Povijest Glazbe 4 - Skripta L. Demarin

Josip Andreis – Povijest glazbe – Semestar IV. – ak. god. 2013./14. – skripta by Luka Demarin

Povijest glazbe dvadesetog stoljeća skripta by Luka Demarin -

-

-

20. st. obilježava napredak znanosti i tehnike glazbeno antiromantično – okrenuto eksperimentiranju i istraživanju istine umjesto ljepoti pomiješan utjecaj raznih kultura (Afrika, Azija), Europa više nije jedini centar; cijeli planet postaje jedinstveni umjetnički prostor rušenje starog, tradicionalnog, konzervativnog, stvaranje novog dva vremenska odsjeka o između 2 svjetska rata (prodor suvremene glazbe) o nakon 2. svjetskog rata  avangarda  nove tehnike i stilovi  potraga za novim postaje imperativ skladanja dva gledišta o glazba crpi svoju izražajnost iz bogatstva životnih zbivanja i pojava o bezsadržajna igra, arabeska, tonski efekt, apstrakcija forme pluralizam stilova – razne tehnike skladanja i stilovi; 20. st. nije homogeno o oko 1900. verizam u operi, impresionizam o 1907. ekspresionizam  bitno ono što se događa unutra (čovjekovi doživljaji)  ekspresija, izraz osjećaja  tema: izolacija, alijenacija, rat, bijeda, usamljenst, socijalni problemi  glazba: druga bečka škola o 1918. Les six, novoklasicizam o atonalitetnost  ruši se tonalitet, tonika i glazbene funkcije  I. faza – slobodna atonalitetnost o javlja se prva, tonovi bez reda o tonovi kromatske ljestvice se ne ponavljaju o prethodi joj kromatika Wagnerovskog tipa o 'zamagljivanje tonaliteta'  II. faza – organizirana atonalitetnost o dodekafonija (1923.)– dvanaesttonski ili dodekafonički sistem o organiziranost tonske visine o serija – niz od 12 tonova kromatske ljestvice poredanih po skladateljskom izboru o uvijek se izlažu u istom nizu, razlika je u ritmu, a tonovi se mogu izlagati u različitim registrima (za oktavu više ili niže) ili enharmonijski zamijeniti o niz se može transponirati i javlja se u 4 oblika o 4 oblika: osnovni, retrogradni, inverzni, retrogr.-inverzni o 4 oblika moguća na svakom od 12 tonskih visina o dobiva se 48 različitih kombinacija o tonovi niza u melodiji se čuju jedan za drugim, a u pratnji jedan pod drugim o skladba ne mora iskorištavati niz u cjelini, nego njegove dijelove kao temu djela o osnovni princip oblikovanja djela je varijacijski

kromatska totalnost - neprekidno cjelokupno ponavljanje tonskog materijala  npr. Schönberg, 5 klavirskih skladbi op. 23  serijalnost (serijalna glazba, 1950.) o totalna organizacija glazbene materije o osim visine organizirani su i drugi parametri: visina, trajanje, artikulacija, tempo i agogika o predstavlja ga Olivier Messiaen u svojoj 2. ritamskoj etidi o koristi Pierre Boulez u „Strukturama za 2 klavira“ poentilizam (punktualizam)  novi stil- točka (pojedinačna nota) je izolirana od cjeline  smjene tišine i zvuka (prekidi pauzama), kratko, aforističko  nagli prijelazi iz visokog u dubok registar futurizam  oko 1925. zamijenjuje ekspresionizam  1909. književnik Marinetti, tvorac futurističkog manifesta izašao u časopisu Figaro; teme: opasnost, avantura, rat  Francesco Barilla Pratella – glazbeni futuristički manifesti (1910-1912)  bruitizam – Luigi Russalo – traži da šumovi budu jednako važni kao tonovi  intona rumori – sprave za proizvdonju šumova i buke; organiziran je i koncert s 19 takvih sprava oko 1950. javljaju se glazbe nastale u informatičkim elektroničkim studijima  konkretna glazba  snima postojeće zvukove iz prirode (vjetar, vode, ptice) i digitalno ih transformira  musique concrete  Pierre Henry, Pierr Scheferr – „Simfonija za usamljenika“  elektronička glazba  dolazi od riječi elektronika, digitalno proizveden zvuk, pretvara  Herbert Heinert – rukovoditelj studija za elektroničku glazbu neostilovi  povratak skladanja na način starih stilova, najomiljeniji neobarok i neoklasika  npr. Odak: Passacaglia u g-molu aleatorika (1953.)  glazba nastala prema slučajnosti i vjerojatnosti  Boulez – nastojao spriječiti da skladba bude dvaput isto izvedena  mogu biti organizirani detalji, dok je cjelina prepuštena slučaju, obrnuto ili kombinirano  štohastistička glazba – Cagel – na principu vjerojatnosti (?) 1960. Postserijalna glazba 1970. Nova jednostavnost 

o

o

o

o

o

o o

Značajke glazbenog jezika -

-

-

-

-

-

-

-

koriste se tonalitet, prošireni tonalitet (nejasnost konture tonaliteta), modusi, pentatonika, cjelotonske i kromatske ljestvice politonalitet – istodobno zvučanje više tonaliteta– suprotstavljanje dvaju tonaliteta (korijeni iz dijatonike, za razliku od atonalitetnosti s korijenima iz kromatike) bitonalitet – dva tonaliteta o npr. Stravinski – Petruška, Milhaud – 3. simfonija za mali orkestar poliharmonija – uz istodobno zvučanje 2 tonaliteta čuju se i harmonijski sklopovi koji nastaju njihovim kretanjem; istodobno zvučanje dviju harmonija istovremeno (poliakord) atonalitet – potpuna ravnopravnost 12 tonova kromatske ljestvice – nema ljestvične hijerarhije o npr. Schönberg – 3 klavirske skladbe op. 11 (1908.) – prve atonalitetne skladbe četvrttonska glazba o oktava podijeljena na 24 dijela; koristi se u folkloru, jazzu o Alois Haba (Čeh) – opera Majka pisana u četvrttonskoj tehnici o „Katedra za četvrttonsku glazbu, Prag“ – ima svoje studente ritam o ritmička polifonija – imitacija ritamskih motiva koji dovode do gustoće zvuka o polimetar i poliritam (vertikalni, horizontalni) o ametrija – ukidanje metra o asimetrične mjere o O. Messiaen – izuzetno obogatio ritam, sluša ritmičke strukture ptičjeg pjeva akordika o oslobođenje (emancipacija) disonance od svoga rješenja o nova akordika (biakordi, poliakordi, kvartni akordi, clusteri) o cluster  zvučni grozd – tonovi zgusnusti jedan uz drugog u intervalima sekunde  karakterizira ga gustoća tonova; popularizirao Henry Cowell instrumentacija o nove uloge orkestra – gudači imaju sporednu ulogu, puhači glavni o orkestar manjeg opsega obogaćen s novim instrumentima – klavir, udaraljke o puhači u prvom planu umjesto gudača o nisu gigantski nego komorni ansambli o dionice svakog instrumenta oblikovane individualno oblik o nema potpuno novih oblika o sklonost klasičnim i baroknim oblicima uz poneke izmjene i upotrebu modernog glazbenog jezika glazbene vrste o balet i opera, radio opera, televizijska opera, filmska glazba instrumenti o novi instrumenti – npr. Martenotovi valovi (električni instrument s tipkama) o prerađeni instrumenti – npr. preparirani klavir o sviranje instrumenata  udaranja gudalom, sviranje klastera podlakticama i slično vokalna glazba  Schönberg – tehnika sprechgesang (govorni pjev)  napušta se poštivanje teksta kao cjeline  besmislen i rascjepkan tekst

-

-

-

-

melodija zvukovnih boja (klangfarbenmelodie)  nizanje kolorističkih efekata mozaik  sloboda izvođača – na neki način postaje i skladatelj teatar  totalni teatar – satira, groteska, ujedinjuje elemente svih umj. formi (multimedija)  muzikalni teatar- favorizira glazbu kao vladajuću umjetnost  Ligeti, Cagel, Cage (?) notacija  moderna – glazbena grafika  partiture u obliku kruga (geometrijski likovi i oznake)  'otprilike notirane' aleatoričke skladbe masovni mediji  hiperprodukcija, popularizacija glazbenih stilova

Francuska -

-

koriste se prošireni tonalitet i bitonaliteti skladatelji se grupirali u škole Erik Satie o u početku impresionist, kasnije kritičar i protivnik impresionizma o groteske, izrugivanja o idejni vođa Les six, a kasnije i škole iz Arcueila o značajan više kao povijesna ličnost nego kao umjetnik o skladanje: fragmenti, rastavljanje ključeva (?), napuštanje mjere i taktnih crta, igra s tonalitetom o djela  za klavir – Gnosienne, Gymnopedie, Birokratska sonatina, Mlohavi preludij za psa, Hladne skladbe?, gledajući L-D s naočalama?  balet – Parada (koristi aparate za šum)  orkestar čine sirene, pisaći strojevi, revolveri, udarajuće cijevi  opera Sokrat (koristi starogrčku ljestvicu) o antiromantičarski, antiwagnerijanski, antiimpresionistički nastrojen Les six (ili Les noveaux) o grupa skladatelja koja se okuplja oko Satiea o protivnici impresionizma o nova estetika: grubost, disonanca o „Dosta nam je oblaka, valova, akvarija i noćnih miomirisa; nama je potrebna glazba na zemlji, glazba za svaki dan. Ja želim glazbu u kojoj ću stanovati kao u kući“ – Jean Cocteau o Jean Cocteau  francuski pjesnik i književnik (ne skladatelj)  pisao libreto za Poulencovu mono-operu (jedna sopranistica priča telefonom)  od požude i strasti do osjećaja prevarenosti  autor knjižice-programa Le coq et l'arlequin (Pijetao i harlekin) o šestorica nisu bili homogena skupina, već različiti individualci

-

Les six o 1 Darius Milhaud  lirik, unatoč antiromantičarskoj težnji  sklon prirodi i folkloru (Američki i Brazilski)  od svih francuskih skladatelja najdosljednije koristi politonalitetnost  djela  opere Kristofor Kolumbo, Jadni mornari  baleti Vol na krovu, Stvaranje svijeta  filmska glazba  koncerti  simfonije (V. i VI: za V/M ork?)  sonate  kvarteti (18)  divertimento-suita za orkestar Kentuckiana  Saudades do Brasil (12 brazilskih plesova za klavir, obrađeno i za orkestar)  sklonost avangradnim pokušajima, npr. Mašina ferikolon? za glas i sedam instrumenata; tekst vokala – reklame za poljoprivredne proizvode  koncertantno, komorno o 2 Arthur Honegger  švicarac, najstariji od šestorice  utjecaj njemačkog stvaralaštva (tonalitet, monumentalnost, logika arhitektonske konstrukcije, sonatni oblik s obrnutom reprizom, polifonija)  djela  simfonijske pjesme o Ljetna pastorala o Pacifik 231  programno, razni zvukovi, lokomotiva o Rugby (utakmica) o Radio Panoramique  5 simfonija klasičnih oblika o 3. simfonija – liturgička na sekvence Dies irae, De profundis, Dona nobis pacem o 5. simfonija di tre re – sva 3 stavka kraj na tonu D (timpani)  oratorij Kralj David i Ivana Orleanska na lomači  instrumentalno, vok.-instr., baleti, gl. tragedije o 3 Georges Auric  filmska glazba  balet Pastorala (značajno djelo za glazbeno kazalište)  Ljudski glas? libreto  Ljudski lik – himna slobodi i ljudskom dostojanstvu  Dijalog Karmelićanski  Gospođa iz Monte Carla o 4 Francis Poulenc o 5 Louis Durey  popijevke na razne stihove  zborske skladbe (na tekstove)  klavirske skladbe o 6 Germaine Tailleferre  koncerti za klavir i orkestar, komorna glazba

-

-

Škola iz Arcueila (1923.) o kritizira konzervativno o po mjestu gdje je stanovao Satie o Henri Coliquet-Pleyel o Roger Desomiere  francuski dirigent; propagira fr. umj. o Maxime Jacob  benediktinac, crkvena glazba o Henri Sauguet  pozornica (opere, baleti)  alegoričko simfonijsko-oratorijsko djelo Les saisons (balet-kantata)?  naturalistički ugoaji: cvrkut ptica, žuborenje potoka, zonjava, glasovi, lavež, kas konja… Jeune France – Mlada Francuska (1936.) o Yves Baudrier  filmska glazba o Daniel Lesur o André Jolivet  2 faze  vraćanje antičkim obilježjima - neoklasicizam o glazba je magično sredstvo za zaklinjanje nevidljivih sila  Mana (?), klavirska suita  „Ples cablinjanja?“, ork.  Pet obrednih plesova, ork.  nakon 2. svj. rata, avangardno i eksperimentalno o Tri vojnikove tužaljke o Koncert za Martenotove valove  isključivo jednoglasna glazba o Olivier Messiaen  Ducasov učenik, orguljaš i pijanist  katolik (djela nadahnuta vjerskim osjećajem ili mišljenjem, ali ne uglazbljuje literarne tekstove)  totalna serijalnost  4 ritamske etide  Modus trajanja i jačina – iznosi serijalnost  inovativan ritam – obogatio – istočni, egzotični ritam, bilježi, uređuje, kombinira  udžbenik Tehnika mog glazbenog jezika  konkretna glazba  proučavanje pjeva ptica u mikrointervalima  piše katalog ptica, ptice kao naslov skladbi  bogata melodija i harmonija, indijski modusi i ljestvice  djela  simfonija Turangalila o ljubavna poema u deset stavaka za orkestar i udaraljke; sanskrt: Turanga – pokret, Lila – snaga, stvaranje, ritam  Kvartet za kraj vremena za violinu, klarinet, violončelo i klavir  Ptice se bude za klavir

-

-

-

-

Dodekafoničari o René Leibovitz o Jean Louis martinet o Pierre Boulez  dirigent, pedagog  serijalnost  Strukture za 2 klavira  Čekić bez gospodara  devet stavaka  na nadrealističke stihove Renéa Chara o Serge Nigg Le zodiaque o sloboda stvaranja od svakakvih umjetničkih i polifonih ograničenja? o Maurice Ohana (Španjolska) o Stanislav Skrowaczewski (Poljska)  klavirska djela, koncerti za klavir  dramatske simfonije, sprechgesang (recitator+orkestar) o Sergio de Castro (Argentina) o Alain Bermat o Pierre de la Forest-Divonne Pariška škola o strani umjetnici koji su djelovali u Francuskoj o Igor Stravinski, Bohuslav Martinú, Villa-Lobos (vidi kasnije kod Rusije/Češke/Brazila) Nezavisni umjetnici o Jacques Ibert  tehničar, francuski ukus  puhački instrumenti  poetična raspoloženja  komedije i lakrdije  opera jednočinka Argelique  ork. suita Escales  ..eux? – klavir i flauta  gudački kvartet ? – najljepši u francuskoj komornoj glazbi  koncerti o Claude Delvincourt, Roland Manuel, Marcel Dellanoy, Eugene Bozza, Nadia Boulanger – glazbena pedagoginja i skladateljica, odgojila generacija, sestra njena Lili Boulanger osvojila Prix de Rome o Iannis Xenakis (Grčka)

Njemačka -

Arnold Schönberg o dodekafonički sustav o Glazbeni pokret mladih – nakon 1. svj. rata  revaloriziranje majstora minulih vremena  promocija novih mladih skladatelja o Darmstadtski ljetni tečajevi  najznačajniji skladatelji Europe 20. st.  promocija suvremene glazbe živućih skladatelja

o

o

ekspresionizam  Schönberg – samouk, nadaren, bavi se slikarstvom  seli u SAD, piše teoretske rasprave  predaje Novu glazbu, Kompoziciju i Estetiku na University of California  djelo Lectures 3 faze  kasni romantizam (zasićeni kromatika)  u stilu Wagnerovog Tristana (proširena tonalitetnost, kromatika)  sklonost kontrapunktici  gudački sekstet Preobražena noć  opsežna skladba Gunelider o 48 sistema partiture o recitator (sprechgesang), 5 glasova, 3 muška zbora i 8 mješovitih (?) o Komorna simfonija op. 15 (!)  odustao od gigantizma  Skrjabinovska praksa kvartnih akorada  atonalitetna  atematičnost  ekspresionistički elementi  pokretanje atonalitetnosti: Tri klavirske skladbe op. 11 

 -

dodekafonička  ciklus Očekivanje, monodrama (!) o ženski lik očekuje dragog, njega nema, na kraju nalazi mrtvog u šumi o nema harmonijske pratnje, vertikalni nizovi (akordi) samo za boju i strašnu, tjeskobnu atmosferu o ne pjeva arije, rascjepkana melodija, cilj dramatičnost  sklon sažetijim skladbama o 5 skladbi za orkestar op. 16 – dodekafonija o Pierrot mjesečar (1912.)  niz kratkih skladbi  za recitatora (sprechstimme), krikovi, šapat, nedefinirani tonovi  komorni ansambl  sprechgesang o 5 skladbi za klavir op. 23 (12-fonija) o Preživjeli iz Varšave za recitatora, muški zbor i ork. (o ratu)  opera Mojsije i Aron o fragmentirano skicirana o premijera 1954. u scenskoj varijanti o nije dovršena teoretska rasprava Nauk o harmoniji

Schönbergovi učenici o Alban Berg  ekspresionist  opera Wozzeck (3 čina x 5 slika povezani interludijima)  svaki prizor novi glazbeni oblik  više likova, nema arija  cijepanje riječi na slogove  melodija zvukovnih boja – klangfarbenmelodie

o

o

o

o

o o

o

o

Anton von Webern  punktualizam, kratke skladbe s pauzama (note izolirane od cjeline)  teorija tišine – bez nje nema glazbe (glazba se iz tišine rađa)  6 orkestralnih skladbi op. 6  5 orkestralnih skladbi op. 10  jednostavnost, kratke apstraktne skladbe  komorno, koncerti  bizarna smrt – ubili ga jer je popušio cigaretu Paul Hindemith  nova tonalitetnost – proširena tonalitetnost  neoklasicizam, neobarok – oblici ranijih stilovi  tonaliteti, modaliteti, modulacije, bitonaliteti  knjiga Tehnika tonskog sloga  neostilovi – neoklasicizam, neobarok (passacaglia, ciaccona)  opera Slikar Matisse  opera Harmonije svijeta 1957.  3 čina: musica humana/mundana/instrumentalis (prema Boecijevoj podjeli glazbe)  Kammermusik – koncerti za solo-instrumente i komorne sastave  komorna glazba, koncerti, simfonijske pjesme  Ludus tonalis – igra tonovima, preludiji i fuge za klavir  Dan glazbe u Plönu – opsežno, po narudžbi za GŠ u Plönu  za svaki instrument ima sonatu uz klavirsku pratnju Ernst Křenek  dvanaesttonski kontrapunkt – korištenje dodekafonije u polifonom slogu  opera Jonny svira, obišla svijet, opisuje zbivanja nakon rata  Orfej i Euridika – mitološka tema, novi glazbeni jezik Kurt Weill  suradnja s Bertoldom Brechtom – kazališna i scenska djela  Opera za tri groša, izmjene homofonih i polifonih djelova neoprimitivizam – nova jednostavnost Carl Orff  okreće se srednjem vijeku, antici  struktura dijatonike uz moderne postupke za dobivanje zvukovne boje  inzistira na ritmu  trilogija Trionfi  kantata Carmina Burana o tekst iz starog latinskog zbornika o I. dio o proljeću, drugi o životnim užicima, 3. o ljubavi  Catuli Carmina  Trionfo d'Afrodita  preludij za orkestar Werner Egk  piše za kazalište inspiriran poviješću  kombinira realnost i fantastiku  Schönbergova škola, piše atonalitetno i 12-f. i serijalno Boris Blacher  Berlinska škola mladih glazbenika  12f., neostilovi  varijacije  na Clementijevu temu za klavir i ork.  na temu Čajkovskog za čelo i ork.  na Paganinijevu temu za 2 klavira i ork.

o

o

o

o

o

o

o

Karl Amadeus Hartmann  Musica viva – škola u Münchenu, organizira koncerta  8 simfonija, Simfonija himne Wolfgang Fortner  3 stila: neobarok, atonalitetno, dodekafonija  koncertno i komorno Gottfried von Einen  opere- protivnik Wagnerijanskih lajtmotiva i simfonizacija orkestra, ne želi beskrajnu melodiju  sprechgesang  odvaja arije i recitative Hans Werner Hetze  utjecaj Italije – melodioznost, kantabilnost  koristi atonalitetnost, dodekafoniju, modalitete  6 simfonija, koncerti za gudače i klavir  knjiga Eseji Carlheinz Stockhausen  predstavnik elektroničke glazbe  miješa ju s tradicionalnim zvukom instrumenata  koristio studio Pierrea Schaeffer (konkretna glazba)  Kreuzspiel – za obou, bas klarinet, klavir i udaraljke  Kontrapunkt za 10 instrumenata – koristi serijalnost i Webernov poentilizam  Pjevanje mladića – starozavjetni stihovi, koristi transformirani ljudski glas i sintetizirani zvuk  Klavierstücke - 11 klavirskih skladbi – koristi aleatoriku, novi tretman stvaranja i izvođenja  Kontakti (!) za elektroničke zvukove- kombinira tradicionalni i sintetički zvuk  pokretan zvuk – slušatelj u centru, zvučnici oko njega, čuje se kruženje zvuka; brzinu i smjer kretanja određuje skladatelj; zvuci zvučnika se izmjenjuju kao da kruže oko slušatelja  Telemusik – azijski, europski i afrički folklor, povezuje udaljene svjetove  Helicopterquartett (1993.)  4 kriterija elektroničke glazbe – knjiga György Ligeti  eksperimentira s mikropolifonijom – zgušnjava dionice udaljene za mikrointervale koje se čuju kao klasteri, pojedine dionice se ne mogu razaznati već doprinose boji zvuka (klaster)  Atmosfere, Lux aeterna – vokalna skupina a capella – mikropolifonija Mauricio Kagel  instrumentalno kazalište – bavi se teatarskom stranom glazbene izvedbe, npr. govori sviračima koje izraze lica bi trebali imati dok sviraju određeno djelo  geste, mimika i pokreti postaju zvukom  koristi sprechgesang, krikove, zviždanje, pljeskanje  Transitions – klavir, svirači po žicama klavira, udaraljke, 2 magnetofonske vrpce  Anagrama

Italija -

povezanost s Francuskom za razliku od francuske (obnove franc. glazbe) u Italiji instr. glazba kaska popularna veristička opera (Leoncavallo, Mascagni) obnova talijanske instrumentalne glazbe o Giuseppe Martucci  2 simfonije, 2 klavirska koncerta (d-mol, b-mol)  komorno, minijature  uzor: Brahms, Schumann o Ferruccio Busoni  pijanist (usporedbe s Lisztom i Rubinsteinom)  ugl. neoklasicizam, iako dira sva područja  smatra da novo treba graditi na postojećem, a ne rušenjem tonaliteta  Nova glazbena estetika - knjiga  suita Turandot kasnije proširena u operu  opere: Turandot, Dr. Faust, Harlekin, Izbor mladenke  Indijanska fantazija za klavir i orkestar na sjevernoameričke domaće plemenske napjeve  Fantasia contrappuntistica – fantazija na posljednju Bachovu nedovršenu fugu iz Umjetnosti fuge, koristi motive i figure iz Bachovih djela o nova generacija  Ottorino Respighi  kolorist  nadahnuće mu je Rim (vječni grad) o Fontane di Roma – kantabilne melodije o I pini di Roma – pinija, vrsta bora o Feste Romane  koncerti – modaliteti o Miksolodijski koncert za klavir o Gregorijanski koncert za violinu o III. Dorski gudački kvartet  opere o Potopljeno zvono, Plamen, Lukrecija  transkripcija majstora 17.-19. st.  Ildebrando Pizzetti  piše za kazalište  recitativni stil (silabički)  opere Fra Gherardo, Fedra  filmska glazba – La Pisanelle  Requiem za zbor a cappella  Gian Francesco Malipiero  suvremene tendencije, antiromantik  tehnika glazbenog kolaža – ciklično nizanje epizoda jedno na drugo  Le sette Allegrezze d'Amore – za glas i instrumente – tekstovi starih talijanskih pjesnike renesanse i srednjeg vijeka, između orkestralni interludiji  simfonije – Elegična, Zvona, Zodijak, Gajde



Goffredo Petrassi  1. simfonije, komorno  Preludij, arija i finale za čelo  Orkestralna partita  2. zbor Deveti psalam, Magnificat, Coro di morti  3. dodekafonija  koncerti za orkestar  Tre per sette za 3 izvođača na 7 puhačkih instrumenata  scenska djela – balet La follia d'Orlando, opera La morte dell'aria o Francesco Balilla Pratella  futurist (uz glazbu piše i manifeste) o Luigi Dallapiccola  rođen u Pazinu, predaje u Firenzi  stilovi: od neoromantizma i neoimpresionizma do dodekafonije i serijalnosti  Tartiniana za violinu i orkestar  Dijalozi za čelo i orkestar  6 zborskih skladbi na stihove Michelangela Buonarottija Mlađeg avangarda o Gian Carlo Menotti  kazalište, opera Amelia ide na ples. glazbena drama Konzul o Bruno Maderna  atonalitetno/dodekafonijski  opera Satyricon  koncert za 2 klavira i orkestar  elektronske skladbe o Luigi Nono  Schönbergov zet, počeo na tradiciji Weberna  kantata Sul ponte di Hiroshima – aleatorika  balet Il mantello rosso – crveni plašt  kantata za sopran i magnetofonsku vrpcu o Luciano Berio  nastavnik kompozicije u SAD  Aleluja –neprestana izmjena 5 instrumentalnih grupa (alelujski jubilusi)  Passaggio za sopran, zbor i orkestar  Sequenze– djela za solo instrumente (br. 3 za ženski glas, br. 4 za klavir…)  Rendering na skice Schubertove 10. simfonije moderna avangarda o eksperimentalna glazba u stilu Johna Cagea (Niccoló Castiglioni, Sylvano Bussotti) o

-

-

Alfredo Casella  najradikalniji od četvorice, antiromantik  komorno i koncertno  reminiscencije na talijanske skladatelje minulih stoljeća o Paganiniana o Scarlattiana za klavir i ork  11 pezzi infantili za klavir  Missa Solemnis (svečana misa) Pro Pace za soliste, zbor i orkestar

Češka -

-

-

-

skladatelji između Dvořáka i novog stila o Josef Bohuslav Foerster o Vítězslav Novák  podučavao naše skladatelje (Dobronić, Odak, Slavenski) o Josef Suk Leoš Janaček o opera Jenufa o nastavlja Bergovu tradiciju (klangfarbenmelodie, sprechgesang) Alojs Haba o katedra za četvrttonsku glazbu o oktavu dijeli na 24 dijela o konstrukcija novih instrumenata o četvrttonska opera Majka Bohuslav Martinů o opere, baleti, koncerti o Ep o Gilgamešu – za soliste, zbor i orkestar o Lutke – komadi za klavir (npr. Kolombina pleše)

Slovačka -

Alexander Moyzes o piše za zbor a capella o ciklus popijevaka Put

Mađarska -

-

-

-

Bela Bartok o Mikrokosmos – komadi za klavir o Allegro barbaro za klavir o opera Dvorac modrobradog o baleti Drveni princ, Čudesni mandarin Zoltan Kodaly o Kodaly metoda podučavanja glazbi o opere Háry János, Vrteća soba o ork. suita Háry János o instrumentalno, komorno, zborsko Ernő Dohnányi o uglavnom djela za klavir, ima i komorno, orkestarlno o Ruralia Hungarica za klavir (kasnije i obrade) Tibor Harsányi o živi u Parizu o instrumentalna i komorna glazba

Sovjetski savez -

-

-

-

-

-

-

-

koriste politonalitetnost i proširenu tonalitetnost Nikolai Myaskovsky o 27 simfonija („Otac sovjetske simfonije“) Igor Stravinski o uči kod Korsakova (nacionalni utjecaj) o 1. rusko razdoblje  suradnja sa umj. kritičarem Sergej Djagiljev – balet Žar ptica  nacionalna glazba, nacionalna ruska legenda  balet Petruška (bitonalnost, sloboda disonanci)  balet Posvećenje proljeća (o poganskim ritualima žrtvovanju djevojke) o 2. neoklasicizam  Pulcinella  opera Život razvratnika  utjecaj jazza o 3. dodekafonija (eksperimentalno) Sergei Prokofjev o „Mozart 20. stoljeća“ o humor, groteske u glazbi o neoklasičar o slobodna tonalitetnost, disonance o balet Romeo i Julija o 7 simfonija (1. Klasična) o simfonijska bajka Petja i vuk o Toccata, Vizije koje bježe – za klavir o 5 klavirskih koncerata, 4. za lijevu ruku posebno Dmitri Shostakovich o neoklasičar o 15 simfonija (5. protiv Staljinovog teorora, 7. Lenjingradska) o opera Katarina Izmailova o za klavir: 24 preludija i fuge, 2 sonate Aram Hačaturjan o balet Gajana o značajan ritam Yuri Shaporin o opera Dekabristy opisuje politiku, ustanak u Rusiji (plemići vs demokracija) o baleti Dmitry Kabalevsky [kabaljevski] o opera Colas Breugnon o simfonije, koncerti, klavir Ivan Dzerzhinsky o opera Tihi dom Boris Asafyev o muzikologija, promiče ruski folklor o simfonije, koncerti o baleti Plamenovi pariza, Fontana Bakhchisarai Sergei Vasilenko o opere, baleti, orkestralne suite… Vissarion Shebalin o opere Ukroćena goropadnica (The taming of the shrew), Sunce nad stepom o simfonije, kvarteti itd.

Skandinavija -

-

-

Finska – Jean Sibelius o uzor Strauss  simfonijska pjesma Finlandia  simfonijska suita Kullervo o gudački kvartet Voces intimae o komadi inspirirana finskim epom Kalevala o 7 simfonija – najveći finski simfoničar o violinski koncert Norveška – Edvard Grieg o upoznaje se s norveškim plesovima i popijevaka nakon povratka iz Njemačke gdje studira glazbu o spoj ranonjemačkog romantizma i nacionalne narodne glazbe Norveške o za klavir – minijature, norveški plesovi o koncert za klavir i orkestar u a-molu o Peer Gynt za orkestar (norveški junak o kojem piše Ibsen) Danska – Niels Gade, Carl Nielsen Švedska – Bo Nilsson, Karl-Birger Blomdahl

Poljska -

-

od 1956. Varšavske jeseni – festival, praizvedbe djela 20. st. Krzysztof Penderecki o Pasija po Luki o opera The devils of London o Threnody za žrtve Hiroshime (clusteri s gudačima, mikropolifonija) o Ressurection o Poljski rekvijem o simfonije o filmska glazba (Egzorcist, Isijavanje) Karol Szymanowski Witold Lutoslawsky Boguslav Schaeffer

Bugarska -

-

Dobri Hristov o Dvorakov učenik; zborske i solo pjesme o mladićke i hajdučke popijevke za glas i klavir Pancho Vladigerov Liubomir Pipkov o opera Momchil o 4 simfonije o koncerti, komorno

Rumunjska -

-

George Enescu o Rumunjska poema o dvije Rumunjske rapsodije o Koncertna simfonija za čelo i orkestar o opera Edip Paul Constantinescu Iancu Dumitrescu

Engleska -

-

-

prva generacija o Edwar Elgar, orguljaš o Frederick Delius o Ralph Williams o Gustav Holst druga generacija o Arthur Bliss o William Walton o Michael Tippett o Benjamin Britten  sinteza tradicionalnog i suvremenog (na temelju stare eng. narodne i umj. glazbe + moderni skladateljski postpuci)  Fantasy Quartet  Varijacije na temu Franka Bridgea  opera Peter Grimes, Nasilje nad Lukrecijom (dva komentatora) Mali dimnjačar i Nojev kovčeg za djecu, Gloriana, San ljetne noći  Vodič kroz orkestar za mlade (Varijacije na Purcellovu temu)  Simple Symphony  Ratni rekvijem  Balada o herojima  oživljava stare misterije (Curlew river, The burning fiery furnace, The prodigal son)  narodne engleske solo pjesme treća generacija o Cornelius Cardew o Richard Rodney Bennett

Španjolska -

-

Felipe Pedrell o brošura Per nuestra musica  ukazuje na bogatstvo španjolskog folkora i umjetnost šp. renesanse o Hispanie scuole musice – duhovno – sažeo španjolska crkvena, orguljska i scenska djela, uključjući sva djela de Victorie (Tomás Luis de Victoria) o operna trilogija Pireneji o orkestralno, klavir, komorna Isaac Albeniz o ugl. djela za glasovir – Espagna, Iberia u 4 stavka i 12 prizora (žanr-sličice), Asturias

-

-

-

-

-

Enrique Granados o prijateljstvo s Goyom – suita Goyescas (kasnije i opera)– reference na Goyin slikarski opus o simfonijska pjesma Dante, tri Španjolska plesa o ciklusi solo pjesama, npr. Tonadillas Manuel de Falla o španjolski nacionalizam + neoimpresionizam (modusi, pentatonika) o baleti Ljubav čarobnjak, Trorogi šešir o ciklus 7 španjolskih pljesama za orkestar o 7 narodnih napjeva za glas i klavir o Noći u španjolskim vrtovima za klavir i orkestar (3 stavka) o koncerti za čembalo, violinu, čelo Joaquín Turina o La oración del torero (Molitva toreadora) za gudački kvartet/orkestar o suita za klavir Andaluzijski vrtovi o Sevillana za gitaru Joaquín Rodrigo o Concierto de aranjuez o Herojski koncert za klavir i orkestar o Concierto in modo galante za čelo i orkestar Luis de Pablo o avangardni skladatelj o osnovao grupu nove glazbe o ravnatelj madridskog biennalea o osnovao Studio alea

Portugal -

Luise de Branco – glazba za orkestar – simfonije, portugalski folklor

Švicarska -

-

Heinrich Sutermeister Ernest Bloch o Hebrejski ciklus (očaran Izraelom) – 3 hebrejske poeme  Hebrejska rapsodija  Shalom  Rapsodija Izrael Frank Martin o pijanist, čembalist o Veliki oratorij In terra pax

SAD -

-

-

-

-

George Gershwin o ork. djela Rapsodija u plavom, Amerikanac u Parizu o opera Porgy i Bess o mjuzikli o utjecaj jazza Leonard Bernestein o jazz elementi o židovska glazba o 1. simfonija Jeremija o balet Fancy free o West side story (Jazz, opera, dramatski ples) o Serenada na Platonov simpozij (violinski koncert) John Cage o Music of changes za klavir temeljena na kineskoj Knjizi promjena (temeljeno na slučajnosti) o glazba za preparirani klavir o 4'33“ Aaron Copland o baleti Appalachian Spring, Billy the Kid i Rodeo o Fanfare za običnog čovjeka o treća simfonija Edward Macdowell Charles Ives

Brazil -

Heitor Villa-Lobos o spaja brazilski folklor i europsku klasičnu tradiciju o romantik, impresionist o suite Bachianas Brasileiras o Dansas Africanas o komadi chorões za razne sastave, npr. Alba brasiliera za klavir o simfonije