8 binarnih znamenki je 11111111 , što je dekadski 255, a najmanji broj sastoji se od 8 nula - 00000000, što je dekadski O. Tako se s 8 binarnih znamenki može prikazati ukupno 256 različitih znaka- .-,,,- . -,...-,.-,..,-,.----.---.--.---. ..., " • va (slova - velika i mala, brojevi i specijalni znakovi). Postoje tabli> 01,C 01 oc 012c 01~ 015C Ollt 017C ce u kojima je točno zapisana koji je znak prikazan kojim nizom nu011 c t--t--1--;1--,--,---t---1-.::r--t ..., la i jedinica. Takve tablice zovemo tablice kodova. Na kraju udžbeČ r, ' 5 " nika možete naći tablicu ASCII kodova. 0100 0110 0120 0130 oua 0150 01ea 017D

C G I

1

-

o s u

z

s

u

z

~

u

z

DIR

D17E

g 1

G l

Promotrimo li malo bolje tablicu ASCII koda uočit ćemo da svakom ]) znaku odgovara jedan dekadski broj od O do 255. Ove dekadske l E E 010 011 012 Ollt brojeve nazivamo ASCII kodovima znakova. Primjerice, slovu A od- · ~ __.__ govara ASCII kod 65. Ako dekadski broj 65 zapišemo u binarnom sustavu dobit ćemo 1000001 .Taj niz nula i jedinica predstavlja kod slova A. Dakle, binarni broj koji dobijemo pretvorbom dekadskog broja dodijeljenog pojedinom znaku iz tablice je kod tog znaka. ASCII kod sa svojih 256 znakova dovoljan je za znakove europskih jezika. No, to više nije dovoljno. Standard Unicode pokušaj je stvaranja jedinstvenog standarda koji bi obuhvaćao znakove koji se pojavljuju u svim svjetskim jezicima. Unicode rabi kodni prikaz dužine 16 bitova te tako omogućava prikaz 2 16, tj. 65536 različitih znakova. Zbog toga zauzima veći prostor u memoriji računala i zahtijeva dulje vrijeme obrade. U tablici 9. vidimo manji dio tablice Unicode kodova. Ispod svakog prikazanog znaka su kodovi zapisani u heksadekadskom sustavu.

@""

I'

...,

o OUl

01$,

o

V

Tablica 7. Dio tablice Unicode koji sadrži neka od posebnih slova zapadnoeuropskih jezika.

Unicode tablica kodova

Uvježbajte ASCII tablicu pomoću programa 1g3Ascii. Pretvaranje iz jednog u drugi brojevni sustav: 1g3Konverter. 51

Stvaranje i predstavljanje sadržaja Odrastanjem postajete sve sa.mostalniji, posebice u upravljanju vlastitim financijama. Prihodi, rashodi , štednja, troškovi - sve su to pojmovi koje ste već čuli. Njihovo razumijevanje čini temelj sigurnog upravljanja financijama. Financijska pismenost osposobljava vas da naučite razlikovati želje od potreba, planirati financijske ciljeve i uspješno voditi osobni proračun . Upravo ćemo o toj temi napraviti istraž i vački rad koji će vam pomoći i u vašem osobnom napretku .

•

•

--

I

I

1. Pronalaženje podataka Ključne- riječi

I stra živački

rad , etape, izvori Informacija

Istraživački

rad pripada u kategoriju projekta, a to podrazumijeva pronalaženje podataka i važnih informacija, samostalno zapažanje , povezivanje teorije i prakse i donošenje zaključaka . Pri izradi

istraživačkog

rada treba slijediti

određene

etape:

1. Odabir teme 2. Formiranje skupina (ako u radu sudjeluje više članova) 3. Definiranje cilja 4. Proučavanje i prikupljanje literature i dodatnih izvora informacija 6. Prikupljanje i organiziranje podataka (ankete, intervjui, praćenje stanja kroz određeno razdoblje, razgovori , snimanje i fotografiranje i sl.) 7. Obrada rezultata i prikupljenih informacija kroz pisani rad 9. Predstavljanje rada 1O. Refleksija Tema istraživačkog rada bit će Upravljanje financijama.

4. Stvaranje i predstavljanje sadržaja Poglavlja koja ćete obraditi kroz ovaj rad jesu:

1. Uvod 2. O novcu 3. Potrošnja .,

4. Stednja 5. Financijski plan 6. Izborna tema (valuta , banke, tečaj) 7. Zaključak S obzirom na to da istraživanje zahtijeva dugotrajniji rad , preporuča se rad u skupinama, ali možete raditi i samostalno. S financijama ste okruženi u privatnom, a uskoro ćete biti i u poslovnom životu pa je vrlo važno da ste upoznati s njihovim osnovama. Za pronalaženje informacija o ovoj temi možete se poslužiti sljedećim izvorima:

Izvori Informacija

1. Institut za financijsko obrazovanje (www.stedopis.hr) 2. Priručn i k Moj novac, moja moja-buducnost)

budućnost

(www.stedopis .hr/preuzimanje-moj-novac-

3. Hrvatska narodna banka (www.hnb.hr) 4. Kreditni kalkulator (www.kreditni-kalkulator.hr) 5. Hrvatska udruga banaka (www.hub.hr/hr/upravljanje-osobnim-financijama) 6. Hrvatski institut za financijsku edukaciju (www.hite.hr). Osnovni c ilj ovog projekta jest da se kroz samostalno istraživanje i pronalaženje relevantnih informacija upoznate s osnovnim pojmovima iz svijeta financija, naučite što je potrošnja i kako štedjeti te kako izraditi osobni financijski plan. S obzirom na to da se rad i o i straživač kom radu, vaš će istraživački zadatak biti da mjesec dana bilježite svoje prihode i potrošnju te na temelju dobivenih rezultata izradite financijski plan. Također ćete pratiti kretanje tečaja određene valute i prikazati ga grafički. Na temelju analize tečaja donijet ćete zaključak o tome koje je razdoblje bilo najpovoljnije za kupnju deviza, a koje za prodaju.

2.

Uređivanje

podataka

Etape istraživačkog rada

w

J,

.

C

v,i..,.

:Z:::"""11 r

•

it

,,......, .. ..... ~, ,,,,...,

~

6

~ Je 4.5o

PRIHODI

,.,

~ " h }$ to,

,,..,...

. _.. -· ,.,.._ .. -.....-·-

Svaki referat, seminar, istraživački ili završn i rad trebaju se predati u pisanom obliku . Stoga ćemo za stvaranje urednog , čitkog teksta koji u bilo kojem trenutku lako možemo prepraviti upotrebljavati namjenske računalne programe koji nam omogućuju pisanje i obradu teksta. Jedan je od njih Microsoft Word 2016.

53

4. Stvaranje i predstavljanje sadržaja Program Microsoft Word upotreba tipkovnice, dokument, odlomak, pismo, zatvaranje i spremanje dokumenta, označivanje, stilovi , margine, zaglavlje, podnožje, broj stranice, navodi, fusnote, pravopis, tablica, tabulatori

Ključne riječi

U skupini paketa uredskih programa Microsoft Office nalazi se i Microsoft Word jedan od najpoznatijih programa za obradu teksta. Word sadržava elemente koji su karakteristični u programima za obradu teksta: automatski prijelaz u novi redak tijekom pisanja, poravnavanje teksta po porubnicama (marginama), brojač riječi , provjeru pravopisa i gramatike, umetanje slika, broja stranica, tablica itd. Pokretanje programa Microsoft Word

Nekoliko je načina za pokretanje programa Microsoft Word . a) Kliknite na glavni izbornik Start, pod slovom W pronađite Word 2016 i kliknite na njegovu ikonu. b) Ako na radnoj površini (Desktop) postoji ikona programa Word , mišem dvostruko kliknite na nju (slika 1).

Slika 1. Ikona programa Microsoft Word 2016

c) Ako ikonu Worda nigdje ne možete pronaći, onda na programskoj traci kliknite na sličicu povećala (Pretraži Windows) i upišite Word. Windows bi trebao bez proble( p Pr II w J ma pronaći aplikaciju (ako je instalirana na računalu). Wordove datoteke prepoznat ćete po nastavku .docx ili po ikoni uz naziv dokumenta u obliku lista papira s istaknutim slovom W (slika 2). Nakon pokretanja programa na ekranu će se prikazati početni prozor. Na slici 3 prikazana je datoteka otvorena u programu Word . Upoznajmo se s osnovnim dijelovima prozora tog programa. g

Slika 2. Ikona dokumenta napisanog u Wordu

„Đ

l'tt......

~ .... ... ,........._ ,

Uađia~...

t,,.+~n•j

flic",,

•

I

~

'"'

,

,.

,..

•

tt.-n.O: 0

V

;.,_,

l

• 11,t., .-J.

Slika 3. Početni prozor Worda 54

'111,,, .... ,.

u ...... A·"' · .t. ·

~~~~·,

• .,..,,.. 1 Od I

....... , .

__,,........,,.u ~ ""' '"••J P.1111.:

•

',,, , . . . . .

--~ ~- ' t · .

...

,

rrt

,., , ,

•

~

• , ,.,

-

•• ' " . .

,h_

.. - .. , ... ,_

.,,

~

....... ,

.....

x~-

n , u,

';

~

, ~

:J I

)i

I '

·-.

I,

~-

,, , a-

-

~ ~---

.......

p

....

4. Stvaranje i predstavljanje sadržaja

O

U naslovnoj traci prikazuje se naziv otvorenog dokumenta i ime programa. U lijevom dijelu naslovne trake nalazi se f) alatna traka za brzi pristup s često upotrebljavanim naredbama. U desnom su kutu gumbi za promjenu veličine prozora, kao i gumb za zatvaranje. Odmah ispod trake za brzi pristup nalazi se glavni izbornik Datoteka C) . Glavni izbornik programa ujedno nosi naziv Pozadinski prikaz (Backstage View) .

O

Ispod naslovne trake smještena je vrpca (Ribbon) . Ona omogućuje brz i jednostavan odabir naredbi. Vrpca se sastoji od više kartica. U karticama su grupirane srodne naredbe. kartice

I D1totek1

Polm>o

UmttanJt

DrnJn •

C1hbr1 (l!Jt lo) • 11

l1Jtpl; tn; t •

..t

B

1 U • a

Meduspremnll '.

R1sportd

• A

x.

,c

•

Rtftrtnct

Aa -

~

~• ~ •

,A •

A

~

S~upn1 p11mio

·,_ ., _ ·- · ·- - •- .. •-

1-

Font

I•

--

OdlOtnlk

.

P

P11l 1z

Prtgltd

438bCcOc o.asbeco< :.:.,

.

I Normal

R,c,., P

iS

O

TrtitnJt •

AaBbC< • $: Ziomjtn1

f B•r pro,_. _ N_ a il_w _l _ -;-

~ Odabir •

r.

grupe

Slika 4. Kartice na vrpci i grupe unutar kartice

0,

Radna površina tj. prostor za pisanje ima izgled b ijelog lista papira. Služi za unos teksta i umetanje ostalih grafičkih elemenata. Stranica Wordova dokumenta ima rubove koji se zovu porubnice (margine) i po njima ne možemo pisati. Služe nam za prikazivanje brojeva stranica, fusnota i sl.

Uz gornji i lijevi rub radne površine smještena su 0 ravnala (Ruler). Bijeli dio ravnala označava raspoloživ prostor za pisanje na stranici, a sivi dio područje margine.

O

Na dnu prozora nalazi se traka stanja (Status bar) koja prikazuje brojne informacije o dokumentu (npr. broj trenutačne stranice i ukupan broj stranica, ukupan broj riječi u dokumentu, postavke jezika itd.). U desnom kutu nalazi se klizač pogleda na dokument

O

Zumiraj (Zoom) za povećavanje/smanjivanje

Otvoreni prazni dokument Word privremeno imenuje kao Dokument1 i u njemu odmah možete početi pisati. Program Microsoft Word možete zatvoriti na sljedeće načine: • klikom na gumb .

u gornjem desnom kutu prozora

• tako da u glavnom izborniku Datoteka odaberete Zatvori • kombinacijom tipki Ctrl

+ F4 ili Ctrl + W ili Alt +

I

Ctrl + F4 i C1rl + W zatvaraju trenutni dokument, a Alt + F4 zatvara aplikaciju.

F4 na tipkovnici .

55

4. Stvaranje i predstavljanje sadržaja Stvaranje i oblikovanje dokumenta

Pokretanjem programa Microsoft Word 2016 otvorit će se prozor u kojem se može birati između novog praznog dokumenta, nekog od ponuđenih predložaka ili nedavno otvaranih dokumenata. Odaberite Prazan dokument klikom na njegovu sliku. Pisani dio istraživačkog rada trebao bi imati sljedeće elemente: naslovna stranica, sadržaj, uvod, razrada, zaključak , dodatci ili prilozi (ako ih ima) , bibliografija ili popis literature, životopis autora. Naslovna stranica dokumenta Istraživački rad

Upravljanje financijama

Izgled naslovne stranice uglavnom je propisan na sljedeći način (slika 5) : • u lijevom gornjem uglu nalazi se naziv i adresa škole • na sredini stranice treba pisati: Istraživački rad, a ispod naziv teme • desno pri dnu stranice treba pisati ime, prezime i razred učenika • pri dnu stranice u sredini navodi se grad, mjesec i godina. Pravilno i učinkovito korištenje tipkovnicom te poznavanje uloga pojedinih tipaka predstavlja temelj uspješne i brze obrade teksta.

, -, ...... iou

Slika 5. Izgled naslovne stranice rada

Upotreba tipkovnice

Tablica prikazuje osnovne namjene nekih od tipaka koje nam mogu znatno olakšati kreiranje tekstualnog dokumenta.

NAMJENA Velika slova i gornji znakovi Stalno velika slova Razmak Novi odlomak Prazan redak Brisanje Pomak na početak retka Pomak na kraj retka Pomak za jednu stranicu prema gore Pomak za jednu stranicu prema dolje Pomicanje po tekstu

TIPKA {TIPKE) tipka Shift + neka tipka Caps Lock Razmakn lca Enter Enter Backspace (ulijevo), Delete (udesno) Home End PgUp PgDn Tipke sa strelicama

Tablica 1. Namjene pojedinih tipaka tipkovnice u obradi teksta

Vježba 1.

Upišite u gornji lijevi ugao naziv svoje škole. Pritisnite Enter za odlazak u novi red i upišite adresu i mjesto škole.

56

4. Stvaranje i predstavljanje sadržaja S obzirom na to da se radi o naslovnici, taj upis treba napisati malo većim slovima od onih koje nam nudi Word prema unaprijed definiranim vrijednostima.

Označivanje teksta

Prije nego što se upustite u raznorazne mogućnosti uređivanja teksta, najprije ga morate označiti (selektirati). r

Ako ne označite tekst na koji želite primijeniti određeno oblikovanje, tekst će ostati nepromijenjen.

Tekst označujete pritiskom lijeve tipke miša i držeći je pritisnutu, povlačite preko teksta. Nakon što označite tekst, njegova pozadina postane siva (slika 6) . Klikom na pra.zni dio dokumenta poništavate označivanje . Neoznačena rečen ica . Označena ( se lektira na) rečenica .

Slika 6. Označeni dio teksta ima sivu pozadinu Tekst možete označiti na više načina. Da biste

označili:

• riječ : dvostruko kliknite lijevom tipkom miša unutar riječi • reč en i cu : pritisnite i držite tipku Ctrl i kliknite na rečenicu koju želite označiti • redak: kliknite na prazan prostor na lijevoj margini ispred željenog retka • odlomak: trostruko kliknite bilo gdje unutar odlomka lijevom tipkom miša ili dvostruko kliknite na lijevu marginu ispred željenog odlomka • cijeli dokument: pritisnite kombinaciju tipki Ctrl • marginu

+ A ili trostruko kliknite na lijevu

• dio teksta : pritisnite lijevu tipku miša i povlačite od početka do kraja željenog dijela ili upotrijebite tipku Shift tako da kliknete na početak dijela koji želite označiti i uz pritisnutu tipku Shift kliknete na kraj dijela koji želite označiti.

Kada označite neki tekst, odmah pokraj tog teksta pojavi se skočni izbornik s osnovnim alatima za uređivanje fonta.

Oblikovanje fonta

Pismo (font) jest skup znakova i simbola koji se od drugih pisama razlikuje izgledom i veličinom.

I

Cahbn (taJelo) • 14

Srednja škola Školska 1, Zagreb

8

f

.!,l •)' •

,A •

:=• :=• St1IOY1

Slika 7. Skočni izbornik s osnovnim alalima za uređivanje tonta

57

4. Stvaranje i predstavljanje sadržaja Već i na tih

alata nalazi se i na vrpci kartice Polazno u grupi Font. Tim alatima možete promijeniti oblik slova, veličinu, stil, boju i primijeniti razne efekte (slika 8). PoveĆaJ veličinu

Vrsta fonta

fonta

SmanJI veličinu fonta

Veličina fonta

----VELIKA/mala slova

.. A

•

Cahbri (tijelo) • 11

1

A

~-- Očisti

sva oblikovanja

t:,<#<

B

Podebljano/ Kurziv

Fon Precrtano

Podcrtano

Er ()adWaY ~ Se'Ziftt 11&7 Courier New Cooper Black

rl'eUt,i

~,.,,t

Times New Roman Slika 9. Neke vrste pisama prema obliku (fontovi)

font

Slika 1O. Gumb za otvaranje dijaloškog okvira Foni

Eksponent Indeks

Boja 1sticanJa teksta Tekstni efekti

Slika 8. Grupa alata Foni Pojedini fontovi razlikuju se prema obliku, stilu, vel ičini , razmaku među slovima i sl. Među najčešće upotrebljavanim i najčitkijim fontovima nalaze se Arial, Tahoma i limes New Roman. Word nam omogu ćuje izbor između velikog broja fontova (pismo prema obliku) pri čemu je zadani font Calibri veličine 11 točaka . To možete promijeniti. ?

Font

Osim osnovnih alata za oblikovanje teksta mogu se promijeniti još neka obilježja pisma. U desnom kutu grupe Font nalazi se mali gumb (slika 1 O) za otvaranje dijaloškog okvira Font (slika 11) u kojem možete postaviti neka dodatna oblikovanja.

Font

@ od!!'Jlo I

Razmak Između znakova

1-:1

Skaliranje: , ~ Bmnak:

Obično

foloiaj:

Obično

---,.[--I O~:

• SIJu.11.UlvanJe fontova:

'v

Q.d: [

--

:

tontca I više

ZnaaJke OpenType Llgature:

B

Ništa

Ra"tmaci Između .11,roj eva: Zadano Oblio brojeva:

Zadano

S~lski skupovi:

bdano

V

R

O Koristi kontekstne .amJtne Pretpregled

I

od re đenog

OVo je font tijela teme. Tema trenutnog dokumentl

Slika 11. Dijaloški okvir Foni s karticom Dodatno

58

X

Post~ kao pdano

f.ftktl tekst. ...

'

određuJe

!

koJI će se font koristiti.

U redu

!

Odustani

4. Stvaranje i predstavljanje sadržaja Vježba 2.

·- . . •- . , •-... •-= •-= z"·1 .. -- -- --- - ,._ ,-- .,,.

Za naziv i adresu škole postavite vel iči nu fonta na 14 pt, podebljano. Oblikovanje odlomka

• -

1-

· -

, -

-

Naslov rada treba biti na sred ini papira i u sred ini retka u kojem je napisan. To možete napraviti pomoću grupe naredbi Odlomak na kartici Polazno klikom na gumb Sredina (slika 12).

-

, -

-

t •

- -

-

"

,

1

I

,""'...,_

kako je tekst odlomka (ili više njih) koji je smješten na stranici poravnat u odnosu na rubnice, odnosno margine stranice (slika 13).

•

-

1 ,

I •

1 ,

2 • , -• 3 • , • • •

1 •

S •

1 • ,

·- -

• I ,

7•

...

lijevo sredina desno obostrano Slika 12. Grupa alata Odlomak

Na naslovnici svojeg dokumenta pritisnite nekoliko puta t ipku Enter radi pomaka nekoliko redova niže. Napišite „ Istraživački rad" i ispod toga naziv teme "Upravljanje financijama". Tekst označ ite i postavite na sredinu retka. Oblikujte font naslova veličine 24 pt. 1

IIP-

r.

Vježba 3.

Poravnavanje - određuj e

-

1 •

t ,

1 • , • 1 • 10

1 ,

11 •

1 •

IZ •

1 •

13 •

1 • 14

1 • IS • 1 ,

»=.

.• ,

17 · ,

lt,

U,it:YO pClrffl'IU\ tdrstw lijewu rubnku strenkc. Lortm ,psum dolor sit lll'fltt, conserutur adlplsun, tllt Oonec posut rt ttmportmptrdlet

Offho pon- tekJt ut de.Jnu rubnku str,nlce. lore m tpsum dolor Slt .-ntt, const ctttur

adl111scinc eht Oontc posut rt t~mpor lmperdltt.

Vježba 4.

Pri dnu naslovnice dokumenta upišite svoje ime, prezime i razred. Na upisano primijenite desno poravnanje.

$ 1 ~ p ~ (u~ntrlrtn teltil)u sre.clln&, ~du rubnk• slrde. Loremlpsum dolor s.t

amet, consectttur adlp1scln1elit. Oonec posuere tempor1mperdlet

Obott,a1G .,oraman td,t iu obje rubnke •tt..-ikc. lorem lpsum dolor Sit amet, consecub.r

adlpi5C,nc tht Oonec posuere ttmpor lmptrdltt Olnibrtur molestie sed elit non efficitur. Lorem lpsum dolor Slt 11r11et, conse m tur adlpl.Kms t ht. Oont c posut rt te mpor lmpe rd1t l CUnib,turmolt ~ sed e llt non e fficit1.1r.

Na samom dnu stranice u sredini retka upišite mjesto, mjesec i godinu izrade rada.

Slika 13. Primjeri poravnanja teksta, tj. odlomka Spremanje dokumenta

Napisani tekst možete pohraniti, odnosno spremiti na neku memoriju (npr. disk računala ili prijenosnu memoriju) kao datoteku. Dokument možete spremiti na nekoliko nač ina :

Oblik spremanja

• kartica Datoteka > naredba Spremi • gumb Spremi u alatnoj traci za brzi pristup. Kada prvi put spremate dokument u Wordu, prikazuje se opcija Oblik spremanja u kojoj prvo odaberete mjesto na koje želite sprem iti datoteku (slika 14). Kl iknite na Pregledaj ili na željenu mapu s desne strane. Otvara se dijaloški okvir Spremanje u obliku (slika 15).

Slika 14. Opcija Oblik spremanja u Wordu

59

1„

4. Stvaranje i predstavljanje sadržaja r

U navigacijskom oknu organizacije podataka odaberite mapu u koju ćete spremiti datoteku. U okviru Naziv datoteke upišite ime datoteke (npr. Upravljanje financijama) i ako je potrebno, u okviru Spremi u obliku odaberite njezin format (podrazumijevana je vrijednost Dokument programa Word , tj. nastavak .docx) . Za potvrdu spremanja kliknite na gumb Spremi ili pritisnite tipku Enter.

Za prvo spremanje dokumenta svejedno je odaberete li naredbu Spremi ili Oblik spremanja. U obama slučajevima pojavit će se isti dijaloški okvir

Spremanje u obliku

lf s,«.....J•"obitku p

o P~odeni p,..tlola ....,.., 4

··

-

-

-

o..,PC -

v

"'

Ofl"th

•

__________i

u Jlftd

I

-

'

Ako ne treba mijenjati mjesto spremanja, ime datoteke ili format

>

Sp,M1i

II

0c1umn,

l

Slika 15. Dijaloški okvir Spremanje u obliku Automatizacija oblikovanja dokumenta Kod ovako zahtjevnih tekstova s puno dijelova i oblikovanja koji se ponavljaju prilič­ no je zamorna i dugotrajno odabirati višestruka oblikovanja. Bilo bi praktičnije kada bismo mogli primijeniti više oblikovanja odjednom.

već postojeće

datoteke, pokrenite naredbu Spremi. Ako treba mijenjati nešto od toga, izaberite naredbu

Primjerice, određenom veličinom i bojom želimo oblikovati naslove, ali za oblikovanje ostatka dokumenta želimo drugačiji stil. Upravo to nude stilovi u Wordu .

Stil je skup mogućnosti oblikovanja, kao što su vrsta, veličina i boja pisma, poravnanje odlomka ili prored, koje možemo primijeniti odjednom.

Oblik spremanja

Prednosti stila mnogobrojne su, a višestrukih oblikovanja.

među

glavnima je brzina i dosljednost primjene

Primjerice, redak na slici lijevo sadržava ukupno šest oblikovanja, a mi smo ga oblikovali samo jednim klikom - uporabom stila Naglašeni citat.

4-aBbCcOc AaBb~D 4-aBbCcOc I ~lormal

Ruultatl ,..

I Bup,o, ..

AaBbCcD

AaBbCcO

AaBbC

Naslov S

Naslov6

Naslov

AaBl AaBb Nulov 1

Nulov 2

AaBbC

AnBbCcD

Nulov3

N1,lov4

A.aBbCcC AoBbCcD< AoBbC.COc 4 o8bC C' Podnaslov

NeupadlJI, ..

Istaknuto

Jako 1rtica,.•

AaBbCC01 A.oBbC.CD< .i.o8t•Cc0. AAS&CCDC Ali800:0t AoBbCdJc A.aBbCCOc Naglaieno

,:14

Citat

-

Naglalen ...

NeupadlJ1 ... lstalnutt ... Naslov kn.

Stvon ItJI

~ Qt1st1 oblltOVlnJt

'1!, Pnm1Jeni rolove ... •

Slika 16. Stilovi u Wordu

60

1f Odloma„

Stilove biramo iz galerije stilova na alatnoj vrpci u kartici Polazno (slika 16). Trenutačno aktivni stil teksta istaknut je okvirom. Po četni , zadani stil novog Wordova dokumenta jest Norma/. Osim što se stilovi lako primjenjuju te daju dokumentu dosljedan i uređen izgled, mogu se mijenjati i prilagođavati , odnosno možete napraviti vlastite stilove.

4. Stvaranje i predstavljanje sadržaja Vježba 5.

SvojJMI

Stvorite stil za podnaslov Rezultati istraživanja koji će vam trebati u istraživačkom radu sa stavkama kao na slici 17:

ttm-r

~z:ultall ,nm,va,ua

~,sta stila:

Povtuno (odloMak I Zl'II~

Stil za,nonn na:

f ltt_?UlUtl lttr-lhnn)•

001itow1nJ• .., 12 ... 1 8

e -

S obzirom na to da se pi-

sani istraživački rad treba uvezati, potrebno je postaviti margine (porubnice). Margine predstavljaju dio površine stranice između teksta i ruba papira. Razlikujemo gornju, donju, lijevu i desnu marginu. Najčešće su sve margine postavljene jednako za cijeli dokument, ali ih možete

Norm.ol

SIJI ~ •Jttlt_9 OCllomta.

C.bbroftlltloJ

a

-

U'ltlN Nl'Q 112..

••

••

!.::

~

~lolc-Y

.,.

C,

PolJUTtO

• lJmf'1~n_,..-

Omijl,

llprtd. 1l pt Ut:: 12 pt. Sttt: Potw, u l!llt.1111 , tolO>a

Tt11ttlltn na Norma!

0

OaO•J u o•••nJu 1tolo9a

'!) Samo u -

O automau1e1atu.lf"JJ

doku.ms.ntu

o Nowi dolumtnll

1"11 ltlDtUu ovog

No,...... \ ,t,. 1..~,m 'JM'- 1.3cm

ptt_dlolu UltCIU

54.tt-

Slika 17. Stvaranje vlastitog stila teksta

jzscni

·:1

.•

175 cm

-:1

•

l U)tVD

_E

U>mJarnje

1--1

-

!

U red.i

!

Odu1taru

!),,o_

l\,,..

C'.....,

l)crrt

Od161tnl

,,th.

===;;;;;. • 0 tr'

-=

font IZ 106:11. Podt_bU.,,o. Kurtit, llo)a font,: Ztlcna, lftYO, R,un1t

l,.Sc~ 2..S c-..

-=

•3 ... ..

8

Marg nt

lt.>C'OO·

u

T

J'llfNtffiP~ - ~ - • l a l l l D

X Go,.,

..,

tr' tm

t.,ir.v t27 tm

I J"'I tr'!'lO...noe. I.::.,. Clft 01'0'

um1n...., ?>I un r.,. :..s,. vn ,.,..-o 1'-1 rm t „l Cffl

\ rh::

promijeniti ako je potrebno. Kod uvezenih knjiga i radova najveći odmak nalazi se od onog ruba koji je unutar uveza knjige. Margine postavljamo alatom Margine iz grupe Postavljanje stranice iz kartice Raspored (slika 18). Do dodatnih mogućnosti dolazimo klikom na dnu padajućeg popisa i odabirom opcije Prilagođene margine.

~

~

m.

~v.

l l,& nn o,.,. z.i,a ,,,. 1,0lu" Cn,o 5.01'-m

1,~ \ ,t1;: !!4 lk,\,ta:r. \ 18 em

°"

2.Sol vr•

Dno t?-wtn11

z. ':.4 cm

........ ,.,.

~

Slika 18. Prilagođavanje margina

Svaka od četiriju margina početno je postavljena na 2,5 cm odabirom opcije pod nazivom Normalne, no možemo odabrati neke od drugih ponuđenih opcija ili ih prilagoditi unutar dijaloškog okvira Postavljanje stranice.

Slika 19. Dijaloški okvir Postavljanje stranice Ako planiramo dokument uvezati kao knjigu i tiskati je obostrano, Word nam dopušta i postavljanje uveznih margina koje automatski podešavaju margine za parne i neparne stranice.

61

4. Stvaranje i predstavljanje sadržaja Vježba 6. Postavite za svoj dokument lijevu marginu na 3 cm.

Prvo poglavlje - Uvod

istraživačkog

rada

lako je prema redoslijedu stranica našeg istraživačkog rada na redu kreiranje sadržaja, za sada ćemo to preskočiti jer nema smisla stvoriti tablicu sadržaja ako još nismo napisali sadržaj. Stoga ćemo sadržaj kreirati na kraju pisanja rada, a zatim ga postaviti na početak radi preglednosti. Uvod je početni dio rada i prva stranica koja se numerira. Bitne su stavke kod pisanja uvoda istraživačkog rada sljedeće: • uvod ne bi trebao biti • uvod Datoteka

•)=l Prijelom stranice

od jedne stranice teksta

treba upoznati s tematikom koja se obrađuje u radu

• u uvodu treba objasniti plan izrade rada, npr. kakva voditi i kako će se prikazati rezultati

Polazno

fi Naslovna stranica • D Prazna $banica

čitatelja

veći

će

se istraživanja pro-

• na kraju se može navesti osobni stav prema temi. Tablica •

Shl

--Oodav,nje pr•tne stranice

Nakon prve tj. naslovne stranice treba dodati novu stranicu. To možemo uči­ niti tako da pozicioniramo pokazivač unosa iza zadnjeg upisa na stranici i kliknemo na alat Prazna stranica u grupi Stranice na kartici Umetanje (slika

OodaJtt now praznu stranicu btlo gdJt

20).

u dol ument.

Takvim načinom umetanja stranice osigurali smo prostor za tablicu sadržaja.

Stninlct

Tabhct

Slika 20. Umetanje prazne stranice

Vježba 7. Na treću stranicu dokumenta upišite naslov prvog poglavlja: 1. Uvod. Naslov oblikujte stilom Naslov 1. Dva reda ispod sastavite i napišite svoj uvod.

Na slici 21 . nalazi se stranica s uzorkom teksta Lorem lpsum koji se upotrebljava umjesto pravog teksta radi vježbe. Probni tekst može se pozvati naredbom = lorem(p,I), gdje je p broj odlomaka, a I broj redaka. Više o probnom tekstu pročitajte na adresi hr.llpsum.com.

Kod pisanja dokumenta uobičaje no je da se na početku poglavlja prvi redak teksta, tj. prvi odlomak uvuče. Najjednostavnije ćete to napraviti pritiskom na tipku Tab na tipkovnici. Tako će svaki odlomak biti jednako uvu.., cen .

l . Uvod Lorem fpsumdolor$ll

a~

massa. Fusce posuere, megna sad pulvlnarult ricles, purus lectus melesuade llbero, sit arnot commodomagr,a eros qu~ uma. Nunc vllll!rra lmperdletenlm. Fusce est. Vi vamusa tellus. Pellentesque habitantmorbf tristlque senectus et netus et malesuada fames ac turpis egestas. Pro,n pharetra nonummy pede. Mauriset ord. Aenean nec lon,m.

ln porttitor. Donec laoreet nonummy augue. Suspend isse dui puru,. scelertsque at. vulputate vrtae, pretlum maths, nunc. Maurts eget neque at sem venenatlselelfend . Ut nonummy.

Fusce aliquet pede non pecle. Suspend1s.se dapibu_. lorem pellentesque mag,w. lnteger nulla. Donec blandltfeualat li au la. Donec hend rent, lells et l mperdlet eulsmod, purus lpsum pretl um metus, ln lacln la nulta nisi e,et saplen.

Slika 21 . Izgled stranice Uvoda

62

consectetuer adlpl$clneellt. Maecenas porttit or coneue

4. Stvaranje i predstavljanje sadržaja Da tekst na jednoj stanici ne bi izgledao prenatrpan i da bude čitljiviji , treba postaviti standardni prored za takve tipove dokumenata, a on iznosi 1,5 visine retka. Isto tako treba postaviti i razmak ispred odlomka i iza odlomka. Prored je razmak između redaka teksta unutar odlomka. Može se zadavati u jedinič­ noj mjeri zaslonskih točaka ili kao višekratnik visine retka.

Tipka Tab pomiče točku unosa za pet mjesta udesno i time stvara uvučen odlomak

Vježba 8.

Prored

Postavite za cijeli dokument veličinu proreda na 1,5 te razmak prije odlomka na 6 pt i razmak poslije odlomka na 12 pt. cijeli tekst kombinacijom tipki na tipkovnici Ctrl + A, kliknite na kartici Pofazno u grupi Odlomak alat Razmak između redaka i odlomaka (slika 22). Označite

Možete odmah odabrati

veličinu

proreda 1,5 ili kliknuti na Mogućnosti proreda.

OdlolNlc .l,!Nkt I ru1111d

7

X

l'tljtloffll rtd&U I 1trlllla

Općenilo

Po~nalljt:

Ob01111no

Ruwl• rt111klurc Tueto teuta

3 ~

S..:.IG P'•"'• :1d1nom

Uwlllb

llJc-,o:

• •

PouJlno:

o"' o,..

• •

(r,1lt t]

Pout

6pt

•

•

PIOtfCI:

PollU•

l2pt

•

Ocll)O'

0

•

•

lipine IMlk<

Rat.a, •

(--]

1.s rt
•

O nemoJ doclill p,amlnu rffflt§u odlo~l<• 11t09 floll

~-~-~

--

....

----~-..~-~-..--.--.....

. .0............ -... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ..,.... ........ _,_ ....... ....

(Iabul.ltou...

Otvara se dijaloški okvir prikazan na slici. U odjeljku Razmak postavite vrijednosti prikazane u uokvirenom dijelu slike.

I

ulfdU

J

Odu~nl _

Slika 23. Dijaloški okvir Odlomak za postavljanje uvlaka i razmaka

Stranice u ovako opsežnom dokumentu treba numerirati radi kreiranja sadržaja i radi lakšeg snalaženja u dokumentu. Za to nam je potrebno zaglavlje ili podnožje. Tekst koji se nalazi unutar gornje margine, na samome vrhu stranice, naziva se zaglavlje (Header) stranice. U zaglavlju se obično nalaze podatci poput naziva dokumenta, naslova poglavlja i sl. Tekst koji je smješten unutar donje margine, na samome dnu stranice, nazivamo podnožje (Footer) i tamo najčešće smještamo broj stranice.

•


•

•

,.o

-

•

l, IS r

✓

"

1.s 2.0 2.~ 3,0 Moqućnoui pn>Ted1 ...

;!:;

QodlJ ra:mak •~pred odlomu

Slika 22. Postavljanje proreda

Zaglavlje i podnožje

Viežba 9.

Umetnite zaglavlje koje će se prikazivati na svim stranicama osim na naslovnoj. U zaglavlje upišite: 0 lstraživački rad: Upravljanje financijama" i postavite na sredinu retka. Kliknite na karticu Umetanje i u grupi Zaglavlje i podnožje kliknite na alat Zaglavlje. Iz padajućeg izbornika izaberite željeni oblik zaglavlja. Upišite tekst i zatvorite taj način rada.

63

4. Stvaranje i predstavljanje sadržaja Za numeraciju stranica postoji funkcija umetanja broja stranica koja automatski dodaje sljedeći broj kako mi povećavamo ukupnu količinu stanica. To je jako korisna funkcija jer ona umjesto nas automatski odrađuje umetanje brojeva stranica pa se mi ne moramo brinuti jesmo li na nekoj stranici slučajno izostavili broj ili ako poželimo unutar dokumenta ubaciti neku novu stranicu, ne moramo sve numerirati Numeracija stranica

ispočetka .

S obzirom da numeraciju stranica u slučaju našeg istraživačkog rada treba započeti od treće stranice, tj. od stranice gdje je napisan Uvod, nužno je podijel iti dokument u sekcije, prekinuti vezu između njih, a zatim umetnuti brojeve stranica.

lwmak

Prijelomi rtranla

pc, •n•<

.LJ ~

I

-1

Stninkl Oznao mJe:stO na koJcm Jt.dN stranica u.. riava t d1u91 počinJt-

Dakle, prva je stranica dokumenta naslovnica, a na drugoj će biti tablica sadržaja. Zelimo da se na trećoj stranici prikazuje broj stranice 1. V

St.MPK O:tn1ć1 d• ce t ~.n koJ• sliJedt pryclom stupca po('11U SIJedKffl\ st1/p
1. Kliknite na početak treće stranice u dokumentu jer od nje trebate započeti numeriranje. Tu umetnite prijelom odjeljka na sljedeći način : kliknite Raspored > Prijelomi > Sljedeća stranica (slika 24).

tr~tmtl

R.11dvaJa ttlcst oko obJtlcat• na wcb •nran,cam1, npr. td-:st op1H od tekst, toJtl•.

si;e~nnnb Urnetrn pt1Jd om odJ~U I z.apolnt llOV1 odjeljak na slJed«OJ \tran1c1.

· - - - - -~- '

.H~ekinuto Umctn, ptlJtlom odJcljlr.a 1 :,poin, novt od;cl)'\ na 1rtoJ nnin1c1.

w Slika 24. Umetanje prijeloma odjeljka

Ništa se vizualno neće dogoditi. Word je u pozadini postavio „nevidljivu " oznaku kojom raspoznaje početak nove sekcije tj . odjeljka. 2. Kliknite na karticu Umetanje i zatim u grupi Zaglavlje i podnožje na alat Broj stranice ili dvokliknite na područje podnožja na toj stranici. Time će se otvoriti kartica Dizajn u sklopu kartice Alati za zaglavlja i podnožja .

3. Kliknite Povezivanje s prethodnim da biste isključili tu funkciju i prekinuli vezu zaglavlja ili podnožja s prethodnim odlomkom. 4. Kliknite na kartici Dizajn alat Broj stranice , zatim Dno stranice pa odaberite željeni dizajn.

Slika 25. Prikaz razdvojenih sekcija unutar jednog dokumenta

Oaajn

[J -

ld, na

L. Prethodno L . S~edele

ld na ugl.avti podnožje •

-

P01.f'21Vl "Jl! ,

NIVIOf(IJI

~

prethodnom

~

Ga Razlilita p,va str1n1c11

~ • bgllVfJeod vrha: 1,25 cm

:

O 01ukc!1J1a.gled neparnih , parnih stran,a

:;;; , PoclnozJt od dn& 1,25 cm

:

0

0

Prilcaii tekst dokumenta

Slika 26. Prikaz alata Povezivanje s prethodnim

64

Mogutnosb

Umrtni tabui.to, ponivn•nj• PolOUJ

4. Stvaranje i predstavljanje sadržaja

Datoteka

Um.-lđnJI!

Pc,1,azno

O,zaJn

Rflpor~

g

li

t]

Re:ft

~

Datum I Podaci o Bm Sf1ke Zaglavlje PodnoiJe BroJ • • nrnice • vrijeme dokumentu • drJtlOVI • Zaglavlje I POClr (!I l{rh stranice • tUnJe

g

Qno flntn1ce

•

I!) M419,ne str,n,ce

•

&) !renutru polottJ

•

5. Kliknite opet na Broj stranice i zatim na Oblikuj brojeve stranica da b iste otvorili dijaloški okvir Oblik broja stranice .

Oblile blC,a ~tril111C~

°"""~'"""

?

1. ~1. -

[J Utl,uJI """ IIOlll»1j, ~ :J

f

ICC'fl u wd f'~t-:

6. Da biste numeriranje započeli od broja 1, kliknite Počni od te unesite 1. Kliknite U redu.

..J'" I

....o;p. iFVtilll 1't

t D"' nr~

,.,. ,~

'f..mt tnl't,jt ~,.anini

O 11>11"'1 ll pttll>ĐO.,. Sffi41~

• •-on

I

: U tt'dw

1,,

OdutU/11

7. Uglavnom se dogodi da u pretSlika 28. Dijaloški okvir Oblik broja stranice

hodnoj sekciji (naslovnica i prazna druga stranica) ostanu brojevi straSlika 27. Padajući izbornik Broj stranice nica. Da biste uklonili brojeve stranica iz prethodne sekcije, kliknite na broj bilo koje stranice u toj sekciji i izbrišite ga (tipkom Delete ili alatom Izreži). Svi će brojevi stranica u toj prvoj sekciji biti izbrisani.

8 . Kada završite, kliknite Zatvori zaglavlje i podnožje ili dvokliknite izvan

područja

zaglavlja i podnožja. Za tekstualni dio pisanog rada preporuča se opseg ne više od 15 kartica teksta.

0u.,, ~ R.wi(,sa PM IUIIIIQ

='

bgll,,1JI od \'1!111 t. 2S cm

:

Kartica teksta mjera je za izražavanje količine prct-m "1 Pnui, ldul deltu-.. [:J INnllnt uiouliltor pa,...,.,~ teksta . Jedna kartica sadržava 1.800 znakova, pri čemu se i praznina između riječi računa kao Slika 29. Gumb za slovni znak. Za ukupan broj riječi u dokumentu pogledajte traku stanja pri dnu prozatvaranje zaglavlja i zora programa. podnožja Da biste saznali broj znakova, redaka, odlomaka i druge podatke, kliknite Broj riječi u traci stanja da biste otvorili okvir Brojanje riječi. t

8'oJ1n;~ IIJ«t

1

X

si.u.a.u:

:;;o _ z~k0\'t11ot,p,.v•n4) Ztw.OY• h P• - I N I

::i;.

~ 91

" 4.119

!~

0 ~ 1•1<S1neol:Wlrt,Nln>t
I. ~:n I Slika 31 . Dijaloški okvir Brojanje rijeti

o.ut(11i:9i«dnq>lll'll>l,...,..,.,,IIIQ

= •Pod'IOl„odllnar I ~cm

što učiniti ako tekst omaškom obrišete ili primiJ·enite neku neželjenu naredbu? U tom slučaju za poništavanje onog što ste zadnje pisali i radili kliknite na gumb Poništi na alatnoJ· traci za brzi pristup (slika 32). Za poništavanje nekoliko radnji odjednom klikn ite na strelicu desno od gumba Poništi i označite S popisa radnje koje želite poništiti. Ako ste se predomislili, kliknite na gumb Ponovi.

~

:

•>••tu-

EI

1 IP

_____,,,

Slika 30. Traka slanja

Spremi~}' ~ ~ - - O t v o r i Poništi Ponovi Novi prazni

Drugo poglavlje - O novcu U drugom poglavlju ovog istraživačkog rada potrebno je prikazati informacije i saznanja o novcu do kojih ste došli proučavajući brošure i mrežna mjesta koja smo prije preporučili.

dokument

Slika 32. Alatna traka za brzi pristup

65

rs:

4. Stvaranje i predstavljanje sadržaja Umetanje slika Započnite

pisanjem o tome kako je izgledala trgovina u davna vremena te čime su sve i na koji način ljudi plaćali robu pa sve do današnjih vremena i načina plaćanja. Kako bi rad bio zanimljiviji i oku ugodniji, na stranicu treba umetnuti pokoju sliku. Više o licencijama Creative Commons pročitajte na adresi creativecommons.org/ licenses/?lang = hr.

Vježba 10.

Umetnite nekoliko slika kovanica koje su se upotrebljavale davno prije i sada. Pripazite na autorska prava pa potražite slike koje se mogu koristiti prema licenciji Creative Commons. 1. Pomoću mrežnog preglednika i tražilice pronađite slike starog novca (predlažemo da upišete engleski naziv, npr. old money ili roman money jer na engleskom ima puno više slika).

U Wordu naredbom Kopiraj (Copy) izrezak se sprema u međuspremnik bez uklanjanja. Naredbom Izreži (Cut) izrezak se sprema u među ­ spremnik i uklanja. Naredbom Lijepljenje (Paste) izrezak iz međuspremnika možemo zalijepiti više puta.

Go gle

romanmoney

,

Slika 33. Pretraživanje slika u Googleu

a:a••·········· •••... ..-··········--··· ......... •••••• •••••• . . n1tn

•• a••••••••••••1•••:•• . . . 111111 •

•••

'

2. U tražilici (npr. Google) nalazi se izbornik Alati. Klikom na Alati otvara se podizbornik s raznim opcijama za filtriranje pretraživanja. Kliknite na Prava korištenja i izaberite Označeno za ponovnu upotrebu. 3. Kopirajte željenu sliku i zalijepite u svoj tekst o novcu.

· · · · - · ·

Kopiraj: Ctrl + C, Izreži: Ctrl + X, Lijepljenje: Ctrl + V.

Sliku možete kopirati upotrebom naredbi Kopiraj i Lijepljenje. Umetanjem slike otvara se novi izbornik Alati za slike i kartica Oblikovanje. Tu možete izvršiti razne prilagodbe, odabrati željeni stil, okvir i efekte slike, postaviti položaj u odnosu na tekst i obrezati suvišne dijelove slike. Sliku treba numerirati i napisati opis radi lakšeg snalaženja i izrade tablice slika.

Da biste sliku mogli pomicati po dokumentu, treba promijeniti njezin odnos prema tekstu. U grupi alata Raspored kliknite na karticu Prelamanje teksta i odaberite Ispred teksta

66

Word ima ugrađenu funkcionalnost umetanja opisa slike koja nam uvelike pojednostavnjuje dodavanje opisa uz sliku. Naime, ako imate više slika u dokumentu, a odlučite ručno umetati brojeve slika i opise, morate dobro pratiti gdje ste i koliko slika umetnuli i sami povećavati brojeve slika. Opis je numerirani natpis, npr. ,,Slika 1", koji možete dodati uz sliku, tablicu, jednadžbu ili neki drugi objekt. Sastoji se od prilagodljivog teksta (,,Slika", .,Tablica", „Jednadžba" ili nešto drugo što upišete) i rednog broja ili slova (obično „ 1, 2, 3 ... " ili „a, b, c ... ") nakon čega ako želite može slijediti dodatni opisni tekst.

G)- shka 1

4. Stvaranje i predstavljanje sadržaja 1. Tekst koj i odaberete ili stvorite. 2. Broj koji Word umeće umjesto vas . Ako kasnije dodate, izbrišete ili premjestite opise, brojeve opisa možete jednostavno ažurirati odjedanput. Pomoću

tih opisa možete stvoriti tablicu slika ili tablicu jednadžbi.

1. Odaberite sliku uz koj u želite dodati opis. 2. Na kartici Reference u grupi Opisi kliknite Umetni Umetni opis shk, LL!) Unakrsna ret,renCll

opis slike .

Op,

3 . Na popisu Natpis odaberite natpis koji najbolje opi-

Slika 34. Alat za umetanje opisa slike

suje objekt, primjerice slika. Ako na popisu nema željenog natpisa, kliknite Novi natpis, unesite željeni tekst, a zatim kliknite U redu.

4 . U okvir Opis upišite tekst koji želite da se pojavljuje iza natpisa. Kliknite U redu.

7

Opis

X

.Qpls:

U svojem pisanom radu možete se koristiti citatima odnosno navodima. Citiranje je postavljanje reference na publikaciju čijim ste se materijalom koristili za vlastiti rad.

I

!Sliko 1 Storonmsk1 novac

Mogumosti ttatp1s:

Slika

V

-------------,.

fo IoŽaJ: Jed~adžba

O isključi

Tablica

Umetanje navoda i fusnota Slika J. Starorimski no'IOC

Slika 36. Izgled slike s automatskom numeracijom i opisom

U programu Word možete jednostav1amoop1s... no dodati navod prilikom pisanja dokumenta uz navođenje izvora. Navode možete dodati u različitim formatima, a nakon toga možete stvoriti bibliografiju izvora kojima ste se koristili za pisanje rada.

u redu

Odustani

Slika 35. Okvir za unos opisa slike

Vježba 11 . Odaberite neku rečenicu iz priručnika Moj novac, moja budućnost koju ćete upotrijebiti za svoj navod. U svojem primjeru upotrijebit ćemo :

„Novac je sredstvo razmjene i plaćanja, ali i mjera vrijednosti, jer se cijene svih stvari namijenjenih prodaji izražavaju u novcu. " (lvanov, Barbić i Razum 2017.) Nakon što napišete navod, možete ga oblikovati stilom Citat. Na kartici Reference u grupi alata Navodi i bibliografija najprije odaberite Stil: Chicago , zatim kliknite Umetni navod i izaberite Dodaj novi izvor. Zatim u dijaloškom

67

4. Stvaranje i predstavljanje sadržaja okviru Stvaranje izvora kliknite strelicu pored Vrsta izvora i odaberite Knjiga . Upišite ostale podatke o izvoru kao na slici. Redovito dodajte izvore navoda kad god se koristite nekom literaturom, člankom ili mrežnim mjestom jer će vam popis izvora biti potreban pri stvaranju popisa literature na kraju dokumenta

Umetanje fusnota

Kliknite U redu kada završite. Izvor se dodaje kao navod na mjestu koje ste odabrali u dokumentu.

~.._.,.,,.,.

1 Vfj,t.i \:JO-li:

X

°";.

Poh t,;t,1t~wdt u t.,A AtAOt

U,toi

t,,"'o., ~~ , S.,tN(_ 0.N . a&z:un. Alidic-• , - - - - ~

D Po1"JO.-"\Q 4-XOJ

,..,,.. •"'1.,...., -

olllluirn,n

Gcdin.J :011.

Kada dovršite te korake, izvor se dodaje popisu dostupnih izvora navoda.

I

u,...,

Slika 37. Dijaloški okvir Stvaranje izvora

U svojem se dokumentu možete koristiti fusnotama radi pojašnjenja, komentara ili navođenja referenci za nešto što ste spomenuli u dokumentu. Fusnote se ob i čno pojavljuju pri dnu stranice. Ta je Wordova funkcionalnost korisna jer automatski dodaje brojčane oznake fusnotama tako da se ne moramo brinuti o njihovu redoslijedu ako neku fusnotu odlučimo obrisati ili premjestiti. Vježba 12.

Posjetite mrežne mjesto Hrvatske narodne banke. Pronađ ite informaciju kada je uvedena kuna kao novčana jedinica Republike Hrvatske. Upišite u svoj rad pronađenu informaciju i postavite fusnotu s referencom na to mrežno mjesto. 1. Postavite

Možete pritisnuti Ctrl

+

+ Alt

F da biste umetnuli fusnotu

pokazivač

unosa na mjesto na koje želite dodati fusnotu.

2. Kliknite Reference > Umetni fusnotu. Pojavljuje se brojka u obliku eksponenta, a u podnožju se otvara mogu ć nost upisa. 3. Upišite tekst fusnote . U našem primjeru to je mrežno mjesto HNB-a, www.hnb.hr/ novac/ novcanice.

Reference

ABl Umttnl fusnotu

, Umetni kraJnJu b1~t!lu ~ SIJtdtt~ fusnotll • n\ aii Fu1nott

„

Umetni

e

~d•

r.

Slika 38. Alat za umetanje fusnote

„Novac Je kroz povijest mijenjao oblik, ali mu Je suština uv~ek ostala Ista On Je sredstvo razmjene I plaćanja, ali I mjera vriJednostl,Jerse djene svih stvan namlJenjerih prodaJl l2ralavaJu u novcu." 1 Defmlranje aijeva štednje olakiava nam odluku o poćetku štednje

2

Kuna, novčana jedinica Republike Hrvatske, uvedena je 30. svibnja 1994' 1 (IVanov, llwblć I R111u111

2018.)

2 (Hrvetskt ln stltut , a f1nanclj$ku e duk acuu 2018.) J (Hrvatska nlll"Odna banka 2018)

Slika 39. Primjeri fusnota s navedenim izvorima (bibliografskim jedinicama)

68

Na

4. Stvaranje i predstavljanje sadržaja Prednost pisanja dokumenta u Wordu jest ispravljanje pogreški. Word vas upozorava na pravopisne pogreške koje napravite. Postavke jezika i pravopis

Za uspješnu provjeru pravopisa najprije treba postaviti jezik u kojem pišete tekst. Za privremenu promjenu zadanog jezika, kod pisanja dijela teksta na drugom jeziku, klikom na jezik u statusnoj traci otvara se dijaloški okvir Jezik prikazan na slici. Jail: ? X U ovom okviru osim odabira jezika možete uključiti ili isključiti provjeru pravopisa.

~blUdl omale111 t, ut kao: ~engturi-tvelfka Brit.nU-•J_ _ _ _ __ li

tJ~ H

I

.tflkaans 111>1nst1 11%1Jkl (fr1na.uk1J 11111h1rsltl

( arapski l,All;'1 1npst1 (81hrt1n)

v

.,.u

>JK U PrOll)tru l)llll'OPIII I drugi U Jni&,11 p1o,,jtl\l l utom4U• I konst~ d«nlkt Odlbra.nog JUJkl ato JU CIOStupnl,

O tte P
!

U redu

!

Od111t>nl

Slika 40. Dijaloški okvir Jezik Ako

Kako smo već vidjeli , Word provjerava pravopis i gramatiku ovisno o jeziku. Pravopisne pogreške podvučene su crvenom valovitom crtom, a gramatičke zelenom. P"!JIJ.,;Jc•

Za hrvatski jezik Word provjerava samo pravopisne pogreške. Dodatne postavke jezič­ ne provjere pronalazimo u dijaloškom okviru Mogućnosti programa Word koji otvaramo klikom na Mogućnosti kartice Datoteka . 1

-'""'·

-jtlld

P"9'jitlko

I,

tf10lt\'OD -

X

....... StnoObt LtwlfH ~ft ~hNU'I: u

Slika 41 . Provjera pravopisa

@ P,n-~ !1~0t Mogu_tnon1 11t!'lnUpri.·+:.1

0 l l~tf r:IVA \/ft h PO#tna ~..mr1 9 t M 1f"Q\fO ~n «'"'1 11.0 Pf ~ lt.OW6 ć~lll:l tlbtl~ WI to 1

12) PrYO 1fgr.,,o_aatota dim•\•lito

0

hprY't'I ntt11nJtrno t-onlbri,..• ""~• GAPS l0(1(

Ed l.lmiesnl teL-rt:pr I lo!YI upin i•'TleJC-0:

..

~

Da biste otvorili dijaloški okvir Samoispravak, kliknite karticu Datoteka > Mogućnosti > Jezična provjera > Mogućnosti samoispravka > Samoispravak.

P"~•"'81•

~ Nqo,, • 0'"1tnt.,

često

griješite u pisanju iste ri je či ili dijelu teksta koji morate napisati više puta, unutar dijaloškog okvira Samoispravak možete sami unijeti koju ćete riječ ili skup znakova zamijeniti nečim smislenim. Primjerice , znak za valutu ili emotikon Word automatski ispravlja u pravilan simbol. Na taj nač i n možete automatizirati pisanje određe­ nog teksta.

Provjera pravopisa

.i'

l

f)-. ICI

tt-,

t.

C•lt- 1 MI\! tJI , l

-----------,

.'

1;:._--~~~~~~~~~~~~~

..

Hascheck je kratica za Hrvatski akadem sk i spelling checker. To je mrežna stranica za provjeru hrvatskog pravopisa, a nalazi se na adresi ispravi.me/ info.

Slika 42. Dijaloški okvir Samoispravak

Treće poglavlje - Potrošnja

U trećem poglavlju istraživačkog rada treba pojasniti osnovne pojmove vezane za potrošnju i provesti praćenje i bilježenje osobne potrošnje kroz određeno vremensko razdoblje .

69

4. Stvaranje i predstavljanje sadržaja Započnite pisanjem o pojmovima potrošač i potrošnja, tko sve može biti potrošač ,

kako biste vi definirali odnos masovne i odgovorne potrošnje, pronalazite li sebe u tim definicijama i u kojoj mjeri, napravite tablicu stavki za osnovne i dodatne troškove . '

Tablicu možete umetnuti i tako da odaberete Umetanje > Tablica > Umetni tablicu. U okvir Broj stupaca upišite 2. U okvir Broj redaka upišite 7. Odaberite željenu postavku samoprilagodbe.

Umetanje i oblikovanje tablice Da bi podatci bili pregledniji, obično ih prikazujemo u obliku tablice. Tablice mogu sadržavati slike, tekst, pa čak i tablice unutar tablice. Sastoje se od niza ćelija formiranih u stupce i/ili retke (slika 43) . Osnovni troškovi I potreba)

1lmtt:inl•

kc1 • Ir

Sl,h

•

~

r<9 1:) s,,,,

I I C.,tf • thkt , Obi t1 1,,.t,m,~ • e +Sr: ml

g

u

i::>

mobitel

prehrana

putovanje

odjeća

role

kućanske potrepštine

tablet

osobna njega

parfem

obrazovanje

slušalice

\/metni tJbl ,u.

~

~ l (rtljtl~ 11C\I

G:'a

P,vrotuTI I, ~bc. Pl>i••n• !icol

O

lir-twbhu

Slika 43. Oblikovanja tablice Vježba 13.

Kreirajte tablicu s dvama stupcima i sedam redaka i oblikujte je kao na slici. Na mjesto unosa tablice postavite pokazivač miša. Iz kartice Umetanje odaberite

grupu Tablice i kliknite na Tablica . Prelaskom pokaz ivača miša preko oznaka tablica se automatski iscrtava. Nakon što je tablica nacrtana, prikazuje se kartica Alati gućnostima njezina u ređenja .

'

•

Slika 45. Umetanje tablice Za označi­ vanje cijele tablice kliknite na kvadratić s četverostra­ nom strelicom u gornjem lijevom kutu tablice.

'I

REDAK

t-tt-1

•

I • I

• I • I '

----------·

Slika 44. Primjer oblikovane tablice

•••• :J••• ~~•••• :J••• ~..,.•••• :JOD• ~....•,••••••• 1-11-1nnnn n :Jnn nnnnnnnn l=/ o·o -=!'o oo••• o •

'I

•

lx I tabli<.•

1-1_,u uuu JU JU

I

• I •

t;;

Dodatni troškovi ( i'.elje)

voda

Ć ELIJA

I ·-·- ·-·---- I •

za tablice s dodatnim mo-

Nakon upisa teksta u stupce i retke možete ručno podesiti visine redaka i širine stupaca. Za promjenu visine redaka potrebno je postaviti pokazivač miša na razdjelnicu, tj. crtu koja dijeli gornji i donji redak . Pokazivač miša •, • promijenit će oblik u dvostranu strelicu i tada pritisnite lijevu tipku ' miša. Pomicanjem prema dolje povećavate, a pomicanjem preI I I ma gore smanjujete visinu retka. I Sličnom

tehnikom mijenjate i širinu stupca (slika 46).

Slika 46. Ručno

Izgled tablice možete oblikovati tako da odaberete Stil tablice koji se nalazi na kartici Dizajn u Alatima za tablice . Vježba 14.

Umetnite još nekoliko redaka u tablicu i dopišite svoje primjere potreba i želja.

osobna njega

__

[},brezovanie

'"''•Ili. I •

I

-

• A

podešavanje širine stupca

parfem

slušalice As

% • .6. . b.

.E•

I~

. ~----- I ~ L~"":."' [l Uc:r""'\t ~:,:,:

Označite mjesto željenog unosa (u

vježbi je to zadnji redak) . Kliknite de-

70

Slika 47. Brzi izbornik za umetanje redaka u tablicu

4. Stvaranje i predstavljanje sadržaja snu tipku miša i u brzome izborniku kliknite na Umetni i zatim izaberite Umetni ispod.

Tabulatori Takav organizirani način unosa podataka možete izvesti i upotrebom tipke Tab na tipkovnici. Njome nalažete točki unosa da preskoči određeni prostor u dokumentu i pozicionira se na točno određeno mjesto. To osigurava da tekst ne promijeni svoj početni položaj ako promijenite veličinu i vrstu pisma. Osim što graničnik tabulatora služi za postavljanje točke unosa, možete birati i vrstu tabulatora kojom poravnava upisani tekst. Word ima nekoliko vrsta tabulatora, a biramo ih klikom na sličicu tabulatora smještenu lijevo od ravnala. Na slici 48 prikazani su neki Wordovi tabulatori na djelu . .., --- I • J- .. .. . ,, 1 ·• I • J .L. • i:, l 1 • t • l .,J t • 1 • • • • • • • 1 l .... . ' ' .' ' (

.

~

. .

l

...

'&.:

)

•

I

•

lijevo poravnan tekst

-.

I

sred išnje poravnan tekst

•

desno poravnan tekst

U3,S6 0, 124 3045,3

Slika 48. Vrste tabulatora za različita poravnanja

Da biste postavili tabulator na određeno mjesto, kliknite na sličicu tabulatora i odaberite vrstu tabulatora. Zatim na ravnalu kliknite mišem na mjesto na koje želite postaviti graničnik tabulatora. Pritiskom na tipku Tab pokazivač unosa automatski skoči na označeno mjesto. S obzirom na to da u ovom poglavlju trebate pratiti i bilježiti osobnu potrošnju, predlažemo da bilježite svoje troškove barem jedan mjesec. Rezultate praćenja i analize umetnut ćete na kraj ovog poglavlja. lako se mogu bilježiti i obraditi i u Wordu , takvi se proračuni najlakše obrađuju u specijaliziranim programima za tablični proračun. Jedan je od njih Microsoft Excel.

~

Kvizom 1g3kviz1 .htm provjerite svoje znanje.

Program Microsoft Excel Klju ne riječi

tablica, aktivna ćelija , prikaz valute, formule, funkcije, grafikoni

Microsoft Excel program je koji dolazi u sklopu programskog paketa Microsoft Office 2016. Upotrebljavamo ga za izradu i oblikovanje proračunskih tablica u kojima pratimo podatke, analiziramo ih, upotrebom podataka pišemo formule za različite izračune , grafički ih predstavljamo ili pak izrađujemo jednostavne baze podataka.

--Slika 50. Ikona programa Microsolt Excel 71

4. Stvaranje i predstavljanje sadržaja Kod pokretanja programa u Excelovu prozoru otvara se prazan Excelov dokument kojem je program automatski dodijelio naziv Knjiga1 (slika 51 ). El

t:> •

o.L:,ti,,•·

I.

~

~· I. f!fl~

!ti· _,,

, ......,,.._.. D-

..

. ., , I

•1

JU•

. ,.. .- • .4, •

•

' . 0 ,(1

l'~IIQ

l'flll&:

•

o

~

A,lt.tl'fl\ittel..

•

0

~

~

...,..

w . ~ . ... -

r•"" -

._

:n

• .... --- ·- .... ,. ,.

, •.,....

~

~a-,• - - -

__ _

'

- - -~

l

t•"""

l~llo : -..~t'.'T

\.-.-~,.r

~

~

A


'li, . .

.! .l ;., e! ••

'"2.! ,•:

ll'Ot

Utt,-tN ,,_..... S(b 1t:nn»f'• ~ 11• ,...,_. • ,,__

......., , . _

•

•

~. ~

o.A.A •

4

•

-

A

C

X

t..,... .

,.c.:: ..... ~.... ~

p

$ortlllli ,...... , '--•••~ • li!•._.:!-

C.-'tt•

•

~

C

I

l 3

•

'1

•

1 I

,

10

-

8

J u,,i t

.

• !'I •

•

•· •

tCC!'I.

Slika 51 . Prozor programa Microsott Excel Uz uobičajene elemente prozora, naslovnu traku 0 , alatnu traku za brzi pristup f) , kartice na vrpci Đ i statusnu traku s alatima za zumiranje Excelov prozor sadržava neke specifične dijelove: 0 traku formule, f) kartice radnih listova i Q radni dio - list u obliku tablice.

o

Traka smještena

između

e.

vrpci i radnog prostora sastoji se od dvaju dijelova:

• okvir naziva - služi za prikaz adrese aktivne ćelije • traka formule - prikazuje sadržaj aktivne . . . up1s1vanJe.

ćelije

ili formulu , a služi i za njihovo

Radni je dio list u obliku tablice koja se sastoji od stupaca i redaka. Stupci su označeni slovima od A do XFD, a redci brojevima od 1 do 1048576. Na presjeku stupca i retka nalazi se ćelija. Ćelije nose oznaku stupca i retka, npr. A1 , H16 i sl.

Aktivnu ćeliju prepoznajemo po debljem obrubu i malom njem desnom kutu.

kvadratiću

u njezinu do-

Na dnu prozora vidljiv je izbornik s karticama radnih listova. Dokumente Excela 2016 prepoznajemo po nastavku .xlsx.

U radu s Excelom susrest ćete se s trima osnovnim vrstama podataka: tekstom, brojčanim vrijednostima (datum, vrijeme, postotak ...) i formulama. Tekst, kao i ostale vrste podataka, unosite u ćelije aktivnog radnog lista. Za unos podataka označite ćeliju , upišite tekst i svoj unos potvrdite pritiskom tipke Enter. Tekst upisan u ćeliju bit će poravnat uz lijevi rub ćelije , a brojčane vrijednosti uz desni rub. Vježba 15.

Kreirajte tablicu kao na slici 52. Pod stavkom Prihodi možete upisati neke svoje osobne prihode. Isto tako pod Troškovi napišite svoje troškove. U stupac Mjesec 1. unesite vrijednosti svojih prihoda i troškova za cijeli mjesec.

72

4. Stvaranje i predstavljanje sadržaja A~_ _A_ _...._l_e_

c

o

E MJESEC 2.

MJESEC 1.

1 2 PRIHODI

3 Ofeparac 4 Novčani polclon S Stipendija 6 OStalo 7 UKUPNO

300,00 kn

50,00 kn 270,00kn

I 620.00 kn I

8 9 TROŠKOVI 10 Telefon • mobltel 11 Hrana

Označivanje ćelija

70,00kn 120,00kn 100,00kn 20,00kn

Piće

12

13 Osobna htgtjena 14 Odjeć.l

15

Obuća

180,00kn

16 Modni dodaci

40,00kn

17 Javni prtJevoz

30,00kn

18 Akt ivnosti

30,00kn

•g !0stalo

20 UKUPNO

Podatke upisane u ćelije Excelove tablice možete dodatno oblikovati, kopirati , premještati i sl. kao što ste naučili u Wordu. Prije oblikovanja treba označiti ćel ije.

!

21 22 STANJE::9RIHOOI-TROŠl(OVr!

I 30,00 kn I

590,00 kn

Slika 52. Primjer tablice u Excelu

I

I

I

Jednu ćemo ćeliju označiti tako da mišem kliknemo na nju. Označena ćelija postaje aktivna ćelija i u nju možemo upisati sadržaj. Više označenih susjednih ćelija čine raspon. Raspon ćelija određen je adresama ćelije u gornjem lijevom i donjem desnom kutu raspona, odvojenima dvotočkom , primjerice 03:F8. Nesusjedne ćelije označavamo tako da označimo pNu ćeliju , zatim držimo pritisnutu tipku Ctrl na tipkovnici i označavamo ostale ćelije .

Više o upotrebi posebnih tipaka na tipkovnici i o tipkovničkim prečacima u Excelu pogledajte na plakatu 1 g4tipke_excel.pdf.

.9

Da biste obojili retke u koj ima piše Prihodi i Troškovi, najprije mišem označite (u našem primjeru) ćelije od A2 do E2, pritisnite tipku Ctrl na tipkovnici i m išem označite ćelije od A9 do E9. Na kartici Polazno u grupi Font odaberite Boja ispune i kliknite na npr. žutu boju.

I

B

Ako vam se tijekom bilježenja pojavi neki prihod ili trošak koji nije naveden u tablici, možete j ednostavno dodati novi redak.

r. "

Slika 53. Alat Obrubi

.! l ,

Za prikaz valute označite ćelije i na kartici Polazno u grupi Broj kliknite na alat Oblik računovodstvenog broja i odaberite kn (slika 54).

_ r Jnt

Za oblikovanje obruba ćelija koristite se alatom Obrubi (slika 53). Brojčani iznos prihoda i troškova trebate iskazati u kunama s dva decimalna mjesta.

ll ·

CJb -

-~ -~•'

.. a.-.1.1.--...... . -

,

'Euro tlll I'.)

'

y,1. ra(unO'I/OChMfllh obh\1.~

Slika 54. Izbor prikaza valute

Umetanje retka ili stupca Pri umetanju redaka ili stupaca nećete promijeniti njihov ukupan broj, već će se redci/stupci pomaknuti za jedno mjesto. Novi redak, stupac ili ćeliju možete umetnuti na sljedeće načine: ' • na kartici Polazno iz grupe Celije kliknite na Umetni i odaberite što želite dodati

• desnim klikom miša na zaglavlje retka, stupca ili ćeliju i odabirom naredbe Umetni iz izbornika prečaca .

-~

-

I

cg}\ 'T1 ,

~ Umetni Izbriši ObhtuJ

83

EB •

•

(thJt

Slika 55. Alat za umetanje novog retka, stupca, ćelije

~

umeće

dak se iznad trenutno označenog retka, a stupac se umeće lijevo od trenutno označe­ nog stupca.

73

4. Stvaranje i predstavljanje sadržaja Excel je program za tablične proračune i njegova se prava snaga krije upravo u formulama i funkcijama kojima možemo izračunati različite zadatke.

Umetanje formula i funkcija

=.

Formula uvijek započinje znakom To je znak po kojem Excel razlikuje formulu od običnog teksta. Formule su jednadžbe koje izvode izračune s vrijednostima na radnom listu. Formula može sadržavati brojevne vrijednosti , funkcije, reference, operatore i konstante (npr. = (83-A2) *04+ C7). Excel u formulama upotrebljava različite operatore ( + , -, /, *) i mnoge funkcije. Funkcije su unaprijed definirane formule koje izvode razne proračune pomoću određen i h vrijednosti. Svaka se funkcija sastoji od imena funkcije i skupa argumenata koji se navode u okruglim zagradama, primjerice funkcija =SUM(A 1:A 15), gdje je SUM ime funkcije, a (A 1:A 15) argumenti, izračunat će zbroj svih brojčanih vrijednosti u rasponu ćelija od A1 do A15 .

Vježba 16.

-·

1:·., A

0 A

Pr,t•oJIWlr>Je oroJtv•

y

,_--

Mon,rr•lna li

V,lt t,.rkt1Jt-,

U svojoj tablici prihoda i troškova upišite u ćeliju C7 formulu za izračunavanje ukupnog zbroja svih prihoda, u ćeliju C20 formulu za izračunavanje ukupnog zbroja svih troškova i u ćeliju C22 formulu kojom ćete izračunati razliku prihoda i troškova. Kliknite na ćeliju C7 i upišite vrijed nost = SUM(C3:C6) . ćelije u navedenom rasponu.

Uočite

da su se

označile

Slika 56. Alat za umetanje osnovnih funkcija

Kliknite na ćeliju C20. Na kartici Polazno u grupi Uređivanje odaberite funkciju Zbroj (slika 56) .

- "'-----™-• • 70,00 kn

Povlačenjem miša s pritisnutom lijevom tipkom označite ćelije u rasponu od C1 O do

C19. Pritisnite Enter.

120,00 kn 100,00 kn

Za izračunavanje razlike prihoda i troškova kliknite na ćeliju C22 i upišite formulu = C7-C20.

20,00 kn 180,00 kn 40,00 kn

Upisivanjem formule rezultat se automatski mijenja promjenom vrijednosti u ćelija­ ma koje su obuhvaćene formulom .

30,00 kn 30,00 kn

:Suricči0:c~ •

51.JMđ>roj I,

(broJ2); ...)

Slika 57. Upotreba funkcije zbroja SUM

Brojevi su precizni, ali suhoparni. Međutim , grafikonima ih možemo pretvoriti u slike koje govore same za sebe.

Grafikoni Grafikoni su vrlo korisni i vizualno dopadljivi. Omogućuju usporedbu podataka, pregled promjena podataka i olakšavaju uočavanje uzroka koji dovode do ti h pro. mJena.

74

4. Stvaranje i predstavljanje sadržaja PnlHOOI

PRIHODI 400,00 kn 300,00 kn

300,00lcn

%70,00lcn

200,00 ~n

• kn

r-.ovfa...1 cde.!m

O!eparac

~.OOtn

-

50,00 lcn

100,00 kn

Novčani

Stipend1p

poklon

Slika 58. Primjeri tortnog i stupćastog grafikona Microsoft Excel podržava brojne vrste grafikona. Koju ćete vrstu grafikona odabrati za grafički prikaz podataka, ovisi o podatcima koje prikazujete. Iste podatke možete prikazati različitim grafikonima (slika 58). Vježba 17.

Izradite grafikone za svoje prihode i troškove . Označite ćelije od A3 do A6. Pritisnite tipku Ctrl i označite ćelije od C3 do C6. Na

kartici Umetanje u grupi Grafikoni odaberite željeni oblik grafikona (slika 59}. Gw.-..n,

Umetanjem grafikona pojavljuje se novi izbornik Alati za grafikone . Za prikaz natpisa vrijednosti nad podatcima kliknite na kartici Dizajn u grupi Rasporedi grafikona na alat Doda} element grafikona. Na padajućem popisu kliknite na Natpisi nad podacima i izaberite željeni oblik (slika 60} . Ponovite postupak umetanja grafikona za troškove. Izaberite neku drugu vrstu grafikona. Spremite dokument.

)

I ~ J.,,,..,l

,.i,,.o,,..

IJt

-' :i;ff', I.. I I. I

••••

•-od.

~

Iii, N.,,., !lfl iii f:j.-J,,.,.l, .,..,.,...

Nakon jednomjesečnog viti sljedeće :

praćenja

prihoda i troškova trebate napra•

boje.

4. izraču najte kolika bi bila ušteda. Tu analizu upotrijebit ćete pri izradi osobnog financijskog plana.

.

-

• •

/.

•

....,_-----+---·~--- - - -· 1111

T11l;c pog•~

•

•

c,, .. ,... :.;I!-'

•

:I,

L - I•

'

'°"'

10 Telefon • mobftel

tJ,šu

fllfi ~,..

rllfh

• d)[b

1. isplanirajte moguće troškove za sljedeći mjesec 3. pronađite stavke na kojima biste mogli uštedjeti novac

-

-

,,,...

'"" t11- '-Pc<1""'"•!-...,..-....-'1»11~,.,-. ------.

Vježba 18.

rflfll

UnUUM)I tr•J

Unuu•"J• R'""''"

l'•"'1> leni

11 Hren• 12 Pla!

13 o sobna h1g11ena

ri>' Kvizom 1 g3kviz2.htm provjerite svoje znanje. V

Slika 59. Vrste grafikona

!h'l g..,

•

Slika 60. Izbor elemenata grafikona

V

Cetvrto poglavlje - Stednja

U četvrtom poglavlju ovog istraživačkog rada potrebno je napisati, tj . definirati osnovne pojmove vezane za štednju, primjerice što je štednja, kako započeti sa

75

4. Stvaranje i predstavljanje sadržaja štednjom, koliko i u koju svrhu štedjeti, navesti primjere štednje i kamata na štednju u bankama. V

Stedjeti možete u različitim novčanim valutama: eurima, dolarima, jenima, funtama i sl. Da biste mogli prikazati simbole tih valuta u pisanom obliku, treba znati kako umetnuti te simbole. Umetanje simbola i jednadžbi

1[ Jtdn•d.ib• ·

n Simbol ·

I

C

S

~

it

O

~

f

@

>

<

$

TII

96

li)

A,

u Wordu

Simboli su posebna vrsta pisma, odnosno znakovi koji se ne mogu jednostavno dobiti tipkovnicom . Takva su primjerice grčka slova, matematički simboli, oznake valuta, strelice i sl.

6

l

~

a

X

l

Simbol

C>

Slika 61 . Alat za umetanje simbola

Rs w (h

p

l I~

;

RJ đ

i(

e

% e, N!? ®

e-

@


~

i

o e

:I %

:f

Yi ½

~

<S 'A

"·

lM

¼ ¾ ¾ ½ ¼ ¾ ¼ ¾ ¼ y j JI ~ lt t d 6 rr l - I

"

J

I

-t,

A

f- 1' • -J.. ~ ,J L n I ..,

" clsl~I~J {~Jf[@ l>{
t

•

0

-21 !

.IIIOt tJ>

J

O,,u11'fll

Slika 62. Prozor Simboli Prilikom proučavanja štednje u bankama naići ćete na razne kalkulatore štednje, a da biste saznali kako oni funkcioniraju, bit će vam potrebna formula za izračunavanje iznosa kamata.

rou,te,o,, nlr

Vježba 19.

tama

na

štednju možete se koristiti mrež• nom stranicom www. moj-bankar.hr.

76

Ako vam simboli iz okvira Simboli nisu dovoljni, kliknite na Više simbola. Otvorit će se prozor Simboli (slika 62) sa svim znakovima i simbolima raspoloživima na računalu .

-

/ (x} • o 0 +

Za informacije o kama-

Najjednostavniji način umetanja simbola jest da na kartici Umetanje u grupi Simboli kliknete na gumb Simbol. Otvorit će se okvir kao na slici u kojemu je dovoljno kliknuti na željeni simbol i on će se prenijeti u d okument.

- (o...co, 7+ L 11

•-1

b„fln

11

0

Saznajte koje banke nude najpovoljnije kamate na štednju i izračunajte nekoliko primjera štednje odnosno dobiti od kamata. Na kraju donesite zaključak o tome isplati li se u današnje vrijeme štedjeti u bankama; koji su razlozi za, a koji protiv. •

Za upisivanje jednadžbi, primjerice pri pisanju matematičkih izraza, kliknite na karticu Umetanje i u grupi Simboli kliknite na alat Jednadžba (slika 63).

B

Klikom na Umetni novu jednadžbu otvara

Slika 63. Padajući izbornik alata Jednadlbe

• 7t Ur. ,•nr ~ow )•dnoo,l,11 Rutop ••• ,,dnadfi,a

R

4. Stvaranje i predstavljanje sadržaja se novi izbornik Alati za jednadžbe i kartica Dizajn na kojoj se nalaze svi potrebni alati kojima možete oblikovati bilo koju matematičku formulu (slika 64). \ 1·

Inde~•, l
lw!om1\ •

t h ~t t'ill •

•

•

Ztgro.S. f.,,tq, An-ull L,mc,., Opc,_

G91.t1t0t..

..

•

•

lo911t1t11• •

_,.,

•

..

t"""""

Slika 64. Alatl kartice Dizajn za jednadžbe

Vježba 20. Upišite u svoj rad definiciju jednostavnog kamatnog računa i formule za izračunava­ nje kamate, glavnice i vremena potrebnog za štednju. Za primjenu jednostavnog kamatnog računa koristimo se sljedećim simbolima: C - glavnica - iznos od kojeg se računaju kamate p - kamatna stopa ili kamatnjak - izražena u postotcima K - kamate n - vrijeme za koje se kamate

obračunavaju ,

a može biti zadana u:

= broj godina mjesecima: m = broj mjeseci godinama: n

danima: d Za

Za

izračun

izračun

= broj dana. kamata:

glavnice:

K= C=

C · p ·n 100 100 · k

p ·n

Za izračun vremena u kojem su kamate ostvarene:

n=

100 · k

C ·p

Peto poglavlje - Financijski plan U petom poglavlju ovog istraživačkog rada potrebno je sastaviti osobni financijski plan. - Saznajte koji su koraci financijskog planiranja. - Razm islite o tome na što sve trebate pripaziti (želje, mogućnosti , emocije, prioriteti, impulzivna potrošnja). - Definirajte neki specifični financijski cilj koji želite ostvariti (npr. kupnja novog mobitela ili tenisica). - Odredite način na koji ćete realizirati svoj cilj , tj . definirajte radnje i akcije koje trebate poduzeti kako biste cilj ostvarili (npr. štedjeti 50 kn mjesečno ili manje trošiti na stavke koje nisu prioriteti). - Postavite si vremenski rok u kojem namjeravate ostvariti cilj.

77

4. Stvaranje i predstavljanje sadržaja Vježba 21 .

Umetnite u svoj rad nekoliko stavki impulzivne potrošnje. Stvorite popis s grafičk i m oznakama kao na slici (upišite svoje primjere) . Primjeri impulzivne potrošnje : ✓ kupnja čokolade kao utjehe za loše raspoloženje ✓ plaćanje nekoliko rundi pića nakon položenog ispita ili odlične ocjene ✓ kupnja previše peciva kad smo gladni

- . I-. •· ~·

!....

~

t.

"I

A,1Hh

Oblikovanje popisa

Word raspolaže s dvama osnovnim oblicima popisa i nabrajanja:

✓

• popis s hlit•

Q

•

•

_.

• :•

}.- J ✓

Slika 65. Alat za odabir grafičke oznake popisa 1.

oznakama

• popis s brojevima i slovima. Za unos grafičke oznake popisa kliknite na mjesto unosa, zatim na kartici Polazna u grupi Odlomak kliknite na strelicu gumba Grafičke oznake i odaberite znak koji vam odgovara.

✓

•

grafičkim

Ako vam se nijedna od ponuđenih oznaka ne sviđa , kliknite na Definiraj novu grafič" ku oznaku kako biste odabrali neki drugi simbol ili sliku. Zelite li u potpunosti ukloniti oblikovanje popisa, u izborniku Grafičke oznake odaberite Ništa.

Napravite financijski plan s točno određenim ciljem (npr. kupnja novih tenisica ili cipela). Plan sastavite vodeći se primjerom na slici.

3.

Cilj financijskog plana • kupnja novih tenisica Potrebna sredstva • cijena novih tenisica je 450 kn Vrijeme štednje

Vježba 23.

4.

• 6 mjeseci Kako realizirati

2.

• ••

Vježba 22.

Na kraju ovog poglavlja napišite podnaslov Rezultati istraživanja i oblikujte ga stilom Rezultati istraživanja , kopirajte grafikone svojih prihoda i troškova iz Excelove tablice koje ste napravili u vježbi 17. Analizirajte svoj financijski plan i napišite svoje viđenje TROŠKOVI ...... ostvarivosti tog plana, odnosno navedite na kojim biste stavkama mogli uštedjeti da biste došli do cilja.

svaki mjesec odvojiti 75 kn

Grafikon iz Excela možete jednostavno umetnuti u Wordov dokument tako da ga kopirate i zalijepite na željene mjesto.

' I

•.__ l= ===T-""':l,

'·«c~ .e.. #

I ...,,, . .

tM ""... t.o,:-~t..

c:;,

O
[ii

r tt"'J- 'JI"• M

...

Slika 66. Kopiranje grafikona u Excelu

" Sesto poglavlje - Izborna tema (valuta , banke, tečaj)

U izbornoj temi odaberite temu koja vas zanima iz svijeta financija i o kojoj biste htjeli naučiti i saznati više.

78

4. Stvaranje i predstavljanje sadržaja Za bilo koju od tih izbornih tema pratite tečaj valute po izboru kroz neko vremensko razdoblje, najmanje dva tjedna. Tečajne promjene svaki dan bilježite u Excelovu tablicu i na kraju izradite grafikon . Grafikon umetnite u Wordov dokument svojeg istraživačkog rada i napišite analizu praćenja tečaja : kojeg je datuma bilo najisplativije kupiti devizu, a kojeg je datuma bilo najisplativije prodati je.

oatvm ll'tl

@n@

Y<1luta

:, ;

uso uso uso

~.s.

u:;o

\5

uso

15 25

65

uso

75

uso

e,

USll

9š

uso

10 ~

uso uso uso

11 5 12 5 13 5

uso

K"l>"\1629 6.2U21l 6 1B'176 6 203787 6 222J'JB &.20.l809 , 221,11a &.242148 611!431 6 23!10] 6 2!,:>110 G20289 li Z21555 6 2-IOZ2 6.11024) , llln09 6.207176 li 17024) li 1(1;809 6 207375

tečaj

za dolar (USO)

b.$

.

~

&.1

11,IS &.1 ~D',

k

I 111 : 5

ll

l.S

,u

. ....;,QWn!UldtWC

U našem primjeru za valutu US dolar vidimo da je najniži prodajni tečaj bio 1. 5. i iznosio je 6, 13 kn pa je stoga tog datuma bilo najisplativije kupiti dolare, a najveći kupovni tečaj bio je 1O. 5., kada je iznosio 6 ,21 kn, i tada je bilo najisplativije prodati dolare.

S!,.

!,5.

1.S

15.

• !v(O'tll • drvu

ts.

• fllroOrlt A U

10.5.

:i.s. ' "

Clt\(.U.

Slika 67. Tečajna tablica i grafikon

Na primjeru od 1000 $ to bi značilo sljedeće: da smo 1. 5. za 6.139,51 kn kupili 1000 $ , a 1O. 5. tih 1000 $ prodali i dobili 6 .215,40 kn , zaradili bismo 6.215,40 - 6.139,51 = 75,89 kn.

Sedmo poglavlje - Zaključak Prilikom pisanja zaključka obratite pozornost na sljedeće: • zaključak treba imati najviše jednu stranicu

Nav1gac~a

• to je završni dio rada u koji se ne unose nove informacije, već se iz prethodnog teksta i rezultata istraživanja izdvajaju ključni elementi

Prt1ra!J do"'-•"'

/) •

•

• može sadržavati mišljenje i preporuke.

111,<>d

Z.Onova,

Nakon napisanog dosadašnjeg dijela rada provjerite jesu li naslovi poglavlja ispravno numerirani (svaki naslov trebao bi biti oblikovan stilom Naslov 1, podnaslov stilom Naslov 2 itd.). To možete provjeriti klikom na statusnu traku s lijeve strane na natpis Stranica. U otvorenom oknu Navigacija kliknite na Naslovi (slika 68) .

J

POl/o!t,j>

' ~ed,,jo ), flllln
I> l:boma tfflll (I, luQ. 8"1>! C. 1 ~

Slika 68. Okno Navigacija

Kod pisanja tako velike količine teksta može se dogoditi da jednu riječ ili izraz, neki datum i sl. napišete krivo . Ako se radi o jednoj napisanoj riječi , pronaći ćete je i ispraviti, no što ako se netočna riječ pojavljuje više puta unutar dokumenta? Word nudi još jednu automatizaciju postupka. ?

X

8

Zamjena i traženje Kako ne biste morali svaku rije č posebno mijenjati, Word ima m og u ć­ nost zamjene alatom Zamjena koji se nalazi na kartici Polazna u grupi Uređivanje.

Slika 69. Kartica Zamijeni u dijaloškom okviru Tratenje i zamjena

Na kartici Zamijeni u okvir Traži ovo upisujete riječ koju želite zamijeniti , 79

4. Stvaranje i predstavljanje sadržaja a u okvir Zamijeni ovim upisujete novu riječ. Možete zamijeniti samo jednu pronađe­ nu riječ ili sve pronađene riječi. Ctrl + F otvara tražilicu unutar navigacije i Ctrl

+

Prilikom zamjene potrebno je obratiti pažnju na riječ koju opisujemo. Upišete li euro ili euri, računalo će ih tretirati kao dvije zasebne riječi iako ste mislili na jedan pojam. Kada je riječ o velikom dokumentu, često traženje određene riječi nije efikasno krenema li od početka dokumenta. Cak i kada približno znamo gdje potražiti riječ , bespotrebno ćemo izgubiti vrijeme. v

H otvara dijaloški okvir Traženje i zamjena

Osim traženja i zamjene jedne r iječi ovim alatima možete tražiti i zamijeniti cijele izraze, rečenice ili odlomke.

Opciju traženja možete pokrenuti na dva načina:

Navioa ~a

- klikom na alat Traži u grupi Uređivanje na kartici Polazno , čime se otvara okno Navigacija (slika 70) , tj . tražilica u koju upisujete riječ ili izraz - pomoću dijaloškog okvira Traženje i zamjena na kartici Traži (slika 71 ) gdje možete odabrati mjesto pretraživanja na gumbu Pronađi u.

-,......_ ~-... .__,

• X

". • •

lb.. •

~ . . . . . "8'\~•,.. ., .,.......,.., . . . ~.11 ..... 111,o . . . . . . .

•

• a •

--

Slika 70. Okno Navigacija

Ako na dijaloškom okviru Traženje i zamjena kliknete na gumb Više>> , otvaraju se dodatne mogućnosti pretraživanja. X

1

I,w

t,.ij„ n

J4, ,,.

,..ft

11\KlUk•" "'-i'\IW "

I

[""°

01"!:I IMIO O!t'IP '11f~

• • lv\16 •

I

trn

t J• r•

Da biste stvorili tablicu sadržaja koju je jednostavno ažurirati, svim naslovima svih razina trebate dodijeliti pripadajući stil iz grupe Stilovi. Word će nakon toga iz tih naslova stvoriti tablicu sadržaja.

04!.m ~

o~hr-rr-•

l •9'...,.J• I r4<1110!.1

~

~.dtt ..... . , . ...!..t . .

~ • flW " ~h""'1

. .. . . . ~ - ..... . ','S:,,,."'IJ•

•

Stvaranje tablice sadržaja

,------------------.-,

~ti"""'""

C

I U-n:r.10N•·"' f ,,,,.~e16'....,,r•.u

[J 11ta11.,.,....,,, ,vrt

,

[0'\1fl:lfflJtNtt .JNil.9ft. t ltll' . ..__. lflt

~~ wt. • tl41• t • b "'9 t tt·q

O ~t-Mttltf"O~ lf!0 ,c llfl\~I„

l ] Zlf! tflllll'i :rit1• tw". 'VIJl.lb

Stvaranje tablice sadržaja pripada grupi automatiziranih postupaka u Wordu .

Slika 71 . Dijaloški okvir Tratenje i zamjena Vježba 24.

Na drugu stranicu svojeg pisanog rada u Wordu (onu koju smo rezervirali za sadržaj) umetnite tablicu sadržaja. Tablicu sadržaja možete umetnuti odabirom Tablica sadržaja iz kartice Reference. Iz padaj u ćeg izbornika izaberite željeni oblik tablice (slika 72) . Nakon što umetnete tablicu sadržaja, primijetite da svakoj od stranica možete pristupiti klikom na pojed ini naslov uz držanje tipke Ctrl.

80

I@ Toblica

L OodtJ W:Sl. I)! ~n••J ~bi<"

id<> • •

AB' I.Jm(tni

fu,now

,1 Um• t111lrain1ub1~dl u

"'( SIJtdd• fu,r>Otll • I

IJ<J,
Auto ••Uko l.t>l!Co 1

. _2_______________ ,

Sadrž;it

N.-k;Nt _ .. _ _ _ _ _, _ _ _ _ _ _ ,

NMlow L.._,,_....,,_ _

--··-··-··-··---l

Slika 72. Alat tablice sadržaja

4. Stvaranje i predstavljanje sadržaja Prednost takva načina kreiranja tablice sadržaja jest da u bilo kojem trenutku možete dodavati nove naslove, podnaslove i nove stranice jer imate mogućnost ažuriranja tablice (slika 73). Možete ažurirati samo brojeve stranica ili cijelu tabl icu sadržaja.

r~

~.. .. J. ..t 11,., ..~ ,, .

;j oJ.............. 1

~adrlaJ

t ~tM\lf

2. O novcu................,..

·l. P
..l"

4j\10,01\I

i ;i.r.1c~·~•-bfo,j"'11: n.u~

1

•

x ,_____ _ _ _ _ __

Wll,t~~.,.. mt,~~· OO&bftf'ftjt' I u~ct

l. Ui,(>(f ................. , •• ,...;

.11 f:

1

o ~~

!ub!,b-c»

- -

1 ........ 1r 0 ......1..

~

..... ..................................... .......... '• I'···························......................... 3

_ ....................................................

s

~~

.... stednJa ................................................................., ••••••••••••• , ..................................... ,........., •• 7

5. Financijski plan ......, ........................................................ _.·--·······................ _ .......... _ g

~. ltborna um-.. IV-.-luia, Brie,

feča.i) ......................................................................................

ll

Popis literature

Na kraju svakog rada potrebno je navesti popis literature odnosno b ibliografskih jedinica koji treba sadržavati sve izvore kojima ste se koristili i/ ili ste ih c itirali u svojem radu . Popis treba sadržavati abecednim redoslijedom ispisana prezimena i imena autora, nazive svih dokumenata i izvora (knjiga, časopisa , članaka , elektroničke građe , mrežna mjesta) te njihove izdavače , mjesto i godinu izdanja. Word ima ugrađen još jedan automatizirani postupak, a to je upravo kreiranje bibliografije. Prednost automatskog kreiranja popisa literature u odnosu na ručni unos jest mogućnost automatskog ažuriranja popisa u slučaju da dodamo ili oduzmemo neki izvor. Osim toga, ne moramo posebno sastavljati popis, već Word upotrebljava popis izvora koji smo kreirali tijekom pisanja rada. Takvu automatiziranu bibliografiju možete stvoriti samo ako u dokumentu imate umetnute citate i izvore (vježba 11). Vježba 25. u

l•-'J,

~ Vpr,vfj1nje izvoflrM ~Stit APA

•

Umetn,. - - - - - - -

MVOd • ( "'

ci81bhog11fija •

J

uodi 1111"'100111.1•.._____,

Slika 74. Alat za Bibliografiju

J

Više o pravilima sastavljanja popisa literature potražite na mrežnoj stranici Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje: p ravop1s .hr/ pravila (na izborniku izaberite stavku Bibliografske jedinice) .

1. Kliknite na mjesto na koje želite umetnuti bibliografiju, obično na kraju dokumenta.

padajućem izborniku Uređeno izaberite

oblik bibliografije. ~

1, ll'I • Cđ ""''""' ,~,,,., ,. ~149.... I

BiblioBr afljc1 Hnxrtst.a 11orodno con1a1. (2018.i Oohvćib?no izT~jl"e lis1a: ,;,,vw,. 'iob.f-r /.lrvar$ka norodnt1 bonlm. (201&~ Dohvaćeno iz.N:lvalnice: IV\'IW.hr>b.lv/novac./ro\ltanice HrVat$t.i inscliut l/1 fino1ic:ij$ la, edukodju. (201!!.J. Dohvaće110 iz ~tednj1:1: VNIW.hife.hr lvarov, M., Barbić, D., & Razum, A. (2'l18.i Moj novcx; moja budm:nost. Cbhvaćeno iz Štedopi~ • lnstiw t za llnancljsl-.o obra20va1je: vMw.steoopis.t-r/preuzimanJe•rno,-novac-moja•

I

buducno,l

Zivotopis Životopis je osobni dokument koji vam omogućuje da stečene vještine

predstavljanja autora ćem poslodavcu.

ažuriranja tablice sadržaja

Iza zadnje stranice dokumenta umetnite praznu stranicu i kreirajte popis literature kojom ste se koristili u svojem radu.

2. Na kartici Reference u grupi Navodi i bibliografija kliknite Bibliografija .

3 . Na

Slika 73. Mogućnosti

L:'-: =------=================::'..J

i kvalifikacije prikažete jasno i pregledno. Piše se u svrhu

određenog

uratka ili prilikom osobnog predstavljanja budu-

Slika 75. Primjer bibliografije

81

4. Stvaranje i predstavljanje sadržaja 0S08NE IN'OfUMCIJE

lvić

9

~

i

Životopis sadržava sljedeće kategorije:

lvan t ,,., ,. 10000 l.llJeb

(•385'96123oi5878

C!) MS\ M0Cs,nllll Cl0ffl

01mr.2011.01.
Telefonskl operater TelelcDrnlnlf;qsh IVl1lca (1-tva!sb) odnoasla,IX:ll'lla

• ln'UlcUl • ura2erl,

IIJ)CIICb'lall,,...-

• c l l l l l 9 ~. . . . 1 MIM rel="nofollow">Nel -~~

~

~

- podatci o obrazovanju (kada i koju ste školu pohađali te koje ste zvanje stekli; spomenite tečajeve koje ste pohađali , seminare i važne projekte, navedite njihov točan naziv, kratak sadržaj, razdoblje održavanja i naziv institucije) - radno iskustvo (napišite ime poslodavca, mjesto rada, naziv radnog mjesta, poslove koje ste obavljali i razdoblje tijekom kojeg ste radili) - znanje jezika

0110Q'2017-danll

~"]etlr,e

- osobni podatci (vaše ime i prezime, točna adresa, telefonski brojevi i adresa e--pošte)

u~--

· •-D09""ZIOp • IIIIOJlt,o

- dodatne sposobnosti s naglaskom na tehničke , organizacijske, umjetničke i društvene vještine (uključite sve posebne vještine kao što su rad na računalu , znanje jezika, vozački ispit) - dodatne informacije kojima može biti nadopunjen životopis (nagrade, priznanja i aktivnosti, članstvo u društvima, način provođenja slobodnog vremena i hobiji)

Najjednostavniji pristup kreiranju životopisa jest upotrebom tablice. Prisjetite se umetanja tablice iz vježbe 13. Vježba 26. 000,.TNE INFORMACIJE

Na kraju svojeg istraživačkog rada kreirajte svoj životopis koristeći se tablicom .

Slika 76. Primjer izgleda životopisa

Tablica neka ima dva stupca, a redaka onoliko koliko ćete stavki o sebi napisati (primjer na slici 76 ima osam redaka) . Označite prvi stupac i postavite poravnanje u stupcu

Desno , zatim označite drugi

stupac i postavite poravnanje Lijevo (slika 77) . Raspored

Por~vnanJt

Slika 77. Alati za poravnanje teksta u tablici

82

Da bi okviri tablice bili nevidljivi, označite cijelu tablicu klikom na kvadratić s če­ tverostranom strelicom u gornjem lijevom kutu tablice i na skočnom izborniku kliknite na alat Obrubi. Odaberite opciju Bez c.i_,. t,Jt i - ~.- .- ., • • :,,; · obruba. • r : % . .A . • . . u ,!ni l:Đl U prvu ćeliju umetnite svoju sliku i uredite je (vježba 10). Za stvaranje životopisa možete se poslužiti i Wordovim predlošcima. Prilikom stvara-

OSOBNEINFOR!VIAOJE

lvić

~•llt,n.b

tvan

~cb..t,

{:) Školska 1, 10000 Zagreb

B(+38 S)9S1234S67 @

ivan.ivi~gn111il.com

Slika 78. Alat za uklanjanje obruba tablice

I

L';"• ebtut>

I

o,,.., •tw,.l

lI] ~• obrub, [:)

~ • • • ot,n,b

Unwt "'Q~IUI.,

4. Stvaranje i predstavljanje sadržaja nja novog dokumenta u okvir za pretraživanje upišite „životopis" i pritisnite Enter (slika 79).

Novo

Izaberite jedan od ponuđenih predložaka pa ga popunite svojim informacijama i uredite prema svojim potrebama .

p

•

Zivotopis možete napraviti i na mreži, na mrežnom mjestu www.europass.hr.

--

Izradom životopisa zaokružili ste izradu svojeg istraživačkog rada. Pisani je dio uratka napravljen, a sada još preostaje njegova prezentacija.

--

··- •

-

·-

3. Predstavljanje podataka

·-·-

Prezentacija na računalu najčešće je spoj teksta, slike, zvuka, animacije i raznih vizualnih efekata.

-

-~...

Osnovni element prezentacije jest slajd (S/ide). To je okvir nalik stranici u Wordu , ali s elementima na koje možete utjecati, primjerice možete u či niti da se kreću u određenome smjeru određenom brzinom, da izvode glazbu ili da izvršavaju razne druge radnje . Prezentacija se sastoji od niza slajdova koji se nižu jedan za drugim ili u slijedu koji odredimo.

Slika 79. Wordovi predlošci za životopis

Prije nego što krenete s izradom prezentacije, definirajte trajanje svojeg predstavljanja jer obično prezentaciju morate moći održati u zadanom vremenu. Preporuča se da prezentacija ne bude dulja od 20 slajdova.

Slajd

Primjere slajdova gotove prezentacije možete vidjeti na slici 80.

--

··-- --•

1

-----------·----

·-·-.,_

---- -

•

2

3

-- ----..

-=

~

• . . _ _ . . ,I

••

-

- -

-·

•

,

--·-----

-----·-

--·--

. .- · - · a6 -

-~ ·--.---·-___ --

. ---·-

T

•

1

4

.. _

8

--•

Slika 80. Primjeri slajdova gotove prezentacije

83

4. Stvaranje i predstavljanje sadržaja Preporuke za stvaranje prezentacija: - veli čina pisma neka ne bude manja od 24 točke - na slajd stavljajte najviše pet redova teksta, pišite u natuknicama - boja teksta mora se dobro isticati na boji pozadine - ne pretjerujte sa šarenilom boja - prezentacija nije kolaž i previše raznobojnih detalja može odvratiti pozornost od glavnog sadržaja, tj . poruke slajda.

O Više o savjetima kako izraditi kvalitetnu prezentaciju pogledajte u 1g4prez1 .pptx.

Program Microsoft PowerPoint Ključne riječi

slajd, prijelazi , animacije, dijaprojekcija

PowerPoint 2016 program je koji dolazi u sklopu programskog paketa Microsoft Office 2016. Namijenjen je izradi p rezentacija, a omogućuje povezivanje teksta, slika, zvuka i vizualnih efekata u animiranu cjelinu . Osnovne elemente prozora programa PowerPoint možete vidjeti na slici 82.

Slika 81 . Ikona programa PowerPoint 2016

'TJ .,.._.,.,.

1d o..... ~

""""""· •

l

__....

0.-t'

"' 1•.u!

.,,, "''

::;:.

...... •

Đ .t.,,1_,,. t i.~,,., , _ ,

....

,...,.__.,.1............ •~~

IIA•

,i , ,·•":,.,.. ,. ,

3)

,,.....

-

~

)I;

.Q.1.J-4'•111IY'f•••i.•

A

• ' ., ' ... C.

•

1. - - - - - ,

o Dodajte naslov Kliknit e da biste dodali podnaslov

:.. a=;,;

1

I

/9

Q

l!I

q

O

• lJ

•J

• •'•I

+;af.:! :,

Slika 82. PowerPointov prozor Osim standardnih kartica i alata koje imaju svi programi u paketu Microsoft Office, PowerPoint na radnom prostoru ima smješten slajd O, uz lijevi se rub nalazi okvir za pregled svih slajdova a na izborniku se nalaze kartice Đ specifične samo za prezentaciju: Prijelazi, Animacije i Dijaprojekcija .

8,

Dokumenti

84

izrađeni

u PowerPointu imaju nastavak .pptx.

4. Stvaranje i predstavljanje sadržaja

., .

,.,,..,,

o...,,

Ar.rnoc••

I:::.' LlR..,...-.1.

~IIJk

u,,,...,,,.

-

~

I'-"

.

rr -

C,

A

~v,.,_,..,

Na;,

I

· aw..,,... „ -t ............... Otfl<~

.~b=j

.:..{

•

I

H • ,b, i udtt.1.

NI\ OV"I UIJCI I

•

r u

I

s

~

,.. '

.~

l

Z19i,,,i,. .,k"Jt I

~· I •··,. t~- 1~: •

Ut;,o, eć,

l)wudruJ•

'

•

Pr ••no

l3 ~.,.

.,.,.,_

Slika 83. Vrste slajdova

Kada pokrenete PowerPoint i stvorite novi dokument, vaša prezentacija odmah dobije jedan slajd. Taj prvi slajd naziva se Naslovni slajd. Na njemu već piše što trebate napraviti. Za dodavanje drugog slajda odaberite karticu Polazno, iz grupe Slajdovi odaberite Novi slajd i iz padajućeg izbornika odaberite željenu vrstu slajda. Na slici 83 možete vidjeti koje sve vrste slajdova postoje.

S.-n..ir

Vježba 27. SI L,1 t opno,n

Na naslovnom slajdu u okviru za naslov upišite Upravljanje financijama , a u okviru za podnaslov upišite svoje ime, prezime i razred .

Da bi prezentacija bila vizualno privlačna, možete upotrijebiti neku od postojećih PowerPointovih tema. Tema dokumenta skup je oblikovanja koji obuhvaća boje teme koje se podudaraju s pozadinom, fontove teme i skup efekata teme . Dodavanje teme

PowerPoint nudi nekoliko ugrađenih tema koje možete i prilagoditi. Ugrađene teme možete primijeniti u galeriji tema na kartici Dizajn (slika 84). Zelite li temu primijeniti na jedan ili više odabranih slajdova, kliknite na odabranu temu desnom tipkom Aa Aa Aa miša i iz padajućeg izbornika odaberite A~Primijeni na odabrane slajdove. V

-

-- ... -- .. -- -- -·

j

---

""'' Vj~žba 28.

Slika 84. Galerija tema

Odaberite neku od tema za svoju prezentaciju. Pripazite da vizualno odgovara naslovu prezentacije. Uočite

da PowerPoint sam postavi unaprijed definiranu veličinu fonta za naslov i podnaslov. Preporučena veličina fonta za naslov jest 44 pt, za podnaslov 32 pt, a za tekst 24 pt. Međutim ,

da ne bismo morali na svakom slajdu za svaki naslov i tekst ručno podešavati veličinu fonta, oblik, boju, smještaj i sl., za to nam može pomoći kreiranje vlastitog predloška slajdova upotrebom matrice slajda. Matrica slajda

Matrica slajda

Matrica slajda posebna je vrsta slajda koja služi kao predložak svim ostalim slajdov vima u prezentaciji. Sto to znači? Svi sadržaji i oblikovanja koja primijenimo na matrici slajda odrazit će se na sve slajdove u prezentaciji. Primjerice, ako u matrici slajda postavite crvenu pozadinu, svi slajdovi u prezentaciji imat će crvenu pozadinu.

85

4. Stvaranje i predstavljanje sadržaja Da biste mogli uređivati matricu, morate se iz prikaza Normalno (Norma/ View) prebaciti u poseban način rada - Prikaz matrice. Aktivirate ga tako da na kartici Prikaz u grupi Prikazi osnovne stranice kliknete na gumb Matrica s/ajda . Na vrpci je sada vidljiva nova kartica - Matrica slajda .

•

I

~•,tr,n M-r""B ~.a&nr-..t

__...~ b-b,je!lo

'·

llr;U7! CKlll•vut '1.1.l"WU:.

,

Choomi ,.,.,.-.5..7„ Yp,.r-1, " qJC'k)m ,,,•~ Ffiltf'lt.,r\t ut JJ.liu,u<1 bo,t. fontv\<. PQ:•#'~ d~c, irp1t0\-o v,~

N. t-Ul.VWfll '-'af.J ff'1Gi.tk wtnt..tn.Jb btl I.

Pogledajte kako sada izgleda okno slajdova. U njemu se više ne nalaze dva slajda koja smo imali na počet­ ku stvaranja nove prezentacije. Na slici 86 vidite suče­ lje izmijenjenog načina rada (Prikaz matrice) u kojemu se nalazite. W .., . --.

~

• ..._

...-..

....,

........ ..._.......,.. ._._ .....,. .._ • •••·- ..... --

- . .•

...... - -~-~ ,__

I

···----

...,__

•

,:.,-. ;r,-

,._.

......... _

~

....-...;......

m

. ., _ _

._.

...

...----~ .....

-

tJ

•

.....,. Al4-M•"'•__...,..

w

- ~

i-.

•

D matnce

r.

•

Q

. •

G1

Slika 86. Način rada Prikaz matrice

•i

•i

•

1. U

načinu

Prvi, nešto veći slajd u oknu slajdova matrica onaj je slajd kojim određujemo izgled svih slajdova u prezentaciji neovisno o njihovoj vrsti, a zove se glavna matrica slajdova odnosno Faseta .

Vježba 29.

•

Slika 85. Alat za otvaranje matrice slajda

Ostali slajdovi matrice služe za oblikovanje određenih pojedinačnih vrsta slajdova.

Uredite stil naslova

1.

,,. Ffl,.,,,.,

i '°;~1\ l ft"\t• -c;, MOffltO.'- po!ft1: N h"" llltCloWTII-

Oblikujte glavnu matricu slajdova tako da veličinu fonta naslova postavite na 44 pt, oblik fonta Calibri, a za stil teksta matrice postavite veličinu fonta na 24 pt, oblik Calibri.

rada Prikaz matrice kliknite na oknu slajdova na prvu matricu slajdova.

2. Označite tekst „Uredite sti l naslova matrice" i u kartici Polazno u grupi Font promijenite veličinu na 44 pt i iz padajućeg izbornika oblika fonta odaberite Calibri. 3. Ponovite postupak za stil teksta matrice. Kao što smo matricama promijenili veličinu i oblik fonta, tako možemo promijeniti i bilo koje drugo oblikovanje, npr. promijeniti pozadinu, a možemo dodati i sadržaj po želji (tekst, sliku, zvuk i sl.). Sve će se to odraziti na odgovarajuće slajdove u prezentaciji.

u>" Više o upotrebi posebnih tipaka na tipkovnici i o tipkovničkim

prečacima

u

PowerPointu pogledajte na plakatu 1g4tipke_ppt.pdf. Vježba 30.

Umetnite u matricu slajda logotip svoje škole u gornji desni ugao slajda. Postavite da se logotip vidi na svim slajdovima osim na naslovnom slajdu.

86

4. Stvaranje i predstavljanje sadržaja

Uredite stil na lova mat ice Uredite stilove teksta matrice

Slika 87. Umetanje logotipa 1. U

načinu

rada Prikaz matrice kliknite na oknu slajdova na prvu matricu slajdova.

2. Umetnite sliku logotipa klikom na karticu Umetanje i alat Slike. Pronađite spremljenu datoteku slike na svojem računalu i u dijaloškom okviru pretraživanja kliknite Umetni. 3. Oblikujte sliku i pozicionirajte je u gornji desni ugao prezentacije. Uočite

da se slika pojavila na svim slajdovima na istom mjestu osim na naslovnom

stajdu. Zatvorite način rada Prikaz matrice na kartici Matrica slajda klikom na gumb Zatvori prikaz matrice.

Zaglavlje i podnožje Slajdovima u prezentacijama možete dodati zaglavlje i podnožje, slično kao što to činite i u ostalim vrstama dokumenata, o čemu ste već učili. Međutim , zaglavlje i podnožje u prezentacijama imaju dvije posebnosti: • mogu se nalaziti bilo gdje na slajdu • mogu se postaviti na jedan slajd, na nekoliko njih ili na sve slajdove. Zaglavlje i podnožje slajda sastoji se od triju elemenata: datuma, proizvoljnog teksta i broja slajda.

Vježba 31 . Na sve slajdove osim na naslovni slajd dodajte podnožje u kojem ćete napisati svoje ime i naziv istraživačkog rada: Upravljanje financijama. Uključite datum i broj slajda.

Z.9h,..1Je i podnof1• Sl>)d

X

?

BiUdld b1olu1t

Uktju(I n, sl~d

....... -.. ,•..... -. -..•

0 uawrn 1vrt,1mt ® 81-lri•~ .utom•ll•• 255~S

.• ..... .. -..•

••• ••

V

•

0 0

s,ojsh·d• fOđnOl!jt

P n<J, t""

1. Na kartici Umetanje kliknite na naredbu Zaglavlje i podnožje . Otvorit će se dijaloški okvir Zaglavlje i podnožje (slika 88) u kojem određujete elemente zaglavlja i podnožja, zasebno za slajdove i zasebno za bilješke i brošure.

!Prirr,

tr\l

no iw )

O
Slika 88. Dijaloški okvir laglavije i podnotje

87

4. Stvaranje i predstavljanje sadržaja 2. Za uključivanje prikaza datuma označite potvrdni okvir Datum i vrijeme. Možete birati želite li da se datum i vrijeme ažuriraju automatski ili pak možete upisati neki stalni datum koji se neće mijenjati. 3. Za prikaz rednog broja slajda označite potvrdni okvir Broj slajda. S obzirom na to da redni broj slajda ne treba biti prikazan na naslovnom slajdu, označite potvrdni okvir Nemoj pokazati na naslovnom slajdu. 4. Za dodavanje podnožja na slajd označite potvrdni okvir Podnožje i u okvir upišite tekst. U okviru Pretpregled dobivate grafičku informaciju o tome koja ste rezervirana mjesta odabrali. Kada konačno namjestite sve postavke, treba ih i primijeniti. S obzirom na to da podnožje treba biti na svim slajdovima u prezentaciji, kliknite na gumb Primijeni na sve. Rezervirana mjesta u zaglavlju i podnožju možete dodatno oblikovati kao i svaki drugi tekstualni okvir (prisjetite se oblikovanja u Wordu , vježba 2) te ih izbrisati s pojedinih slajdova. Međutim , ako promjene oblikovanja želite primijeniti na svim slajdovima, promjene trebate učiniti u matrici slajda. An imacijski efekti Glavnu čar prezentacijama daju animacijski efekti. U PowerPointu 2016 postoji mnogo efekata, no ne valja pretjerivati s njima kako ne biste odvratili pozornost publike od sadržaja prezentacije. Animirati možete sve objekte na slajdu (tekst, slike, grafikone itd.) kako biste naglasili njihovu važnost, kontrolirali tijek izlaganja i zainteresirali slušateljstvo svojom prezentacijom. No, nije potrebno animirati baš svaki objekt. PowerPoint omogućuje animiranje slajdova uporabom gotovih animacijskih shema i efekata prijelaza slajdova i animiranje objekata na slajdu. Na animirane objekte možete primijeniti i više od jedne animacije. Da biste dodali animacijski efekt nekom objektu, najprije ga trebate označiti. Animacije odabirete na kartici Animacije gdje iz galerije ponuđenih animacija odabirete željeni efekt (slika 89). Polazno

Umetanje

Dizajn

Pn1mzi

Ne:stlJlll)t

AnimactJe

01japr0Jekcija

*

*

let prema u... PnbhžavanJ-·

Pregled

•

Prikaz

Obhkov11nJe

* ,\"

_ Mogu(nost • efelcta

Dodavanje an1mac1Je •

Slika 89. Galerija animacija Animacije su grupirane u četiri skupine: Ulaz, Naglasak, Izlaz i Putovi kretanja. Ulazne animacije rabimo kada se neki objekt treba pojaviti na slajdu, a izlazne pri nestajanju objekata sa slajda. Animacije naglaska upotrijebit ćemo kada želimo do-

88

4. Stvaranje i predstavljanje sadržaja datno istaknuti neki objekt, a putove kretanja kada objekte želimo pomicati po slajdu na točno određeni način. O Više o oblikovanju animacije pomoću ponuđenih efekata pročitajte u 1 g4animacije.pdf.

Vježba 32 .

Postavite animaciju Nestajanje iz grupe Ulaz na naslove svih slajdova. Označite da se naslovi pojavljuju s prethodnim (slika 90).

• Pol«tM:

~ U,k

•

Prom)fflf redoslrjfda 1nim110J1

Q) Tr•JIRJC tw l;jii.

p ""'l= N

( ; Odgodi< S p
Efekti prijelaza slajdova

e

nt lr.n~

Slika 90. Odabir

v

Zelite li pojed ine slajdove dodatno naglasiti ili prijelaz između slajdova učiniti vizualno efektnim, možete upotrijebiti neki od prijelaznih efekata. Tim se efektima određuje način na koji će novi slajd zamijeniti trenutačni slajd u projekciji prezentacije . Efekte prijelaza između slajdova možete primijeniti na jedan ili više odabranih slajdova.

pojavljivanja objekta ili teksta

Označite

slajd kojemu želite pridružiti efekt prijelaza i na kartici Prijelazi iz galerije ponuđenih prijelaza odaberite neki od efekata koji su podijeljeni u tri grupe: Suptilno , Uzbudljivo i Dinamički sadržaj.

[~w+] Podj$

I'. Otmv,n,c

N-KM

o.

I

•• Zwl: (ba lWU)

•

Pomlcl1'J~~•

(91,..,,c:

:

~ N1 1đ1kmdcm

~()O

N.\ on OO:ClO.00 :

Slika 91 . Galerija prijelaza Za otvaranje čitave galerije kliknite na gumb Više . Vježba 33.

Postavite prijelaz slajdova po želji. Neka jedan prijelaz bude za cijelu prezentaciju. Pristupačnost prezentacije

Svoju prezentaciju u programu PowerPoint možete prilagoditi kako bi bila pristupačna osobama s teškoćama. Prezentacije se obično oslanjaju na vizualni prikaz pa će osobe s oštećenjem vida lakše razumjeti vaš sadržaj ako prilikom stvaranja slajdova obratite pozornost na pristupačnost .

Neki od savjeta za stvaranje pristupačn ih prezentacija: 1. Umetnite zamjenski tekst za sav vizualni sadržaj i tablice - za vrijeme upotrebe aplikacije Pripovjedač (Narrator) osobe koje ne vide zaslon moći će uz zamjenski

89

4. Stvaranje i predstavljanje sadržaja tekst shvatiti što je važno na slikama i tablicama. 2. Provjerite može li se sadržaj slajda pročitati redoslijedom koji ste zamislili - Pripovjedač elemente na slajdu č ita redoslijedom kojim su dodani na slajd, a taj se redoslijed može znatno razlikovati od redoslijeda prikaza elemenata.

o

Slika 92. Umetanje zamjenskog teksta u opciji Oblikovanje slike 1)

Fu mJ•
SIIIOVI.

_:: h~una Gbhl • -

J) hl..""?l\lt

O t:onw•• oM,~• ·

•~ z~"'J""•

u

t

fftU:, oblrta.

O Više o najboljim praksama za stvaranje pristupačnih prezentacija pročitajte u 1g4pristup_ppt.pdf.

•

Od1b1r •

PVI o,;wJ objdtht ~

•

P'!m,t
Odat , ~t1l

,n 1v•

•X Stlc:ri

•

rv,.

•

,...

RutMnn) "'Jtltl> broj• ,J,1d• 8 ,.._ ~ M ...RO l'hJUtC pOdf'OJJI

C.,,upluj objekte

...

• •

• I

.. !

f;!:

P11••·'"I

•4 Robi])

"

7

r.>

Rt-.u r,vđn 1 fflJ"'l•.o tl.ita.un"' 6

"'T'

Ru1eo11r1no m„nc ndrt•J• S ftn•M!'ln') MJ•t"ll ,,.dfhja l

--.~

N1d011 1

,.,

~

Snimanje zvuka za prezentacije Svoju prezentaciju možete prilagoditi osobama s teškoćama tako da sami snimite glas čitanja teksta na slajdovima uz eventualna dodatna objašnjenja. Snimanje zvuka u PowerPointu jedna je od netipičnih primjena tog alata.

I

1. U navigacijskom oknu označite slajd na koji želite dodati zvuk.

I

Ok..a ?> odakrr ..

Slika 93. Određiva n j e redoslljeda elemenata slajda u opciji Odabir

2. Na izborniku Umetanje kliknite na Zvuk, a zatim Snimi zvuk. Otvorit će se dijaloški okvir Snimanje zvuka . 3. Da biste pokrenuli snimanje, kliknite Zapis 4. Kada završite, kliknite Zaustavi

[i].

I• 1.

5. Da biste preslušali zvuk koji ste upravo snimili, kliknite Reproducira} ~

-

U okvir Naziv upišite naziv za zvuk, a zatim kliknite Umetni. Pojavit će se ikona zvučnog zapisa

na slajdu.

D ijaprojekcija Uspješna prezentacija rezultat je dobre pripreme i vježbe stoga je potrebno uvježbati prezentaciju kako bi bila u okviru planiranog vremena. Ne zaboravite da su slajdovi samo vizualna pomoć , a vaše prezentiranje, odnosno vi ste u centru pažnje. Prije početka prezentiranja pozdravite gledatelje, a na kraju zahvalite na pozornosti.

90

4. Stvaranje i predstavljanje sadržaja Pogled dijaprojekcije prezentacije otvarate na jedan od slj ed eći h načina: • odabirom Dijaprojekcija > Pokretanje dijaprojekcije > Od početka • pritiskom funkcijske tipke FS. Za izlaz iz prikaza dijaprojekcije pritisnite t ipku ESC na tipkovnici. Vježba 34.

Postavite željene opcij e dijaprojekcije svoje prezentacije. Koristite se mrežnom pomoći na mrežnoj adresi support.office.com/hr-HR/powerpoint. Time ste zaokružili cjelokupni projekt. Kroz istraživač ki nač in rada nau či l i ste pronaći relevantne informacije, provesti pra ćenj e i bilježenje određenih aktivnosti, prikazati rezultate rada i praćenja u pisanom obliku te ih urediti prema pravilima oblikovanja teksta, analizirati rezultate uz pomo ć proračunsk i h tablica i predstaviti svoj uradak prezentacijom. Pitalica 1. Nabrojite etape istraživaćkog rada i odgovorite u kojim biste etapama upotrijebili neki od programa paketa Microsoft Office. 2. Navedite na koji način možete upotrijebiti tipkovnicu kod označivanja raznih dijelova teksta. 3. Koju biste automatizaciju oblikovanja dokumenta u Wordu upotrijebili za postavljanje iste velič i ne i boje fonta za sve podnaslove u dokumentu? 4. Na koji način najbrže i najjednostavnije možete doći na kraj dokumenta? 5. Opišite postupak započinjanja numeriranja stranica brojem različitim od 1 {prouči mrežnu pomoć na adresi support.office.com/hr-HR/word). 6. Napravite plakat u Wordu o starim kovanicama, novčanicama ili kovanicama u AH ili o valuti neke druge zemlje. Pri pretraživanju slika ne zaboravite na licencije Creative Commons i na navođenje izvora informacija koje upotrebljavate. 7. Izračunajte koliko bi trebao iznositi vaš budući osobni dohodak koji bi vam bio dovoljan za samostalan život. Pronađite podatke o mjesečnim troškovima na mrežnim stranicama ili upitajte uku ćane . Koristite se proračunski m tablicama. Budite realni.

1_,-___s_o! .. ,

2

3

..

•

A

1001

C

8

3oJ

-

751

•----•----•

I=(A2-82}+!3l *Al

i......c.; 5__.__ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ___,.

8. Koji će iznos izračunati formula na slici u ćeliji B4? 9. Napravite životopis na mrežnom mjestu www.europass.hr. 1O. Napravite prezentaciju o proizvoljnoj temi iz nastavnog gradiva tako da bude u obliku videouputa ili pomoći pri učenju drugim učenicima. Snimite zvučni zapis

objašnjenja svih zadataka ili problema koje ćete obrađivati u prezentaciji. Predstavite uradak drugima.

91

Logičke

osnove računala

Računalo je sposobno izvoditi razne zadatke visoke složenosti. Primjerice, može igrati

šah i donijeti prosudbu da je izgubilo partiju. Kako računalo može donositi tako složene zaključke ako znamo da su jedino što razumije dvije znamenke - O i 1? Kojom se to logikom vodi računalo?

Sve podatke, ma kako bili složeni, računalo prepoznaje kao nizove bitova (dakle, nula i jedinica) . Naime, složeni podatci nastaju povezivanjem bitova u kompleksnije nizove. U tom I 1001001 povezivanju krije se tajna učinkovitosti računala N 1001110 jer ga računalo izvodi iznimno brzo. Za povezivanje bitova u nizove složenih podataka u računalu se upotrebljavaju e l ektronički sklopovi čiji se rad temelji na logičkim operacijama. Da bismo opisali logiku rada računala, najprije se pozabavimo pitanjem što je logika.

1.

Logičke

F

1000110

o

1001111

Slika 1. Računalo razumije samo bitove

izjave

Zasigurno ste već čuli izjavu poput " Logična da si se prehladila kada si se tako slabo obukla" ili "Logična da si dobio slabu ocjenu kada nisi dovoljno učio" . Što znači kada kažemo da su neka pojava ili događaj logični? Klju ne riječi

logika, logička izjava, logička varijabla, jednostavna logička izjava, složena logička izjava, logički operatori

Kada kažemo da je nešto logična , mislimo na nešto što je očito , razumno i što se može jednoznačna prosuditi kao istinito. Logika je znanstvena disciplina koja se bavi izjavama (tvrdnjama) i njihovom istinitošću. Temeljni pojam u logici jest logička izjava. Logička

izjava jest rečenica kojom se nešto izjavljuje, prosuđuje , tvrdi i za koju možemo ispitati, utvrditi ili dokazati je li istinita ili nije istinita, tj. je li lažna.

5.

Logičke

osnove računala

Kada izjavimo "Dva plus tri je pet", iskazali smo log ičku tvrdnju, i to istinitu. I izjava "Dva plus tri je šest" jest logička izjava, samo što je neistinita, tj. lažna.

Osim logička izjava, rabe se i izrazi logička tvrdnja. logička prosudba ili logički sud.

Izjava "Monika je najviša u razredu " također je logička izjava (mjerenjem možemo ispitati njezinu istinitost). Međutim , izjava "Monika je najljepša u razredu" nije logička izjava. Budući da se ljepota (o pćenito) ne može izmjeriti ni dokazati, ne može se utvrditi istinitost te izjave.

*

U logici se znakovi < , >, s , ~ = , upotrebljavaju u širem smislu nego u matematici. Osim za uspoređivanje količinskih odnosa, rabe se i za druge odnose, kao što su vremenski odnosi (prije - poslije), mjesni odnosi (ispred - iza) itd.

Znak

Značenje

-

jednako, istodobno

<

manje od, prethodi, dolazi ispred , prije

Stoga je sa stanovišta logike ispravno napisati "petak < subotan, iako vam to na prvi pogled možda izgleda " nelogično ".

>

veće

nije jednako,

Zapisivanje logičkih izjava

razl ičito

od, slijedi, dolazi iza, nakon

manje ili jednako, dolazi prije ili istodobno veće

ili jednako, dolazi iza ili istodobno

Da bismo izbjegli upotrebu dugih logičkih izjava, možemo se poslužiti simbolima. Primjerice. logičku izjavu "Prosinac je zadnji mjesec u godini" možemo zamijeniti slovom koje će predstavljati tu izjavu: L = "Prosinac je zadnji mjesec u godini". Kada slovo ili slovni izraz upotrijebimo za predstavljanje, simboliziranje logičke izjave, nazivamo ga logička varijabla. U gornjem primjeru slovo L logička je varijabla.

Logička

Budući

skraćeno

da logička izjava ima kao rezultat ili vrijednost istina ili vrijednost laž, to se kraće može zapisati na nekoliko načina: U nastavku ćemo zbog jednostavnosti pisanja za vrijednost logičke izjave upotrebljavati oznake O i 1. Primijetite da je za njihovo zapisivanje, tj. spremanje dovoljan jedan bit.

varijabla

hrvatski

engleski

binarno

Istina

True

T

1

Laž

False

F

o

Logičke

izjave za koje odmah možemo utvrditi jesu li istinite ili lažne nazivamo osnovne ili jednostavne logičke izjave. Takve su logičke izjave koje smo dosad naveli.

Jednostavna logička izjava

Povezivanje logičkih izjava Osnovne logičke Izjave možemo povezati u logičke izraze. Elementaran primjer kog izraza jest log ič ka funkcija, koja vam je poznata iz programiranja:

logič­

Logička funkcija

Ako je broj djeljiv s dva, broj je parni. Logička

izjava broj je parni logička je funkcija logičke izjave broj je djeljiv s dva.

Zapišimo to skraćeno. Prvu logičku izjavu ("Broj je djeljiv s dva") označimo s L 1, a drugu logičku izjavu ("Broj je parnin) označimo s L2. Logička varijabla L2 ovisna je o logič­ koj varijabli L 1 (preciznije o njezinoj logičkoj vrijednosti), što možemo zapisati u obliku funkcije: broj L2=f(L1)

Na primjeru dvaju brojeva pokažimo moguće logičke vrijednosti varijable L2 ovisno o logičkoj vrijednosti varijable L 1:

L1

L2

2

1

1

3

o

o 93

5.

Logičke

Prisjetite se - logička vrijednost 1 označava istinitost logičke izjave, logička vrijednost O označava lažnost logičke izjave.

osnove računala

prekidač

2- ,

Za lakše razumijevanje riješimo primjer: "Zarulja svijetli ako prekidač zatvara strujni krug ".

zatvara strujni krug (P = 1) q žarulja svijetli (Ž = 1)

prekidač

ne zatvara strujni krug (P = O) ~ žarulja t- o ne svijetli (Ž = O)

V

Logička

izjava da žarulja svijetli (varijabla Z) ovisi o istinitosti izjave da položaj prekidača zatvara strujni krug (varijabla P). Dakle, vrijedi ž = f(P). V

Slika 2. Ovisnost žarulje o stanju prekidača

Tu povezanost predstavit ćemo shematskim prikazom strujnoga kruga (slika 2).

1

1

o

o

Tablica 1. Logička funkcija opisana tablicom istinitosti

Logičke

vrijednosti povezanih logičkih izjava najčešće prikazujemo tablicama istinitosti (tablica 1) . U prvom su stupcu sve logičke vrijednosti ulazne varijable P, a u dugome (izlaznom) stupcu prikazan je rezultat logičke povezanosti, tj. logičke vrijednosti varijable Z. V

Tablice istinitosti imaju ulazni dio u kojem su navedene sve moguće vrijednosti osnovnih logičkih izjava te izlazni dio u kojem je ispisan logički ishod njihova povezivanja.

2. Osnovne logičke operacije Ključne riječi

logički

izraz, logičke operacije, logički operatori, negacija, konjunkcija, disjunkcija

U svakodnevici tvrdnje često povezujemo u složene izjave. Na primjer, u rečenici "Kitovi su sisavci i imaju pluća ali ne mogu živjeti na kopnu" izjavljujemo tri tvrdnje koje vrijede za kitove. Te su tri tvrdnje u međusobnom odnosu - ako jedna od njih nije toč­ na, cijela složena izjava neće biti točna . Boolova algebra određuje

pravila rada s

logičkim

izja-

vama (George Boole, britanski logičar i matematičar) .

Slično

vrijedi i u logičkoj algebri (Boolova algebra), grani matematike koja se bavi logičkim izjavama i logičkim operacijama s njima, pri čemu se upotrebljava matematički zapis koji nazivamo logički izraz. Logički

izraz se tvori od logičkih varijabli , logičkih operatora za osnovne logičke operacije i zagrada. Zagrade se koriste za određivanje prioriteta izvođenja logičkih .. operac1Ja. Tri su osnovne logička '

operacija

..

operacije prema prioritetu

logi čko značenje

logički

.., ili -

konjunkcija

I

AII·

disjunkcija

ILI

·r

V

izvođenja :

operator

NE

negac11a

94

logičke

ili

+

Tablica 2. Osnovne logičke operacije i njihovi simboli (operatori)

5.

Logičke

Negacija

osnove računala

(logičko

NE)

Negacija logič ke izjave A jest Logička

A

-

logička

izjava istinita je ako je

izjava

log ička

(čita

se "ne A", "nije A" ili "negacija A").

izjava A lažna i obratno. Evo primjera:

= "Sada je 201 O. godina." (lažna izjava)

A = "Sada nije 201 O. godina." (istinita izjava) U tablici istinitosti to zapisujemo ovako:

1

o

o

1

Tablica 3. Tablica istinitosti za negaciju

Konjunkcija (logičko I) Konjunkcija je logička operacija između dviju logičkih izjava. Konjunkcija logičkih izjava A i 8 logička je izjava A · 8 koja je istinita ako su obje logičke izjave A i 8 istinite.

A

B

A· B

o

o

o

Primjerice, prijava u Windows dovršena je ako korisnik upiše svoje korisničko ime i lozinku. Time smo zadali složenu logičku izjavu koja se sastoji od dvaju jednostavnih izjava koje su poveza_/ __, ne logičkim operaA- O A =O torom I. Da bi složena logička izjava l =O bila istinita, obje jednostavne logičke izjave moraju biA= 1 A=1 B=O 8 =1 ti istinite.

1

o

o

1

o o

1

1

1

_

Budući

da imamo 2=0 dvije ulazne izjave (A i 8), moguće su četiri kombinacije njihovih logičkih vrijednosti. Prikažimo to tablicom istinitosti (tablica 4) i ću strujnoga kruga (slika 3) .

Disjunkcija

(logičko

2=1

grafički

Tablica 4. Tablica istinitosti za konjunkciju

Slika 3. Konjunkcija na primjeru strujnoga kruga

pomo-

ILI)

I disjunkcija je logička operacija između dviju logičkih izjava. Disjunkcija logičkih izjava A i B logička je izjava A + 8 koja je istinita ako je barem jedna od logičkih izjava A i B istinita. Za primjer uzmimo izjavu da je za prijelaz državne granice potrebna osobna iskaznica ili putovnica. Ovdje su ulazne, tj. osnovne logičke izjave povezane logič­ kom operacijom ILI. Rezultat disjunkcije bit će istinit ako je bilo koja od osnovnih logičkih izjava istinita. S obzirom da su u relaciji dvije ulazne izjave (A i 8), imamo četiri moguće kombinacije njihovih logičkih vrijednosti, što je prikazano u tablici istinitosti (tablica 5).

A

B

A+B

o

o

1

o o

o

1

1

1

1

1

1

Tablica S. Tablica istinitosti za disjunkciju

95

5.

Logičke

osnove računala

Zbog zornosti poslužit ćemo se shemom strujnoga kruga s dvije paralelno spojene sklopke, tj . prekidača (slika 4).

A=O B=O

B=O

l

Ž=O

A=O

A= 1

B=1

B=1 Ž=1

=1

,x Ž-1

Slika 4. Disjunkcija na primjeru strujnoga kruga

O

Kviz za provjeru znanja: 1g5kviz1 .htm

3. Logički sklopovi Ključne- riječi

osnovni

logički

sklopovi, simulacija

logičkih

sklopova

lako je računalo naizgled komplicirana naprava, njegov se rad temelj i na nekoliko osnovnih elektroničk i h sklopova koji obavljaju elementarne logičke operacije. Te sklopove nazivamo osnovnim log i čkim sklopovima. Kombiniranjem nekoliko vrsta osnovnih logičkih sklopova računalo obavlja i najsloženije operacije. Osnovni logički sklop na temelju logičkih stanja na svojim ulazima daje na izlazu logič­ ko stanje koje je rezultat jedne od osnovnih logičkih operacija. Logički sklopovi

u računalu reali• ziraju se elektro• ničkim sklopovima koji sadržavaju elektroničke elemente kao što su tranzistori i diode.

Osnovni logički sklopovi u računalu obavlja ulogu osnovnih logičkih operacija Boolove algebre. To je temeljno načelo rada suvremenih računala . Za svaki osnovni logički operator postoji odgovarajući logički sklop koji obavlja istovjetnu operaciju. Svaki od tih sklopova ima svoj simbol, a njih je, kao i operatore u Boolovoj algebri, moguće spajati i kombinirati u složene sklopove.

Negacija - operator NE (NOT) - mijenja stanje iz o u 1 ili iz 1 u O. Tablica istinitosti:

96

1

o

o

1

Simbol: A

-A

5.

Logičke

osnove

računala

Konjunkcija - operator I (AND) - ima slična svojstva kao operacija množenja pa ga označavamo znakom· (puta). Tablica istinitosti: '

'

A

o

B

Simbol:

A· B

1

o o

o

1

o o o

1

1

1

A

A ·B B

Disjunkcija - operator ILI (OR) - ima slična svojstva kao operacija zbrajanja pa ga označavamo znakom + (plus). Tablica istinitosti: ' '

'

Simbol:

A

B

A+B

A

o

o

8

1

o o

o

1

1

1

1

1

A+B

1

Simulacija logičkih sklopova Posebnim primjensklm programima može se simulirati rad logički h sklopova. Jedan je od takvih Logisim, edukacijski alat za dizajniranje i simulaciju digitalnih logičkih sklopova. Ne zahtijeva instalaciju pa se može pokrenuti kao izvršna datoteka. Logisim možete preuzeti iz repozitorija aplikacija na mrežnoj stranici uz udžbenik.

F !e ~.ii.I. P,01r.ct Srmul; u

• (I]A 1 111 e

W,rđcw

t:>

Logisim je objavljen pod licencijom GPL (GNU General Public Ucense), što znači da je besplatan i može se neograni čeno distribuirati.

~tfp

DI>

O~ O Cl +

Vježba 1.

1, ir.

1. Pokrenite program Logisim. 2. Naredbama File > Open 1 g51og_sklop.c~

fl....

81.bo..J,doo•

učitajte

ll

ILI (OR)

~me

I (AND)

GilrM

-

datoteku O

3. Kliknite na alat W, uokvirite logički sklop I pa ga postavite desno od log i čkog sklopa ILI. Povećajte zoom n;:i 150 %.

NE (NOT)

4. Kliknite na alat "9 pa kliknite na ulazne vrijednosti A logičke izjave u oba logička sklopa, kao na slici 5. 5. Mijenjajte ostale ulazne vrijednosti te uspoređujte izlazne vrijednosti i oba logička sklopa.

A'

y

um.

: J (

>

Slika 5. Osnovni log ički sklopovi u programu Logisim

97

Rješavanje problema programiranjem S programiranjem se danas susrećete posvuda - bilo da programirate snimanje na videorekorderu, koristite stroj za pranje rublja, vozite neki noviji automobil, koristite mobitel ili jednostavno - programirate na računalu. Zahvaljujući programiranju svijet je danas podesiv i prilagodljiv. I zato je dobro znati programirati.

1. Uvod u programiranje Klju ne riječi

1.1. Ljudi i

računalni

jezik, programski jezik, strojni jezik, asembler, prevoditelj, interpreter, razvojni alat, programski jezik, algoritam, dijagram toka, pseudokod, računala

Da bismo natjerali računalo da radi ono što mi želimo, moramo ga tome naučiti. Budući da računala ne znaju samostalno misliti, programeri moraju u njih ugraditi naputke koji im govore što trebaju raditi. U situaciji sličnoj programerovoj nalazi se roditelj kada svoje dijete želi naučiti jesti žlicom. Dijete je u ovom slučaju , slično kao i računalo, "prazna ploča " - treba ga nučiti i najsitnijim detaljima. Dijete prvo mora podići žličicu (ali da ne prospe njen sadržaj), prinijeti je ustima, paziti da u žličici juha nije prevruća , otvoriti usta, staviti žličicu u usta (a ne pored usta), progutati sadržaj žličice (ali ne i žličicu) ... Zapravo, ovo uopće nije jednostavan postupak! Tako je i s računalima. Njih također treba bismo im to rekli, upotrebljavamo različite

naučiti

da rade ono što bismo mi željeli. Da računalne jezike.

Osobna računala su sposobna obavljati mnogo kompliciraniji skup radnji nego računa­ la ugrađena u npr. kućanske uređaje , ali ne mogu samostalno zaključivati i donositi odluke. Zato im programer treba reći što da rade. Programer to čini koristeći programski jezik i naredbe pomoću kojih opisuje računalu što i kako treba raditi.

1.2. Raznolikost jezika Računala

razumiju skup jezika koje nazivamo računalni jezici. Računalni jezik može biti govor (kad računalo prepoznaje glasovne naredbe), dodir prsta (ako s njim komuniciramo preko ekrana osjetljivog na dodir) ili pokreti miša. U skupinu računalnih jezika pripada i programski jezik - on se sastoji od riječi koje se slažu u naredbe. Programskih jezika ima mnogo, a njihova zajednička značajka je da se sastoje od skupa naredbi i pravila.

Programske jezike dijelimo u dvije glavne grupe: Slika 1. I stroj za pranje rublja u sebi ima računa l o.

- niži programski jezici, npr. strojni jezik, assembler - viši programski jezici, npr. Pascal, C, C#, Java itd.

6. Rješavanje problema programiranjem Svako računalo ima vlastiti strojni jezik koji razumije. Taj jezik sastoji se od nula i jedinica. Da ne bismo morali pisati programe u nerazumljivom strojnom jeziku, uveden je prijateljskiji zapis tog jezika koji se naziva asembler. Asembler je jezik sastavljen od mnemoničkih naredbi koje predstavljaju simbolički zapis strojnog jezika.

Asembler Strojni jezik

Pogledajmo primjer programa koji zbraja dva broja u asembleru: u registar AX sprema se broj 3 BX,4 ,• u registar Bx sprema se broj 4 • na vrijednost u registru AX dodaje ADD AX,BX se sadržaj registra BX MOV MOV

AX, 3

•

I

I

Pogledajmo kako isti program izgleda u strojnom kodu u heksadekadnom zapisu: B80300 BB0400 01D8

( ovo je naredba MOV AX,3) ( ovo je naredba MOV BX,4) ( naredba ADD AX,BX)

Kao što vidimo, asembler je čovjeku razumljiv način pisanja strojnog koda. No čak i uz ovakav čitljiviji način zapisivanja, programiranje u nižim programskim jezicima vrlo je teško i mukotrpno iz nekoliko razloga. • Niži programski jezici imaju samo najosnovnije naredbe i barataju samo s najosnovnijim tipovima podataka, sve složenije operacije i strukture podataka treba stvoriti pomoću ovih osnovnih (npr. nema naredbi za unos s tipkovnice, ispis na zaslon, računanje s decimalnim brojevima, obradu stringova itd.). • Pri programiranju u nižim programskim jezicima treba izvrsno poznavati arhitekturu procesora i računala za koji se piše program. • Program pisan za jednu vrstu procesora neće raditi na drugoj vrsti procesora s kojim nije kompatibilan. Ovi problemi riješeni su u višim programskim jezicima. Viši programski jezici bliži su čovjeku i njegovu načinu razmišljanja. Kad programirate u njima možete se bolje koncentrirati na ono što programirate, ne morate se previše brinuti o arhitekturi računala na kojem radite. Pogledajmo kako bismo gornji program u asembleru napisali u C-u. int a=3; int b=4; int c; C - a + b;

Primijetite da u ovom slučaju radimo neposredno s brojevima. Dakle, možemo slobodno napisati c = a + b; i ne moramo se mučiti sa specifičnim dijelovima procesora kao što su registri (u našem slučaju AX i BX), nego samo obraćamo pažnju na pisanje koda i rješavanje zadatka. I niži i viši programski jezici imaju naredbe. Dok naredbe nižeg programskog jezika procesor može direktno izvršavati, svaku je naredbu višeg programskog jezika prije izvršavanja potrebno prevesti u niz jednostavnih naredbi strojnog jezika.

Viši programski jezici ne ovise o određe­ nom tipu računala; mogu se koristiti na bilo kojem računalu (ako na njemu postoji odgovarajući prevoditelj ili interpeter). S druge strane, strojni k6d se može izvršavati samo na onom procesoru za koji je načinjen.

99

,

6. Rješavanje problema programiranjem 1.3. Izvršavanje programa Već

smo napomenuli da se program sastoji od niza naredbi nekog programskog jezika. Evo jedne takve naredbe: writeln( 'Mi

učimo

programirati');

Ova naredba ispisat će rečenicu o tome što trenutno rad imo. Budući

da je naredba writeln dio programskog jezika Pascal, potrebno ju je na nePrevoditelj ,.._,,l:l ki način iz Pascala prevesti u strojni jezik. To radi program koji se zove prevoditelj 0 (engl. compiler, čit. kompajler). Prevoditelji prevode jezike više razine u jezike niže • -1.J razine. Tako će prevoditelj unutar, primjerice, Turbe Pascala prevesti gornju naredbu !i"" u strojni jezik. Nastat će izvršna datoteka sa strojnim kodom koja ima nastavak .exe ~ - A- _ _ (eng. executable). Osim prevoditelja možemo koristiti i interpreter. On će datoteku s programskim kodom napisanim u višem programskom jeziku izvoditi korak po korak i "u letu" je prevoditi u strojni korak. To će raditi prilikom svakog izvođenja programa. Interpretirati se mogu, primjerice, programi napisani u BASIC-u i Pythonu. Takvi programi obično se izvode sporije od programa koji se najprije u cijelosti prevedu u strojni jezik.

I 1001001001 ,.,.llf" 010001000

Slika 2. Prevoditelj radi poput stroja za mljevenje mesa.

2. Osnove programiranja 2.1. Različitost programskih jezika Budući

da bi programiranje bilo preteško kad bismo sami morali prirediti strojni kod, napravljeni su razvojni alati koji služe kao pomoć u pisanju programa. Oni podržavaju razne programske jezike i pripremaju naše programe za izvođenje na računalu . Neki od najčešće korištenih programskih jezika su:

. .., . . Jez1c1 pnmJeren1 za ucen1e programira. .. . .

• FORTRAN - specijaliziran za rješavanje numeričkih problema

•

• COBOL - jezik za poslovne aplikacije i rad s podacima

• jezici opće namjene: Python, C, C+ +, C#, Java, Visual Basic itd.

• CLIPPER - jezik za poslovne aplikacije koje rade s bazama podataka

•

deskriptivni jezici: HTML, CSS

•

skriptni jezici: PHP. ASP

nja: LOGO, Pascal

2.2. Alati i jezici Programski jezik

Razvojni alat

100

Važno je razlikovati dva pojma: programski jezjk i razvojni alat (okruženje). Jezik je sredstvo komuniciranja s računalom i u njemu pišemo programe, dok je razvojni alat kompletno okruženje (programska aplikacija) u kojem to činimo. Primjerice, programski jezici su BASIC, Pascal, C, Java, C# itd., a razvojni alati su Turbe Pascal, Visual Studio, Borland Delphi ...

6. Rješavanje problema programiranjem Zadaća

programera je dobro nau čiti jezik u kojem želi pisati programe. Osim toga, njegov zadatak je i da dobro prouči razvojno okruženje, jer će tada brže napisati program. Prenosivost, to jest Java Već

smo spomenuli da viši programski jezici omogućavaju pisanje programa koji će se izvoditi na različitim računalima s različiti m procesorima. Ovo međutim vrijedi samo za programe koji ne koriste spec ifičnosti pojedinog računala ili operacijskog sustava. Upravo stoga razvijena je Java koja nije samo programski jezik već virtualno računalo koje omogućava Java programima da se izvršavaju u identičnoj okolini bez obzira o kojem se računalu radi. Programi u Javi se mogu bez izmjena i bez potrebe za prevođenjem izvršavati na svim računalima i operacijskim sustavima za koje postoji Java radno okruženje (JRE - Java Runtime Environment).

Java

Vizualno programiranje Najveći

broj programa za operacijske sustave Windows nastao je vizualnim programiranjem . Većinom se koriste Microsoftovi razvojni alati kao što su Visual Studio i Visual Studio .NET (čita se "dot net"), no ima i drugih. Na početku je programiranje u Windowsima bilo mukotrpno - za svako nacrtano dugme, otvoren prozor ili sliku trebalo je pisati mnogo linija koda. S vremenom su nastajale biblioteke funkcija koje su programerima olakšavale ovaj mukotrpan zadatak. Danas je posebno popularna Microsoftova .NET biblioteka funkcija koja omogućava iznimno lako crtanje dijelova Windowsova suče­ lja. To znači da korisnik ne mora " ručno " isprogramirati izgled programa, nego ga može nacrtati u .NET razvojnom alatu. Osim estetike .NET donosi i mnoštvo funkcija za rad s datotekama, bazama podataka web-stranicama itd.

•

.NET

,_ .1o11_,_

1...

fom,1

i.-,

~

• '-"onC-

lllaon2

.-3

Iii

_,

IZI

lri.1-)

t'l

V

E

u

.•

o ..,,.,. lllll

(i•

•

•

pon uto .., tct p«I ... _,

<

P·

(hl...,_

_,

-a..1

• ::x

>

ZJ D21 .10J1 1 Z )45671t 10 li U 1J 14 15 16 17 li tt 20 21 22 23 ~ z, ai. 00 2a 29 JO 1 11 4 ! 6 1 c:J ToqyV,'21113.

lako razvojni alati mogu mnogo doprinijeti bržem razvoju programa (npr. mogu nam pomoći pri crtanju sučelja) , ipak nam ne mogu pomoći u pisanju logike našeg programa. To ćemo morati sami isprogramirati.

-.......... O>otltlloo

0 -k,d.r,ta.

,

o.nm.,,,...

A

LolMI I.Ail.lbll

a

lnl....

•

t..1"1-

"'a

~

b:

No
•

·- -.rr..ta..

o

-

~

Ell 11,n,._

,...,......

Slika 3. Vizualni pristup olakšava programiranje

V

RJECNIK POJMOVA Asembler - Assembler Mnemonički zapis strojnog jezika lnterpreter Program koji čita program napisan u jednom jeziku i "u letu ga pretvara u naredbe drugog jezika te ih pritom izvršava Prevoditelj - Compiler Program koji prevodi naredbe jednog jezika u naredbe drugog jezika Računalni jezik Jezik kojim se komunicira s računalom Strojni jezik - Machine code Najniži, izvorni jezik kojeg razumije računalo 0

Prenosivost Osobina da se program napisan u jednom jeziku može izvršavati na više različitih računalnih platformi (Windows, Unix itd.) Razvojni alat Program u kojem se pišu (razvijaju) programi i aplikacije Vizualno programiranje Moderan način programiranja u kojem programer razvija sučelje koristeći grafičke objekte, bez mnogo programiranja

101

6. Rješavanje problema programiranjem 2.3. Algoritmi V

Sigurno vas je majka ponekad slala u kupovinu. Cesto ste tada dobivali konkretne upute, možda čak i napisane na ceduljici. A tamo je pisalo nešto kao: "Kupi kruh. Ako ima crnog, kupi dva, inače kupi samo jedan polubijeli. Ako radi i druga pekara, prvo provjeri ima li tamo crnog kruha. Ako nema, vrati se u prvu KUPI KRU/./. AKO IMA CRNOG, pekaru pa ako još uvijek nema crnog kruha kupi i dvije lepinje". - kUPI 5AMO KUPI DVA, INACE JEDAN POLUB/Jfll. AKO RADI I DRtK;A PEKARA, PRVO Pl?OVJERI IMA LI TAMO CRNOG kRU/./A. AKO NEMA, VRATI 5E UPRVU PEkAJ?U PA AKO J05 UVIJEK NEMA CRNOG KRU/./A KUPI I

Upute koje ste upravo pročitali predstavljaju jednostavan algoritam - put rješavanja nekog problema. Kad sortirate glazbene CD-e po izvođaču , to činite koristeći neki algoritam. Kad kuhate ručak , također se služite odgovarajućim algoritmom (ovdje najbolje možete vidjeti koliko je ispravnost algoritma važna). U biti. svugdje oko nas su algoritmi; kad prelazimo cestu, vozimo bicikl, tuširamo se, idemo u trgovinu. "Ako nađeš kruh sa sjemenkama uzmi taj, inače uzmi crni". I to je jednostavan algoritam. Naš se svakodnevni život često sastoji od više ili manje složenih algoritama (vidi primjer u okviru).

DVIJE LEPINJf

Slika 4. I ovo je jednostavan algoritam.

Ako mehaničar želi popraviti automobil koji se pregrijava, prvo će posumnjati na termostat. Nakon što ga zamijeni, provjerit će radi li sve ispravno, pali li se ventilator na vrijeme i slično . No ako problem nije riješen , trebat će ustanoviti ispušta li hladnjak vodu ili je možda začepljen . Tada ga treba skinuti s automobila i pokušati odčepiti. Ako mehaničar uspije u svom naumu, vratit će ga nazad i ponovno provesti testiranje iz počet­ ka, u suprotnom je nužno kupiti i ugraditi novi hladnjak. Nakon svega provjeravaju se posljedice, jer je moguće da je pukla brtva glave motora. Ako jest, neophodno je pobrusiti glavu i nabaviti novu brtvu i brtvilo. Ako se motor i dalje pregrijava, vjerojatno je napukla glava motora i treba je pokušati popraviti. Ako to nije moguće, treba kupiti novu. Ovaj slijed razmišljanja i odluka mehaničar mora imati u glavi dok popravlja automobil. On, dakle, razmišlja algoritamski.

Ispravnost algoritma

Da bi algoritam bio ispravan, mora zadovoljavati • mora biti

konačan ,

što

znači

sljedeće

uvjete:

da se uvijek mora izvršiti u konačnom vremenu.

• uz iste ulazne uvjete uvijek mora dati isti rezultat, • mora se prilagoditi

računalu

na kojem se izvršava.

Recimo, bilo kakav program koji izračunava najveći mogući cijeli broj ne može se izvršiti u konačnom vremenu jer takav broj ne postoji - uvijek se može dodati još jedna jedinica. Kad kuhate r učak, ako oba puta ponovite potpuno iste radnje, istim redoslijedom i u jednakim razmacima, i za ručak utrošite identičnu količinu identičnih namirnica, rezultat mora biti oba puta isti. Kad je algoritam smišljen, potrebno ga je i zapisati. To se može Najčešći načini su dijagram toka i pseudokod.

102

učiniti

na više

načina .

6. Rješavanje problema programiranjem Dijagram toka

Jedan od načina prezentiranja algoritma je dijagram toka. To je zapravo grafički jezik, jer za prikaz koristi grafičke simbole. Primjer najjednostavnijeg algoritma koji odluču­ je o tome hoćete li obući majicu kratkih ili dugih rukava prikazan je na slici 5. Da biste razumjeli dijagram toka, morate znati značenje pojedinog grafičkog simbola:

POČETAK

temperatura

Značenje

Simbol

)

(

Početak

ili kraj programa NE

\

7

Učitavanje

I

\

Ispis podataka

podataka obuci majicu dugih rukava

obuci majicu

kratkih rukava

L 7

Alternativni simbol za ulazno izlazne naredbe

I

Obrada - naredba ili niz naredbi kojima se podaci modificiraju kako bi se dobili potrebni izlazni podaci

I

DA

KRAJ

•

Odluka - provjera uvjeta, grananje programa

•

Slika 5. Algoritam o blače nja majice s kratkim ili dugim rukavima

Poveznice

Pseudokod

Spomenuti algoritam (vezan uz oblačenje majice s kratkim ili dugim rukavima) može se iskazati i pseudokodom. Takav način zapisivanja algoritma vrlo je blizak svakodnevnom govoru i često se od njega skoro uopće ne razlikuje. Pogledajte sljedeći algoritam napisan u pseudokodu:

Pseudokod

Početak

Pogledaj kolika je vanjska temperatura Ako je temperatura manja od 25 stupnjeva obuci majicu dugih rukava 1.nace obuci majicu kratkih rukava Kraj •

y

Nije komplicirano, zar ne? Uočite da su mnoge naše svakodnevne radnje zapravo algoritmi zapisani pseudokodom. Rezultat gornjeg algoritma je jasan: ako je temperatura niža od 25 stupnjeva, obući ćete majicu dugih rukava; inače ćete obući majicu kratkih rukava. V

Pitanja 1. Koja je razlika između programskog jezika I razvojnog alata? 2. Navedi barem jedan prenosivi jezik.

3. Koje su prednosti vizualnog programiranja? 4. Navedi uvjete za ispravnost algoritma. 5. Koje su dva najčešća načina­ zapisivanja algoritma?

RJECNIK POJMOVA Algoritam Postupak rješavanja određenog problema Dijagram toka Grafički način prikaza algoritma Pseudokod Tekstualni način prikaza algoritma, nevezan za programski jezik

103

6. Rješavanje problema programiranjem 2.4.

Matematička

logika

Booleova algebra O = laž 1 = istina

Kad se program izvršava, njegove se akcije temelje na odlukama. Program odlučuje na temelju jednog ili više čimbenika koji se mogu međusobno kombinirati. Primjerice, u prošlom primjeru program je odlučio na temelju samo jednog čimbenika (vanjske temperature). No mogli smo odluku i proširiti. Recimo da smo željeli uzeti u obzir i pada li kiša, te ako pada svakako obući majicu s dugim rukavima, neovisno o temperaturi. Tada bismo već imali dva čimbenika u igri. Ovakve i slične probleme računalo rješava uz pomoć Booleove algebre. Ona koristi samo dvije vrijednosti: O i 1, koje služe za označa­ vanje lažne odnosno istinite tvrdnje. Svaki uvjet koji ispitujemo može biti istinit ili lažan. Evo primjera u pseudokodu:

= =

a b

3 2

Ako (a>b)

Ispiši ("a je

veći

od b")

U ovom primjeru imamo jedan uvjet: a> b. Taj uvjet će se ispitati, a pošto je istinit, dobit će vrijednost 1 (true, istinito). Možemo kombinirati i dva uvjeta.

a - 2

= =

b C

3 4

Ako (a
(b
Ispiši ("a je manje od c") Hoće

li se rečenica "a je manje od c" ispisati? H oće . Intuitivno zaključujete (zbog riječi AND) da oba uvjeta trebaju biti zadovoljena (tj. da imaju vrijednost 1 ili true) kako bi njihova kombinacija bila prihvatljiva. Budući da je zadovoljen i prvi (a jest manji od b) i drugi (bje manji od c) uvjet, rečenica se ispisuje.

Ovako dolazimo do pojmova logičkih operatora i tablica istinitosti. Logički Logički

operatori Tablice istinitosti

operatori

Najčešće

se koriste tri operatora: NOT, ANO i OR (ima ih još, međutim svi se mogu izvesti iz ova tri). Operatori određuju je li uvjet istinit ili lažan (točan ili netočan , true ili false , 1 ili O), a rade na principu tablica istinitosti. One određuju kakvu će vrijednost imati konačni uvjet u ovisnosti o poduvjetima. Iz tablica 12.1.-12.3. vidimo da operator NOT uvijek invertira vrijednost (O postaje 1 i 1 poA NOTA staje O) , operator AN D je istinit sao 1 mo ako su oba parametra istinita (1 1 o AND 1 = 1, sve ostale kombinacije Tablica 1. Operator NOT

104

A

B

AAND B

o o

o

1

o

o o o

1

1

1

1

Tablica 2. Operator AND

6. Rješavanje problema programiranjem A

B

AOR B

o o

o

o

1

1

1

o

1

1

1

1

su O), a OR je istinit kad god je barem jedan parametar istinit (O OR O = O, O OR 1 = 1, 1 OR O = 1, 1 OR 1 = 1). S obzirom na to da se operatori mogu i kombinirati (primjerice 1 AND O OR 1 AND O) potrebno je uvesti i pojam prednosti operatora. Najveću prednost ima operator NOT, on se izvršava prvi. Nakon njega dolazi AND, a nakon njega OR. Ovo zapamtite, važno je!

Tablica 3. Operator OR

Prednost operatora

Promotrite tablicu sa primjerima. Vrijednost

Izraz

1

1

NOT1 1 AND O

o o

O OR 1

1

1 OR 1

1

1 AND NOT 1

o

1 OR NOT 1 AND O

1

O AND OOR 1 AND 1

1

1 OR OAND 1

1

Tablica 4. Vrijednosti

logičkih

Kad god se u programiranju koriste uvjeti (ako x, onda y), oni se svode na logičke operatore i tablice isti-

~D

Jl

izraza

nitosti. Tablice istinitosti osnovnih operatora potrebno je dobro upamtiti, a pogotovo treba znati prednosti operatora (NOT > AND > OR). U slučaju nedoumice - koristite zagrade!

Slika 6. NOT Ima prioritet. U stopu ga slijede AND i OR.

V

AJECNIK POJMOVA AN D Operator koji je istinit samo ako su uvjeti s obje njego-

Pitanja

ve strane istiniti (1 AND 1) NOT Operator koji pretvara Ou 1 i obrnuto OR Operator koji nije istinit samo ako uvjeti s obje njegove strane nisu istiniti (O OR O)

1. Navedi tri najvažnija operatora i njihov redoslijed po važnosti. 2. što označava O, a što 1? 3. što su tablice istinitosti?

2.5. Osnovni algoritamski postupci Slijed Programske procedure izvršavaju se slijedno - naredbe se izvršavaju redom kojim su napisane. Izuzetak su objektno orijentirani programski jezici koji rade na principu događaja (eng. events). No i kod njih se procedure izvršavaju slijedno. Jedina je razlika u tome što se one ne pozivaju nekim određenim redom , nego ovise o događajima koje uzrokuje korisnik. Tako će se u programskom jeziku C#, procedura Button1 _ClickO iz-

Slijed

105

6. Rješavanje problema programiranjem vršiti nakon što korisnik klikne na dugme s nazivom Button 1, a u toj proceduri naredbe će se izvršavati slijedno Uedna za drugom). Kada bismo slijed naredbi željeli prikazati dijagramom toka, simbole bismo spojili strelicom. Pseudokod bi izgledao slično, s tom razlikom da ovdje nemamo simbole i strelice, nego bi naredbe bile navedene slijedom kojim se izvršavaju: Početak

POČETAK

A

Unesi broj A

B

Unesi broj B C

C• A4 B

=

A + B

-

. . C Ispl.Sl.

C

Kraj

KRAJ

Slika 7. Slijed algoritma Grananje Grananje

Kad u algoritmu moramo odlučiti koji ćemo dio koda izvršiti ovisno o nekom uvjetu (čim­ beniku), moramo upotrijebiti grananje. To je postupak razdvajanja izvršavanja koda na dvije putanje ili više različitih putanja. Tip ičan primjer je odluka želi li korisnik registrirati preko interneta kupljeni program. Evo primjera:

POĆETAK

Početak ODGOVOR

Ispis "Želite li registrirati program?" Učitaj Odgovor Ako je Odgovor= "DA" RegistrirajProgram Ispis "Hvala na registraciji!" . i.nace Ispis '' Molimo da idući put registrirate program!"

NE

....... ,.,,.,...

Nailllo Va:t. 111 ICM6 fM.

G

Kraj Slika 8. Grananje algoritma

106

6. Rješavanje problema programiranjem Ponavljanje

Ako neku radnju želimo izvršiti više puta, moramo koristiti ponavljanje. To je situacija u kojoj se jedan dio koda izvršava više puta. Ovo se još naziva i petlja, a u programskim jezicima se realizira na razne načine Početak (tor, while , repeat). Kod nekih vrsta petPOČETAK lji moramo koristiti broj ač koji "broji " koliko se puta ponavljajući dio koda treba N Učitaj N izvršiti. No, brojače možemo koristiti i u Brojac = 1 Brojac • I drugim prilikama i u drugim vrstama Zbro} O Zbroj= O petlji - kad god su nam potrebni.

Petlja

a

Slika 9. prikazuje primjer kako se izraču­ nava zbroj prvih N prirodnih brojeva, s tim da broj N unosi korisnik. U dijagrame toka naknadno je uveden i simbol za ponavljanje. Evo kako ponavljanje izgleda u kombinaciji dijagrama toka i pseudokoda.

NE

OA Zbroj a 21,n,j • &Ojae Btojac • Btojac + 1

Zbroj

KRAJ

P0ČETAK

N Brojac = O Zbroj= O

Brojac• l,N

Za Brojac -

Ispiši Zbroj Kraj

Slika 9. Ponavljanje dijela algoritma

Učitaj

1 do N (korak 1)

Zbroj= Zbroj+ N

Zbroj " Zbroj + N

l(RAJ

Zbroj= Zbroj+ Brojac Brojac = Brojac + 1

Početak

N

Zbroj

Dok je Brojac <= N

Ispiši Zbroj Kraj

Slika 10. Ponavljanje dijela algoritma

RJEĆNIK POJMOVA Grananje Različit tok izvršavanja programa ovisno o ishodu postavljenog uvjeta Ponavljanje Višekratno izvršavanje jednog dijela programa Slijed Izvršavanje programa točno određenim redoslijedom 107

6. Rješavanje problema programiranjem 2.6. Pseudojezik U ovom dijelu naučit ćete neke osnovne elemente s kojima se susrećemo tijekom osmišljavanja algoritama i traženja rješenja postavljenih problema. lako nam je želja osmisliti rješenja koja su provediva na računalu , ovdje to nećemo moći napraviti. Naime, ovdje nećemo učiti i koristiti neki od poznatih programskih jezika već ćemo svoja rješenja zapisivati u pseudojeziku. Taj jezik ima sve elemente programskog jezika, ali je prilagođen hrvatskom govornom jeziku i koristi se na ispitima Državne mature. 1. Varijable

U pozadini većine informatičkih problema i algoritama nalazi se obrada nekih podataka. To može biti jedan broj (temperatura mora objavljena na internet stranici) , više brojeva (dva broja koja predstavljaju broj golova domaćina i gosta u netom odigranom nogometnom derbiju) ili niz znakova (zaporka za račun elektroničke pošte koju treba upisati prilikom prijave).

Simboličko ime varijable smije

sadržavati samo brojeve, velika i mala slova engleske abecede i poseban znak "_" te ne smije početi brojem . Prilikom definiranja imena varijable treba paziti za što će se ona koristiti te je uvijek bolje neku važnu varijablu nazvati opisnim imenom (npr. "polumjer" umjesto "x").

Čovjek ove podatke lako memorira i koristi u prigodnoj situaciji. Npr. kada vas prijatelj pita tko je pobijedio u derbiju, vi ćete se vrlo lako prisjetiti ona dva broja, usporediti ih te ovisno o tome izgovoriti naziv kluba pobjednika ili reći da je bilo neriješeno. Računalo

tako nešto ne može učiniti bez vaše pomoći. Poznato je da oni podatke s kojima rade dobijaju od korisnika preko nekog od ulaznih uređaja (tipkovnica) i spremaju u svoju radnu memoriju. Varijabla je ključan pojam u toj priči . Varijabla je memorijska lokacija simboličkoga imena u koju zapisujemo vrijednost ulaznoga podatka i možemo je mijenjati tijekom izvršenja programa. Vrijednosti varijable jednostavno možemo pristupiti navođenjem njezina imena.

2. Naredba pridruživanja

Naredba pridruživanja omogućuje zapisivanje konkretne vrijednosti u varijablu. Naredbu pridruživanja prikazujemo oznakom:= . Konkretna vrijednost, vrijednost izraza ili vrijednost druge varijable koja je zapisana s desne strane od znaka := pridružuje se varijabli navedenoj s njezine lijeve strane. U tablici 5. nekoliko je takvih primjera.

Primjer

Opis primjera

a := 5

konkretna vrijednost 5 zapisana je u memoriju na slobodnu memorijsku lokaciju koju sada nazivamo a

b := 4 + 6

vrijednost izraza 4+ 6 upisuje se u memoriju na slobodnu memorijsku lokaciju koja se sada s imbol ički zove b

:=a+ 1

trenutnoj vrijednosti varijable a dodajemo jedan te tako dobivenu novu vrijednost upisujemo u varijablu c

a : = a+ S

trenutnoj vrijednosti varijable a dodajemo pet te tako dobivenu novu vrijednost prepisujemo preko postojeće vrijednosti u varijabli a

C

Tablica 5. Varijable u primjeni. 108

6. Rješavanje problema programiranjem 3. Ar itmetički operatori Aritmetički operatori omogućuju kreiranje matematičkih izraza od varijabli i dodatnih

konkretnih vrijednosti. Prisjetimo se nekih od njih i naučimo nekoliko novih (tablica 6). Operator

Pri_mjer X

·= •

-

X

..-

*

X

I

X

.·-..-

div

X

·= •

+

mod

X

Opis

a + b

operator zbrajanja zbraja vrijednosti zapisane u varijablama a i b te ih zapisuje u varijablu x

-

operator oduzimanja oduzima vrijednosti zapisane u varijablama a i b te ih zapisuje u varijablu x

a

b

a * b

operator množenja množi vrijednosti a i b

a I b

operator dijeljenja realno dijeli a i b

a

a ·= •

div b

operator cjelobrojnoga dijeljenja cjelobrojno dijeli a i b

mQg b

operator ostatka pri djeljenju u varijablu x sprema ostatak pri cjelobrojnome dijeljenju vrijednosti a s b.

Tablica 6. Aritmetički

operatori.

Ako se u izrazu pojavljuje više operatora, tada se redoslijed izvršenja određuje prema njihovu prioritetu. Iz matematike znamo da najveći prioritet prilikom izvršavanja imaju zagrade, zatim operatori vezani uz množenje i dijeljenje (*, /, div, mod) i na kraju operatori zbrajanja i oduzimanja ( +, - ).

Primjer 1. Odredite vrijednosti varijabli za zadani slijed naredbi. Stanje u memoriji a

..--

5

a

5

b

·= •

2

b

2

·= • ..-.• = ·= • ·= •

a + b a * C

C

7 35 1 17 3.4

C

d e f g

d mod b d div 2 f I a

d e

f

a

Primjer 2. Koristeći

trenutno stanje u varijablama iz Primjera 1. pratite njihovu promjenu i odredite završno stanje u varijablama nakon izvršenja posljednje naredbe iz slijeda. Stanje u memoriji a

·• = a +

2

a

b

·= • ·= •

4

b

C

d

-

(a + b) * f

C

d

e

:=

(b mod f) + (b div f)

e f

g b

g + d := b * b :=

q

S 7 23+ 961 1646 35 '1-15 17 &.4 38.4

109

6. Rješavanje problema programiranjem Naredba

Opis abs(x) računa apsolutnu vrijednost od broja x

abs(x) sqr(x) sqrt(x) round(x) trunc(x)

sqr(x) računa kvadrat od broja x sqrt(x) računa korijen od broja x round(x) zaokružuje realni broj x na najbliži cijeli broj trunc(x)

određuje

cijeli dio realnoga broja x

Pored osnovnih aritmetičkih operatora kojima možemo kreirati matematičke izraze, postoje i naredbe kojima možemo za zadanu ulaznu vrijednost dobiti novu izlaznu vrijednost. Definirajmo neke od najčešće korištenih naredbi (tablica 7) .

Tablica 7. Predefinirane Primjer 3.

naredbe.

Duljine kateta pravokutnog trokuta su a = 5 i b = 12 cm. Odredite opseg tako zadanog pravokutnog trokuta. Opis rješenja:

Primjer

a = 5cm b = 12 cm o =?

Slika 11 . Školski primjer primjene Pitagorina poućka.

2

2

2

c=a+b

= 25 • • 144 = = 169 C = 13 cm

O=a+b+c = 5 + 12 + 13 = 30 O= 30 cm

=

=

Ovakvo postavljanje zadatka nam je poznato iz matematike kao i koraci algoritma za rješavanje ovog problema. Kako je riječ o pravokutnom trokutu, duljinu treće stranice (hipotenuze) možemo odrediti pomoću Pitagorina poučka. Kada odredimo duljinu hipotenuze, lako ćemo odrediti opseg trokuta. Na ploči u razredu, to bi trebalo izgledati kao na slici 11 .

Slijed naredbi kojima bi ovaj problem rješavali uz pomoć pseudojezika prati korake napisane na ploči. Vrijednosti kateta ćemo zapisati u varijable, a varijable ćemo koristiti i za spremanje duljine hipotenuze i opsega. Točka zarez na kraju svake linije odvaja jednu od druge liniJe naseg programa. •

V

Slijed naredbi: a : :::; S i b

:= :=

12 ;

c sqrt(sqr(a) + sqr(b)) ; O : = a+ b + c ; Na žalost, ovako napisan slijed naredbi ima nekoliko nedostataka. Vrijednost opsega nam nije dostupna (kao što je to slučaj na ploči) jer je zapisana u memoriji pod simboličkim imenom "O". Korisno bi bilo tako određenu vrijednost ispisati na standardni izlaz (monitor). Dalje, ovako postavljen slijed je koristan samo za ovaj konkretni pravokutni trokut. Za svaku drugu kombinaciju duljina kateta zadatak bi se iz nova morao rješavati na ploči , a i iz nova bi se morao pisati sličan slijed naredbi za računalo . 4 . Naredba ispisivanja

izlaz

Naredba ispisa izlaz, omogućuje ispis vrijednosti na standardni izlaz (zaslon monitora). Pri tome može ispisivati nizove znakova zapisane unutar dvostrukih navodnika, konkretne vrijednosti, vrijednost izraza i vrijednost zadane varijable. Vrijednosti koje ispisujemo odvajamo zarezom. 110

6. Rješavanje problema programiranjem Primjer 4.

Pogledajmo nekoliko karakterističnih primjera korištenja naredbe ispisa.

Naredba

Ispis na standardni izlaz

• izl2:z ("Danas Je nedjelja!") a ..-- s • izlaz ("Vrijednost varijable a Je : • izlaz ("Sljedbenik broja " I a , Je II

Danas je nedjelja!

11

I 11

Vrijednost varijable a je: 5

a)

, a +

1)

Sljedbenik broja 5 je 6

5. Naredba učitavanja ulaz

U većini slučajeva vrijednost varijable zadaje korisnik unosom njezine vrijednosti preko standardnog ulaza {tipkovnicom). Posrednik u prenošenju vrijednosti od ulaza do memorije jest naredba ulaz. Npr. naredba ulaz(t) zapisuje u varijablu simboličkog imena t (tj. u memoriju) konkretnu vrijednost koju unosi korisnik. Primjer 5.

Napišite program koji učitava duljine kateta pravokutnog trokuta te računa I ispisuje opseg tako zadanog pravokutnog trokuta. Opis rješenja: Uočimo

da u ovom primjeru nisu zadane konkretne vrijednosti kateta a i b već ćemo njihove vrijednosti morati sami učitati s ulaza. Nakon što to uradimo, lako ćemo odrediti opseg te tako dobivenu vrijednost ispisati na ekran. Slijed naredbi:

ulaz (a); ulaz ( b); c : = sqrt(sgr(a) + sqr(b)) ; O : = a+ b + c ; izlaz("Opseg trokuta je : ", O) ; 6. Naredba grananja

U nekim situacijama nije moguće unaprijed znati oblik zadanih podataka te na taj način pripremiti slijed naredbi za izvršenje. Kao i u životu, unaprijed nije poznat ishod svih događaja i o tome ovise naši daljnji koraci. Vjerojatno ste bili u prilici da vam korištenje računa­ la ili gledanje televizije na večer ovisi o tome hoćete li stići napisati zadaću unutar zadanog vremena. Znači , o ispunjenosti zadanog uvjeta, ovise i daljnji koraci koje će se izvršavati. Kada u algoritmu moramo odlučiti koji ćemo dio koda izvršiti ovisno o nekom zadanom uvjetu, moramo upotrijebiti grananje. To je postupak razdvajanja izvršavanja koda na dvije ili više razl ičitih putanja. Uvijet u algoritmima je uvijek logički izraz čija vrijednost može biti samo istina ili laž. Grananje omogućuje izvršenje jedne ili više naredbi ako je postavljeni uvjet istinit, te izvršenje druge naredbe (ili više njih) ako je postavljeni uvjet lažan.

111

6. Rješavanje problema programiranjem Sintaksa naredbe grananja:

ako je uvjet onda naredbal

. 1nace

naredba2; •

Pojednostavljene rečeno, ako je postavljeni uvjet istinit, tada će se izvršiti naredba1 , a ako je uvjet lažan tada će se izvršiti naredba2. Primjer 6 .

što će se ispisati nakon izvođenja sljedećega dijela programa? a

-

:= 7;

ako je a> O onda izlaz("Broj a je veći od nule") . 1.nace izlaz("Broj a je manji ili jednak nuli") ;

Opis rješenja: Varijabli a pridružena je vrijednost 7. Postavljeni uvjet a>O je istinit (7 je veći od nule) i zbog toga će se izvršiti naredba izlaz("Broj a je veći od nule"). Znači, program ispisu je rečenicu "Broj a je veći od nule". ' " Ponekad je nužno više naredbi izvršiti odjednom kao jednu cjelinu. U pseudojeziku blokom naredbi se smatraju sve naredbe napisane unutar otvorenih i zatvoreni vitiJ častih zagrada {}. ,

Primjer 7 .

Koju će vrijednost imati varijabla a nakon izvođenja sljedećeg dijela programa?

a .- S ; b ·• = a + b .-- b * a .- a * • a ako Je

.-

.

.-

-

. 1.nace

5;

b a

- a;

-

b; < b onda a .• = a - b a : = a + b ,·

Opis rješenja: Nakon izvođenja prve četi ri naredbe, varijabla b ima vrijednost 95, a varijabla a -70. Zbog toga, postavljeni uvjet (a < b) je istinit te će se izvršiti naredba a := a - b. Znači , vrijednost varijable a nakon izvođenja svih naredbi je -165.

7 . Još o operatorima U prošlim primjerima koristili smo dva jednostavna logička uvjeta a > O i a < b. Općenito, logičke uvjete kreiramo uz pomoć relacijskih operatora i logičkih operatora. 112

6. Rješavanje problema programiranjem Relacijski operatori

Izrazi u kojima se koriste relacijski operatori nakon evaluacije mogu biti istiniti ili lažni. Relacijski su operatori: jednako(=), različito(< >) , veće ( >) , manje {<) , manje ili jednako (< = ) i veće ili jednako (> =) . Prilikom evaluacije ovakvog izraza poštuju se poznata aritmetička pravila iz matematike. Logički operatori

Složenije logičke izraze možemo kreirati korištenjem logičkih operatora. Tri su najkorištenija: logičko I u oznaci "I" (eng. AND) , logičko ILI u oznaci "ILI" (eng. OR) i logičko NE u oznaci "NE" (eng. NOT). Djelovanje ovih operatora detaljnije je opisana u poglavlju 2.4. Matematička logika. Višestruka naredba grananja

Višestruka naredba grananja omogućuje korištenje ako je-inače strukture unutar ako je ili inače dijela naredbe grananja. Primjer višestruke naredbe grananja: ako je uvjetl onda naredbal . 1.nace ako je uvjet2 onda naredba2 . 1.nace naredba3; ~

-

ako je uvjetl onda ako je uvjet2 onda naredbal . 1.nace naredba2 . 1.nace naredba3 ;

Primjetite da se naredba inače veže uz prvi ako je koji se nalazi iznad njega, a nije već zauzet. Primjer 8. •

Sto će ispisati sljedeći dio programa za unesenu vrijednost varijable t = 123? ulaz ( t) ;

div 100; j : = t mod 10 ; ako je s> j onda s

:= t

-

. 1.nace

izlaz ( "LIJEVO NAGNUT")

ako je j >sonda

-

izlaz("DESNO NAGNUT")

. 1.nace izlaz ( "U RAVNOTEZI") ;

Opis rješenja Naredbom s := t div 100 određujemo znamenku stotica u troznamenkastom broju, a naredbom j : = t mod 1O znamenku jedinica. Ovako postavljena višestruka naredba grananja provjerava je li u broju t veća stotica ili jedinica te ovisno o tome određuje na koju stranu "po težini " preteže uneseni broj. U konkretnom slučaju , za t= 123 ispisat će se "DESNO NAGNUT". 113

6. Rješavanje problema programiranjem Primjer 9 .

Napišite program koji učitava cijeli broj te ispisuje je li taj broj pozitivan, negativan ili nula.

odgovarajuću

poruku ovisno o tome

Opis rješenja

Prvo ćemo provjeriti je li učitani broj strogo veći od nule. Ako jeste, znači da je broj pozitivan. Ako nije strogo veći od nule, moguće su dvije situacije: broj je nula ili je strogo manji od nule. Zbog toga je nužno postaviti još jedan uvjet i omogućiti grananje za taj dodatni slučaj . Slijed naredbi

ulaz (n); ako je n > O onda izlaz (''Broj je pozitivan'') 1.nace ako je n < O onda izlaz ("Broj je negativan'') 1.nace izlaz ( "Broj je nula"); •

y

•

y

Primjer 10.

Napišite program koji unosi 3 od najvećeg do najmanjeg.

različita

prirodna broja te ih ispisuje poredane po

veličini ,

Opis rješenja

Kod ovako zadanih problema, rješenje možemo dobiti provjeravanjem svih slučajeva koji se mogu pojaviti. Npr. prvo ćemo provjeriti je li prvi zadani broj veći od druga dva te zatim između preostala dva broja provjeriti koji je veći. Isto to trebamo provjeriti i za druga dva slučaja. Slijed naredbi

ulaz (a) ; ulaz ( b} ; ulaz ( c) ; ako je (a> b) i (a> c) onda ako je (b > c) onda izlaz (a, b, c) . 1.nace izlaz (a, c, b); ako je (b > a) i (b > c) onda ako je (a> c) onda izlaz (b, a, c) . 1.nace izlaz ( b, c, a) ; • ako Je (c > a) l.• (C > b) onda • ako Je (a > b) onda izlaz ( C 1 a, b) . 1.nace izlaz (c, b, a);

114

6. Rješavanje problema programiranjem 8. Naredba ponavljanja

Ponavljanje koristimo kada jedan dio koda želimo izvršiti više puta. Ovo se još naziva i petlja, a u programskim jezicima se realizira na razne načine (tor, while, repeat). Ovdje ćemo razlikovati dvije vrsti naredbi ponavljanja. One kod kojih se jedna ili više naredbi ponavljaju unaprijed zadan konačan broj puta i one kod kojih se naredbe ponavljaju sve dok je ispunjen postavljeni uvjet. 8.1. Petlja s unaprijed poznatim brojem ponavljanja

Kod ove vrste petlje koristimo brojač koji "broji" koliko se puta ponavljajući dio koda treba izvršiti. Svakim prolaskom kroz petlju vrijednost brojača se povećava za jedan počevši od početne vrijednosti pa sve dok se njegova vrijednost ne izjednači s krajnjom vrijed nosti.

Brojač prolaska

kroz petlju

Sintaksa naredbe ponavljanja

ni

:=

pocetna_vrijednost blok_naredbi ;

,đQ

zavrsna_vrijednost

činiti

'

Primjer 11 .

Odredite stanje varijabli i ispisa tijekom izvršenja sljedeće naredbe ponavljanje. za i : = l do 6 činiti izlaz (uKontrolna varijabla i je : " , i) ; Opis rješenja: Naredba izlaz("Kontrolna varijabla i je:", i) izvršit će se šest puta jer će se vrijednost kontrolne varijable svakim prolaskom kroz petlju povećavati za jedan, počevši od jedan pa sve do šest. Znači , konačan ishod ove naredbe ponavljanja je sljedeći ispis: Kontrolna varijabla i je: 1 Kontrolna varijabla i je: 2 Kontrolna varijabla i je: 3 Kontrolna varijabla i je: 4 Kontrolna varijabla I je: 5 Kontrolna varijabla i je: 6 Primjer12.

Odredite stanje varijabli tijekom izvršenja sljedećeg dijela programa. a

: = 10 ;

b : = 99; koliko : = O; za i : = a dob činiti ako je i mod 2 = O onda koliko : =koliko+ l ; izlaz (koliko);

Opis rješenja:

uvjet i mod 2 = O je istinit za svaki i koji je paran broj. Znači , za svaku vrijednost kontrolne varijable i između a (1 O) i b (99) provjerit će se je li ona paran broj te će se Logi čki

115

6. Rješavanje problema programiranjem varijabla koliko povećati za jedan. Koliko je prije ulaska u petlju inicijaliziran na vrijednost nula jer je to njegova početna vrijednost. Općenito gledano, gornji program prebraja i ispisuje broj parnih dvoznamenkastih brojeva. Primjer 13.

Napišite program u pseudojeziku koji će unijeti prirodan broj N te zatim još N prirodnih brojeva. Program treba odrediti i ispisati koji je od N unesenih brojeva bio najveći. Opis rješenja: Algoritam za određivanje maksimalne vrijednosti je prirodan i prati tijek naših misli. U početku definiramo jednu varijablu i nju inicijaliziramo na vrijednost koja će u tom trenutku biti najmanja moguća vrijednost koja ćemo razmatrati. Zatim, unosimo brojeve te svaki put kada uneseni broj bude strogo veći od trenutnog maksimuma, zamijenimo vrijednost trenutnog maksimuma unesenim brojem. Slijed naredbi Vitičastim

zagrada-

ulaz

'

(N); najveci :=

ma { i } označava­ mo početak , odnosno završetak bloka naredbi

z.g i {

O; : = 1 si.o. N

činiti

ulaz (novi- broj) ; ako je (novi_ broj > najveci) onda • • naJveci : = novi_ broj ;

}

-

izlaz (najveci);

8.2. Uvjetna petlja ponavljanja

Ova petlja omogućuje ponavljanje izvršenja bloka naredbi sve dok zadani uvjet izvršenja ne postane lažan. Uvjet izvršenja log ički je izraz koji nakon evaluacije može imati samo dvije vrijednosti: istinu ili laž. U ovoj naredbi posebnu pozornost treba posvetiti postavljenomu uvjetu izvršenja. Naime, tijekom izvršenja ove petlje moramo se osigurati da u nekome trenutku postavljeni uvjet postane lažan. U protivnome bismo ušli u stanje beskonačne petlje. Uočimo da se blok naredbi u slučaju lažnosti postavljenoga uvjeta na početku neće izvršiti nijednom. Sintaksa naredbe ponavljanja

dok je uvjet činiti blok_ naredbi; Primjer 14.

Odredi stanje varijabli i ispisa tijekom izvršenja

n : = 256; dok je n > O

činiti

{

izlaz (n mod 10) ; n : = n div 10 ;

116

}

sljedeće

naredbe ponavljanja.

6. Rješavanje problema programiranjem Opis rješenja

Pažljivom analizom ovog programa možemo uočiti da će se na ekran ispisati sve znamenke zadanog brojan, tj. redom 6, 5, i 2. Blok naredbi će se izvršavati sve dok je broj n veći od nule. Naredbom n := n div 10 smo osigurali da se ova petlja zaustavi, tj. da uvjet izvršavanja u nekom trenutku postane lažan. Primjer 15.

Napišite program u pseudojeziku koji unosi jedan prirodan broj N i jednu znamenku Z. Program treba provjeriti ima li u broju N znamenka Z te o tome ispisati primjerenu poruku. Opis rješenja

U prošlom primjeru vidjeli smo kako možemo ispisati sve znamenke iz zadanog broja. Sada trebamo kombinirati postojeći algoritam s provjerom ima li u tom broju zadane znamenke. Jedna od uobičajenih metoda u kreiranju algoritama je korištenje brojača kojim ćemo prebrojiti ukupan broj zadanih znamenki u zadanom broju. Jednostavnom provjerom vrijednosti brojača možemo riješiti naš problem. Slijed naredbi

ulaz (N}; ulaz (Z);

koliko : = O; dok je N > O činiti ako je (N mod 10 = Z) onda koliko : =koliko+ 1; • ako Je koliko > o onda N, "postoji znamenka t1 , Z) izlaz ( "U broju ' • inace izlaz ( "u broju , N, "ne postoji znamenka", Z) ; ti

~

ti

1. Robert Sedgewick, Algorithms, Addison-Wesley Professional, 1983. 2. Ljiljana M iletić, Sanja Grabusin, Priručnik za državnu maturu, SysPrint, Zagreb 2011. 3. Steve Maguire, Pisanje dobrog koda, Znak, Zagreb, 1995.

117

Programski jezik Python 1. O jeziku Python je moćan i lako razumljiv programski jezik. Programi pisani njime obično su kraći, a za njihovo pisanje utroši se manje vremena. Svojim karakteristikama privlači programere širom svijeta, a pokazao se i kao jezik koji može zamijeniti Basic i Pascal u učenju osnova programiranja.

r' python

Naziv jezika izraz je poštovanja Python je interpreter jednoautora, Guidea van Rossuma, stavne sintakse koja podržaprema britanskoj komičarskoj va različite stilove programiskupini Monty Python. Logo jeziranja, od stru kturnoga do ka svojim izgledom podsjeća na zmiju objektno orijentiranoga. Za slična imena. razliku od sličnih jezika kao Službene web-stranice Pythona: što su Java i C# , korištenje www.python.org/ objektnoga programiranja u Pythonu stvar je izbora. Python podržava integriranje dijelova kodova pisanih u drugim jezicima kako bi se što bolje iskoristi--... le i njihove karakteristike. Python je interpreter koji podržava struktumo i objektno-orijentirano programiranje. Podržava integriranje programskoga koda napisanoga nekim drugim programskim jezikom.

Python je besplatan jezik, izdan pod Open Source licencom . Podržavaju ga različiti operacijski sustavi i mnoge profesionalne aplikacije. Tijekom razvoja jezika objavljena je više od 30 inačica i na njegovu unaprijeđivanju radi se i dalje. Velika promjena dogodila se pri prelasku s verzije 2.x na verziju 3.x. tijekom koje je jezik pročišćen , standardiziran i olakšana je njegovo održavanje.

1.1. Radno okruženje Pythona IOLE - razvojno okruženje (sučelje)

Instaliranjem Pythona dobijemo radno-razvojno okruženje pod imenom IOLE (eng. lntegrated DeveLopment Environment) . Možemo ga zamisliti kao neku vrstu programa za obradu teksta, koji služi za jednostavno pisanje programskoga koda. IOLE podržava dva načina rada: interaktivni (interpretativni) i skriptni.

. 71 Python Shel

c::J ~

@J

Edit She Debug Opt1an) \f/i11dows Hel,... Pyt hon 3 . 3 . 0 (v 3 . 3 .0 : bd8afb90ebf2, Sep 29 20 12, 10: 55 : 48) [ MSC v.1 600 32 bit ( Intel ) J on win3 2 Type "copyr ight", " credics " or "l i cen.se () " t o r mo r e inforroation . F le

>>>

Slika 1. Python Shell.

' 1,

~

p

-

-

6.A. Programski jezik Python U interaktivnome načinu upisane se naredbe interpretiraju u realnome vremenu pa tako odmah možemo vidjeti njihov ishod. Na taj način možemo jednostavno isprobati neku ideju ili provjeriti kako se ispravno koristiti nekom naredbom. Opisana interakcija odvija se u okruženju koje zovemo Python Shell (slika 1).

Interaktivni način rada

Skriptni način rada omogućuje korisniku pisanje, mijenjanje i trajno pohranjivanje proSkriptni način rada grama. Pored toga, tako napisan program možemo pokretati i izvršavati više puta. Prozor za rad u skriptnome načinu otvorimo tako da u interaktivnome prozoru iz izbornika File 7'- Untitled ~ - - - -- - - - - - - - - - -- - - - - -~ izaberemo New window. Napisani i spremljeni File Edit Format Run Options Windows Help .... program pokrećemo naredbom Run Module u izborniku Run . IOLE izvršava programski kod Pythona u odvojenome procesu koji se ponovo pokreće svakim pokretanjem naredbe Run u radnome okruženju (slika 2). r

'

Razvojno sučelje podržava dva načina rada interaktivni i skriplni.

Slika 2. Skriptni način rada.

1.2 Kalkulator Svaka linija koda napisanoga u Python Shellu može se izvršiti odmah nakon što je zapisana. Zvu či poznato? Da, Python se može koristiti i kao običan , ali i napredan kalkulator. Izrazi koji se upisuju u interpreter slični su izrazima iz drugih programskih jezika i poštuju matematička pravila. Operatore ćete upoznati tijekom narednih poglavlja. Primjer uporabe kao kalkulatora: >>> 7 67 . 0

* (5 -

2)**2 + 12 /

3

2. Priprema, pozor, Python! 2.1. Prvi program Obično

se učenje programiranja započinje je ispisivanje poruke „Hello World". Već

neči m

na ovome primjeru možemo uočiti jed.. nu od dobrih karakteristika Pythona. Zeljeni ishod dobili smo na tri vrlo jednostavna načina , ne zamarajući se ponekad složenim i bespotrebnim ograničenj i ma koja nam zadaju sintakse drugih programskih jezika.

jednostavnim i motivirajućim kao što

'Hello World ! ' 'Hello World!'

>>>

>>> print ('Hello World! ')

Hello World! >>> print (''Hello World ! ")

Naredba print() ispisuje zadani tekst na zaHello World! slon. Naredbe ispisa i upisa podataka temelj su uspješne komunikacije programa i korisnika. Uskoro ćete ih detaljnije upoznati.

printO - ispis teksta na zaslon

119

6.A. Programski jezik Python Varijable U pozadini većine informatičkih problema jest obrada podataka. Ulazni podaci koje program, pisan u nekome programskom jeziku treba obraditi, najčešće se upisuju sa standardnoga ulaza i spremaju u radnu memoriju računala. Varijabla je ključan pojam u toj priči. Varijabla je memorijska lokacija simboličkoga imena u koju zapisujemo vrijednost ulaznoga podatka i možemo je mijenjati tijekom izvršenja programa. Vrijednosti varijable jednostavno možemo pristupiti navođenjem njezina imena. Varijablu u Pythonu, za razli' ku od nekih drugih jezika, nije potrebno unaprijed deklarirati i za nju rezerviraVarijabla je memorijska lokacija ti određenu količinu memorije. Sve se to automatski dogodi u trenutku pridrusimboličkoga imena. - - - - - živanja vrijednosti varijabli.

--------------

2.2.1 . Simbolička imena varijabli

Pri davanju Opseg i opseg su dvije različite varijable.

simboličkoga

imena nekoj varijabli treba se držati dvaju važnih pravila:

a) ime varijable smije sadržavati samo brojeve, znakove i poseban znak ,,_" b) ime varijable ne smije početi brojem. Pored tih dvaju pravila, evo i nekoliko savjeta koji će olakšati snalaženje u programu. Uvijek je bolje neku važnu varijablu nazvati opisnim imenom (npr. rezultat umjesto r), pri čemu ne treba pretjerivati s duljinom te riječi (do 15 znakova) . Isto tako, uvijek treba slijediti tradiciju jezika. Varijable uvijek počinju malim slovom i ne počinju znakom ,,_". Imena sastavljena od više riječi možemo pisati u obliku prvi_broj ili prviBroj, ovisno o stilu koji nam se više sviđa . Važno je napomenuti da Python razlikuje velika i mala slova. 2.2.2. Naredba pridruživanja Naredba pridruživanja (oznaka = ) naredba je koja omogućuje zapisivanje konkretne

vrijednosti u varijablu. Konkretna vrijednost, vrijednost izraza ili vrijednost druge varijable koja je zapisana s njezine desne strane pridružuje se varijabli navedenoj s njezine lijeve strane. qrimjer 1. >>>a= 2

>>> a 2

Primijetimo da naredba pridruživanja svoju oznaku dijeli s matematičkim operatorom jednakosti. Međutim , to je jedino što imaju zajedničko . qrimjer 2 . >>>a= a+ 2

>>> a 4

U ovome primjeru naredba pridruživanja uzme trenutnu vrijednost varijable a i poveća je za dva. Nakon toga, tako dobivenu vrijednost zapisuje u varijablu čija je oznaka navedena na lijevoj strani. Jedna je od specifičnosti Pythona da se svaki put kada varijabli promijenimo vrijednost, za nju rezervira druga memorijska lokacija i na nju zapiše ta 120

6.A. Programski jezik Python nova vrijednost. Naredba id()

>>>a= 2 >>> id(a) 10345276

vraća

adresu

memorijske lokacije koja je rez_ervirana za varijablu.

>>>a= 3

>>> id(a) 10345264

Primjer 3. 2.2.3 Višestruka pridruživanja Naredbom pridruživanja možemo istovremeno pridružiti istu vrijednost različitim varijablama. Pri tome je za sve te varijable rezervirana ista memorijska lokacija. >>>a= b = c >>> a 1

=

l

Primjer 4. Na sličan način možemo različitim varijablama na različitim memorijskim lokacijama pridružiti različite vrijednosti.

>>> a, b, c >>> a 1 >>> b

l,

3 . 14,

' Python '

'

3 . 14 >>> C 'Python'

Naredba pridruživanja zapisuje vrijednost u varijablu.

Primjer 5. 2.2.4. Naredba

učitavanja

input()

U većini slučajeva vrijednost varijable zadaje korisnik unosom njezine vrijednosti standardnim ulazom (tipkovnicom). Posrednik u prenošenju vrijednosti od ulaza do memorije jest funkcija input() . Ta funkcija (vidi poglavlje Funkcije) čeka da korisnik na standardni ulaz upiše neki podatak i da ga potvrdi tipkom Enter. Nakon toga, ona preuzima taj podatak i vraća ga u program u obliku znakovnoga niza. Tako dobiveni znakovni niz naredbom pridruživanja zapisujemo u memoriju. >>>ime= input() Ivana • >>> i.me

'Ivana' >>> a = input() 42 >>> a '42'

121

6.A. Programski jezik Python Funkcija Opis

Primjer

Ishod

Primjer 6. Uočimo

int(x)

vraća

cjelobrojnu vrijednost koju dobije pretvaranjem x-a

int('42')

42

float(x)

vraća

realnu vrijednost koju dobije pretvaranjem x-a

float('42')

42.0

str(x)

vraća

str(42)

'42'

znakovnu vrijednost koju dobije pretvaranjem x-a

Tablica 1. Funkcije pretvaranja.

da se vrijednost 42, koju je korisnik upisao kao broj, u memoriju zapisala u obliku niza znakova '42'. Da bi se vrijednost s ulaza zapisala u memoriju kao broj, trebamo koristiti funkcije za pretvaranje tipova podataka. U praksi se funkcija input i funkcije pretvaranja „ugniježđuju" , tj. umeću jedna u drugu. Pri tome se vrijednost koju vraća unutarnja funkcija koristi kao vrijednost pri pozivu vanjske funkcije.

rimjer 7 .

>>> a 42 >>> a

=

int ( input ( ) )

# sve napisana iza ovoga znaka jest komentar # input vraća vrijednost '42' koju int pretvara u cijeli broj

42

Naredba učitavanja podatak sa standardnoga ulaza zapisuje u memoriju.

Unutar funkcije input možemo dodati i string kako bismo pomogli korisniku pri upisivanju vrijednosti na standardni ulaz. 'irimjer 8 . >>>ime= input('Dobar dan ! Unesi svoje ime : Dobar dan! Unesi svoje ime : Ivana >>> ime

')

'Ivana' 2.2.5. Naredba ispisivanja print()

Naredba ispisa, funkcija print(), omogućuje ispis vrijednosti na standardni izlaz (zaslon monitora). Pri tome može ispisivati nizove znakova, konkretne vrijednosti, vrijednost izraza i vrijednost zadane varijable. Vrijednosti koje ispisujemo odvajamo zarezom. "'rimjer 9 .

>>> print ( 'Prvi je savršeni broj 6 ! ') Prvi je savršeni broj 6! >>> print ( 'Drugi je savršeni broj ' , 28) Drugi je savršeni broj 28 # uoeite razmak iza rijeti broj >>> print(a *a+ 3 *a+ 5) #a=S 45 0

printQ - ispis teksta na zaslon

122

rimjer 10. >>> n = int(input( 'Unesi jedan prirodan broj : ' )) Unesi jedan prirodan broj : 5 >>> print ( 'Kvadrat broja' , n , 'je' , n*n) Kvadrat broja 5 je 25

Pri ispisu funkcija printQ sama dodaje razmak između ispisanih vrijednosti. Ako želimo koristiti drugačiji separator ili ispisivati bez njega, tada koristimo argument sep kojemu zadajemo željeni oblik odvajanja vrijednosti.

6.A. Programski jezik Python Primjer 11.

>>> print ( 'Treći je savršeni broj' , 496 , sep = ' : ') Treći je savršeni broj : 496 >>> print ('Četvrti je savršeni broj', 812 8, sep = ' ' ) četvrti je savršeni broj8128 # bez separatora

printO - ispis teksta na zaslon

3. Jednostavni tipovi podataka Tipovi podataka koje računalo sprema u memoriju mogu biti različiti. To mogu biti brojčane vrijednosti koje su računalu zanimljive samo zbog količine memorije koju zauzimaju, a nama one predstavljaju, npr. temperaturu mora. Rekli smo da za varijablu u Pythonu nije potrebno prije korištenja navoditi tip podatka s kojim 6e raditi. Ipak, tipovi podataka potrebni su kako bi se odredile operacije koje je moguće raditi na varijablama toga tipa, kao i načini spremanja podataka u memoriju. Python ima pet standardnih tipova podataka. Dijelimo ih na jednostavne (brojevi i stringovi) i složene (liste, n-torke i rječnik).

3.1. Brojevi Brojčani tip podataka pohranjuje brojčane vrijednosti. To je nepromjenjiv tip podataka

jer svaka promjena vrijednosti rezultira rezerviranjem nove memorijske lokacije. Varijabla brojčanoga tipa kreira se onoga trenutka kada joj se pridruži vrijednost. Vrijednost varijable mijenja se ako joj se pridruži nova vrijednost, promijeni postojeća ili joj se pridruži neka druga varijabla ili izraz.

Primjer 12.

>>> >>> >>> 2 >>> >>> >>>

a

a

--

1

a + 1

a

b

a a

-

-

3.14 b

3 . 14 Uočite

da smo u varijablu a prvo upisali cjelobrojnu, a zatim realnu vrijednost. Ta situacija nije moguća kod drugih jezika, a izravna je posljedica promjene memorijske lokacije pri svakoj promjeni vrijednosti varijable. Kada nam varijabla više nije potrebna, jednostavno je prestanemo upotrebljavati. Međutim , ona i dalje zauzima memorijski prostor. U Pythonu postoji naredba def koja oslobađa memorijsku lokaciju koju je zauzimala neka varijabla.

Primjer 13.

>>> del a >>> a Traceback (most recent call last) : File "" , line 1 , in <module> a

NarneError : name ' a' is not defined 123

6.A. Programski jezik Python Cjelobrojni tip podataka integer

U radu s cjelobrojnim brojevima (skup ) u Pythonu skoro da i nema ograničenja. Ograničenja nam postavlja količina memorije koju imamo na svojemu računalu . Primjer 14.

>>>a= 123456789123456789123456789123456789123456789 >>> a 123456789123456789123456789123456789123456789123456789 Obično

se brojevi prikazuju u bazi 1O, ali ih možemo prikazivati i u bazama 2 (korištenjem prefiksa Ob} i 16 (korištenjem prefiksa Ox). Primjer 15.

>>> OblOl + OblOO

# (101)2 = 5; (100)2 = 4

9

U Pythonu postoje funkcije koje pretvaraju broj iz dekadskoga u binarni ili heksadekadski sustav. Primjer 16.

>>> bin( 9) 'OblOOl' >>> hex(l979) 'Ox7bb'

3.1.2. Realni tip podataka tloat

Realni brojevi u Pythonu su implementirani kao double brojevi u C-u. Python za prikaz realnih brojeva upotrebljava 8 bajtova, a zapis brojeva u skladu je s međunarodnom normom IEEE 754. Važno je napomenuti da su u skladu s tom normom granice prikazivosti realnoga broja u intervalu od 5.0x10324 do 1.7x1 0308 i da se točnost zapisa postiže do na 15 decimalnih mjesta. Primjer 17. Oprezi Piše se True/False, a ne true/false.

>>> a - 3 . 14 3 . 14 >>> a = 32 . 3e18 3 . 23e+19

3.1.3. Logički tip podataka bool

U matematičkoj logici postoji pojam logičkoga suda. To je izjava koja može biti ili istinita ili lažna. Sukladno tome, varijabla logičkoga tipa može poprimiti samo dvije vrijednosti: True i False. Svaka brojčana vrijednost različita od nule smatra se istinitom. Python samo nulu prepoznaje kao laž. , Primjer 18.

>>> a - True True

124

Python podržava rad s cijelim i realnim brojevima i s logičkim tipom podataka. Samo Python nema ograničenje veličine cijeloga broja s kojim radimo.

6.A. Programski jezik Python 3.2. Aritmetički operatori Aritmetički

operatori omogućuju kreiranje matematičkih izraza. Upoznajmo neke od njih. Operator

Primjer 19.

>>> 9 I 2 4.5 >>> 8 . 6 I 2 . 3 3 . 739130434782609 >>> 9 li 2 4

>>> 8 . 6 li 2 . 3 3.0

Ako se u izrazu pojavljuje više operatora, tada se redoslijed izvršenja određuje prema njihovu prioritetu. Prioriteti imaju horizontalnu i vertikalnu hijerarhiju koja je definirana na sljedeći način:

Primjer

Opis

+

x=a+b

operator zbrajanja; zbraja vrijednosti a i b (konkretna vrijednost, varijabla, vrijednost izraza) i sprema ih u varijablu x

-

x=

operator oduzimanja; oduzima vrijednosti a i b

**

x =a** b

*

X=

%

x=a%b

f

X=

li

X=

a- b

a* b

a/ b a // b

operator potenciranja; potencira vrijednost a na b operator množenja; množi vrijednosti a i b operator ostatka pri djelJenju; u varijablu x sprema ostatak pri cjelobrojnome dijeljenju vrijednosti a s b. Može odrediti ostatak i pri dijeljenju dvaju realnih brojeva (2.5 % 1.3 = 1.2) operator dijeljenja; realno dijeli a i b operator cjelobrojnoga dijeljenja; operator ,,//" na cijelim brojevima izvodi uobičajeno cjelobrojno dijeljenje, dok na realnim brojevima nakon dijeljenja zanemaruje decimalni dio u rezultatu

Tablica 2. Aritmetički operatori.

Primjer 20.

Prioritet Operator Redoslijed Izvršenja '

>>>S** -2

0 . 04 >>> -5 -25

**

2

3.2.1 . Operatori pridruživanja

od unutarnjih prema vanjskim zagradama

1.

()

2.

**

3.

li* I %

s lijeva na desno u izrazu

4.

+ -

s lijeva na desno u izrazu

Svaki aritmetički operator iz prošloga odlomka možemo u kreiranju izraza općenito zapisati u obliku x = x y. Jednostavnom promjenom svaki aritmetički operator možemo pretvoriti u operator pridruživanja u obliku x = y. Tako npr. izraz x = x + 1 možemo zapisati u obliku x + = 1.

x = x y vs. x = y

Primjer 21. >>>X= 2 >>>X+ -

>>>

l

Aritmetički

operatori omogućuju kreiranje matematičkih izraza. Većina pravila pri kreiranju tih izraza ista je kao u matematici. Preporučuje se oprez pri uporabi operatora JI".

X

3 '-

-'

3.3. String String je tip podatka koji omogućuje rad s nizom znakova koji predstavlja riječ ili reče­ nicu. String se definira zatvaranjem niza znakova u jednostruke ili dvostruke navodnike. Primjer 22.

>>> a, b = 'Python' , >>> a , b ( · Python ' , 'Python ' )

"Python"

125

6.A. Programski jezik Python String u cijelosti možemo promijeniti, ali i kreirati operatorima konkatenacije (+, zbrajanje) i repliciranja (*, množenje). Primjer 23. Naredba /enO vraća broj znakova u stringu.

>>> a - 'abc' >>> b - 'defg' >>>a+ b 'abcdefg' >>> a * 3 'abcabcabc' >>> len(a) 3

3 .3.1. Znak po znak

o 1

2

3

4

5

p

t

h

o

n

y

Svakomu znaku u stringu možemo pristupiti navođenjem njegova indeksa. Indeksiranje počinje od nule. Primjer 24.

>>>a= 'Python' >>> a(O) + a(2) + a(4) 'Pto'

o

1

2

3

4

5

p

y

t

h

o

n

-6

-5

-4

-3

-2

-1

Podstringu u stringu možemo pristupiti navođenjem dvaju indeksa odvojenih dvotoč­ kom , pri čemu prvi indeks određuje prvi znak u traženome dijelu, a drugi određuje indeks znaka do kojega vadimo znakove (taj znak nije uključen u dio). Indeksiranje znakova u stringu može biti i negativno. Primjer 25.

>>> a - 'Python' >>> b - a[2 : 4] >>> b 'th' >>> a(-5 :-2) 'yth'

# 'Python'

# 'Python'

Ako se jedan od indeksa ne napiše, onda Python za početni indeks uzima nulu, a za završni indeks uzima duljinu stringa. Primjer 26.

>>>a= 'Python' >>> a [ : ) 'Python' Znamo da se svakom promjenom vrijednosti varijable kreira nova varijabla na novoj memorijskoj lokaciji. Zbog toga, za razliku od većine drugih programskih jezika, Python ne omogućuje direktno mijenjanje stringa na razini znakova.

126

6.A. Programski jezik Python Primjer 27.

>>>a= ' Python' >>> a(l] = 'Y' Traceback (most recent call last) : File "", line 1, in <module> a(l] = 'Y' TypeError : ' str ' object does not support item assignment

String je tip podatka koji omoguću­ je rad s nizom znakova koji predstavljaju riječ ili rečenicu. Python ne omogućuje direktno mijenjanje stringa na razini znakova.

3.3.2. Metode za rad sa stringovima

V

METODA

OBJASNJENJE

s.capitalize()

prvi znak u stringu pretvara u veliko slovo

s.count (s1 , poc, vraća broj pojavljivanja podstringa s1 kraj) poc do Indeksa kraj u stringu s

počevši

od indeksa

vraća

s.find (s1 , poc, kraj)

indeks prvoga pojavljivanja podstringa s1 u stringu s od Indeksa poc do indeksa kraj. Ako se on ne pojavljuje, tada vraća vrijednost -1

s.isdigltO

vraća

vrijednost 1 ako su svi znakovi u stringu s znamenke

s.upperO

vraća

kopiju stringa s u kojoj su sva slova velika

Znamo da je Python i objektno orijentiras.replace (s1, s2, zamjenjuje u stringu s svako pojavljivanje podstringa s1 sa ni programski jezik. Zato i varijablu tipa koliko) stringom s2. Ako se koliko navede, tada se zamjenjuje string možemo promatrati kao objekt samo prvih koliko pojavljivanja stringa s2 nad kojim koristimo unaprijed definirane s.strip() vraća kopiju stringa s iz koje su obrisane sve vodeće i zametode koje su ugrađene u Pythonove vršne praznine standardne biblioteke. Metodu primjenjujemo tako da nakon imena varijable navedemo točku i ime metode u skladu s njeziTablica 3. Metode za rad sa nom sintaksom. Upoznajmo samo neke od njih. stringovima.

4. Uvod u programiranje Programiranje je postupak kojim se osmišljava optimalno rješenje nekoga problema. Rješenje nekoga problema nazivamo algoritam. Algoritam je konačan niz točno definiranih koraka koji vode rješenju problema. Nakon što se algoritam osmisli, pristupa se njegovu kodiranju, tj. prevođenju u jezik razumljiv računalu. U ovome poglavlju naučit ćemo osnovne konstrukcije kojima možemo raspolagati u Pythonu, a kojima možemo naše ideje i rješenja problema pretvoriti u funkcionalne, izvršive cjeline.

4.1 Uvjetni operatori Uvjetni operatori omogućuju kreiranje logičkih izraza koji nakon evaluacije, općenito, mogu poprimiti samo dvije vrijednosti: istinu i la.ž. Logički izrazi koriste se u petljama i naredbi odlučivanja, ali i pri određivanju raznih uvjeta koje algoritam treba ispunjavati. 4.1.1. Relacijski operatori

Izrazi koji se koriste relacijskim operatorima nakon evaluacije mogu poprimiti vrijednost True ili False, ovisno o tome je li izraz evaluiran kao istina ili laž. Relacijski su operatori: jednako (:==), različito ( ! =), veće (>) , manje (<), manje ili jednako (<=) i veće ili jedna127

6.A. Programski jezik Python ko (>=}. Uvedi mo neka opća pravila koja pri evaluaciji izraza s relacijskim operatorima koristi Python: • za

uspoređivanje

brojeva Python koristi

aritmetička

pravila

• stringove i liste uspoređuje leksikografski promatrajući Unicode vrijednost svakoga elementa u jednoj strukturi s odgovarajućim elementom u drugoj strukturi. 4 .1.2. Logički operatori

Nad operandima logičkoga tipa možemo primjenjivati logičke operatore. Logički su operatori: and -konjunkcija (I), or - disjunkcija (ILI) i not - negacija (NE). Python se pri evaluaciji logičkih izraza koristi posebnim pravilima. Ako su A i B logički izrazi, tada vrijedi: •

A and B - rezultat je ove logičke operacije laž ako je logički izraz A lažan (logički

izraz B tada se i ne evaluira); ako je A istinit, tada je rezultat vrijednost izraza B •

A or B - rezultat je ove logičke operacije istina ako je izraz A istinit; ako je A lažan, tada je rezultat vrijednost izraza B. Primjer 29.

Primjer 28.

>>> x, y = 45, 65 >>> x > O and y > O

>>> x, y = 45, 65 >>> x > O and y < O

True

False

Primjer 30.

I

>>> 3 and 5

# Python samo vrijednost nula prepoznaje kao laž

5

Primjer 31 .

>>> x, y = 45, 65 >>> x > O or y > O

True Primjer 32.

I

>>> 3 3

or S

# broj tri Python je prepoznao kao istinu

4 .1.3. Operatori pripadnosti

Operatori istovjetnosti, /s i ls not, uspoređuju memorijske lokacije dvaju objekata i o tome vraćaju odgovarajuću vrijednost True ili False.

128

Operatori pripadnost, in i not in, provjeravaju pripadnost elementa nekoj sekvencijalnoj strukturi kao što je string ili lista i o tome vraćaju odgovarajuću vrijednost True ili False. Primjer 33.

>>>

'y'

in 'Python'

True 4.1 .4 . Prioriteti operatora

Python poštuje određene prioritete pri evaluaciji izraza koji imaju uvjetne i ostale operatore. Ti prioriteti mogu se mijenjati uporabom zagrada. Među operatorima postoji vertikalna hijerarhija (od grupe operatora s najmanjim prioritetom prema grupi operatora s naj-

6.A. Programski jezik Python višim prioritetom) i horizontalna hijerarhija {s lijeva na desno). Operatori u grupi istoga prioriteta u izrazu se izvršavaju ovisno o mjestu pojavljivanja, s lijeva na desno.

prioritet 1.

operator

** * , I , li ,

2.

Uvjetni i logički operatori osnova su za kreiranje uvjeta koji se koriste u naredbi odlučivanja.

%

+, . . in, not i n, < , <= , > , ,_ >= , . - ' -not, and, or

3. 4.

,

smjer unutar razine

5. 6.

s lijeva na desno s lijeva na desno s lijeva na desno

-

4.2. Naredba odlučivanja (if naredba) Naredba odlučivanja omogućuje izvršenje jedne ili više naredbi ako je postavljeni ki uvjet istinit, tj. ima vrijednost različitu od nule.

logi č­

Sintaksa naredbe: >>> if uvjet : naredba 1 Uočimo

pojavljivanje ':' iza uvjeta. Bez nje bi interpreter strukturu „if uvjet" shvatio kao jednu cjelinu koju treba odmah interpretirati. Ovako dvotočka najavljuje da nismo završili s definiranjem prethodno napisanih naredbi. Ponekad je nužno više naredbi izvršiti odjednom kao da čine jednu neodvojivu cjelinu. U Pythonu se blok naredbi formira uvlačenjem naredbi za isti broj praznih mjesta.

U programskome jeziku Pascal više se naredbi grupira u blok naredbi ključn i m riječi­ ma begin - end. U programskome jeziku C to se postiže zagradama{} .

Primjer 34. >>>X= 10 >>> if X>

O:

pr int ( ' Da ' ) print ('x je Da x je

veći

veći

od nule')

od nule

Kad bismo sada željeli pokazati što se dogodi kada ispod if bloka nastavimo pisati naredbe bez uvlačenja, to ne bismo uspjeli u ovome interpreterskom modu. Moramo napisati svoj prvi pravi program onako kako je objašnjeno u poglavlju 1.2. Rečenica 'Idemo dalje' ispisat će se svaki put bez obzira na ispunjenost postavljenoga uvjeta.

file fdil f.2rmat fiun Q~t,on, ~nd:,w, Htlp ~ • 10 ~ x > D: prin~ ( hr cJ Je veći d c le' ) pri.nt. (

w ~L

[de_ {d1t

Sl>dl ()tbug

.1 l Jl! ••

1

- - - -~

)

Qpbon,

loj, nd'lWl

ttdp

Pythoo 3,2,3 (dcfault, Avr 11 2012, 07:12 :16) [MSC v,lSOO 61 blt IAIIP611] on win • J2

4.2.1. Else naredba

E/se naredba može se kombinirati s if naredbom. Ona omogućuje izvršenje jedne ili više naredbi ako je zadani uvjet u if dijelu lažan, tj. ima vrijednost nula.

Type •eopyright", •credi~8" or "liceru,e ()" tor l>> ______._._______ _.. ••.,... a _ Rt:START ••s.a.a••----.,,---............· - · · - · · - · - >>> Bt o J J t veC1 ud r1 1.' le !!16'0 cllll)I!! ••

>>> ~ ~-!. Ln: I Col O

Slika 3. Prvi program. 129

6.A. Programski jezik Python Primjer 35.

if uvjet : naredba 1 else : naredba 2

if broj% 2 == O: print ( 'Paran' ) else: print ('Neparan')

4 .2.2. Elif naredba

Pri donošenju odluka možemo tražiti da se u else dijelu naredbom if postavlja novi uvjet o čijoj će vrijednosti ovisiti daljnje izvršenje programa. Elif naredba u Pythonu dozvoljava provjeravanje više uvjeta i izvršavanje samo jednoga bloka naredbi povezanoga s tim uvjetima. Primjer 36.

if uvjet_l : naredba 1 elif uvjet 2 : naredba 2 • • •

elif uvjet_n : naredba n else : naredba

4.2.3. Ugniježđeni if Ugniježđeni

znak= input( 'Znak : ') if znak== 'a' : print ('Vokala') elif znak== 'e' : print ( 'Vokal e' ) elif znak -- J.• . print ('Vokal i') elif znak== 'o' : print ( 'Vokal o' ) elif znak -- U . print ('Vokal u') else : print ( 'Nije vokal') __

I

I

•

__

I

I

•

if omogućuje korištenje if-else strukture unutar if ili e/se dijela naredbe od-

lučivanja .

Primjer 37.

Zadana su dva segmenta [5,10] s oznakom PRVI i [15,20] s oznakom DRUGI. Napiši program koji upisuje broj i ispisuje poruku o položaju upisanoga broja u odnosu na zadane segmente. Programski kod: Naredba odlučivanja omogućuje grananje . programa ovisno o istinitosti ili lažnosti postavljenoga logič­ kog uvjeta. Upotrebljavamo je i kada želimo izabrati samo jednu mogućnost višestrukoga izbora.

130

znak= int(input('Broj : ')) if znak>= S : if znak<= 10 :

print ('Prvi segment') elif znak>= 15 : if znak<= 20 : print ('Drugi segment') else : print ('Izvan segmenata na desno') else: print ('Izmedju segmenata') else : print ('Izvan segmenata na lijevo')

6.A. Programski jezik Python 5. Naredbe ponavljanja Do sada se svaka naredba koju bismo napisali izvršila samo jednom. Korištenjem it naredbe neke smo od njih mogli preskočiti i ne izvršiti. Sada ćemo upoznati kako Python omogućuje višestruko ponavljanje zadanih naredbi.

5.1. Naredba tor Naredba tor omogućuje ponavljanje jedne ili više naredbi unaprijed zadan konačan broj puta. For naredba (petlja) u Pythonu takvo ponavljanje ostvaruje iteracijom kontrolne varijable po elementima bilo iz kojega slijeda podataka (string, lista). Sintaksa naredbe:

for kv in slijed : blok_naredbi ; Ako slijed sadrži izraz, onda se prvo evaluira taj izraz. For petlja izvršava blok naredbi za svaki element iz zadanoga slijeda. Kada dođe do posljednjega elementa, izvršavanje naredbi prekida se. Tradicionalno, kontrolna varijabla označava se slovima i, j, k. Pogledajmo na primjerima mogućnosti tor petlje. Primjer 38.

Kontrolna varijabla c uzastopno se ponavlja (iterira se) po znakovima unutar stringa. Na ekran se ispisuju znakovi od 'H' do 'a'. for cin 'Hrvatska' : print ('Trenutno je slovo : ' , c) Primjer 39.

Kontrolna varijabla iterira se po elementima definirane liste. Na ekran se ispisuju svi elementi iz liste vokali. Pojam liste naknadno ćemo definirati. vokali= [ 'A' , 'E ' , ' I' , 'o' ' 'U' 1 for c in voka l i : print ( 'Vokali su :' , c) U većini slučajeva naši zadaci zahtjevat će rješenje u kojemu će se naredbe morati ponavljati unaprijed zadan broj puta ili će se u njima morati nešto prebrajati. To znači da ćemo kontrolnu varijablu morati iterirati po nekome slijedu brojeva. Za to nam je potrebna funkcija range(). ,

Naredba ponavljanja omogućuje ponavljanje bloka naredbi unaprijed zadan, konačan broj puta.

5.1.1 . Funkcija range()

U osnovnome obliku funkcija range(kraj) kreira slijed brojeva koji počinje nulom , a završava s kraj-1, s tim da je razlika susjednih elemenata uvijek jedan. Ustvari, range vraća 131

6.A. Programski jezik Python sljedeći

broj u slijedu svaki put kada se to od njega zatraži. Kada naučimo listu, taj mo slijed radi lakšega vizualiziranja moći zamisliti kao listu, iako to neće biti točno.

će­

Primjer 40. Ispiši sve jednoznamenkaste brojeve.

>>>fori in range(lO) : pr int (i, end =

' ')

O 1 2 3 4 5 6 7 8 9

Nakon svakoga poziva funkcije ispisa, kursor se pomiče u novi red. Ako želimo više vrijednosti ispisati u istome redu , tada koristimo argument end kojim definiramo oblik ispisa. Funkcija range ima još nekoliko oblika. Oblik range(poc, kraj) kreira slijed brojeva koji počinje brojem poc, a završava brojem kraj-1. Primjer 41 . Ispiši sve brojeve veće od 1O, a strogo manje od 20.

>>>fori in range(lO, 20) : print(i, end - '')

10111213141516171819

#

brojeva nema razmaka jer smo tako definirali ispis argumentom end = ' ' između

Oblik range(poc, kraj, korak) kreira slijed brojeva koji počinje brojem poc i svaki je sljedeći broj za korak veći od prethodnoga. Slijed završava najvećim brojem koji je strogo manji od kraj, a može se dobiti na opisani način. Primjer 42. Ispiši sve dvoznamenkaste brojeve djeljive s pet.

>>>fori in range(lO, 100, 5) : print(i, end = ' ') 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 Break i continue naredbe

Break i continue naredbe omogućuju intervencije pri izvršenju naredbe ponavljanja. Break naredba zaustavlja izvršenje naredbe ponavljanja, dok continue naredba zaustavlja izvršenje trenutne iteracije. Primjer 43. s 1 i j ed -

[2 , 3 , 1, 4 , 2, 5 , 2 , 5 , 4 ] fori in slijed: if i== 5 : print ( 'Našao! ' ) break pri nt ( 'Ova ocjena', i, 'nije pet, traži dalje. ' )

Ovaj primjer traži u slijedu ocjene vrijednost 5. Kada je ponavljanja. 132

nađe ,

prekida izvršenje naredbe

6.A. Programski jezik Python Primjer 44.

fori in range(l, 10) : if i% 2 == O: continue print ( 'Neparan je broj:

Funkcija range omogućuje kreiranje slijeda brojeva koji onda upotrebljavamo u iteraciji kontrolne varijable u naredbi ponavljanja.

', i)

Ovaj primjer ispisuje sve neparne jednoznamenkaste brojeve. 5.1.3. Else naredba u tor petlji

U Pythonu možemo kombinirati e/se i tor naredbu. Ako se else koristi u tor naredbi, onda se naredbe u e/se dijelu izvršavaju nakon što kontrolna varijabla poprimi zadnju vrijednost iz slijeda. 5.1.4. Od problema do rješenja

Nakon što smo upoznali sve osnovne elemente programiranja, pojam algoritma, naredbu odlučivanja i naredbu ponavljanja, spremni smo riješiti jedan zadatak. Na njemu ćemo pokazati kroz koje sve faze trebamo proći kako bismo od problema došli do rješenja. Primjer 45.

Na Sljemenu se vozi slalomska utrka u kojoj sudjeluje N skijaša označenih startnim brojevima od 1 do N. Među njima je i naš Ivica sa startnim brojem X. Sa starta prvo kreće skijaš sa startnim brojem 1, zatim onaj s brojem 2 i tako sve do skijaša sa startnim brojem N. U trenutku prolaska kroz cilj nekoga skijaša, službeni komentator objavljuje koju poziciju u ukupnome poretku taj skijaš trenutno zauzima. Npr. skijaš s oznakom 1 nakon svoje vožnje može zauzimati samo 1. mjesto, skijaš s oznakom 2 može zauzimati 1. ili 2. mjesto itd. Napiši program koji na temelju ulaznih podataka određuje i ispisuje koje je mjesto zauzimao naš Ivica nakon što su svi skijaši odvozili svoju vožnju. Ulazni podaci realno će opisivati tijek utrke. Dva skijaša nikad neće dijeliti jedno mjesto. Ulazni podaci

U prvome retku nalazi se jedan prirodan broj N (1 ~ N ::;; 15), broj skijaša na startu slaloma. U drugome retku nalazi se jedan prirodan broj X (1 ~ X ~ N) , startni broj našega Ivice. U sljedećih N redaka nalazi se po jedan prirodan broj Pi (1 < Pi ~ i, i= 1„ N), pri čemu je Pi pozicija koju je skijaš s oznakom i zauzimao u trenutku prolaska kroz cilj. Izlazni podaci

Primjeri test podataka ulaz 5

ulaz

ulaz

6

5

3

2

5

1

1

1

2

1

2

2

3

2

1

2 4

1

5

U jednome retku treba ispisati prirodan broj iz zadatka.

4

3

Izlaz

Izlaz

Izlaz

3

1

4

133

6.A. Programski jezik Python Rješenje:

Najbolja metoda koju možemo primijeniti pri rješavanju toga problema jest da zamislimo sami sebe kako sjedimo pred TV-om ili, još bolje, da smo osobno prisutni navedenoj utrci na Sljemenu. Prvo, zadatak treba dobro pročitati i shvatiti ga. Nakon toga treba proučiti ulazne podatke (njihov broj, vrstu, izgled upisa) i oblik ispisa traženoga rješenja. Nakon kratkoga razmišljanja dolazimo do koraka algoritma koji bismo provodili i u stvarnosti kad bismo željeli znati koji će na kraju biti naš Ivica. Koraci su: •

kako znamo koji startni broj ima naš Ivica (jer je zadan prije svih drugih ulaznih podataka) , do njegova startnoga broja samo pratimo što se događa

•

nakon Ivičine vožnje zapamtimo koje je mjesto on zauzeo;

•

za svakoga sljedećeg 1. skijaš 1 1. skijaš 1 1. skijaš 1 skijaša koji starta poslije 2. skijaš 2 2. Ivica Ivice pratimo koje je 3. skijaš 2 mjesto zauzeo. Ako je to mjesto bolje od trenutnoga Ivičina mjesta ili mu je jednako, tada trenutno Ivičina mjesto povećamo za

Provjerimo je li naše razmišljanje točno

proučavajući

1. skijaš 4

1. skijaš 4

2. skijaš 1

2. skijaš 1

3. Ivica

3. Ivica

4. skijaš 2

4. skijaš 2 5. skijaš 5

jedan.

prvi testni primjer.

Zvuči

jasno i jednostavno. Međutim, nekada je dug put od ideje do realizacije jer tek sada slijedi prevođenje ovih nama razumljivih koraka u jezik razumljiv računalu. Ovaj put programski je kod jednostavan. Programskj kod: N = int ( input ( ) )

= int ( input ( ) ) fori in range(l, N+l) : trenutno= int(input()) if i== X: ivica= trenutno if i > X: • • if trenutno <= ivica : • • ivica = ivica+ 1 print(ivica)

X

# # # # # # # # # #

N je broj skijaša u utrci Xje startni broj našega Ivice neriramo i od jedan do N mjesto koje je zauzeo i-ti skijaš ako je ovaj skijaš Ivica zapamtimo njegovo mjesto starta skijaš poslije Ivice ako je bolji ili jednak od Ivice pomaknimo Ivicu za jedno mjesto ispišimo rješenje u jednome retku

5.2. Naredba while While naredba (petlja) omogućuje ponavljanje izvršenja bloka naredbi sve dok zadani uvjet izvršenja ne postane lažan. Uvjet izvršenja logički je izraz koji nakon evaluacije može imati samo dvije vrijednosti: true ili ta/se. Sintakse naredbe: U ovoj naredbi posebnu pozornost treba posvetiti postavljenomu uvjetu izvršenja. Naime, tije134

I

while uvjet izvrsenja : blok naredbi

6.A. Programski jezik Python kom izvršenja while petlje moramo se osigurati da u nekome trenutku postavljeni uvjet postane lažan. U protivnome bismo ušli u stanje beskonačne petlje. Uočimo da se blok naredbi u slučaju lažnosti postavljenoga uvjeta na početku neće izvršiti nijednom. Primjer 46 .

Napiši program koji učitava troznamenkasti broj N i ispisuje zbroj njegovih znamenki. Rješenje:

Trebamo definirati algoritam koji nam omogućuje rastavljanje broja na znamenke. Pretpostavimo da nam je zadan broj 256. Ako taj broj rastavimo na sljedeći način: 256 = 250 + 6 = 25 * 1O + 6, uočavamo da je znamenka jedinica (6) originalnoga broja ostatak pri djeljenju broja s deset. Znamenka desetica (5) je sada znamenka jedinica u broju koji dobijemo kao rezultat cjelobrojnoga cijeljenja orginalnoga broja s deset. Taj postupak treba ponoviti tri puta. Znači:

+ 6 = 25 * 1O + 6 • 25 = 25 + 6= 2 * 1O + 5 •

256 = 250

•

2

= O + 2 =O* 10 + 2

Programski kod: N = int(input())

zbroj= O fori in range(3) : znamenka= N % 10 zbroj= zbroj+ znamenka N = N // 10

# inicijali2iramo 2broj na nulu jer je to njegovo početno

stanje

Primjer 47.

Napiši program koji učitava prirodni broj N i ispisuje zbroj njegovih znamenki. Rješenje:

Na žalost, prethodno opisan algoritam nije moguće provesti jer sada ne znamo koliko znamenki ima broj N i koliko puta trebamo ponoviti blok naredbi. U ovome primjeru iskoristit ćemo prednost while petlje i blok naredbi ponavljati sve dok je zadani broj strogo veći od nule.

Programski kod:

-

=

int ( input ( ) ) zbroj= O while N > O: znamenka~ N % 10 zbroj= zbroj+ znamenka N = N // 10 N

Što će se dogoditi ako uvjet N > O zamijenimo s N > = O? Beskonačna petlja. Uvjeri se u to!

# blok naredbi se izvršava dok je god uvjet N

> Oistinit # ovim retkom osiguravamo da uvjet (N > O)

u nekome trenutku postane laž

135

6.A. Programski jezik Python Whife naredbu koristimo u situacijama kada nam nije unaprijed poznato koliko puta treba ponoviti blok naredbi. Treba je oprezno upotrebljavati zbog opasnosti od pojavljivanja beskonačne petlje.

6. Složeni tipovi podataka Složeni tipovi podataka omogućuju rad s većim kol ičinama podataka koje treba, na neki način , obraditi. Pritom pravilan izbor tipa podatka donosi lakši i optimizirani rad . Python nudi tri složena tipa podataka: liste, n-torke i rj ečnik .

6.1. Lista List Prisjetimo se zadatka koji smo radili u dijelu s tor petljom. Zamislimo da je startni broj, umjesto kao prva, zadan kao posljednja vrijednost u ulaznim podacima. To znači da će­ mo tek kada učitamo sve podatke moći provesti opisani algoritam. No s postojeći m znanjem to nije moguće jer nam je od svih ulaznih podataka u varijabli trenutno ostala samo vrijednost za zadnjega skijaša koji je odvozio utrku. Zbog toga i puno sli čnih sluča­ jeva uvodimo pojam liste. Lista je najkorišteniji složeni tip podataka u Pythonu. Po svojoj strukturi naj sličnija je nizovima (array) u ostalim programskim jezicima. Lista sadrži elemente koji se navode unutar uglatih zagrada i odvajaju zarezom. Element liste može biti bilo koji tip podataka (uključuju ći i listu). Primjer 48. >>>a= (1, 'Python', 3 . 14, 4, 'Zagreb'] >>> a (1 , 'Python' , 3.14 , 4, 'Zagreb']

Svojstva liste

Promotrimo neka osnovna svojstva rada s listama: • lista je promjenjiva struktura koja dopušta izravan pristup pojed inačnim elementima i njihove promjene, ali i promjene cijelih dijelova liste. Lista se indeksira počevši od nule: >>> >>> (5, >>> >>>

a(O]

=

# a = (1, 'Python', 3.14. 4, 'Zagreb']

5

a

'Python' , a [O : 2] =

3 . 14, 4,

[ 'X'

,

'Zagreb']

'Y' ]

a

['X',

'Y',

3 . 14,

4,

'Zagreb']

• iz liste se mogu izdvojiti i neki njezini >>> a[ 1 : 3] ( 'Python' , 3 . 14]

136

pojedinačni

dijelovi:

# a= (1, 'Python', 3.14, 4, 'Zagreb']

6.A. Programski jezik Python • liste se mogu konkatenirati (+, zbrajanje) i replicirati (* , množenje): >>> a* 2 # a = [1 , 2, 3, 4, 5] [l, 2, 3, 4, 5, 1, 2 , 3, 4, 5] >>> a + ( 100, 300 J [l, 2,

3, 4, 5, 100, 300]

• u ugniježđenoj listi možemo pristupati elementima u elementima: [l, 2, 3], >>> a(2][1] >>>a= [

4,

[5,

6,

7]

)

6

• broj elemenata u listi >>>a= [

[l,

određuje

2,

3],

se upotrebom unaprijed definirane funkcije ten() : 4,

[5,

>>> len(a) 3 >>> len(a[2J)

6,

7]

]

# duljina liste u listi

3

• iz liste možemo izbaciti element zadanoga indeksa ili više elemenata zadanih segmentom, upotrebom naredbe del() . >>> >>> >>> [l,

a = [ 1, 2 I del (a[2]) a 2,

4,

3t

4

f

5]

5]

6.1.2. Kreiranje liste Kako možemo kreirati listu od vrijednosti koje dobivamo od korisnika ili ih sami računamo u programu? Na početku , važno je listu proglasiti praznom. Na taj je način najavljujemo i pripremamo za popunjavanje. Uvedimo nekoliko načina popunjavanja liste vrijednostima. Primjer 49. >>> L >>> L >>> L

-

[ ) L

+ [1 1

# inicijaliziramo listu L kao praznu listu # zbrojimo praznu listu I listu [1] # nova lista ima jedan element

[ 1]

Primjer 50. >>> L >>> L

-

[] L + [int(input())l

# novu vrijednost učitavamo s ulaza

5

>>> L [ 5)

# nova lista ima jedan element

Nažalost, Python ne dopušta popunjavanje liste izravnim upisivanjem vrijednosti na odgovarajuće mjesto.

137

6.A. Programski jezik Python Lista je tip podataka koji omog ućuje pohranu više podataka istoga ili različitoga tipa. Podaci su jedinstvena određeni svojim indeksom. Lista omogućuje dostupnost učitanih ulaznih podataka za naknadno korištenje.

Primjer 51 .

>>> L = [] >>> L[OJ = 5 Traceback (most recent call last) : File "", line 1, in <module> L[O]

=

5

IndexError: list assignment index out of range Vratimo se sada na naš zadatak i riješimo ga koristeći se listom kao pomoćnim sredstvom. Rekli smo da će se startni broj zadati tek na kraju, kao posljednja ulazna vrijednost. Programski kod:

Podaci o trenutnome mjestu i-tog skijaša zapisani su u listi na poziciji i-1

N = int ( input ( ) ) voznja = () fori in range(N): voznja = voznja + [int(input())] X = int ( input ( ) ) fori in range(N) : if i+ 1 == X: ivica= voznja[i] if i+ 1 > X: if voznja[i] <= ivica : ivica= ivica+ 1 print(ivica) 6 .1.3. Metode za rad s listama

Predstavimo neke od unaprijed definiranih metoda za rad s listama.

METODA

OBJAŠNJENJE

lista.append (obj ekt)

dodaje zadani objekt na kraj liste

lista.count (objekt)

vraća broj pojavljivanja zadanoga objekta u listi

llsta.index (objekt)

vraća prvi indeks na kojemu se pojavljuje zadani objekt u listi

lista.insert (i, objekt)

dodaje objekt u listu na zadanu poziciju i

lista.pop ([i])

vraća objekt na i-toj poziciji u listi ili objekt na zadnjoj poziciji ako indeks

nije naveden i briše taj objekt iz liste llsta.remove (objekt) listareverse

O

lista.sort ((funkcija] )

briše prvi objekt iz liste koji je jednak zadanomu objektu okreće poredak elemenata u listi

sortira elemente u listi kori steći se funkcijom usporedbe ako je zadana

Tablica 4. Metode za rad s listama 138

6.A. Programski jezik Python Pogledajmo na primjerima kako se koriste te metode. >>> lista = [ 'abcd' , 123, 3 . 14, >>> lista.append(lOO) >>> lista

'Python')

( 'abcd', 123, 3 . 14, 'Python', 100] >>> lista.insert(3 , 'NOVI') >>> lista [ 'abcd', 123, 3 . 14, 'NOVI' , 'Pyhton', 100) >>> lista . count(l23) 1 >>> lista.index( 'Python') 4

>>> lista.pop(2) 3 . 14 >>> lista . remove(123) >>> lista

( 'abcd' , 'NOVI' , 'MIOC' , 1 OO] >>> lista.reverse() >>> lista [100 , 'Python' , 'NOVI' , >>> lista . sort() >>> lista [100, 'Python', 'NOVI',

'abcd']

'abcd']

6.1.4. Lista lista Neki podaci s kojima radimo često su jednoznačna određeni dvama indeksima. Takve su na primjer točke u koordinatnoj ravnini koje su zadane dvjema koordinatama, x i y. Takve podatke u Pythonu možemo spremiti u memoriju listom lista. Primjer 52.

>>> a = [ [ 1, 2 , 3 ] , >>> a[l][O] 1

[ 1,

2,

3]

]

Primjer 53. Napiši program koji će ispisati elemente unaprijed popunjene liste listi L.

L = ( (4, 2, S], [3, 1, 6) ) fori in range(len(L)) : for j in range(len(L[i])) : pr int ( L (i) ( j ) , end =" " ) print ()

što radi sljedeći

programski odsječak?

Provjeri! L

-

[

[

o

• far J• l.Il range(S) J • for J.• l.Il range(S) ]

Ispis na standardni izlaz: 4 2 5 3 1 6

139

6.A. Programski jezik Python 6.1.5. Lista kao stog (Stack)

>>> >>> >>> >>>

stog = ( 'a' , 'b' , stog. append( 'e') stog.append('f') stog

'c' ,

' d']

Stog (Stack) je apstraktna struktura podataka koja omogućuje dodavanje i izbacivanje elemenata pri če­ ['a', 'b' , 'c' , d t ' 'e' , ' f'] mu poštuje LIFO pravilo, tj. Last-in, >>> stog.pop() First-out. Takve su strukture npr. hrf pa knjiga složenih na podu vaše >>> stog sobe ili hrpa DVO-a na vašemu sto['a', 'b' , 'c' , 'd ', 'e'] lu. Svaki pokušaj pristupa objektu koji nije na vrhu može rezultirati rušenjem cijele strukture i nepotrebnim neredom. U Pythonu stog možemo vrlo jednostavno implementirati koristeći se listom jer zadnji dodani element metodom append možemo lako dohvatiti metodom pop. I

I

I

6.1.6. Lista kao red (Queue) >>> >>> >>> >>>

red

= [ 'a• ,

•b • '

• c' ,

'd' ]

Red (Queue) je apstraktna struktured . append ( , e, ) ra podataka koja omogućuje dodared . append ( , f, ) vanje i izbacivanje elemenata pri red čemu poštuje FIFO pravilo, tj. First[ · a · , • b, , • c • , • d · , • e ' , ' f ' l in, First-out. Takve su strukture npr. >>> red. pop (o) red na šalteru banke (u idealnome 'a' svijetu) ili određivanje redoslijeda >>> red ispisa dokumenata na printeru (prvi [ ' b ' , ' c ' , ' d ' , •e ' , ' f ' l poslani dokument prvi se i ispisuje). U Pythonu red možemo vrlo jednostavno implementirati koristeći se listom. Element na kraj reda dodajemo metodom append, a prvi element u redu dohvaćamo metodom pop , navodeći nulu kao traženi indeks.

7. Funkcije Funkcije možemo zamišljati kao male dijelove programa koji se pišu jednom, a upotrebljavaju se više puta. U trenutku kada se pozovu, one odrade svoj dio posla i vrate kontrolu izvršenja programa onomu tko ih je pozvao. Do izražaja dolaze u situacijama kada neki veliki problem trebamo podijeliti na manje dijelove ili kada više osoba treba paralelno raditi na programskome kodu. Velik broj funkcija već je unaprijed definiran u Pythonu, tj. napisali su ih autori programskoga jezika. Već smo se susretali s njima kada smo govorili o funkcijama input, print, fen i ranga. Pored gotovih, svatko od nas može napisati svoju funkciju.

7 .1. Opći oblik funkcije Opći

je oblik definicije funkcije:

def ime_funkcije(popis_parametara): blok naredbi return vrijednost Popisom parametara definiramo koliko ćemo vrijednosti proslijediti funkciji u trenutku kada je pozovemo. U bloku naredbi definiraju se naredbe koje će funkcija s tim para140

6.A. Programski jezik Python metrima odraditi. Naredbom return u program vraćamo vrijednost zbog koje smo i pisali funkciju.

Primjer 54. Napiši program koji će učitati četiri prirodna broja i ispisati njihov zbroj. Za zbrajanje deftniraj funkciju zbroj (x, y) koja će zbrajati dva broja i primijeni je u programu.

Programski kod: def zbroj (x, y) : return x + y al = int(input()) a2 = int(input()) bl - int(input()) b2 = int(input()) print(zbroj{zbroj(al, a2) , zbroj(bl, b2))) Parametre x i y zovemo formalni parametri, dok su a 1, a2, b 1, b2 stvarni parametri. U trenutku poziva funkcije formalni parametri redom dobivaju vrijednosti koje imaju stvarni parametri. Vrijednost koju funkcija vraća naredbom return možemo direktno ispisati na izlaz ili sprem iti u novu varijablu . Opis svake funkcije s kojom radimo mora se nalaziti u programu prije njezina poziva.

Primjer 55. U standardnoj Pythonovoj biblioteci postoji unaprijed definirana funkcija koja vraća minimalni element u listi koju joj proslijedimo kao stvarni parametar. Bez obzira na to , napiši svoju funkciju s istim karakteristikama.

Programski kod:

def nas min{lista} : minimalan= lista[O] fori in range(l, len(lista)) : if lista(i] < minimalan : minimalan= lista(i] return minimalan N = int ( input ( ) ) L = []

fori in range(N) : L = L + [int(input())] print(m.in(L)) print(nas_min(L)) r

Funkcije su manji dijelovi programa koji se jednom napišu, a mogu se upotrebljavati više puta. Preko formalnih parametara komuniciraju s glavnim programom i na taj način preuzimaju stvarne parametre nad kojima izvršavaju zadane naredbe.

141

6.A. Programski jezik Python 7.2. Funkcije u primjeni Primjer 56. Napiši program koji će odrediti i ispisati prva četiri savršena broja.

Rješenje:

r

Peti savršeni broj otkri\. ~ ven je tek 1460. godine i iznosi 33550336. Ovim bi programom njegovo otkrivanje trajalo jako dugo. Razmisli o optimaJnome rješenju ovoga problema.

'

U rješenju ovoga problema koristit ćemo se većinom do sada naučen ih elemenata Pythona. Metodom „grube sile" (eng. brute force) možemo za svaki prirodan broj provjeriti je li ili nije savršen. Ako je, dodajemo ga u listu. Opisani postupak ponavljamo sve dok u listi ne budu četiri broja. Nakon toga listu ispišemo na izlaz. Primijeti da u ovome trenutku uopće nije nužno znati što je to savršen broj.

Glavni program:

= [) i = o

L

while len(L) < 4 :

-

i+= 1 if savrsen(i) : L = L + [i] print(L)

Broj je savršen ako je zbroj njegovih pravih djelitelja (uključuj ući i jedan) jednak njemu samom. Npr. 6 je prvi savršeni broj (6 = 1 + 2 + 3). Sada ćemo sami, ili uz malo pomoći, napisati funkciju savrsen() koja prima prirodan broj i vraća vrijednost True ako je broj savršen ili vrijednost False ako nije.

Funkcija savrsen():

-

def savrsen(x) : if zbrdj(x) == x : # print('Lista' , L) return(True) else : return(False)

U funkciji savrsenO upotrebljavamo funkciju zbrdj0 koja prima prirodan broj i vraća zbroj njegovih pravih djelitelja (uključujući jedan).

Funkcija zbrdjQ: def zbrdj ( y) : brojac = O fori in range(l , y) : if y % i== O: brojac += i return(brojac)

-

Naravno, opis funkcija zbrdj() i savrsen() u cjelokupnome programu mora se pojaviti prije nego što se one upotrijebe.

142

6.A. Programski jezik Python U ovome trenutku možda još nije očito od kojega mjesta u programu počinje njegovo izvršavanje. Python će program početi izvršavati od prve naredbe koja ne pripada opisima funkcija (L = []). U trenutku kada se pozove neka funkcija, Python će pronaći njezin opis i započeti njezino izvršavanje. Kada odredi i vrati vrijednost, izvršenje programa nastavlja se prvom naredbom nakon poziva funkcije.

7.3. Lokalne i globalne varijable Lokalna varijabla jest svaka ona varijabla koja se u programu prvi put pojavljuje unutar funkcije. Takva varijabla dostupna je za upotrebu i mijenjanje samo unutar te funkcije. Zbog ovoga svojstva unutar različitih funkcija mogu se pojaviti varijable istoga imena, a da pri tome ne dođe do zabune. Globalna varijabla jest varijabla koja se prvi put pojavljuje u glavnome programu. Takve varijable dostupne su za upotrebu u svim dijelovima programa, ali se mogu mijenjati samo unutar glavnoga programa. Ako to želimo napraviti unutar neke funkcije, tada tu varijablu trebamo unutar nje proglasiti globalnom naredbom global.

Primjer 57. Promijeni postojeću funkciju savrsen() tako da se savršen broj izravno dodaje u globalnu listu L.

def savrsen ( x) : global L if zbrdj(x) == x : L = L + (x)

• _...... Poučavanje

programiranja i programskih jezika ima relativno kratku povijest. posebno u usporedbi s povijesti poučavanja matematike, fizike i drugih prirodnih predmeta. Osnove koje ste ovdje naučili dovoljne su za nastavak istraživanja i samostalnog proučavanja ostalih struktura i algoritama koje ovdje nismo spomenuli. Sa sigurnošću možemo reći da će programiranje u budućnosti imati sve važniju ulogu. Zato je važno pratiti promjene i nove trendove u informatici, a Python je jedna od takvih promjena. Kao ilustracija važnosti programiranja može poslužiti či njenica da su početkom 2013. godine poznati umovi današnjice prepoznali potrebu i važnost programiranja pa su započeli medijsku kampanju s ciljem uvođenja poučavanja programiranja u srednje škole širom SAD-a. Više o tome možete pročitati na www.code.org.

143

Mreža svih mreža V

Nebrojene su mogućnosti koje nam pruža lnternet - mreža svih mreža. Staviše, neprestano se razvijaju nove. lnternet je postao dio naše svakodnevice. Pokušajte zamisliti što bi se dogodilo da jedan dan nitko na svijetu nema pristup internetu! Pokušat ćemo opisati što nudi internet, kako komunicirati i surađivati pomoću njega, a postavit ćemo i neka etička pitanja njegove uporabe.

1. Mrežne usluge Internat je mreža koju svakodnevno upotrebljavate. S nekim uslugama interneta već ste se mnogo puta susreli. U ovom poglavlju ponovit ćete znanje o internetskim uslugama, ali i upoznati neke nove usluge koje još niste imali priliku ili potrebu upotrebljavati.

/__j •

)

1.1. Vrste mrežnih usluga Mnogo je usluga na internetu koje se neprestano razvijaju kombiniranjem osnovnih usluga i novih mogućnosti. Osnovne su usluge WWW, FTP, telnet, e-mail i IRC.

www WWW (engl. World Wide Web) ili

kraće

web usluga je koja korisnicima omogućuje dohvaćanje hipertekstualnih dokumenata, odnosno stranica objavljenih na mreži. To je sustav koji čine mrežni poslužitelji na kojima su pohranjene mrežne stranice napisane u HTML jeziku te korisnici koji pristupaju mrežnim stranicama putem mrežnog preglednika.

7. Mreža svih mreža V

Cesto se WWW pogrešno poistovjećuje s internetom. Internat je logički složeniji pojam, a mnogo internetskih poslužitelja nije obuhvaćeno mrežom.

www

E-pošta Elektronička pošta, e-pošta

ili e-mail (engl. electronic mail) usluga je koja korisnicima omogućuje slanje i primanje tekstualnih poruka i multimedijskih priloga (grafika, video, audio, poveznice, dokumenti). Za čitanje i slanje upotrebljavaju se programi - klijenti e-pošte ili webmall koji kao sučelje za pristup upotrebljava mrežni preglednik. Primjer klijenta e-pošte jest Outlook koji dolazi u programskom paketu Microsoft Office te Mozilla Thunderbird.

E-pošta, e-mail

Webmail Webmail (engl. web-based e-mail) jest usluga e lekt roničke pošte gdje se kao sučelje za pristup upotrebljava mrežni preglednik. Za razliku od pristupa e-pošti koji upotrebljava zasebne programe koji poruke čuvaju na korisničkom računalu , webmail poruke čuva na poslužitelju.

Prednost webmaila jest pristup korisnika svojem poštanskom jeg mjesta u svijetu ako ima uređaj povezan na internet.

sandučiću

s bilo ko-

Webmail

Webmail servisi su primjerice Gmail (mail.google.com), Yahoo (mail.yahoo.com) i Outlook (outlook.live.com). Društvene mreže Društvene mreže mrežna su usluga koja korisnicima omogućuje povezivanje putem mreže s drugim korisnicima s kojima dijele slične interese. Postoje razni oblici i vrste društvenih mreža, no zajednička im je značajka komunikacija i dijeljenje sadržaja. Primjeri društvenih mreža su Facebook (www.facebook.com). Yammer (www. yammer.com), YouTube (www.youtube.com), Snapchat (www.snapchat.com), Linkedln (www.linkedin.com) i mnoge druge.

YolJ

Forum Forum je usluga koja omogućuje razmjenu mišljenja i iskustava korisnika putem mrežnog preglednika. Korisnici se mogu registrirati na forum ili pristupati anonimno. Forumi se dijele u skupine prema temama, a poruke koje korisnici ondje napišu vidljive su svima na internetu.

Forum

FTP FTP (engl. File Transfer Protocol) jest i mrežni protokol za prijenos podataka između računala i usluga koja omogućuje razmjenu datoteka. FTP se često upotrebljava za prijenos datoteka na mrežni poslužitelj. Da bismo preno-

145

7. Mreža svih mreža

FTP

sili datoteke s jednog računala na drugo, treba instalirati poseban program koji to , . omogucuJe. Videopoziv

Videopoziv

Videopoziv (engl. video ca/1) jest usluga koja omogućuje komunikaciju između dvije osobe na internetu izravnim prijenosom slike i zvuka. Budući da upotrebljava internetsku vezu , naziva se i VolP (engl. Voice o ver IP), tj. glasovni vide• opoziv.

Da bismo ostvarili takav poziv, treba na računa­ lo instalirati program koji to omogućuje pomoću mrežne kamere i mikrofona. Primjer takvog popularnog programa jest Skype. Korisnici pametnih telefona imaju na raspolaganju brojne programe za uspostavu videopoziva kao što su Messenger, WhatsApp ili Viber.

.

. •·

Videokonferencija Videokonferencija je komunikacija putem koje se, u stvarnom vremenu , zvuk i video izmjenjuju između dvije ili više lokacija, omogućujući tako sudionicima održavanje sastanka ili edukacije "uživa".

Primjer aplikacije kojom možete ostvariti videokonferenciju jest Teams (teams .microsoft.com), dio alata Office 365 (office365. skale.hr) kojima se može besplatno pristupiti putem korisničkih podataka AAl @EduHr . Webinar Webinar (engl. web + seminar) jest usluga koja se održava putem interneta, a služi za edukaciju korisnika koji su na mreži u realnom vremenu i s različitih lokacija. Najčešće je to zvučni videoprijenos ili prezentacija sa zvukom. Webinar

Razlikuje se od videokonferencije po tome što je u prijenosu najaktivniji predavač , a sudionici webinara mogu se uključiti zvukom putem mikrofona i slikom putem mrežne kamere ili, što je najčešća opcija, koriste se ugrađenim chatom kako bi postavili pitanje ili dali prijedlog predavaču. Sudionici trebaju na svoje računalo instalirati program za praćenje webinara, kao što je Adobe Connect, a treba znati i poveznicu webinara te se prijaviti korisničkim podatcima.

146

•

7. Mreža svih mreža Videoservis YouTube korisnicima nudi mogućnost prijenosa uživo (engl. livestream) pa se često i ta opcija upotrebljava za prijenos edukativnog predavanja, tj. webinara. Postoji mogućnost upotrebe chata, a korisnici ne trebaju instalirati poseban program da bi sudjelovali u prijenosu, već je dovoljno imati računal o i internetsku vezu. Svaki se webinar snima i dostupan je za pregled i nakon održavanja.

a ___

-

Chat

~!'!--

Chat ili brbljaonica jest usluga za

dijeljenje informacija na mreži. Upotrebljava se prvenstveno za komunikaciju dvaju korisnika, a informacije koje se dijele su osobne. Prije se komunikacija putem chata odvijala u virtualnoj sobi, a u današnje vrijeme chatom nazivamo svaki oblik komunikacije koja se putem neke aplikacije odvija u realnom vremenu.

Chat

Mrežna trgovina Mrežna trgovina usluga je koja kori-

snicima pruža mogućnost kupovanja putem specijaliziranih stranica za prodaju. Kupac iz udobnosti svojeg doma može naručivati predmete iz bilo kojeg dijela svijeta, a jedini je uvjet da ima • • bankovni račun koji omogućuje takvu vrstu poslovanja te korisnički račun kreiran na prodajnoj mrežnoj stranici. c, Primjeri mrežnih trgovina su Amazon (www.amazon.com), eBay (www.ebay.com), AllExpress (www.aliexpress.com) i hrvatska mrežna trgovina eKupi (www.ekupi.hr)

Mrežna trgovina

Nedostatak te usluge jest što neiskusni korisnici mogu naručiti robu s neprovjerene stranice, roba može biti izgubljena u transportu , može biti neodgovarajuće veličine ili nekih drugih karakteristika jer je korisnik nema priliku pogledati uživo, a postoji i opasnost od krađe identiteta te novčanih sredstava s bankovnog računa ako se napadač domogne povjerljivih korisničkih podataka. lnternetsko bankarstvo lnternetsko ili mrežno bankarstvo usluga je koja ko-

risniku , koji je dogovorio takvu vrstu usluge s bankom, omogućuje prijenos sredstava, plaćanje računa te pregledavanje i provjeru stanja računa. Naknada za takvu uslugu plaća se banci, a korisnik dobiva token i PIN kojima putem korisničkog sučelja mrež-

lnternetsko bankarstvo

147

7. Mreža svih mreža ne stranice banke pristupa toj usluzi. Ta usluga postaje sve popularnija i sve je banke u Hrvatskoj imaju u ponudi.

O Provjerite znanje o internetskim uslugama uz kviz 1g71ink1 .

1.2. Alati i platforme za suradnju i učenje Globalizacija koju je razvoj interneta donio utjecala je i na rad i obrazovanje. Izvor informacija dostupan nam je u bilo koje doba dana, a informacije u raznovrsnim oblicima - kao videozapisi, slikovni sadržaji, blogovi, platforme za e-učenje te alati za suradnju i komunikaciju . Također, internet omogućuje suradnju na zajedničkim pro-

jektima bez obzira na prostornu udaljenost članova tima zahvaljujući brojnim alatima I platformama za suradnju i komunikaciju. Ni učenje više nije usko vezano uz školu i učionicu , već se odvija u virtualnom prostoru interneta. Na sljedećim stranicama detaljnije ćete upoznati obrazovne društvene mreže, digitalne p latforme i alate za suradnju te sustave za upravljanje učenjem .

Obrazovne društvene mreže Obrazovne društvene mreže specijalizirane su za upotrebu u obrazovanju. Primjer je takve mreže Edmodo (www.edmodo.com).

e mo o Edmodoobrazovna društvena mreža

Edmodo povezuje učenike i učite­ lje, omogućuje njihovu suradnju, sadržava brojne korisne aplikacije te se može povezati s drugim alatima na internetu. Račun mogu kreirati profesori, učenic i i roditelji.

Postoji mogućnost stvaranja grupa, tj. virtualnih razreda kojima upravlja profesor, a učenici za pristup, osim računa, trebaju šifru grupe. To mrežu čini zatvorenim i sigurnim okruženjem i štiti je od neželjenih korisnika. Mogućnosti koje Edmodo nudi su:

• razmjena ideja putem objava na zidu grupe • privatne poruke koje razmjenjuju profesor i učenik • dijeljenje sadržaja • pregled dokumenata izravno iz mreže Edmodo (Word, PowerPoint, Excel) • stvaranje biblioteka sadržaja • kreiranje zadaća, testova i kvizova s automatskom statističkom obradom podataka • bilježenje aktivnosti u kalendaru. 148

7. Mreža svih mreža o

.., I

•

-

-----

.

•

-•m

ĐIG O

------__..,....__

z:,;e-::

., ........ __

.. ....... _111••· ,

_,._ -

lr " = ··- --- -

-~ -

---

·----

-....... ____ .....__ -----------------·•---. _...._ a ------ -..... _......,.,. .,....

._... •

•

-

•-

__ .

., -,. -•• t• ...

--------··---~

~

--~

9,-. - ·

Slika 1. Sučelje Edmodo - korisnički račun učenika

____

t

Q ,

........

_.._ ---........ ..... ---------

-.......

-..

• ... .

-

l>fff>I•

o..._...,

...,-,wk.,

•

""_

GLOBAL MATH CHALLENGE •

bnplo

11 1 ! , ~ ~

o.. .........

~ o...lMMl'lCll. ...,_

....,. G

bnpt.

..... o

Slika 2. Aplikacije u mreži Edmodo

Na svaku objavu možete odgovoriti, označiti je sa „ Sviđa mi se ", podijeliti je ili odabrati opciju "Pretraži", čime ste objavu označili , . za pracenJe. Edmodo pruža mogućnost upotrebe raznih alata i aplikacija koje su podijeljene u kategorije prema temi , a mogu biti besplatne ili komercijalne. Također, Edmodo možete povezati s korisničkim računom

ce 365 (koji je besplatan za sve koji imaju korisnički račun

Offiu su-

stavu AAl@ EduHr) , što ga čini atraktivnim sustavom za učenje i suradnju.

Moodle Moodle, skraćenica izraza modularno objektno-orijentirano dinamičko obrazovno okruženje (engl. Modular Object-Oriented Dynamic Learning Environment), jest alat za izradu elektroničkih obrazovnih sadržaja i održavanje nastave na daljinu. Riječ je o besplatnom alatu otvorenog koda (eng l.

free open source software).

Sustav se sastoji od manjih cjelina koje korisnik može dodavati ili mijenjati po potrebi, a omogućuje izradu sadržaja uz pomoć raznih resursa ili ugradnju gotovih digitalnih sadržaja. Pritom gotovo nema ograničenja u vrsti dokumenata koji se mogu upotrebljavati.

Slika 3. Edmodo i Office 365

Free Open Source S o ftwa re (FOSS} obuhvaća sve programe i alate koji su besplatni za upotrebu i dijeljenje, a imaju otvoren kod, što znači da ga . . programeri mogu mijenjati, nadograđivati i dati doprinos njegovu razvoju.

149

7. Mreža svih mreža Mogućnosti koje Mood-

le, osim izrade i ugradnje digitalnog sadržaja, pruza su: y

• planiranje nastave

t i .._

a -•.... .._...

-

·- ·~ -~·.... "~fll .,

8BI

S8i 881

~--"'·--

.... ,.e,.-.

....

-

....... ..

•

-

--·

.......,/I,

•

...................

...

'

-:,1. .....

.......

~ 6 ....

... ,.

e"'.. o-

- ..........,.

Slika 4. Primjer tetaja u sustavu Loomen (Moodle)

_. ·M--- .. """'

•••

eTwinning eTWinning jest portal koji je namijenjen

međuna­

rodnoj suradnji nastavnog i nenastavnog osoblja od predškolskog odgoja preko osnovne do srednje škole.

Na tom portalu učenici i nastavnici mogu kreirati svoje projekte i virtualno surađivati s kolegama iz regionalnih i europskih škola putem svojeg ili nekih od njihovih projekata na materinskom ili na različitim svjetskim jezicima.

•

IS'J,

Karakteristike eTwinninga su: Slika 5. Dodavanje

aktivnosti i resursa (Moodle)

eTwinnlng

• fleksibilnost - sami

određujete

tempo rada

~

_, _____ ...

Twtnn1111

- - -

• jednostavnost - u prijavi i izradi projekta, mogućnost upotrebe alata za provedbu (TwinSpace) • sigurnost - Agencija za mobilnost i programe Europske unije provjerava jesu li korisnici doista učitelji , nastavnici, pedagoški djelatnici, odgojitelji ili nenastavno osoblje u onim ustanovama koje su naveli kao svoje radno mjesto.

Obrazovni blogovi

__

"_....._.......

Blog (engl. weblog) jest internetski dnevnik u kojem osim teksta možemo objavljivati i dru-

- -

----

Obrazovni blogovi

150

·-

U Hrvatskoj upotrebu alata Moodle kao uslugu pruža CARNet u svojem sustavu Loomen (loomen.carnet.hr/), kojemu pristup imaju svi korisnici s kori sničkim podatcima AAl@EduHr .

1. eTw1nn1ng

............ 881

-

..... .

o• ---• ...., ,...

aktivnosti

• •

o ..........

88:

•-...

Sustav pruža mogućnost izrade raznih aktivnosti i resursa : igre (Milijunaš, Zmije i ljestve, križaljka , sudoku), lekcije, upitnici, testovi , interaktivni moduli, umne mape, rječnici , virtualni laboratorij za programiranje i slično (Slika 4) .

....

8BI

a ........ ••

• komunikacija.

•

.,.

/ ~

• provjera znanja . .. . • oc1en11van1e praćenje

. ..............

F

OI ._.,.......~

• upravljanje korisnicima

•

D ,...• *

Slika 6. Portal eTwinning

Q

7. Mreža svih mreža ge multimedijske sadržaje. Obrazovni blog namijenjen je prvenstveno edukaciji. Tvorci obrazovnog bloga mogu biti stručnjaci iz pojedinog područja , a mogu ih stvarati i pojedinci koji žele podijeliti svoja stečena znanja.

o

~

Portal za

•

.

-

Primjere obrazovnih blogova pronaći ćete na . stranicama www.znanostblog.com/ I WWW. oblakznanja.com/. učenje

,

....... ,........, ...""""',,. . .............._.

Obrazovni blogovi mogu obuhvaćati raznovrsne teme i područja - od znanstvenih područja, osnovnoškolskih predmeta do, primjerice, kulinarskih, "uradi sam" tema ili recenzija nekih tehnoloških proizvoda ili računaln i h igara.

Portali za

•

na daljinu

učenje

na daljinu sustav je koji omoSlika 7. Primjer obrazovnog bloga (www.znanoslblog.com) gućuje izvođenje nastave i učenje pomoću raču­ nala i interneta upotrebom digitalnih obrazovnih sadržaja.

Primjer portala za učenje na daljinu jest Nacionalni portal za učenje na daljinu "Nikola Tesla" (tesla.carnet. hr/). Za pristup portalu potreban je elektronički identitet u sustavu AAl@EduHr.

Portali za

učenje

na daljinu

Na portalu se nalaze: • sadržaji iz biologije, kemije , fizike, matematike i engleskog jezika za srednje škole

''Nikol T la'' HAOONAlNI POIITAL ZA UČINJI HA DAUINU

• e-tečajevi programiranja za učenike

• ECDL moduli sa sadržajima potrebnim za stjecanje diplome osnovne informatič­ ke pismenosti tečajevi

o primjeni i upotrebi interneta i alata za izradu internetskih sadržaja.

··--n ~ a

-

·~,

------· • · _::.:::.=--=:.:...:- - -·............ - .-~••

,rtmje'na ICT-4 u Dbra1onnJu

~

®

k

--..•. ...... -·

--

Nakon prijave korisničkim podatcima AAl@EduHr pristupate glavnom suče­ lju portala (Slika 7), gdje možete odabrati neki od otvorenih tečajeva, digitalni obrazovni sadržaj ili neki tečaj za primjenu ICTa u obrazovanju.

ECDL (engl. European C omputer Driving Ucence) mEuropska računalna diploma jest potvrda o stečenim vještinama informatičke pismenosti kojom osoba dokazuje poznavanje rada na računalu prema ECDL normama. Detaljnije pročitajte na eodl.org/.

,,

Slika 8. Portal "Nikola Tesla"

151

7. Mreža svih mreža ICT (engl. lnformation and Communication Technology), IKT ili

Još neki popularni portali za ucenJe su: V

•

informacijska i komunikacijska tehnologija podrazumijeva sva tehn ička sredstva koja se upotrebljavaju radi upravljanja informacijama.

Sličnost -

problemskl zadaci

•

edutorij.e-skole.hr na koji je pristup omogućen korisničkim podatcima AAl@EduHr, a obuhvaća većinu predmeta za osnovnu i srednju školu te visoka učilišta

i)

·-

..

,,

.. o

•

,,• . • "

A

• A

.. •-e

•

•

•

• . •••

• "

a,cc, 01 , ,

lk---~~~-.o-.-

www.tonimilun .com i novi.tonimilun.com koji obuhvaćaju mnogo predmeta za osnovnu i srednju školu

G

.!. • .I ,

,

r.J L , !

M••·• .. ..-..o11• . .•tOIIOf•--» JWrt1t ....... _,,,,_ • • • flilllll111Qt-..-....

•

2/10

lp.:.J

•

:

(!]

~.J.

• •

o

l•

• o

.

o

!,!.:..! t'

'

~

, •I

. __,_ • , ••

.L.:!.1 ; !..:..t

•

•

o

Slika 9. Primjer obrazovnog sadržaja iz matematike s portala "Nikola Tesla"

•

www.youtube.com/education koji sad ržava edukativne videozapise

•

komercijalni portal www.udemy.com na kojemu možete steći razne digitalne i druge vještine te dobiti certifikat nakon završenog tečaja

•

www.futurelearn .com na kojemu možete besplatno pohađati razne zanimljive tečajeve nakon izvršene registracije .

O Provjerite znanje o alatima i platformama za učenje uz kviz 1g71ink2.

1 .3. Kritička procjena internetskih usluga i alata Jednako kao što promišljate što ćete odjenuti uzimajući u obzir okolnosti koje utječu na izbor, poput vremenskih prilika (ljeto, zima, kiša ili vjetar), mjesta na koje idete (škola, izlazak u kino ili izlet u prirodu) te vlastitih preferencija (h lače , suknja, pastelne ili jarke boje, vrsta tkanine) , tako trebate kritički promisliti i pri odabiru mrežne usluge ili alata. Na internetu pronalazimo velik broj raznih usluga, aplikacija i alata. Kritički procijeniti pojedini alat ili uslugu znači analizirati njegovu primjenu u zadatku koji trebamo izvršiti, znati je li usluga ili alat komercijalan ili besplatan, tko nam ga je preporučio i što alatom, odnosno uslugom možemo napraviti (video, prezentaciju, strip i slično).

•Q_~

~ -

U sljedećim retcima dobit ćete smjernice za lakše snalaženje te odabir alata i usluga prema važnim kriterijima.

Namjena i svrslshodnost korištenja Da biste uopće odabrali alat ili uslugu, važno je znati za koju ćete ih svrhu i namjenu upotrebljavati:

152

•

privatna, obrazovna ili poslovna upotreba

•

samostalan rad , rad u grupi ili timu

7. Mreža svih mreža •

prostorna udaljenost suradnika

•

jednostavnost ili kompleksnost projekta

•

zahtjevnost zadatka ili problema.

Namjena i svrsishodnost alata i usluga

Mogućnosti usluge ili alata

Kada je namjena upotrebe definirana, sljedeći je korak odabir alata i usluga prema mogućnostima koje pružaju: •

dostupnost alata i usluga

•

besplatna ili komercijalna upotreba

•

zahtjevi za upotrebu (potrebna instalacija na

•

jednostavnost upotrebe

•

uvjeti upotrebe usluge (tko je vlasnik sadržaja, privatnost podataka)

•

mogućnost

suradnje i komunikacije

•

mogućnost

dijeljenja sadržaja

•

mogućnost

povezivanja odabranog alata/usluge s drugim alatima i uslugama.

računalo ,

registracija korisnika)

Odvojite vrijeme i kritički analizirajte odabrani alat kako vam se ne bi dogodilo da ste, primjerice, vremenski odmaknuli u izradi kompleksnog projekta, zaključili da odabrani alat/ usluga ne odgovara zahtjevima projekta, a nemate dovoljno vremena početi rad u nekom drugom alatu/usluzi.

Mogućnosti

EJ \

ffi . o· •

• 11 •

-· •• • •• -o

L

181

•

alata i usluga

r3111

•

~· ~. • ~ ••o • •

•

o '•

~-

Pitalica 1. Nabrojite i opišite usluge interneta. 2. Zašto na internetu upotrebljavamo alate za suradnju? 3. Koje usluge interneta možemo upotrebljavati za komunikaciju, a koje i za komunikaciju i suradnju? V

4. U čemu se razlikuju videokonferencija i videopoziv? Sto im je zajedničko? 5. Mogu li osobe mlađe od 18 godina upotrebljavati uslugu mrežne trgovine? Obrazložite odgovor. 6. Koje su

mogućnosti učenja

7. Navedi alate i usluge za

na internetu?

učenje

i opiši

način

upotrebe.

8. Kakve mogućnosti pružaju obrazovni blogovi i koji su nedostatci upotrebe? 9. Koja je razlika između sustava Moodle i Nacionalnog portala za udaJjeno učenje "Nikola Tesla"? 1O. Koja je razlika između webinara i obrazovnog bloga? 11 . Što je zajedničko mrežnoj trgovini i internetskom bankarstvu? 12. O čemu ovisi odabir alata ili usluge? 13. Zašto je važno znati koje su mogućnosti pojedinog alata ili usluge?

153

7. Mreža svih mreža 2. Mrežna komunikacija i suradnja U današnje vrijeme upotreba mrežnih alata i usluga olakšava život i rad. Nekada je bilo nezamisliva i teško izvediva surađivati na nekom projektu sa suradnicima iz različitih dijelova svijeta a da ne napustite kućni prag. Jednako tako, danas je nezamisliva ne iskoristiti prednosti internetskih alata i usluga za suradnju i komunikaciju pa ćemo se na sljedećim stranicama baviti tom temom uz timski projektni rad.

U prošlom smo poglavlju opisali internetske alate i usluge i dali smjernice za njihov odabir prema njihovoj namjeni i mogućnostima. Sada ćemo se usredotočiti na alate za komunikaciju i suradnju. No, prije toga, upoznat ćete se s timskim i projektnim radom te dobiti smjernice za kvalitetnu komunikaciju i suradnju.

2.1. Timski rad Timski rad

Timski rad vrlo je čest i popularan način rješavanja nekog zadatka ili problema u kojem sudionici nastoje zajedničkim snagama doći do rješenja.

Timski je rad puno složeniji od grupnog rada s kojim ga često poistovjećujemo . Grupni je rad zbroj individualnih rezultata i upotrebljava se kod jednostavnijih zadataka, poput prenošenja stolaca iz učionice u sportsku dvoranu radi održavanja priredbe i smještanja publike. Timski se rad upotrebljava kada put do rješenja , broj mogućih rješenja i način rješavanja nisu poznati. Karakteristike članova i veličina tima

Za timski je rad izrazito važan sastav članova, odnosno njihove karakteristike koje će biti važne za rješavanje problema i izvršenje zadatka. Međutim , jednako je važan i broj članova u timu. 154

7. Mreža svih mreža Optimalna je veličina tima od tri do najviše sedam članova jer su, prema istraživanjima, takvi timovi najuspješniji u rješavanju postavljenih problema. O karakteristikama članova (interesi i sposobnosti svakog člana) ovisit će i podjela uloga u timu .

Veličina

tima i karakteristike članova

• •

•

Oblikovanje tima i podjela uloga

Tim ne postaje timom odmah po formiranju , treba proći određeno vrijeme dok se članovi ne "uhodaju". Rezultat timskog rada nije zbroj in, \ I /.,,, dividualnih rješenja zadataka, već je rezultat dobiven drukčijim načinom rada i doprinosom svakog čl ana . U timu članovi raspoređuju uloge prema svojim interesima i sposobnostima. Netko će imati ulogu dizajnera, stručnjaka za tekst ili slike, dok će drugoj osobi biti povjerena, primjerice, obavljanje rutinskih poslova.

Uloge u timu

Komunikacija u timu Komunikacija je temelj uspješnog timskog rada. Važno je da je komunikacija otvorena i da svaki član može izraziti svoje mišljenje i osjećaje te iznositi prijedloge važne za tijek rada.

Iz različitih razloga u timu često dolazi do sukoba čl anova, što ometa rad i može rezultirati potpunim ili djelomičnim neizvršenjem zadatka.

Komunikacija u timu

Nekoliko pravila za uspješno komuniciranje u timu: •

postoji više od jednog rješenja problema

•

timski rad

•

važno je slušati jedni druge

•

tvrdoglavost guši timski rad

•

utemeljeno obrazložite pitanja i ideje

•

izbjegavajte riječi poput ne ide nam, niste napravili, potpuno je pogrešno, besmislena je

•

rad u timu nije prilika za iskazivanje zamišljene p remoći pojedinca.

= zajednički misliti

Za uspješan timski rad i komunikaciju ponekad je ispravno žrtvovati vlastite ideje u korist zajedničkog rješenja.

2.2. Projektni rad Svatko od vas zasigurno je u dosadašnjem obrazovanju sudjelovao barem u jednom projektu. Tada znate da je projekt bio vremenski ogra-

155

7. Mreža svih mreža ničen

pothvat i da se odvijao prema dogovorenim i planiranim koracima, a bili su potrebni i napori nekolicine ili većeg broja sudionika da se projekt završi. Detaljan opis etapa projektnog rada te odgovore na pitanja kako raditi na projektu pronaći ćete u s ljedećim retcima. Projekt Projekt je zaokružena, cjelovita, složena i jedinstvena aktivnost koja je vremenski ograničena , a ima definiran cilj i provodi se prema planiranim koracima.

Projekt

Svaki projekt: •

ima cilj i daje rezultat

•

složen je zadatak koji se raščlanjuje na jednostavnije zadatke

•

ima određeno trajanje (početak i završetak)

•

najčešće uključuje

•

podrazumijeva suradnju svih sudionika

•

ima neki oblik predstavljanja rezultata

•

dobiva povratnu informaciju.

rad više sudionika

Projekt može raditi jedna osoba ako je riječ o jednostavnijem projektu, ali naj češće radi više osoba organiziranih u tim ili čak i u više timova, ovisno o složenosti pojedinog projekta. Etape rada na projektu

.. . .·

•

••• • •••••• • • •

_____.-::,____ I

I

______

·. ..-----.:.,

• • •••

IZBOR TEME/ PROB LEMA

I

•

.·.

IZRADA PLANA RADA ]•••

•

• •

~

ETAPE RADA NA PROJEKTU

3 RAD NA PROJEKTU •

••

[

• ~

S VREDNOVANJE PROJEKTA )

1f

••

156

... ....

•• ••

• ••

----•.-----.

Rad na projektu sastoji se od pet etapa. Etape su međusobno ovisne, ne može se pomiješati redoslijed njihova izvođenja ni preskočiti bilo koja od njih . Etape rada na projektu su: 1. Izbor teme ili problema

Tema projekta treba biti odraz interesa svih sudionika. Pri izboru teme ne

4 PREZENTACIJA REZULTATA

•

•• • • • • • • • • • • • • • •

..

Slika 1O. Etape rada na projektu - shematski prikaz

7. Mreža svih mreža treba se žuriti, već dati timu dovoljno vremena za raspravu i konačni odabir. Tema treba biti zanimljiva, neistražena ili nedovoljno istražena. 2. Izrada plana rada Etapa u kojoj se utvrđuju pojedinačni interesi suradnika na projektu i dodjeljuju uloge, utvrđuje znanje o temi te definira gdje i kako pronaći željene informacije. U toj se etapi problem/zadatak raščlanjuje na manje dijelove kako bi rješavanje bilo jednostavnije i lakše. Treba definirati: •

izvore informacija (tiskani materijali, elektronički izvori , pazeći pritom na autorska prava, navođenje teksta i izvora)

•

metode i oblike rada i aktivnosti (odabir alata i usluga koji će se upotrebljavati u provedbi projekta)

•

rokove i dinamiku rada

•

mjesto izvođenja I materijalne uvjete (hoćete li raditi na projektu u školi ili kod kuće ; što će vam trebati od opreme - računalo , internet, programi)

•

pojedinačne

zadatke i uloge članova tima (tko odrađuje koji zadatak u timu i koja je njegova uloga)

•

način

prezentacije rezultata (mrežna prezentacija, prezentacija pred publikom, podjela zadataka pri predstavljanju)

•

načine

vrednovanja rezultata.

3. Rad na projektu Ta je etapa namijenjena prikupljanju građe i materijala, vođenju rasprava, razmjeni iskustava, komunikaciji sudionika i izvršavanju podijeljenih zadataka. Pojedinačne zadatke u toj etapi treba ujediniti, što uključuje i izradu završnog dijela projekta, odnosno dogovor i pripremu prezentacije projekta. 4. Prezentacija projekta Važna etapa u kojoj trebaju sudjelovati svi sudionici projekta, a odnosi se na predstavljanje projekta publici. U toj etapi sudionici projekta dobivaju priznanje te kritički osvrt na svoj rad.

5. Vrednovanje projekta Uključuje

dobivene rezultate te osvrt na sve etape provođenja projekta. U toj etapi upotrebljava se projektna dokumentacija kao temelj za izradu izvješća , a ujedno je polazna točka za eventualni daljnji rad na projektu.

Kritika prosudba ili ocjenjivanje pozitivnih i negativnih strana nekog čina, pojave, postupka, ideje ili djela.

Već

smo spomenuli da jednostavniji i manje zahtjevan projekt može raditi jedna osoba, dok vremenski i po materijalnim zahtjevima složeniji projekt radi tim ili više timova. 157

7. Mreža svih mreža Prema interesima, željama i sposobnostima organizirajte se u timove te izradite jednostavniji ili složeniji projektni zadatak na jednu od sljedećih tema: umjetna inteligencija, robotika , hologrami, prividna stvarnost, mehatronički sustavi, primjene 30 pisača . Upotrijebite alate za komunikaciju i suradnju. Provjerite znanje o timskom i projektnom radu uz kviz 1g71ink3.

2.3. Komunikacija i suradnja Komunikacija

Komunikacija je proces prenošenja poruke od pošiljatelja do primatelja. Poruka se prenosi komunikacijskim kanalom ili putem medija za prijenos poruke.

Slika 11 . Komunikacijski proces - shematski prikaz Komunikacija je dvosmjeran proces i događa se iz određenog razloga, a može biti uspješna i neuspješna. U mrežnoj komunikaciji poruke se prenose internetom i digitalnim komunikacijskim alatima. U mrežnoj komunikaciji vrijede jednaka pravila ulj uđenog ponašanja prema sugovorniku , a to podrazumijeva pristojno izražavanje i upotrebu primjerenog rječnika . U pisanju poruka često možemo upotrebljavati i emotlkone kojima se mogu izraziti osjećaji ili stavovi. Rasprava, argumenti

Sudionici komunikacijskog procesa ne moraju se uvijek slagati i dijeliti mišljenje, ali to ne mora za rezultat imati negativne posljedice, već može pridonijeti kvalitetnijem rješavanju problema. Zato su bitne vještine raspravljanja.

Rasprava je iznošenje pojedinačnog mišljenja kojim se podržava neki prijedlog, mišljenje ili stav ili se iznosi suprotno mišljenje, prijedlog ili stav. U tu svrhu stavovi, mišljenja i prijedlozi potkrepljuju se argumentima. Kako biste bili uspješni u izlaganju svojeg stajališta u raspravi , važno je: Argument izjava ili niz izjava koje se upotrebljavaju za potvrđivanje ili opovrgavanje određe­ ne tvrdnje.

158

•

pripremiti se, koristiti se primjerima

•

iznositi bitne podatke i

•

osvijestiti poruku koju želite prenijeti kako vas ne bi pogrešno shvatili

•

jasno se izražavati i upotrebljavati primjeren

•

poštovati

•

odgovoriti na tuđe argumente.

tuđe

činjenice

stavove

rječnik

7. Mreža svih mreža Suradnja je proces u kojemu pojedinci zajednički rade na ostvarenju nekog cilja ili rješavanju problema. Uspješna suradnja ne može se ostvariti bez kvalitetne komunikacije.

~'

'

Provjerite znanje o komunikaciji i suradnji uz kviz 1g71ink4.

2.4. Alati za komunikaciju i suradnju Komunikacija i suradnja važan su dio timskog rada bez obzira na opseg i složenost projekta na kojemu tim radi. Alati koji su nam na raspolaganju za komunikaciju i suradnju olakšavaju rad, ali to je uvjetovano poznavanjem rada u odabranim alatima. Dogovor o odabiru najprikladnijeg alata ili više njih ovisi o kvalitetnoj i argumentiranoj raspravi svih članova tima. Jednako tako , odabir alata za rad na projektu i suradnju ovisit će i o dodijeljenoj ulozi pojedinom članu tima.

Alati za komunikaciju l suradnju

Suradnici na projektu mogu komunicirati , osim licem u lice, i putem raznih alata i usluga za komunikaciju poput chata, e-pošte, videopoziva ili videokonferencije, društvenih mreža ili bloga. U timu je važna komunikacija svih članova kako bi se zajednički dogovarali te pratili tijek i napredak izvršavanja zadataka, čak i kad nisu u mogućnosti biti na istome mjestu. Najčešće treba kombinirati raz l ičite alate za komuni-

kaciju i suradnju kako bi bilo moguće zajednički raditi na projektu, ali postoje i mrežni alati koji istodobno omogućuju i jedno i drugo. Office 365 alati za mrežnu suradnju i komunikaciju

Office365

Office 365 (office365.skole.hr/) jest skup aplikacija (OneDrive, Word , Excel, PowerPoint, OneNote, Teams , Sway, Forms i mnogih drugih) kojima je pristup besplatan svima koji imaju korisnički identitet AAl@EduHr .

Rad u aplikacijama kao što su Word, Excel i PowerPoint već ste svladali pa vam upotreba mrežnih inačica neće biti nepoznanica. Prednosti takvih alata su: • •

•

instalacija programa na lokalna raču nalo nije potrebna upotrebe računalnog oblaka, što znači da su vam svi dokumenti dostupni s bilo kojeg uređaja povezanog na internat

Aplikacije

Oneor,ve

Word

Excel

mogućnost

mogućnost

mentu.

Office 365 - skup aplikacjja za mrežnu suradnju I komunikaciju

PowerPo,nt

OneNote

li Teams

Class Notebook

Sv,ay

Forms

suradnje više osoba na jednom doku-

Slika 11 . Aplikacije u grupi Office 365 159

7. Mreža svih mreža Nakon prijave u Office 365 i odabira aplikacije za rad, možete početi suradnju među članovima svojeg tima. Tako se timski rad iz učionice seli u virtualni prostor i ne trebate biti u istoj prostoriji da biste surađivali na izradi digitalnog sadržaja.

Više o aplik acij am a uključen i ma

u Office 365 saznajte na poveznici www.srce.unizg.hr/ m icrosoft-office-365/ sto -u klju cuje -off ice-365.

X

Share Link Settings DokumenLdocx Who would you hke thls hnk to work for? Lcam more

@ @

Svaka od tih aplikacija ima opciju dijeljenja te Share gdje odabirete s kim ćete podijeliti dokument (Link settings) i hoćete li dopustiti uređivanje dokumenta (Allow editing). U gornjem desnom kutu prozora upotrijebljene aplikacije vidljivo je tko uređuje dokument, a u sadržaju se pomoću oznaka vidi koji je dio sadr-

Anyone 0 People in CARNet (

@

People with existing access 0

(

Specific peo ple (l;

Other setbngs

LI Allow edrtrng Apply

:::

'

.,

Word Onllne

s..""'

Dokumenl

111,lt,1(antlfJ

......

=• • I

'1

I

•

U •

~

x

A" r

A•

•

11

:r:.

·-

·-

t= .. t.;:: .. -

Slika 12. Podešavanje postavki dijeljenja i dozvola uređivanja dokumenta - Office

~

•

AaBbCt

..,_

•• ~

Cancel

o.i„ K.gor

' •

✓

AaBbCt

o\aBbCc

Mo......-q

..

"'ti •

•

..

žaja uredio koji autor, odnosno suradnik (slika 13). Ovisno o tome je li pristup i uređivanje dokumenta omogućen članovima s korisničkim identitetom AAl@EduHr, pisat će ime i prezime suradnika (Slika 14), a ako je to poveznicom omogućeno i osobama izvan tog sustava, prikazat će se natpis koji označava gostujućeg suradnika (Slika 15) .

Slika 13. Su radničko uređivanje dokumenta Word Online u alatima Office 365

B Dalia Kager is also editing •

B Guest Contributor is also editing •

Select someone's name to go where they are editing

Select someone's name to go where they are editing

K::JI Dalia Kager

D

[!J

Editing online

Slika 14. Prikaz suradnićkog

dokumenta osoba s korisničkim idenlitetom AAl@EduHr uređivanja

Guest Contributor

c.:J Editing online Slika 15. Prikaz suradničkog uređivanja dokumenta - pristup svakomu putem poveznice

Osim izravnog uređivanja sadržaja, moguće je i ostavljanje komentara pomoću kojih suradnici mogu jedni drugima predlagati izmjene ili dopune sadržaja. Komentar 160

7. Mreža svih mreža se može obrisati, na njega se može odgovoriti ili označiti ga kvačicom ako je predložena izmjena ili dopuna na sadržaju učinjena (Slika 16).

X

Comments (ĐNewCOmment

Brisanje svojeg i tuđeg sadržaja na suradnič­ kom dokumentu također je omogućeno , no pristojno je autoru sadržaja koji treba obrisati komentarom napomenuti da on sam to učini kako bismo izbjegli moguće sukobe među suradnicima. Sadržaje čiji nismo autori možemo brisati ili mijenjati jedino ako smo u početku suradnje tako dogovorili s drugim suradnicima na sadržaju.

Guest Uset

Q.v..2~ om cgtgniQ.

li

QJ!.Q !fl @JeQ!_~ P.Q!AOj t!,ana UJE

ti

Možda (e bttt bolje ako u tt.'lcsl bode umetnuli! totagrai1J<1 knJig.i'

i

~

O X

~laok!Pl5.\lie ~dd!I-

Svi dokumenti automatski se spremaju u računalnom oblaku OneDrive, a mogu se preuzeti na lokalna računalo u raznim formatima, preimenovati, pretvoriti u mrežnu stranicu, ispisati, podijeliti kao poveznica ili u obliku koda za ugradnju sadržaja (embed).

Yammer - društvena mreža za mrežnu komunikaciju I suradnju Yammer (www.yammer.com) zatvorena je društvena mreža za suradnju i komunikaciju timova. Dio je alata Office 365 i besplatan pristup omogućen je osobama s korisničkim identitetom AAl@EduHr, što je čini sigurnim mrežnim okruženjem za rad i učenje . Nakon pristupa mreži Yammer mogu se pretražiti dostupne grupe koje imaju otvoren pristup ili možete kreirati svoju grupu te odabrati opciju javnog ili privatnog pristupa (Slika 17). Cri~ate a New Group

Yammer - društvena mreža za komunikaciju i suradnju

X

-·... ~

GroupNamc Tim t

-=_.:=.____ _ --..---·. -----====-----·-·-·-----~ ---=:::.::.::::, ~--·--•----- --- -··

Group M.-mben

Who c.11n v,cw convcnotions ond post mcn"g~7 Publlc AccMS: Anyl">ne in th s networlc can v~ com't'f'sations al\d pcs:

-""-"

• Priva1ie Acc.iess: Only group members c-an v,~w convt>~ ons and post Lis' IJ,,s qroup ,n ou, n•lwor< s qroup dir•ctory and S"il ch re,ults.

•

._

,C INr!

✓1

Cn,,at„ Group

~

Slika 17. Kreiranje grupe u Yammeru

Slika 18. Privatna grupa u Yammeru 161

7. Mreža svih mreža Javni pristup omogućit će bilo komu na mreži pridruživanje toj grupi i pregledavanje razgovora i datoteka, a privatni pristup i mat će samo oni članovi koje je tvorac grupe dodao upisujući njihovo ime ili adresu e-pošte. Pristupanjem grupi svi č lanovi mogu objavljivati poruke, odgovarati na objave drugih č lanova, označavati ih i dodati temu objavi radi lakšeg kasnijeg pretraživanja. Svakoj objavi može se priložiti i datoteka s računala ili neka od datoteka koje su već postavljene na Yammer. Priložena datoteka vidljiva je odmah nakon objave na zidu grupe, a priložiti se može dokument (prezentacija, tekstualni dokument, proračunska tablica) ili datoteka (slika, videozapis) . Sve objavljene datoteke mogu se pretražiti u izborniku Files ili upisivanjem naziva u okvir za pretragu (Slika 19).

Tim 1 a PR1vAn: Virtualno mjesto u kojemu tim radi na svom projekt... NEW CONVl:HSAJIO NS

All CONVl:HSATIONS

f-lll:S

p

S f",lll h

lhi>

I.JIO III I

Slika 19. Izbornik u grupi - Yammer

.t.

Upload

m Word Document D D

PowerPoinr Presentatron ExcclWorkbook

Slika 20. Stvaranje dokumenta u Yammeru (prezentacija, tekstualni dokument ili proračunska tablica)

Datoteke se mogu samo pregledavati ili i uređivati . Budući da je Yammer dio sustava Office 365, povezan je s mrežnim aplikacijama Word, PowerPoint i Excel te je omogućeno uređivanje tih formata dokumenata. Bitna značajka jest zajedničko uređivanje i suradnja članova grupe na dokumentu. Osim postavljanja datoteka s lokalnog računala u Yammer, novog dokumenta iz samog sustava Yammer (Slika 20). Create a Message ~

Post in a Group

x A Se nd Private Message

Hrvoje Horval

Pozdrav Hrvoje. lijepo te n1olim da pripaziš na rokove izvršavanja zadataka. Slobodno zamoli za pomoć ako ne stižeš sve odraditi. Svi ce ti rado pomoci.

moguće

je i stvaranje

Osim javnog komuniciranja na zidu grupe, postoji mogućnost slanja privatnih poruka pojedinom članu (Slika 21) ili više članova, a za razgovor s članovima grupe u realnom vremenu

Slika 21 . Privatna poruka u Yammeru 162

7. Mreža svih mreža upotrebljava se chat na Skypeu koji, osim pisanja tekstualnih poruka, nudi i opciju umetanja animiranih emotikona (Slika 22).

©

+

Osim u opisanim mrežnim alatima, komunikacija i suradnja u virtualnom okruženju može se ostvariti i drugim sustavima, mrežnim programima i aktivnostima kao što su eTwinning, Moodle, blag, chat, videopoziv, videokonferencija, mrežne stranice, Edmodo i druge obrazovne društvene mreže o kojima je ve ć b ilo riječi u ovom udžbeniku .

•

Yes

(y)

Pitalica 1. Koje su prednosti mrežne komunikacije I suradnje? 2. Imaju li mrežna komunikacija i suradnja nedostataka? 3. Koja Je razlika grupnog i timskog rada? 4. Kako se tim formira i koje su njegove značajke? 5. Navedite pravila komunikacije u timu. 6. Što je projekt i koja su njegova obilježja? 7. Zašto je lakše opsežnije projekte raditi u timu , a ne samostalno?

0

8. Koji su nedostatci i moguće teškoće takvog rada? 9. Nabrojite I opišite etape rada na projektu. 1O. što je komunikacija i koje su posebnosti mrežne komunikacije?

Odlifna je prezentacija!

@

11 . Koje su vještine važne za uspješnu komunikaciju? 12. Kada je rezultat rasprave negativan, a kada pozitivan? Potkrijepite odgovor primjerima.

Slika 22. Chat

13. Što je još, osim kvalitetne komunikacije, važno za uspješnu suradnju?

na Skypeu s

14. O čemu će ovisiti odabir mrežnih alata za komunikaciju i suradnju?

članovima

15. Na koji je način mrežna suradnja omogućena upotrebom alata Office 365 (Word, PowerPoint i Excel)? 16. Opišite kako se može

uređivati

grupe

sadržaj u jednom od tih alata.

17. čemu služi dodavanje komentara u suradničkom mrežnom dokumentu? 18. Po čemu se razlikuje spremanje mrežnih dokumenata od klasičnog spremanja dokumenta u offline inačici? Postoje li dodatne mogućnosti i koja je njihova primjena? ,

.

19. Zašto je Yammer sigurno virtualno okruženje za rad i učenje te što omogucuie korisnicima? 20. Kako se ostvaruje komunikacija u Yammeru?

163

7. Mreža svih mreža 3. Etička pitanja upotrebe računalne tehnologije Računalna

tehnologija donosi mnoge dobrobiti, ne samo za osobni razvoj pojedinca već i za njegovo zdravlje, cijeli okoliš i ukupan razvoj čovječanstva. Glavni predmet kojim se računalna tehnologija bavi jesu podatci. Podatci su predmet interesa, razmjene između korisnika, trgovanja te upotrebe u razne svrhe poput edukacije i informiranja. Stoga ćemo se u ovom poglavlju baviti e tičkim (moralnim) pitanjima upotrebe računalne tehnologije.

Intelektualno vlasništvo

Intelektualno vlasništvo , iako je fizički neopipljiva , ima sve karakteristike 1mov1ne pa se moze kupiti, prodati, licencirati, zamijeniti, darovati ili naslijediti kao i svako drugo vlasništvo. Pravo intelektualnog vlasništva obuhvaća sustav pravnih instrumenata kojima se uređuje način stjecanja intelektualnog vlasništva i način zaštite od njegove neovlaštene upotrebe. •

•

164

V

3.1. Mrežni sadržaji i prava upotrebe Pril izradi vlastitih digitalnih sadržaja malobrojni od vas upotrebljavali su fotografije, tekst ili videozapise kojima ste vi autori. U nedostatku vremena ili sredstava često posežemo za dostupnim sadržajima na mreži, a kriterij za pretragu, osim formata datoteke, jest najčešće činjenica koliko nam se sadržaj sviđa i koliko je iskoristiv za svrhu koju želimo ispuniti. Sve takve sadržaje ubrajamo u nematerijalna dobra. Nematerijalna dobra koja proizvede ljudski um, a njihova je vrijednost u umnožavanju, upotrebi i prikazivanju drugim ljudima, ubrajamo u intelektualno vlasništvo. Budući

da nematerijalna dobra nije svrhovito, a če­ sto ni moguće zaštititi skrivanjem ili drugim mjerama fizičke zaštite, ta se dobra štite sustavom pravne zaštite intelektualnog vlasništva. Dodatna objašnjenja i načine zaštit e intelektualnog vlasništva pronaći ćete na poveznici www.dziv.hr/ hr/intelektualno-vlasnistvo/ o-intelektualnom-vlasnistvu/.

7. Mreža svih mreža Da bismo mogli upotrijebiti sadržaje s interneta bez posljedica, trebamo poznavati prava i licencije upotrebe pojedinih digitalnih sadržaja.

Licencije Copyright, Creative Commons i Public domain

Licencije Copyright, Creative Commons i Public domain Copyright je autorsko pravo koje strogo štiti autorsko djelo od neovlaštene upotrebe. Djelo podliježe autorskom pravu samim činom nastajanja i vrijedeće je dok autor ne odredi drugačije. Više o autorskim pravima pročitajte na poveznici www.dziv.hr/hr/intelektualno-vlasnistvo/ autorsko-pravo. Creative Commons jest skup licencija koje ograničavaju pojedina ili nijedna prava nad nekim sadržajem. Ako se koristimo sadržajima koji se dijele pod tim licencijama, obvezno moramo navesti njihova autora, a ovisno o tipu pojedine licencije, neke sadržaje možemo prerađivati i mijenjati ili upotrijebiti u komercijalne svrhe. Vrste licencija Creative Commons i njihov opis u sljedećoj tablici :

pronaći ćete

-~ . ·« • • • •

©

©@@

©@

©0 ©@0

©@

Slika 22. Creative Commons

-

Licencija

-

.

Opis

l®~ l®~

Imenovanje (CC BY) - najotvorenija licencija, dopušta drugima da distribuiraju, remiksiraju , mijenjaju i prerađuju djelo, čak i u komercijalne svrhe, dokle god navode autora izvornog djela.

l®~ l®JLfJ

Imenovanje - Bez prerada (CC BY-ND) - licencija dopušta redistribuiranje, komercijalno i nekomercijalno, dokle god se djelo distribuira cjelovito i u neizmijenjenom obliku, uz isticanje autorstva.

_J

- simboli licencija CC

Imenovanje - Dijeli pod istim uvjetima (CC BY-SA) - licencija dopušta drugima da remiksiraju, mijenjaju i prerađuju djelo, čak i u komercijalne svrhe, dokle god navode autora i licenciraju nova djela temeljena na autorovu pod jednakim uvjetima.

Imenovanje - Nekomercijalno (CC BY-NC) - licencija dopušta drugima da remiksiraju, mijenjaju i prerađuju djelo u nekomercijalne svrhe. lako njihova nova djela temeljena na originalu moraju navesti autora i biti nekomercijalna, ona pritom ne moraju biti licencirana pod jednakim uvjetima.

l®~W~!J

Imenovanje - Nekomercijalna - Dijeli pod jednakim uvjetima (CC BY.. NC-SA) - licencija dopušta drugima da remiksiraju, mijenjaju i prerađuju djelo u nekomercijalne svrhe, pod uvjetom da navedu autora izvornog djela i licenciraju svoja djela nastala na bazi originala pod jednakim uvjetima.

l®~

Imenovanje - Nekomercijalno-Bez prerada (CC BY-NC-ND) - dopušta drugima da preuzmu djelo i da ga dijele s drugima pod uvjetom da navedu autora, ali ga ne smiju mijenjati ili upotrebljavati u komercijalne svrhe

165

7. Mreža svih mreža Public domain licencija je koja dopušta slobodnu upotrebu djela i nema nikakvih ograničenja u upotrebi. Ako autor djela želi da se njegovo djelo upotrebljava pod tom licencijom, može to naznačiti na svojem djelu. U suprotnom, ta licencija upotrebe automatski se primjenjuje nad sadržajem ako protekne od ređena količina vremena od nastanka djela, a nitko drugi na njega ne polaže prava.

Slika 23. Simbol licencije Public domain

Pronalaženje sadržaja s obzirom na licencije upotrebe

Kada pretražujemo internat u potrazi za digitalnim sadržajima koje smijemo upotrebljavati u izradi svojih digitalnih sadržaja, imamo mogućnost upotrebe filtara za pretragu koju nude sve internetske tražilice.

Go gle Nlfe ,_,,,..... pa ktoel

✓

Omet_,n _ __

li •

Osim slikovnih sadržaja, na internetu možete pronaći besplatne videozapise na servisima YouTube (www.youtube.com) ili Vimeo (vimeo.com) koje također smijete upotrebljavati poštujući pritom licencije upotrebe.

Oanateno u Mkorrerc4tht pon~uponbu I lzll,Jtnam1 ~

Slika 24. Filtriranje pretrage prema licencijama upotrebe slikovnih sadržaja u lražilici Google (www.google.hr)

.. -

.

Postoje i servisi koji sadržavaju slikovne sadržaje koje možete preuzeti pod licencijama CC i Public domain kao što su Pixabay (pixabay.com/) , Pexels (www. pexels.com/) ili Freepik (www.freepik. com).

......_ _ upol,_

Zvučne

zapise naći ćete u bazi besplatnih zvučnih sadržaja koju sadržava YouTube Audioknjižnica (www.youtube.com/audiolibrary/music), gdje je također moguće filtrirati pretragu prema odabranim licencijama. Zvučne efekte, osim u YouTube Audioknjižnici, možete pronaći i na portalu Freesound (freesound .org), gdje možete preslušati primjere i preuzeti te ih upotrebljavati pod odgovarajućom licencijom nakon registracije.

p1xabay

a vouTube HR

Slika 25. Servisi za preuzimanje besplatnih sadržaja pod određenim licencijama - slikovni (pixabay.com), video (www.youtube.com) i zvučni sadržaji (freesound.org)

O Provjerite znanje o mrežnim sadržajima i pravima upotrebe uz kviz 1g71ink5.

3.2. Privatnost na mreži Svaki naš postupak na mreži kao što je to pristup nekomu mrežnom mjestu, pregledavanje mrežnih stranica, unos korisničkih podataka, preuzimanje i postavljanje datoteka te ostavljanje komentara na društvenim mrežama i drugim servisima ostaje zabilježen u virtualnom svijetu. Digitalni trag

166

Svaki naš mrežni postupak naziva se digitalni trag.

7. Mreža svih mreža

a

, ~ 1

e-Dnevnik

(lffice 365-'.-:

fi

ŠKOLSKE STRANI(

~,rild

,,,_ ,,._ lml -.,.._. 11111W11 . , """ ....IMW

woliiAI CHAT

--.. ... -'-

) ONLINE TIIDVIU

mazon kupi t

Slika 26. Digitalni tragovi na mre2i Osim zlonamjernih programa (malware), lažnih mrežnih stranica i drugih aktivnosti koje su usmjerene na korisnika i njegove podatke, na mreži nas očekuju i druge opasnosti.

Svoje digitalne tragove na društvenim mrežama provjerite na mrežnoj stranici www.social-searcher.com.

Korisnici na mreži često misle da je njihov identitet skriven jer se nalaze s druge strane zaslona, a koriste se i mnogim načinima, postupcima te radnjama kako bi tako i ostalo.

Lažni profili na mreži Mrežne servise koji pružaju usluge povezivanja i komunikacije (društvene mreže, epošta) te dijeljenja digitalnog sadržaja (mrežne stranice) može upotrebljavati svatko tko se na njima registrira.

Lažni profili

Neki korisnici stvaraju lažne profile kako bi vrijeđali i omalovažavali pojedince i grupe (cyberbul/ying) , pisali negativne komentare radi provociranja drugih (trolling) ili ih upotrebljavali u druge negativne svrhe, poput krađe osobnih podataka (phishing) , misleći pritom da njihov identitet nikada neće biti otkriven. Da bi stvorili lažni profil, koriste se izmišljenim ili ukradenim korisničkim podatcima. Kako i sami ne biste postali žrtvom krađe identiteta, nemojte objavljivati osobne podatke na mreži. Uvijek čitajte uvjete upotrebe prije nego što ih prihvatite pri registraciji na neku mrežnu uslugu.

•

•

• )

t

,

I c s

N±t \\\

=--..__ 167

7. Mreža svih mreža

Osobni podatak svaka je informacija pomoću koje se fizička osoba može identificirati.

~-11\

'

Jednako tako, provjerite postavke privatnosti svojih korisničkih profila i vodite raču­ na o tome koji će podatci na njima biti javno prikazani. Znakovi po kojima ćete prepoznati da netko upotrebljava lažni korisnički profil na društvenoj mreži su sljedeći : •

profil je nedavno stvoren

•

siromašan je podatcima o vlasniku profila

•

najčešće nema više od jedne fotografije

•

nemate zajedničkih prijatelja (ako vam osoba šalje zahtjev za prijateljstvo ili praćenje). Način

na koji ćete otkriti upotrebljava li osoba na svom profilu vlastite fotografije ili Ih je preuzela drugdje s interneta jest Google pretraživanje po slikama (Slika 25) tako da unesete URL adresu slike ili prenesete sliku u zadana područje tražilice.

Goog!~ Pr•traiJvanJ• po sllkama

X

Pronb:O GooglO IJOIM0tU Sli>c umjOSlo leQla, Polu,"110 Po"UCj ellkU MjO.

Zalijepi to u Rl. lllllo

w

Prel'Mltllla alll
l nformation and Communication Technology) obuhvaća djelatnost i opremu koja č in i tehn ič ku osnovu za sustavno prikupljanje, pohranjivanje, obradu, širenje I razmjenu informacija različita oblika, tj. znakova, teksta, zvuka i slike. Više na www.enclklopedlja.hr/ natu kn ica. aspx?id =27406.

168

korisnički računi

Anonimni korisnički računi svi su računi koji se mogu kreirati na mreži bez odavanja osobnih podataka pri registraciji.

Slika 27. Google pretraga po slikama IKT - Informacijska i komunikacijska tehnologija (engl. ICT -

Anonimni

Takvi se korisnički računi mogu kreirati na forumima ili brojnim portalima koji omogućuju komentiranje, a za registraciju nisu potrebni osobni podatci, već samo adresa e-pošte, koja isto tako može biti anonimna. Anonimni korisnički račun e-pošte također se može stvoriti bez upisivanja osobnih podataka pri registraciji, ali ima i još nekih posebnosti. To su, primjerice, računi e-pošte koji imaju određeni rok trajanja, nakon čega se svi podatci, poslane i primljene poruke, trajno brišu.

O Provjerite znanje o privatnosti na mreži uz kviz 1g71ink6.

3.3. Nedostatci uporabe

računalne

tehnologije i interneta

Dosad smo navodili prednosti koje donosi uporaba IKT-a i interneta. Jednako tako treba razmotriti i nedostatke njihove uporabe.

7. Mreža svih mreža Neki od nedostataka upotrebe interneta i IK tehnologije: Opća ured-

•

troškovi nabave opreme i održavanja

•

nestanak poj edinih vrsta zanimanja, što uzrokuje pove ćanje nezaposlenosti

•

problem sigurnosti osobnih podataka

•

kibernapadi (engl. cyberattack) titeta i bankovnih podataka

•

v ršnj ačko

•

društvena otuđeno st pojedinaca koji previše vremena provode u upotrebi IK tehnologije pa do ovisnosti o internetu

•

slabljenje m otoričk i h vještina kod djece, problemi s vidom i kralježnicom

krađa

iden-

nasilje (engl. cyberbullying)

Upotrebu IKT-a i interneta treba kri tički promišljati, odnosno osvijestiti postojanje njihovih prednosti i nedostataka, kao i uočavati ih. Jedino ćete tako uspješnije izbjegavati sve zamke koje skrivaju te bolje iskorištavati njihove dobrobiti .

ba o zaštiti po dat aka (engl. General

Data Protection Regulation - GDPR) koju je donijela Europska unija, a služi kao novi regulativni okvir za zaštitu privat n osti. Organizacije koje se bave prikupljanjem i obradom osobnih podataka moraju se tim podatcima koristili odgovorno i p oduzeti sve mjere da bi spriječile zlouporabu, neovlašteno objavljivanje, gubitak ili uništenje prikupljenih podataka.

Pitalica 1. Što ubrajamo u intelektualno vlasništvo? 2. Kako autorska prava štite autorsko djelo? Štite li i autora djela? 3. Pod kojom licencijom smijete upotrebljavati sadržaje bez ikakvih ograničenja? 4. Što je zajedničko svim licencijama Creative Commons? 5. Na koje načine možete pronaći sadržaje pod licencijama CC i Public domain? 6. Kako ćete atribuirati autora za slikovne, video I audiosadržaje koji su objavljeni pod licencijama CC? Navedite primjere. 7. Odaberite mrežni program za stvaranje umnih mapa (npr. bubbl.us, www.mindomo. com, coggle.it) te izradite umnu mapu svojih digitalnih tragova za područja : e-pošta i chat, školske stranice, društvene mreže, mrežne igre i aplikacije. 8. Navedite primjere pozitivnih i negativnih digitalnih tragova na mreži. 9. Koji su razlozi lažnog predstavljanja na mreži? 1O. Koje podatke možete dijeliti na mreži bez posljedica, a koje ne? 11 . Postoji li etičko opravdanje stvaranja lažnih profila na mreži? 12. Koje su pozitivne, a koje negativne svrhe upotrebe anonimnih računa? 13. Nabrojite nedostatke upotrebe IKT-a. 14. Istražite na internetu koja zanimanja izumiru, a koja su zanimanja zanimanja budućnosti. Zabilježite svoje zaključke i razmišljanja.

169

7. Mreža svih mreža 4. Opasnost i zaštita na mreži lnternet, e-pošta i društvene mreže u današnje su vrijeme postali naša svakodnevica pa mnogi uopće ne razmišljaju o opasnostima koje na njima vrebaju . Stoga ćete se u ovom poglavlju upoznati s opasnostima kojima se izlažete na mreži, postupcima kako prepoznati pokušaj prijevare i krađe osobnih podataka te kako zaštititi sebe i svoje podatke na mreži.

4.1. Opasnost na mreži Osim već spomenutog lažnog predstavljanja pojedinaca i skrivanja iza lažnih ili anonimnih profila, postoji cijeli niz opasnosti na mreži kojih možda nismo ni svjesni, a gotovo im se svakodnevno izlažemo ili na njih nailazimo.

KljUČhe riječi

zlonamjerni programi, krađa identiteta, socijalni inženjering, antivirusni program, vatrozid, skeniranje, sigurnosna kopija, osobni podatci, mrežni identitet

Važno je da razumijete da su spajanjem na internat vaše računalo i mobilni uređaj dostupni svim drugim računalima spojenima na internat jer je internat mreža u kojoj su svi međusobno povezani.

Malware od eng. malicious software

lnternet je zbog raširenosti najveći izvor zlonamjernih programa (malware) . To su računalni programi koji se pokreću na računalnom sustavu korisnika bez njegova stvarnog pristanka i rade štetu na računalnom i mrežnom sustavu. Najčešće se šire s jednog računala na drugo putem interneta, privitaka u e-pošti ili prijenosnim medijima poput vanjskog tvrdog diska, CD, DVO diska ili USB memorije. Zlonamjerni programi Osnovne vrste zlonamjernih programa su računalni virusi , crvi i trojanski konji. Postoje još špijunski i og lasni programi te programi za krađu identiteta. Računalni

virus računa l ni je program koji se bez znanja korisnika kopira u datoteke ili memoriju računalnog sustava. Veže se za izvršne datoteke programa. Pri 170

7. Mreža svih mreža pokretanju zaraženog programa istodobno se pokreće izvršavanje virusnog koda. Tako virus prikriva svoje djelovanje. Računalni crv

(Worm) računalni je program koji iskorištava sigurnosne propuste softvera, ulazi u sustav te sam sebe umnožava kako bi se proširio na druga računala u mrez1. V•

Trojanski konj (Trojan horse) program je koji najčešće

ima skrivenu štetnu funkcionalnost i obično se lažno predstavlja kao igra ili sadržaj koji se šalje u e-poruci. Kada korisnik instalira igru ili otvori privitak u pošti, pokreće se i izvodi razne štetne aktivnosti, npr. briše datoteke na disku ili instalira program za udaljenu kontrolu koja omogućuje nekoj trećoj zlonamjernoj osobi upotrebu vaših pohranjenih podataka i računala. Trojanski konj pojam je iz grčke mitologije.

Slika 28. Primjer aktiviranog virusa Stoned

Špijunski program (Spyware) skuplja informacije i preuzima kontrolu nad zaraže-

nim računalom . Može mijenjati postavke računala pa dolazi do sporije internetske veze, promijenjene početne stranice internetskog preglednika, prikazivanja reklama. Oglasni program (Adware) prikazuje korisniku oglase, a može se instalirati s određen im

aplikacijama. Najčešće je prisutan u besplatnim (freeware) aplikacijama tako da autori mogu pokriti troškove njihove izrade. Ilegalni programi za oglašavanje vrlo su opasni jer mogu prikupljati informacije korisnika kao što su podatci za prijavu (login) , adresa e-pošte, IP adresa računala, lokacija računala i slično. Adware če­ sto uzrokuje usporavanje sustava, nestabilnost računa la i povećanje internetskog prometa.

Posjetite mrežno mje-

sto

www.

cert.hr/trojan-

ski_konji i saznajte više o zlonamjernom programu trojanski

konj.

Ransomware je program koji šifrira korisničke datoteke (obično dokumente i slike) te tako onemogućuje njihovu daljnju upotrebu. Od korisnika čije je računalo zaražena traži se otkupnina u .\11ot llopp,nnl to t.t:,r Co.,.M1"rf zamjenu za daljnju nesmetanu 11W I rtu •:f -,~rY'!'W''-t._...,,._..,.._e,, • mlnw1 ... ,._ . . . . . i.c,i tCMl..tlu upotrebu računala i datoteka. '""""4 1,1"" ,,.. W< """lolelos „I WII' .. Ctc..., -

!-..,.-,. . I

a.JI~

!lu, N~actwuu ,..cc

...._...,.c:• ttcr.u7""~' ~..-dccr,poo.

CIID f R«~•·tr l\1)' TOUf

W11':~ r Gta,-canc..-w ..,.. . . ~-'ndlr

Vježba 1.

.,.,..,._. . . .

„ u,, '«"ft ,.._ ,,,_. t.u W Tyy... . , di"WI( tti,,v .,,... ..... ....,,..a,... ....,..._,, .. "" .,...,i..,.l_,,.,,_ .. , _ ,.,,,, . . ... ,n
1'4,-•1,9•14~)'1-a._,t.ttlll lltt
S'!\.,....~,~·,.,, ......... l9llll'J ,w _... _,11: n, ,ne~ b«w ,_.r.tre ...0.2h111Do'.Ji,

. . . ""'"•·~ C!tll'dt ... utln ....

r.,..ma 11tt.1'JII"' • ftl""A :ew dlt-ckllw- 0ll'tUIS

dr.lr •AIMu: ~

elkain Mllmy tOffllt

dd:

,Hw1t-.,Wt•• •-°"lbccom.a..,....,d.-"cl,,sctilc4a.,,..._.

&t.,...-~ m;k CC1lcct F"']ffllftll, ...... -.: t,f.klk t ~ OA , - A - - ~

, 11ff.n 0MT

~

Slika 29. Obavijest na računalu koje je zaražena programom Ransomware

..,,

Na mrežnome mjestu www. cert .hr/ 19795-2/ ransomware saznajte kako postupiti u slučaju zaraze računala zlonamjernim programom Ransomware. Osim zlonamjernih programa, vaše računalo može postati meta i neželjenim sadržajima. 171

7. Mreža svih mreža Spam je elektronička poruka u kojoj se nude razne vrste usluga, poput internetske kupnje i sl. , bez odobrenja korisnika za njihovo primanje. Cesta su pojava i hoax poruke elektroničke pošte neistinitog sadržaja poslane radi zastrašivanja ili dezinformiranja primatelja. V

Vrste prijevara

Sparnom često dolaze phishing poruke koje navode korisnika da klikne na određeni link koji ga vodi na stranice zloćudnog mrežnog poslužitelja. Takve zloćudne mrežne stranice obično se lažno predstavljaju kao npr. mrežne stranice banaka te navode korisnika da upiše svoje povjerljive podatke. Krađa

identi1eta

Krađa identiteta neovlašteno je prikupljanje osobnih podataka korisnika od treće

osobe koja može u ime te osobe bankovnim računima .

naru čivati

proizvode i usluge ili upravljati

tuđim

Posebna su meta društvene mreže jer b ilo tko može otvoriti profil s vašim imenom i prezimenom, staviti vašu fotografiju , predstaviti se vašim prijateljima kao vi i doznati o vama osobne informacije. Vježba 2.

Posjetite mrežno mjesto www.sigurnostnainternetu.hr i proučite njihove obavijesti o trenutačnim hakerskim napadima. Napravite letak s najmanje dva upozorenja i podijelite ga s drugima. Jeste li kada dobili poruku o dobitku na lutriji? Ta obavijest može se pojaviti na mrežnoj stranici koju posjećujete , kao e-pošta ili reklama u besplatnoj igrici za mobilni uređaj .

Lažni dobitci na lutriji

Laž ni dobitci na lutriji služe kako b i nagovorili korisnike da uplate obično malen iznos na neki račun uz obećanje da će im se nakon toga isplatiti dobitak. Naravno da se to nikada ne dogodi.

CDl\lliRATULATIDl\l!il YDU WONI YOU WONI YOU WONI CVJM YOUR PRIZE AWAIID NOW UP TO U .o.7.!16 • COl!IIPUTE PRIZE CLA M fORIII IIEUJW

_.. -

. __

- --1 , , -

1

I .-...... ••

...-.

-

@,

.,._,....,"~ ~•'-'1,"1111.i, M>I

•

Slika 30. Obavijest o lažnom dobitku u kojoj se traže osobni podatci

Lažne internetske stranice i lažne poruke e-pošte koje vas pozivaju na promjenu vaše lozinke jedna su od najraširenijih vrsta prijevara. Poziv na promjenu ko risničkih podataka

172

Najče šće se radi o porukama banke u kojem vas obavještavaju da morate hitno

promijeniti svoje pristupne podatke. U poruci se nalazi poveznica na stranicu koja je identična stranici vaše banke, a služi za preuzimanje vaših podataka.

7. Mreža svih mreža Prevaranti često oglašavaju proizvode ili usluge koje ili ne postoje ili nisu njihove. Od vas traže izravno plaćanje na njihov račun , ali vam robu ili uslugu nikada ne dostave. Stoga, prije nego što se odlučite na kupnju putem interneta, koristite se samo pouzdanim mrežnim mjestima i izbjegavajte prodavatelje s lošim ocjenama. Upotrebljavajte renomirane servise za plaćanje poput PayPala . Na slici 31 . primjer je profila prodavača koji ima oznaku da je među najbolje ocijenjenim prodavačima (Top-rated se/fer) . Međutim , ako se pogledaju ocjene u posljednjih mjesec dana, vidimo da je prodavač skupio velik broj negativnih ocjena pa bi ga trebalo izbjegavati. Društvene mreže potiču nas na otkrivanje sve više osobnih podataka te razmjenu informacija i fotografija putem interneta.

Mrežna kupnja proizvoda

Feedback profile

__,. ..,

'9111•t f •t db,c;tr ""1 tl ffWl 19',t

~

c:c.. .---, ....,. .-,,_ ......

QR ~ . _ . ree«w1:'l'.1WWllig,fUlllW'1J , _ . . ",.u. ti '"UIM-1 ,... o - li ............... ....J "",plf!I .,. . . 'fOIUll'IO•i •• ...... ~

~-·

..,...nca,.••ea:121 1

_ ..... -* . . .,, ••••• ••• ... ..• ., ., -.,.., -·.... ••••• L--- ==========~---:.==1.----..:.:..:.:.:~ =-....ll l --· • _

0 ...,...

o-

,... &l -

~

t01

I

..... ,..,...

• · •

I

Manipuliranjem kriminalci navode osobe da otkriju povjer• ••µ • ljive informacije o sebi. Te podatke zatim nezakonito upetrebljavaju radi pribavljanja proizvoda i usluga bez znanja vlasnika.

v;ežba 3.

l

"

, ?ii

•

- • Oll't:eicie

•eno

~

111)1

ot

._._

Slika 31 . Primjer prolila prodava ča koji je negativno ocijenjen

Na mrežnome mjestu privatnost.hakom.hr/index.php proučite katalog prijevara na internetu. Odaberite jednu temu i napravite plakat.

O Kvizom 1g7link7 provjerite svoje znanje.

Socijalni inženjering

4. 2. Zaštita na mreži S obzirom na svu tu opasnost koja prijeti na internetu, treba zaštititi sebe, računalo , programe i podatke na mreži. U tome vam mogu pomoći sigurnosni alati i postupci.

Antivirusni program Antivirusni program računalni je program koji prepoznaje zlonamjerne programe na vašem računalu , obavještava vas o pronalasku i uklanja ih prema potrebi. Dodatna softverska rješenja za prepoznavanje i zaustavljanje aktivnosti zlonamjernog programa su antispyware i antimalware. Windows 1O ima

ugrađen

antivirusni program Windows Defender Antivirus.

Windows Defender program je koji se automatski pokreće pri uključivanju raču­

nala. Programiran je tako da svakodnevno pregledava stanje vašeg računala. Dok računalo miruje, preciznije dok ništa ne radite na njemu, program pregledava ima li sumnjivih programa na računalu . Osim toga, stalno je aktivan u memoriji računala i upozorava kada se neki zlonamjerni program pokuša instalirati i pokrenuti na raču­ nalu ili kada pokuša promijeniti važne postavke sustava. Možete pristupiti Windows Defenderu tako da u Postavkama kliknete na stavku Ažuriranje i sigurnost.

Ažuriranje i sigurnost

w,ndows Update, opOfavalc. sigurnosno kopiranJe

173

7. Mreža svih mreža -

Windows Update

-

CI

)(

-.n;e pnlllollfl ,,.,._,,.

Status aiu1iranja

•lc!i-

OdlJbooli\1! .,,,,,,..... ml !U ti6i.z..dii u koiettMtwabRno _..,..,.,,.. Vumablmm :wUN ne6Jtno ar..onwt$1d

-

.,.,,.,,""° polcNonu, urm,j ••di

• Miri~ defifiqje Z1 V ~ - Delencm AnlMNs • la!.2267602 {l)encilil 1.264..S Il>lJ)

Clll'MWlD IMlllilqjfll llUnr-....

......,~ ...

Vl!o,..,,,..

~,. ,io

Awriraj postavke

ir rcW6 u ovom

afut11J1n,.,

™""'~ °'""

-..itslcl ~mo c,re.alm.UI lnmi....u llol ~,..,. 'OQ<>nio dođ do n>l!l,to IIQll;o,al, U1Ql'l c.mo l l ~ -P-•\IUl
''''""' aplll., IJU

i-.,,.,.

Traliui t,fon,,ad"~ o najr,o,,Jm ilhJriarjima? 1)-\Qcfil'W" I '"1'1"

i,-

PoYWrnev<:20 P,.

j<'tl

pulv nu

t,,Jorm...-..- o n~rfl$1 J'lut) .U,.1ft'I

Opn"M

Slika 32. Prozor Windows Update Otvara se prozor Windows Update (Slika 32) . Na izborniku s lijeve strane kliknite na Windows Defender i potom na Otvorite Windows Defender Security Center (Slika 33). Osim nekih osnovnih provjera te kontrola uređaja i aplikacija, u tom centru za sigurnost možete provjeriti zaštitu od virusa i prijetnji te postaviti vatrozid i mrežnu zaštitu. -

=

o

O Zaštita od virusa i prijetnji

~---...,..P'-..,.,r.t,ti! ....... ,...."'""""' ,-'1Q~ PNtM.- ~ t ~ t 4 t 41\1f'lfljftje

~ Povijest p 0egt.da

,,,

o

N..,.p,_N! ~f~

l ...... PN'V'P
o

1

IOIP ,,,,,, pr,-glo,1I

17206

... Po.t.,,kor mt,t" od vnUY • P•~etrJ• N,ir

-tino ••·

~ A.lunr>n;a lll{lltP

>(

Odabirom opcije Zaštita od virusa i prijetnji otvara se prozor s opcijama podešavanja antivirusnog programa (Slika 34).

·---

·-·--

, .,.._,......

t-

._,_ ___

e-

.. _..._._....., .. ___ .,..... -.-•---.------·_,,_._..,,_

,,..... ..,..

----------·--..• „ a ........ _ · .............. _,,,,_,_ •~-- - -___ _, _ ·-· ------• •

I

UređaJ je zaštićen.

..,

Slika 33. Počet ni prozor za Windows Defender Security Center

S obzirom na to da se stalno pojavljuju novi virusi i prijetnje, programeri u tvrtki za AV softver moraju analizirati novi virus i pronaći način na koji ga „definirati". Pomoću te definicije AV program moći će prepoznati novi virus i poduzeti zaštitne mjere protiv njega. Stoga svoj antivirusni program trebate redovito obnavljati, tj. ažurirati. Windows Defender obično ima uključeno automatsko ažuriranje, ali želite li sami provjeriti nova ažuriranja, kliknite na Ažuriranja zaštite > Provjeri ima li ažuriranja - pokrenut će se postupak za obnavljanje definicija.

A!"'1l0 I l i ~ u :.>li.lu ZMrlf-~~1.-20111~

174

...,

Slika 34. Opcije za podešavanje i upotrebu antivirusnog programa.

7. Mreža svih mreža Bez obzira na to što je AV program stalno aktivan te nadgleda programe i procese koji se odvijaju u sustavu, tj. pruža zaštitu u stvarnom vremenu (Real-time protection) , treba barem jednom tjedno ručno pregledati računalo (skenirati).

Skeniranje računala

Za brzo skeniranje računala kliknite na gumb Brzi pregled (Slika 34). U opciji Napredni pregled možete odabrati puni, prilagođeni ili pregled izvanmrežnog Windows Defendera. O Više o tome kako funkcionira antivirusna zaštita pročitajte u 1g7AVzaštita.pdf

Windows Defender koristan je program, ali nije dovoljan za potpunu zaštitu raču­ nala. Vježba 4 .

PANCA •• • • ~ F-Secure

~ McAfee

✓Norton

BulGuara,w

AVG

WEBROOT

KASPER~KYj

__

_,, ~ bNd:J~

li Avira

o

o

EI

"li

..

TRENO 11 1c • o

VI P ~

pronaći

na

Vatrozid i mrežna zaštita

Preolcdlrv.lJ!C mrcme YClC. Mfflj('Stitc ~v1cc ViltroZ1d.1 pr09rama WindOws Dcfcndcr I tAdonlte probleme s mretom 11ntcmetorn.

CI. Domenska mreža

•••

(es(:jj ..N0032 , .. ....,.

ovos,_ tr

Slika 35. Neki AV programi koje možete internetu

<111>

"

1/otrozid JI! u~wn•

i.Q Prrvatna mreža (aktivno) Vatrozid ~

~wn.

CI Javna mreža 1/litrcmd JC Uk\00:fl.

P,opustanre apl,lac~
Oo<1atnc po.navl
Slika 36. Postavljanje vatrozida

Pogledajte popis antivirusnih alata na mrežnoj stranici Nacionalnog centra podrške Anti-botnet www.antibot.hr/tools/scaniranje-virusa.html.

Tri pravila

1. Ne zavaravajte se da se vama neće dogoditi napad virusa. Nije pitanje hoće li se dogoditi, već kada će se dogoditi!

V

Sto nakon inficiranja računala zlonamjernim programom?

1. Skenirajte računalo i pratite upute antivirusnog programa o čišćenju računala .

2. Najbolja zaštita od virusa jest - preventiva! Zatim slijede oprez i zdrav razum.

2. Prema potrebi deinstalirajte aplikaciju u kojoj se nalazi zlonamjerni program.

3. Antivirusne programe treba redovito nadograđivati (update) novim definicijama virusa. Bez redovitog obnavljanja i najbolji antivirusni program

3. Ako se zlonamjerni program ne može očistiti , treba ponovno instalirati operacijski sustav i sa sigurnosne kopije vratiti izgubljene podatke. Vatrozid

Uz antivirusne programe korisno je imati uključen vatrozid (firewal/) . On filtrira, analizira i provjerava podatke koji dolaze s interneta i odlaze na internat.

~~staje neučinkovit i ~ eupotrebljivl

I

U glavnom prozoru programa Windows Defender kliknite na Vatrozid i mrežna zaštita. Provjerite je li uključen vatrozid i prema potrebi postavite propuštanje aplikacija kroz njega. Pojedine aplikacije imaju sigurnosne propuste pa se selektivnim propu175

7. Mreža svih mreža

-

štanjem prometa izbjegava neovlaštena komunikacija i smanjuje mogućnost iskorištenja tih propusta.

Sigurnosna kopija Sigurnosno kopiranje pomotu Povi~u datoteka

-~®"·"I OmliJ-•

S,gu,no&ro ~ dlCOtob na dNgl pogon I Wllllle li obi„

Da biste zaštitili svoje podatke, preporučujemo izradu sigurnosne kopije podataka, i to na medijima odvojenim od računala, npr. prijenosnom tvrdom disku.

+

·Slika 37. Postavljanje sigurnosnog kopiranja016

Sigurnosna kopija podataka

Trame staryu slgurn0St1u lcop~u? Nr,stes~•~~~~t•l•~ lloPo••ue •. , ~ "'5CT4 w,,,do,ros 7. ore et: , dllle ,.o,t, u ....,..,,w,r,oow; ,o.

Možete kopirati ručno samo one datoteke koje su vam iznimno važne ili kopiranje prepustiti sustavu tako da u Postavkama odaberete opciju Sigurnosna kopija (Slika 37).

Klikom na Dodaj pogon odabirete na koju vanjsku memoriju želite spremiti kopiju datoteka. Nadogradnja operacijskog sustava

Zaštitite svoje računalo održavanjem sustava ažurnim. Time instalirate redovite nadogradnje (update) operacijskog sustava i najkorištenijih aplikacija čim postanu dostupne. Nadogradnje su bitne jer se sigurnosni propusti u softveru stalno otkrivaju. Da vaš sustav ne bi postao ranjiv, potrebno je redovito ažu riranje.

X

® P«etna stranica

Windows Update Status ažuriranja

Aiuririm.ie i sigur~

•• Wndows oereocter

@J

Do5'1upna ~11 aiurirarja. • Aturlran)elllil('.ojkl Zli WlldoWs 10, ~ 1803 Sbtus: Pnpmna in"abc~ • D!i • Mlrir.i,ucdefinic:ij.- 1a Windows Dcrender Antiviru!; • 1<112767602 (Definicija 1.269.516.0) ~

Qkllr•e uatt.~

Zl!bzivanje prikladnih instal.,cije

atunranJa Odal)fflte l'rOITl/COll alctM111'1 satt 00 biste i..cta• u koJe ~111eme obifoo lcoris1itc utl'd.1j. I r tim almvnim sitima n«t'ITIO aU1omatski POllOIITlO POkrenLIII Urcdlf radi

d~rttG! ,n.c;uL,oJP. 37Unrnnj
1' Sigurnosna top,Ja

I,> OttlanJllnje poteškoća

©

Opo,awk

0

Aktivacijo

l!l

Pronađi

M

Zil razvojne lnlenjcr-c

Ažuriraj postavke

Jlogledajt& što J!? novo u ovorn ablriranju

AlltomiltSkl ćemo preuzimati i 1nstaflrot1 aturlran~ o5m na VCZilma s ogranltcnm prometom (pn raki/im lll!2aTl3 moie doći do naplate lnlŠko,a). U tom ćemo slučaju automatski preuzimali sarrlO alUnrao.,a lca.JiJ su pobPbna da b, W,ndows i nadalJe lun~•mo bez pot·eslccxa.

l'olcrml apliiaoJU SaV)eU

Trafite in10tm.,cijc: o MJf10\l1Jim

moJ uređilJ

112uriranJ1ma? Dodalne ,nlourac.ge

Q8 Ww1dows I nsidl!f Program

Dodatne moqu(oos1]

Povezane veze Prov,en pohnlnu

Slika 38. Ažuriranje operacijskog sustava I Microsottovih aplikacija

176

7. Mreža svih mreža Ako se ažuriranje ne pokreće automatski, kliknite u Postavkama na Ažuriranje i sigurnost. Otvara se prozor Windows Update, gdje možete provjeriti status ažuriranja te postaviti dodatne mogućnosti (Slika 38). Stvaranje sigurnosne lozinke Lozinka je tajni niz znakova koji omogućuje pristup datotekama, programima, računalima , mrežnim mjestima, uređajima i sl. te se najčešće upotrebljava za autentikaciju i dokazivanje identiteta. Da bi vaši podatci i osobni identitet bili što bolje osigurani, preporučuje se sljedeće: - lozinke bi trebale biti dulje od šest znakova - nikad ne upotrebljavajte osobne podatke i konkretne , poznate riječi za lozinku -

... ·-

.... , ...... . ,......... .,,,

o

:: • ,..,,.., ,.. nua i uj,d~ib.o k,,,~•

~

....,_ ;,.,if..,,- .......

P' • ••"'"

""""'°' • "Jl•"9T!lt. l

,h u

1w61 1-t

._,.....

~•r~. . . i . w . ~ • ~

-•

FHf

•

,.....,,,.

.,.,,._

✓

Sigurnost mrežnog preglednika ,._,_.,,..,_.,....,..,

~• llllfllllM

........ .. -_..,..._. . -r.~

6l

o:,w·m._. lf'Jlllll.l

... •i- - ~- kf)j~\

.~--.:;o~.,_._

,..__..,.,,...........

~~-~

lt'dnttel• . . . . -

,c_.

- upotrijebite barem jedan broj i barem jedno veliko slovo, može i interpunkcijske znakove

-~ - - - t ' \ 1 ......... 1... ,... ...... \ . ..... .. . . . . . .. li,ti.-.C, 1....,.,,11•

....,,,.

r11110bae..,..1._,oo-,G10....at:tJlllll

Slika 39. Sigurnosne postavke mrežnog preglednika

Za lozinke koje je teško zapamtiti možete se koristiti aplikacijama za upravljanje lozinkama (eng. password manager) koje pomoću jedne lozinke štite sve ostale. Neke od aplikacija su KeePass (keepass.info), LastPass (www.lastpass. com) i Password Safe (pwsafe.org).

Razinu sigurnosti mrežnog preglednika možete postaviti na Upravljačkoj ploči. Klikom na stavku Internetske moguć­ nosti otvara se skočni prozor. Na njemu kliknite na karticu Sigurnost (Slika 39) . Povlače­ njem klizača postavite željenu razinu sigurnosti za internet.

4.3. Zaštita osobnih podataka Osobni podatak svaka je informacija koje se odnosi na pojedinca utvrđen ili se može utvrditi.

čiji

je identitet

Neovisno o tome je li riječ o društvenim mrežama, e-pošti, internetskom bankarstvu, mrežnoj kupnji ili sudjelovanju u kvizu ili anketi, dijelimo sve više osobnih podataka. Da biste preuzeli nadzor nad vlastitim osobnim podatcima, postupite prema sljedećim preporukama: 1. Pri bilo kakvom popunjavanju obrasca ili registracije popunite samo ona polja koja su nužna i provjerite u koju će se svrhu vaši podatci upotrebljavati. 2. E-poštom šaljite osobne podatke samo na provjerene adrese. 3. Pri mrežnom plaćanju koristite se uslugama renomiranih servisa, poput PayPala.

177

7. Mreža svih mreža

• • Slika 40. Primjeri nekih osobnih podataka 4. Ne dijelite osobne podatke drugih osoba ako nemate pristanak za njihovo dijeljenje. 5. Ne bacajte u koš za smeće raču ne , ispise, prijepise i nalaze vaši osobni podatci, već ih uništite.

slične

papire na kojima se

6. Ne pristajte na povoljniju kupnju proizvoda i usluga u zamjenu za davanje osobnih podataka. Vježba 5.

Posjetite mrežna mjesto Agencije za zaštitu osobnih podataka azop.hr i u izborniku pod Odnosi s javnošću kliknite na Promotivni materijali. Odaberite neku od ponuđe­ nih brošura ili letaka i napravite prezentaciju. Predstavite drugima svoja saznanja o zaštiti osobnih podataka. Mrežni identitet

Pod mrežni identitet osobe svrstavamo sve vrste multimedijskih informacija o toj osobi poput fotografija, tekstualnih sadržaja, audio ili videozapisa objavljenih na internetu na temelju kojih ljudi stvaraju mišljenje o toj osobi. U virtualnome svijetu imamo mogućnost sami odlučiti kako ćemo se predstaviti drugima. S obzirom na to da se na internetu uglavnom ni s kime ne vidimo licem u lice, imamo slobodu u kreiranju svojega mrežnog identiteta. Neki to iskorištavaju pa pretjeruju u predstavljanju i varaju kako bi se svidjeli drugima, stvaraju lažne identitete kako bi mogli vrijeđati druge ili nisu iskreni o svojim godinama kako bi mogli pristupiti raznim uslugama. Svaki put kada pretražujete internet, preuzimate dokument, objavite nešto na mreži, to se bilježi u bazi podataka, tj. internetskoj arhivi. Time stvarate svoje digitalne tragove. Oni postaju dio vašeg digitalnog portfelja, sve veće zbirke informacija o 178

7. Mreža svih mreža (i1 Blogger

0

pk.lnt•

Oh l

6.0f'l"8tll_H,t

plJdlild w "4,L,i.,

You(m:r:J

•

' -~

:: JJ,,\

•

.......,w........

lio!'~!~ ~

r::r'i~~ i r"7 _,..1.~ li' •s~,, f

-.

~

~

i.::....

·,

~

-

~-~ l

tkitttOb•

G o gle ! pr~"9.n1e

ln'-"nN

•

o•

..

,w..,p,..11,1

pml•"'•~e

,..,. ..o...

vama. Te informacije dostupne su gotovo svima i u bilo koje vrijeme, čak i ako ih izbrišete. Stoga je iznimno važno brinuti se o svojemu mrežnom identitetu i digitalnim tragovima od samog po četka upotrebe interneta.

I

Zapamtite: Vaš digitalni trag na internetu ostaje trajno, čak i ako ga izbrišete

Vježba 6.

Posjetite mrežne mjesto HAKOM-a http://privatnost.hakom.hr/index.php i provjerite rizik za vlastitu privatnost kalkulatorom privatnosti. Vježba 7 .

Provjerite ima li vaša škola donesenu Odluku o prihvatljivom korištenju računalnih resursa u školi. Ako ima, proučite je u grupi, ako nema, zajedno sudjelujte u njezinu stvaranju.

Pitalica

1. Koji programi pripadaju skupini zlonamjernih programa? 2. Navedi prijevare na internetu i objasni ih. 3. Kako se možemo zaštititi od zlonamjernih programa? 4. što znači skenirati računalo AV programom? 5. Gdje se nalazi vatrozid i čemu služi? 6. Koje su preporuke za stvaranje sigurnosne lozinke? Je li lozinka Maja123 sigurna? A K$i16Pmp? 7. Čemu služi sigurnosno kopiranje datoteka? Kako se izvodi? 8. Navedi nekoliko preporuka za zaštitu osobnih podataka. 9. Predloži neka zajednička sigurnosna pravila razreda (tijekom komuniciranja društvenim mrežama, razmjenom datoteka ili USB štapića) . Napravite razredni plakat. 179

Prilagodba digitalne tehnologije

Vrijeme u kojem živimo prožeto je tehnologijom i život je gotovo nezamisliv bez računala i pametnih uređaja. Jeste li se ikada zapitali na koji način slijepa ili slabovidna osoba može upotrebljavati pametni telefon ili računalo koje upotrebljavaju osobe bez teškoća? Da bismo odgovorili na to i slična pitanja, u ovome poglavlju bavit ćemo se načinima prilagodbe digitalne tehnologije osobama s teškoćama.

1. Uloga digitalne tehnologije u podršci osobama s teškoćama Digitalna tehnologija treba biti dostupna svima, bez obzira na fizička ili druga ograničenja . Normalan život i rad pojedinca otežavaju teškoće s vidom, sluhom i kretanjem te intelektualne teškoće . S obzirom na teškoću , digitalna se tehnologija može prilagoditi kako bi je osoba s određenom teškoćom lakše upotrebljavala.

Slika 2. Primjeri asistivne tehnologije

Slika 1. Simboli koji označavaju različite teškoće

Tako je osobama s teškoćama omogućen pristup sadržajima koji bi im u suprotnom bili potpuno nedostupni ili teško dostupni. Uređaje, programe i druge proizvode koji to omogućuju ubrajamo u asistivnu tehnologiju.

8. Prilagodba digitalne tehnologije Prilagodba operacijskog sustava

1.1 . Prilagodba operacijskog sustava Operacijski sustav Windows 1O može se prilagoditi: • slijepim i slabovidnim osobama: •

povećanje

vidljivosti - prilagodba veličine i boje (teksta, aplikacija i drugih stavki), postavljanje visokog kontrasta te povećanje prikaza pločica na izborniku Start, upotreba povećala

•

povećanje

•

čitanje

vidljivosti

zaslona

pokazivača

miša (promjena boje i veličine)

pomoću p ripovjedača određenu

• podešavanje filtara boje (za osobe koje teško prepoznaju • upotreba zaslona za brajicu (posebni zaslon mogu upotrebljavati računalo) ; • osobama

oštećena

pomoć u

boju)

kojeg slijepe osobe

sluha:

•

uključenje

vizualne obavijesti za zvukove

•

uključenje

titlova

• osobama s teškoćama kretanja: • upravljanje pogledom .

• prepoznavanJe govora.

Prilagodba operacijskog sustava Windows 1O slabovidnim i slijepim osobama Da bi se slabovidne osobe lakše koristile računalom , OS Windows 1O može se prilagoditi njihovim potrebama uz nekoliko

Vid

značajki.

vidljivosti uključuje promjenu veličine prikaza odabirom gumba Start > Postavke > Olakšani pristup > Zaslon O . U opciji Promjena veličine aplikacija i teksta na glavnom zaslonu može se odabrati povećanje prikaza do 220 posto. Također, može se prilagoditi svjetlina zaslona ili upotrebljavati noćno svjetlo (prikaz slike u toplijim bojama).

Zaslon

Povećanje

Povećanje

vidljivosti

pokazivača

miša i kursora omogućuje promjenu veličine i boje kursora i pokazivača miša. Do postavki dolazimo odabirom gumba Start > Postavke > Olakšani pristup > Veličina kursora i pokazivača ~ .

A s isti v na tehnologija podrazumijeva svaki proizvod, dio opreme ili sustav bez obzira na to upotrebljava li se u izvornom obliku, izmijenjen ili prilagođen radi povećanja, održavanja ili poboljšanja funkcionalne moguć­ nosti osoba s teškoća­ ma. Asistivne tehnologije i pomagala omogućuju osobama koje ih upotrebljavaju veći stupanj nezavisnosti i samostalnosti te bogatiji i aktivniji život.

~

Vel iči na kursora i pokazivača

~

Povećalo

,, ,

-.9~

Filtri boj a

©

Viso ki kontrast

r9

P ri povjedač

Prilagodba operacijskog sustava slijepim i slabovidnim osobama

•

Slika 3. Opcije pri lagođavanja postavki za vid u izborniku Olakšani pristup 181

8. Prilagodba digitalne tehnologije Povećanje

Veliči na

I

PovećaJ~e

kursora i

pokazivača

v dlJrvOst po,;rav11h ntormaciJa kursora, pokaz vača I

dodira

Bolja

uočljivost

prikaza upotrebom alata Povećalo služi tomu da se poveća cijeli zaslon, dio zaslona koji prati pokazivač miša ili je usidren na fiksnom mjestu na zaslonu. Do postavki dolazimo putem gumba Start > Postavke > Olakšani pristup > Povećalo ~ .

kursora tijekom tipkanja

Promjena debljine kursora

~

X

I•

Cijeli Laslon

Ctrl+Alt +F

Promjena ve liči ne pokazivača i boje

Leta

Ctrl+Alt+L

Promjena veličine

Usidreno

Ctrl+Alt+D

pokazivača

Pretpregled preko CIJelog zaslona ~

I

~I

~I

Slika 5. Prikazi alata Povećalo

-

Promjena boje pokazivača

I ~I

~

Ctrl + Alt - razmakn ca

I

200')(,

Prikazi „

Slika 4. Opcije prilagođava­ nja veličine i boje kursora i pokazivača miša

Filtri boja

O

Sivi t onovi, obrnuto

Ili od11berite filtar z.i sl;epolu za boje radi bo9eg prepoznllVilnjo tih dt!=I boja na kouitu

@

Crv• na/x,!lena (slabo prepoznavanje zelem, boje, deuter.inopQa)

O

Crve na/xelena (slabo prepoznav;inje crven,e boje, protanop,ja)

O

Plav--1žuta (lnt,1nopij• )

Slika 6. Prikaz opcije Leća alata Povećalo

Filtri boje upotrebljavaju se kada želimo povećati vidljivost elemenata na zaslonu (obrnute boje, sivi tonovi) ili ako se računalom koristi osoba koja ne raspoznaje neke boje (filtar za sljepoću za boje). Do postavki dolazimo putem gumba Start > Postavke > Olakšani pristup > Filtri boja -'ci, ,, . Slika 7. Opcije prilagodbe filtara za boje 182

Opciju Visoki kontrast upotrijebit ćemo kada želimo povećati vidljivost teksta i aplikacija pomoću jasnijih boja. Do postavki dolazimo putem gumba Start > Postavke > Olakšani pristup > Visoki kontrast

©.

8. Prilagodba digitalne tehnologije Funkcija Pripovjedač uključuje se putem gumba Start > Postavke >

Olakšani pristup > Pripovjedač

c9 .

Pripovjedač

Pripovjedač čita elemente na zaslonu , a njime se može upravljati tipkovni-

Prilagodite g las

com, dodirom i mišem. Mogu se prilagoditi brzina, visina i glasnoća glasa te druge postavke.

pripovjeda ča

Odabir glasa

Prilagodba upotrebe slijepim osobama uključ uje instalaciju programa za čitanje Brailleova pisma i povezivanje zaslona za brajicu, odnosno Brailleova retka (slika 8) na računalo . Uz to, slijepa osoba može se koristi-

[ Microsoft Matej - Croatian (Croatia)

ti funkcijom Pripovjedač .

Promjena bn:ine glasa

v

I

Sa2najte ka~o dodlti još glJsova

I Promijeni visinu glasa

I Promijeni glasnoću glasa

I Odaberi i2la2n1audiouređaj

I

I

Zadan, zvučni uređaj v

pripovjedača

I

Slika 8. Opcije prilagodbe Pripovjedača Brailleovim pismom (brajicom) služe se slijepe osobe, a znakovi se prikazuju . . . •

kombinacijom

Slika 9. Zaslon za brajicu - tipkovnica za slijepe

•

Prilagodba operacijskog sustava Windows 1O osobama oštećena sluha Osobe oštećena sluha (potpuno ili djelomično gluhe) lakše upotrebljavaju računalo jer im je organ vida, koji ima veliku ulogu u upotrebi računala , funkcionalan . Stoga je i broj značajki za prilagodbu manji. Postavke opcije Zvuk uključuju podešavanje glasnoće uređaja ili uključivanje vizualnih upozorenja za obavijesti (slika 11). U postavke

•

•

••

. . .. .. . .. .. . . . • • • • • • • • • •• •

izbočenih točki-

ca na papiru ili drugom materijalu.

•

•

•

•

•

•

•

•

•

•

•

I

•

•

•

•

O •

• • • •

•

I

•

•• •• • • • •

o

O

•• •

• • • • •• •• • ••• • • • • • • •• •• • • • • • • • • • • • • • • • •• • • • • • • • • • • • • • • • •• ••

--

•

•

•

•• • • • • • •

.

•• • • • • • • •• •• • • • • • • • •• •

• • • • • •• • • • • • • • • • • • • •• • ••

•

..

• •

•

. •

•• •• • •• •• •• •

•

•

•

• •

•• • • •

.. . .. .. . •

•

•

• •

•

•• • •• •• .. •

•• ••

.

• •

Prikaz zvu čnih upozorenja Sluh Odabir načina prikaza vizual nih upozorenja za obavijesti

il 1>) Zvu k

Bez vizualnih upozorenja Bljeskanje naslovne trake aktivnog prozora

[šg

Tit lovi

Prilagodba operacijskog sustava osobama oštećena sluha

Fleširanje aktivnog prozora

Slika 1O. Opcije prilagođavanja postavki za sluh u izborniku Olakšani pristup

Fleširanje cijelog zaslona

Slika 11. Postavljanje prikaza vizualnih upozorenja za obavijesti - prilagodba za sluh

•

d" ..... 183

8. Prilagodba digitalne tehnologije za zvuk ulazimo odabirom gumba Start > Postavke > Olakšani pristup > Zvuk ~1)) . Uključenjem

opcije zvučnih upozorenja sistemske zvukove zamijenit će vizualne natuknice, poput bljeskanja zaslona, kako bi osoba vidjela upozorenja s obzirom na to da ih slabo ili uopće ne čuje .

Titlovi Olaksajte kor1štenJe uređaja bez zvuka prikazom zvuka u obliku teksta.

Pretpregled Promjena

načina

prikaza tiUova u sustavu Windows put em padajućih izbornika

Titlovi se upotrebljavaju kako bi

osoba znala što se događa na ra- Slika 12 _Postavke za titlove čunalu , primjerice, kada započne ili završi ispis dokumenta. Titlovi se prikazuju umjesto zvukova kao dijalog između korisnika računala I samog računala . Do postavki dolazimo putem gumba Start > Postavke > Olakšani pristup > Titlovi lccl •

Prilagodba o peracijskog sustava osobama s teškoćama kretanja

Prilagodba operacijskog sustava Windows 1O osobama s teškoćama kretanja Osobe s

teš koćama

kretanja mogu biti djelom i čno ili potpuno nepokretne. Ovisno o stupnju nepokretnosti osobe moguća je i prilagodba operacijskog sustava kako bi osoba mogla upotrebljavati računalo . Postavke opcije Govor ij omogućuju upotrebu govora umjesto tipkanja te upravljanje uređaj em putem glasa. Nažalost, izbor jezika jest ograničen i hrvatski jezik još nije dostupan. Za upotrebu te opcije potrebno je povezati mikrofon s računalom .

Tipkovnica •..,,

omogućuje :

• upotrebu zaslonske tipkovnice

Interakcija

Govor

= =

Tipkovnica

Miš [el

Upravljanje pogledom (beta)

Slika 13. Opcije prilagođavanja postavki za Interakciju (za osobe s teškoćama kretanja) u izborniku Olakšani pristup

• ljepljive tipke (pritiskanje jedne po jedne tipke za tipkovne • tipke za prebacivanje (reproduciranje zvuka pri • automatski ispravak pogrešno napisanih

riječi

uključenju

prečace)

tipki poput Caps Lock)

i slično .

Slika 14. Zaslonska tipkovnica u operacijskom sustavu Windows 10 184

8. Prilagodba digitalne tehnologije Miš C) omogućuje upravljanje mišem pomoću numeričke tipkovnice, odnosno tipke na numeričkoj tipkovnici upotrebljavaju se u funkciji tipki miša. Upravljanje pogledom

ld u kombinaciji s podržanim uređajem za praćenje kretanja

očiju omogućuje

upotrebu pogleda za upravljanje mišem, tipkanje na zaslonskoj tipkovnici te komunikaciju s drugima putem tehnologije Tekst u govor (engl. Text to speech) . Ta opcija omogućuje komunikaciju potpuno nepokretnim osobama koje nemaju sposobnost govora.

1.2. Uređaji i programi kao podrška osobama s teškoćama Bez asistivne tehnologije osobe s teškoćama teško bi ili uopće ne bi mogle upotrebljavati računalo za učenje , rad i komunikaciju. Ono što je osobi bez teškoća normalno i svakodnevno, osobama s teškoćama bilo bi nedostižno bez digitalnih i drugih pomagala. Uređaji

asistivne tehnologije

Prilagođene

tipkovn ice namijenjene su i prilagođene uglavnom osobama s vida. Ovisno o stupnju oštećenja razlikuje se i razina prilagodbe.

teškoćama

Prilagođene

tipkovnice

-. = •

- •.• ••.. •

...

.

.

Slika 15. Prilagođene tipkovnice - tipkovnica za jednoruke (prva slika lijevo); tipkovnice za slabovidne osobe

Takve se tipkovnice razlikuju od standardnih po veličini te boji, broju i veličini tipaka (slika 15.), a posebne tipkovnice koje su namijenjene slijepim osobama sadržavaju Brailleovo pismo (slika 16.).

...

,,

.. .. .. .. .. ... .. .. .. .. .. .... ....... :::::::::::: :: ...... •~~:.:,:::::: .= ...... ............ ...... ...... ...... .................... ...... ......................... ........ ..... .... ........ ......... .... .. • • • •..• ::··::···· ......... :: :: ·..

I ~· ,

'-'·• \\

--

~-.t , •

\.,.

·•~ \ L..,,"'

\<-•

I

-

.......

,. •

I

•

•

.,...'.\

·•

. •

Slika 16. Prilagodene tipkovnice za slijepe - prva slijeva jest Brallleov redak, a druga je obična tipkovnica s posebnom navlakom koja sadržava Brailleovo pismo iznad svake tipke

185

8. Prilagodba digitalne tehnologije Prilagođeni

miš

Sustav Servus za upravljanje domom putem glasa razvio je prof. Miroslav Vrankić s Tehničkog fakulteta u Rijeci. Više o sustavu pročitajte na poveznici www.eglas.hr/.

Prilagođeni miš,

odnosno uređaj koji emulira rad miša, namijenjen je osobama koje imaju teškoće kretanja, ograničen pokret ruke, a postoje i „nožni" miševi za osobe koje se za rad na računalu služe nogama.

Slika 17. Prilagođeni miš -

različiti

oblici

Za osobe kojima je pokretna samo glava postoje uređaji koji kontroliraju rad računala upotrebom usta (slika 18.), a za potpuno nepokretne osobe koje ne mogu govoriti tu su uređaji koji za upravljanje i komunikaciju praćenje pogledom. Kako radi sustav za upravljanje i kom unikaciju pogledom, pogledajte u videozapisu na adresi www.youtube.com/watch?v= FwTQf1 q3tDs.

Slika 18. Uređaji za upravljanje računalom Programi u asistivnoj tehnologiji

pomoću

Za nepokretne osobe razvijeni su sustavi upravljanja glasom koji glasovnim naredbama uključuju i isk ljučuju kućanske uređaje , otvaraju vrata, mijenjaju programe na TV-u i

usta

slično.

Programska rješenja asistivne tehnologije U programska rješenja

asistivne tehnologije ubrajaju se zaslonske tipkovnice, programi koji omogućuju upravljanje računa­ lom i komunikaciju, programi text to speech , grafički organizatori, tekstualni editori specijalizirani za osobe s disleksijom ili disgrafijom i sl ično.

••• •• •

•••

o

e e

-8

u tit,,t,vt

I), t tiyle

'.

-o

b,

@•

... ··~~J tt

>ll'lllln-

~


s ..-.ć,

o o . . ---•-o•

Postoje i programi koji se ubrajaju u asistivnu teh- ~lika 19. Primjer_programa za pametni telefon koji slijepima omogućunologiju, a namijenjeni su Je upotrebu uređaJa upotrebi na pametnim uređajima (slika 19.).

O 186

Provjerite znanje o asistivnoj tehnologiji uz kviz 1g81ink1 .

8. Prilagodba digitalne tehnologije 1.3. Prilagodba digitalnih sadržaja za učenje Digitalne sadržaje za učenje potrebno je i moguće prilagoditi ovisno o vrsti i stupnju teškoće osobe koja upotrebljava sadržaj. Primjerice, slabovidnoj osobi može se na jednostavan način prilagoditi izgled tekstualnog uređivača tako da se pozadina stranice oboji crnom, a tekst poveća i oboji žutom bojom. Također,

može se izraditi obrazovni zvučni zapis ili zvučna knjiga nekim od programa za snimanje zvuka.

Izrada prilagođenog digitalnog sadržaja za učenje - videozapis s titlovima Da bismo izradili videozapis s tltlovima, koristit ćemo se ugrađenom aplikacijom sustava Windows 1O Story Remix koju ćete pokrenuti tako da u okno za pretraživanje upišete Fotografije i odaberete ponuđenu aplikaciju (slika 20.).

[j

Filtri V

Naj bolje podudaranje

Fotografije Pouzdana aplikacija iz trgovine Microsoft Slika 20. Pokretanje aplikacije Fotografije u operacijskom sustavu Windows 1O Nakon pokretanja odaberite gumb Stvaranje te iz padajućeg izbornika opciju Prilagođeni videozapis sa glazbom (slika 21.). r:ocografije

p

Pretraživanje Zbirka

Albumi

fi:ii:J

~

Uvni

o

X

p_+

·· •

Automatski videozapis sa glazbom P•1~az, ure
liĐ ·

Vi ste režiser

i•:1 :.tvaran,e video

Prilagodeni videozapis sa glazbom Ur,-đ,vanj„

IE) Album

""'09

1df'Ol ap, .;;i

od pocE'1ka :le k đJil

~

PnlcuplJan,e povezanih 'otograf1Jil I v,deozaptsa

1' SaknJ

Slika 21 . Stvaranje prilagođenog videozapisa u aplikaciji Fotografije 187

8. Prilagodba digitalne tehnologije Dodajte mapu s odabranim fotografijama i videozapisima u zbirku, imenujte videozapis te u slj edećem koraku odaberite slike i videozapise od kojih ćete kreirati svoj videozapis. Na kraju pritisnite gumb Stvaranje u gornjem desnom kutu prozora (slika 22.).

Ili "'~"

• .,.._~~._ ..... ., -,,,r- ,1·, .. ,~..,,. ~:..:..,,••,.,{ .

i,.

...

.... .

.

- ...

4' •..•_j,•l,.Jl;c,--"1' .. ,.- ~~ ' l ,.,. • , . ..-ii:- -·... . .·. ......•

.. o

. ,.·

"' •

Podmo~e

Sarota, po.

~

..,

Slika 22. Odabir mape, imenovanje videozapisa te odabir datoteka

Prozor videouređi vača (slika 23.) sadržava: 1. knjižnicu projekta koja sadržava slike i videozapise 2. okno za prikaz videozapisa 3. plo č u s

pričama

koja sadržava dodane slikovne i videodatoteke te alate za njihovo uređi vanje (Trajanje, Promjena veUčine, Filtri, Tekst, Animacija, 30 efekti, a za video i alat Izreži).

Na Ploči s pričama možete premještati datoteke i uređivati ih spomenutim alatima, a titlova dodajete odabirom alata Tekst.

,...,.....

-

PodmorJe ~

0

? --

< +

t>He

•11 -...NfWI•- - -

-

1111

.. ·-·~1 _ •

x - ...

Slika 23. Prozor v ideou re đivaca i njegovi dijelovi 188

X

8. Prilagodba digitalne tehnologije Nakon otvaranja prozora za uređivanje teksta na odabranoj datoteci (slika 24.), u prozor za dodavanje teksta upisujete tekst O , odabirete stil teksta f) te raspored prikaza u kadru O. Na jednu datoteku može se dodati jedan titl. Pri dodavanju teksta, odnosno titlova, treba voditi rač una o čitlj ivosti .

-

KLASIČNO

,. IJIKTRIIND Opušteno

Ujadranskom morulivi više od 400 vrsta riba.

Tijekom uređ ivanja skica se sprema automatski, a ~ ~ nakon uređivanja videozapis ćete spremiti na raču- Slika 24. Prozor za u ređivan je teksta na odabranoj datoteci nalo opcijom Izvoz ili zajedn ič ko korištenje te odabrati jednu od tri ponuđene opcije spremanja (slika 25.).

O

o

Detaljnije upute o izradu videozapisa s titlovima 1g7video_titlovi.

pronaći ćete

007 /

u videozapisu

,

Pitalica 1. Koja je uloga digitalne tehnologije u životu osoba bez a koja u životu osoba s teškoćama?

teškoća,

2. Kako se operacijski sustav može prilagoditi osobama u odnosu na teškoću? 3. što je asistivna tehnologija? 4. Nabrojite neke uređaje , programe i druge proizvode koje ubrajamo u asistivnu tehnologiju. 5. Istražite kako tehnička pomagala koriste osobama s ošteće­ njem vida u svakodnevnom životu (zvučni sat, termometar, vaga, radiouređaj , elektroničko povećalo, uređaj za prepoznavanje boja, laserski štap koji signalizira prepreku, uređaj koji signalizira prepreku u visini glave). 6. Kako glasovna upravljanje pomaže osobama s teškoćama kretanja?

Izvoz ili zajedn i č ko korištenje Odaberite veličinu datoteke

•

Najbrži prijenos - 'lajbolja mogućnost za

e-poštu i male

zaslone

7. Kako radi Brailleov redak (zaslon za slijepe)? 8. Istražite koji se programi koje imate na pametnom telefonu mogu ubrojiti u asistivnu tehnologiju. 9. Navedite neke uređaje ili druga rješenja koja pomažu osobama s oštećenjem sluha. 10. Osmislite primjere digitalnih materijala koje mogu upotrebljavati osobe s određenim teškoćama .

• •

Najboije za zajedničko korištenje na mrezi

Najdulji prijenos - najbolja mogucnost za velike zaslone

Slika 25. Izvoz videozapisa na računalo 189

"

2

KAZALO 32-bitni procesor, 23-24

Eksplorer za datoteke, 29

kodiranje, 38, 51

64-bitni procesor, 23-24

elektronička pošta, 145

komercijalni softver, 19

aktivna ćelija (MS Excel) , 72 algoritam , 102

elif naredba (Python) , 130 else naredba (Python) , 129

kompatibilnost, 9 konjunkcija, 95, 97

AMD, 10

e-mail, 145

animacijski efekti (MS PowerPoint) , 88 anonimni korisnički račun , 168

etape rada na projektu, 156-157

korijenska mapa, 28 krađa identiteta, 172

eTwinning, 150 float {Python) , 124

lažni profil, 167 lista (Python) , 136-140

antivirusni program , 173

font (MS Word) , 57

logička funkcija, 93

Apple standard , 9

for naredba {Python) , 131

logička izjava, 92

arhitektura procesora, 23 aritmetički operatori (Python) , 125

forum, 145 frekvencija takta procesora, 23

logička varijabla, 93

ASCII , 51

FTP, 145

logički izraz, 94

asembler, 99

funkcija (Python) , 140-143 galerija stilova (MS Word) , 60

logički operatori, 94

logika, 92

binarni brojevni sustav, 42, 44

gibi, 43 glavni spremnik, 17

magnetski medij, 17

binarni zapis, 42 bistabil, 49

grafikoni (MS Excel) , 74 grananje (algoritam), 106

malware, 170 mapa, 27

bit, 43

margina (MS Word) , 61

blog , 150

heksadekadski brojevni sustav, 44, 45-46

bool (Python). 124 Boolova algebra, 94, 104

IBM standard, 9 IOLE (Python) , 118

Mb/s, 25

brisanje mapa/datoteka, 31 chat, 147

if naredba (Python), 129 ime datoteke, 33

mebi, 43 megabajt, 43

Copyright licencija, 165 Creative Commons licencija, 165

inačica Windowsa, 20 inč , 15

memorija, 13 Microsoft Excel, 71 -75

čvrsti disk, 17

informacija, 7 input (Python) , 121

Microsoft Office 365, 159 Microsoft Word, 54-71

datoteka, 27

integer {Python) , 124 Intel, 1O

miš, 14 monitor, 15

datoteke dokumenata, 33 dekadski brojevni sustav, 44

internetske bankarstvo, 147 interpreter, 100

Moodle, 149 MP3 format, 40

dekodiranje, 38

IP adresa, 36

MP4 format, 41

digitalni trag, 166

izdanje Windowsa, 21

mrežna trgovina, 147

dijagram toka, 103 dijaprojekcija {MS PowerPoint) , 90

izlazni dijelovi računala, 15-16 izvršna datoteka, 33

mrežni identitet, 178 MS PowerPoint, 84-91

dijeljenje mapa, 37

Java, 101

naredba pridruživanja (Python) , 120

disjunkcija, 95, 97

jednostavna logička izjava, 93

negacija, 95-96

dodatni dijelovi računala, 13 dodavanje teme {MS PowerPoint} , 85

jednostavni tipovi podataka (Python) , 123

numeracija stranica (MS Word), 64 oblikovanje fonta (MS Word) , 57

društvene mreže, 145

kalkulator (Python) , 119

oblikovanje popisa (MS Word) , 78

Edmodo, 148 efekti prijelaza slajdova (MS PowerPoint) , 89

kapacitet spremnika, 24

oglasni program , 171

kibi, 43 kilobajt, 43

oktalni brojevni sustav, 44, 46 operacijski sustav, 19

asistivna tehnologija, 186 bajt, 43

ćelija (MS Excel), 72 datotečni nastavak, 33

190

logičke

logički

operacije, 94

sklop, 96

matrica slajda (MS PowerPoint) , 85-86

optički medij , 17

Python, 118-143

terabajt, 43

osnovni dijelovi računala , 12 osobno računalo , 9

Python Shell , 119 računalna platforma, 20

tipkovnica, 14 trojanski konj, 171

označivanje mapa/datoteke, 32

računalni crv, 171

označivanje teksta (MS Word) , 57

računalni sustav, 12

tromost oka, 40 ulazni dijelovi računala, 13-14

petlja (algoritam) , 107 phishing, 172

računalni virus, 170

piksel, 40 piratski softver, 19

RAM, 17 range funkcija (Python) , 131 ransomware, 171 razvojni alat. 100 registar, 49 rezervirana mjesta (MS PowerPoint) , 88 RLE kodiranje, 38 ROM , 17 sažimanje bez gubitka podataka, 39

pisač ,

15

podatak, 7 podatkovne datoteke, 33 podmapa, 27 poluvodički

medij, 18

pomoćni spremnik, 17

ponavljanje (algoritam), 107 popis literature (MS Word) , 81 portal za učenje , 151 posredno pokretanje programa, 34 postavke jezika (MS Word) , 69 preimenovanje mapa/datoteka, 31

računalo ,

V•

•

V•

•

7

saz,manJe mapa/datoteka, 38 sazJmanJe s gubitkom podataka, 40 sigurnosna kopija podataka, 176 sklopovlje, 12

premještanje i kopiranje mapa/datoteka, 32

slajd (MS PowerPoint) , 83

prevoditelj, 100

slobodni softver, 19

slijed (algoritam) , 105

pnJenosno racunalo, 10-11

složena logička izjava, 94

primjenski programi, 18 pri nt (Python) , 122

snimanje zvuka (MS PowerPoint), 90 softver otvorenog koda, 19

prioritet logičkih operatora, 105

spam, 172 spremnik , 13

••

V

procesor. 17 procesorske jezgre, 23

SSD, 18

prodajni softver, 19

stablasta organizacija podataka, 28

program Ovaj PC, 26

string (Python) , 125

programi sustava, 18 programska datoteka, 33

strojni jezik, 99 stvaranje datoteke dokumenta, 31

programska podrška, 12

stvaranje mapa, 30

programska podrška, 18-19

stvaranje tablice sadržaja (MS Word) , 80

programski jezik, 98 prored (MS Word), 63

superračunalo , 8

provjera pravopisa (MS Word) , 69

špijunski program, 171

pseudo jezik, 108-117

tablica (MS Excel) , 72

pseudokod, 103 Public domain licencija, 166

tablica istinitosti, 94 tabulatori (MS Word) , 71

puno ime datoteke, 36

tebi, 43

putanja datoteke, 36

tehnika dvojnog komplementa, 50

umetanje formula (MS Excel) , 74 umetanje i oblikovanje tablice (MS Word) , 70 umetanje navoda i fusnota (MS Word) , 67 umetanje retka/stupca (MS Excel), 73 umetanje simbola i jednadžbi (MS Word) , 76 umetanje slika (MS Word), 66 Unicode, 51 unutarnji dijelovi računala , 16 upravljački program , 19

URL adresa. 36 uvjetni operatori (Python), 127 vanjski dijelovi računala , 16 varijable (Python), 120 vatrozid , 175 veličina registra procesora, 23

videozapis s titlovima, 187 vizualno programiranje, 101 VolP, 146 von Neumannov model računala , 22 Web, 144 webinar, 146 webmail, 145 while naredba (Python) , 134 Windows Defender, 173 WMA format, 40 WWW, 144

Yammer, 161 zaglavlje i podnožje (MS PowerPoint), 87 zaglavlje i podnožje (MS Word) , 63 zamjena teksta (MS Word) , 79-80 zlonamjerni programi, 170 znakovna datoteka, 33 zvučna kartica, 16 zvučnici , 16

životopis (MS Word) , 81-82

191

ASC/1 tablica ASCII

CP

CP

ASCII

CP

CP

ASCII

CP

CP

kod

12SO

8S2

kod

1250

852

kod

12SO

8S2

o

• • • • • • • • •

• • • • • • • • •

I 2 3 4 5 6

7 8

32 Spc Spc

64

@

@

33

!

65

A

A

34

..

35

#

'

128 €

97

a

a

129

' M

66

B

B

98

b

b

130

#

67

C

C

99

C

C

131

,

..

,od

CP 1250

ASCJI CP kod 1250

CP 852

a

192 R

L

224

r•

6

.L

225

a

13 Č)

CP 852 ,

160 161

•

r

193 A

e•

162

•

o•

194

A

T

226

a a

163 t.

u•

195 A

~

227

n

,I\

196 A

u•

165 A

~

197 L

+

228 229

I

n

ć

A

230

ć

š

199 <;:

a

231

~

š

IL

232

č

~

E

lr

233

e

u•

234

~

r

235

u

236

e e

237

r

y ~

d

37 %

%

69

E

E

101 e

e

132 " 133 ...

102

f

f

134 t

ć

166

I I

ž

198

103 9

9

135

c;

167

§

ž

l

.. 168

~

200

č

201

38

&

&

70

F

F

39

•

•

71

G

G

40

(

(

72

H

H

•

73

*

74

+

43

+

44

I

'

•

.

h

136

.I

1

•

137 %o

e

169 e

~

170 ~

-,

202

~

A

t

'ir'

..

I

105

J

J

106 J

j

138 š

o

75

K

K

107 k

k

139

o

171

«

z•

203

76

L

L

108

I

I

140 š

•

I

172

-,

č

204 E

~

205

f

•-

I

I

(

.

CR

45

.

-

77 M

M

109 m

m

141

t

z

173

• • • • • • • • • • • • •Esc • • •

.P

46

•

•

78

N

N

110 n

n

142 2.

'A

174

•

«

206

r

t

238

•

o

47

I

I

79

o o

111 o

o

143 2.

ć

175 2

»

207

o

X(

239

đ

48

o

o

80

p

p

112 p

p

144

176

49

1

1

8'

Q

Q

113 q

q

145

•

E

,

l

1n ±

,

r

178

•

•li

16 17 18 19

20 21 22 23 24 25

26 27 28 29 30 31

.

• • I

so

2

2

82

R

R

!!

51

3

3

83

s

s

11

52

4

4

84

T

T

§

53

s

s

85

u

u

.

54

6

6

86

V

!

55

7

7

87

T

56

8

8

!

57

9

•

58

E-

59

• • • •

60

o

......... ...

Đ

đ

240

đ

209 N

Đ

241

ri

210 N

o

242

n

t

243 6 244 o•

208

r

r

146

115

s

s

147

"

6

179

I

I

211 6

l 16

t

t

148

H

o

180

•

~

212

117 u

u

149

•

[

181

µ

A

213

V

118

V

150 -

l'

182

A

214

o a o N o I

w

w

119 w

w

151 -

š

183

t

215

X

88

X

X

'' 120

X

X

152

~

216 A

9

89

y

y

I

121 y

y

153

184 • 185
~

217

o

.•

••

90

z z

'

122 z

z

154

š

186

~

I

218

(J

•

•

91

[

I

123

{

155

)

219

o I

'

<

' <

92

[

1

' I

'

\

V

{

-

93

J

J

62

>

>

94

I\

I\

63

?

?

95

•

o o t t

187 »

'ii

188 l'..

JI

220 u

..

245 o

§

246 o

-..

l

247 ..,.•

•

e

-

248

j

249 u• r

~

r•

•

..

250 u•

•

u-

u

251

..

,,

r

m T

o

254

t

•

223 8

•

255

•

}

157

(

l

189

-

2

221

' 126 ~

~

158 ž

X

190

r

z•

•

o

159 z'

č

191

z

znaci prikazani u plavoj boji su neispisivi znaci

-

253 y•

}

znaci prikazani u zelenoj boji su kontrolni znaci

'

T

125

,

-

ft

I

.

y•

•

I

127

-

252 u

156 s

'

-

,..

124

\

61

•

,

s

.

I

!

114 I

•

n

,

13 CR

15

N

I

104 h '

)

*

164

CP 852

a a a

•

100 d '

ASCII CP kod 1250

u

D

42

14

192

• •

c;:

ASCII

o

10 LF

12

96

•

CP 852

68

)

•FF •FF

ASOI CP kod 1250

$

41

I1

I

CP 852

$

36

9 Tab Tab

LF

!

ASOI CP kod 1250

y

-