Ekonomika Proizvodnje Meda Gorske Livade U Gackoj Dolini: Sažetak

Ribarstvo, lovstvo i pčelarstvo IZVORNI ZNANSTVENI RAD

Ekonomika proizvodnje meda gorske livade u Gackoj dolini Zoran Grgić1, Branka Šakić Bobić1, Vesna Očić1, Janja Filipi2, Joso Brajković3 Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Svetošimunska 25, Zagreb, Hrvatska ([email protected]) 2 Veleučilište „Marko Marulić“, Petra Krešimira IV 30, Knin, Hrvatska 3 Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Otočac, Ulica Kralja Zvonimira 16, Otočac, Hrvatska 1

Sažetak Na području Gacke doline provedena su istraživanja u razdoblju 2008.-2010. godine. U svakoj godini prikupljeno je 10-30 uzoraka meda po lokaciji, radi utvrđivanja zastupljenosti kvalitetnih paša za proizvodnju meda gorske livade. Peludnom analizom utvrđeno je 70 biljnih vrsta, a florističkim istraživanjem 56 biljnih svojti koje mede u vrijeme paše gorske livade. Senzoričkim ocjenjivanjem dokazana je prepoznatljivost gorske livade. Anketirana je odabrana „razvojna“ populacija registriranih pčelara, pri čemu su utvrđeni pčelarski kapaciteti, način pčelarenja te kalkulacije pčelarskih proizvoda. Seleće pčelarenje i povećanje kapaciteta za preporučeno seljenje po 30 košnica na paše gorske livade u manjoj mjeri djeluju na prinose, ali značajno povećavaju udjel meda gorske livade, prosječnu prodajnu cijenu i dohodak proizvođača. Ključne riječi: Gacka dolina, med gorske livade, peludna analiza, ekonomika Uvod Područje Gacke doline i sjevernih padina Velebita u Lici tipično je medonosno područje gorskih livada. Na području doline rijeke Gacke odabrano je šest lokacija na kojima su od 2008.-2010. godine provedena floristička opažanja. Za svaku istraživanu godinu prikupljeno je 10-30 uzoraka meda po lokaciji, da bi se utvrdilo postojanje kvalitetnih paša za proizvodnju meda gorske livade. Peludnom analizom utvrđeno je 70 biljnih vrsta, dok je praćenjem florističkih istraživanja utvrđeno 56 biljnih svojti koje mede u vrijeme paše gorske livade. Senzoričkim ocjenjivanjem dokazana je prepoznatljivost gorske livade i time omogućeno izdvajanje meda gorske livade u zasebnu kategoriju, jer prisutnost više od 60% peludi livadnog bilja potvrđuje da je to med gorske livade. Primjenom polustrukturiranog intervjua anketirana je odabrana „razvojna“ populacija registriranih pčelara koji imaju ili namjeravaju imati više od 60 košnica. Utvrđivani su pčelarski kapaciteti, način pčelarenja (vrsta i selidba košnica), njihova iskorištenost te kalkulacije pčelarskih proizvoda. Posebno je analizirana postojeća tehnologija pčelarenja i njezin utjecaj na kakvoću meda gorske livade te prikazani ekonomski učinci selećeg pčelarenja na isplativost pčelarske proizvodnje. Seleće pčelarenje i povećanje kapaciteta za preporučeno seljenje po 30 košnica na paše gorske livade u manjoj mjeri djeluju na prinose, ali značajno povećavaju udjel meda gorske livade, prosječnu prodajnu cijenu i dohodak proizvođača. Materijal i metode Knjigovodstvenim praćenjem 19 pčelara iz pčelarske udruge „Maslačak“ iz Otočca ocijenjena je efikasnost njihovog pčelarenja i određeno odstupanje prihoda i dohotka od mogućeg u uvjetima korištenja nove tehnologije.

49. hrvatski i 9. međunarodni simpozij agronoma | Dubrovnik | Hrvatska

509

Fisheries, Game Management and Beekeeping

Na području Gacke (grad Otočac i općine Brinje i Vrhovine) su na 6 lokacija praćena floristička obilježja pčelinje paše, te napravljen popis 70 biljnih svojti s kalendarom cvjetanja i prinosima meda kontrolnih košnica. U uzorcima meda melisopalinološkom analizom utvrđen je postotak zastupljenosti peludi biljnih svojti s kojih su pčele prikupljale nektar. Obradom peluda utvrđen je stupanj zastupljenosti i definirano botaničko podrijetlo meda. Kombinacijom entomofilnih i anemofilnih biljnih vrsta nađenih u uzorku meda utvrđen je peludni spektar za ispitivano područje. Analiza meda gorske livade (vlaga, melisopalinološka analiza, pH, električna provodnost) provedena je sukladno metodama International Honey Commission (Harmonised methods of the International Honey Commission, IHC 2002). Podaci prikupljeni istraživanjem obrađeni su standardnim statističkim metodama. Ekonomska efikasnost unaprijeđenog načina pčelarenja i porast dohotka gospodarstva određeni su ekonomskom analizom uobičajenim ekonomskim pokazateljima. Rezultati i rasprava Istraživanjem je obuhvaćeno 19 pčelara. U prvoj skupini prosječno po pčelaru dolazi 27,14 ± 3,93 proizvodnih košnica i 6,83 ± 2,48 pomoćnih košnica. Druga skupina prosječno pčelari sa 47,78 ± 7,95 proizvodnih i 10,50 ± 6,53 pomoćnih košnica, dok se u trećoj skupini pčelari sa prosječno 79,33 ± 15,01 proizvodnih i 21,67 ± 2,89 pomoćnih košnica. Tablica 1. Broj proizvodnih i pomoćnih košnica po skupinama Proizvodne Pomoćne Skupina Ukupno Prosjek Sd Ukupno Prosjek Sd do 30 190 27,14 3,93 41 6,83 2,48 31 – 60 430 47,78 7,95 63 10,50 6,53 61 i više 238 79,33 15,01 65 21,67 2,89 Izvor: Vlastita istraživanja Glavna proizvodnja na istraživanom uzorku je med koji proizvode svi pčelari (100 %). Državne poticaje prima 68,42 % pčelara. Od ostalih pčelinjih proizvoda 42,11 % pčelara proizvodi i prodaje pčelinja društva i 10,53 % propolis. Ostali pčelinji proizvodi nisu zastupljeni, odnosno nitko od ispitanika nije prijavio proizvodnju. Prosječna proizvodnja meda po pčelaru za pčelare do 30 košnica je 771 kg, pčelari od 31 do 60 košnica prosječno su proizveli 1.348 kg, dok su pčelari sa više od 61 košnicom proizveli 2.090 kg meda. Za sve istraživane skupine raspon proizvodnje meda po košnici kretao se od 10 do 41 kg, prosječno oko 28 kg. Tablica 2. Prosječna proizvodnja meda po pčelaru i po košnici (kg) Skupina Po pčelaru do 30 771 31 – 60 1.348 61 i više 2.090

Po košnici 29 28 26

Izvor: Vlastita istraživanja

Najveći dio pčelara (73,68 %) pčelari sa LR košnicama i imaju prinos od 27,59 kg meda po košnici. Podjednaki prinos po košnici (28,68 kg) ostvarili su pčelari koji pčelare sa AŽ košnicama, kojih u istraživanoj populaciji ima 26,33 %.

510

49th Croatian & 9th International Symposium on Agriculture | Dubrovnik | Croatia

Ribarstvo, lovstvo i pčelarstvo

Tri pčelara su prijavila da, osim stacionarnog, pčelare i seleći zajednice na odabrane paše. Dva pčelara posjeduju prikolicu za prijevoz pčela na druge paše i pripadaju skupini pčelara od 31 do 60 košnica, dok jedan pčelar koji ima više od 61 košnice posjeduje kamion za selenje. Najveći broj pčelara proizveo je med od livade (18) i medljikovac (10), dok su ostale vrste iz selećeg pčelarenja (kadulja i lavanda) manje zastupljene. Doprinos pokrića po kg meda za pčelare iz prve i druge skupine je podjednak, dok se dohodak po kilogramu meda razmjerno smanjuje. Dobitak po kilogramu meda je najviši kod pčelara iz druge skupine kako je i prikazano u tablici 3. Tablica 3. Doprinos pokrića, dohodak i dobitak po kilogramu meda i po skupinama (kn) Financijski rezultat Dohodak Dobitak Skupina Prosjek Sd Prosjek Sd Prosjek Sd do 30 27,74 5,75 22,78 5,85 7,84 5,16 31 – 60 27,24 10,57 21,36 9,36 10,60 11,31 61 i više 21,08 11,40 15,22 7,58 8,16 4,78 Izvor: Vlastita istraživanja

Osobna ulaganja pčelara odnose se na nabavku LR košnica u dijelu kojeg danas nemaju, te troškove organizacije seljenja 30 košnica na pašu meda gorske livade. Preporučeni utrošci rada i materijala proizvodnje meda su proračunati prema najboljem primjeru anketiranih pčelara i prema njemu su izračunata odstupanja i izgubljeni dohodak sadašnje pčelarske prakse. Porast prinosa po košnici određen je efikasnijim korištenjem pčelinje paše sustavom praćenja medenja i organiziranog postavljanja po 30 košnica na pašnom području određenom katastrom. Porast prihoda po kilogramu meda temelji se na najvišoj prodajnoj cijeni koju danas na kućnome pragu postižu pčelari za med livade, iako se predviđa i mogućnost dodatnog rasta cijena s obzirom na trend kod nas, te posebno za ovakve medove kretanje cijena u EU. Preporučenim modelom je predviđeno da pčelarska gospodarstva do 30 košnica osiguraju nabavku još 20 košnica, tako da sa sadašnjim prosjekom od 27 košnica posjeduju njih ukupno 47, te tako uvijek imaju 30 košnica za postavljanje na pašu za proizvodnju meda gorske livade. Za istu svrhu u kategoriji pčelara s više od 30 košnica se prosječni broj košnica sa 48 povećava na 59. U kategoriji pčelara s najviše košnica ostaje prosječno stanje od 79 košnica po pčelinjaku. S prosječnom cijenom košnice od 750 kn, osim ulaganja od 14.250 kn, odnosno 8.250 kn po jednom pčelinjaku u dodatne košnice, u troškove proizvodnje uračunati su troškovi jednog seljenja 30 košnica na pašu livade za prvu i drugu veličinu pčelinjaka, te dvije selidbe kod pčelinjaka s preko 60 košnica (540 kn po selidbi). Odstupanje pčelarske prakse od preporučenog modela proizvodnje meda gorske livade najbolje se određuje izgubljenim prinosima i dohotkom po pčelinjaku, košnici i kg meda. Tablica 4. Odnos koristi i troškova po gospodarstvu i košnici Tip

Gospodarstvo Porast Porast gospodarstva prihoda troškova do 30 18.421,11 8.435,31 31 – 60 26.296,35 7.421,65 61 i više 47.465,25 6.470,94

Odnos koristi i troškova 9.985,80 18.874,69 40.994,31

Porast prihoda 391,94 445,70 593,32

Košnica Porast troškova 212,46 319,91 512,43

Odnos koristi i troškova 179,47 125,79 80,89

Izvor: Vlastita istraživanja

49. hrvatski i 9. međunarodni simpozij agronoma | Dubrovnik | Hrvatska

511

Fisheries, Game Management and Beekeeping

Porast prihoda po košnici je od 391,94 kn za tip pčelinjaka do 30 košnica, preko 445,70 kn za tip od 31 do 60 košnica, do 593,32 kn za pčelinjak preko 61 košnica. Razmjerno prihodima povećavaju se i troškovi proizvodnje i to tako da je odnos koristi i troškova po košnici najbolji kod najmanjih proizvođača. Oni najbolje mogu vidjeti učinke preporučene proizvodnje gorskog meda s obzirom na sadašnje stanje, dok se u pčelinjaku s više od 61 košnice prema proračunu ostvaruje 80,89 kn više prihoda nego što je porast troškova po košnici. Na razini cijelog pčelinjaka je razlika koristi od dodatnog prihoda u odnosu na dodatni trošak čak 40.994,31 kn. 016 014 012 010 008

do 30

006

31 - 60 61 i vise

004 002 000 porast prihoda

porast troškova

odnos koristi i troškova

Grafikon 1. Odnos koristi i troškova preporučenog modela (u kn po kg meda) Zaključak Gorska livada cvjeta tijekom kasnog proljeća i ljeta, što uvjetuje i takav način pčelarenja koji ne omogućuje prisutnost velikog broja pčelinjih zajednica na jednoj lokaciji, a da ne konkuriraju jedna drugoj. Utvrđeno je da gorska livada prihvaća oko 30 pčelinjih zajednica na jednom pčelinjaku. Pčelarima se preporuča da razmjeste pčelinje zajednice na više lokacija, te da je udaljenost između pčelinjaka veća od 1000 m. Korištenjem košnica nastavljača (LR) postiže se bolja prilagođenost klimatskim i pašnim prilikama. Kako je med glavni pčelinji proizvod, kod svih pčelara treba razvijati njegovu ekonomsku vrijednost. Jedan od načina je tržnom cijenom skuplji med gorske livade uvesti u dodanu vrijednost pčelarenja na ovom području. Osnovna prednost je što proizvodnja ovoga meda ne mijenja toliko troškove, koliko organizaciju sadašnjeg načina pčelarenja, koje je uglavnom stacionarno, s povremenim seljenjem dijela košnica na određene pčelinje paše. Uvođenje modela podrazumijeva društvenu korist i angažman koji se odnose na edukaciju i opremanje pčelara za iskorištavanje paše gorske livade, te uvođenje tržne oznake – meda gorske livade na području Ličko-senjske županije. Literatura Barlović, N. (2007). Ocjena ekonomske efikasnosti pčelarske proizvodnje u Hrvatskoj, magistarski rad, Ekonomski fakultet Zagreb Brajković, J. (2012). Ekonomičnost modela pčelarenja u proizvodnji meda gorske livade, doktorska disertacija, Agronomski fakultet, Zagreb.

512

49th Croatian & 9th International Symposium on Agriculture | Dubrovnik | Croatia

Ribarstvo, lovstvo i pčelarstvo Ćejvanović F., Grgić Z., Maksimović A., Bićanić Danijela, (2011). Assumptions of Economic Model for Sustainable Productions of Beekeeping in the Bosnia and Hercegovina, Journal of Agricultural Science and Technology, (4), 481-485. Kezić Janja (2010.). Dohodovnost konvencionalne i ekološke pčelarske proizvodnje, doktorska disertacija, Agronomski fakultet, Zagreb. Svečnjak, L., Hegić, G., Kezić, J., Turšić, M., Dražić, M., Bubalo, D., Kezić, N. (2008.). The state of beekeeping in Croatia. III international symposium on agriculture and rural development, „Safe Food“, Bydgoszcz, 17. – 19. rujna 2008. Štefanić, I., Štefanić, E., Puškadija, Z., Kezić, N., Grgić, Z. (2004). Beekeeping in the republic of Croatia. Bee World. 85. (1), 19 - 21.

Economics of mountain meadow honey production in the Gacka River valley Abstract The area of the Gacka River and northern slopes of the Velebit Mountain, situated in Lika region, are typical melliferous area of mountain meadows. In the area of the Gacka River valley, 6 locations were selected for the floristic observations, carried out during three-year period. In each of the researching year, quantity of 10-30 honey samples were collected at each location for the assessment which pastures have the quality for the mountain meadow honey production. The pollen analysis determined 70 plant species, while floristic observations recorded 56 plant species which produce nectar at same time when mountain meadow pasturing. Sensory evaluations demonstrated the recognition of mountain meadow, which gives the opportunity to classify the mountain meadow honey into special category; because the presence of meadow plant’s pollen in more than 60% confirms its origin as the mountain meadow honey. In the period 2008-2010, a semi-structured interviews were conducted at selected population of registered beekeepers with more than 60 beehives, where beekeepers capacities were determined, the way of beekeeping (type and migratory), their utilization and bee products calculations. A special analysis was for the existing technology of beekeeping and its impact on the quality of mountain meadow honey and economic impact on profitability of migratory beekeeping. The migratory beekeeping and increase of capacity for the recommended migration of 30 beehives on the mountain meadow pasture, affect the yields to a lesser extent, but significantly increase the proportion of mountain meadow honey, average selling price and producer's income. Key words: Gacka valley, honey, mountain meadow, pollen, economics

49. hrvatski i 9. međunarodni simpozij agronoma | Dubrovnik | Hrvatska

513