Teorijekognitivnograzvoja

18.10.2013.

Temeljne postavke teorije  Teorija J. Piageta (1896-1980) potaknuta je iz dva

smjera: filozofije i biologije  Genetička epistemologija: razvoj spoznaje kod djece

 Dječje ponašanje je odraz strukture i organizacije

njihova znanja i inteligencije  Biološka naobrazba - važnost maturacijskih procesa

Temeljne postavke teorije

Razvoj se opisuje pomoću:  Urođenih funkcija

Inteligencija je proces – ne nešto što dijete IMA, već nešto što dijete ČINI, IZGRAĐUJE.

Urođene funkcije (3 procesa)  I. ORGANIZACIJA - prirodna tendencija da se naše

kognitivne shemate integriraju (organiziraju) u složenije kognitivne strukture.  II. ADAPTACIJA - učinkovita prilagodba okolinskim uvjetima - glavno sredstvo za prilagodbu pomoću dva komplementarna procesa: asimilacija i akomodacija

 Kognitivnih struktura

Urođene funkcije - adaptacija  ASIMILACIJA = prilagodba okoline postojećim kognitivnim

shemama s ciljem boljeg razumijevanja  AKOMODACIJA = Prilagodba, usklađivanje, kognitivne

sheme nekom novom iskustvu.  III. EKVILIBRACIJA - samoregulirajući proces

uspostavljanja ravnoteže između kognitivnih struktura i okoline.

1

18.10.2013.

Urođene funkcije - ekvilibracija

Kognitivne strukture / sheme

 Ekvilibracija je pokretač kognitivnog razvoja:

 Def: To su osnovni strukturni elementi inteligencije tj.

kognitivni sustav uvijek teži postizanju i održanju stanja ravnoteže  Ekvilibracija je odgovorna za organizaciju razvoja  Ekvilibracija objašnjava smjer razvoja: Razvoj se uvijek odvija u uzlaznom smjeru.

mentalne strukture koje ljudi konstruiraju da bi pomoću njih reprezentirali, organizirali i interpretirali svoja iskustva, te na njih mogli reagirati  Tri su vrste kognitivnih shema: bihevioralne, simboličke i operacione

Bihevioralne kognitivne sheme

Simboličke kognitivne sheme

 od 1. - 1,5. god: BIHEVIORALNE (senzomotorne) =

 od 2. - 6. god: SIMBOLIČKE SHEME = mentalno

Uvježbani i uopćeni sklopovi ponašanja pomoću kojih dijete djeluje i razaznaje svijet oko sebe.  Razvijaju se iz refleksa (npr. sisanje, hvatanje).  Bihevioralne sheme nastaju kroz fizička ponašanja koja djeca vrše nad objektima (gledanje, hvatanje, baca-nje).  NE postoji mentalna reprezentacija svijeta, već se objekti predstavljaju kroz ponašanje koje se vrši na objektima

predstavljanje iskustva korištenjem oznaka koje ih zamjenjuju.  Sposobnost odgođene imitacije.  Objekti se zamjenjuju riječima.  Javlja se početkom 2. godine.

Operacione kognitivne sheme

Pokretači kognitivnog razvoja 1. Biološko sazrijevanje (maturacija): ljudski organizam

 od 7. god na dalje: OPERACIONE = Radi se o

internaliziranim akcijama nad objektima svojih misli (manipulacija i transformacija informacija).  Moguće su operacije reverzibilnosti (npr. sastavljanja komadića razbijene vaze).

postiže sve više stupnjeve zrelosti i time postaju mogući viši procesi učenja i razvoja - djetetova trenutačna maturacijska razina postavlja gornji limit razvoja. 2. Iskustvo: a) fizičko (sa neživim objektima i b) socijalno (interakcija sa drugim ljudima i životinjama).

2

18.10.2013.

Pokretači kognitivnog razvoja

Konkretne operacije (7-12g)

3. Samoaktivnost djeteta: aktivnost se prvenstveno očituje u procesima asimilacije i akomodacije. 4. Ekvilibracija: je samoregulacija uspostavljanja ekvilibrija, tj. ravnoteže. Ekvilibracija ima tri funkcije: a) predstavlja pokretač razvoja, b) njegov je glavni organizator i c) osigurava uzlazni smjer razvoja.

 Razvijaju se operacione kognitivne sheme

Postignuća faze konkretnih operacija (7-12 g.)

Period formalnih operacija (od 12.g)

 Logika klasa (zadatci pripadanja objekata)

 Prevladava se ograničenje (konkretnost objekata)

 Logika relacija (zadaci serijacije)

 U ovom periodu javlja se logičko mišljenje na

 Logički principi tranzitivnosti (aa)  Principi konzervacije

 Obavljaju se kognitivne akcije nad objektima (logičke

manipulacije i transformacije simbola)  Kognicija je ograničena na konkretni materijal !  Decentracija u mišljenju omogućava sustavnost i

logičnost mišljenja

apstraktnim objektima  Operacije višeg reda

 Mišljenje je hipotetski – deduktivno  Mišljenje je ovisno o sadržaju: kultura + obrazovanost

+ situacija

Koraci razvoja formalnih operacija  A: 11-15 g.: postavljanje hipoteza  B: 15 na dalje: testiranje hipoteza  Oko 50% ljudi postigne stadij formalnih operacija i to

oko 25% normalnog IQ i oko 75% visokog IQ

Kognicija (mišljenje) i igra  Senzomotorni stadij (0-2) – igre upravljanja  Preoperativni stadij (2-7) – simbolička igra (transformacija

sebe ili nekog objekta u nešto drugo)

 Faza konkretnih operacija (7 – 11) – igra s pravilima  Faza formalnih operacija (12----)

 Konačno, period formalnih operacija se postiže:

progresivnom decentracijom i nepromjenjivosti.

 Igra kao adaptivna aktivnost sadrži akomodaciju i

asimilaciju  U početku je prisutna više asimilacija sve do kraja preoperativne faza, a kasnije s imitacijom raste udio akomodacije

3

18.10.2013.

Senzomotoričko razdoblje (0-2)

Kognicija i jezik

Predoperacijsko razdoblje (2-7)

 Djetetovo razumijevanje jezika prelazi sposobnost

njegove upotrebe  Dijete može korektno upotrijebiti riječi iako ne može

shvatiti njeno značenje  Dijete može znati što želi reći ali ne može naći pravu

Razdoblje konkretnih operacija (7-11)

riječ

Razdoblje formalnih operacija (12- )

 Mišljenje je moguće bez jezika, no autori se

međusobno jako razlikuju u odnosu kognicije i jezika

Prednosti i nedostatci PT

Prednosti i nedostatci PT

 Jako je utjecao na obrazovanje (i danas se neki aspekti koriste)  Ipak je jako utjecao na znanost (potaknuo je veliki broj  

  

istraživanja) No, uzorci djece nisu bili reprezentativni! Posebno se bavio neočekivanim odgovorima želeći otkriti procese koji su potakli krive odgovore. Smatrao je da pogrešni odgovori bolje ukazuju na kako oni misle nego ispravni odgovori. Piaget se nije bavio količinom (koliko?), već procesom (kako?) mišljenja. Pokazano je da teorija nije univerzalna (kulturalno neovisna) Zanemario je utjecaj okoline

Freud Oralna f. Analna f. Falusna f.

Erikson Povjerenje - sumnja Autonomija - sram Inicijativa - krivnja

Piaget Senzomotorna f. Senzomotorna f. Preoperativna f.

Latencija

Produktivnost inferiornost Identitet - Konfuzija

Konkretne operacije Formalne operacije

Genitalna f.

   

stadijima (načelo brojenja: djeca već u predškolskoj dobi rješavaju zadatke i načela brojenja) Prema Piagetu jezik predstavlja refleksiju nivoa kognitivnog razvoja Neki pojmovi nisu znanstveno, operaciono definirani Teorija diskontinuiteta i stadija je upitna: istraživanja pokazuju vodoravnu raslojenost Određeni stadiji ne odvijaju se pod utjecajem maturacije, već motivacijom i interesom pojedinca

Lev Vygotsky (1896 – 1934)

Usporedbe Novorođenče (0-1) Rano djetinjstvo (2-3) Predškolsko razdoblje (3-6) Školsko razdoblje (612) Adolescencija (12-20)

 Ipak je podcijenio djetetov razvoj u pojedinim

 Osnovna razlika u odnosu na Piageta je izvor govora.  Mišljenje i jezik započinju kao odvojene i neovisne

aktivnosti.  Kod veoma male djece (0-2 g.) mišljenje prethodi jeziku

(pre-verbalna, senzo-motorna faza/inteligencija)  Jezik je odvojen od mišljenja (dječji plač ima socijalnu

ulogu)  U periodu nakon 2 g. pre-lingvističko mišljenje (akcije,

percepcije) i pre-intelektualni jezik (plakanje, gukanje..) se SUSREĆU / SPAJAJU i formiraju verbalno mišljenje i racionalni govor

4

18.10.2013.

Vygotsky  U periodu 2 - 7 g. jezik postiže dvije funkcije:

Vygotsky  U 7 g. (kada počinje operativno mišljenje) javlja se podjela

unutarnju => nadgledanje i usmjeravanje unutarnjeg mišljenja vanjsku => komunicirajući vlastito mišljenje prema drugima  Dijete ne može te dvije funkcije razlikovati: EGOCENTRIČAN GOVOR (djetetov govor na glas o svojim planovima i akcijama)

između jezika u funkciji komunikacije i unutarnjeg govora (verbalnog mišljenja).  Piaget je tvrdio da je egocentrični govor vođenje komentara o svom ponašanju koji se u 7 g. zamjenjuje sa socijalnim govorom.  Vygotsky je tvrdio da egocentrični govor nema funkciju verbalizacije aktivnosti djeteta i da NE prestaje u 7.g. Već predstavlja daljnji razvoj unutarnjeg govora.  Egocentričan i unutarnji govor su ELIPTIČNI (nekompletni tj. bave se značenjem prije nego izražavanjem).

Vygotsky

Vygotsky

 Svaki govor je SOCIJALNE PRIRODE, rezultat ljudske    

komunikacije. Naša sposobnost mišljenja samih sa sobom ili sa drugima je rezultat SOCIJALNOG PROCESA. Od rođenja dijete je socijalno biće i nije sposobno za samostalno funkcioniranje. Inteligencija se razvija u ljudskoj interakciji. U tom procesu su važna dva pojma: INTERNALIZACIJA i KONVERGENCIJA.

 INTERNALIZACIJA predstavlja unutarnju rekonstrukciju

vanjskih operacija.  Razvoj predstavlja transformacija interpersonalnih u

intrapersonalne procese.  Vygotsky ukazuje na fenomen KONVERGENCIJE govora i

praktične aktivnosti.  Ne prihvaća neovisnost razvoja govora od dječje izgradnje

praktične aktivnosti ("upotreba znaka" nasuprot "upotreba predmeta"),  U intelektualnom razvoju značajni trenutak predstavlja kada neovisne linije: razvoj praktične i apstraktne inteligencije počinju KONVERGIRATI.

Vygotsky

Područje približnog razvoja

Temelj spoznajnog razvoja jeste učenje sustava simbola koji djetetu omogućavaju rekonstrukciju značenja pojava iz njegove okoline 1. korak – prepoznavanje značenja 2. korak – razvoj misaonih struktura i pokušaj upravljanja okolinom 3. korak – samostalna upotreba simbola pri prosuđivanju, zaključivanju i rješavanju problema (korištenje unutrašnjeg govora)

 PODRUČJE PRIBLIŽNOG RAZVOJA pokriva raspon

između dvije razine funkcioniranja: - donja granica – samostalno izvođenje zadatka - gornja granica – ne može samostalno izvoditi zadatak, ali može UZ POMOĆ odrasle osobe Znanja i vještine - ispod područja približnog razvoja - dijete već ima ili ih može samostalno svladati - iznad područja približnog razvoja – dijete ne može svladati niti uz pomoć druge osobe

5

18.10.2013.

‘Neopiagetovske’ kognitivne teorije  Pascual Leone  Case  Demetriou  Fischer

‘Neopiagetovske teorije’  Istraživači se okreću od općih, velikih teorija, već se     



bave specifičnim domenama kognitivnog razvoja Uključivanje kognitivnih faktora razvoja Intraindividualne razlike Interindividualne razlike Važnost radnog pamćenja Hiperkognitivni procesi (self-recording, selfmonitoring, and self-regulation) (Demetriou) Istraživanje fizioloških aspekata kognitivnih shema (RNA)

Ekološka teorija  Urie Bronfenbrenner

 Razvoj se odvija u kontekstu, unutar šire socijalne i     

kulturalne okoline Razvojni kontekst utječe na tijek razvoja Mikrosustav (obitelj, objekti i događanja u obitelji) Mezosustav (šira obitelj i nastavnici) Egzosustav (lokalna vlast, školsko vijeće) Makrosustav (kultura i supkultura)

Pristup obrade informacija  Istraživači obrade informacija pokušavaju opisati

kognitivne procese u podlozi kognitivnih izvedbi, oblike obrade informacija koji se događaju između podražaja i odgovora.  Oslanjaju se na suvremenu računalnu znanost., kao i na opća shvaćanja ljudske inteligencije, te specifične jezike i metode kojih oblikuju i provjeravaju sveoje teorije.  Trodjelni model obrade informacija (input, cognition, output)  Istraživanja pamćenja prepoznavanjem (do 1. g) i dosjećanja (od 1. g.)

Pristup testiranja inteligencije  Binet  Spearman – G (opći faktor)+ s (specifični faktor)  Sternberg – triarhična teorija

 Gardner – komponentna teorija

6

18.10.2013.

Gardner  Teorija višestruke inteligencije (Howard Gardner) definira

inteligenciju kao sposobnost rješavanja problema. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

JEZIČNA INTELIGENCIJA LOGIČKO-MATEMATIČKA INTELIGENCIJA PROSTORNA INTELIGENCIJA TJELESNO-KINETIČKA INTELIGENCIJA GLAZBENA INTELIGENCIJA INTERPEROSNALNA INTELIGENCIJA INTRAPERSONALNA INTELIGENCIJA

7