Knjizevni Vremeplov 1 Prir

Dragica Dujmovi}-Markusi, Terezija Pavi}-Pezer

Knji`evni vremeplov 1 priru~nik za nastavnike hrvatskoga jezika za prvi razred gimnazije

© Sva prava pridržana. Ni jedan dio ovoga priručnika ne može biti objavljen ili pretisnut bez prethodne suglasnosti nakladnika i vlasnika autorskih prava.

Profil je član Europskog udruženja izdavača udžbenika

Dragica Dujmovi}-Markusi, Terezija Pavi}-Pezer

priru~nik za nastavnike hrvatskoga jezika za prvi razred gimnazije

SADR@AJ 1. UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9 O priru~niku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Koncepcija ud`benika Knji`evni vremeplov 1 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Koncepcija radne bilje`nice Knji`evni vremeplov 1 . . . . . . . . . . . . . . . . Zvu~na ~itanka Knji`evni vremeplov 1 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

11 12 13 14

2. NASTAVA KNJI@EVNOSTI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15 Nastavni program hrvatskoga jezika za gimnazije . . . . . . . . . . . . . . . . . 17 Knji`evnost, jezik, izra`avanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25 Prijedlog izvedbenoga programa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27

3. KONCEPCIJA, CILJEVI I MODELI OBRADE NASTAVNIH JEDINICA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39 3. 1. PRISTUP KNJI@EVNOSTI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41 Pristup knji`evnosti (uvod) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Koncepcija ud`beni~ke cjeline . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Ciljevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Pregled nastavnih jedinica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Modeli obrade nastavnih jedinica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

42 42 42 44 45

Lirika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Koncepcija ud`beni~ke cjeline . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Ciljevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Pregled nastavnih jedinica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Modeli obrade nastavnih jedinica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

50 50 51 54 56

Lirsko-epske vrste . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Koncepcija ud`beni~ke cjeline . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Ciljevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Pregled nastavnih jedinica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

62 62 62 63

Epika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Koncepcija ud`beni~ke cjeline . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Ciljevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Pregled nastavnih jedinica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Model obrade nastavnih jedinica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

64 64 65 67 69

Drama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Koncepcija ud`beni~ke cjeline . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Ciljevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Pregled nastavnih jedinica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Modeli obrade nastavnih jedinica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

72 72 73 75 76

Diskurzivni knji`evni oblici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82 Koncepcija ud`beni~ke cjeline . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82 Ciljevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83 4

Knji`evni vremeplov 1

SADR@AJ Pregled nastavnih jedinica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84 Model obrade nastavnih jedinica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85 3. 2. POVIJEST KNJI@EVNOSTI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89 Knji`evnosti staroga Istoka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Koncepcija ud`beni~ke cjeline . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Ciljevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Pregled nastavnih jedinica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Model obrade nastavnih jedinica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

90 90 91 93 94

Anti~ka knji`evnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 99 Koncepcija ud`beni~ke cjeline . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 99 Ciljevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 100 Pregled nastavnih jedinica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 103 Modeli obrade nastavnih jedinica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 105 Europsko srednjovjekovlje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Koncepcija ud`beni~ke cjeline . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Ciljevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Pregled nastavnih jedinica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

110 110 110 112

Hrvatska srednjovjekovna knji`evnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Koncepcija ud`beni~ke cjeline . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Ciljevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Pregled nastavnih jedinica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Modeli obrade nastavnih jedinica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

116 116 117 119 120

3. 3. DODATAK MODELIMA: SKUPNI RAD. IZRADA UMNE (MENTALNE) MAPE . . . . . . . . . . . . 123

4. PROZIRNICE, NASTAVNI LISTI]I I PISANE PROVJERE ZNANJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 127 Prozirnice i nastavni listi}i (uvod) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 129 Prozirnice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 130 Nastavni listi}i . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 165 Pisane provjere znanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 251 Primjeri pisane provjere znanja (Pristup knji`evnosti) . . . . . . . . . . . . . 253 Primjer pisane provjere znanja (Povijest knji`evnosti) . . . . . . . . . . . . . 258

5. DODATAK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 265 Nekoliko citata o ~itanju i ~itatelju (poticaj za raspravu) . . . . . . . . . . . Uz Ba{}ansku plo~u . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Dru{tvo prijatelja glagoljice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Kalendar obljetnica i zna~ajni datumi (izbor). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Iz literature . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

267 270 273 276 278

6. PROZIRNICE U BOJI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 280 Priru~nik za nastavnike

5

Po{tovane kolegice i kolege, pred vama je priru~nik uz ud`benik i radnu bilje`nicu Knji`evni vremeplov 1. Prije predstavljanja sadr`aja priru~nika, potrebno je ukratko prikazati poticaje za nastanak i koncepciju samoga ud`benika, odnosno ~itanke. Koncepcija ud`benika Knji`evni vremeplov 1 proizlazi iz dugogodi{njega iskustva u radu s u~enicima i iz spoznaje da je u~enicima ~itanje, na `alost, sve manje u`itak, a sve vi{e obveza. S druge strane, rad s u~enicima u izvannastavnim aktivnostima pokazuje da motivirani u~enici i sami pose`u za knjigom i s u`itkom ju ~itaju. Ovaj je ud`benik, dakle, zami{ljen kao poku{aj da se prona|e srednji put izme|u sadr`aja propisanih programom i u~eni~kih interesa i spoznajnih mogu}nosti. Rezultat je pred vama i va{im u~enicma – Knji`evni vremeplov 1 ~itanka je koja poku{ava u~enika uvesti u svijet umjetnosti rije~i na posredan na~in, nude}i mu dodatne tekstove u kojima mo`e prona}i onu »za~udnost« potrebnu za otvaranje »srca i uma«. Stoga je u njoj kao primjer lirske pjesme predstavljena Cvitanova antologijska pjesma Peru}i auto, u epiku ih uvodi neobi~na proza Ede Budi{e Prodavaonica tajni, dramatiku upoznaju uranjanjem u gluma~ki svijet Gavranove drame Kad umire glumac, a diskurzivnim knji`evnim oblicima vode ih ulomci Montaigneova eseja O odgoju djece u kojima im se, izme|u ostaloga, na zoran na~in pokazuje da nije dobro u~iti samo usvajanjem tu|ih rije~i. Uz potvr|enu knji`evnu vrijednost svaki ovaj tekst ima i odgojnu ulogu jer upu}uje na probleme i pitanja s kojima se petnaestogodi{njaci susre}u: Za{to se neki ljudi okre}u novcu i stvarima, a ne ostalim ljudima? Zbog ~ega `ele doznati tu|e tajne? [to kazali{te predstavlja suvremenome ~ovjeku? Za{to u~imo? Uvr{tavanjem dodatnih tekstova u ud`benik ostvaruje se jedno od va`nih na~ela suvremene nastave – na~elo izbornosti. Njime se, s jedne strane, nastavniku prepu{ta sloboda u odabira tekstova za analizu, pri ~emu svaki nastavnik koli~inu i raspored ud`beni~kih sadr`aja prilago|ava svojim u~enicima. S druge strane, ovako zami{ljen ud`benik ra~una na znati`elju u~enika koji }e i sami posegnuti za dodatnim tekstovima u Knji`evnome vremeplovu 1. Izbornost i sloboda bile su glavne ideje i pri izradi priru~nika. Priru~nik slijedi propisani program i zadane obrazovne ciljeve, a predlo`eni modeli obrade nastavnih jedinica, ponu|eni nastavni listi}i i prozirnice, primjeri pisane provjere znanja te posebice Dodatak omogu}uju svakome nastavniku individualan pristup u pripremi i izvo|enju nastave. Svrha je ~itanke, radne bilje`nice i priru~nika Knji`evni vremeplov 1 razviti kod u~enika ~itateljsku svijest koja im je potrebna kao osnova op}e naobrazbe, ali i samostalnoga u~enja. Na tom }ete ih putu vi, njihovi nastavnici, motivirati i usmjeriti – jednom rije~ju, odgojiti ~itatelje. Nadamo se da }e tako usmjerene i vo|ene mlade osobe nakon zavr{etka {kolovanja nastaviti razvijati svoju ~itateljsku kulturu kao ~itatelji svjesni dubine i slojevitosti knji`evnih djela.

Autorice

Priru~nik za nastavnike

7

8

Knji`evni vremeplov 1

1. dio UVOD • O PRIRU^NIKU • KONCEPCIJA UD@BENIKA Knji`evni vremeplov 1 • KONCEPCIJA RADNE BILJE@NICE Knji`evni vremeplov 1 • ZVU^NA ^ITANKA

Priru~nik za nastavnike

9

10

Knji`evni vremeplov 1

O PRIRU^NIKU

1.

Priru~nik za nastavnike sastavljen je od {est dijelova: 1. U uvodnome dijelu predstavlja se u osnovnim crtama pristup programskim sadr`ajima, koncepcija ud`benika i radne bilje`nice te zvu~na ~itanka Knji`evni vremeplov 1. 2. Druga je cjelina nazvana Nastava knji`evnosti. U njoj se postupno razra|uje planiranje nastave: polazi se od propisanoga programa hrvatskoga jezika za gimnazije, daju se na~elne napomene o povezivanju nastavnih podru~ja unutar predmeta, a na kraju poglavlja nalazi se prijedlog izvedbenoga programa. 3. Koncepcija, ciljevi i modeli obrade nastavnih jedinica prijedlog su prakti~ne razrade sadr`aja navedenih u drugome dijelu. Svaka je nastavna cjelina sustavno obra|ena – u cjelinu se uvodi detaljnim prikazom koncepcije, navode se razra|eni ciljevi koje namjeravamo posti}i, daje se izvadak iz izvedbenoga programa s popisom nastavnih jedinica i slikovnim materijalom koji prati obradu cjeline, a na kraju se daje model/modeli obrade nastavnih jedinica kojima se mogu ostvariti navedeni ciljevi. U dodatku modelima ukratko je prikazan skupni rad i umna (mentalna) mapa. 4. U ~etvrtome su dijelu prozirnice, nastavni listi}i i primjeri pisane provjere znanja, nastavna sredstva namijenjena satu obrade novoga gradiva ili satu usustavljivanja i ponavljanja. Prozirnice i nastavni listi}i ponekad se ve`u uz pojedine modele, a ponekad su predvi|eni za sadr`aje unutar cjeline koji nisu predstavljeni modelom obrade. 5. Zavr{ni je dio priru~nika Dodatak – u njemu se donose neki sadr`aji koji mogu pomo}i usvajanju i primjeni obra|enih sadr`aja. Primjerice, tu se nalaze poticajni tekstovi za raspravu o ~itanju i ~itateljima ili o zna~enju Ba{}anske plo~e, tekst o Dru{tvu prijatelja glagoljice i dr. 6. Iz tehni~kih su razloga na ovome mjestu jo{ jedanput otisnute neke prozirnice iz 4. poglavlja, ali ovoga puta u boji. U posebnom su dodatku te iste prozirnice ve} tehni~ki pripremljene za rad u razredu. • Na unutra{njoj strani mape priru~nika nalazi se zvu~na ~itanka Knji`evni vremeplov 1.

Priru~nik za nastavnike

11

KONCEPCIJA UD@BENIKA Knji`evni vremeplov 1

1.

Knji`evni vremeplov 1 strukturiran je kao integrirani ud`benik-~itanka. Programski sadr`aji hrvatskoga jezika za prvi razred gimnazije preto~eni su u ud`benik-~itanku po{tuju}i temeljna didakti~ka na~ela: • na~elo primjerenosti do`ivljajno-spoznajnim mogu}nostima u~enika • na~elo odgojnosti • na~elo obrazovne opravdanosti • na~elo didakti~ko-metodi~ke oblikovanosti.

Na~elo didakti~ko-metodi~ke oblikovanosti Knji`evni vremeplov 1 u svojoj osnovi slijedi nastavni program hrvatskoga jezika za prvi razred gimnazije. Sadr`aji su podijeljeni u dva dijela: • pristup knji`evnosti, u okviru kojega se obra|uju knji`evnoteorijski sadr`aji i • povijest knji`evnosti, u okviru koje se obra|uju knji`evnopovijesni sadr`aji. Na kraju ud`benika nalazi se pojmovnik s popisom pojmova, popisom podsjetnika, abecednim popisom pisaca i abecednim popisom naslova. Svaka je ud`beni~ka jedinica oblikovana kao slijed triju dijelova nastavnoga procesa: • uvodni (motivacijski) dio / pitanje • postupno usvajanje sadr`aja na reprezentativnim djelima i ulomcima djela • primjena i aktualizacija. • Temeljni knji`evnoumjetni~ki tekst uglavnom je istaknut podlogom u boji. • Ako je djelo predstavljeno ulomcima, tekst se lokalizira, tj. smje{ta u djelo kojem pripada. • U okvirima su usustavljeni obrazovni sadr`aji. • Uz svako lektirno djelo nalaze se upute za usmjereno ~itanje. • Dodatni sadr`aji predstavljeni su na rubnici kao zanimljivosti i preporuke za ~itanje. • Na kraju ud`beni~ke jedinice nalaze se pitanja kojima se u cjelinu povezuju podru~ja jezika, izra`avanja i knji`evnosti. • U ud`beniku se nalaze i podsjetnici koji grafi~kim oblikom pridonose usustavljivanju obra|enih sadr`aja. • Likovno-grafi~ko oblikovanje ud`benika prati programske sadr`aje, dopunjuje ih i poma`e pri njihovu usvajanju.

12

Knji`evni vremeplov 1

Koncepcija ud`benika

Tekstovi U Knji`evnome vremeplovu 1 nalazi se nekoliko vrsta tekstova: • knji`evnoumjetni~ki tekstovi na kojima se obra|uju knji`evnoteorijski i knji`evnopovijesni sadr`aji • knji`evnoteorijski tekstovi kojima se uglavnom produbljuju sadr`aji u Pristupu knji`evosti • knji`evnopovijesni komentari pojedinih autora, djela ili razdoblja. Ve}ina knji`evnoumjetni~kih tekstova zadana je nastavnim programom, ali u ~itanku su uvr{teni i dodatni tekstovi, pa je nastavniku prepu{ten odabir na kojemu }e tekstu obra|ivati koji sadr`aj. Vi{e o dodatnim tekstovima mo`e se pro~itati u pojedina~nim prikazima pojedine ud`beni~ke cjeline (3. dio priru~nika). Na zvu~noj ~itanci, koja prati ovaj ud`benik, nalaze se govorne interpretacije nekih knji`evnoumjetni~kih tekstova. Knji`evnoteorijski pojmovi definirani su na srednjo{kolskoj razini. Pri odabiru najprimjerenijega opisa pojma ili razdoblja kori{tene su uglavnom definicije prema Teoriji knji`evnosti Milivoja Solara i Uvodu u knji`evnost skupine autora.

KONCEPCIJA RADNE BILJE@NICE Knji`evni vremeplov 1

1.

Zadaci u radnoj bilje`nici prate redoslijed ud`beni~kih cjelina i jedinica. Podijeljeni su u dva dijela, Pristup knji`evnosti i Povijest knji`evnosti, unutar kojih su raspore|eni u deset cjelina. Tipolo{ki raznoliki zadaci, posebno oni u dijelu Pristup knji`evnosti, poma`u u~enicima ponoviti, dopuniti i primijeniti usvojena znanja. Zadaci otvorenoga tipa (pisanje komentara, interpretacije, usporedne analize, raspravlja~koga eseja, lirske pjesme i dr.) sadr`e jasne upute za rad i postupno vode u~enika u oblikovanju odgovora. Pojedini zadaci mogu poslu`iti umjesto dnevnika ~itanja, drugi kao predlo`ak ma{tovitim prezentacijama knji`evnih djela ili kao poticaj za istra`ivanje. U svim se zadacima nastoji u~enike potaknuti na usvajanje obrazovnih sadr`aja, ali i na njihovo kriti~ko vrednovanje te oblikovanje vlastitoga stava o problemima kojim se knji`evno djelo bavi. Odabrane pjesme i ulomci proznih, dramskih ili knji`evno-znanstvenih djela prate obra|ene ud`beni~ke teme. Uz tekstove obuhva}ene nastavnim planom i programom radna bilje`nica nudi i dodatne knji`evne i esejisti~ke tekstove koji mogu potaknuti u~enike na samostalno usvajanje sadr`aja. Uz radnu bilje`nicu Knji`evni vremeplov 1 nastavnici }e mo}i klasi~ni interpretativno-analiti~ki pristup zamijeniti novim, komunikacijskim i problemsko-stvarala~kim pristupom u kojem do izra`aja dolazi raznovrsnost metodi~kih postupaka i oblika rada.

Priru~nik za nastavnike

13

ZVU^NA ^ITANKA Knji`evni vremeplov 1

1.

Zvu~na je ~itanka didakti~ko sredstvo koje u~enicima, prenose}i umjetni~ki tekst govornom interpretacijom glumaca, mo`e pomo}i u do`ivljavanju i usvajanju knji`evnoumjetni~kih tekstova. Zvu~na se ~itanka mo`e koristiti u razli~itim fazama nastavnoga procesa: naj~e{}e se koristi u prvome susretu u~enika s, primjerice, lirskom pjesmom (po~etak interpretacije), ali se mo`e koristiti i u drugim fazama sata – kao ilustracija neke teme, kao primjer za pravilnu artikulaciju glasova i govorno izra`avanje, kao poticaj za pisani rad i sl. Na zvu~noj ~itanci Knji`evni vremeplov 1 knji`evnoumjetni~ke tekstove interpretiraju glumica Hana Hegedu{i} i glumac Zoran ^ubrilo.

Popis tekstova na zvu~noj ~itanci u interpretaciji Zorana ^ubrila

u interpretaciji Hane Hegedu{i}

Dobri{a Cesari}: U suton Gustav Krklec: Bezimenoj Antun Gustav Mato{: Jesenje ve~e Josip Pupa~i}: Zaljubljen u ljubav Fran Ma`urani}: Svemir Antun Gustav Mato{: Notturno Tin Ujevi}: Notturno Dobri{a Cesari}: Pjesma mrtvog pjesnika Dalibor Cvitan: Peru}i auto Silvije Strahimir Kranj~evi}: Moj dom Nikola [op: Isus ~ita novine Drago Gervais: Tri nonice Antun Mihanovi}: Hrvatska domovina Nikola Mili}evi}: Modra elegija Zapisi sa ste}aka (tri zapisa) Asanaginica Ezop: Konj i magarac Ezop: Starac i smrt Auguste [enoa: Zlatarovo zlato ([tiocu) Miro Gavran: Kad umire glumac (monolog) Marin Dr`i}: Skup (monolog) Biblija (Hvalospjev ljubavi) Anakreont: Pijuckajmo Pindar: Pjesnik o ratu Plaut: [krtac (monolog) Horacije: Lidiji Marcijal: Epigrami

Slavko Mihali}: Ki{a na Pagu Miroslav Krle`a: Nemir Dobri{a Cesari}: Vagona{i Vesna Parun: Ushit Vladimir Vidri}: Jutro Nikola [op: Pjesma najmanjem ~ovjeku Ivo Andri}: Bog izbija kao svjetlo Dragutin Domjani}: Ciklame, krvave ciklame Petar Preradovi}: Rodu o jeziku Vladimir Nazor: Cvr~ak Ivan Andrejevi~ Krilov: Pijetao i biser Gustav Krklec: @ablja melankolija Miro Gavran: Kreontova Antigona Biblija (Pjesma nad pjesmama) Sapfa: Ljubavna strast Horacije: Lidiji

Knji`evni vremeplov 1

Knji`evni vremeplov 1

zvu~na ~itanka za prvi razred gimnazije

Tekstove ~itaju: Zoran ^ubrilo, Hana Hegedu{i}.

©Profil International d.o.o. Zagreb, 2007. Sva prava pridr`ana

1. D. Cesari}: U suton 2. G. Krklec: Bezimenoj 3. A. G. Mato{: Jesenje ve~e 4. J. Pupa~i}: Zaljubljen u ljubav 5. S. Mihali}: Ki{a na Pagu 6. M. Krle`a: Nemir 7. F. Ma`urani}: Svemir 8. A. G. Mato{: Notturno 9. T. Ujevi}: Notturno 10. D. Cesari}: Vagona{i 11. D. Cesari}: Pjesma mrtvog pjesnika 12. D. Cvitan: Peru}i auto 13. V. Parun: Ushit 14. V. Vidri}: Jutro 15. S. S. Kranj~evi}: Moj dom 16. N. [op: Pjesma najmanjem ~ovjeku 17. N. [op: Isus ~ita novine 18. I. Andri}: Bog izbija kao svjetlo 19. D. Gervais: Tri nonice 20. D. Domjani}: Ciklame, krvave ciklame 21. A. Mihanovi}: Hrvatska domovina 22. P. Preradovi}: Rodu o jeziku 23. V. Nazor: Cvr~ak 24. N. Mili}evi}: Modra elegija 25. Zapisi sa ste}aka (tri zapisa) 26. Asanaginica 27. Ezop: Konj i magarac 28. I. A. Krilov: Pijetao i biser 29. Ezop: Starac i smrt 30. G. Krklec: @ablja melankolija 31. A. [enoa: Zlatarovo zlato ([tiocu) 32. M. Gavran: Kad umire glumac (monolog) 33. M. Dr`i}: Skup (monolog) 34. M. Gavran: Kreontova Antigona 35. Biblija – Pjesma nad pjesmama 36. Biblija – Hvalospjev ljubavi 37. Sapfa: Ljubavna strast 38. Anakreont: Pijuckajmo 39. Pindar: Pjesnik o ratu 40. Plaut: [krtac (monolog) 41. Horacije: Lidiji 42. Marcijal: Epigrami

14

Dragica Dujmovi}-Markusi

2. dio NASTAVA KNJI@EVNOSTI • Nastavni program hrvatskoga jezika za gimnazije • Knji`evnost, jezik, izra`avanje • Prijedlog izvedbenoga programa

Priru~nik za nastavnike

15

16

Knji`evni vremeplov 1

NASTAVNI PROGRAM HRVATSKOGA JEZIKA ZA GIMNAZIJE

2.

Glasnik Ministarstva prosvjete i {porta, posebno izdanje br. 2/1995.

HRVATSKI JEZIK za gimnazije UVOD I. Naziv nastavnog predmeta je Hrvatski jezik. Nastavni predmet Hrvatski jezik obuhva}a tri nastavna podru~ja: a) Hrvatski jezik, b) Hrvatsku i svjetsku knji`evnost i c) Jezi~no izra`avanje. Nastavna podru~ja su samostalne cjeline koje se ~vrsto povezuju u nastavni predmet prema na~elima unutarnje korelacije. Nazivom nastavnog podru~ja isti~u se sadr`aj, svrha i zada}a u~enja te djelatnosti kojima se ta svrha i zada}e posti`u. Sadr`aji nastavnih podru~ja su obvezatni i izborni. II. Program hrvatskoga jezika za gimnazije sadr`ajno se, metodolo{ki i koncepcijski povezuje s Programom hrvatskoga jezika za osnovnu {kolu i s njim ~ini zajedni~ki sustav jezi~noga i knji`evnoga odgoja i naobrazbe. Ostvaruje se vi{om teoretskom razinom u pristupu jezi~nim i knji`evnim sadr`ajima te novim, slo`enijim organizacijskim oblicima odgojno-naobrazbene djelatnosti. III. OBVEZATNI PROGRAM a) Nastavno podru~je Hrvatski jezik: Program nastave hrvatskoga jezika za gimnazije polazi od dostignute programske razine nastave hrvatskoga jezika u osnovnoj {koli i uspostavlja vi{u teoretsku razinu u~enja. Pove}avaju se obveze teoretskoga i prakti~nog bavljenja jezikom. Stje~u se znanje i sposobnosti za slu`enje jezikom u svim komunikacijskim situacijama. Analiti~ko-sinteti~ki i interdisciplinarni pristup jezi~nim pojavama osnovni je metodolo{ki pristup programiranju. Nastava hrvatskoga jezika uspostavlja suodnos s nastavom hrvatske i svjetske knji`evnosti te nastavom jezi~nog izra`avanja, bave}i se jezikom kao sredstvom komunikacije i umjetni~koga izra`avanja.

Priru~nik za nastavnike

17

Nastavni program hrvatskoga jezika za gimnazije b) Nastavno podru~je Hrvatska i svjetska knji`evnost: Program nastave knji`evnosti nadovezuje se na osnovno{kolske programske sadr`aje. Na osnovi dostignutih spoznaja, znanja i sposobnosti u osnovnoj {koli uspostavljaju se razvijeniji teoretski pristupi knji`evnim pojavama, koji su se potvrdili u znanosti o knji`evnosti, te povijesno prou~avanje hrvatske i svjetske knji`evnosti. Najva`nije spoznaje o knji`evnom djelu, njegovu stvaranju, ustrojbi, ra{~lambi, tuma~enju (interpretaciji), recepciji i prou~avanju – u~enici stje~u na reprezentativnim djelima iz hrvatske i antologijskim djelima iz svjetske knji`evnosti. Uspostavlja se komunikacijski model: pisac – djelo – primatelj (recipijent). Spoznaje o knji`evnim djelima omogu}it }e knji`evnoteoretske i knji`evnopovijesne sinteze. c) Nastavno podru~je Jezi~no izra`avanje: Program nastave jezi~nog izra`avanja povezuje funkcionalne elemente programa knji`evnosti i hrvatskoga jezika te drugih nastavnih predmeta. Predvi|aju se razli~iti oblici usmenoga i pismenoga izra`avanja. U nastavu jezi~noga izra`avanja uklju~uju se knji`evnoumjetni~ki i neumjetni~ki tekstovi na kojima se uo~avaju zakonitosti njihova stvaranja, tuma~enja i prihva}anja (razumijevanja). Oblici jezi~noga izra`avanja uskla|uju se s programom hrvatskoga jezika, knji`evnosti i komunikacijskim potrebama. IV. IZBORNI PROGRAM Izborni program namjenjuje se darovitijim u~enicima te u~enicima s posebnim jezi~nim i knji`evnim interesima. U~enik i u~itelj (profesor) biraju ponu|ene sadr`aje. Mogu izabrati i nenavedene sadr`aje u skladu sa zavi~ajnim na~elom, komunikacijskim potrebama – ili najnovija knji`evna i znanstvena djela. a) Izborni program iz hrvatskog jezika pro{iruje sadr`aje obvezatnoga programa, uvodi nove sadr`aje, nove pristupe i spoznajne razine. b) Izborni program iz hrvatske i svjetske knji`evnosti sadr`i dodatni izbor reprezentativnih i antologijskih knji`evnih djela i tema, posebice suvremenih knji`evnih djela te scenske, filmske i radiotelevizijske umjetnosti kojima se aktualiziraju problemi u knji`evnim i kazali{nim djelima starijih razdoblja. c) Izborni program jezi~nog izra`avanja pro{iruje sadr`aje obvezatnog programa, uvodi nove sadr`aje i nove pristupe pismenom izra`avanju (stvaranju) te govorni{tvu. V. SVRHA Svrha je nastave hrvatskoga jezika (nastavnog predmeta) u gimnaziji: – usvijestiti potrebu stalnog u~enja hrvatskoga jezika; – razvijati i u~vr{}ivati brigu i ljubav za hrvatski jezik i knji`evnost; – ste}i spoznaje o hrvatskome jeziku kao sredstvu priop}avanja i umjetni~koga izra`avanja te jednoj od osnovnih (bitnih) zna~ajki hrvatske nacionalne samobitnosti (nacionalnog identiteta); – ste}i jezi~no znanje, jezi~nu kulturu i sposobnosti za porabu hrvatskoga jezika u svim tekstovnim vrstama, funkcionalnim stilovima i priop}ajnim sredstvima; – ste}i knji`evno znanje, knji`evnu kulturu i sposobnosti kako bi u~enici mogli samostalno ~itati knji`evna djela, razumijevati ih, tuma~iti i prosu|ivati (procjenjivati, ocjenjivati); – ste}i jezi~nu, knji`evnu, kazali{nu i medijsku kulturu kojom se pojedinac potvr|uje kao samosvojno bi}e sposobno za `ivot s drugima u sno{ljivosti i razli~itostima {to ih pru`a demokratsko dru{tvo.

18

Knji`evni vremeplov 1

Nastavni program hrvatskoga jezika za gimnazije ZADA]E Svrha se nastave hrvatskoga jezika (nastavnog predmeta) posti`e ostvarivanjem sljede}ih zada}a: – upoznati sustav hrvatskoga standardnog jezika na fonolo{koj, gramati~koj (morfolo{koj, sintakti~koj), leksikolo{koj, stilisti~koj, pravogovornoj i pravopisnoj razini; – upoznati povijest hrvatskoga jezika radi poznavanja i razumijevanja povijesnih okolnosti u kojima se razvija hrvatski jezik i njegova narje~ja; – upoznati reprezentativna djela hrvatske i antologijska djela svjetske knji`evnosti iz svih knji`evnih razdoblja; – razviti ~itateljsku kulturu kao osnovu op}e naobrazbe i stalne samonaobrazbe; – upoznati hrvatsku svekoliku kulturnu ba{tnu radi izgra|ivanja nacionalnog identiteta i svijesti o pripadnosti europskom duhovnom i uljudbenom krugu; – razumijevati i rabiti znanstvena postignu}a u jezikoslovlju, znanosti o knji`evnosti i drugim znanostima; – poticati zanimanje za jezi~no, knji`evno, scensko i filmsko stvaranje.

OBVEZATNI PROGRAM Prvi razred 1. HRVATSKI JEZIK Jezik i priop}avanje (komunikacija). Jezik kao sustav znakova. Narav jezi~nog znaka. Izraz i sadr`aj. Supstancija i forma. Jezi~na ekonomija i zalihost (redundancija). Fonem. Razlikovna (distinktivna) obilje`ja fonema. Fonem, alofon (fonemska ina~ica) i fon (glas). Fonetska (akusti~ka i artikulacijska) te fonolo{ka (funkcionalna) svojstva fonema. Fonetika i fonologija. Razdioba fonema. Samoglasnici (vokali) i suglasnici (konsonanti). Samoglasnici po mjestu i na~inu tvorbe; prednji i stra`nji te visoki, srednji i niski. Sonantni (zvonki) i {umni suglasnici. Suglasnici po mjestu tvorbe (dvousneni, zubnouseni, zubni, de{njaci (alveolarni), tvrdonep~ani, mekonep~ani). Suglasnici po na~inu tvorbe (zatvorni, poluzatvorni i tjesna~ni). Zvu~ni i bezvu~ni suglasnici. Slogotvorni i neslogotvorni fonemi. Pismo. Grafem (slovo) i fonem. Oblikovanje hrvatskoga latini~noga grafijskog sustava. Govorni i pisani jezik. Pravopis (ortografija) i pravogovor (ortoepija). Fonemi ~, d`, } i | s pravogovornog i pravopisnog stajali{ta. Fonem kao sastavni dio morfema. Morfo(fo)nem kao alternanta fonema. Morfo(fo)nologija. Alternacije fonema i fonemskih skupina: jedna~enje (asimilacija) po zvu~nosti i po mjestu tvorbe. Gubljenje suglasnika i/ili pojednostavljivanje suglasni~kih skupina, palatalizacija i sibilarizacija, jotacija. Alternacije ije/je/e/i te alternacije l/o. Segmentna (odsje~na) i suprasegmentna (nadodsje~na) obilje`ja. Naglasak (akcent) i du`ina (kvantiteta). Naglasni sustav hrvatskoga standardnog jezika. Nagla{ene i nenagla{ene rije~i. Enklitike i proklitike. Suprasegmentna (intonativna) obilje`ja na razini re~enice: re~eni~ni naglasak, re~eni~na melodija, tempo, intenzitet, stanka (vrednote govorenog jezika).

Priru~nik za nastavnike

19

Nastavni program hrvatskoga jezika za gimnazije Grafijska realizacija intonativnih sredstava: to~ka, upitnik, uskli~nik te upitnik u kombinaciji. Ostali interpunkcijski znakovi (razgoci). Hijerarhija razgodaka. Fonostilistika. Stilska obilje`enost fonolo{kih jedinica. Impresivna i ekspresivna svojstva fonema, naglasaka i intonacije. Grafostilistika. Pojam idioma. Organski i neorganski idiomi. Standardni jezik. Norma i kodifikacija. Standardni jezik s povijesnoga stajali{ta. Standardni jezik i narje~ja. Glavne osobitosti fonemskog i naglasnog sustava ~akavskog i kajkavskog narje~ja u usporedbi s hrvatskim standardnim jezikom. Jezik i pismo hrvatskih pisanih spomenika od po~etaka do kraja XV. stolje}a. ”

2. KNJI@EVNOST PRISTUP KNJI@EVNOSTI Knji`evnost: naziv i pojam – rodovi i vrste – znanost o knji`evnosti – knji`evna kritika – odnos knji`evnosti i jezika – tekst – knji`evnost i dru{tvo – knji`evnost i druge umjetnosti – svrha prou~avanja i u~enja knji`evnosti – hrvatska i svjetska knji`evnost – komparativno (poredbeno) prou~avanje knji`evnosti – epohe i razdoblja – stilovi i smjerovi – klasi~na i moderna knji`evnost – ra{~lamba (analiza), tuma~enje (interpretacija) i vrednovanje knji`evnih djela LIRIKA (Pojam – razvoj – vrste, oblici i zna~ajke lirike, stil i stilska sredstva, ritam – usmena i pisana lirika – tematska podjela: domoljubna, socijalna, duhovno-religiozna, misaona, ljubavna, pejsa`na...; tradicionalni oblici: himna, oda, elegija, ditiramb, balada, epigram, epitaf, sonet... – pjesni{tvo na standardu i na dijalektu – primjeri) Antun Mihanovi}, Horvatska domovina (himna) Petar Preradovi}, Rodu o jeziku (oda) Albije Tibul, Deliji (I., 3) (elegija) – Franji Ciraki, Florentinske elegije (I. – II.) Vladimir Nazor, Cvr~ak (ditiramb) Hasanaginica (narodna balada) Marcijal, Siroma{ni pjesnik – I. ^esmi~ki, Prosperu – I. Crijevi}, Epigrami knji`nici – S. Vraz, Nadriknji{tvo – A. G. Mato{, Djed unuku – Po Sv. Pismu, Ad hominem (epigrami) Ste}ci; Mak Dizdar, Zapis o zemlji (epitafi) Josip Pupa~i}, Zaljubljen u ljubav (ljubavna) Dobri{a Cesari}, Pjesma mrtvog pjesnika, Vagona{i (misaona - socijalna) Silvije Strahimir Kranj~evi}, Moj dom (domoljubna) Ivo Andri}, Nemiri, I,4 / Bog izbija kao svjetlo.../ - Nikola [op, Isus ~ita novine (duhovno-religiozna) Vladimir Vidri}, Jutro (pejsa`na) i A. G. Mato{, Jesenje ve~e (sonet) A. G. Mato{; T. Ujevi}; M. Krle`a: Notturno (primjeri usporednih motiva) Anakreont, Pijuckajmo – France Pre{ern, Zdravica (anakreontska) Fran Ma`urani}, Svemir (misaona) 20

Knji`evni vremeplov 1

Nastavni program hrvatskoga jezika za gimnazije I. Andri}, Ex Ponto, I,5 /Poimam i shva}am.../ (pjesma u prozi) D. Gervais, Tri nonice – D. Domjani}, Ciklame, krvave ciklame (dijalektalna) - Zaklju~ak (sinteza) EPIKA (Pojam – razvoj, vrste, novela – pripovijest – roman: pripovjeda~ – pripovijedanje – lik; ep i manje epske forme: epilij, spjev, stihovana pripovijetka; jednostavni oblici: mit, legenda, bajka, saga, vic, zagonetka, poslovica; memoari – biografije – autobiografije – primjeri: ep, roman – klasi~ni i moderni, pripovijest, novela, bajka, basna) Homer (8. st. pr. K.), Ilijada, pjevanje I., VI., XVI., XVIII., XXIV. (ep) Ezop – I. A. Krilov ili J. de la Fontaine: Basne (po izboru) H. C. Andersen, Kraljevo novo ruho – I. Brli}-Ma`urani}, Kako je Potjeh tra`io istinu (bajka) August [enoa, Zlatarovo zlato (povijesni roman) Vjenceslav Novak, U glib ili Mile Budak, Opanci dida Vidurine (pripovijest) Antun G. Mato{, Cvijet sa raskr{}a – Vjekoslav Kaleb, Gost (novela) Pavao Pavli~i}, Dobri duh Zagreba (pri~a – po izboru) - Zaklju~ak (sinteza) DRAMA (Pojam – razvoj – vrste; struktura i kompozicija; sukob – likovi – monolog i dijalog – drama i kazali{te – primjeri: tragedija, komedija) Sofoklo, Antigona (tragedija) Marin Dr`i}, Skup (komedija) I. Vojnovi}, Ekvinocijo (drama) - Zaklju~ak (sinteza) DISKURZIVNI KNJI@EVNI OBLICI (Pojam – razvoj – vrste, oblici i zna~ajke – putopis, studija, esej, ~lanak; kritika, feljton, polemika – primjeri: putopis, esej) Antun Nem~i}, Putositnice (Porod putne misli, Zagreb, Grobni~ko polje, Padova...) (putopis) M. de Montaigne, O odgoju (ulomci: O cilju odgoja, O u~enju klasi~nih jezika) (esej) Rainer Maria Rilke, Pisma mladom pjesniku (1., Pariz, 17. II. 1903.) (esej) - Zaklju~ak (sinteza)

POVIJEST KNJI@EVNOSTI KLASI^NA KNJI@EVNOST (Temeljna civilizacijska knji`evna djela: Biblija, Talmud, Kur’an, Gilgame{, Mahabharata – klasi~na djela zapadne civilizacije i klasi~na djela isto~ne civilizacije – klasi~na knji`evnost Zapada: gr~ka i rimska knji`evnost, ªklasi~no” kao vrijednosna oznaka).

Priru~nik za nastavnike

21

Nastavni program hrvatskoga jezika za gimnazije Biblija: Knjiga Postanka, Knjiga Izlaska, Judita, Pjesma nad pjesmama, Psalmi, Evan|elje po Ivanu Homer, Odiseja (pjevanje I., XIX., XXI.) Alkej, La|i Sapfa, Ljubavna strast – Pindar, Pjesnik o ratu Eshil, Okovani Prometej Sofoklo, Kralj Edip Euripid, Elektra Plaut, Tvrdica Katul, Jadni Katule Vergilije, Eneida, pjevanje II. i IV. Ovidije, Metamorfoze (Piram i Tizba, IV. knj.) Horacije, Lidiji; Poslanica Pizonima - Zaklju~ak (sinteza) SREDNJOVJEKOVNA KNJI@EVNOST (Engleski Beowulf, njema~ki minnesang i minnesangeri, trubadurska lirika – najstariji hrvatski pisani spomenici – }irilometodska tradicija, biblijski i liturgijski tekstovi – povijesni i pravni tekstovi – crkvena i svjetovna proza – drama, prikazanja) Pjesan o Rolandu (franc. ep) – Pjesan o Cidu ({panj. ep) – Kalevala (finski ep) Pjesan o Nibelunzima (njem. ep) – Roman o Tristanu i Izoldi (vite{ki roman) Sv. Augustin, Ispovijesti (1. i 9.) (autobiografija) ^rnorizac Hrabar, O pismenima – Ba{}anska plo~a Vinodolski zakon – Ludicar Zapis popa Martinca – Ljetopis popa Dukljanina (smrt kralja Zvonimira) Rumanac trojski – Aleksandrida Pismo Nikole Modru{koga – Hrvojev Misal – Misal po zakonu rimskoga dvora Svit se kon~a [ibenska molitva – Va se vrime godi{}a Muka svete Margarite - Zaklju~ak (sinteza)

3. JEZI^NO IZRA@AVANJE U skladu s nastavom jezika i knji`evnosti u prvome se razredu uvje`bavaju razli~iti oblici jezi~nog izra`avanja i stvaranja. Pisano i govoreno izra`avanje kao jezi~na djelatnost. Glavne zna~ajke pisanja kao jezi~ne djelatnosti. Pisanje kao priop}avanje (komunikacija) i kao umjetni~ko stvaranje. Pisanje, pravopis i grafostilistika. Govorenje kao jezi~na djelatnost. Govorenje i pravogovor. Neutralno i stilski obilje`eno govorenje. Uloga i va`nost vrednota govornoga jezika (intonacija, intenzitet, stanka, re~eni~ni tempo, mimika i geste). Govorenje, slu{anje i {utnja.

22

Knji`evni vremeplov 1

Nastavni program hrvatskoga jezika za gimnazije Tekst. Na~ini oblikovanja teksta. Vrste teksta: opis, ra{~lamba (analiza), tuma~enje (interpretacija), samogovor (monolog), dogovor (dijalog) i unutarnji monolog. Opis kao vrsta teksta. Glavne zna~ajke logi~ke i jezi~ne organizacije opisa. Umjetni~ki i znanstveni opis: jezi~ne i stilske razlike i sli~nosti. Usmeni i pisani opis. Dinami~ni i stati~ni opis. Opis vanjskog i unutarnjeg svijeta. Tuma~enje (interpretacija, eksplikacija). Logi~ka i jezi~na organizacija tuma~enja. Usmeno i pisano tuma~enje. Analiti~ko i sinteti~ko tuma~enje. Tuma~enje umjetni~kog djela. Ra{~lamba (analiza). Logi~ko i jezi~no ustrojavanje ra{~lambe. Usmena i pisana ra{~lamba. Navodi, polunavodi i prepri~avanje (parafraza) tu|ih mi{ljenja u ra{~lambi. Dijalog. Vrste dijaloga. Uspostava dijaloga. Vo|enje dijaloga. Dijalog u razgovoru i u umjetni~kome djelu (drami, televizijskoj drami, filmu). Jezi~no oblikovanje dijaloga: jezi~na ekonomija i vrednote govorenog jezika. Monolog i unutarnji monolog. Monolog u razgovoru i u umjetni~kome djelu. Unutarnji monolog kao pripovjeda~ki postupak. Obvezatan je tjedno jedan doma}i uradak (zada}a). U~enici pi{u tijekom godine tri {kolska uratka (zada}e) s ispravcima. (...)

IZBORNI PROGRAM Prvi razred 1. HRVATSKI JEZIK – analize starijih i novijih tekstova pisanih ~akavski; – analize starijih i novijih tekstova pisanih kajkavski; – analize reprezentativnih hrvatskih spomenika pisanih glagoljicom i latinicom; – djelatnost hrvatskih glagolja{a i latinista; – prou~avanje zavi~ajnog (mjesnog) govora (razlikovna slovnica).

2. KNJI@EVNOST, KAZALI[TE I MEDIJSKA KULTURA KNJI@EVNA DJELA Matko Pei}, Skitnje (Baranja) Pero Budak, Klupko Vlatko Pavleti}, Kako ~itati poeziju (pristup velikim klasi~nim pjesni~kim djelima) Vjekoslav Majer, @ivot pu`a Slavko Kolar, Breza – Svoga tela gospodar Charles Dickens, David Copperfield ili Mark Twain, Do`ivljaji Huckleberryja Finna Marija Juri} Zagorka, Kneginja iz Petrinjske ulice Aldous Huxley, Kontrapunkt ili Vrli novi svijet Nenad Brixy, Mrtvacima ulaz zabranjen

Priru~nik za nastavnike

23

Nastavni program hrvatskoga jezika za gimnazije KAZALI[TE – pojam; – kazali{ni prostor; – anti~ko kazali{te; – srednjovjekovno kazali{te (osobito hrvatsko srednjovjekovno kazali{te); – pu~ko kazali{te; – suvremeno kazali{te utemeljeno na pu~kom izrazu. ANIMIRANI FILM – zna~ajke izraza; – vrste; – kratka povijest animiranog filma u svijetu i Hrvatskoj. FILMOVI Z. Bourek, Ma~ka, Be}arac; B. Dovnikovi}, Ljubitelji cvije}a, Putnik drugog razreda; V. Vukoti}, Igra, Surogat, Piccolo; Z. Grgi}, Muzikalno prase; A. Zaninovi}, Zid RADIODRAMA (po izboru)

3. JEZI^NO IZRA@AVANJE – stvaranje lirske pjesme; – stvaranje knji`evne crtice; – pisanje jednostavnih pripovjednih oblika; – krasnoslov (~itanje, recitiranje, deklamiranje) proznih i poetskih tekstova (u stihu i prozi); – govorne vrednote u krasnoslovu; – kako su stvarali knji`evnici; – stvarala~ko pisanje; stvarala~ko govorenje; – voditeljstvo (javnih priredaba i sl.); – povijest govorni{tva; – kako su govorili najpoznatiji govornici; – dokazivanje tvrdnje u govoru.

24

Knji`evni vremeplov 1

KNJI@EVNOST, JEZIK, IZRA@AVANJE

2.

Sadr`aji nastave knji`evnosti propisani su nastavnim programom i povezuju se sa sadr`ajima nastave jezika i nastave izra`avanja. U Knji`evnome vremeplovu 1 na kraju svake ud`beni~ke jedinice nalaze se zadaci za u~enike u kojima se ta tri nastavna podru~ja povezuju u cjelinu. Takvim se zadacima nastoji pomo}i u~enicima u razvijanju jezi~ne kulture, ali i poticati ih na samostalno govoreno i pisano izra`avanje. Uz ovaj priru~nik, kako je u prethodnome poglavlju navedeno, nalazi se i zvu~na ~itanka Knji`evni vremeplov 1. Na njoj se nalaze govorne interpretacije knji`evnoumjetni~kih tekstova. Zvu~na se ~itanka mo`e upotrijebiti i kao poticaj da se uka`e na va`nost pravilnoga govorenog izra`avanja. Pred vama je nekoliko prijedloga za povezivanje triju nastavnih podru~ja na razini ud`beni~kih cjelina. KNJI@EVNOST

PRISTUP KNJI@EVNOSTI • Pristup knji`evnosti (uvod)

• Lirika • Epika • Drama • Diskurzivni knji`evni oblici POVIJEST KNJI@EVNOSTI • Knji`evnosti staroga Istoka • Anti~ka knji`evnost • Europsko srednjovjekovlje

• Hrvatska srednjovjekovna knji`evnost

JEZIK

IZRA@AVANJE

• JEZIK I GOVOR Jezik, govor, jezi~ni znak Sporazumijevanje (komunikacija)

• HRVATSKI STANDARDNI JEZIK • GLASOVI • MORFONOLOGIJA • NAGLASNI SUSTAV HRVATSKOGA STANDARDNOG JEZIKA • VREDNOTE GOVORENOGA JEZIKA • STILISTIKA PISMA I GLASOVA • HRVATSKA NARJE^JA

• POVIJEST JEZIKA Povijesni razvoj hrvatskoga jezika do kraja 15. stolje}a

• Pisano i govoreno izra`avanje • Govorenje • Tekst • Ra{~lamba • Pisano i govoreno izra`avanje • Govorenje • Tekst • Tuma~enje • Ra{~lamba • Opis • Dijalog • Monolog • Unutra{nji monolog • Pisano i govoreno izra`avanje • Tekst • Ra{~lamba • Opis

NAPOMENA • Povezivanje triju nastavnih podru~ja provedeno je i radnoj bilje`nici Knji`evni vremeplov 1, ud`beniku hrvatskoga jezika Fon-Fon 1 te u priru~niku Fon-Fon 1 – 4 (Prvi dio, 37. i 38. str.).

Priru~nik za nastavnike

25

PISANO IZRA@AVANJE U RADNOJ BILJE@NICI KNJI@EVNI VREMEPLOV 1

Vrsta pisanoga teksta

Tema/Predlo`ak

2.

Stranica

lirska pjesma

pjesma u prozi ^e`nja (Miroslav Krle`a)

13

opis

fotografija Nebo (Davor [unk)

15

lirska pjesma

Moje mjesto u `ivotu

21

usporedna interpretacija ({kolski esej)

lirske pjesme Oblak i Poludjela ptica (Dobri{a Cesari})

28

sastavak

Sudbina `ene u 21. stolje}u

32

pripovjeda~ki tekst

pjesma Zaboravljeno svjetlo (Olinko Delorko) i ilustracija

33

interpretacija ulomka ({kolski esej)

pripovijetka U glib (Vjenceslav Novak)

42

raspravlja~ki tekst ({kolski esej)

Odgoj djece u 21. stolje}u (Michael de Montaigne, esej O odgoju djece)

62

pripovjeda~ki tekst

Ep o Gilgame{u

65

sastavak

biblijske izreke

70

usporedna analiza

Ljubavna pjesma (Bernal de Bonaval) i U~enje napustimo! (iz zbornika Carmina burana)

88

26

Knji`evni vremeplov 1

PRIJEDLOG IZVEDBENOGA PROGRAMA

2.

Nekoliko uvodnih napomena • U prijedlogu izvedbenoga programa za PRISTUP KNJI@EVNOSTI u nekim se cjelinama (Lirika, Epika) uglavnom ne navode naslovi knji`evnoumjetni~kih tekstova. Takav je pristup odabran zbog na~ela izbornosti. • Dio se sadr`aja obra|uje u obliku radionica predstavljenih u poglavlju Modeli obrade nastavnih jedinica. • Radi preglednosti sadr`aja izvedbenoga programa, istaknuti su sati obrade doma}e lektire i pisane provjere znanja. • PONAVLJANJE I USUSTAVLJIVANJE predvi|eno je uglavnom na kraju obra|ene cjeline. • Nastavu izra`avanja ne mo`emo odvojiti od nastave jezika i nastave knji`evnosti. U prvome se razredu gimnazije u nastavi izra`avanja uvje`bavaju razli~iti oblici jezi~noga izra`avanja i stvaranja na gotovo svakome nastavnom satu. Stoga ti sadr`aji nisu prikazni kao posebni nastavni sati.

Raspodjela sati po nastavnim podru~jima nastavna podru~ja

broj sati

Uvodni sati

2

PRISTUP KNJI@EVNOSTI, IZRA@AVANJE

51

POVIJEST KNJI@EVNOSTI, IZRA@AVANJE

40

JEZIK, IZRA@AVANJE

35

[kolske zada}e

9

Zaklju~ivanje ocjena

3

UKUPNO

140 sati

Priru~nik za nastavnike

27

Prijedlog izvedbenoga programa

PRVO POLUGODI[TE RUJAN

16 sati NASTAVNE CJELINE, TEME, JEDINICE Uvodni sati: upoznavanje u~enika s programom i planom rada KNJI@EVNOST, izra`avanje

JEZIK, izra`avanje

PRISTUP KNJI@EVNOSTI 1. PRISTUP KNJI@EVNOSTI (uvod) • Knji`evnost kao umjetnost rije~i. Znanost o knji`evnosti • Podjela knji`evnih djela. Knji`evni vremeplov 2. LIRIKA Interpretacija lirske pjesme Versifikacija • Vezani stih. Sonet • Slobodni stih Lirika u prozi – pjesma u prozi i lirska proza Stilska izra`ajna sredstva • Glasovne figure • Glasovne figure • Figure konstrukcije • Figure rije~i (tropi)

PONAVLJANJE I USUSTAVLJIVANJE • Stilska izra`ajna sredstva

Bilje{ke

28

Knji`evni vremeplov 1

JEZIK I GOVOR • Jezik, govor, jezi~ni znak • Sporazumijevanje (komunikacija) HRVATSKI STANDARDNI JEZIK • Hrvatski jezik • Hrvatski standardni jezik

Prijedlog izvedbenoga programa LISTOPAD

16 sati NASTAVNE CJELINE, TEME, JEDINICE KNJI@EVNOST, izra`avanje

JEZIK, izra`avanje

PRISTUP KNJI@EVNOSTI 2. LIRIKA Lirske teme • Radionica: Lirske teme (interpretacija lirskih pjesama) Tradicionalni oblici

GLASOVI • Nastajanje i podjela glasova • Funkcija glasova u jeziku (Fonem)

• Radionica: Tradicionalni oblici (himna, oda, ditiramb, elegija, epitaf i epigram) Doma}a lektira: Interpretacija lirskih pjesama (izbor iz antologije) Prva {kolska zada}a s ispravkom

PONAVLJANJE I USUSTAVLJIVANJE • Tradicionalni oblici • Lirika • Pisana provjera znanja: LIRIKA • Analiza pisane provjere znanja

• Ponavljanje gradiva/vje`be • Prva pisana provjera znanja

Bilje{ke

Priru~nik za nastavnike

29

Prijedlog izvedbenoga programa STUDENI

16 sati NASTAVNE CJELINE, TEME, JEDINICE KNJI@EVNOST, izra`avanje

JEZIK, izra`avanje

PRISTUP KNJI@EVNOSTI 3. LIRSKO-EPSKE VRSTE • Asanaginica 4. EPIKA Uvod u epiku • Epika u stihu. Jednostavni i slo`eni oblici Analiza epskoga djela Epika u stihu • Doma}a lektira: Homer, Ilijada (izbor) Jednostavni oblici • Mit • Bajka Doma}a lektira: Ivana Brli}-Ma`urani}, Kako je Potjeh tra`io istinu ili H. C. Andersen, Carevo novo ruho • Basna Slo`eni oblici • Novela Doma}a lektira: Vjekoslav Kaleb, Gost • Modernisti~ka novela – A. G. Mato{, Cvijet sa raskr{}a

Bilje{ke

30

Knji`evni vremeplov 1

• Analiza pisane provjere znanja • PISMO/GRAFIJA I PRAVOPIS/ORTOGRAFIJA • Grafemski sustav hrvatskoga standardnog jezika • Izgovor i pisanje glasova ~, }, d`, | (pravopisne vje`be)

• Diktat/Analiza diktata

Prijedlog izvedbenoga programa PROSINAC

12 sati NASTAVNE CJELINE, TEME, JEDINICE KNJI@EVNOST, izra`avanje

JEZIK, izra`avanje

PRISTUP KNJI@EVNOSTI 4. EPIKA • Pripovijetka Doma}a lektira: Vjenceslav Novak, U glib ili Pavao Pavli~i}, Dobri duh Zagreba • O romanu • Tradicionalni roman Doma}a lektira: August [enoa, Zlatarovo zlato • Moderni roman Doma}a lektira: J. D. Salinger, Lovac u `itu PONAVLJANJE I USUSTAVLJIVANJE

MORFONOLOGIJA • Morfem, morfemska analiza, alofon • Alternacije fonema i fonemskih skupina – morfolo{ki uvjetovane alternacije • Alternacije fonema i fonemskih skupina – fonolo{ki uvjetovane alternacije

• Epika • Pisana provjera znanja: EPIKA • Analiza pisane provjere znanja Zaklju~ivanje ocjena

Bilje{ke

Priru~nik za nastavnike

31

Prijedlog izvedbenoga programa

DRUGO POLUGODI[TE SIJE^ANJ

12 sati NASTAVNE CJELINE, TEME, JEDINICE KNJI@EVNOST, izra`avanje

JEZIK, izra`avanje

PRISTUP KNJI@EVNOSTI 5. DRAMA Uvod u dramu • Dramski tekst i kazali{na predstava Analiza dramskoga teksta

MORFONOLOGIJA • Alternacije fonema i fonemskih skupina (ponavljanje, vje`be)

• Doma}a lektira: Miro Gavran, Kad umire glumac ili Ivo Vojnovi}, Ekvinocij Dramske vrste • Tragedija Doma}a lektira: Sofoklo, Antigona • Komedija Doma}a lektira: Marin Dr`i}, Skup PONAVLJANJE I USUSTAVLJIVANJE • Drama 6. DISKURZIVNI KNJI@EVNI OBLICI • Michael de Montaigne, Eseji

Bilje{ke

32

Knji`evni vremeplov 1

• Druga pisana provjera znanja • Analiza pisane provjere znanja

Prijedlog izvedbenoga programa VELJA^A

16 sati NASTAVNE CJELINE, TEME, JEDINICE KNJI@EVNOST, izra`avanje

JEZIK, izra`avanje

PRISTUP KNJI@EVNOSTI 6. DISKURZIVNI KNJI@EVNI OBLICI • Radionica: Suvremeni esej. Putopis. Feljton Druga {kolska zada}a s ispravkom MORFONOLOGIJA PONAVLJANJE I USUSTAVLJIVANJE • Diskurzivni knji`evni oblici • Pisana provjera znanja: DRAMA. DISKURZIVNI KNJI@EVNI OBLICI • Analiza pisane provjere znanja

• Alternacije ije/je/e/i • Diktat/Analiza diktata

POVIJEST KNJI@EVNOSTI 1. KNJI@EVNOSTI STAROGA ISTOKA • Uvod: Knji`evnosti staroga Istoka (pregled) Knji`evnost Srednjega istoka • Indijska knji`evnost (pregled) Knji`evnost Bliskoga istoka

NAGLASNI SUSTAV HRVATSKOGA STANDARDNOG JEZIKA • Nagla{ene i nenagla{ene rije~i • Nagla{ene rije~i • Raspodjela naglasaka

• Babilonsko-asirska knji`evnost: Ep o Gilgame{u

Bilje{ke

Priru~nik za nastavnike

33

Prijedlog izvedbenoga programa O@UJAK

12 sati NASTAVNE CJELINE, TEME, JEDINICE KNJI@EVNOST, izra`avanje

JEZIK, izra`avanje

POVIJEST KNJI@EVNOSTI 1. KNJI@EVNOSTI STAROGA ISTOKA Biblija • Biblija (prikaz) • Stari zavjet – biblijski epski i lirski tekstovi • Novi zavjet – biblijski epski i lirski tekstovi PONAVLJANJE I USUSTAVLJIVANJE • Knji`evnosti staroga Istoka • Pisana provjera znanja: KNJI@EVNOSTI STAROGA ISTOKA • Analiza pisane provjere znanja 2. ANTI^KA KNJI@EVNOST • Uvod: Anti~ka knji`evnost (pregled, kronolo{ke tablice – razdoblja, autori, djela) GR^KA KNJI@EVNOST Epska poezija • Doma}a lektira: Homer, Odiseja (izbor)

Bilje{ke

34

Knji`evni vremeplov 1

NASTAVA JEZIKA • Nenagla{ena (zanaglasna) du`ina • Nenagla{ene rije~i

• Govorne i pismene vje`be (priprema za provjeru znanja)

Prijedlog izvedbenoga programa TRAVANJ

16 sati NASTAVNE CJELINE, TEME, JEDINICE KNJI@EVNOST, izra`avanje

JEZIK, izra`avanje

POVIJEST KNJI@EVNOSTI 2. ANTI^KA KNJI@EVNOST Lirska poezija • Alkej, Sapfa, Anakreont, Pindar (izbor) Tragedija • Razvoj gr~ke tragedije – od ditiramba do Euripidovih tragedija • Doma}a lektira: Eshil, Okovani Prometej • Doma}a lektira: Sofoklo, Kralj Edip • Doma}a lektira: Euripid, Elektra RIMSKA KNJI@EVNOST Komedija • Doma}a lektira: Plaut, [krtac Zlatno razdoblje • Doma}a lektira:Vergilije, Eneida (izbor) • Lirska poezija: Katul, Horacije, (Marcijal) • Ovidije, Metamorfoze • Horacije, Poslanica Pizonima

• Tre}a pisana provjera znanja • Analiza pisane provjere znanja VREDNOTE GOVORENOGA JEZIKA • Razlikovna sredstva na razini rije~i • Razlikovna sredstva na razini re~enice • Grafijska realizacija intonativnih sredstava

PONAVLJANJE I USUSTAVLJIVANJE • Anti~ka knji`evnost

Bilje{ke

Priru~nik za nastavnike

35

Prijedlog izvedbenoga programa SVIBANJ

16 sati NASTAVNE CJELINE, TEME, JEDINICE KNJI@EVNOST, izra`avanje

JEZIK, izra`avanje

POVIJEST KNJI@EVNOSTI 2. ANTI^KA KNJI@EVNOST • Pisana provjera znanja: ANTI^KA KNJI@ENOST • Analiza pisane provjere znanja Tre}a {kolska zada}a s ispravkom 3. EUROPSKO SREDNJOVJEKOVLJE • Uvod: Europsko srednjovjekovlje (pregled, kronolo{ke tablice – razdoblja, autori, djela) STILISTIKA PISMA I GLASOVA Najava srednjega vijeka • Aurelije Augustin, Ispovijesti Juna~ka epika

• Grafostilistika (stilistika pisma) • Fonostilistika (stilistika glasova)

• Beowulf, Pjesan o Rolandu, Pjesma o Cidu, Pjesma o Nibelunzima, Kalevala

HRVATSKA NARJE^JA

Vite{ki roman

• ^akavsko narje~je. Kajkavsko narje~je. [tokavsko narje~je

• Roman o Tristanu i Izoldi Lirska poezija • Trubadurska poezija. Vagantska lirika PONAVLJANJE I USUSTAVLJIVANJE • Europsko srednjovjekovlje 4. HRVATSKA SREDNJOVJEKOVNA KNJI@EVNOST • Uvod: Hrvatski srednji vijek (pregled, kronolo{ke tablice – djela)

Bilje{ke

36

Knji`evni vremeplov 1

Prijedlog izvedbenoga programa LIPANJ

16 sati NASTAVNE CJELINE, TEME, JEDINICE KNJI@EVNOST, izra`avanje

JEZIK, izra`avanje

POVIJEST KNJI@EVNOSTI 4. HRVATSKA SREDNJOVJEKOVNA KNJI@EVNOST Po~eci slavenske pismenosti • Traktat Crnorisca Hrabra Ba{}anska plo~a Hrvatska srednjovjekovna proza • Pravni tekstovi (Vinodolski zakon). Povijesni tekstovi (Ljetopis popa Dukljanina, Zapis popa Martinca) • Polemi~ki tekst (Pismo Nikole Modru{koga) • Pou~na proza (Lucidar). Svjetovni roman (Rumanac trojski, Aleksandrida) Hrvatska srednjovjekovna poezija • Va se vrime godi{}a, [ibenska molitva, Svit se kon~a Hrvatska srednjovjekovna drama

POVIJEST JEZIKA • Povijesni razvoj hrvatskoga jezika od po~etaka do kraja 15. stolje}a

• Muka svete Margarite Po~eci tiskarstva – od rukopisnih tekstova do prve tiskane knjige PONAVLJANJE I USUSTAVLJIVANJE • Hrvatska srednjovjekovna knji`evnost • Pisana provjera znanja: EUROPSKO SREDNJOVJEKOVLJE. HRVATSKA SREDNJOVJEKOVNA KNJI@EVNOST • Analiza pisane provjere znanja Zaklju~ivanje ocjena

Bilje{ke

Priru~nik za nastavnike

37

38

Knji`evni vremeplov 1

3. dio KONCEPCIJA, CILJEVI I MODELI OBRADE NASTAVNIH JEDINICA 3. 1. Pristup knji`evnosti 3. 2. Povijest knji`evnosti 3. 3. Dodatak modelima: Skupni rad. Izrada umne (mentalne) mape

Priru~nik za nastavnike

39

40

Knji`evni vremeplov 1

PRISTUP KNJI@EVNOSTI

3. 1

Prvi dio ud`benika sastavljen je od 6 cjelina: 1. 2. 3. 4. 5. 6.

PRISTUP KNJI@EVNOSTI (uvod) LIRIKA LIRSKO-EPSKE VRSTE EPIKA DRAMA DISKURZIVNI KNJI@EVNI OBLICI

Izbor i raspored knji`evnih tekstova prati nastavni program, ali ne doslovno. U Knji`evnome vremeplovu 1 nalaze se tekstovi propisani programom, ali i neki dodatni tekstovi raspore|eni ili u ud`beni~kim jedinicama ili u dodatku (za radoznale). Nastavniku je prepu{ten odabir tekstova na kojima }e obraditi odre|eni knji`evnoteorijski pojam. Koncepcija ud`beni~ke cjeline 1. UVODNA STRANICA u podlozi ima reprodukciju umjetni~koga djela koja se mo`e povezati sa sadr`ajem cjeline. Na njoj se, uz pregled ud`beni~kih tema, nalaze i neki pojmovi/citati/sugestije povezane s cjelinom. 2. UD@BENI^KE TEME razra|uju cjelinu i sustavno vode u~enika k usvajanju klju~nih tekstova i pojmova. 3. UD@BENI^KE JEDINICE razra|uju ud`beni~ku temu. Koncepcija ud`beni~ke jedinice detaljno je prikazana u ud`beniku na 4. stranici. 4. PODSJETNIK usustavljuje i stavlja u {iri kontekst pojmove uvedene u obra|enim ud`beni~kim jedinicama. Mjesto podsjetnika unutar cjeline uvjetovano je posebnostima obra|ivanih sadr`aja. Ponekad je cjelina usustavljena u nekoliko podsjetnika, obi~no na kraju ud`beni~ke teme (npr. Lirika), a ponekad se podsjetnik nalazi na kraju cjeline (npr. Diskurzivni knji`evni oblici). • Slikovni materijal dopunjuje sadr`aj cjeline. • Na sljede}im stranicama nalazi se detaljan prikaz svih ud`beni~kih cjelina, kao i popis jedinica/tema obra|enih u radnoj bilje`nici.

Priru~nik za nastavnike

41

Pristup knji`evnosti

1. CJELINA – PRISTUP KNJI@EVNOSTI (uvod)

str. 10 – 23

1. Koncepcija ud`beni~ke cjeline U uvodnoj se cjelini najavljuje sadr`aj tema koje se u njoj obra|uju i u~enicima se otvaraju vrata u svijet knji`evnosti kao umjetnosti, ali i svijet knji`evne znanosti. Prva je stranica simboli~an prikaz knji`evnoga vremeplova – ~ovjek iz nekoga drugog vremena u konvencionanoj odje}i i vrlo nekonvenvencionalnoj pozi (klizali{te) ªplovi” u nekom smjeru zagledan u ono {to je pred njim. • Uz ovu reprodukciju nalazi se popis ud`beni~kih tema koje ~ine cjelinu. • U donjem dijelu stranice ulomak je romana Itala Calvina Ako jedne zimske no}i neki putnik, u kojem se pripovjeda~ izravno obra}a ~itatelju i na pomalo neobi~an na~in uvodi u~enike u svijet ~itanja. Tim se ulomkom upu}uje na mo`da najva`niju zada}u nastave knji`evnosti – na odgoj i motivaciju budu}ih ~itatelja. Knji`evnost kao umjetnost rije~i U prvoj se ud`beni~koj temi u~enike uvodi u svijet umjetnosti i upu}uje na ªdvostruku optiku” kojom promatramo knji`evno djelo. U njoj se uvode klju~ni pojmovi znanosti o knji`evnosti te upu}uje na va`nost interpretacije knji`evnoga djela za njegovo cjelovito razumijevanje. Podjela knji`evnih djela Podjela knji`evnih djela otvara problematiku cjelina koje slijede, tj. problematiku knji`evnih rodova i vrsta. Ova je problematika prikazana na dvjema razinama: s jedne je strane podjela na liriku, epiku, dramatiku i diskurzivne oblike, a s druge strane podjela na poeziju, prozu i dramu kao oblike izra`avanja. Cjeline koje slijede strukturirane su kao ~etiri knji`evna roda, bez obzira na to jesu li u prozi ili u stihu. Na kraju ove ud`beni~ke teme u kratkim je crtama prikazana podjela na usmenu i pisanu knji`evnost. Knji`evni vremeplov Naslov ove ud`beni~ke teme ujedno je i naslov ud`benika. ^ine ju dva dijela: kratki prikaz problematike povijesti knji`evnosti i kronolo{ke tablice, odnosno grafi~ki prikaz knji`evnih epoha. Kronolo{ke tablice donose na dvjema razinama sva razdoblja i djela koja }e u~enici upoznati u gimnazijskome {kolovanju. Taj }e se grafi~ki prikaz ponoviti i u ostalim ~itankama (Knji`evni vremeplov 2, 3, 4), a tiskan je i u obliku razrednoga plakata. Cilj mu je zorno pokazati povijesni slijed knji`evnih razdoblja i pomo}i u~enicima u njihovu postupnome usvajanju. Naravno da u~enici ne trebaju u~iti napamet sve podatke – kako budu usvajali pojedina razdoblja, tako }e mo}i autore smjestiti u knji`evnopovijesni kontekst. 2. Radna bilje`nica

• Knji`evno djelo • Knji`evnost

42

Knji`evni vremeplov 1

RB str. 7 – 10

Pristup knji`evnosti 3. Ciljevi • razumjeti pojam umjetnosti • razlikovati vrste umjetnosti • razumjeti izraz knji`evnosti kao umjetnosti rije~i • protuma~iti odnos knji`evnosti kao umjetnosti rije~i i jezika kao njezina izra`ajnoga sredstva • razlikovati temeljna obilje`ja umjetni~koga teksta od temeljnih obilje`ja neumjetni~koga teksta • povezati pojam stila (knji`evnoumjetni~ki, znanstveni) s vrstom teksta • opisati zna~enje pojma znanost o knji`evnosti/knji`evna znanost • nabrojiti i definirati podru~ja unutar znanosti o knji`evnosti • navesti podru~ja kojima se bavi teorija knji`evnosti • razumjeti odnos: teorija knji`evnosti – povijest knji`evnosti – knji`evna kritika • opisati pojam knji`evno razdoblje • razlikovati vrste povijesti knji`evnosti • nabrojiti i oprimjeriti nekoliko na~ela po kojima se mogu razvrstati knji`evna djela • definirati i oprimjeriti pojam knji`evni rod • definirati i oprimjeriti pojam knji`evna vrsta • razlikovati na primjerima poeziju, prozu i dramu kao tri osnovna oblika knji`evnoga izra`avanja • razlikovati na primjerima usmenu knji`evnost od pisane knji`evnosti • suprotstaviti temeljna obilje`ja usmene knji`evnosti pisanoj knji`evnosti • objasniti svojim rije~ima pojmove tuma~enje (interpretacija), ra{~lamba (analiza), vrednovanje [to u~enik treba biti sposoban u~initi nakon obrade 1. cjeline? Prikazati u kratkim crtama: • knji`evnost kao umjetnost rije~i • znanost o knji`evnosti • knji`evne rodove Suprotstaviti: • umjetnost znanosti • knji`evnoumjetni~ki tekst neumjetni~kome tekstu • knji`evnoumjetni~ki tekst znanstvenome tekstu • podjelu na liriku, epiku, dramatiku i diskurzivne oblike podjeli na poeziju, prozu, dramu • liriku poeziji • epiku poeziji • poeziju prozi • usmenu knji`evnost pisanoj knji`evnosti Na~initi shemu i interpretirati shemu: • znanost o knji`evnosti • teorija knji`evnosti • knji`evni rodovi • knji`evni rodovi – knji`evne vrste • povijest knji`evnosti (knji`evna razdoblja od po~etaka do na{ega doba)

Priru~nik za nastavnike

43

Pristup knji`evnosti 4. Pregled nastavnih jedinica

Cjelina: 1. PRISTUP KNJI@EVNOSTI (uvod) nastavne jedinice

• Knji`evnost kao umjetnost rije~i. Znanost o knji`evnosti • Podjela knji`evnih djela. Knji`evni vremeplov

slikovni materijal

• umjetni~ka djela (11. str.) • znanost o knji`evnosti – naslovnice djela (14. i 15. str.) • pojam forme i oblika (16. str.) • Plesa~ice – poezija (18. str.) • Metafizi~ka muza – nadahnu}e za umjetni~ko djelo (19. str.) • Egipatski pisar – po~etak pismene kulture (20. str.) • povijest knji`evnosti – naslovnice djela (21. str.) • kronolo{ke tablice knji`evnih razdoblja (22. i 23. str.)

korelacije

• Likovna umjetnost (pojam umjetnosti) • Glazbena umjetnost (pojam umjetnosti) • Povijest (po~eci pisma, knji`evnopovijesna razdoblja)

NAPOMENA o realizaciji

Bilje{ke

44

Knji`evni vremeplov 1

2 sata

Modeli obrade nastavnih jedinica 5. Modeli obrade nastavnih jedinica

Nastavna cjelina: PRISTUP KNJI@EVNOSTI (uvod)

model 1

Nastavna jedinica: Knji`evnost kao umjetnost rije~i. Znanost o knji`evnosti

UVODNI DIO Nastavnik }e na po~etku sata u~enicima pokazati materijale na prozirnicama br. 1 i 2: Vrste umjetnosti (1) i (2). Prepoznavaju}i razli~ita umjetni~ka djela i odgovaraju}i na postavljena pitanja, u~enici }e se prisjetiti razli~itih vrsta umjetnosti i uo~iti razli~ita sredstva kojima se oblikuje umjetni~ko djelo. Istovremeno }e se naglasiti i razlika izme|u tzv. tradicionalnih umjetnosti i »novih« umjetnosti. Ovaj se dio sata mo`e zavr{iti postavljanjem jednoga ili vi{e pitanja u kojima se od u~enika tra`i osobni odnos prema umjetni~kim djelima, odnosno u kojima se propituju interesi u~enika za umjetni~ka djela. Evo nekoliko takvih pitanja: • Posje}ujete li muzeje? Navedite nazive muzeja koja poznajete – u Hrvatskoj ili izvan nje. Ozna~ite kva~icom muzeje koje ste posjetili. • Posje}ujete li galerije? Navedite nazive galerija koja poznajete – u Hrvatskoj ili izvan nje. Ozna~ite kva~icom one koje ste posjetili. • Odlazite li u knji`nicu samo kada vam je potrebna doma}a lektira? Imate li svoju malu, privatnu knji`nicu? Navedite nazive knji`nica koja poznajete – u Hrvatskoj ili izvan nje. Ozna~ite kva~icom one knji`nice koje ste posjetili. SREDI[NJI DIO

1. 2.

Nastavnik na po~etku ovoga dijela sata u~enicima mo`e dati nastavni listi} br. 1 Knji`evnost – umjetnost rije~i i zadati im da rije{e 1. i 2. zadatak. Odgovori na pitanja u 1. zadatku poslu`it }e boljem razumijevanju pojma knji`evnosti i ukazati na sli~nosti i razlike izme|u pojma knji`evnosti na jednoj i pojmova literatura i beletristika na drugoj strani. S druge strane, pojmom znanost o knji`evnosti u 2. zadatku otvorit }e se prostor za ula`enje u u~enicima (uglavnom) nepoznato podru~je. Vjerojatno }e u~enici na temelju predznanja mo}i razumjeti taj pojam i prije nego {to im nastavnik »od{krine vrata« u svijet knji`evne znanosti. Nakon toga u~enici se mogu vratiti 2. zadatku i rje{avati ga uz pomo} str. ~itanke. Tablicu je vrlo jednostavno popuniti, a opisi i definicije iz ~itan13 – 15 ke (13. do 15. str.) pomo}i }e u~enicima pri uo~avanju podru~ja unutar

Priru~nik za nastavnike

45

Modeli obrade nastavnih jedinica znanosti o knji`evnosti i pri odre|ivanju odnosa unutar pojedinih podru~ja. Nastavnik tablicu mo`e nacrtati na plo~u i popunjavati ju tra`e}i od u~enika odgovore i obja{njavaju}i za{to (eventualno) neki odgovori nisu to~ni. Kada je tablica popunjena, nastavnik mo`e kratkim predavanjem uz prozirnicu br. 3 Znanost o knji`evnosti uputiti u~enike u str. osnovna obilje`ja znanosti o knji`evnosti i njezina podru~ja te, slu`e}i 13 – 14 se ~itankom (13. i 14. str.), pokazati na primjerima ~ime se znanost o knji`evnosti bavi. ZAVR[NI DIO Neka svaki u~enik me|u obra|enim pojmovima izdvoji dva do tri koja smatra najva`nijima i neka ih definira. Nastavnik }e pojmove zapisati na plo~i, a u~enici }e na taj na~in dobiti mali pojmovnik. DOMA]A ZADA]A

1. Nastavni listi} br. 2 Knji`evnoumjetni~ki tekst i nastavni listi} br. 3 Znanost o knji`evnosti. 2. @elimo li ovu nastavnu jedinicu povezati s nastavom izra`avanja, u~enici za doma}u zada}u mogu napisati sastavak (~itanka, 3. zadatak na 15. str.).

NAPOMENA • Umjesto nastavnih listi}a u~enicima se zadaci mogu pokazati na prozirnicama. • Ova se nastavna cjelina mo`e realizirati i kao blok-sat. U uvodnom dijelu, rje{avaju}i 1. zadatak u radnoj bilje`nici (7. str.), u~enici izra`avaju osobni odnos prema ~itanju i knji`evnosti. Nakon toga nastavnik pomo}u prozirnica br. 1 i 2 pro{iruje razgovor i na druge vrste umjetnosti. U zavr{nom dijelu sata u~enici rje{avaju 2. zadatak u radnoj bilje`nici (9. str.). U njemu se razli~iti pristupi knji`evnosti (pisac – ~itatelj – teoreti~ar knji`evnosti – povjesni~ar knji`evnosti – knji`evni kriti~ar) povezuju u cjelovit sustav komunikacije s knji`evnim djelom.

Bilje{ke

46

Knji`evni vremeplov 1

Modeli obrade nastavnih jedinica

Nastavna cjelina: PRISTUP KNJI@EVNOSTI (uvod)

model 2

Nastavna jedinica: Podjela knji`evnih djela

UVOD U~enicima se na po~etku sata zadaje da rije{e 1. zadatak u ud`beniku (16. str.). Nakon kratkoga razgovora o na~elima podjele knji`evnih djela, prelazi se na podjelu knji`evnih djela na rodove i vrste.

str. 16

SREDI[NJI DIO

1.

Za ovaj su nam dio sata potrebni autori, pojmovi i tvrdnje koji se nalaze na prozirnici br. 4 Knji`evni rodovi (autori, pojmovi, tvrdnje). U~enicima se daju upute za rad u paru. Svaki par dobiva zadatak: • Izdvojite iz sljede}ega popisa samo one autore, pojmove i tvrdnje koje mo`ete povezati s lirikom. Ozna~ite ih slovom L. • Izdvojite iz sljede}ega popisa samo one autore, pojmove i tvrdnje koje mo`ete povezati s epikom. Ozna~ite ih slovom E. • Izdvojite iz sljede}ega popisa samo one autore, pojmove i tvrdnje koje mo`ete povezati s dramom. Ozna~ite ih slovom D. Dok u~enici rje{avaju zadatak, nastavnik }e na plo~u nacrtati praznu tablicu. Nakon toga }e, koriste}i se u~eni~kim odgovorima, popuniti tablicu. Na temelju popunjene tablice u~enici }e sami izvesti definiciju knji`evnoga roda i knji`evne vrste. LIRIKA

EPIKA

DRAMA

DISKURZIVNI KNJI@EVNI OBLICI

zna~ajke knji`evne vrste predstavnici

NAPOMENA • Potrebno je naglasiti u~enicima da }e neke tvrdnje ostati nerazvrstane, a neka imena mogu se pojaviti nekoliko puta. Ovdje su namjerno navedeni neki autori koji se mogu razvrstati u nekoliko rodova. Svaki obrazlo`eni odgovor to~an je (npr. Mato{ kao putopisac). • Za uvo|enje ~etvrtoga knji`evnog roda poslu`it }e tvrdnje koje ostanu nerazvrstane. Prvi stupac u tablici popunit }e se tek nakon dobivanja svih odgovora i razvrstavanja pojmova, autora i tvrdnji u tablicu.

Priru~nik za nastavnike

47

Modeli obrade nastavnih jedinica

2.

Nastavnik }e u~enicima naglasiti da se knji`evnost u cjelini dijeli na najve}e mogu}e skupine po ne~emu me|usobno sli~nih djela – na knji`evne rodove. Tada, govorimo o lirici, epici, drami/dramatici i diskurzivnim knji`evnim oblicima, kako smo i u~inili u prethodnome dijelu sata. Me|utim, knji`evnost mo`emo podijeliti i prema obliku izra`avanja, str. a tada govorimo o poeziji, prozi i drami. Za ilustraciju ove podjele 18 u~enicima se mo`e zadati rje{avanje zadatka na 18. stranici. Nastavnik }e u~enike uputiti na dva teksta s kojima su se ve} susreli str. – narodnu pjesmu Oj more duboko i citat Orhana Pamuka (18. str.). 18 Nizom pitanja nastavnik }e provjeriti predznanje u~enika o usmenoj knji`evnosti te o odnosu usmena knji`evnost – pisana knji`evnost. Evo nekoliko takvih pitanja: • Po ~emu se ta dva knji`evna djela razlikuju, a po ~emu su sli~na? • Koja se knji`evnost najprije javlja? S ~im je povezana? • Znate li neke knji`evne vrste koje su povezane s religijom? • Je li lak{e zapamtiti stihove ili prozu? Pove`ite svoj odgovor sa zna~enjem pojma »usmena knji`evnost«. • Kada se javlja pisana knji`evnost? • Koji je izum pogodovao {irenju pisane knji`evnosti? • Postoji li danas usmena knji`evnost? • Kako se prenosi usmena, a kako pisana knji`evnost? Nakon toga nastavnik }e u~enicima odr`ati kratko predavanje o usmenoj i pisanoj knji`evnosti.

ZAVR[NI DIO Budu}i da je cilj uvodne nastavne teme usvajanje osnovnih pojmova, nastavnik mo`e u~enicima zadati jednak zadatak kao na prethodnome satu knji`evnosti – neka svaki u~enik izdvoji dva do tri pojma spomenuta na satu koja smatra najva`nijima i neka ih definira. Nastavnik }e pojmove zapisati na plo~i, a u~enici }e na taj na~in dobiti mali pojmovnik. • POJMOVNIK: drama, diskurzivni knji`evni oblici, epika, knji`evni rod, knji`evna vrsta, lirika, pisana knji`evnost, poezija, proza, usmena knji`evnost DOMA]A ZADA]A

1. U~enici mogu rije{iti zadatak na 10. stranici radne bilje`nice. 2. U~enicima se mo`e zadati neka samostalno prou~e KNJI@EVNI VREMEPLOV – kronolo{ke tablice (22. i 23. str.) i naprave svoj grafi~ki prikaz podjele knji`evnosti na knji`evna razdoblja.

NAPOMENA • Nastavnik mo`e prirediti tablicu s odgovorima i postupno je otkrivati u~enicima prate}i njihove odgovore. • Umjesto predavanja o usmenoj i pisanoj knji`evnosti, nastavnik mo`e u~enicima dati zadatak da samostalno obrade temu usmene i pisane knji`evnosti slu`e}i se ud`benikom (20. str.).

48

Knji`evni vremeplov 1

Pristup knji`evnosti 6. Dodatak: Prozirnice i nastavni listi}i u prethodnim modelima

PRISTUP KNJI@EVNOSTI (uvod)

PROZIRNICE I NASTAVNI LISTI]I

stranica

P br. 1 – Vrste umjetnosti (1)

132

P br. 2 – Vrste umjetnosti (2)

133

P br. 3 – Znanost o knji`evnosti

134

NL br. 1 – Knji`evnost – umjetnost rije~i

167

NL br. 2 – Knji`evnoumjetni~ki tekst

169

NL br. 3 – Znanost o knji`evnosti (ponavljanje)

171

P br. 4 – Knji`evni rodovi (autori, pojmovi, tvrdnje)

135

model 1

model 2

Bilje{ke

Priru~nik za nastavnike

49

Pristup knji`evnosti

2. CJELINA – LIRIKA

str. 24 – 90

1. Koncepcija ud`beni~ke cjeline Ova cjelina zauzima 66 stranica ud`benika i po broju tekstova najve}a je cjelina. Ta je posebnost uvjetovana iznimno slo`enom gra|om koju je bilo potrebno usustaviti i metodi~ki pregledno izlo`iti u logi~nom slijedu ud`beni~kih jedinica. Uvod u liriku Prve dvije stranice (tzv. duplerica) otvaraju cjelinu nekim klju~nim pojmovima koji }e se u njoj obra|ivati. • Na prvoj je stranici reprodukcija koja mo`e poslu`iti kao motivacija za ula`enje u pojam lirskoga. Ako potaknemo u~eni~ke asocijacije na tu sliku, vjerojatno }emo dobiti izraze poput nje`na, skrivena, zatvorena, naizgled poznata, ali zapravo nepoznata, suptilna i sl. • Uz reprodukciju je i popis ud`beni~kih tema koje ~ine cjelinu. • U drugom je dijelu prve stranice popis nekih antologija koji mo`e motivirati u~enike i pomo}i im pri ulasku u svijet lirike. Tematski su te antologije razli~ite. Mogu poslu`iti i kao prakti~an izvor lirskih tekstova za doma}u lektiru. • Na drugoj je stranici kratki uvod u liriku s klju~nim pojmovima. Ta stranica nije namijenjena sustavnoj obradi na satu jer se ti pojmovi pojavljuju kasnije u obradi lirskih tekstova. U~enici mogu stranicu pro~itati za doma}u zada}u ili ona mo`e poslu`iti za ponavljanje sadr`aja lirike obra|enih u osnovnoj {koli. Interpretacija lirske pjesme Uvesti u~enike u svijet lirske pjesme nije lako. Zbog svoje kratko}e lirska je pjesma u~enicima na prvi pogled bliska, dojmljiva, ali dublje ula`enje u slo`eni svijet i slojeve koji se kriju iza jednostavne strukture zahtijeva dobro poznavanje knji`evne teorije i veliki trud. Iako stalno nagla{avamo da u interpretaciji lirske pjesme kona~ni rezultat odgovara ulo`enome trudu jer otkrivamo sve dublje zna~enjske slojeve i pronalazimo sebe u njima, neki u~enici odustaju ve} na po~etku. Imaju}i u vidu takva iskustva iz nastave, na po~etku ove cjeline uvr{tena je tema Interpretacija lirske pjesme, podijeljena na nekoliko podtema: • Pristup lirskoj pjesmi • Versifikacija – Vezani stih, Sonet, Slobodni stih • Lirika u prozi • Stilska izra`ajna sredstva. Usvajaju}i postupno knji`evnoteorijske pojmove i razumijevaju}i njihovu ulogu u svijetu lirske pjesme, njezinu sadr`aju, ali i izrazu, u~enici mogu dublje ulaziti u slo`enu strukturu lirske pjesme i, {to je kona~na svrha nastave lirike, senzibilizirati se za ovakvu vrstu umjetni~koga stvaranja. Na kraju svake podteme nalazi se kratki podsjetnik u kojemu se usustavljuju i stavljaju u {iri kontekst pojmovi uvedeni u obra|enim ud`beni~kim jedinicama. Iznimka su od toga pravila Stilska izra`ajna sredstva jer se u njima podsjetnici nalaze iza svake skupine figura.

50

Knji`evni vremeplov 1

Pristup knji`evnosti Lirske teme Nakon obra|ene 1. teme u~enici bi trebali razumjeti svijet lirske pjesme i (uglavnom) samostalno interpretirati lirsku pjesmu. Budu}i da se s lirskim temama susre}u od po~etka svoga {kolovanja, ova je tema na neki na~in ponavljanje i usustavljivanje onoga {to u~enici ve} znaju. O nastavnikovoj procjeni ovisi koliko }e vremena posvetiti ovoj temi i na koji }e joj na~in pristupiti. Na kraju teme nalazi se podsjetnik za jednostavnije usustavljivanje – na lijevoj i desnoj strani primjeri su lirskih tekstova po temama, a u sredini citati koji prate svaku lirsku temu, od ljubavne do misaone. Oni mogu poslu`iti i kao teme za doma}u ili {kolsku zada}u. Dijalektalna lirika Stvarala{tvo na dijalektu mo`e poslu`iti provo|enju zavi~ajnoga na~ela i motiviranju u~enika za stvarala{tvo na zavi~ajnome govoru. Ove se pjesme mogu interpretirati u korelaciji s nastavom jezika, tj. pri obradi ud`beni~ke teme Hrvatska narje~ja. Tradicionalni oblici Tradicionalni oblici u ud`beniku su predstavljeni na dvjema razinama: knji`evnopovijesnoj i knji`evnoumjetni~koj. Naglasak je na aktualizaciji tradicionalnih oblika i njihovu mjestu u suvremenome dobu. Neki su tradicionalni oblici pro{ireni izbornim sadr`ajima (npr. epigram i epitaf). I na kraju ove teme nalazi se podsjetnik s pregledom tradicionalnih oblika. Interpretacija lirske pjesme (podsjetnik) Ud`beni~ka cjelina LIRIKA zatvara se opse`nim podsjetnikom. Njime se krug zatvara: trodijelna struktura (do`ivljaj, analiza, sinteza) provedena je u interpretaciji svih pjesama, a u ovome podsjetniku usustavljeni su svi pojmovi i u~enike se korak po korak vodi u interpretaciji. Pritom je va`no naglasiti da je svaka interpretacija individualna, a da su knji`evnoteorijski pojmovi ªalat” kojim se mo`emo poslu`iti ulaze}i u svijet lirske pjesme. Iz antologije (dodatak za znati`eljne) Ovi su tekstovi uvr{teni u ud`benik iz dvaju razloga: mo`da }e potaknuti znati`elju u~enika i odvesti ih do neke zbirke lirskih pjesama, a mo`da }e ih izabrati nastavnik za rad u razredu umjesto nekih tekstova uvr{tenih u prvi dio ud`benika.

NAPOMENA • U ovoj su ud`beni~koj cjelini kao poticaj ponu|eni i neki tekstovi izvan programa: Suton D. Cesari}a, Bezimenoj G. Krkleca, Ki{a na Pagu S. Mihali}a, Nemir M. Krle`e i drugi. Dakle, vode}i se na~elom izbornosti, nastavnik mo`e umjesto teksta propisanoga programom odabrati i neki drugi tekst primjeren odre|enom razrednom odjeljenju. • Ve}ina tekstova iz ove cjeline uvr{tena je u zvu~nu ~itanku.

Priru~nik za nastavnike

51

Pristup knji`evnosti 2. Radna bilje`nica • Versifikacija • Lirika u prozi • Stilska izra`ajna sredstva • Lirske teme (domoljubna lirska pjesma) • Lirske teme (misaona lirska pjesma) • Lirske teme (intimna lirska pjesma) • Dijalektalna lirika • Tradicionalni oblici • Interpretacija lirske pjesme

3. Ciljevi • opisati zna~enje rije~i lirika, lirsko • opisati osnovnu strukturu lirske pjesme • definirati pojmove tema, kompozicija, motiv, ritam, pjesni~ki jezik • ukazati na va`nost povezivanja svih dijelova lirske pjesme u interpretaciji • prisjetiti se pojmova stih, strofa, rima, ritam • prisjetiti se naj~e{}ih vrsta rime • definirati stih, strofu, rimu, ritam • pokazati na primjerima vrste rime • objasniti ulogu rime u pjesmi • protuma~iti na primjeru ~initelje ritma • kategorizirati vrste hrvatskih tradicionalnih stihova • kategorizirati vrste romanskih strofa • razlikovati stihi~nu i strofi~nu pjesmu • definirati sonet, sonetni vijenac i majstorski sonet • prikazati u kratkim crtama sonet • prisjetiti se pojma slobodnoga stiha • navesti zna~ajke slobodnoga stiha • definirati versifikaciju • prikazati u kratkim crtama na~ela versifikacijskih sustava • protuma~iti odnos: stih – slobodni stih – pjesma u prozi • prepoznati zna~ajke pjesme u prozi • prisjetiti se stilskih figura iz osnovne {kole • definirati svaku stilsku figuru • prepoznati stilsku figuru u tekstu

52

Knji`evni vremeplov 1

RB str. 11 – 29

Pristup knji`evnosti • kategorizirati stilske figure • pokazati na primjerima razlike izme|u pojedinih skupina stilskih figura • ukazati na va`nost uloge stilskih figura u tekstu • definirati retoriku i stilistiku • nabrojiti lirske vrste po temi • definirati i oprimjeriti svaku lirsku vrstu po temi • objasniti svojim rije~ima pojam tradicionalni oblik • nabrojiti i definirati tradicionalne oblike • prikazati u kratkim crtama svaki tradicionalni oblik • povezati tradicionalne oblike s dana{njim lirskim vrstama • prosuditi svrhovitost tradicionalnih oblika u vremenu kada su nastala i danas • razlikovati poeziju od lirike • razlikovati liriku u stihu od lirike u prozi • razlikovati lirske vrste na standardu i na dijalektu [to u~enik treba biti sposoban u~initi nakon obrade 2. cjeline? Interpretirati knji`evno djelo: lirsku pjesmu Ra{~laniti lirsku pjesmu na elemente strukture Otkriti: • strukturu lirske pjesme • ulogu pojedine stilske figure u knji`evnome djelu • po ~emu odre|eno djelo pripada odre|enoj knji`evnoj vrsti • po ~emu odre|eno djelo pripada odre|enome knji`evnom rodu Prikazati u kratkim crtama: • ~initelje pjesni~koga ritma • versifikacijske sustave • stilska izra`ajna sredstva • lirske teme • tradicionalne oblike Suprotstaviti: • liriku epici • liriku, epiku i dramatiku diskurzivnome rodu • vezani stih slobodnome stihu • poeziju prozi Na~initi shemu i interpretirati shemu: • lirika • poezija • sonet

Priru~nik za nastavnike

53

Pristup knji`evnosti Bilje{ke

4. Pregled nastavnih jedinica

Cjelina: 2. LIRIKA

19 sata

Interpretacija lirske pjesme Versifikacija • Vezani stih. Sonet • Slobodni stih Lirika u prozi – pjesma u prozi i lirska proza Stilska izra`ajna sredstva • Glasovne figure • Figure konstrukcije • Figure rije~i (tropi) • Figure misli PONAVLJANJE I USUSTAVLJIVANJE nastavne jedinice

• Stilska izra`ajna sredstva Lirske teme • Radionica: Lirske teme (interpretacija lirskih pjesama) Tradicionalni oblici • Radionica: Tradicionalni oblici (himna, oda, ditiramb, elegija, epitaf i epigram) Doma}a lektira: Interpretacija lirskih pjesama (izbor iz antologije) PONAVLJANJE I USUSTAVLJIVANJE • Tradicionalni oblici • Lirika • Pisana provjera znanja: LIRIKA • Analiza pisane provjere znanja

54

Knji`evni vremeplov 1

Pristup knji`evnosti

slikovni materijal

korelacije

NAPOMENA

• fotografije autora • Betty – lirika (24. str.) • lirika (25. str.) • M. Ve`a: Kazali{te u no}i – suton (29., 44. str.) • A. Krizmani}: Ljubavnici (33. str.) • M. Ve`a: Omi{ – pejsa` (39. str.) • I. Ti{ov: Astronom – svemir (41. str.) • T. Krizman: Iz vlaka – nokturno (42. str.) • motivi iz predgra|a – siroma{tvo (46. i 47. str.) • Dragocjena knjiga (49. str.) • Pusteno odijelo – ~ovjek bez ~ovjeka (53. str.) • Prozori – otu|enost (54. str.) • M. Detoni: Mali pejza` s Kupe – lirika (56. str.) • Sanjarenje – duhovnost (63. str.) • Lj. Babi}: Oblaci – duhovnost (64. str.) • M. Ve`a: Brist – zavi~ajnost (66. str.) • O. Ivekovi}: Dolazak Hrvata – povijest (68. str.) • motiv s gr~ke vaze – oda (74. str.) • B. ^iko{-Sesija: Pejza` s ku}om – mediteranski krajolik (76. str.) • Dionizove pratilje, Dionizov brod – ditiramb (77. str.) • ste}ak – epitaf (81. str.) • Glazbena umjetnost (lirika, poezija) • Likovna umjetnost (interpretacija) • Povijest (tradicionalni oblici) Tijekom obrade ove nastavne cjeline u~enici mogu pisati pisati prvu {kolsku zada}u s ispravkom.

NAPOMENA o realizaciji

Bilje{ke

Priru~nik za nastavnike

55

Modeli obrade nastavnih jedinica 5. Modeli obrade nastavnih jedinica

Nastavna cjelina: LIRIKA

model 3

Nastavna jedinica: Interpretacija lirske pjesme

UVODNI DIO U~enicima se mo`e na prozirnici br. 6 Lirski stil pokazati nekoliko reprodukcija umjetni~kih djela i citata, uz sljede}u uputu: • Pred vama je nekoliko reprodukcija umjetni~kih djela i nekoliko citata. Prou~ite ih pozorno, a zatim ih ozna~ite brojkama od 1 do 5. Brojkom 1 ozna~ite djelo ili citat koje je, po va{emu mi{ljenju, najbli`e pojmu lirskoga, a brojkom 5 ono koje je tomu pojmu najmanje blisko. Kada u~enici na~ine svoju listu, nastavnik ih kratkim razgovorom vodi do odre|enja pojma lirskoga. Pritom mu mo`e pomo}i sam naslov prozirnice – u~enici mogu dopuniti re~enicu u naslovu svojim opisom klju~noga pojma. Dva su cilja postignuta ovakvim uvodom: u~enike smo potaknuli na razmi{ljanje o lirskome u umjetni~kome djelu i otvorili smo vrata u svijet LIRIKE kao knji`evnoga roda, a istovremeno smo ukazali na ~injenicu da se lirsko ne ograni~ava samo na jedan knji`evni rod, nego da mo`e biti sastavnicom razli~itih rodova. Ina~ica: Umjesto prozirnice, u~enicima se mo`e u uvodnome dijelu kao str. polazi{te ponuditi zadatak u ~itanci (26. str.). 26 SREDI[NJI DIO

1. 2.

U~enicima se mo`e dati nastavni listi} br. 4 Interpretacija lirske pjesme sa zadatkom da ga popune. Tako }e se provjeriti predznanje i najaviti pojmovi vezani uz interpretaciju lirske pjesme. Kada u~enici popune nastavni listi}, neka ga odlo`e jer }e mu se vratiti u drugome dijelu sata. Nastavnik }e najaviti temu nastavnoga sata – Interpretaciju lirske pjesme. Kratkim podsje}anjem na stvarala{tvo Dobri{e Cesari}a i prisje}anjem str. na njegove pjesme obra|ene u osnovnoj {koli najavljuje se pjesma 26 U suton (26. str.) i tekst se lokalizira prije interpretacije. Nakon toga u~enici mogu poslu{ati pjesmu (zvu~na ~itanka). Sljede}i je korak intepretacija pjesme. U ~itanci su pitanja za interpretaciju svake lirske pjesme metodi~ki usustavljena u tri koraka: • najprije se artikulira do`ivljaj pjesme • sredi{nji dio (analiza) posve}en je otkrivanju slojevite strukture lirske pjesme • u zavr{nom dijelu (sinteza) spajaju se do`ivljaj i analiza.

56

Knji`evni vremeplov 1

Modeli obrade nastavnih jedinica Slu`e}i se pitanjima ispod teksta pjesme (26. str.), nastavnik mo`e mestr. todom dijaloga usmjeravati u~enike u interpretaciji i pritom ukazivati 26 – 27 na zna~enje knji`evnoteorijskih pojmova s lijeve rubnice. Ti su pojmovi opisani i definirani u okviru na 27. stranici. Kao dopuna interpretaciji mogu poslu`iti pitanja u~enika, kao i tekst Pavla Pavli~i}a. U ovome je dijelu sata potrebno istaknuti va`nost interpretacije u pristr. stupu lirskoj pjesmi, u ~emu mo`e pomo}i obja{njenje Pavla Pavli~i}a 27 na 27. stranici.

3.

Nakon interpretacije pjesme u~enici se vra}aju nastavnome listi}u koji su rje{avali na po~etku sata. Zadatak im je provjeriti to~nost svojih opisa i definicija pojmova te ispraviti svaku pogre{ku i napisati to~an odgovor. Ovaj im je korak va`an i kao samoprocjena.

ZAVR[NI DIO U~enike se ve} na ovome satu mo`e uputiti na podsjetnik za interpretaciju lirstr. ske pjesme (86. i 87. str.). Pojmovi iz podsjetnika sustavno se obra|uju u prvoj 86 – 87 ud`beni~koj cjelini (26. do 55. str.) i nakon obrade u~enici bi se njima trebali koristiti u interpretaciji. Nastavnik mo`e zadati u~enicima: DOMA]A 1. da pripreme usmenu interpretaciju lirske pjesme (zadatak na 27. str. ZADA]A ~itanke) 2. da napi{u usporednu interpretaciju dviju lirskih pjesama (zadatak na 28. str. radne bilje`nice). NAPOMENA • Ako se ne koristi nastavni listi}, u zavr{nome dijelu sata pojmovi se mogu ponoviti i usustaviti pomo}u prozirnice br. 7 Interpretacija (tuma~enje) lirske pjesme.

Bilje{ke

Priru~nik za nastavnike

57

Modeli obrade nastavnih jedinica

model 4

Nastavna cjelina: LIRIKA

Nastavna jedinica: Lirske teme

(2 sata)

UVODNI DIO Nastavnik }e s nekoliko pitanja provjeriti predznanje u~enika o lirskim temama. Odgovore mo`e grafi~ki pregledno prikazati na plo~i – na primjer ovako:

ljubavna lirska pjesma

socijalna lirska pjesma

domoljubna lirska pjesma

LIRSKE VRSTE pejsa`na lirska pjesma

misaona ili refleksivna lirska pjesma

duhovno-religiozna lirska pjesma

SREDI[NJI DIO U sredi{njem }e se dijelu blok-sata skupnim radom prikazati lirske teme na reprezentativnim primjerima. Razred se podijeli na 6 skupina. U svakoj je skupini 4-5 u~enika. Svi ~lanovi pojedine skupine sjede zajedno. Podjela zadataka po skupinama Svaka skupina ima zadatak obraditi jednu lirsku temu na odabranome tekstu iz ~itanke.

1.

58

1. skupina

Pejsa`na lirska pjesma

2. skupina

Domoljubna lirska pjesma

3. skupina

Ljubavna lirska pjesma

4. skupina

Socijana lirska pjesma

5. skupina

Duhovno-religiozna lirska pjesma

6. skupina

Misaona ili refleksivna lirska pjesma

Knji`evni vremeplov 1

Modeli obrade nastavnih jedinica Za rad u skupini potrebna je ~itanka, bilje`nica za {kolski rad i bilje`nica za lektiru, kako prikazuje sljede}a tablica. str. 56 – 65

Lirske teme Vesna Parun: Ushit

ljubavna lirska pjesma

Vladimir Vidri}: Jutro

pejsa`na lirska pjesma

Silvije Strahimir Kranj~evi}: Moj dom

domoljubna lirska pjesma

Nikola [op: Pjesma najmanjem ~ovjeku

socijalna lirska pjesma

Nikola [op: Isus ~ita novine

duhovno-religiozna lirska pjesma

Ivo Andri}: Poimam i shva}am

misaona ili refleksivna lirska pjesma str. 65

Lirske teme – podsjetnik

bilje`nica za {kolski rad s obra|enim lirskim pjesmama

bilje`nica za doma}u lektiru s interpretacijom lirskih pjesama

Dobri{a Cesari}: U suton, Na novu plovidbu, Vagona{i, Pjesma mrtvog pjesnika Gustav Krklec: Bezimenoj Antun Gustav Mato{: Jesenje ve~e, Notturno Josip Pupa~i}: Zaljubljen u ljubav Slavko Mihali}: Ki{a na Pagu Fran Ma`urani}: Svemir Tin Ujevi}: Notturno Dalibor Cvitan: Peru}i auto

Upute za rad nalaze se na nastavnome listi}u br. 9 Lirske teme (upute za rad u skupini). Svaka skupina dobiva po jedan nastavni listi}. 1. Pro~itajte zajedno podsjetnik Lirske teme na 65. stranici. 2. Zatim raspodijelite zadatke unutar skupine: • dva u~enika neka pro~itaju i pismeno interpretiraju odabranu pjesmu slu`e}i se pitanjima za interpretaciju ispod teksta pjesme • jedan u~enik ima zadatak iz bilje`nice za {kolski rad prepisati naslove pjesama s istom temom, potra`iti tekstove pjesama u ~itanci i prisjeti se {to zna o njima • jedan u~enik neka navede naslove ostalih pjesme s istom temom slu`e}i se interpretacijama u bilje`nici za doma}u lektiru svih u~enika u skupini. 3. Nakon rje{avanja pojedina~nih zadataka izlo`ite unutar skupine podatke koje ste prikupili i zajedno ih obradite. Pri obradi pozornost obratite na 3 razine na kojima temu treba predstaviti u~enicima u ostalim skupinama: • temu treba opisati (prikazati {to je o temi potrebno znati) • temu treba analizirati (potkrijepiti svoju obradu teme primjerima iz odabrane pjesme)

Priru~nik za nastavnike

59

Modeli obrade nastavnih jedinica • temu treba procijeniti (koliko vam je ta lirska tema potrebna i bliska). 4. Upute za izlaganje • pazite na trajanje izlaganja (maksimalno 8 minuta) • napravite karticu pregleda (izdvojite klju~ne to~ke teme i njihovu povezanost) • birajte razli~ite na~ine izlaganja (crtajte po plo~i, ~itajte citate i sl.) • predvidite vrijeme za pitanja (ali i vi mo`ete pitati u~enike).

2.

(Vrijeme rada skupine – 30 do 35 minuta) Izlaganje rezultata – Kada su skupine zavr{ile s radom, izla`u rezultate rada pred ostalim skupinama. Prije svakoga izlaganja slu{a se tekst odabrane pjesme (zvu~na ~itanka ili interpretativno ~itanje), a zatim skupina izla`e svoj prikaz lirske teme. Ostali u~enici bilje`e osnovne spoznaje o lirskim temama i postavljaju pitanja.

ZAVR[NI DIO Nastavnik mo`e zadati doma}u zada}u po skupinama: 1. U~enici iz prve skupine neka rije{e nastavni listi} br.11 Domoljubna lirska pjesma (usporedna interpretacija). 2. U~enici iz druge skupine neka rije{e nastavni listi} br. 10 Pejsa`na lirska pjesma (usporedna interpretacija). 3. U~enici iz tre}e skupine neka rije{e zadatke na 18. i 19. str. radne bilje`nice Lirske teme (domoljubna lirska pjesma). 4. U~enici iz ~etvrte skupine neka rije{e zadatke na 20 i 21. str. radne bilje`nice Lirske teme (misaona lirska pjesma). DOMA]A ZADA]A

5. U~enici iz pete skupine neka rije{e zadatke na 22. i 23. str. radne bilje`nice Lirske teme (intimna lirska pjesma). 6. U~enici iz {este skupine neka rije{e 1., 2. i 3. zadatak na 61. str. ~itanke Socijalna lirska pjesma. NAPOMENA • Vi{e o skupnome radu mo`e se pro~itati u Dodatku modelima na kraju ovoga dijela priru~nika. • U~enici se u radu (samostalnome i skupnome) mogu slu`iti i umnom mapom. Ta je metoda ukratko prikazana u Dodatku modelima ovoga dijela priru~nika.

Bilje{ke

60

Knji`evni vremeplov 1

Pristup knji`evnosti 6. Dodatak: Prozirnice i nastavni listi}i u prethodnim modelima

LIRIKA

model 3

model 4

PROZIRNICE I NASTAVNI LISTI]I

stranica

P br. 6 – Lirski stil

137

P br. 7 – Interpretacija (tuma~enje) lirske pjesme

138

NL br. 4 – Interpretacija lirske pjesme

173

NL br. 9 – Lirske teme (upute za rad u skupini)

183

NL br. 10 – Pejsa`na lirska pjesma (usporedna interpretacija)

185

NL br. 11 – Domoljubna lirska pjesma (usporedna interpretacija) 187

Bilje{ke

Priru~nik za nastavnike

61

Pristup knji`evnosti

3. CJELINA – LIRSKO-EPSKE

VRSTE

str. 91 – 93

1. Koncepcija ud`beni~ke cjeline Ud`beni~ku cjelinu Lirsko-epske vrste samo uvjetno mo`emo nazvati cjelinom jer se sastoji od samo jedne ud`beni~ke jedinice. Zbog posebnosti svoga sadr`aja, odnosno mije{anja lirskih i epskih elemenata, ova se ud`beni~ka jedinica nalazi izme|u dviju velikih cjelina, Lirike i Epike. • Na prvoj je stranici reprodukcija koja mo`e poslu`iti kao najava za temu Asanaginice, ali i kao motivacija za ula`enje u svijet epsko-lirske pjesme. Od u~enika mo`emo, primjerice, zatra`iti da odrede {to im je na toj reprodukciji lirsko (o tome su u~ili u prethodnoj cjelini), a {to epsko. • U drugome je dijelu stranice kratki prikaz lirsko-epskih vrsta. • Ud`beni~ka jedinica Balada donosi kao primjer epsko-lirske vrste hrvatsku narodnu pjesmu Asanaginicu. U ovoj jedinici obra|en je na primjeru pojam slavenske antiteze. • Tekst Asanaginice uvr{ten je u zvu~nu ~itanku. 2. Radna bilje`nica

• Balada – Asanaginica

3. Ciljevi • definirati pojam lirsko-epske vrste • nabrojiti lirsko-epske vrste • definirati baladu, poemu i romancu • prepoznati elemente lirskoga stila u lirsko-epskome djelu • prepoznati elemente epskoga stila u lirsko-epskome djelu • primijeniti znanje o silabi~kom versifikacijskom sustavu u interpretaciji • ukazati na va`nost povezivanja lirskoga i epskoga u interpretaciji • definirati slavensku antitezu [to u~enik treba biti sposoban u~initi nakon obrade 3. cjeline? Interpretirati knji`evno djelo: lirsko-epsku pjesmu Ra{~laniti lirsko-epsku pjesmu na elemente lirskoga i elemente epskoga Otkriti: • strukturu lirsko-epske pjesme • ulogu lirskih elemenata u knji`evnome djelu • ulogu epskih elemenata u knji`evnome djelu • po ~emu odre|eno djelo pripada odre|enoj knji`evnoj vrsti • po ~emu odre|eno djelo pripada odre|enome knji`evnom rodu 62

Knji`evni vremeplov 1

RB str. 30 – 32

Pristup knji`evnosti Prikazati u kratkim crtama: • lirsko-epske vrste Suprotstaviti: • lirsko-epske vrste lirici i epici Na~initi shemu i interpretirati shemu: • lirsko-epske vrste • slavenska antiteza 4. Pregled nastavnih jedinica

Cjelina: 3. LIRSKO-EPSKE VRSTE

2 sata

nastavne jedinice

• Asanaginica • Lirsko-epske vrste

slikovni materijal

• V. Karas: Djed i unuk – narodna pjesma (91. str.)

korelacije

• Likovna umjetnost (povijesni motiv) • Povijest (turska osvajanja)

NAPOMENA o realizaciji

Bilje{ke

Priru~nik za nastavnike

63

Pristup knji`evnosti

4. CJELINA – EPIKA

str. 94 – 161

1. Koncepcija ud`beni~ke cjeline Epski su tekstovi u~enicima obi~no bli`i od lirskih tekstova. Osnovne spoznaje o epskome djelu u~enici su ve} usvojili u osnovnoj {koli. Kod u~enika se obi~no javlja problem vezan uz poistovje}ivanje epike i proze. Stoga je ova nastavna cjelina metodi~ki usustavljena na druga~iji na~in: kre}e se od epike u stihu, preko jednostavnih oblika do slo`enih oblika. Na taj se na~in ne stavlja znak jednakosti izme|u epike i proze, odnosno ne mije{aju se dvije razli~ite razine: epski stil i oblik stiha ili proze. • Uz svako lektirno djelo nalaze se upute za usmjereno ~itanje koje u~enike upu}uju na klju~ne motive u djelu, ali im ostavljaju i slobodu za vlastitu interpretaciju. • I u ovoj su ud`beni~koj cjelini kao poticaj ponu|eni neki tekstovi izvan programa. Dakle, vode}i se na~elom izbornosti, nastavnik mo`e odabrati ponu|eni tekst za analizu ako procijeni da je primjeren njegovim u~enicima. Uvod u epiku Prve dvije stranice (tzv. duplerica) otvaraju cjelinu klju~nim pojmovima koji }e se u njoj obra|ivati. • Na prvoj je stranici reprodukcija Slavonac runi kukuruz. Nastavnik s u~enicima mo`e prokomentirati reprodukciju, staviti je u kontekst narodne predaje, vezati uz nju pojam epskoga. • Uz reprodukciju je i popis ud`beni~kih tema koje ~ine nastavnu cjelinu. • Na drugoj je stranici kratki uvod u epiku. Prvi dio uvoda motivacijske je naravi jer u obliku zadatka, ~iji je cilj prisjetiti se osnovnih pojmova vezanih uz epiku, tra`i od u~enika nacrt budu}e pri~e. U drugome su dijelu uvoda osnovni pojmovi kojih su se u~enici prisjetili u prethodnome zadatku. Analiza kratke pri~e Za prvi susret s epskim djelom u ovoj cjelini odabrana je kratka pri~a Ede Budi{e Prodavaonica tajni. Iako nije u nastavnome programu, ova je pri~a uvr{tena zbog skladne kompozicije i neobi~ne teme kojom uvodi u~enike u novi svijet knji`evnoga djela, a u~inkovitim obratom na kraju ostvaruje zaokru`enu strukturu i poti~e u~eni~ku znati`elju. Vode}i se na~elom izbornosti, nastavnik mo`e (ali i ne mora) odabrati ovu pri~u za otvaranje cjeline Epika. Epika u stihu Na reprezentativnim ulomcima Homerove Ilijade sustavno se uvode pojmovi vezani uz epsku tehniku. Nakon obrade epa nalazi se stranica posve}ena anti~koj (kvantitativnoj) versifikaciji. Iako se taj versifikacijski sustav mogao obraditi i u sklopu Lirike (Versifikacija), na ovome se mjestu heksametar nametnuo kao poveznica i povod kratkome prikazu toga sustava. • Podsjetnik Epika u stihu nalazi se na kraju ove teme. U njemu se usustavljuju i stavljaju u {iri kontekst pojmovi uvedeni u obra|enim ud`beni~kim jedinicama, ali se uvode i neki novi pojmovi.

64

Knji`evni vremeplov 1

Pristup knji`evnosti Jednostavni oblici Ud`beni~ka tema Jednostavni oblici predstavljena je trima oblicima: mitom, bajkom i basnom, koje u~enici upoznaju na reprezentativnim primjerima i ulomcima (iz programa i izvan njega). Na kraju teme nalazi se podsjetnik Jednostavni oblici. U njemu se usustavljuju i stavljaju u {iri kontekst pojmovi uvedeni u obra|enim ud`beni~kim jedinicama, ali se uvode i neki novi pojmovi. Slo`eni oblici Slo`eni oblici predstavljeni su trima oblicima: novelom, pripovijetkom i romanom, koje u~enici upoznaju na reprezentativnim primjerima i ulomcima (iz programa i izvan njega). Iza ud`beni~kih jedinica koje obra|uju novele nalazi se kratki podsjetnik. Roman je predstavljen trima ulomcima: Plavom ru`om Pavla Pavli~i}a (primjer romana), Zlatarovim zlatom Augusta [enoe (primjer tradicionalnoga romana) i Lovcem u `itu J. D. Salingera (primjer modernoga romana). Na kraju ove ud`beni~ke teme nalazi se podsjetnik u kojem se usustavljuju i stavljaju u {iri kontekst pojmovi uvedeni u obra|enim ud`beni~kim jedinicama, ali se uvode i neki novi pojmovi. Analiza epskoga djela (podsjetnik) Ud`beni~ka cjelina EPIKA zatvara se opse`nim podsjetnikom. U njemu su pregledno usustavljeni i definirani svi pojmovi vezani uz analizu, a nizom pitanja u~enike se sustavno vodi kroz slo`enu strukturu epskoga djela. I ovdje je, kao i kod lirike, potrebno naglasiti da je svaka analiza individualna, a da su knji`evnoteorijski pojmovi ªalat” kojim se mo`emo poslu`iti ulaze}i u svijet epskoga djela. NAPOMENA • Iz ove je cjeline u zvu~nu ~itanku uvr{ten tekst Augusta [enoe [tiocu (Zlatarovo zlato). 2. Radna bilje`nica • Epika (uvod) • Ep – Homer: Ilijada • Jednostavni prozni oblici • Novela – Vjekoslav Kaleb: Gost • Kratka pri~a – Edo Budi{a: Prodavaonica tajni • Pripovijetka – Vjenceslav Novak: U glib • Tradicionalni roman – August [enoa: Zlatarovo zlato • Moderni roman – J. D. Salinger: Lovac u `itu

RB str. 33 – 51

3. Ciljevi • opisati zna~enje rije~i epika, epsko • opisati osnovnu strukturu epskoga djela • definirati i oprimjeriti pojmove tema, kompozicija, fabula, pripovjeda~, lik • prisjetiti se epskih vrsta • odrediti temeljna obilje`ja epske tehnike • definirati i oprimjeriti pojmove invokacija, retardacija radnje, digresija, epizoda • opisati i suprotstaviti izraze in medias res i ab ovo

Priru~nik za nastavnike

65

Pristup knji`evnosti • prikazati na primjeru epa epsku temu, kompoziciju, epsku tehniku, likove • opisati strukturu heksametra • prikazati u kratkim crtama epske vrste u stihu • razlikovati epsku poeziju od lirske poezije • objasniti svojim rije~ima pojam jednostavni oblik • nabrojiti i definirati jednostavne oblike • prikazati u kratkim crtama na primjerima mit, bajku i basnu • prosuditi svrhovitost jednostavnih oblika danas • objasniti svojim rije~ima pojam slo`eni oblik • nabrojiti i definirati slo`ene oblike • prikazati u kratkim crtama na primjerima novelu, pripovijetku i roman • razlikovati tradicionalnu i suvremenu novelu • opisati zna~enje pojma roman nekada i danas • postaviti u suodnos ep i roman • razlikovati jednostavne oblike od slo`enih [to u~enik treba biti sposoban u~initi nakon obrade 4. cjeline? Analizirati knji`evno djelo: ep, epsku pjesmu, mit, bajku, basnu, novelu, pripovijetku, roman Analizirati tematska, kompozicijska i stilska obilje`ja epskih vrsta na reprezentativnim primjerima Ra{~laniti roman na elemente strukture Otkriti: • aktualnu problematiku u reprezentativnim primjerima • strukturu epskoga djela • vrstu pripovjeda~a u epskome djelu • na~in karakterizacije lika u epskome djelu • odnos fabule i si`ea u epskome djelu • po ~emu odre|eno djelo pripada odre|enoj knji`evnoj vrsti • po ~emu odre|eno djelo pripada odre|enome knji`evnom rodu Prikazati u kratkim crtama: • epiku u stihu • epsku tehniku • strukturu epskoga djela • tradicionalnu novelu, pripovijetku, roman • modernu novelu, pripovijetku, roman • jednostavne oblike • slo`ene oblike

66

Knji`evni vremeplov 1

Pristup knji`evnosti Suprotstaviti: • epiku u stihu epici u prozi • jednostavne oblike slo`enim oblicima • tradicionalni roman modernome romanu Na~initi shemu i interpretirati shemu: • epika • jednostavni i slo`eni oblici • vrste romana 4. Pregled nastavnih jedinica

Cjelina: 4. EPIKA

20 sati Uvod u epiku. • Epika u stihu. Jednostavni i slo`eni oblici Analiza epskoga djela Epika u stihu • Doma}a lektira: Homer, Ilijada (izbor) Jednostavni oblici • Mit • Bajka – Doma}a lektira: Ivana Brli}-Ma`urani}, Kako je Potjeh tra`io istinu ili H. C. Andersen, Carevo novo ruho • Basna

nastavne jedinice

Slo`eni oblici • Novela – Doma}a lektira: Vjekoslav Kaleb, Gost • Modernisti~ka novela – A. G. Mato{, Cvijet sa raskr{}a • Pripovijetka – Doma}a lektira: Vjenceslav Novak, U glib ili Pavao Pavli~i}, Dobri duh Zagreba • O romanu • Tradicionalni roman – Doma}a lektira: August [enoa, Zlatarovo zlato • Moderni roman – Doma}a lektira: J. D. Salinger, Lovac u `itu PONAVLJANJE I USUSTAVLJIVANJE • Epika • Pisana provjera znanja: EPIKA • Analiza pisane provjere znanja

Priru~nik za nastavnike

67

Pristup knji`evnosti

slikovni materijal

korelacije

• fotografije i portreti autora • M. C. Crn~i}: Slavonac runi kukuruz – pri~a, predaja (94. str.) • osoba s tajnom (98. str.) • anti~ki bode` – ratnik (101. str.) • Hefest – bog, kova~ Ahilejeva {tita (108. str.) • Apolon i Dafna – mit (115. str.) • Psi} – neobi~na promjena (126. str.) • Gospodarica S. – Isabela (129. str.) • Struktura – statisti~ka pravilnost (140. str.) • spomenik M. Cervantesu (143. str.) • T. Krizman: Jesen – plava ru`a (145. str.) • I. Kerdi}: Dora Krupi}eva (150. str.) • Likovna umjetnost (reprodukcije kao dopuna analizi) • Glazbena umjetnost (modernisti~ka novela) • Povijest (antika, Zagreb u 16. stolje}u)

NAPOMENA o realizaciji

Bilje{ke

68

Knji`evni vremeplov 1

Modeli obrade nastavnih jedinica 5. Modeli obrade nastavnih jedinica

model 5

Nastavna cjelina: EPIKA

Nastavna jedinica: JEDNOSTAVNI OBLICI - Mit. Bajka. Basna

(2 sata)

UVODNI DIO Najprije se kratkim dijalogom mo`e provjeriti predznanje u~enika o jednostavnim oblicima. U~enici su se s njima ~esto susretali u osnovnoj {koli pa je vjerojatno da }e mo}i na temelju predznanja opisati gotovo svaki jednostavni oblik. Nakon toga mo`e se najaviti tema Jednostavni oblici i uputiti u~enike na prikaz str. jednostavnih oblika u ~itanci (112. do 124. str.). 112 – 124 SREDI[NJI DIO

1.

Za ovaj dio sata u~enicima je potreban nastavni listi} br. 16 Jednostavni oblici (upute za rad). Nastavnik }e u~enicima za obradu jednostavnih oblika ponuditi tekstove iz ~itanke (NL br. 16, prvi dio).

U^ENIK

JEDNOSTAVNI OBLIK

TEKST

stranica

1. u~enik

MIT

Sizif Piram i Tizba

112 113

2. u~enik 3. u~enik

BAJKA

H. C. Andersen: Carevo novo ruho I. B. Ma`urani}: Kako je Potjeh tra`io istinu (ulomak)

116 119

Ezop: Konj i magarac Starac i smrt I. A. Krilov: Pijetao i biser G. Krklec: @ablja melankolija

122 123 122 123

4. u~enik

BASNA

Popis se mo`e pro{iriti dodatnim tekstovima. Nakon toga nastavnik }e u~enicima obrazlo`iti upute za individualni rad (NL br. 16, drugi dio): 1. Najprije pro~itajte zadani tekst. Ne ~itate svi iste tekstove – jedni ~itaju mitove, drugi bajke, a tre}i basne.

Priru~nik za nastavnike

69

Modeli obrade nastavnih jedinica 2. Zapi{ite svoju reakciju, odnosno komentar na pro~itano djelo po{tuju}i sljede}a pravila: Ne smijete prepri~avati djela! Uklju~ite u svoj komentar vlastito iskustvo! Uvrstite u komentar i vrijednosni sud, primjerice Svi|a mi se jer ..., Ne sla`em se s ... 3. Samostalno obradite tekst slu`e}i se pitanjima iz ~itanke. U obradi: • predstavite sadr`aj teksta • opi{ite izraz (kompoziciju) teksta • definirajte knji`evnu vrstu kojoj tekst pripada • navedite zna~ajke te knji`evne vrste • pove`ite knji`evnu vrstu sa svojom reakcijom/komentarom. 4. Na kraju nacrtajte svoju umnu mapu obra|ene teme: mita, bajke ili basne.

2.

Kada su zavr{ili s obradom teme, u~enike se podijeli u skupine. Svaku skupinu ~ine 4 u~enika – jedan je u~enik ~itao mitove, dva su u~enika ~itali bajke, a ~etvrti je u~enik ~itao basne. Upute za skupni rad (NL. br. 16, tre}i dio): 1. Najprije svi predstavite djelo/djela koja ste ~itali (naslov, autor – tamo gdje je naveden, tema, knji`evna vrsta). Svi ~lanovi skupine te podatke trebaju zapisati u bilje`nicu. Tako }ete dobiti pregled triju jednostavnih oblika. 2. Zatim prika`ite, slu`e}i se svojom umnom mapom, ostalim ~lanovima skupine svoj oblik (prema prethodnoj uputi). Odgovorite na sva postavljena pitanja (ako ih ima). Ostali ~lanovi skupine bilje`e va{ prikaz oblika u svoje bilje`nice. 3. Na kraju nacrtajte zajedni~ku umnu mapu jednostavnih oblika.

3.

Budu}i da su u~enici samostalno obra|ivali jednostavne oblike, sada je potrebno provjeriti jesu li usvojili sadr`aje koje su obra|ivali ostali u~enici. To se mo`e u~initi postavljanjem pitanja na koja }e u~enici odgovarati. • Definirajte mit. Svoj odgovor potkrijepite primjerom. • Postoje li i danas mitovi? • Opi{ite strukturu jedne tipi~ne bajke – njezin po~etak i zavr{etak, prikazivanje doga|aja, karakterizaciju likova. • Prepri~ajte jednu basnu. Slu`e}i se tim primjerom, prika`ite basnu kao jednostavni oblik. • Prika`ite shematski jednostavne oblike. • Uz svaki jednostavni oblik napi{ite po nekoliko primjera. • [to je zajedni~ko svim jednostavnim oblicima? • Zbog ~ega neki teoreti~ari knji`evne oblike nazivaju »pretknji`evnim vrstama«? Shematski prikaz jednostavnih oblika poslu`it }e za pro{irivanje sadr`aja i na ostale jednostavne oblike (podsjetnik, 124. str.). Novim podacima u~enici }e dopuniti svoj shematski prikaz.

ZAVR[NI DIO DOMA]A ZADA]A

70

1. U~enici mogu rije{iti zadatke na 38. i 39. str. radne bilje`nice. 2. @elimo li ovu nastavnu jedinicu povezati s nastavom izra`avanja, u~enici za doma}u zada}u mogu napisati sastavak u kojem }e obrazlo`iti svoj odnos prema bajci, basni ili mitu. U svojem sastavku trebaju odgovoriti na pitanje smatraju li da su jednostavni oblici zanimljivi i slu{ateljima/ ~itateljima 21. stolje}a.

Knji`evni vremeplov 1

Pristup knji`evnosti 6. Dodatak: Prozirnice i nastavni listi}i u prethodnim modelima

EPIKA

model 5

NASTAVNI LISTI]

stranica

NL br. 16 – Jednostavni oblici (upute za rad)

197

Bilje{ke

Priru~nik za nastavnike

71

Pristup knji`evnosti

5. CJELINA – DRAMA

str. 162 – 185

1. Koncepcija ud`beni~ke cjeline Iako su se u~enici u osnovnoj {koli susreli s dramskim tekstom, njihovo poznavanje dramskoga roda obi~no je vrlo povr{no. Stoga se u ovoj ud`beni~koj cjelini posebna pozornost poklanja uvo|enju u slo`enu strukturu dramskoga teksta te odnosu drame i kazali{ne predstave. • Prva nas stranica uvodi u cjelinu. Na njoj je reprodukcija Pierrot glazbenik koja mo`e poslu`iti uvodu u dramski rod i otvaranju teme odnosa dramskoga teksta i kazali{ne predstave. • Uz reprodukciju je i popis ud`beni~kih tema koje ~ine nastavnu cjelinu. • Uz svako lektirno djelo nalaze se upute za usmjereno ~itanje koje u~enike upu}uju na klju~ne motive u djelu, ali im ostavljaju i slobodu za vlastitu interpretaciju. • Na~elo izbornosti primijenjeno je u odabiru teksta za dramu u u`em smislu. Uz tekst zadan programom, ~itanka donosi i suvremenu dramu hrvatskoga autora Mire Gavrana Kad umire glumac. Dramski tekst i kazali{na predstava Ova se ud`beni~ka tema otvara odnosom dviju umjetnosti – knji`evnosti (dramski tekst) i kazali{ta (dramska predstava). U njoj se provjerava predznanje i postavljaju u suodnos knji`evnost i dramska umjetnost, odnosno knji`evno djelo i kazali{na predstava. Taj je odnos slikovito predo~en metodom Vennova dijagrama (dva kruga koja se preklapaju u zajedni~kim osobinama). Analiza dramskoga teksta Za uvo|enje u~enika u slo`eni svijet drame i kazali{ta kao reprezentativno djelo odabrana je drama Mire Gavrana Kad umire glumac. Drama je tematski vrlo slojevita: uz intimne i `ivotne drame glavnih likova ona prikazuje i odnose u kazali{nom svijetu (glumac – kazali{te – redatelj, amateri – profesionalci i sl). Ta je drama istovremeno i jednostavna i vrlo slo`ena – relativno je kratka i u~enik mo`e na ovome primjeru uo~iti posebnosti dramskoga teksta i usvojiti sve bitne knji`evnoteorijske pojmove. Nastavnik u ovoj temi mo`e po}i dvama putevima – od dramskoga teksta prema kazali{noj predstavi ili od kazali{ne predstave prema dramskome tekstu. U oba slu~aja polazi{te mo`e biti tzv. ~ita}a proba u razredu. ^itaju}i dramski tekst po ulogama i slu`e}i se uputama u didaskalijama, u~enici }e posti}i kazali{nu atmosferu u razredu i privu}i pozornost ostalih u~enika. Posebno je za takav pristup pogodna 3. scena 1. ~ina (168. str.). Na kraju se nalazi podsjetnik Analiza dramskoga teksta. U ovoj je temi na~injen mali odmak od koncepcije Lirike i Epike u kojima se podsjetnici za interpretaciju / analizu nalaze na kraju cjeline. Razlozi za to metodi~ke su naravi: na reprezentativnome su primjeru u~enici upoznali knji`evnoteorijske pojmove, a u analizi sljede}ih triju drama ti se pojmovi produbljuju i stavljaju u {iri kontekst. Dramske vrste U ovoj su temi predstavljene tri dramske vrste sa svojim posebnostima: tragedija, komedija i drama u u`em smislu. U svakoj su ud`beni~koj jedinici ukratko prikazane posebnosti pojedine dramske vrste.

72

Knji`evni vremeplov 1

Pristup knji`evnosti Tragedija je prikazana na knji`evnoteorijskoj razini, pa se podaci o autoru mogu pro{iriti prikazom Sofoklova stvarala{tva (262. str.). Komedija se mo`e povezati s Plautovim [krcem jer su kao primjer odabrani ulomci Dr`i}eva Skupa koji se mogu usporedno analizirati, primjerice odnos {krti gospodar – slu`avka, tj. Starac/Variva i Euklion/Stafila. Drama u u`em smislu prikazana je na primjeru Ekvinocija Ive Vojnovi}a. NAPOMENA • Budu}i da je drama Ekvinocij zadana programom, uvr{tena je u ud`benik. Me|utim, u~enicima prvoga razreda dva dramska teksta pisana na narje~ju (Skup, Ekvinocij) predstavljaju veliku prepreku. Stoga se u ovoj cjelini kao primjer drame u u`em smislu uvodi drama Mire Gavrana Kad umire glumac. Nastavnik }e sam procijeniti ho}e li uz nju kao jo{ jedan primjer obra|ivati i Ekvinocij, ho}e li nekoliko u~enika u razredu pripremiti Ekvinocij za samostalno izlaganje, ho}e li se voditi zavi~ajnim na~elom pa }e se u analizi baviti i jezi~no-stilskim slojem drame ili }e dramu Ekvinocij obraditi kasnije, u tre}em razredu, u kontekstu hrvatske moderne kao uvod u Dubrova~ku trilogiju. Iz antologije (dodatak za znati`eljne) Ulomak drame Mire Gavrana Kreontova Antigona u~enicima bi mogao biti poticajan jer autor na vrlo neobi~an na~in pristupa Antigoninu liku: za razliku od Sofoklove junakinje, u ovome ulomku Antigona je prestra{ena i stalo joj je samo do vlastitoga `ivota. Potaknuti znati`eljom, u~enici }e mo`da posegnuti za dramom i pro~itati ju. • U zvu~nu ~itanku uvr{ten je Tomov monolog (Kad umire glumac), Skupov monolog (Skup, 1. ~in, 5. prizor) i po~etni prizor Kreontove Antigone. 2. Radna bilje`nica • Dramski tekst i kazali{na predstava • Analiza dramskoga teksta • Tragedija – Sofoklo: Antigona • Komedija • Drama u u`em smislu – Ivo Vojnovi}: Ekvinocij

RB str. 52 – 59

3. Ciljevi • opisati zna~enje rije~i drama, dramati~no • prisjetiti se tko sve sudjeluje u nastanku kazali{ne predstave • prisjetiti se zna~enja pojma didaskalija • protuma~iti odnos drama kao knji`evni rod – dramska umjetnost (kazali{te) • definirati i oprimjeriti pojmove osobe/lica/likovi, dramski program • definirati i prikazati na primjerima pojmove dramska radnja, dramska situacija, dramska napetost, dramski sukob, dijalog, monolog, dramska kompozicija • prikazati u kratkim crtama dijelove dramske kompozicije

Priru~nik za nastavnike

73

Pristup knji`evnosti • nabrojiti i definirati dramske vrste • navesti zna~ajke tragedije, komedije i drame u u`em smislu • povezati anti~ku tragediju i komediju s dana{njim pojmovima tragedije i komedije • opisati pojmove tragi~ki junak, tragi~ka krivnja, tragi~an zavr{etak, uzvi{en stil • prikazati u kratkim crtama razvoj gr~ke tragedije • protuma~iti odnos mit – tragedija • razlikovati vrste komedije • razlikovati na~ine pristupa negativnim pojavama u komediji • prepoznati s obzirom na odnos prema pojavama u komediji humor, ironiju, satiru, sarkazam i grotesku • definirati humor, ironiju, satiru, sarkazam i grotesku • pokazati razliku izme|u drame u u`em smislu i tragedije [to u~enik treba biti sposoban u~initi nakon obrade 5. cjeline? Analizirati knji`evno djelo: tragediju, komediju, dramu u u`em smislu Analizirati tematska, kompozicijska i stilska obilje`ja dramskih vrsta na reprezentativnim primjerima Ra{~laniti dramsko djelo na elemente strukture Otkriti: • aktualnu problematiku u reprezentativnim primjerima • strukturu dramskoga djela • na~in karakterizacije lika u dramskome djelu • razvoj dramske radnje • po ~emu odre|eno djelo pripada odre|enoj knji`evnoj vrsti • po ~emu odre|eno djelo pripada odre|enome knji`evnom rodu Prikazati u kratkim crtama: • na~in odvijanja dramske radnje • dramski sukob • dramsku kompoziciju • strukturu dramskoga djela • tragediju, komediju, dramu u u`em smislu • vrste komedije Suprotstaviti: • anti~ku tragediju anti~koj komediji • tragediju komediji • tragediju drami u u`em smislu • humor ironiji, satiri, sarkazmu i groteski

74

Knji`evni vremeplov 1

Pristup knji`evnosti • dijalog monologu • dijalog i monolog pripovijedanju i opisivanju Na~initi shemu i interpretirati shemu: • drama (knji`evni rod) • dramska umjetnost • dramske vrste • razvitak gr~ke tragedije: od ditiramba do Euripida 4. Pregled nastavnih jedinica

Cjelina: 5. DRAMA

8 sati Uvod u dramu • Dramski tekst i kazali{na predstava Analiza dramskoga teksta • Doma}a lektira: Miro Gavran, Kad umire glumac ili Ivo Vojnovi}, Ekvinocij

nastavne jedinice

Dramske vrste • Tragedija – Doma}a lektira: Sofoklo, Antigona • Komedija – Doma}a lektira: Marin Dr`i}, Skup PONAVLJANJE I USUSTAVLJIVANJE • Drama

slikovni materijal

korelacije

• fotografije i portreti autora • Pierrot glazbenik – gluma (162. str.) • Hamlet – drama (164. str.) • kazali{ni program, Kad umire glumac (165. str.) • dvije anti~ke kazali{ne maske (170. str.) • stolac u Dionizovu kazali{tu (175. str.) • kazali{ni program, Skup (177. str.) • Skup (178. str.) • anti~ki glumci (180. str.) • Ekvinocij (183. str.) • Likovna umjetnost (scenografija) • Glazbena umjetnost (dramska glazba) • Povijest (antika, Dubrovnik)

NAPOMENA o realizaciji

Priru~nik za nastavnike

75

Modeli obrade nastavnih jedinica 5. Modeli obrade nastavnih jedinica

Nastavna cjelina: DRAMA

model 6A

Nastavna jedinica (1. sat): Sofoklo, Antigona (analiza tragedije) PRIPREMA ZA SAT Kada se u~enicima daje uputa za ~itanje lektire, potrebno je naglasiti da se ne bave zavr{nim dijelom uputa (nakon ~itanja). Taj je dio uklopljen u ovaj nastavni sat. UVODNI DIO Slu`e}i se ud`benikom, u~enici mogu samostalno rije{iti 1. i 2. zadatak na nastavnom listi}u br. 22 Tragedija (razvoj i obilje`ja). Nakon toga mo`e se zapo~eti s analizom tragedije. SREDI[NJI DIO

1. 2.

Nastavnik }e od u~enika najprije tra`iti reakciju na pro~itano djelo. Cilj je dobiti polarizaciju mi{ljenja i na taj na~in potaknuti diskusiju o djelu. Primjerice, to se mo`e u~initi pomo}u pitanja (npr. Je li Antigonin ~in hrabar ili nepromi{ljen?). Nakon nekoliko odgovora mo`e se prije}i na diskusiju o pro~itanome djelu. Potrebno je unaprijed pripremiti pitanja kojima se u~enike vodi i poticati diskusiju. Pritom je potrebno po{tovati nekoliko pravila: • Nastavnik pitanja zapisuje na plo~i (ili projicira na grafoskopu/ra~unalu). • U~enik odgovor priprema na temelju vlastitih bilje`aka i zapisuje ga u natuknicama. • Kada u~enik ponudi odgovor na pitanje, nastavnik proziva i druge u~enike koji (mo`da) imaju druga~ije odgovore te postavlja nova pitanja koja poti~u raspravu. Za analizu i raspravu mogu poslu`iti sljede}a pitanja (prozirnica br. 15 Sofoklo: Antigona – pitanja za analizu i raspravu): • Za{to je Antigona prekr{ila Kreontovu naredbu? • Kakav je va{ odnos prema Ismeni? Je li ona razumna osoba ili je smatrate kukavicom? • Kakav je odnos izme|u oca i sina? Krivite li Kreonta za Hemonovu smrt? • Za{to se pojavio Tiresija? • [to bo`ji zakon zna~i u tragediji, {to zna~i u va{emu `ivotu, a {to zna~i u suvremenome svijetu?

76

Knji`evni vremeplov 1

Modeli obrade nastavnih jedinica • [to neposlu{nost zna~i u tragediji, {to zna~i u va{emu `ivotu, a {to zna~i u suvremenome svijetu? • Postoji li pobjednik u ovoj drami? • [to je Kreont nau~io u ovoj tragediji? Je li zaslu`io sudbinu kakvu je do`ivio? • Koja je uloga kora? O kojim temama kor progovara?

Bitno je uo~iti da kor vodi dijalog s likovima i tako poja~ava dramsku radnju: 1. Polinik protiv Tebe; 2. O ~ovjeku; 3. O Edipovu prokletstvu; 4. O ljubavi; 5. O sudbini; 6. Pouka.

ZAVR[NI DIO U zavr{nom se dijelu mo`e postaviti jedno od pitanja kojim }e se aktualizirati sadr`aj tragedije: • Smatrate li da je ovakva pri~a mogu}a u stvarnome `ivotu? • Tko bi u suvremenome svijetu bila Antigona, tko Kreont, a tko Tiresija? • Koji bi ~in danas bio ravan Antigoninu ~inu? DOMA]A ZADA]A

1. U~enici mogu rije{iti zadatke na 54. i 55. str. radne bilje`nice. 2. @elimo li ovu nastavnu jedinicu povezati s nastavom izra`avanja, u~enici za doma}u zada}u mogu napisati sastavak na temu Svakodnevna ~ovjekova dvojba – `rtvovati se za druge ili `ivjeti svoj `ivot. Kao polazi{te u pisanju sastavka mo`e im poslu`iti 5. zadatak na 55. str. radne bilje`nice

NAPOMENA • Na kraju sata, da bi provjerili svoje znanje o gr~koj tragediji, u~enici mogu rije{iti i usmeno obrazlo`iti 3. zadatak na nastavnom listi}u br. 22 Tragedija (razvoj i obilje`ja).

Bilje{ke

Priru~nik za nastavnike

77

Modeli obrade nastavnih jedinica

Nastavna cjelina: DRAMA

model 6A

Nastavna jedinica (2. sat): Sofoklo, Antigona (gr~ka tragedija; tragedija kao knji`evna vrsta)

UVODNI DIO U~enicima se mo`e dati zadatak da na temelju analize Antigone poku{aju samostalno izvesti osobine tragi~koga junaka. Na temelju njihovih odgovora nastavnik }e u~enicima objasniti pojam tragi~koga junaka i pojam tragedije kao knji`evne vrste. SREDI[NJI DIO

1. 2.

U~enicima se mo`e postaviti pitanje kako zami{ljaju scensku izvedbu Antigone u anti~ko vrijeme: • Kako je izgledala scena? • Kako su bili raspore|eni ~lanovi kora? • U kakvom je kostimu bila Antigona? • Jesu li gledatelji mogli dobro vidjeti glumce? • Mislite li da se u tragediji koristila i glazba? Ovisno o odgovorima, u~enike se mo`e uputiti u izvedbu anti~ke tragedije i objasniti im pojmove vezane uz anti~ko kazali{te. Na temelju prozirnice (br. 17 Od ditiramba do tragedije) kratkim predavanjem (10 do 15 minuta) u~enike se upu}uje u podrijetlo i razvitak tragedije kao knji`evne vrste.

ZAVR[NI DIO Doma}a zada}a – U~enici mogu napisati sastavak na temu Antigonin ~in iz perspektive ~itatelja 21. stolje}a.

Bilje{ke

78

Knji`evni vremeplov 1

Modeli obrade nastavnih jedinica

Nastavna cjelina: DRAMA

model 6B

Nastavna jedinica (1. sat): Sofoklo, Antigona (analiza)

UVODNI DIO U~enici komentiraju sadr`aj tragedije s obzirom na mit. Istovremeno se provjerava razumijevanje tragedije na sadr`ajnoj razini. SREDI[NJI DIO

1.

Nakon uvoda u~enicima se daju upute (prozirnica br. 16 Sofoklo, Antigona, prvi dio – Su|enje Antigoni): Zamislite da ste u sudnici. Osoba kojoj se sudi jest Antigona, a tu`itelj je Kreont. Vi mo`ete birati ulogu: • mo`ete biti Antigona • mo`ete biti Kreont • mo`ete biti svjedok (Ismena) • mo`ete biti svjedok (Tiresija) • mo`ete biti svjedok (Hemon) • mo`ete biti svjedok (Euridika) • mo`ete biti branitelj • mo`ete biti pomo}nik tu`itelja • mo`ete biti porotnik • mo`ete biti sudac.

2.

Prilikom su|enja mo`ete se slu`iti vlastitim zabilje{kama i tekstom tragedije. U~enici na komad papira napi{u svoje uloge/`elje. Nastavnik prema `eljama organizira sat tako da slo`i jednu postavu sudionika su|enja (optu`eni, tu`itelj, branitelj, svjedoci, pomo}nik tu`itelja, sudac), a ostali u~enici postaju porotnici. Pritom je potrebno jednoga u~enika zadu`iti kao zapisni~ara na su|enju. Na taj }e na~in svi u~enici aktivno sudjelovati na satu.

Ina~ica: Mo`e se po~etna situacija postaviti i na sljede}i na~in (prozirnica br. 16 Sofoklo, Antigona, drugi dio – Su|enje Kreontu). Zamislite da ste u sudnici. Osoba kojoj se sudi jest Kreont, a tu`itelj je Zeus. Vi mo`ete birati ulogu: • mo`ete biti Antigona

Priru~nik za nastavnike

79

Modeli obrade nastavnih jedinica • mo`ete biti Kreont • mo`ete biti svjedok (Tiresija) • mo`ete biti svjedok (Hemon) • mo`ete biti svjedok (Euridika) • mo`ete biti branitelj • mo`ete biti pomo}nik tu`itelja • mo`ete biti porotnik • mo`ete biti sudac. NAPOMENA • Ulomci u ~itanci (172. do 174. str.) mogu se iskoristiti na razli~ite na~ine. Evo nekoliko prijedloga u kojima odabrani ulomci slu`e kao motivacija za ~itanje.

str. 172 – 174

1. Mo`e se unaprijed zadati nadarenim u~enicima da pripreme tekstove za interpretativno ~itanje u dijalo{kome obliku (dvije u~enice: Antigona – Ismena ili u~enica i u~enik: Antigona – Kreont). Ti }e u~enici pred razredom pro~itati navedene dijaloge kao gluma~ke ~ita}e probe. 2. Od u~enik se mo`e tra`iti samostalan rad na analizi ulomaka sa zadatkom da ih lokaliziraju unutar cjeline djela.

Bilje{ke

80

Knji`evni vremeplov 1

Pristup knji`evnosti 5. Dodatak: Prozirnice i nastavni listi}i u prethodnim modelima

DRAMA

PROZIRNICE

stranica

P br. 15 – Sofoklo: Antigona (pitanja za analizu i raspravu)

146

P br. 17 – Od ditiramba do tragedije

148

model 6A model 6B

P br. 16 – Sofoklo: Antigona (su|enje Atigoni, su|enje Kreontu) 147

Bilje{ke

Priru~nik za nastavnike

81

Pristup knji`evnosti

6. CJELINA – DISKURZIVNI

OBLICI

KNJI@EVNI

str. 186 – 204

1. Koncepcija ud`beni~ke cjeline Posebnost je nastavne cjeline Diskurzivni knji`evni oblici ve}i broj izbornih tekstova. Za to postoji nekoliko razloga. Prije svega, to je tematska raznovrsnost. Uz tekstove propisane programom ponu|eni su i drugi tekstovi koji se bave odgojem (Montaigne), povije{}u umjetnosti i ekologijom (Orai}-Toli}), anti~kom ostav{tinom (Krklec), gradskim spomenikom (Ten`era). Svi navedeni tekstovi imaju jo{ jednu vrlo bitnu zna~ajku: to su reprezentativni primjeri na kojima mo`emo uo~iti zna~ajke pojedinoga diskurzivnog knji`evnog oblika. Nastavnik me|u ponu|enim tekstovima mo`e odabrati one koje smatra primjerenim interesima svojih u~enika. Uz tematsku raznovrsnost i `anrovsku reprezentativnost, jednako je va`an razlog uvr{tavanja tih tekstova i njihova odgojna vrijednost: u svima se mo`e prepoznati i ~ovjek 21. stolje}a – od Montaigneove kritike »reproduktivnog« u~enja do Ten`erine ironi~ne slike odnosa prema (hrvatskim) umjetnicima. • Cjelinu Diskurzivni knji`evni oblici otvara reprodukcija Kazimira Maljevi~a koja mo`e poslu`iti asocijativnom povezivanju kvadrata s umjetno{}u ili znano{}u i opisivanjem jednoga i drugoga pojma. Na taj se na~in mo`e otvoriti tema diskurzivnih knji`evnih oblika. • Uz reprodukciju je i popis ud`beni~kih tema koje ~ine cjelinu. Knji`evno-znanstvene vrste Esej je predstavljen trima reprezentativnim primjerima: ulomcima Montaigneova eseja O odgoju djece, suvremenim esejom Dubravke Orai}-Toli} Sme}e i esejom R. M. Rilkea Pisma mladom pjesniku koji je primjer eseja kao dijela znanosti o knji`evnosti. U sva je tri eseja, uz temu, naglasak i na njihovoj strukturi. Uo~avaju}i trodijelnu strukturu eseja, u~enici mogu postupno ulaziti u slo`eniju kompoziciju koja zahtijeva postavljenje teze i njezinu argumentaciju. Putopis je predstavljen ulomcima dvaju putopisa: Uspomene na Gr~ku i Putositnice. Osim usvajanju pojma putopisa i njegovih zna~ajki, ulomci putopisa Gustava Krkleca Uspomene na Gr~ku na neki na~in pripremaju u~enika na susret s anti~kom epohom. Nastavnik se ovome tekstu mo`e vratiti i nakon obrade anti~ke knji`evnosti. Putositnice Antuna Nem~i}a primjer su putopisa iz razdoblja hrvatskoga narodnoga preporoda. NAPOMENA • Esej R. M. Rilkea Pisma mladom pjesniku mo`e se obraditi i u cjelini Pristup knji`evnosti (uvod). U tom se slu~aju esej mo`e analizirati samo na tematskoj razini. • Taj se esej mo`e povezati i s anti~kom knji`evno{}u u obradi Horacijeve epistule O pjesni{tvu. • Putositnice Antuna Nem~i}a mogu se povezati s nastavom jezika, odnosno s problemom odnosa hrvatskoga jezika prema stranim utjecajima (u na{e vrijeme, to je svakako engleski jezik).

82

Knji`evni vremeplov 1

Pristup knji`evnosti Publicisti~ke vrste Feljton (podlistak) predstavljen je tekstom Veselka Ten`ere Klupa – Panteon skitnice. Osim aktualne teme (postavljanje Mato{eva spomenika), ovaj je feljton zanimljiv i zbog uo~avanja autorova individualnoga pristupa temi: Ten`era se u tekstu osvr}e na vje~no aktualni problem odnosa sredine prema umjetniku i umjetnosti. Ten`erin feljton mo`e poslu`iti i kao ilustracija za prikaz Mato{eva `ivotopisa. Na kraju cjeline DISKURZIVNI KNJI@EVNI OBLICI nalazi se podsjetnik u kojem se usustavljuju i stavljaju u {iri kontekst pojmovi uvedeni u obra|enim ud`beni~kim jedinicama, ali se uvode i neki novi pojmovi. 2. Radna bilje`nica RB str. 60 – 63

• Diskurzivni knji`evni oblici

3. Ciljevi • opisati zna~enje pojma diskurzivni oblik • razlikovati umjetni~ko od znanstvenoga • nabrojiti i definirati diskurzivne oblike • prepoznati elemente knji`evnoga i elemente znanstvenoga u diskurzivnome obliku • razlikovati knji`evno-znanstvene vrste od publicisti~kih • prikazati u kratkim crtama i pokazati na primjerima esej i putopis • razlikovati vrste eseja • protuma~iti na primjeru trodijelnu strukturu eseja • opisati pojmove postavljanje teze i argumantacija • prikazati u kratkim crtama i pokazati na primjeru feljton [to u~enik treba biti sposoban u~initi nakon obrade 6. cjeline? Analizirati diskurzivni knji`evni oblik Analizirati tematska, kompozicijska i stilska obilje`ja diskurzivnih oblika na reprezentativnim primjerima Ra{~laniti esej na elemente strukture Otkriti: • aktualnu problematiku u reprezentativnim primjerima • knji`evno i znanstveno u diskurzivnome obliku • po ~emu odre|eno djelo pripada odre|enoj knji`evnoj vrsti • po ~emu odre|eno djelo pripada odre|enome knji`evnom rodu Prikazati u kratkim crtama: • knji`evno-znanstvene vrste • publicisti~ke vrste • trodijelnu strukturu eseja

Priru~nik za nastavnike

83

Pristup knji`evnosti Suprotstaviti: • diskurzivne oblike ostalim knji`evnim vrstama • raspravljanje (esej) pripovijedanju i opisivanju Na~initi shemu i interpretirati shemu: • diskurzivni knji`evni oblici • struktura eseja 4. Pregled nastavnih jedinica

Cjelina: 6. DISKURZIVNI KNJI@EVNI OBLICI

7 sati

• Michael de Montaigne: Eseji • Radionica: Suvremeni esej. Putopis. Feljton PONAVLJANJE I USUSTAVLJIVANJE nastavne jedinice

slikovni materijal

korelacije NAPOMENA o realizaciji

• Diskurzivni knji`evni oblici • Pisana provjera znanja: DRAMA. DISKURZIVNI KNJI@EVNI OBLICI • Analiza pisane provjere znanja • fotografije i portreti autora • Crni kvadrat i crveni kvadrat – znanost i umjetnost (186. str.) • Portret G. T. – odgoj (189. str.) • Izlazak iz tvornice (192. str.) • Mladi student ~ita (194. str.) • Artemida (197. str.) • I. Ko`ari}: Mato{ na klupi (202. str.) • Likovna umjetnost (povijest umjetnosti) • Glazbena umjetnost • Povijest (antika) Tjekom obrade ove nastavne cjeline u~enici mogu pisati drugu {kolsku zada}u s ispravkom.

Bilje{ke

84

Knji`evni vremeplov 1

Modeli obrade nastavnih jedinica 5. Modeli obrade nastavnih jedinica

Nastavna cjelina: DISKURZIVNI KNJI@EVNI OBLICI

model 7

Nastavna jedinica: Michel de Montaigne: Eseji PRIPREMA ZA SAT (doma}a zada}a, zadatak na 187. str.)

str. 187

UVODNI DIO U~enici su za doma}u zada}u trebali odgovoriti na pitanje koju bi vrstu teksta odabrali za raspravu o {kolskome sustavu. Na po~etku sata mo`e se pro~itati nekoliko odgovora. Vjerojatno }e se u~enici opredijeliti za znanstvenu prozu i to mo`e biti poticaj za definiranje raspravljanja kao vrste teksta u kojemu se ni`u uzro~no-posljedi~no povezane re~enice. Razli~itost u~eni~kih odgovora i individualni pristupi mogu poslu`iti za najavu teme diskurzivnih knji`evnih oblika. SREDI[NJI DIO

1. 2.

Sredi{nji dio sata usmjeren je na esej kao reprezentativni diskurzivni oblik. Nastavnik mo`e kratkim predavanjem prikazati u~enicima Michela de Montaignea, svestranoga renesansnog stvaraoca iz 16. stolje}a, za~etnika eseja kao knji`evne vrste (Eseji, 1580.). Zatim u kratkim crtama treba najaviti njegov esej o odgoju, posve}en jednoj plemkinji (portret u ~itanci prikazuje renesansnu `enu)* koja je u to doba ~ekala svoje prvo dijete. Kasnije Montaigne pro{iruje temu, pa govori i o kraljevima i sucima kao »o~evima naroda« koji su zadu`eni za odgoj. Nakon uvoda u~enicima se daju sljede}e upute: Pred vama su 4 pitanja na koja Montaigne odgovara. Poku{ajte predvidjeti, odnosno pretpostaviti, kakve vam odgovore nudi u svome eseju. Svoja predvi|anja zapi{ite u bilje`nicu. • Koje osobine treba posjedovati djeteteov odgajatelj (u~itelj)? • Je li dobro da u~itelj ponekad slu{a u~enika? • Treba li se ~ovjek ikada predomisliti i promijeniti svoje stavove i postupke? • Kako se najbolje u~e strani jezici? U~enicima treba dati vremena (do 5 minuta) da razmisle o odgovorima.

Priru~nik za nastavnike

85

Modeli obrade nastavnih jedinica

3. 4.

Sljede}i je korak uputa u~enicima da se okrenu svome paru u klupi i razmijene s njim svoje ideje. Na kraju ovoga dijela sata 2-3 u~enika mogu pro~itati svoje odgovore na pitanja. Slijedi analiza odabranih ulomaka. U~enicima se sada daje zadatak za samostalan rad: • Najprije pro~itajte ulomak eseja do prvoga pitanja analize i uo~ite pojavljuju li se u tekstu odgovori na neko od postavljenih pitanja. • Zatim odgovorite na pitanja u analizi i svoje odgovore zapi{ite u obliku natuknica. • Na kraju popunite 1. stupac u tablici. • Isti postupak ponovite s drugim i s tre}im ulomkom. Poslije drugoga ulomka popunite 2. stupac, a poslije tre}ega 3. stupac tablice.

Tablica: kompozicija eseja TEZA / TEZE

5.

ARGUMENTACIJA

ZAKLJU^AK

Nakon {to su u~enici analizirali pro~itane ulomke i popunili tablicu, nastavnik }e im podijeliti nastavni listi} br. 24 Esej – Michel de Montaigne: O odgoju djece, sa zadatkom da na temelju svoje tablice, slu`e}i se tekstovima ulomaka, dopune natuknice.

ZAVR[NI DIO DOMA]A ZADA]A

Za doma}u zada}u neka u~enici napi{u esej na temu Odgoj djece u 21. stolje}u (5. zadatak na 62. str. radne bilje`nice).

NAPOMENA • *Domenico Ghirlandaio: Portret Giovanne Tornabuoni (1488.) U~enicima se mo`e objasniti da je to portret renesansne `ene, a natpis iza njezina lika govori : Kada bi ta umjetnost mogla portretirati njezin karakter i vrline, niti jedna slika na svijetu ne bi bila ljep{a. • U prijevodu se pojavljuju neke rije~i koje bi u~enicima mogle biti neobi~ne, str. pa je prije analize ulomaka potrebno upozoriti na njih: odgojitelj, u~in (u~inak, 295 rezultat), ogavna, Muze (uputiti na 295. str. ud`benika), izim (osim).

Bilje{ke

86

Knji`evni vremeplov 1

Pristup knji`evnosti 5. Dodatak: Prozirnice i nastavni listi}i u prethodnim modelima

DISKURZIVNI KNJI@EVNI OBLICI

model 7

NASTAVNI LISTI] NL br. 24 – Esej – Michel de Montaigne: O odgoju djece

stranica 213

Bilje{ke

Priru~nik za nastavnike

87

88

Knji`evni vremeplov 1

POVIJEST KNJI@EVNOSTI

3. 2

Drugi dio ud`benika sastavljen je od 4 cjeline: 1. 2. 3. 4.

KNJI@EVNOSTI STAROGA ISTOKA ANTI^KA KNJI@EVNOST EUROPSKO SREDNJOVJEKOVLJE HRVATSKA SREDNJOVJEKOVNA KNJI@EVNOST

Izbor i raspored knji`evnih tekstova uglavnom prate nastavni program. Zbog vi{ezna~nosti pojma »klasi~an« prvi se dio programske cjeline (Klasi~na knji`evnost) razra|uje u dvjema cjelinama: prva je Knji`evnosti staroga Istoka, a druga Anti~ka knji`evnost. Koncepcija ud`beni~ke cjeline 1. UVODNA STRANICA u podlozi ima reprodukciju umjetni~koga djela koju mo`emo povezati sa sadr`ajem cjeline. Na njoj se nalazi pregled ud`beni~kih tema. U donjem dijelu uvodne stranice nalazi se kratki tekst namijenjen uvo|enju u~enika u knji`evnopovijesno razdoblje. Nakon uvodne stranice nalazi se op}i kulturolo{ki pregled koji u~eniku poma`e smjestiti djelo u povijesni i dru{tveni kontekst. Ovisno o sadr`aju cjeline, u pregledu se navode i nazivi reprezentativnih djela. 2. UD@BENI^KE TEME razra|uju cjelinu nizom reprezentativnih djela ili ulomaka. Na taj na~in u~enik na odre|enoj razini upoznaje knji`evnopovijesno razdoblje. 3. UD@BENI^KE JEDINICE razra|uju ud`beni~ku temu. Koncepcija ud`beni~ke jedinice detaljno je prikazana u ud`beniku na 4. stranici. • Slikovni materijal dopunjuje sadr`aj cjeline i tematski se povezuje s knji`evnim djelima. • Na sljede}im se stranicama nalazi detaljan prikaz svih ud`beni~kih cjelina, kao i popis jedinica/tema obra|enih u radnoj bilje`nici.

Priru~nik za nastavnike

89

Povijest knji`evnosti

1. CJELINA – KNJI@EVNOSTI

STAROGA ISTOKA

str. 206 – 231

1. Koncepcija ud`beni~ke cjeline Knji`evnosti staroga Istoka predstavljene su trima podru~jima: Bliskim istokom (egipatska, babilonsko-asirska, stara hebrejska knji`evnost), Srednjim istokom (indijska knji`evnost) i Dalekim istokom (kineska knji`evnost). U Knji`evnome vremeplovu 1 tim se knji`evnostima pristupa na razli~itim razinama, ovisno o utjecajima koje su imali na ishodi{ta europske civilizacije: • Bliski istok: egipatska knji`evnost se prikazuje u pregledu, babilonsko-asirska je predstavljena ulomcima Epa o Gilgame{u, a sredi{nje mjesto pripada Bibliji. • Srednji istok: temeljna djela indijske knji`evnosti prikazana su bez navo|enja reprezentativnih ulomaka. • Daleki istok: kineska knji`evnost prikazana je samo u pregledu. Uvod u cjelinu U cjelinu nas uvode dvije stranice (tzv. duplerica). Na prvoj je stranici reprodukcija Sveti Jeronim. Budu}i da se se Vulgata, prijevod Biblije na latinski jezik, pripisuje upravo sv. Jeronimu, ova reprodukcija mo`e poslu`iti isticanju Biblije kao temeljnoga djela u kontekstu knji`evnosti staroga Istoka. • Uz reprodukciju nalazi se popis ud`beni~kih tema koje ~ine cjelinu. • Kratki tekst u dnu uvodne stranice obja{njava prijelaz iz usmene u pisanu kulturu. Na drugoj je stranici grafi~ki prikaz sadr`aja cjeline, naslovljen Knji`evnosti staroga Istoka (pregled). Sredi{nji je dio stranice tzv. vremenska crta koja u~enike podsje}a na vremensko razdoblje od pojave pisma do 1. tisu}lje}a poslije Krista, tj. do najmla|ih biblijskih tekstova. • Iznad vremenske crte navode se neka temeljna djela knji`evnosti staroga Istoka. U tamnijim su okvirima izdvojena djela koja se obra|uju na reprezentatinim tekstovima: Ep o Gilgame{u i Biblija. • Ispod vremenske crte navedeni su neki izumi i doga|aji koji su obilje`ili to vrijeme. • U pregledu su navedena i dva temeljna civilizacijska djela koja ulaze u razdoblje ranoga srednjeg vijeka: Talmud kao sveta knjiga Hebreja te Kur’an kao sveta knjiga islama. Knji`evnost Srednjega istoka (indijska knji`evnost) U ovoj se ud`beni~koj temi predstavljaju temeljna djela indijske knji`evnosti bez navo|enja reprezentativnih tekstova. U~enike se mo`e uputiti na samostalno ~itanje reprezentativnih ulomaka i djela (npr. Pan~atantre). Babilonsko-asirska (mezopotamijska) knji`evnost Babilonsko-asirska (mezopotamijska) knji`evnost predstavljena je ulomcima Epa o Gilgame{u. Drugi ulomak bavi se temom potopa – u~enike se mo`e uputiti na usporednu analizu prikaza potopa u Epu o Gilgame{u i Bibliji (215. str.). 90

Knji`evni vremeplov 1

Povijest knji`evnosti Biblija Biblija je sredi{nja tema ud`beni~ke cjeline Knji`evnosti staroga Istoka. Zbog posebnosti i zna~enja toga temeljnoga civilizacijskog djela za svjetsku i hrvatsku kulturu, tema je metodi~ki usustavljena na sljede}i na~in. • Na po~etku se nalazi motivacijsko pitanje kojim se otvara slo`ena tema Biblije i biblijskih tekstova, a istovremeno se provjerava zainteresiranost i predznanje u~enika. • Slijedi kratki prikaz temeljnih ~injenica o Bibliji (tablica, 213. str.) • Nakon kratkoga teksta kojim se uvodi u Stari zavjet sustavno se prikazuju dijelovi Staroga zavjeta. Svaki se prikaz ilustrira reprezentativnim ulomcima. • Na kraju prikaza Staroga zavjeta nalazi se nekoliko prijedloga za ~itanje knji`evnih djela nastalih na temelju starozavjetnih tekstova (M. Maruli}: Judita, M. Gavran: Judita, J. P. Kamov: Pjesma nad pjesmama). • Novi zavjet prikazan je kratkim uvodnim tekstom nakon kojega slijedi sa`eti prikaz dijelova Novoga zavjeta s naglaskom na evan|eljima. Svaki se prikaz ilustrira reprezentativnim ulomcima. Podsjetnik Posebnost je ove ud`beni~ke cjeline da se na njezinu kraju nalazi kratki podsjetnik u kojem se navode neki kulturolo{ki podaci o sredi{njoj ud`beni~koj temi – Bibliji, a ne o obra|enoj ud`beni~koj cjelini. Takav je pristup odabran zbog toga {to se osnovni pregled knji`evnosti staroga Istoka nalazi na po~etku cjeline, a mo`emo mu se vratiti kada je cjelina obra|ena te usustaviti usvojene knji`evnopovijesne podatke. U donjem se dijelu zavr{ne stranice cjelina zatvara reprodukcijom Sveti Jeronim i an|eo (istim se motivom cjelina i otvorila). Uz reprodukciju je nekoliko prijedloga i poticaja za ~itanje biblijskih tekstova. NAPOMENA • U ud`beni~ku temu Biblija uvr{teni su i neki tekstovi koji nisu propisani programom. Odabir tekstova koji }e se interpretirati prepu{ten je nastavniku. 2. Radna bilje`nica RB str. 64 – 70

• Indijska knji`evnost • Babilonsko-asirska knji`evnost – Ep o Gilgame{u • Biblija

3. Ciljevi • nabrojiti reprezentativna djela knji`evnosti staroga Istoka • prikazati u kratkim crtama reprezentativna djela indijske knji`evnosti • prikazati u kratkim crtama Ep o Gilgame{u • usporediti Mahabharatu i Ep o Gilgame{u (temu, kompoziciju, problematiku) • prikazati u kratkim crtama Kur’an • prikazati u kratkim crtama Talmud

Priru~nik za nastavnike

91

Povijest knji`evnosti Biblija • objasniti zna~enje pojma biblija • definirati i povezati s Biblijom pojmove biblizam, psalam, parabola, evan|elje, poslanica • odrediti vremenski Bibliju • navesti jezike na kojima su izvorno napisani biblijski tekstovi • prepoznati biblijski stil (pripovjedni, lirski) • navesti najva`nije prijevode Biblije • predstaviti strukturu Biblije • prikazati u kratkim crtama Stari zavjet • prikazati u kratkim crtama Novi zavjet • prikazati u kratkim crtama Juditu, Psalme, Pjesmu nad pjesmama (vremensko odre|enje, lokalizacija teksta unutar Biblije, tema, temeljni motivi, zna~enje) • suprotstaviti Ivanovo evan|elje tzv. sinopti~kim evan|eljima • prikazati u kratkim crtama Proslov Ivanova evan|elja, Hvalospjev ljubavi (vremensko odre|enje, lokalizacija teksta unutar Biblije, tema, temeljni motivi, zna~enje) • nabrojiti biblijske teme i motive • prikazati u kratkim crtama biblijske likove: Adam i Eva, Kajin i Abel, Abraham, Mojsije, Judita i Holoferno, David, Salomon • prepoznati biblijsku simboliku: goru}i grm, stablo spoznaje dobra i zla, potop kao kazna, Noina arka, Rije~, Svjetlo, izgubljeni sin i dr. • izvesti zaklju~ak o mjestu Biblije u temeljima europske kulture i umjetnosti • razlikovati Bibliju kao knji`evnu, povijesnu i svetu knjigu Knji`evnoumjetni~ki tekst • analizirati tematska, kompozicijska i stilska obilje`ja na reprezentativnim ulomcima • otkriti aktualnu problematiku u reprezentativnim ulomcima

Bilje{ke

92

Knji`evni vremeplov 1

Povijest knji`evnosti 4. Pregled nastavnih jedinica

Cjelina: 1. KNJI@EVNOSTI STAROGA ISTOKA

8 sati

• Uvodni sat: Knji`evnosti staroga Istoka (pregled) Knji`evnost Srednjega istoka • Indijska knji`evnost (pregled) Babilonsko-asirska knji`evnost • Ep o Gilgame{u Biblija nastavne jedinice

• Biblija (prikaz) • Stari zavjet – biblijski epski i lirski tekstovi • Novi zavjet – biblijski epski i lirski tekstovi PONAVLJANJE I USUSTAVLJIVANJE • Knji`evnosti staroga Istoka • Pisana provjera znanja: KNJI@EVNOSTI STAROGA ISTOKA • Analiza pisane provjere znanja

slikovni materijal

korelacije

• Sveti Jeronim (206. str.) • Majmunski kralj poma`e Rami i Siti – Ramajana (209. str.) • klinasto pismo (211. str.) • Gilgame{ (212. str.) • ^etiri evan|elista (213. str.) • Mojsije (217. str.) • J. Botteri-Dini: Judita (218. str.) • J. Biffel: Judita (219. str.) • Davidova lira (220. str.) • David sastavlja psalme (221. str.) • Psaltir za kor (222. str.) • Jemenska nevjesta (223. str.) • J. Klovi}, Pouka apostola (226. str.) • I. Duknovi}: Sveti Ivan Evan|elist ( 228. str.) • [ibenska katedrala, krstionica (229. str.) • Sveti Jeronim i an|eo (231. str.) • Povijest (stare civilizacije) • Likovna umjetnost (biblijski motivi) • Glazbena umjetnost (psaltir, korska lirika)

NAPOMENA o realizaciji

Priru~nik za nastavnike

93

Modeli obrade nastavnih jedinica 5. Modeli obrade nastavnih jedinica

Nastavna cjelina: KNJI@EVNOSTI STAROGA ISTOKA

Nastavna jedinica: Biblija

model 8

(2 sata)

UVODNI DIO U uvodnome dijelu sata kratkim }e se razgovorom provjeriti predznanje u~enika o Bibliji. Nastavnik mo`e u~enicima postaviti nekoliko pitanja: • Ima li Biblija jednoga autora? • Na kojim su jezicima zapisani biblijski tekstovi? • Je li Biblija jedna knjiga ili se sastoji od vi{e knjiga? • Koje ste dijelove Biblije i biblijske tekstove (pri~e) do sada upoznali? • Sadr`i li Biblija samo prozne tekstove? • Koje biblijske likove poznajete? • Navedite nekoliko motiva koji se obra|uju u Bibliji. • Upotrebljavaju li se danas neki biblijski motivi u prenesenome, simboli~nom zna~enju? • Na koja op}eljudska pitanja poku{ava odgovoriti Biblija? Na neka }e pitanja u~enici na temelju poznavanja Biblije to~no odgovoriti, a za neka pitanja treba im dopustiti da iznesu svoje pretpostavke. Pogre{ne odgovore mogu ispraviti ostali u~enici u razredu obrazla`u}i za{to su pogre{ni, a nastavnik to~ne odgovore mo`e dopuniti. Podatke koje su u~enici iznijeli nastavnik mo`e pregledno prikazati na plo~i u obliku umne mape. Prijedlog takve mape mo`ete pogledati na kraju ovoga modela. SREDI[NJI DIO U sredi{njem }e se dijelu blok sata skupnim radom istra`iti zna~enja Biblije kao temeljne knjige europske kulture i civilizacije.

1. 94

Nastavnik }e razred podijeliti na 7 skupina. U svakoj je skupini 4 – 5 u~enika. Svi ~lanovi pojedine skupine sjede zajedno.

Knji`evni vremeplov 1

Modeli obrade nastavnih jedinica Nakon toga skupinama }e se podijeliti nastavni listi} br. 27 Biblija (tekstovi za rad u skupini). Svaka skupina ima zadatak istra`iti zna~enja Biblije na temelju analize uvodnih tekstova iz ~itanke i ulomaka reprezentativnih biblijskih tekstova. SKUPINA

UVODNI TEKSTOVI

BIBLIJSKI TEKSTOVI (ulomci)

1. skupina

Stari zavjet (213. str.) Petoknji`je (214. str.) Knjiga postanka (214. str.)

Kajin i Abel (214. i 215. str.) Potop (215. i 216. str.)

2. skupina

Stari zavjet (213. str.) Petoknji`je (214. str.) Knjiga izlaska (214. str.)

Oslobo|enje iz Egipta (217. str.)

3. skupina

Judita (218. str.)

Judita i starje{ine (218. i 219. str.) Judita i Holoferno (219. str.)

4. skupina

Psalmi (220. str.) Podjela psalama – sadr`aj i oblik (222. str.)

Psalam 19. (220. str.) Psalam 123. (221. str.) Psalam 129. (221. str.)

5. skupina

Mudrosne knjige (222. str.) tekst u okviru (225. str.)

Pjesma nad pjesmama (223. i 224. str.)

6. skupina

Novi zavjet (226. str.) Evan|elje po Luki (227. i 228. str.) Dijelovi Novoga zavjeta – Evan|elja (226. str.) Evan|elje po Ivanu – Proslov (228. i 229. str.)

7. skupina

Novi zavjet (226. str.) Svjedo~anstvo Ivana Krstitelja (229. str.) Dijelovi Novoga zavjeta – Djela apostolska, Poslanice apostola Pavla – Hvalospjev Poslanice apostola Pavla, Katoli~ke poslanice, ljubavi (230. str.) Otkrivenje ili Apokalipsa (227. str.)

Upute za rad nalaze se na prozirnici br. 21 Biblija (upute za rad u skupini): 1. Pro~itajte zajedno podsjetnik Biblija – kulturolo{ko zna~enje (231. str.) i razgovorom u skupini objasnite {to zna~e tvrdnje da je Biblija: • sveta knjiga @idova i kr{}ana • usmena i pisana predaja `idovskoga naroda • spomenik povijesti ~ovje~anstva • knjiga koja sadr`i odgovore na neka op}a (filozofska) pitanja • umjetni~ko (knji`evno) djelo. 2. Raspodijelite tekstove me|u ~lanovima skupine. 3. Pro~itajte i analizirajte tekstove imaju}i na umu da svi tijekom ~itanja svoga teksta imate isti zadatak – trebate prona}i u tekstu podatke koji dokazuju da Biblija, kao temeljna knjiga europske kulture i civilizacije, ima vi{estruko zna~enje: a) religijsko zna~enje (opisuje odnos ~ovjeka i Boga)

Priru~nik za nastavnike

95

Modeli obrade nastavnih jedinica b) civilizacijsko i povijesno zna~enje (prikazuje `ivot i vjerovanja @idova i drugih starih naroda te opisuje op}u povijest ~ovje~anstva od njezina po~etka do vizije novoga svijeta) c) filozofijsko zna~enje (poku{ava odgovoriti na neka op}eljudska pitanja) d) knji`evnoumjeti~ko zna~enje (u motivima, oblicima, stilu i ritmu biblijskih tekstova prisutna su knji`evna obilje`ja).

2.

4. Nakon pojedina~noga rada izlo`ite unutar skupine podatke koje ste prikupili i zajedno ih obradite. Podatke potkrijepite konkretnim primjerima iz pro~itanih tekstova. Na~inite bilje{ke za izlaganje. (Vrijeme rada skupine – 25 minuta.) Kada su zavr{ile s radom, skupine izla`u rezultate rada pred ostalim skupinama. Upute za izlaganje • pazite na trajanje izlaganja (maksimalno 6 minuta) • napravite karticu pregleda (izdvojite klju~ne podatke za svako zna~enje Biblije) • birajte razli~ite na~ine izlaganja (crtajte po plo~i, ~itajte citate i sl.) • predvidite vrijeme za pitanja (ali i vi mo`ete pitati u~enike).

3.

Nakon {to su sve skupine zavr{ile s izlaganjem, u tablicu na plo~i ispisuju se podaci za svako zna~enje Biblije.

KULTUROLO[KO ZNA^ENJE Biblije obuhva}a: religijsko zna~enje

civilizacijsko-povijesno zna~enje

filozofijsko zna~enje

knji`evnoumjetni~ko zna~enje

ZAVR[NI DIO DOMA]A ZADA]A

1. U~enici mogu rije{iti jedan od zadataka na 231. str. ~itanke ili 6. zadatak na 68. str. radne bilje`nice. 2. U~enici mogu samostalno interpretirati jedan psalam slu`e}i se uputama na nastavnom listi}u br. 28 Biblija – Psalmi. 3. @elimo li ovu nastavnu jedinicu povezati s nastavom izra`avanja, u~enici za doma}u zada}u mogu izabrati jednu biblijsku izreku i napisati sastavak (9. zadatak na 70. str. radne bilje`nice).

NAPOMENA • Na po~etku davanja uputa na prozirnici treba pokazati samo 1. zadatak. Ostale zadatke trebalo bi u~enicima pokazati tek nakon {to skupine rije{e 1. zadatak. Upute u 3. zadatku nastavnik mo`e iskoristiti da kratkim razgovorom provjeri jesu li u~enici u 1. zadatku dobro objasnili zna~enja Biblije. • U uvodnom dijelu sata nastavnik mo`e provjeriti {to u~enici znaju o Bibliji slu`e}i se zadacima u radnoj bilje`nici (1. – 5. zadatak na 67. str. te 7. i 8. zadatak na 69. str.). 96

Knji`evni vremeplov 1

Modeli obrade nastavnih jedinica Grafi~ki prikaz umne mape uz uvodni dio na 94. stranici

Adam i Eva Kajin i Abel Noa Abraham

Knjiga postanka

Petoknji`je

Knjiga izlaska

Pjesma nad pjesmama Mudrosne knjige Psalmi

Stari zavjet

Povijesne knjige

hebrejski aramejski gr~ki

BIBLIJA

Evan|elja Djela apostolska

Novi zavjet

od 1300. g. pr. Kr. do 100. g. po. Kr.

Proro~ke knjige

poslanice Apokalipsa

Mojsije

Bilje{ke

Priru~nik za nastavnike

97

Povijest knji`evnosti 6. Dodatak: Prozirnice i nastavni listi}i u prethodnim modelima

KNJI@EVNOSTI STAROGA ISTOKA

PROZIRNICE I NASTAVNI LISTI]I

stranica

P br. 21 – Biblija (upute za rad u skupini)

150

NL br. 27 – Biblija (tekstovi za rad u skupini)

219

model 8

Bilje{ke

98

Knji`evni vremeplov 1

Povijest knji`evnosti

2. CJELINA – ANTI^KA

KNJI@EVNOST

str. 232 – 295

1. Koncepcija ud`beni~ke cjeline Anti~ka se knji`evnost iz metodi~kih razloga obra|uje kao zasebna cjelina. Predstavljena je kratkim uvodnim pregledom nakon kojega se prikazuju knji`evnosti stare Gr~ke i Rima. Budu}i da se u ovoj cjelini po prvi put pojavljuje prikaz autora uz djelo, detaljnije }emo iznijeti njezinu strukturu. Uvod u cjelinu U cjelinu nas uvode tri stranice. Na prvoj je motiv s jedne anti~ke vaze koji se mo`e povezati s obja{njenjem pojma anti~ko. • Uz reprodukciju nalazi se popis ud`beni~kih tema koje ~ine cjelinu. Tema Gr~ka knji`evnost podijeljena je na tri podteme: Epsku poeziju, Lirsku poeziju i Tragediju. • Tekstom na dnu uvodne stranice obja{njava se pojam anti~ke knji`evnosti i njezino zna~enje za europsku kulturu te odnos gr~ke i rimske knji`evnosti. Sljede}e dvije stranice u kratkim crtama donose povijesni i dru{tveni kontekst u kojemu promatramo gr~ku i rimsku knji`evnost. • Sredi{nji je dio druge stranice tzv. vremenska crta Gr~ka (pregled), koja u~enike podsje}a na vremensko razdoblje od po~etka anti~ke knji`evnosti (pojava Homerovih epova) do 3. stolje}a prije Krista, tj. do vremena kada je gr~ka knji`evnost u helenisti~kome razdoblju. Iznad vremenske crte, u tamnijim okvirima, navode se najve}i predstavnici gr~ke knji`evnosti, a spominju se i veliki filozofi koji su obilje`ili pojedina razdoblja. Ispod vremenske crte navode se doga|aji koji su obilje`ili to vrijeme. • Vremenska crta na tre}oj stranici, Rim (pregled), nastavlja se na razdoblja s prethodne stranice i prati rimske prilike od 2. stolje}a prije Krista do 5. stolje}a, odnosno do pada Zapadnoga Rimskoga Carstva i kraja anti~ke knji`evnosti. • Iznad vremenske crte u tamnijim se okvirima navode najva`niji predstavnici rimske knji`evnosti. Ispod vremenske crte navedeni su neki povijesni doga|aji koji su obilje`ili to vrijeme. Gr~ka knji`evnost Po~etna stranica predstavlja u osnovnim crtama povijesni slijed razdoblja gr~ke knji`evnosti, od pretklasi~noga do rimskoga razdoblja. Na sljede}oj se stranici nalazi pregled autora po razdobljima. Zbog lokalizacije autora u odre|eno razdoblje ta se stranica nalazi i na prozirnici te mo`e poslu`iti i na kraju teme za njezino usustavljivanje. Tema Gr~ka knji`evnost obra|uje se slijedom triju podtema: • Epska poezija (Homer) • Lirska poezija (Alkej, Sapfa, Anakreont, Pindar) • Tragedija (Eshil, Sofoklo, Euripid) Pristup autoru i djelu • Na po~etku jedinice autori su predstavljeni portretom.

Priru~nik za nastavnike

99

Povijest knji`evnosti • U~enici upoznaju antologijsko djelo pojedinoga autora na reprezentativnim ulomcima, a cjelovito djelo ~itaju za doma}u lektiru. • Uz svako lektirno djelo nalaze se upute za usmjereno ~itanje koje u~enike upu}uju na klju~ne motive u djelu, ali im ostavljaju i slobodu za vlastitu interpretaciju. • Pri kraju obrade obi~no se donosi komentar knji`evnoga kriti~ara ili povjesni~ara knji`evnosti o pro~itanome djelu. • Na samome kraju nalazi se knji`evnost – jezik – izra`avanje, niz od nekoliko pitanja kojima se povezuje podru~je knji`evnosti s drugim podru~jima unutar predmeta. • Nakon obrade knji`evnoga teksta nalazi se cjelovit pregled u kojemu se autora i njegovo djelo promatra u knji`evnopovijesnome kontekstu: donose se podaci iz `ivota autora, navodi se u osnovnim crtama njegovo stvarala{tvo i ukazuje na zna~enje njegova djela za europsku kulturu. Rimska knji`evnost Po~etna stranica predstavlja u osnovnim crtama povijesni slijed razdoblja rimske knji`evnosti, od uvodnoga razdoblja do razdoblja propadanja. Na sljede}oj se stranici nalazi pregled autora po razdobljima. Zbog lokalizacije autora u odre|eno razdoblje ta se stranica nalazi i na prozirnici te mo`e poslu`iti i na kraju teme za njezino usustavljivanje. Tema Rimska knji`evnost obra|uje se slijedom triju podtema: • Rimska komedija (Plaut) • Zlatno razdoblje (Katul, Vergilije, Horacije, Ovidije) • Epigram (Marcijal) Pristup autoru i djelu isti je kao u temi Gr~ka knji`evnost. Antika (dodatak za znati`eljne) Anti~ka se knji`evnost zatvara dodatkom u kojemu u~enici mogu prona}i jo{ neke zanimljive podatke o tome velikom razdoblju. Na prvoj stranici nalaze se podaci o gr~kim komediografima, koji se mogu upotrijebiti i pri obradi komedije kao dramske vrste, te pitanja za dublje ula`enje u podru~je anti~ke knji`evnosti. Na drugoj je stranici slikovni prikaz muza s osnovnim podacima o njima. NAPOMENA • Nakon obra|ene cjeline mo`emo se vratiti uvodnome dijelu i sada iz druge perspektive prou~iti osnovne podatke o anti~koj knji`evnosti. 2. Radna bilje`nica • Gr~ka knji`evnost (pregled) • Homer: Odiseja • Gr~ka lirika • Eshil: Okovani Prometej • Sofoklo: Kralj Edip • Euripid: Elektra • Rimska knji`evnost (pregled) • Plaut: [krtac • Rimska lirika • Vergilije: Eneida

100

Knji`evni vremeplov 1

RB str. 71 – 85

Povijest knji`evnosti 3. Ciljevi • vremenski odrediti anti~ku knji`evnost • razvrstati djela anti~kih autora po knji`evnim rodovima • razvrstati djela anti~kih autora unutar pojedinoga roda po knji`evnim vrstama • uo~iti zna~enje heksametra u anti~koj poeziji • uo~iti op}eljudske teme i motive u djelima anti~kih autora • prikazati u kratkim crtama odnos Homerov ep – Vergilijev ep • prikazati u kratkim crtama odnos gr~ka komedija – rimska komedija • usporediti mit o Trojanskom ratu s Ilijadom, Odisejom i Eneidom • povezati gr~ku i rimsku knji`evnost s pojmom anti~ke knji`evnosti • definirati i povezati s antikom pojmove klasi~no, helenisti~ko, anakreontika, vergilijanski ep, plautovska komedija • prikazati u kratkim crtama anti~ke likove: Ahilej, Hektor, Agamemnon, Prijam, Odisej, Andromaha, Prometej, Edip, Antigona, Elektra, Eneja i dr. • povezati sa suvremenim svijetom mitolo{ke motive: Kiklop, Prometejeva kazna, Edipov kompleks, Orestov kompleks, fama • ukazati na va`nost anti~ke knji`evnosti za europsku kulturu Gr~ka knji`evnost • razlikovati razdoblja gr~ke knji`evnosti • prikazati u kratkim crtama klasi~no razdoblje gr~ke knji`evnosti • razvrstati djela gr~kih autora po knji`evnim rodovima • razvrstati djela gr~kih autora unutar pojedinoga roda po knji`evnim vrstama • razlikovati gr~ki mit od gr~koga epa s mitolo{kom tematikom • razlikovati gr~ki mit od gr~ke tragedije s mitolo{kom tematikom • analizirati reprezentativne dijelove Ilijade i Odiseje na sadr`ajnoj (tematskoj i problemskoj), izraznoj i stilskoj razini • objasniti pojam »ratni~ka epopeja« • opisati epsku tehniku u Homerovim epovima • usporediti Homerovu Odiseju s Epom o Gilgame{u • povezati Homera s epikom kao knji`evnim rodom • prikazati ideal gr~koga ratnika na temelju Homerovih epova • usporediti Ilijadu i Odiseju • opisati problematiku homerskoga pitanja • imenovati predstavnike monodijske lirike i nabrojiti njihova reprezentativna djela • interpretirati reprezentativna djela Alkeja, Sapfe i Anakreonta • uo~iti zna~ajke lirskoga stila u poeziji pjesnika pretklasi~noga razdoblja • imenovati predstavnika korske lirike i nabrojiti njegova reprezentativna djela • ukazati na aktualnost Pindarove antiratne poezije • analizirati Eshilovu tragediju Okovani Prometej, Sofoklove tragedije Antigona i Kralj Edip te Euripidovu tragediju Elektra na sadr`ajnoj (tematskoj i problemskoj), izraznoj i stilskoj razini • uo~iti zna~ajke anti~ke tragedije • prikazati u kratkim crtama Eshilovo stvarala{tvo • prikazati u kratkim crtama Sofoklovo stvarala{tvo • prikazati u kratkim crtama Euripidovo stvarala{tvo

Priru~nik za nastavnike

101

Povijest knji`evnosti • na temelju poznavanja Eshilove, Sofoklove i Euripidove tragedije izvesti zaklju~ak o razvitku gr~ke tragedije tijekom klasi~noga razdoblja • suprotstaviti Eshilov tip tragedije Sofoklovoj tragediji • suprotstaviti Eshilov tip tragedije Euripidovoj tragediji • suprotstaviti Sofoklov tip tragedije Euripidovoj tragediji • usporediti mit o Prometeju s Okovanim Prometejem • usporediti mit o Edipu s Antigonom i Kraljem Edipom • usporediti mit o Agamemnonu s Euripidovom Elektrom Rimska knji`evnost • razlikovati razdoblja rimske knji`evnosti • prikazati u kratkim crtama zlatno razdoblje rimske knji`evnosti • razvrstati djela rimskih autora po knji`evnim rodovima • razvrstati djela rimskih autora unutar pojedinoga roda po knji`evnim vrstama • prikazati u kratkim crtama odnos Homer – Vergilije • prikazati u kratkim crtama odnos gr~ka komedija – rimska komedija • analizirati Plautovu komediju [krtac na sadr`ajnoj (tematskoj i problemskoj), izraznoj i stilskoj razini • objasniti pojam »tipi~ni likovi« u plautovskoj komediji • nabrojati nekoliko tipi~nih likova u plautovskoj komediji • uo~iti u plautovskoj komediji utjecaj gr~ke komedije • na temelju poznavanja Dr`i}eve komedije Skup izvesti zaklju~ak o Plautovu utjecaju na renesansnu komediju • povezati Katulovu poeziju sa Sapfinom poezijom • prikazati u kratkim crtama Vergilijevo stvarala{tvo • analizirati reprezentativne dijelove Eneide na sadr`ajnoj (tematskoj i problemskoj), izraznoj i stilskoj razini • opisati epsku tehniku u Vergilijevu epu • prikazati ideal rimskoga junaka na temelju Eneide • ukazati na utjecaj Vergilijeve Eneide na hrvatske autore epova (Maruli}, Gunduli}) • prikazati u kratkim crtama Horacijevo stvarala{tvo • interpretirati Horacijevu Odu Lidiji i obrazlo`iti naziv »kraljica oda« • analizirati reprezentativne ulomke Poslanice Pizonima i povezati ih s poznavanjem knji`evnih rodova i vrsta • ukazati na va`nost Horacijeve Poslanice Pizonima kao anti~ke teorije knji`evnosti • prikazati u kratkim crtama Ovidijevo stvarala{tvo • objasniti pojam »metamorfoza« u kontekstu Ovidijeva stvarala{tva • analizirati Ovidijeva Pirama i Tizbu na sadr`ajnoj (tematskoj i problemskoj), izraznoj i stilskoj razini • povezati pri~e u Metamorfozama s novelom kao knji`evnom vrstom • povezati pojam elegije kao tradicionalnoga oblika s Ovidijevim stvarala{tvom • povezati pojam epigrama kao tradicionalnoga oblika s Marcijalovim stvarala{tvom • ukazati na aktualnost Marcijalovih epigrama Knji`evnoumjetni~ki tekst • analizirati tematska, kompozicijska i stilska obilje`ja na reprezentativnim djelima i ulomcima • otkriti aktualnu problematiku u reprezentativnim djelima i ulomcima 102

Knji`evni vremeplov 1

Povijest knji`evnosti Bilje{ke

4. Pregled nastavnih jedinica

Cjelina: 2. ANTI^KA KNJI@EVNOST

16 sati

• Uvod: Anti~ka knji`evnost (pregled, kronolo{ke tablice – razdoblja, autori, djela) GR^KA KNJI@EVNOST Epska poezija • Doma}a lektira: Homer, Odiseja (izbor) Lirska poezija • Alkej, Sapfa, Anakreont, Pindar (izbor) Tragedija

nastavne jedinice

• Razvoj gr~ke tragedije – od ditiramba do Euripidovih tragedija • Doma}a lektira: Eshil, Okovani Prometej • Doma}a lektira: Sofoklo, Kralj Edip • Doma}a lektira: Euripid, Elektra RIMSKA KNJI@EVNOST Komedija • Doma}a lektira: Plaut, [krtac Zlatno razdoblje • Doma}a lektira:Vergilije, Eneida • Lirska poezija: Katul, Horacije, (Marcijal) • Ovidije, Metamorfoze • Horacije, Poslanica Pizonima PONAVLJANJE I USUSTAVLJIVANJE • Anti~ka knji`evnost • Pisana provjera znanja: ANTI^KA KNJI@EVNOST • Analiza pisane provjere znanja

Priru~nik za nastavnike

103

Povijest knji`evnosti portreti autora

slikovni materijal

korelacije NAPOMENA

• Karijatide (235. str.) • Odisej (237. str.) • Odisej i Polifem (239. str.) • Alkej i Sapfa (244. str.) • B. ^iko{-Sesija: Sapfa (245. str.) • Ljeto (246. str.) • Opro{taj ratnika (247. str.) • B. ^iko{-Sesija: Orfej (248. str.) • Okovani Prometej (251. str.) • proro~i{te u Delfima (256. str.) • Prino{enje `rtve (259. str.) • Edip i Sfinga (261. str.) • anti~ko kazali{te (265. str.) • ^arobnica Medeja (266. str.) • Rimska vu~ica (268. str.) • Iz rimske svakodnevice (272. str.) • Glumac u komediji (274. str.) • Plesa~ (278. str.) • Mars (278. str.) • Oktavijan August (280. str.) • A. Bestal: Sje}anje (289. str.) • Anti~ki Rim (290. str.) • muze (295. str.) • Povijest. Likovna umjetnost. Glazbena umjetnost Tijekom obrade ove nastavne cjeline u~enici mogu pisati pisati tre}u {kolsku zada}u s ispravkom.

NAPOMENA o realizaciji

Bilje{ke

104

Knji`evni vremeplov 1

Modeli obrade nastavnih jedinica 5. Modeli obrade nastavnih jedinica

Nastavna cjelina: ANTI^KA KNJI@EVNOST

model 9

Nastavna jedinica (1. sat): Anti~ka knji`evnost (uvod u kulturnu epohu)

UVODNI DIO (Provjera predznanja) Nizom pitanja najprije }e se provjeriti predznanje o razdoblju antike. U~enici su se s tim razdobljem susreli u osnovnoj {koli, a u 1. razredu srednje {kole u nastavi povijesti detaljno ju prou~avaju. • [to danas zna~i izraz anti~ko? • Jesu li pojmovi klasi~ni i anti~ki sinonimi? • Koje vremensko razdoblje obuhva}a antika? • Koje ju knji`evnosti ~ine? • Kakav je odnos anti~koga ~ovjeka prema svijetu? • Koji je gr~ki grad sredi{te klasi~noga razdoblja? • [to vam govori izraz Periklovo doba? • Koje autore povezujete s antikom? • Koja djela povezujete s antikom? • Koje knji`evne vrste povezujete s antikom? • Kojim povijesnim doga|ajem antika zavr{ava? SREDI[NJI DIO

1. 2.

Nastavniku }e odgovori na uvodna pitanja poslu`iti kao uvod u cjelinu Anti~ka knji`evnost. Pritom }e uputiti u~enike i na tekst uvoda u cjelinu (232. str.): str. 232 • obja{njenjem zna~enja pojma antika i pridjeva koji je iz njega izveden (anti~ki) • vremenskim odre|enjem antike kao knji`evnoga razdoblja • odnosom gr~ke i rimske knji`evnosti unutar antike. U~enicima }e nastavnik zadati da u paru prou~e pregled povijesnih zbivanja u antici, tj. tekst ispod vremenske crte na 233. i 234. stranici: • poznate ~injenice ozna~it }e kva~icom (

) • nepoznate ~injenice (novo) ozna~it }e znakom plus (+) • ako ne{to ne razumiju, pored toga }e staviti znak upitnika (?).

str. 233 – 234

Priru~nik za nastavnike

105

Modeli obrade nastavnih jedinica Kada u~enici prou~e vremensku crtu, metodom pitanja i odgovora ponovit }e se povijesne prilike u anti~ko doba i ukazati na neke dana{nje pojmove i izraze koje ba{tinimo iz antike: olimpijske igre, maratonac, Pirova pobjeda, Arhimed – Ne dirajte moje krugove!, prije}i Rubikon, Kocka je ba~ena!, Zar i ti, sine Brute? i dr. Kako bi u~enici razumjeli odnos mitologija – knji`evnost – filozofija u anti~koj kulturi te usvojili pojam antike kao umjetni~koga razdoblja, predvi|ena su dva nastavna listi}a za rad u paru:

3.

• nastavni listi} br. 29 Antika: religija – mitologija – filozofija – knji`evnost • nastavni listi} br. 30 Antika: knji`evnost – filozofija – umjetni~ko djelo. Svaki }e u~enik u paru dobiti jedan nastavni listi}. Upute u~enicima: 1. Najprije pro~itajte tekst i rije{ite zadatke u svome nastavnom listi}u. 2. Zatim razmijenite podatke s u~enikom u paru: prika`ite mu sadr`aj ulomaka i svoje odgovore na pitanja, a on neka ponovi postupak sa svojim tekstom. 3. Na kraju zajedni~ki prika`ite odnos gr~ka mitologija – knji`evnost – filozofija. Svoj odgovor zapi{ite u bilje`nicu u obliku umne mape ili natuknica. 4. Kada u~enici zavr{e s radom u paru, nastavnik }e kratkim razgovorom provjeriti rezultate rada. Prilika je to da se isprave (mogu}i) neprecizni ili pogre{ni odgovori. U tom dijelu sata nastavnik mo`e u~enike uputiti i na anti~ku umjetnost slu`e}i se slikovnim materijalom u ~itanci.

ZAVR[NI DIO Na kraju sata ponovit }e se i usustaviti spoznaje o antici kao velikoj kulturnoj epohi. U~enici ih mogu prikazati u obliku sljede}e tablice. naziv trajanje (od do) knji`evnosti u okviru anti~ke knj. anti~ka knji`evnost iz perspektive 21. st. pojmovi i izrazi vezani uz antiku

NAPOMENA • Od u~enika se mo`e zatra`iti da na sat donesu svoje ud`benike iz povijesti, likovne i glazbene umjetnosti.

106

Knji`evni vremeplov 1

Modeli obrade nastavnih jedinica

Nastavna cjelina: ANTI^KA KNJI@EVNOST

model 9

Nastavna jedinica (2. sat): Anti~ka knji`evnost (razdoblja, predstavnici, djela) Na ovome satu u~enici }e na temelju tekstova iz ~itanke i nastavnih listi}a br. 31 Kronolo{ke tablice: gr~ka knji`evnost i br. 32 Kronolo{ke tablice: rimska knji`evnost samostalno na~initi kronolo{ke tablice s podacima o periodizaciji gr~ke i rimske knji`evnosti, najva`nijim predstavnicima i djelima. Te }e tablice imati va`nu ulogu pri obra|ivanju svih tekstova u cjelini jer }e pomo}i u~enicima u lokalizaciji autora i djela u kontekstu anti~ke knji`evnosti. UVODNI DIO Na po~etku sata nastavnik }e upoznati u~enike s koncepcijom nastavne cjestr. line Anti~ka knji`evnost, odnosno uputit }e u~enike na dijelove cjeline klju~ne 22 za izradu kronolo{kih tablica. Osim toga, podsjetit }e u~enike da se pri izradi svojih tablica mogu slu`iti i kronolo{kim tablicama na 22. stranici. Za popunjavanje nekih podataka u tablici trebat }e prolistati i ostale stranice unutar cjeline (reprezentativna djela ili ulomci, prikaz autorova stvarala{tva). Klju~ni dijelovi cjeline za izradu kronolo{kih tablica:

sadr`aj

stranica

napomena

Antika – Gr~ka (pregled) Antika – Rim (pregled)

233 234

– podaci se nalaze iznad vremenske crte

Gr~ka knji`evnost (pregled), razdoblja

235

– razdoblja su opisana u okvirima

Gr~ka knji`evnost (pregled), autori i djela 236

– autori su usustavljeni prema rodovima i razdobljima

Rimska knji`evnost (pregled), razdoblja 268

– razdoblja su opisana u okvirima

Rimska knji`evnost (pregled), autori i djela 236

– autori su usustavljeni prema rodovima i razdobljima

Antika (dodatak za znati`eljne)

– komedija

294 i 295

Priru~nik za nastavnike

107

Modeli obrade nastavnih jedinica SREDI[NJI DIO Svaki u~enik dobit }e svoj zadatak: jedan u~enik izra|ivat }e kronolo{ke tablice za gr~ku knji`evnost (nastavni listi} br. 31), a drugi u~enik za rimsku knji`evnost (nastavni listi} br. 32). Upute u~enicima 1. Najprije se upoznajte sa sadr`ajem stranica na kojima su najva`niji podaci za izradu kronolo{kih tablica. Pro~itajte te tekstove i prou~ite ih. 2. Kada ste prou~ili tekstove, popunite tablicu koju ste dobili (gr~ka knji`evnost ili rimska knji`evnost) tra`enim podacima. Kada u~enici zavr{e s popunjavanjem tablice, nastavnik }e kratkim razgovorom provjeriti to~nost rezultata. ZAVR[NI DIO Na kraju blok-sata u~enici mogu popuniti nastavni listi} br. 34 Anti~ka knji`evnost (pregled). DOMA]A ZADA]A

Za doma}u zada}u u~enici }e dobiti obrazac za kronolo{ku tablicu anti~koga razdoblja koju nisu popunjavali na satu. Tablicu mogu popuniti slu`e}i se tekstovima u cjelini Anti~ka knji`evnost (233., 234., 235., 236., 268., 294. i 295. str.).

Bilje{ke

108

Knji`evni vremeplov 1

Pristup knji`evnosti 6. Dodatak: Prozirnice i nastavni listi}i u prethodnim modelima

ANTI^KA KNJI@EVNOST

NASTAVNI LISTI]I

stranica

NL br. 29 – Antika: religija – mitologija – filozofija – knji`evnost 233 NL br. 30 – Antika: knji`evnost – filozofija –umjetni~ko djelo

225

NL br. 31 – Kronolo{ke tablice: gr~ka knji`evnost

227

NL br. 32 – Kronolo{ke tablice: rimska knji`evnost

229

model 9

Bilje{ke

Priru~nik za nastavnike

109

Povijest knji`evnosti

3. CJELINA – EUROPSKO SREDNJOVJEKOVLJE

str. 296 – 315

1. Koncepcija ud`beni~ke cjeline Uvod u cjelinu U cjelinu Europsko srednjovjekovlje uvode nas dvije stranice (tzv. duplerica). Na prvoj je stranici reprodukcija s prikazom dame uz koju mo`emo vezati pojam srednjovjekovnoga viteza ili dvorske lirike. • Uz reprodukciju nalazi se popis ud`beni~kih tema koje ~ine cjelinu. • Tekstom na dnu uvodne stranice vremenski se odre|uje razdoblje srednjega vijeka. Sredi{nji je dio druge stranice tzv. vremenska crta Europsko srednjovjekovlje (pregled) koja u~enike podsje}a na dva razdoblja unutar srednjega vijeka. Iznad vremenske crte, u tamnijim okvirima, navode se prijelomni doga|aji za po~etak i zavr{etak ovoga razdoblja, a ispod vremenske crte srednji se vijek povezuje s prethodnim razdobljima. Najava srednjega vijeka Prva je ud`beni~ka tema posve}ena Aureliju Augustinu i njegovim Ispovijestima, djelu koje pokazuje shva}anje ~ovjeka druga~ije od anti~koga. Ovim se djelom mo`emo baviti i u Pristupu knji`evnosti (Diskurzivni knji`evni oblici, autobiografija). Juna~ka epika Nakon kratkoga uvoda u temu donose se reprezentativni ulomci iz nacionalnih epova na narodnim jezicima: Beowulfa, Pjesni o Rolandu, Pjesme o Cidu, Pjesme o Nibelunzima i Kalevale. Vite{ki roman Posebnost je ove teme u pristupu Romanu o Tristanu i Izoldi koji je predstavljen pomo}u nekoliko reprezentativnih ulomaka: u~enici prije ~itanja novoga ulomka dobivaju pitanja za usmjereno ~itanje, ali se od njih o~ekuje i predvi|anje na temelju analize prethodnoga ulomka. Lirska poezija Srednjovjekovna lirska poezija razvrstana je u dva dijela: u prvome se dijelu obra|uje trubadurska lirika, a u drugome vagantska. Podsjetnik Na kraju cjeline nalazi se podsjetnik. U njemu se usustavljuje sadr`aj cjeline najprije tematski, a zatim po knji`evnim rodovima. 2. Radna bilje`nica • Europsko srednjovjekovlje (uvod) • Srednjovjekovna juna~ka epika • Srednjovjekovna lirika

110

Knji`evni vremeplov 1

RB str. 86 – 89

Povijest knji`evnosti 3. Ciljevi • vremenski odrediti europsko srednjovjekovlje • opisati epohu srednjega vijeka • razvrstati reprezentativna djela europskoga srednjovjekovlja po knji`evnim rodovima • razvrstati reprezentativna djela unutar pojedinoga roda po knji`evnim vrstama • na temelju poznavanja reprezentativnih djela europskoga srednjovjekovlja opisati ideal kr{}anskoga viteza, ljubav kao pokreta~ku snagu `ivota, kult dame u trubadurskoj lirici • uo~iti op}eljudske teme i motive u djelima europskoga srednjovjekovlja • uo~iti legendarnu i povijesnu tematiku u reprezentativnim ulomcima • prikazati u kratkim crtama odnos antika – srednji vijek • definirati i povezati sa srednjovjekovljem pojmove i likove: juna~ka epika, vite{ki roman, trubadurska lirika, vagantska lirika, vitez Roland, Cid, Nibelunzi, Tristan i Izolda Tekstovi • opisati Ispovijesti Aurelija Augustina kao duhovnu autobiografiju • objasniti pojam »juna~ka epika« u kontekstu europskoga srednjovjekovlja • na temelju poznavanja juna~ke epike prikazati lik srednjovjekovnoga viteza • razvrstati juna~ku epiku prema nacionalnim knji`evnostima • prikazati u kratkim crtama Beowulfa, Pjesan o Rolandu, Pjesmu o Cidu, Pjesmu o Nibelunzima (vrijeme, tematika, stil) • uo~iti isprepletanje povijesnoga i legendarnoga u juna~koj epici • prepoznati u reprezentativnim ulomcima vite{ki pogled na svijet • navesti primjer vite{koga romana • obrazlo`iti odnos prema ljubavi u Romanu o Tristanu i Izoldi Knji`evnoumjetni~ki tekst • analizirati tematska, kompozicijska i stilska obilje`ja na reprezentativnim djelima i ulomcima • otkriti aktualnu problematiku u reprezentativnim djelima i ulomcima

Bilje{ke

Priru~nik za nastavnike

111

Povijest knji`evnosti 4. Pregled nastavnih jedinica

Cjelina: 3. EUROPSKO SREDNJOVJEKOVLJE

6 sati

• Uvod: Europsko srednjovjekovlje (pregled, kronolo{ke tablice – razdoblja, autori, djela) Najava srednjega vijeka • Aurelije Augustin, Ispovijesti Juna~ka epika • Beowulf, Pjesan o Rolandu, Pjesma o Cidu, Pjesma o Nibelunzima, Kalevala nastavne jedinice

Vite{ki roman • Roman o Tristanu i Izoldi Lirska poezija • Trubadurska poezija. Vagantska lirika PONAVLJANJE I USUSTAVLJIVANJE • Europsko srednjovjekovlje

slikovni materijal

korelacije

• Gospodarica (296. str.) • Orlandov stup u Dubrovniku (305. str.) • Kralj i prosjakinja (309. str.) • Srednjovjekovni glazbenici (313. str.) • Likovna umjetnost. Glazbena umjetnost. Povijest

NAPOMENA o realizaciji

Bilje{ke

112

Knji`evni vremeplov 1

Modeli obrade nastavnih jedinica 5. Modeli obrade nastavnih jedinica

Nastavna cjelina: EUROPSKO SREDNJOVJEKOVLJE

model 10

Nastavna jedinica: Vite{ki roman – Roman o Tristanu i Izoldi

UVODNI DIO U~enici su se na prethodnim satima upoznali s juna~kom epikom europskoga srednjovjekovlja. Tada su se i susreli s pojmom viteza koji posjeduje ratni~ke, ali i moralne vrline: pobo`nost i vjernost vladaru. Rje{avaju}i nastavni listi} br. 41. Srednjovjekovna juna~ka epika, u~enici }e se podsjetiti temeljnih djela juna~ke epike (Beowulf, Pjesan o Rolandu, Pjesma o Cidu, Pjesma o Nibelunzima, Kalevala). Na taj }e se na~in otvoriti tema vite{koga romana. SREDI[NJI DIO

1.

2.

Kratkim predavanjem nastavnik }e upoznati u~enike s po~ecima i temeljnim obilje`jima vite{koga romana: • Chretien de Troyes ¢Kretjen d Tro’a£, za~etnik je i najpoznatiji predstavnik vite{koga romana • njegovi su romani Lancelot, roman o vitezu koji slu`i svojoj dami, i Perceval ¢Parsifal£, roman u kojem se keltske legende obra|uju i interpretiraju u kr{}anskome duhu s temom potrage za Svetim gralom • tematsko su »sredi{te« romana pri~e o kralju Arthuru i vitezovima Okrugloga stola • stilske su zna~ajke vite{kih romana ispreplitanje realnoga s natprirodnim (magija, mitovi, bajke), simbolika i alegorija. Slijedi najava romana: Chretien de Troyes smatra se autorom romana Tristan i Izolda, ali taj je roman izgubljen. Roman o Tristanu i Izoldi rekonstruirao je 1900. godine Joseph Bedier ¢Bedje£, ugledni francuski mediavelist, na temelju srednjovjekovnih verzija iz 12. i 13. stolje}a. Nakon najave ~ita se kratki sadr`aj romana do reprezentativnih ulomaka u ~itanci (309. str.). Nastavnik }e pomo}u nekoliko pitanja provjeriti jesu li u~enici razumjeli sadr`aj romana i odnose me|u likovima. Potrebne podatke o romanu mo`e zapisati na plo~u: • glavni likovi: Tristan (vitez Okrugloga stola) i Izolda modrih o~iju (supruga njegova ujaka Marca) • sporedni likovi: kralj Marc (Tristanov ujak), Izolda bijelih ruku (Tristanova supruga), Kaherdin (Tristanov prijatelj)

Priru~nik za nastavnike

113

Modeli obrade nastavnih jedinica • klju~ni doga|aj koji pokre}e sva ostala zbivanja u romanu: pogre{ka (sudbinska) jer ljubavni napitak ispijaju pogre{ni likovi; umjesto Izolde modrih o~iju i kralja Marca, ispijaju ga Tristan i Izolda • temeljni motiv: nesretna ljubav • natprirodno: ~arobni ljubavni napitak.

3.

Nakon toga najavljuje se zadatak za samostalan rad – rad na tekstu sa zadatkom popunjavanja tablice predvi|anja. U ~itanci (310. do 312. str.) ulomak Romana o Tristanu i Izoldi podijestr. ljen je na ~etiri dijela. U~enici }e tekstu pristupiti na na~in da }e naj310 – 312 prije predvi|ati {to }e se u pojedinome dijelu ulomka doga|ati, a tek potom }e pro~itati taj dio ulomka i provjeriti jesu li bili u pravu. Upute u~enicima 1. Najprije na temelju pro~itanoga sadr`aja romana poku{ajte predvidjeti {to }e se doga|ati u prvome dijelu ulomka i to zapi{ite u 1. stupac tablice. 2. Zatim u 2. stupac zapi{ite svoje argumente za takvo predvi|anje. 3. Nakon toga pro~itajte taj dio ulomka i pitanja za analizu (pitanja }e vam pomo}i u boljem razumijevanju teksta). 4. Na kraju zapi{ite u 3. stupac {to se uistinu dogodilo. 5. U posljednjem pitanju za analizu od vas se tra`i predvi|anje za sljede}i dio ulomka. Ponovite prethodni postupak za drugi, tre}i i ~etvrti dio ulomka, a dokaze za svoje predvi|anje potra`ite u tekstu prethodnoga dijela! Prije ~itanja uputa u~enici }e u bilje`nicu nacrtati tablicu: [to mislite da }e se dogoditi?

Kakvim dokazima raspola`ete za svoje predvi|anje?

1. ulomak

Dokazi na temelju pro~itanoga sadr`aja romana:

2. ulomak

Dokazi na temelju prethodnoga ulomka:

3. ulomak

Dokazi na temelju prethodnoga ulomka:

4. ulomak

Dokazi na temelju prethodnoga ulomka:

114

Knji`evni vremeplov 1

[to se uistinu dogodilo?

Modeli obrade nastavnih jedinica ZAVR[NI DIO Kada su u~enici pro~itali tekst do kraja i popunili tablicu, neka dvoje u~enika pro~ita svoje odgovore. To je poticaj za postavljanje pitanja: • Vjerujete li da ljubav ima takvu snagu kakva je prikazana u ovome romanu? • Mislite li da je ovakva pri~a mogu}a u stvarnome `ivotu? • U kojim dijelovima romana uo~avate nadnaravne motive? Na kraju analize ~ita se tekst u okviru (312. str.) i uspore|uje se s u~eni~kim odgovorima. Tekst }e poslu`iti i da se uka`e na razliku izme|u anti~koga i srednjovjekovnoga shva}anja ljubavi.

str. 312

NAPOMENA • U uvodnom dijelu sata umjesto nastavnoga listi}a u~enici mogu rije{iti zadatak na 87. stranici radne bilje`nice. • Na kraju sata u~enicima se mogu postaviti pitanja kojima se aktualizira sadr`aj Romana o Tristanu i Izoldi: – Koje bi vrline trebao posjedovati vitez na{ega doba? – Je li se u na{emu vremenu promijenio vite{ki ideal? – Poznajete li neke filmske likove koji su »vitezovi« na{ega doba?

Bilje{ke

Priru~nik za nastavnike

115

Povijest knji`evnosti

4. CJELINA – HRVATSKA SREDNJOVJEKOVNA

KNJI@EVNOST

str. 316 – 351

1. Koncepcija ud`beni~ke cjeline Hrvatska srednjovjekovna knji`evnost prva je cjelina kojom se u~enike upoznaje s nacionalnom kulturnom ba{tinom i koja hrvatsku knji`evnost stavlja u europski kontekst. Stoga se toj cjelini pristupa na pomalo druga~iji na~in nego prethodnim cjelinama: sustavno se uvode novi pojmovi i tekstovi te se u~enike na taj na~in uvodi u knji`evnopovijesni kontekst hrvatskoga srednjovjekovlja. Ova se cjelina mogla nazvati i druga~ije – Hrvatska srednjovjekovna knji`evnost od pisma do knjige. • Uz hrvatske srednjovjekovne tekstove na dnu se stranice navodi i njihov izvor. Uvod u cjelinu Nezaobilazni motiv reprodukcije Ba{}anske plo~e, dragulja hrvatske knji`evnosti, uvodi nas u ovu cjelinu. • Uz reprodukciju nalazi se popis ud`beni~kih tema koje ~ine cjelinu. • Na dnu je stranice tekst u kojem se spominju hrvatska srednjovjekovna pisma te dva temeljna djela koja predstavljaju hrvatsko srednjovjekovlje: Ba{}anska plo~a i Misal po zakonu rimskoga dvora. Po~eci pismenosti Ova je tema podijeljena na tri podteme: • Po~eci slavenske pismenosti • Glagoljica na tlu Hrvatske • Zapisi u kamenu U Po~ecima slavenske pismenosti naglasak je na djelovanju Solunske bra}e i povijesnom kontekstu u kojemu se odvija njihova misija. Djelovanje Solunske bra}e detaljno je prikazano u dodatku na 319. str. i namijenjeno je pro{irivanju ove tematike. Glagoljica na tlu Hrvatske u obliku kronologije povezuje prethodno opisano djelovanje Solunske bra}e sa zbivanjima na na{emu tlu. Tu se obja{njava pojam hrvatske srednjovjekovne tropismenosti i trojezi~nosti. Zapisi u kamenu ilustriraju pojavu glagoljice na tlu Hrvatske prije Ba{}anske plo~e. Ba{}anska plo~a Ba{}anska plo~a izdvojena je zbog svoje va`nosti kao posebna tema. Odgovaraju}i na pitanja, u~enici aktivno pristupaju zapisu na Ba{}anskoj plo~i i postupno usvajaju njezin sadr`aj. Na kraju se spoznaje usustavljuju u obliku prikaza (vrijeme, jezik, pismo, zna~enje). Na sli~an su na~in u prethodnim poglavljima predstavljeni autori, predstavnici knji`evnih razdoblja. Hrvatska srednjovjekovna proza Ova se tema razla`e na nekoliko podtema: • Pravni tekstovi (Vinodolski zakon: izvorni tekst i prijevod na suvremeni jezik) • Povijesni tekstovi (Ljetopis popa Dukljanina, Zapis popa Martinca) • Polemi~ki tekst (Pismo Nikole Modru{koga)

116

Knji`evni vremeplov 1

Povijest knji`evnosti • Pou~na proza (Lucidar) • Svjetovni roman (Rumanac trojski, Aleksandrida). Predstavljeni tekstovi popra}eni su obja{njenjima manje poznatih rije~i. Nakon obrade pojedinoga teksta osnovni podaci se usustavljuju u obliku prikaza (vrijeme, jezik, pismo, zna~enje). Na kraju ove teme nalaze se pitanja za primjenu obra|enih sadr`aja. NAPOMENA • Neki su tekstovi predstavljeni duljim ulomcima, {to je bilo neophodno zbog sadr`ajne cjelovitosti ulomka. Hrvatska srednjovjekovna poezija U okviru teme obra|uju se tri pjesme: Va se vrime godi{}a, [ibenska molitva i Svit se kon~a. Na kraju teme nalaze se pitanja za primjenu obra|enih sadr`aja. Hrvatska srednjovjekovna drama Na reprezentativnim ulomcima drame Muka svete Margarite u~enici upoznaju po~etke hrvatske drame. Na kraju se nalaze pitanja u kojima se srednjovjekovna drama povezuje s prethodno obra|enim sadr`ajima. Po~eci tiskarstva Zavr{na tema prikazuje kontekst u kojem se pojavljuje na{ Prvotisak. U njoj se obja{njava pojam inkunabule i prikazuje u osnovnim crtama Misal po zakonu rimskoga dvora. Hrvatske inkunabule – izbor (dodatak za znati`eljne) Hrvatske inkunabule nacionalna su kulturna ba{tina i svjedo~e o mjestu hrvatske knji`evnosti u kontekstu europskoga srednjovjekovlja. Prikaz najva`nijih inkunabula mo`e biti poticaj znati`eljnim u~enicma za bolje upoznavanje nacionalne ba{tine. 2. Radna bilje`nica • Zapisi u kamenu • Ba{}anska plo~a • Hrvatska srednjovjekovna proza • Hrvatska srednjovjekovna poezija • Po~eci tiskarstva

RB str. 90 – 95

3. Ciljevi • vremenski odrediti hrvatsku srednjovjekovnu knji`evnost • tematski odrediti hrvatsku srednjovjekovnu knji`evnost • opisati pojam hrvatska srednjovjekovna knji`evnost s obzirom na suvremeno zna~enje pojma knji`evnost • protuma~iti svojim rije~ima tvrdnju da je hrvatska srednjovjekovna kultura trojezi~na i tropismena • definirati i povezati s hrvatskom srednjovjekovnom knji`evno{}u pojmove: glagoljica, latinica, }irilica, hrvatska redakcija staroslavenskoga jezika, ljetopis, inkunabula, Prvotisak, Gutenbergova galaksija

Priru~nik za nastavnike

117

Povijest knji`evnosti • povezati s hrvatskim srednjovjekovnim tekstovima mjesta: Novi (Novi Vinodolski), Kosinj, Senj, Plomin, Valun, Jurandvor, Grobni~ko polje, [ibenik • predstaviti najva`nije hrvatske pravne srednjovjekovne tekstove (prostor, vrijeme, sadr`aj, stilske zna~ajke) • predstaviti najva`nije hrvatske povijesne srednjovjekovne tekstove (prostor, vrijeme, sadr`aj, stilske zna~ajke) • navesti naslove i tematiku prvih hrvatskih srednjovjekovnih romana (prijevodi) • opisati po~etke hrvatske srednjovjekovne poezije (prijevodi, izvorni tekstovi) • razlikovati po~etke hrvatske pismenosti od po~etaka slavenske pismenosti • prikazati u kratkim crtama djelovanje Konstantina ]irila i Metoda • identificirati tekst O pismenima kao autenti~no svjedo~anstvo o po~ecima slavenske pismenosti • ukazati na va`nost glagoljice kao prvoga slavenskog pisma • uo~iti odnos staroslavenskoga jezika i narodnih narje~ja u djelima srednjovjekovne knji`evnosti Tekstovi • navesti osnovne podatke vezane uz Ba{}ansku plo~u (mjesto gdje se nalazila, vrijeme kada je nastala, pismo i jezik) • ra{~laniti tekst Ba{}anske plo~e na nekoliko sadr`ajnih dijelova • razlikovati Ba{}ansku plo~u kao knji`evni, povijesni i pravni spomenik • ukazati na mjesto i va`nost Ba{}anske plo~e za hrvatsku kulturu • navesti osnovne podatke vezane uz Vinodolski zakon (mjesto, vrijeme, pismo i jezik) • prikazati u kratkim crtama povijesni kontekst u kojem se donosi Vinodolski zakon • ukazati na mjesto i va`nost Vinodolskoga zakona za hrvatsku kulturu • prikazati u osnovnim crtama legendu o smrti kralja Zvonimira zabilje`enu u Ljetopisu popa Dukljanina • prikazati u kratkim crtama kontekst u kojem je nastao Zapis popa Martinca • prepoznati u sadr`aju Zapisa popa Martinca povijesne motive • povezati izraz »jazik hrvatski« sa zna~enjem izraza »narod hrvatski« • prikazati u kratkim crtama Pismo Nikole Modru{koga kao polemi~ki tekst u obranu glagoljice • prikazati u kratkim crtama Lucidar kao srednjovjekovnu enciklopediju • predstaviti u kratkim crtama [ibensku molitvu • ukazati na va`nost [ibenske molitve kao najstarijega spomenika hrvatskoga pjesni{tva na latinici • predstaviti u kratkim crtama pjesmu Svit se kon~a • prikazati u kratkim crtama po~etke hrvatske srednjovjekovne drame • navesti imena dvaju najva`nijih rukopisnih misala • prikazati u kratkim crtama po~etke hrvatskoga tiskarstva • prikazati u kratkim crtama rad senjske glagolja{ke tiskare • nabrojiti nekoliko hrvatskih inkunabula • navesti godinu izdanja hrvatskoga Prvotiska • opisati Misal po zakonu rimskoga dvora Knji`evnoumjetni~ki tekst • analizirati tematska, kompozicijska i stilska obilje`ja na reprezentativnim djelima i ulomcima • otkriti aktualnu problematiku u reprezentativnim djelima i ulomcima 118

Knji`evni vremeplov 1

Povijest knji`evnosti 4. Pregled nastavnih jedinica

Cjelina: 4. HRVATSKA SREDNJOVJEKOVNA KNJI@EVNOST

10 sati

nastavne jedinice

• Uvodni sat: Hrvatski srednji vijek (pregled, kronolo{ke tablice – djela) Po~eci slavenske pismenosti • Traktat Crnorisca Hrabra Ba{}anska plo~a Hrvatska srednjovjekovna proza • Pravni tekstovi (Vinodolski zakon). Povijesni tekstovi (Ljetopis popa Dukljanina, Zapis popa Martinca) • Polemi~ki tekst (Pismo Nikole Modru{koga) • Pou~na proza (Lucidar). Svjetovni roman (Rumanac trojski, Aleksandrida) Hrvatska srednjovjekovna poezija • Va se vrime godi{}a, [ibenska molitva, Svit se kon~a Hrvatska srednjovjekovna drama • Muka svete Margarite Po~eci tiskarstva – od rukopisnih tekstova do prve tiskane knjige PONAVLJANJE I USUSTAVLJIVANJE • Hrvatska srednjovjekovna knji`evnost • Pisana provjera znanja: EUROPSKO SREDNJOVJEKOVLJE. HRVATSKI SREDNJI VIJEK • Analiza pisane provjere znanja

slikovni materijal

• Ba{}anska plo~a (316., 323. i 325. str.) • @. Jane{: Sveti ]iril (317. str.) • Aleja glagolja{a, detalj (317. i 335. str.) • glagoljica (319. str.) • Plominski natpis, Valunska plo~a, Kr~ki natpis (322. str.) • Vinodolski zakon (327. i 329. str.) • Drugi novljanski brevijar (323. str.) • Petrisov zbornik (338. str.) • [ibenska molitva (342. str.) • M. Ra~ki: Grad Dis (343. str.) • Misal kneza Novaka, Hrvojev misal (347. str.) • Prve tiskare (349. str.) • Prvotisak (350. str.)

korelacije

• Povijest. Likovna umjetnost. Glazbena umjetnost

NAPOMENA o realizaciji

Priru~nik za nastavnike

119

Modeli obrade nastavnih jedinica 5. Modeli obrade nastavnih jedinica

Nastavna cjelina: HRVATSKA SREDNJOVJEKOVNA KNJI@EVNOST

model 11

Nastavna jedinica: Hrvatska srednjovjekovna knji`evnost (ponavljanje) PRIPREMA ZA SAT U~enicima treba unaprijed najaviti sat ponavljanja i usustavljivanja gradiva. Potrebno ih je upozoriti da }e se na tome satu provjeravati njihovo znanje na temelju obra|enih sadr`aja. UVODNI DIO Na ovome }e satu nastavnik usustaviti i ponoviti obra|ene sadr`aje te, koriste}i se razli~itim metodama, provjeriti koliko su u~enici obra|ene sadr`aje usvojili. • Stoga se ovaj model nastavnoga sata razlikuje od prethodnih modela. U njemu je ponu|eno nekoliko razli~itih metoda za ostvarivanje ciljeva nastavnoga sata, a nastavnik }e sam izabrati jednu metodu ili ponu|enu kombinaciju metoda. SREDI[NJI DIO

1. 2.

U~enicima se mo`e ponuditi nastavni listi} br. 42 Hrvatska srednjovjekovna knji`evnost (ponavljanje) s razli~itim tipovima pitanja. Za ponavljanje nekih sadr`aja pogodna je metoda preuzeta iz dramske pedagogije – igranje uloga (vru}i stolac). Prikazat }emo ukratko tu metodu.

Igranje uloga (vru}i stolac) Jedan u~enik izi|e pred razred, sjeda na stolac i time simboli~no preuzima ulogu lika iz nekoga djela ili autora djela. U srednjovjekovnoj knji`evnosti to mogu biti Konstantin ]iril, Crnorizac Hrabar, pop Dukljanin, pop Martinac, Nikola Modru{ki, anonimni glagolja{ iz pjesme Svit se kon~a. Ostatak razreda tome u~eniku postavlja pitanja, a on na njih mora odgovoriti to~no, u prvome licu, iz pozicije uloge. Cilj: ponoviti sadr`aje hrvatske srednjovjekovne knji`evnosti i pritom uklju~iti sve u~enike.

3. 120

Da bi se ostvarila raznovrsnost metoda na satu, za ponavljanje nekih tekstova mo`e se odabrati metoda obrade teme iz razli~itih perspektiva. Primjerice, tom se metodom mo`e ponoviti Ba{}anska plo~a, Vinodolski zakon, Lucidar, Misal po zakonu rimskoga dvora.

Knji`evni vremeplov 1

Modeli obrade nastavnih jedinica Obrada teme iz razli~itih perspektiva 1. Opi{ite djelo. 2. Usporedite djelo s ne~im – ^emu je sli~no? Od ~ega se razlikuje? 3. Ra{~lanite djelo – Od ~ega se sastoji? Kako su dijelovi povezani? 4. Pove`ite – Na {to vas djelo podsje}a? Koje vam asocijacije vezane uz djelo padaju na pamet? 5. Primijenite – Koja je svrha djela bila u vrijeme kada je nastalo? Kakvu svrhu djelo ima danas? 6. Zauzmite stav – Je li to djelo va`no? Treba li nam takvo djelo?

ZAVR[NI DIO SATA Na kraju ponavljanja ocjenjuju se u~enici koji su aktivno sudjelovali na satu. Ponovljeni sadr`aji usustavljuju se u obliku tablice ili umne mape. NAPOMENA • U~enici mogu tablicu ili umnu mapu na~initi za doma}u zada}u.

Bilje{ke

Priru~nik za nastavnike

121

Povijest knji`evnosti 6. Dodatak: Prozirnice i nastavni listi}i u prethodnim modelima

HRVATSKA SREDNJOVJEKOVNA KNJI@EVNOST

NASTAVNI LISTI]

model 11

NL br. 42 – Hrvatska srednjovjekovna knji`evnost (ponavljanje)

Bilje{ke

122

Knji`evni vremeplov 1

stranica

249

DODATAK MODELIMA: SKUPNI RAD. IZRADA UMNE (MENTALNE) MAPE

3. 3

Na prethodnim su stranicama opisani prijedlozi modela obrade nekih nastavnih jedinica. Kako bi se u nastavnome procesu postigla {to ve}a metodi~ka raznovrsnost i u~eni~ka aktivnost, u modelima se izmjenjuju razli~iti oblici rada i nastavne metode. Budu}i da se oblik skupnoga rada i izrada umne (mentalne) mape pojavljuju u nekoliko modela, predstavljeni su u osnovnim crtama na sljede}im stranicama.

Skupni rad

Ciljevi • kada se vi{e u~enika bavi istom temom ili razmi{lja o istom problemu, ra|a se vi{e ideja • vi{e u~enika u skupnome radu mo`e pokriti vi{e podru~ja • razvijaju se vje{tine za suradnju s drugima i toleranciju prema tu|im gledi{tima Na~ela skupnoga rada • Svaki ~lan skupine treba dobiti jasno definirane zadatke. • Velik dio skupnoga rada ~ini, zapravo, individualni rad – primjerice, svi ~lanovi samostalno ~itaju zadane tekstove, a zatim rade zajedni~ki. • Svaki ~lan skupine dobiva neku ulogu unutar skupine. Uloge se trebaju izmjenjivati, {to zna~i da svaki ~lan prolazi kroz sve uloge u duljem vremenskom razdoblju. • Uvijek treba tra`iti da se nacrta umna mapa klju~nih to~aka zadane teme. • Skupinu ~ine 4 – 5 ~lanova. Vrste rada u skupinama

1. Rad u paru

• Cilj: produbljivanje sadr`aja; aktivan u~enik. • Radi se s osobom s kojom se sjedi u klupi. • Vrijeme: 10 – 15 minuta

2. Skupine za raspravu

• Cilj: rezultati koji se mogu predstaviti ostalima u razredu. • Radi 4 – 5 ~lanova. • Vrijeme: 15 – 30 minuta

Priru~nik za nastavnike

123

3. Skupina za pro{irivanje teme obra|ene u razredu

• Cilj: pro{iriti gradivo koje se obradilo u razredu – pro{iruje se podru~je i tema se stavlja u {iri kontekst. • Radi 4 – 5 osoba. • Vrijeme: 1 do 2 sata (izvan nastave)

4. Skupina za rad na projektu

Rad na projektu zna~i formulirati, analizirati i rje{avati problem. • Vrijeme: 2 – 3 tjedna. • Radi se zajedno i u {koli i izvan {kole. • U~enike pokre}e unutra{nja motivacija, znati`elja.

Nekoliko smjernica za ocjenjivanje Ocjenjivanje skupnoga rada mo`e se provesti na dvjema razinama: 1. samoprocjena – postavi li nastavnik jasan kriterij za svaku ocjenu, u~enici }e sami procijeniti jesu li se toga dr`ali 2. ocjenjivanje postupka (rada unutar skupine) i rezultata. Ocjenjivanje rezultata U~enici trebaju unaprijed znati kako }e se vrednovati njihov skupni rad. Pri ocjenjivanju rezultata skupnoga rada mo`emo postaviti tri razine, a svaka razina pokriva odre|eni raspon ocjena. NI@A RAZINA – ZNATI • Uz nju postavljamo ~injeni~na pitanja, npr. [to je metafora? • U~enik razumije o ~emu je rije~ i to mo`e opisati. U stanju je izlo`iti temu, tj. ~injenice staviti u odre|eni kontekst. • To je ~injeni~no znanje, tj. ono osnovno {to u~enik mora znati da bi bio upoznat s odre|enom disciplinom i da bi mogao rje{avati probleme u tom podru~ju (npr. poznavanje terminologije). SREDNJA RAZINA – RAZUMJETI • Uz nju postavljamo pitanja za razmi{ljanje, npr. Za{to je izraz golema harfa sja metafora? • To je razina analize – na toj razini u~enik mo`e vidjeti kako skup ~injenica tvori cjelinu, analizirati svoj rad i odgovoriti na pitanje: Za{to je to bilo tako. • U analizi se ra{~lanjuje sadr`aj na sastavne dijelove i odre|uje kako se dijelovi odnose jedan prema drugome, odnosno prema cjelini. Razumije se povezanost osnovnih elemenata u {irim strukturama koje im omogu}uju zajedni~ko funkcioniranje (npr. klasifikacije unutar cjeline). U~enici su sposobni • interpretirati • davati primjer/ilustrirati • razvrstati • uop}avati • zaklju~iti • usporediti • objasniti. VI[A RAZINA – PROCIJENITI • npr. Koje zna~enje izraz golema harfa sja ima za pjesmu u cjelini? To je razina procjene – na temelju prethodnoga opisa i analize u~enik daje vlastito mi{ljenje o odre|enoj temi ili problemu. Prema: E. Sanden, P. Fredriksen: Skupni rad u nastavi 124

Knji`evni vremeplov 1

Dodatak modelima: Skupni rad. Izrade umne (mentalne) mape Izrada umne (mentalne) mape

Umnom mapom bilje`imo mapu svojih misli. Ciljevi • dobiti op}i pregled ve}eg podru~ja (teme) • organizirati na pregledan na~in ono {to smo usvojili pri obradi novih sadr`aja Postupak • Uzmite prazan list papira. Stavite ga tako da je dulja stranica postavljena vodoravno. Napi{ite u sredinu klju~nu rije~ (temu). • Nakon toga povla~ite iz teme u svim smjerovima »grane« koje izlaze iz teme, a koje predstavljaju klju~ne rije~i povezane s temom. • Te klju~ne rije~i mogu se dalje granati. Tako }ete dobiti pregled i organizaciju (povezanost) klju~nih pojmova koji ~ine temu. • Provjerite znate li objasniti i definirati svaku klju~nu rije~, me|usobnu povezanost klju~nih rije~i te njihovu povezanost s temom.

PRIMJER 1 Podru~ja koja ~ine nastavni predmet u 1. razredu – 1. korak

izra`avanje

HRVATSKI JEZIK (NASTAVNI PREDMET)

hrvatska i svjetska knji`evnost

hrvatski jezik

Priru~nik za nastavnike

125

Dodatak modelima: Skupni rad. Izrade umne (mentalne) mape PRIMJER 1 2. korak

govorenje slu{anje

izra`avanje ~itanje knji`evnosti staroga Istoka

pisanje

HRVATSKI JEZIK (NASTAVNI PREDMET)

hrvatska i svjetska knji`evnost

anti~ka knji`evnost srednjovjekovna knji`evnost

fonetika i fonologija pravopis

hrvatski jezik stilistika pisma i glasovi povijest jezika

PRIMJER 2 Knji`evni rodovi

diskurzivni knji`evni oblici

lirika

KNJI@EVNI RODOVI

epika

dramatika

Nekoliko prijedloga za uvo|enje umne mape u nastavu U~enicima mo`emo izradu umne mape slikovito prikazati kao plan grada: • krenemo od njegova sredi{ta (TEME, TVRDNJE) • uo~avamo glavne ulice (KLJU^NE POJMOVE, OSNOVNE TEZE) • iz tih glavnih ulica ulazimo u sporedne ulice • iz jedne sporedne ulice ulazimo u drugu • sporedne ulice povezujemo s glavnima • glavne se ulice negdje sijeku ili spajaju i dr. Prevedemo li sliku plana grada u opis neke teme, uo~avamo da se umnom mapom vizualiziraju klju~ni pojmovi koji ~ine temu i njihovi me|usobni odnosi. • Kada spajamo manje grane, uvijek povezujemo onu vi{u razinu s prethodnom ni`om razinom. • Na crti ispisujemo naj~e{}e po jednu rije~ (ne fraze ili re~enice). Prema: T. Buzan: Kako izrađivati mentalne mape 126

Knji`evni vremeplov 1

4. dio PROZIRNICE, NASTAVNI LISTI]I I PISANE PROVJERE ZNANJA Prozirnice i nastavni listi}i (uvod) • Prozirnice • Nastavni listi}i Pisane provjere znanja • Primjeri pisane provjere znanja (Pristup knji`evnosti) • Primjer pisane provjere znanja (Povijest knji`evnosti)

Priru~nik za nastavnike

127

128

Knji`evni vremeplov 1

PROZIRNICE I NASTAVNI LISTI]I (uvod)

4.

Iz prethodnih je modela vidljivo da je naglasak u nastavnome procesu na u~eniku koji kao aktivan sudionik sudjeluje u procesu u~enja. Da bi nastavni proces bio dinami~an, a u~enik {to aktivniji, kao dodatna nastavna sredstva u modele obrade nastavnih jedinica uvedeni su nastavni listi}i i prozirnice. Usvajaju}i i tuma~e}i pojmove na prozirnicama te rje{avaju}i nastavne listi}e, u~enik samostalno izvodi zaklju~ke i povezuje nove nastavne sadr`aje sa starima, ali i sa svojom svakodnevicom, ~ime se poti~e iskustvena razina u~enja. Prozirnice i nastavni listi}i u nastavnome se procesu mogu primijeniti na razli~ite na~ine: • na po~etku nastavnoga sata kao motivacija ili poticaj za uvod u temu • u sredi{njem dijelu nastavnoga sata kao uputa u~enicima za individualni ili skupni rad • u sredi{njem dijelu nastavnoga sata kao dopuna kojom se pro{iruje sadr`aj ud`benika • u zavr{nome dijelu sata za pregledno usustavljivanje obra|enih sadr`aja • za samostalnu primjenu obra|enih sadr`aja (npr. doma}a zada}a) • za provjeru usvojenosti sadr`aja. U ovome se priru~niku nalaze dvije skupine prozirnica i nastavnih listi}a:

1. skupina: prozirnice i nastavni listi}i kori{teni u modelima obrade

Uz njih se nalazi i oznaka modela. Budu}i da je priru~nik u mapi, nastavnik mo`e odlu~iti ho}e li takve prozirnice i nastavne listi}e pridru`iti uz modele u priru~niku.

2. skupina: dodatne prozirnice i nastavni listi}i

Uvr{teni su u priru~nik kao dodatno nastavno sredstvo pri obradi sadr`aja koji nisu obuhva}eni modelima, ali i kao (mogu}i) tip prozirnice i nastavnoga listi}a za druge nastavne sadr`aje.

Radi preglednosti i lak{ega snala`enja, u priru~niku su prozirnice i nastavni listi}i i jedne i druge skupine navedeni zajedno, kronolo{kim redom, prema izvedbenome programu. NAPOMENA • U izradi je CD na kojemu }e se nalaziti svi nastavni listi}i, prozirnice i pisane provjere znanja otisnuti u ovome priru~niku. Tako }e nastavnik mo}i samostalno mijenjati njihov sadr`aj ili, na temelju postoje}ih, sastavljati nove. • Neke prozirnice smje{tene su na samome kraju priru~nika. Razlog je tomu tehni~ke prirode – te prozirnice trebaju biti u boji, pa su otisnute na posebnom (posljednjem) arku priru~nika.

Priru~nik za nastavnike

129

PROZIRNICE (popis naslova)

4.

PRISTUP KNJI@EVNOSTI

broj

PROZIRNICA

stranica

Pristup knji`evnosti (uvod) P br. 1

Vrste umjetnosti (1)

132

P br. 2

Vrste umjetnosti (2)

133

P br. 3

Znanost o knji`evnosti

134

P br. 4

Knji`evni rodovi (autori, pojmovi, tvrdnje)

135

P br. 5

Knji`evni rodovi

136 Lirika

P br. 6

Lirski stil

137

P br. 7

Interpretacija (tuma~enje) lirske pjesme

138

P br. 8

Figura rije~i ili tropi (Metafora)

139

P br. 9

Umjetni~ka ilustracija

140

P br. 10

Versifikacija

141

P br. 11

Lirika (sinteza)

142 Epika

P br. 12

Epika (uvod)

143

P br. 13

Podjela epike

144

P br. 14

Epika (sinteza)

145 Drama

P br. 15

Sofoklo: Antigona (pitanja za analizu i raspravu)

146

P br. 16

Sofoklo: Antigona (su|enje Antigoni, su|enje Kreontu)

147

P br. 17

Od ditiramba do tragedije

148

P br. 18

Ivo Vojnovi}: Ekvinocij

149

P br. 19

Drama (sinteza)

150

130

Knji`evni vremeplov 1

Prozirnice (popis naslova) Diskurzivni knji`evni oblici P br. 20

Diskurzivni knji`evni oblici (sinteza)

151

POVIJEST KNJI@EVNOSTI

broj

PROZIRNICA

stranica

Knji`evnosti staroga Istoka P br. 21

Biblija (uvod)

152

P br. 22

Biblija (upute za rad u skupini)

153

Anti~ka knji`evnost P br. 23

Gr~ka knji`evnost (pregled)

154

P br. 24

Rimska knji`evnost (pregled)

155

P br. 25

Muze

156

P br. 26

Vergilije: Eneida

157

P br. 27

Anti~ka knji`evnost (epika, lirika – sinteza)

158

P br. 28

Anti~ka knji`evnost (drama – sinteza)

159

Europsko srednjovjekovlje P br. 29

Europsko srednjovjekovlje (sinteza)

160

Hrvatska srednjovjekovna knji`evnost P br. 30

Glagoljica

161

P br. 31

Zapisi u kamenu

162

P br. 32

Ba{}anska plo~a

163

P br. 33

Hrvatska srednjovjekovna knji`evnost (sinteza)

164

Priru~nik za nastavnike

131

1

Knji`evni vremeplov 1

VRSTE UMJETNOSTI (1) •

Kojoj vrsti umjetnosti pripadaju sljede}a umjetni~ka djela?

W. A. Mozart: Mala no}na muzika Antonio Vivaldi: ^etiri godi{nja doba Maurice Ravel: Bolero •

UMJETNOST

Na koju vas umjetnost asociraju ove fotografije?

UMJETNOST

•

Iz kojih su umjetni~kih djela sljede}i citati i izrazi?

Ne{to je trulo u dr`avi Danskoj. Biti ili ne biti – to je pitanje...

Kolo od sre}e uokoli vrte}i se ne pristaje: tko bi gori, eto je doli, a tko doli, gori ustaje.

borba s vjetrenja~ama donkihotizam

UMJETNOST

2

Knji`evni vremeplov 1

VRSTE UMJETNOSTI (2)

UMJETNOST

UMJETNOST

UMJETNOST

ZAJEDNI^KI NAZIVNIK

UMJETNOST • •

Koju biste jo{ umjetnost mogli povezati s ovom fotografijom? Koja umjetnost povezuje Andriju Maurovi}a i Milana Trenca?

3

Knji`evni vremeplov 1

ZNANOST O KNJI@EVNOSTI TEORIJA KNJI@EVNOSTI

analiza knji`evnoga djela

versifikacija

stilistika

KN k n ji

`anr

D O sta r

E V NI JI@ n R a `e v v

LIRIKA EPIKA DRAMA

ZNANOST O KNJI@EVNOSTI

diskurzivni knji`evni oblici

klasifikacija knji`evnosti • prema autorima • prema jezicima • prema knji`evnoj formi • prema podrijetlu • prema namjeni • prema vremenu nastanka

KNJI@EVNA KRITIKA ocjenjuje POVIJEST KNJI@EVNOSTI op}a povijest knji`evnosti povijest pojedine knji`evnosti komparativna (poredbena) povijest knji`evnosti

vrednuje

Knji`evni vremeplov 1

4

KNJI@EVNI RODOVI (autori, pojmovi, tvrdnje)  izra`ava podru~je ljudske osje}ajnosti  ujedinjuje zna~ajke knji`evnosti i znanosti  pojavljuje se sukob koji dovodi do napetosti ~ije razrje{enje mo`e biti tragi~no, komi~no ili izme|u tih dviju krajnosti  pri~a  lirsko ja  pripovjeda~  Homer  didaskalije  Shakespeare  neposrednost u na~inu izra`avanja  naj~e{}e je u prozi, ali mo`e biti i u stihu  fabula  Antun Gustav Mato{  naj~e{}e je u stihu, ali mo`e biti i u prozi  Marin Dr`i}  putopis  novela  August [enoa  lirsko ja  himna  epska pjesma

5

Knji`evni vremeplov 1

KNJI@EVNI RODOVI

poezija proza

LIRIKA

EPIKA

poezija

proza

proza

DRAMA

DISKURZIVNI KNJI@EVNI OBLICI

6

Knji`evni vremeplov 1

LIRSKI STIL Kada govorimo o lirskome, govorimo o ...  Kraj rijeke nije potrebno kopati bunar.

 Homerov nauk o bogovima bila je prva stvar koju su gr~ki filozofi kritizirali, zato {to su bogovi toliko sli~ili ljudima, a i zato {to su bili jednako sebi~ni i nepouzdani kao i mi. Po prvi put je netko rekao da mitovi mo`da i nisu drugo nego ljudske predod`be.

 PRIKAZA PRVA e koju pla~e more mirno, Mali predio dubrova~ke obal ni. Ljubi~asti konturi lji da u je ni m ta to e sv , sto ka plav zatvaraju napola zadnju {ipanjskoga i slikovitog râta anu nebo razlijeva u str u ev lij na se k do , rja zo ob crtu nebu. pu~inu. Laki oblaci zasjeli na

 Tiho, o tiho govori mi jesen {u{tanjem li{}a i {apatom ki{e

 Ona bija{e ~itala (...) i sanjarila o bambusovoj ku}ici(...) o nje`nu prijateljstvu kakva dobroga brace koji ti bere crveno vo}e s velikih stabala {to su vi{a od zvonika, ili koji bosonog tr~i po pijesku i donosi ti kakvo pti~je gnijezdo.

7

Knji`evni vremeplov 1

INTERPRETACIJA (TUMA^ENJE) LIRSKE PJESME 1. DO@IVLJAJ otkriva kako se pjesnikov svijet odra`ava u ~itatelju. DJELO (lirska pjesma) UMJETNIK (pjesnik)

PUBLIKA (~itatelj) produhovljuje (o`ivljava duh)

stvara

PJESNIK o`ivljava (~uva ga od prolaznosti)

LIRSKA PJESMA

^ITATELJ ~ita

2. ANALIZA (RA[^LAMBA) otkriva kako su u cjelinu povezani dijelovi strukture lirske pjesme: • TEMA I MOTIVI PJESNI^KE konkretiziraju SLIKE

MOTIVI

ostvaruju

TEMA

dovodi nas do

IDEJA

• KOMPOZICIJA • PJESNI^KI JEZIK • PJESNI^KI RITAM

3. SINTEZA - utvr|ivanjem veza izme|u pojedinih dijelova strukture lirske pjesme produbljuje se do`ivljaj i razumijevanje pjesme u cjelini.

8

Knji`evni vremeplov 1

FIGURE RIJE^I ILI TROPI Metafora … Sun~eve `ice idu od neba pa do zemlje, / Napete kao strune.

HARFA

SUNCE = zrake

napete

= idu od neba pa do zemlje

Golema harfa sja.

= Sunce sja.

METAFORA (gr~. metaphorá = prijenos) • figura prenesenog zna~enja • figura u kojoj se zna~enje jedne rije~i prenosi na drugu rije~ na temelju sli~nosti • naziva se i skra}ena poredba

s l i ~ n o s t

`ice (strune)

9

Knji`evni vremeplov 1

Davor [unk, Nebo

UMJETNI^KA ILUSTRACIJA

Dijete je bacilo kamen~i} na mirnu vodu i iskrivilo nebu ogledalo. (Robert Mlinarec)

Ivan Rabuzin, Daleko cvije}e

Ivan Rabuzin, Otvoreno nebo

10

Knji`evni vremeplov 1

VERSIFIKACIJA POEZIJA lirsko-epska

VERSIFIKACIJA (ZNANOST O STIHU)

STIH vezani stih vrste stihova odre|ene tradicijom: • {esterac • osmerac (simetri~ni osmerac) • deseterac (epski, lirski) • dvostruko rimovani dvanaesterac • stih bugar{tice

slobodni stih

STROFA naziv prema broju stihova: • dvostih (distih) • trostih (tercet) • ~etverostih (katren) • {esterostih (sestina) • sedmerostih (septima) • osmerostih (oktava) i dr.

strofe romanskoga podrijetla: • tercina (3 jedanaesterca) • sestina (6 jedanaesteraca) • stanca (8 jedanaesteraca)

RIMA parna

ukr{tena

obgrljena

isprekidana

RITAM – ~initelji ritma • pjesni~ki jezik • prebacivanje • opkora~enje • prijenos

• izmjena stihova razli~ite duljine (broj slogova u stihovima) • raspored naglasaka u stihovima • rima

VERSIFIKACIJSKI SUSTAVI • kvantitativni (anti~ki) • silabi~ki • akcenatski (tonski)

epska

lirska

11

Knji`evni vremeplov 1

LIRIKA (sinteza) lirski stil neposrednost, subjektivnost, emotivnost, refleksivnost

lirski izraz sa`etost, sugestivnost, pjesni~ki ritam

lirska pjesma

Interpretacija lirske pjesme TEMA

MOTIV

KOMPOZICIJA

PJESNI^KI JEZIK

PJESNI^KI RITAM

STILSKA IZRA@AJNA SREDSTVA glasovne figure

figure konstrukcije

figure rije~i (tropi)

figure misli

• ponavljanje glasova: • asonanca • aliteracija • onomatopeja • ponavljanje rije~i: • anafora • epifora • simploka • anadiploza

• inverzija • elipsa • polisindeton • asindeton • retori~ko pitanje

• metafora • personifikacija • metonimija • sinegdoha • eufemizam • epitet • alegorija • simbol

• gradacija • usporedba • antiteza • hiperbola • litota • ironija • oksimoron • paradoks

PODJELA LIRIKE TRADICIONALNI OBLICI • himna • oda • elegija • ditiramb • epigram • epitaf • idila

PREMA OBLIKU

LIRSKE TEME • ljubavna pjesma

• pjesma u stihu • vezani stih • slobodni stih • pjesma u prozi

• pejsa`na pjesma • domoljubna pjesma • socijalna pjesma • duhovno-religiozna pjesma • misaona ili refleksivna pjesma

12

Knji`evni vremeplov 1

EPIKA (uvod)

Olinko Delorko, Zaboravljeno svjetlo U nejasnoj visini neke ku}e, opkoljene zidovima mraka, `ivo treperi jedno malo svjetlo, pav{i po vodi s dva `u}kasta traka. Neoprezna ruka zaboravi no}as, da ga u pravo vrijeme s drugim zgasi, te ono tako prepu{teno sebi, sa svojim bljeskom povr{inu krasi. Odmi~u sati. Tama gu{}a biva. Sve `ivo od mraka zarobljeno sniva. Izdvojeno samo svjetlo u slobodi drhti i bdije cijelu no} na vodi.

13

Knji`evni vremeplov 1

PODJELA EPIKE EPIKA U STIHU • epska pjesma

• usmena (narodna) • pisana (umjetni~ka) • tema: va`na za zajednicu • pripovjeda~ • fabula: doga|aji iz mitolo{ke ili povijesne pro{losti zajednice • likovi: heroji (predstavljaju osobine zajednice)

• ep epska tehnika/formulai~nost • invokacija • najava teme • uvo|enje in medias res • radnja • glavna • sporedne • retardacija radnje • ponavljanja, digresije, epizode • epopeja (herojski ep)

EPIKA U PROZI

SLO@ENI OBLICI NOVELA podrijetlo

JEDNOSTAVNI OBLICI podrijetlo: usmena knji`evnost vrste: • mit • bajka • basna • legenda • saga • anegdota • poslovica • zagonetka • vic

kompozicija vrste • tradicionalna • uvod • sredi{nji dio • modernisti~ka • obrat

PRIPOVIJETKA

prema temi • povijesni • psiholo{ki • dru{tveni • pustolovni • ljubavni ...

ROMAN prema stavu prema autora i op}em ~initeljima tonu integracije • tendenciozni • roman • humoristi~ki zbivanja • satiri~ki • roman lika • didakti~ki • roman • sentimentalni prostora

prema knji`evnim epohama • realisti~ki/ tradicionalni • moderni

14

Knji`evni vremeplov 1

EPIKA (sinteza) EPSKI STIL • pripovjeda~ pripovijeda neku pri~u

PODJELA

EPSKO DJELO

• usmena (narodna) • pisana (umjetni~ka) epika • epika u stihu • epika u prozi

EPSKA TEMA EPSKA KOMPOZICIJA • unutra{nja • vanjska

REDOSLIJED DOGA\AJA • fabula • si`e LIK karakterizacija: fizi~ka, socijalna, psiholo{ka, eti~ka, govorna PRIPOVJEDA^ • pripovijedanje u 1. licu • pripovijedanje u 3. licu • pouzdani (sveznaju}i) pripovjeda~ • nepouzdani pripovjeda~

Homer (8. st. pr. Krista)

Ivana

Brli}-Ma`urani} (1874. – 1938.)

PRIPOVJEDA^KE TEHNIKE • pripovijedanje • opisivanje • dijalog • monolog • unutra{nji monolog

15

Knji`evni vremeplov 1

Sofoklo: Antigona (pitanja za analizu i raspravu)  Za{to je Antigona prekr{ila Kreontovu naredbu?  Kakav je va{ odnos prema Ismeni? Je li ona razumna osoba ili je smatrate kukavicom?  Kakav je odnos izme|u oca i sina? Krivite li Kreonta za Hemonovu smrt?  Za{to se pojavio Tiresija?  [to bo`ji zakon zna~i u tragediji, {to zna~i u va{emu `ivotu, a {to zna~i u suvremenome svijetu?  [to neposlu{nost zna~i u tragediji, {to zna~i u va{emu `ivotu, a {to zna~i u suvremenome svijetu?  Postoji li pobjednik u ovoj drami?  [to je Kreont nau~io u ovoj tragediji? Je li zaslu`io sudbinu kakvu je do`ivio?  Koja je uloga kora? O kojim temama kor progovara?

Pitanja za aktualizaciju •

Smatrate li da je ovakva pri~a mogu}a u stvarnom `ivotu?

•

Tko bi u suvremenome svijetu bila Antigona, tko Kreont, a tko Tiresija?

•

Koji bi ~in danas bio ravan Antigoninu ~inu?

16

Knji`evni vremeplov 1

Sofoklo: Antigona (su|enje Antigoni) Zamislite da ste u sudnici. Osoba kojoj se sudi jest Antigona, a tu`itelj je Kreont. Vi mo`ete birati ulogu:          

mo`ete biti Antigona mo`ete biti Kreont mo`ete biti svjedok (Ismena) mo`ete biti svjedok (Tiresija) mo`ete biti svjedok (Hemon) mo`ete biti svjedok (Euridika) mo`ete biti branitelj mo`ete biti pomo}nik tu`itelja mo`ete biti porotnik mo`ete biti sudac.

Prilikom su|enja mo`ete se slu`iti vlastitim zabilje{kama i tekstom tragedije.

Sofoklo: Antigona (su|enje Kreontu) Zamislite da ste u sudnici. Osoba kojoj se sudi jest Kreont, a tu`itelj je Zeus. Vi mo`ete birati ulogu:          

mo`ete biti Antigona mo`ete biti Kreont mo`ete biti Zeus mo`ete biti svjedok (Tiresija) mo`ete biti svjedok (Hemon) mo`ete biti svjedok (Euridika) mo`ete biti branitelj mo`ete biti pomo}nik tu`itelja mo`ete biti porotnik mo`ete biti sudac.

Prilikom su|enja mo`ete se slu`iti vlastitim zabilje{kama i tekstom tragedije.

17

Knji`evni vremeplov 1

OD DITIRAMBA DO TRAGEDIJE ditiramb

Po~eci tragedije

korifej/prvi glumac + kor = prva tragedija Tespis (6. st. pr. Krista) – za~etnik tragedije

(Gr~ka)

teme: mitolo{ke

tragedija = jar~eva pjesma

Eshil

Sofoklo

Euripid

(525. – 456. g. pr. Krista)

(496. – 406. g. pr. Krista)

(485./4. – 406. g. pr. Krista)

Uvodi drugoga glumca.

Uvodi tre}ega glumca.

Tragedija kao knji`evna vrsta tragi~ki junak Tragedija je knji`evna vrsta u kojoj glavni lik posjeduje iznimne moralne i karakterne osobine, ali zavr{ava tragi~no.

Zna~ajke tragedije

tragi~ka krivnja tragi~ni zavr{etak uzvi{eni stil

Cilj je izvo|enja tragedije katarza (duhovno pro~i{}enje). ANTIKA

Eshil: Okovani Prometej Sofoklo: Kralj Edip, Antigona Euripid: Elektra, Medeja

RENESANSA

William Shakespeare: Hamlet

18

Knji`evni vremeplov 1

Ivo Vojnovi}: Ekvinocij

Vojnovi}ev Ekvinocijo trajna je poruka pro{losti i mo}an razlog za emocionalna slavlja, pogotovo kad se tom djelu dogodi ono {to mu se upravo dogodilo na Lokrumu, i to na mjestu koje kao da ga je odavno ~ekalo i dozivalo na veli~anstven kazali{ni rendes. Ima ih koji se bu~no pitaju ~emu sada posezati za romansama poput Vojnovi}eva Ekvinocija i nametati ih repertoaru dana{njice, kao {to su to upravo izvele Dubrova~ke ljetne igre. Takvi, dakako, polaze sa stajali{ta tzv. supermodernih promatra~a (...) Anatolij Kudrjavcev, Slobodna Dalmacija (6. kolovoza 2004.)

KOMEDIJA didaskalije dijalog, monolog dramski lik (karakter) dramska radnja (izmjena dramskih stuacija) • dramski sukob • dramska napetost • dramska kompozicija: • uvod (ekspozicija) • zaplet • vrhunac (kulminacija) • preokret (peripetija) • rasplet • • • •

•zavr{etak – izme|u komi~noga i tragi~noga

GR^KA TRAGEDIJA •podrijetlo: ditiramb (jar~eva pjesma) •teme: mitolo{ke •zna~ajke • tragi~ki junak • tragi~ka krivnja • tragi~an zavr{etak • uzvi{en stil •katarza •Eshil, Sofoklo, Euripid

TRAGEDIJA

DRAMA (U U@EM SMISLU)

VRSTE KOMEDIJE: •komedija karaktera •komedija intrige •komedija konverzacije •komedija situacije PRISTUP TEMI: •humor •ironija •satira •sarkazam • groteska

•

•

•

POVIJESNI PREGLED gr~ka komedija: •podrijetlo: obredi •teme: suvremene •komi~ni lik: predstavnik tipi~nih ljudskih mana •Aristofan, Menandar rimska komedija •Plaut: stalni likovi renesansna komedija •commedia dell’ arte •plautovska komedija: Plaut (uzor); Marin Dr`i}

DRAMA (sinteza) Knji`evni vremeplov 1

19

•individualan pristup •umjetni~ko oblikovanje (obrada) teme

KNJI@EVNOST

•feljton (podlistak) •reporta`a •polemika

PUBLICISTI^KE VRSTE

•esej •putopis •rasprava •`ivotopis (biografija) •autobiografija •memoari (sje}anja) •dnevnik

KNJI@EVNOZNANSTVENE VRSTE

•analiti~ki pristup temi •argumentacija •raspravljanje

ZNANOST

DISKURZIVNI KNJI@EVNI OBLICI (sinteza)

Knji`evni vremeplov 1

20

21

Knji`evni vremeplov 1

BIBLIJA (uvod) STARI ZAVJET (46 knjiga) • PETOKNJI@JE • POVIJESNE KNJIGE • PSALMI • MUDROSNE KNJIGE • PRORO^KE KNJIGE

NOVI ZAVJET (27 knjiga) • EVAN\ELJA • DJELA APOSTOLSKA • POSLANICE APOSTOLA PAVLA • KATOLI^KE POSLANICE • OTKRIVENJE (APOKALIPSA)

22

Knji`evni vremeplov 1

BIBLIJA (upute za rad u skupini) 1. Pro~itajte zajedno podsjetnik Biblija – kulturolo{ko zna~enje (231. str.) i razgovorom u skupini objasnite {to zna~e tvrdnje da je Biblija:  sveta knjiga @idova i kr{}ana  usmena i pisana predaja `idovskoga naroda  spomenik povijesti ~ovje~anstva  knjiga koja sadr`i odgovore na neka op}a (filozofska) pitanja  umjetni~ko (knji`evno) djelo. 2. Raspodijelite tekstove me|u ~lanovima skupine. 3. Pro~itajte i analizirajte tekstove imaju}i na umu da svi tijekom ~itanja svoga teksta imate isti zadatak – trebate prona}i u tekstu podatke koji dokazuju da Biblija, kao temeljna knjiga europske kulture i civilizacije, ima vi{estruko zna~enje: a) religijsko zna~enje (opisuje odnos ~ovjeka i Boga) b) civilizacijsko i povijesno zna~enje (prikazuje `ivot i vjerovanja @idova i drugih starih naroda te opisuje op}u povijest ~ovje~anstva od njezina po~etka do vizije novoga svijeta) c) filozofijsko zna~enje (poku{ava odgovoriti na neka op}eljudska pitanja) d) knji`evnoumjeti~ko zna~enje (u motivima, oblicima, stilu i ritmu biblijskih tekstova prisutna su knji`evna obilje`ja). 4. Nakon pojedina~noga rada izlo`ite unutar skupine podatke koje ste prikupili i zajedno ih obradite. Podatke potkrijepite konkretnim primjerima iz pro~itanih tekstova. Na~inite bilje{ke za izlaganje.

Upute za izlaganje • pazite na trajanje izlaganja (maksimalno 6 minuta) • napravite karticu pregleda (izdvojite klju~ne podatke za svako zna~enje Biblije)

• birajte razli~ite na~ine izlaganja (crtajte po plo~i, ~itajte citate i sl.) • predvidite vrijeme za pitanja (ali i vi mo`ete pitati u~enike).

23

Knji`evni vremeplov 1

Gr~ka knji`evnost (pregled)

K N J I @ E V N O S T

DRAMA

Alkej (7./6. st. pr. Kr.) Sapfa (6. st. pr. Kr.) Anakreont (6. st. pr. Kr.) Pindar (6./5. st. pr. Kr.)

TRAGEDIJA Eshil (525. – 456. g. pr. Kr.) Sofoklo (496. – 406. g. pr. Kr.) Euripid (485./4. – 406. pr. Kr.) KOMEDIJA Aristofan (oko 445. – oko 385. g. pr. Kr.) Menandar (4./3. st. pr. Kr.)

KLASI^NO RAZDOBLJE

LIRIKA

PRETKLASI^NO RAZDOBLJE

G R ^ K A

Ezop (6. st. pr. Kr.)

(oko 450. g. pr. Kr. –.323. g. pr. Kr.)

Homer (8. st. pr. Kr.) Hesiod (8./7. st. pr. Kr.)

(8. st. pr. Kr. – oko 450. g. pr. Kr.)

EPIKA

24

Knji`evni vremeplov 1

Rimska knji`evnost (pregled)

DRAMA

ARHAJSKO RAZDOBLJE (od 240. do 80. g. pr. Kr.)

Novi pjesnici (neoterici) lirska poezija koja u rimsku knji`evnost unosi duh gr~ke lirike Gaj Valerije Katul (84. – 54 g. pr. Kr.)

Ode. Anti~ka poetika Pjesme (Ode), Poslanica Pizonima (O pjesni{tvu) Kvint Horacije Flak (65. – 8. g. pr. Kr.)

EPIKA

Pripovjeda~ko djelo u heksametru Metamorfoze Publije Ovidije Nazon (43. g. pr. Kr. – 17./18. g.)

LIRIKA

EPIGRAMI Marko Valerije Marcijal (40. – 104 g.) (od 14. do 117. g.)

SREBRNO RAZDOBLJE

LIRIKA EPIKA

ZLATNO RAZDOBLJE

Nacionalni ep Eneida Publije Vergilije Maron (70. – 19 g. pr. Kr.)

Augustovo doba (od 30. g. pr. Kr. do14. g.)

K N J I @ E V N O S T

EPIKA

Ciceronovo doba (od 80. do 30. g. pr. Kr.)

R I M S K A

LIRIKA

KOMEDIJA [krtac Tit Makcije Plaut (254. ili 251. – 184. g. pr. Kr.)

25

Knji`evni vremeplov 1

Muze

EUTERPA za{titnica glazbe

ERATO za{titnica lirike, posebice ljubavnoga i himni~koga pjesni{tva

TERPSIHORA za{titnica plesa, glazbe i korske lirike

KALIOPA za{titnica epskoga pjesni{tva i govorni{tva

KLIO za{titnica povijesti i juna~koga pjesni{tva

MELPOMENA za{titnica tragedije

POLIHIMNIJA za{titnica svete pjesme i himni

TALIJA za{titnica komedije i bukolike

URANIJA za{titnica astronomije

26

Knji`evni vremeplov 1

Vergilije: Eneida

PRVO PJEVANJE Dolazak Trojanaca u Kartagu Sadr`aj ~itavoga epa Borbe slavim i mu`a {to prvi sa obala Troje sti`e – sudbinom gnan – u Lavinij, na italske `ale, stradaju} silno na kopnu i na moru odredbom vi{njih koji ga gonjahu tako zbog srd`be krute Junone; mnogo pretrpje u boju dok ne zgradi grad i penate ne prenese u Lacij gdje niklo je pleme Latina, otkle su albanski pre|i i visoki zidovi Rima.

27

Knji`evni vremeplov 1

ANTI^KA KNJI@EVNOST (epika, lirika - sinteza) EPSKA POEZIJA EPOVI (GR^KA KNJI@EVNOST)

• Homer (8. st. pr. Kr.): Ilijada, Odiseja • homersko pitanje

• Hesiod: Teogonija (Postanak bogova),

EPOVI (RIMSKA KNJI@EVNOST)

• Vergilije (1. st. pr. Kr.) • Eneida, nacionalni ep, vergilijanski ep • Georgike (tema ratarstvo, pou~ni ep)

Poslovi i dani (pou~ni ep) EPSKA DJELA U STIHU

• Horacije: Poslanice (Poslanica Pizonima ili Ars poetica)

• Ovdije: Metamorfoze, Ljubavno umije}e

Homer (8. st. pr. Krista)

LIRSKA POEZIJA

GR^KA LIRSKA POEZIJA (7./6. st. pr. Kr.)

• monodijska lirika • Alkej (alkejska strofa) • Sapfa (safi~ka strofa) • Anakreont (anakreontska lirika) • korska lirika • Pindar (ode)

RIMSKA LIRSKA POEZIJA (1. st. pr. Kr. – 1. st. po Kr.)

• neoterici (novi pjesnici) • uzor: gr~ki pjesnici • Katul • Vergilije: Bukolike (pastirske pjesme) • Horacije: Pjesme (Lidiji – kraljica oda) • Ovidije: Poslanice iz Ponta (Ex Ponto) • Marcijal: epigrami

28

Knji`evni vremeplov 1

ANTI^KA KNJI@EVNOST (drama - sinteza) GR^KA KNJI@EVNOST – TRAGEDIJA ESHIL

SOFOKLO

EURIPID

teme

mitolo{ke

mitolo{ke

mitolo{ke; polo`aj `ene

radnja

jednostavna: radnja usmjerena na jedan dramati~an doga|aj

slo`enija: pojedinac i njegova sudbina u sredi{tu zbivanja

pojedinac i njegova sudbina u sredi{tu zbivanja

iznimni likovi, idealizirani

ljudi kakvi bi trebali biti: krase ih iznimne moralne osobine

ljudi kakvi jesu: psiholo{ki ocrtani likovi koje razdire unutra{nji sukob

• uveo 3. glumca • pove}ao broj

• zbivanje najavljeno

likovi

promjene

• uveo 2. glumca ~lanova kora na 15 • dijalog dobiva na va`nosti • pove}ao ulogu dijaloga • kor se dijeli na • smanjene dionice • smanjio ulogu kora 2 polukora sa 7 ~lanova i s korifejem

zna~enje

kratkim prologom

• tvorac klasi~ne gr~ke • tragediji daje tragedije

kona~an oblik

kora

• deus ex machina • tragi~na ljubav kao rezultat ljudske slabosti, a ne volje bogova

• prvi uvodi psiholo{ki ocrtane `enske tragi~ne junakinje

GR^KA KNJI@EVNOST – KOMEDIJA

• Aristofan, 5./4. st. pr. Kr. (stara ati~ka komedija)

• Menandar, 4./3. st. pr. Kr. (nova ati~ka komedija)

RIMSKA KNJI@EVNOST – KOMEDIJA

• Plaut (3./2. st. pr. Kr.) • teme: svakodnevica • likovi: tipi~ni ({krti otac, rastro{ni sin, lukavi rob, ...)

• jezik puka i obi~nih gra|ana • glazba, ples

29

Knji`evni vremeplov 1

EUROPSKO SREDNJOVJEKOVLJE JUNA^KA EPIKA 8. st.

• Beowulf

12. st. • Pjesan o Rolandu • Pjesma o Cidu 4./5. stolje}e Aurelije Augustin • Ispovijesti • O Bo`joj dr`avi

• Pjesma o Nibelunzima

engleska knji`evnost francuska knji`evnost {panjolska knji`evnost njema~ka kni`evnost

• Kalevala – sastavljena u 19. st. na temelju skupljenih narodnih pjesama – najstariji tekstovi iz 9. st. pr. Kr.

najava srednjega vijeka

finska knji`evnost

od 8. do 15. stolje}a

LIRSKA POEZIJA

VITE[KI ROMAN

• TRUBADURSKA LIRIKA • dvorska lirika: feudalno plemstvo – svijet vitezova i dama, narodni jezik • Bernard de Ventadorn (12. st.) • Walther von der Vogelweide (12./13. st.)

• Roman o Tristanu i Izoldi (12./13. st.) • Roman o liscu (12./13. st.) • Roman o ru`i (13. st.)

• VAGANTSKA LIRIKA • Carmina Burana (13. st.), svjetovna i religiozna lirika, latinski i njema~ki jezik

Knji`evni vremeplov 1

30

31

Knji`evni vremeplov 1

ZAPISI U KAMENU

Trpimirov natpis, 9. st.

Plominski natpis, 11. st.

Valunska plo~a, 11. st.

Ba{}anska plo~a, oko 1100. g.

Kr~ki natpis, 11. st.

32

Knji`evni vremeplov 1

BA[]ANSKA PLO^A • Oko 1100. godine nastala je Ba{}anska plo~a. Bilo je to u Jurandvoru, selu kraj Ba{ke na otoku Krku. Nalazila se u crkvi svete Lucije. • Jezik je Ba{}anske plo~e »hrvatskostaroslavenski«, tj. protkan elementima crkvenoslavenskoga jezika. • Pismo je glagoljica prijelaznoga tipa (iz oble u uglatu). • Ba{}anska je plo~a najva`niji hrvatski glagolji~ni epigrafski spomenik. U njoj se po prvi put na hrvatskome jeziku spominje ime hrvatskoga naroda i hrvatskoga kralja (Zvonimira). Osim toga, njome se dokazuje da je kvarnersko podru~je bilo u granicama Zvonimirove Hrvatske. • Danas se ~uva u zgradi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.

33

Knji`evni vremeplov 1

HRVATSKA SREDNJOVJEKOVNA KNJI@EVNOST PISMO • LATINICA • GLAGOLJICA • HRVATSKA ]IRILICA

PO^ECI SLAVENSKE PISMENOSTI • Sveta Bra}a – Konstantin ]iril i Metod (9. st.) • glagoljica

JEZIK

• misija u Moravskoj

• latinski jezik • hrvatska redakcija staroslavenskoga jezika • hrvatski jezik

• Traktat Crnorisca Hrabra – O pismenima (9./10. st.)

HRVATSKA SREDNJOVJEKOVNA PROZA • Ba{}anska plo~a pravni tekstovi • Vinodolski zakon • Ljetopis popa Dukljanina (hrvatska redakcija) povijesni tekstovi • Zapis popa Martinca polemi~ki tekst • Pismo Nikole Modru{koga pou~na proza • Lucidar (prijevod s ~e{koga jezika) svjetovni romani • Rumanac trojski • Aleksandrida

oko 1100. 6. 1. 1288. 14. st. 1493. 15. st. 15. st

HRVATSKA SREDNJOVJEKOVNA POEZIJA prijevodi i parafraze • Va se vrime godi{}a s latinskoga jezika • [ibenska molitva (14. st.) izvorna hrvatska poezija • Svit se kon~a (14. st.)

HRVATSKA SREDNJOVJEKOVNA DRAMA crkvena • Muka svete Margarite (15. st.) prikazanja – dramatizirana legenda 1483. – Misal po zakonu rimskoga dvora (Prvotisak): najstarija hrvatska tiskana knjiga

Nastavni listi} (popis naslova)

NASTAVNI LISTI]I (popis naslova)

4.

PRISTUP KNJI@EVNOSTI

broj

NASTAVNI LISTI]I

stranica

Pristup knji`evnosti (uvod) NL. br. 1

Knji`evnost – umjetnost rije~i

167

NL. br. 2

Knji`evnoumjetni~ki tekst

169

NL. br. 3

Znanost o knji`evnosti

171 Lirika

NL. br. 4

Interpretacija lirske pjesme

173

NL. br. 5

Vezani stih – slobodni stih

175

NL. br. 6

Stilska izra`ajna sredstva (1)

177

NL. br. 7

Stilska izra`ajna sredstva (2)

179

NL. br. 8

Stilska izra`ajna sredstva (3)

181

NL. br. 9

Lirske teme (upute za rad u skupini)

183

NL. br. 10

Pejsa`na lirska pjesma (usporedna interpretacija)

185

NL. br. 11

Domoljubna liriska pjesma (usporedna interpretacija)

187

NL. br. 12

Interpretacija lirske pjesme (upute za doma}u lektiru)

189

Lirsko-epske vrste NL. br. 13

Balada – Asanaginica

191 Epika

NL. br. 14

Obilje`ja epske poezije

193

NL. br. 15

Epske vrste u stihu

195

NL. br. 16

Jednostavni oblici (upute za rad)

197

NL. br. 17

Novela – Vjekoslav Kaleb: Gost

199

NL. br. 18

August [enoa: Zlatarovo zlato (kronologija zbivanja)

201

NL. br. 19

Tradicionalni roman – August [enoa: Zlatarovo zlato

203

NL. br. 20

Moderni roman – J. D. Salinger: Lovac u `itu

205

Priru~nik za nastavnike

165

Nastavni listi} (popis naslova) Drama NL. br. 21

Analiza dramskoga teksta – Miro Gavran: Kad umire glumac

207

NL. br. 22

Tragedija (razvoj i obilje`ja)

209

NL. br. 23

Marin Dr`i}: Skup

211

Diskurzivni knji`evni oblici NL. br. 24

Esej – Michel de Montaigne: O odgoju djece

213

NL. br. 25

Diskurzivni knji`evni oblici (ponavljanje

215

POVIJEST KNJI@EVNOSTI

broj

NASTAVNI LISTI]I

stranica

Knji`evnosti staroga Istoka NL. br. 26

Ep o Gilgame{u

217

NL. br. 27

Biblija (tekstovi za rad u skupini)

219

NL. br. 28

Biblija – Psalmi

221 Anti~ka knji`evnost

NL. br. 29

Antika: religija – mitologija – filozofija – knji`evnost

223

NL. br. 30

Antika: knji`evnost – filozofija – umjetni~ko djelo

225

NL. br. 31

Kronolo{ke tablice: gr~ka knji`evnost

227

NL. br. 32

Kronolo{ke tablice: rimska knji`evnost

229

NL. br. 33

Kronolo{ke tablice (obrazac)

231

NL. br. 34

Anti~ka knji`evnost (pregled)

233

NL. br. 35

Gr~ka knji`evnost – lirska poezija (1)

235

NL. br. 36

Gr~ka knji`evnost – lirska poezija (2)

237

NL. br. 37

Gr~ka knji`evnost – epska i lirska poezija (ponavljanje)

239

NL. br. 38

Gr~ka knji`evnost – tragedija (ponavljanje)

241

NL. br. 39

Tit Makcije Plaut: [krtac

243

NL. br. 40

Rimska knji`evnost (dodatak)

245

Europsko srednjovjekovlje NL. br. 41

Srednjovjekovna juna~ka epika

247

Hrvatska srednjovjekovna knji`evnost NL. br. 42

166

Hrvatska srednjovjekovna knji`evnost (ponavljanje)

Knji`evni vremeplov 1

249

Nastavni listi} br. 1

KNJI@EVNOST – UMJETNOST RIJE^I

model 1

1. razred

1. Definirajte svojim rije~ima sljede}e pojmove. beletristika –

literatura –

knji`evna znanost –

2. Popunite tablicu. Slu`e}i se tekstom ispod tablice, upi{ite u 2. stupac ~ime se pojedina podru~ja znanosti o knji`evnosti bave. Nakon toga svakome podru~ju u 1. stupcu pridru`ite odgovaraju}e pojmove i upi{ite ih u 3. stupac.

teorija knji`evnosti

knji`evna kritika

povijest knji`evnosti

• prou~ava knji`evna djela u povijesnome slijedu • argumentirano sudi o vrijednosti knji`evoga djela • prou~ava zakonitosti oblikovanja knji`evnoga djela • pojmovi: antika, metafora, sonet, kompozicija, renesansa, stil, ocjena, modernizam, roman, hrvatska dje~ja knji`evnost, drama

PRISTUP KNJI@EVNOSTI (uvod), NL br. 1

167

Nastavni listi} br. 1

168

PRISTUP KNJI@EVNOSTI (uvod), NL br. 1

Nastavni listi} br. 2

KNJI@EVNOUMJETNI^KI TEKST

model 1

1. razred

1. Slu`e}i se tekstom pjesme Dobri{e Cesari}a Oblak (88. str.) i definicijom oblaka iz rje~nika, usporedite knji`evnoumjetni~ki tekst s neumjetni~kim tekstom. oblak 1. hidrometeor koji se sastoji od velike nakupine si}u{nih kapljica vode i/ili kristali}a leda ili obojeg koji slobodno lebdi u zraku, ne doti~e tlo 2. a) svaka masa ~estica koja se kre}e zrakom ili lebdi u zraku; b) ono {to sli~i na oblak (npr. mno{tvo mu{ica) (V. Ani}: Rje~nik hrvatskoga jezika) umjetni~ki tekst

neumjetni~ki tekst

tema

izbor rije~i

ritam

kompozicija

2. Napi{ite nekoliko re~enica o pjesmi Oblak iz pozicije knji`evnoga kriti~ara ili povjesni~ara knji`evnosti.

NAPOMENA • Nastavni listi} predvi|en je za doma}u zada}u.

PRISTUP KNJI@EVNOSTI (uvod), NL br. 2

169

Nastavni listi} br. 2

170

PRISTUP KNJI@EVNOSTI (uvod), NL br. 2

Nastavni listi} br. 3

model 1

ZNANOST O KNJI@EVNOSTI

1. razred

1. Dopunite definiciju znanosti o knji`evnosti i shematski prikaz njezinih disciplina. .

• Znanost o knji`evnosti bavi se • Dijeli se na tri grane:

KNJI@EVNOSTI prou~ava

rod

vrsta

stil

stih …

knji`evnoga oblikovanja. Dijeli se na nekoliko podru~ja: a) b)

POVIJEST KNJI@EVNOSTI prou~ava knji`evna djela u

slijedu i prati

izmjenu stilskih

ili epoha:

c) d)

• knji`evnosti staroga Istoka •

KNJI@EVNA KRITIKA ujedinjuje

•

i

.

• humanizam i renesansa

Bavi se

•

djela, pri ~emu prosu|uje njihovu

knji`evnih

• klasicizam i prosvjetiteljstvo •

(ocjenjuje ih). Knji`evni kriti~ar posrednik je izme|u

• realizam i naturalizam

i

• modernizam • knji`evnost 20. stolje}a + METODOLOGIJA KNJI@EVNOSTI

Povijest knji`evnosti dijeli se na:

prou~ava razli~ite

a) b) c)

za knji`evnih djela.

Tijesno je povezana s knji`evnosti.

PRISTUP KNJI@EVNOSTI (uvod), NL br. 3

171

Nastavni listi} br. 3

172

PRISTUP KNJI@EVNOSTI (uvod), NL br. 3

Nastavni listi} br. 4

INTERPRETACIJA LIRSKE PJESME

model 3

1. razred

1. Pred vama su klju~ni pojmovi za interpretaciju lirske pjesme. Prisjetite se njihova zna~enja – poku{ajte ih opisati ili definirati. Tre}i redak kod svakoga pojma ostavite praznim. tema –

motiv –

kompozicija –

pjesni~ki jezik –

stilska izra`ajna sredstva –

pjesni~ki ritam –

rima –

interpretacija –

2. Slu`e}i se pjesmom D. Cesari}a U suton, potkrijepite primjerom svaki pojam iz prethodnoga zadatka i napi{ite ga u prazni redak.

LIRIKA, NL br. 4

173

Nastavni listi} br. 4

174

LIRIKA, NL br. 4

Nastavni listi} br. 5

VEZANI STIH –SLOBODNI STIH 1. razred

1. Pro~itajte tvrdnje koje opisuju oblik i ritam lirske pjesme. Potra`ite u ~itanci pjesme Bezimenoj, Gustava Krkleca (28. str.) i Zaljubljen u ljubav, Josipa Pupa~i}a (32. str.). Prvo pro~itajte pjesmu Bezimenoj i upi{ite znak plus (+) uz tvrdnje koje se odnose na nju. Isti postupak ponovite s pjesmom Zaljubljen u ljubav. U rje{avanju zadatka, odnosno za provjeru rje{enja poslu`ite se podsjetnikom Versifikacija (34. do 37. str.). Bezimenoj

Zaljubljen u ljubav

Stihovi su jednake duljine. Stihovi su organizirani u strofe. Strofe su pravilne. Ritam se ostvaruje postupkom prebacivanja. Stihovi se povezani rimom. Izbor rije~i utje~e na ritam. U stvaranju ritma sudjeluju glasovne figure. Ritam se ostvaruje opkora~enjem. Kao ~initelj ritma javlja se ponavljanje. Ritam se ostvaruje postupkom prijenosa. Ritam podsje}a na svakodnevni govor. Grafi~ki oblik pjesme va`an je ~initelj ritma. 2. Tvrdnje koje ste u prethodnome zadatku povezali s pjesmom Bezimenoj prepi{ite u 1. stupac donje tablice. Tvrdnje koje ste povezali s pjesmom Zaljubljen u ljubav prepi{ite u 3. stupac. U 2. stupac prepi{ite tvrdnje koje se odnose na obje pjesme – u tom su stupcu opisani stalni elementi pjesni~koga ritma, bez obzira je li pjesma pisana vezanim ili slobodnim stihom. tradicionalni ritam (VEZANI STIH)

stalni elementi pjesni~koga ritma

moderni ritam (SLOBODNI STIH)

LIRIKA, NL br. 5

175

Nastavni listi} br. 5

176

LIRIKA, NL br. 5

Nastavni listi} br. 6

STILSKA IZRA@AJNA SREDSTVA (1) 1. razred

1. Objasnite preneseno zna~enje u sljede}im primjerima. Utvrdite o kojem je stilskom izra`ajnom sredstvu rije~. a) @ivot je putovanje. [kolovanje je putovanje. Sazrijevanje je putovanje. Odrastanje je putovanje. Razumijevanje je putovanje. Stilsko izra`ajno sredstvo: b) Kruna se obra}a svojim kolonijama. Stilsko izra`ajno sredstvo: c) Deset ruku spa{ava speleologa iz spilje. Stotinjak pu{aka obranilo je grad.

Stilsko izra`ajno sredstvo: d) Vi ste onaj ~uveni meteorolog na ~ijem pikniku uvijek pada ki{a? Stilsko izra`ajno sredstvo: e) rje~ita ti{ina Stilsko izra`ajno sredstvo: f) Moj otrcani, kraljski, banski Gri~u! Stilsko izra`ajno sredstvo: g) Prazna je torba te`a od pune. Stilsko izra`ajno sredstvo: h) Livade su me voljele. / Nosile su moj glas i s njim su sjekle potoke. Stilsko izra`ajno sredstvo: i) ^ekam te cijelu vje~nost. Stilsko izra`ajno sredstvo: j) Na|ite me, / ve`ite me, / spalite moje sje}anje / zakopajte moje sunce / u jezgro najtamnijeg korijenja Stilsko izra`ajno sredstvo:

LIRIKA, NL br. 6

177

Nastavni listi} br. 6

178

LIRIKA, NL br. 6

Nastavni listi} br. 7

STILSKA IZRA@AJNA SREDSTVA (2) 1. razred

1. Popunite tablicu. GLASOVNE FIGURE – utemeljene na

figure unutar skupine • figure ponavljanja glasova:

• figure ponavljanja rije~i:

FIGURE KONSTRUKCIJE

figure unutar skupine

– utemeljene na

FIGURE RIJE^I (TROPI)

figure unutar skupine

– utemeljene na

FIGURE MISLI

figure unutar skupine

– utemeljene na

LIRIKA, NL br. 7

179

Nastavni listi} br. 7

180

LIRIKA, NL br. 7

Nastavni listi} br. 8

STILSKA IZRA@AJNA SREDSTVA (3) 1. razred

1. Prepoznajte figure i odredite kojoj skupini figura pripadaju. primjer

figura (skupina figura)

Olovne i te{ke snove snivaju Oblaci nad tamnim morskim stranama; Djedi va{i rodi{e se tudijer, Oci va{i rodi{e se tudijer, I vi isti rodiste se tudijer. [to su ljudi mnogobrojniji, manje ima ljudi. srce … sunce u ranama Mre i motri kako mrke bivaju Vrbe, crne}i se crnim vranama. Majko, za{to je hladno u na{oj sobi? - Jer nema ugljena, sine. - A za{to nema ugljena? - Jer tata nema posla. - A za{to tata nema posla? - Jer ima previ{e ugljena. A krasna se `ena budi I grud joj otajno di{e, I svilne vje|e obara I no} je – i biva ti{e ^ujem u snu / Sanjam u snu / Vidim u snu I trza se pjesma, ko ranjeno pti~e, nadlije}e Grad, zvonike i ljude zaobilaziti istinu Nismo tako bogati da kupujemo jeftine stvari. Idemo na Stonse. Tko mnogo prijeti, toga se ne boj. Nemam krov nad glavom.

LIRIKA, NL br. 8

181

Nastavni listi} br. 8

182

LIRIKA, NL br. 8

Nastavni listi} br. 9

model 4

LIRSKE TEME (upute za rad u skupini)

1.

Pro~itajte najprije podsjetnik Lirske teme na 65. stranici.

2.

Podijelite zadatke unutar skupine.

1. razred

INDIVIDUALNI RAD • Najprije pro~itajte pjesmu u ~itanci. • Interpretirajte pjesmu slu`e}i se pitanjima za interpretaciju. 3.

• Potra`ite u bilje`nici za {kolski rad pjesmu/pjesme s istom temom. Pro~itajte tu pjesmu/ pjesme u ~itanci i prisjetite se {to o njima znate. • Pogledajte koje ste pjesme s istom temom obradili za doma}u lektiru. • Pro~itajte jo{ jedanput {to o va{oj lirskoj temi pi{e u podsjetniku na 65. stranici. SKUPNI RAD

4.

Kada ste rije{ili pojedina~ne zadatke, izla`ete unutar skupine ono {to ste obradili. Tako }ete dobiti pregled nad svim podacima kojima raspola`ete kao skupina. Nakon toga obradite sve prikupljene podatke. SKUPNI RAD Sada je bitno dogovoriti se kako }e se tema zajedni~ki predstaviti razredu. To svakako treba biti na 3 razine:

5.

• temu treba opisati, tj. prikazati {to je o temi potrebno znati • temu treba analizirati, tj. primjerima iz ud`benika potkrijepiti svoj opis teme • temu treba procijeniti, tj. vi kao skupina trebate procijeniti koliko vam je ta lirska tema potrebna i bliska. Upute za izlaganje • trajanje: maksimalno 8 minuta

6.

• napravite karticu pregleda – izdvojite klju~ne to~ke teme i njihovu povezanost • birajte razli~ite na~ine izlaganja: crtajte po plo~i, ~itajte citate i sl. • predvidite vrijeme za pitanja (ali i vi mo`ete pitati u~enike)

LIRIKA, NL br. 9

183

Nastavni listi} br. 9

184

LIRIKA, NL br. 9

Nastavni listi} br. 10

model 4

PEJSA@NA LIRSKA PJESMA (usporedna interpretacija)

1. razred

1. Potra`ite u ~itanci pjesme Jutro (58 str.) i Jesenje ve~e (30 str.). Pro~itajte ih. Slu`e}i se tekstovima pjesama i pitanjima za interpretaciju (do`ivljaj – analiza – sinteza), dopunite tvrdnje za svaku pjesmu. U dopunjavanju slijedite upute za interpretaciju. UPUTE ZA INTERPRETACIJU Vladimir Vidri}: Jutro

Antun Gustav Mato{: Jesenje ve~e (sonet)

• MOTIVI I PJESNI^KE SLIKE (vizualne, auditivne, taktilne) 1. motivi iz

; 1. motivi iz

pjesni~ke slike:

;

pjesni~ke slike:

2. motivi iz

; 2. motivi iz

pjesni~ke slike:

;

pjesni~ke slike:

• STILSKA IZRA@AJNA SREDSTVA (za ostvarenje ugo|aja, ritma i teme) U katrenama prevladavaju glasovne figure:

U cijeloj pjesmi prevladavaju glasovne figure.

. Olovne i te{ke snove snivaju Oblaci nad tamnim gorskim stranama; Monotone sjene rijekom plivaju, @utom rijekom me|u golim granama.

Njima se ostvaruje Primjer za asonancu:

Primjer za aliteraciju:

(

Primjer za onomatopeju:

Iza mokrih njiva magle skrivaju Ku}ice i toranj; sunce u ranama Mre i motri kako mrke bivaju Vrbe, crne}i se crnim vranama.

Suprotstavljanjem tame i svjetla simboli~no se

(

pokazuje ra|anje novoga dana. Taj se postupak

U tercinama se javlja obrat (KONTRAST):

.

• umiranje prirode u jesenje ve~e simbolizira

naziva U posljednjoj je strofi sve u pokretu:

istovremenost zbivanja postignuta je upotrebom , figure konstrukcije.

)

)

ljudski `ivot koji je • gordi jablan koji {ap}e o `ivotu simbolizira izdvojenoga pojedinca i njegovu ~e`nju za : .

Kao da je

LIRIKA, NL br. 10

185

Nastavni listi} br. 10 Vladimir Vidri}: Jutro

Antun Gustav Mato{: Jesenje ve~e (sonet)

• UGO\AJ

• RITAM

• TEMA

2. Na kraju interpretacije zaklju~ite po ~emu su ove dvije pjesme tematski sli~ne, a po ~emu su razli~ite.

3. Sonet ima zadanu vanjsku formu, tj. oblik. Na temelju Mato{eve pjesme Jesenje ve~e izrazite grafi~ki oblik soneta (strofe, stihovi, rima).

186

LIRIKA, NL br. 10

Nastavni listi} br. 11

model 4

DOMOLJUBNA LIRSKA PJESMA (usporedna interpretacija)

1. razred

1. Potra`ite u ~itanci pjesme Moj dom, S.S. Kranj~evi}a (59. i 60. str.) i Zapis o zemlji, M. Dizdara (82. str.). Pro~itajte pjesme i osnovne podatke o njihovim autorima. Nakon toga pro~itajte pitanja za usporednu interpretaciju i na temelju odgovora na njih dopunite tvrdnje za svaku pjesmu. PITANJA ZA INTERPRETACIJU: • Koja zemlja povezuje pjesnike? Jesu li pjesnici bili suvremenici ili su `ivjeli u razli~ito vrijeme? • Istra`ite u pjesmama motive kojima se ostvaruje tema pjesnikova do`ivljaja domovine. • Usporedite odnos dvojice pjesnika prema domovini. Po ~emu je razli~it? • Odredite raspolo`enje (ton) u pjesmama. U kojoj se pjesmi ton neo~ekivano mijenja? • Prepoznajte najistaknutiju stilsku figuru svake pjesme i pove`ite ju s raspolo`enjem (tonom). • Usporedite pjesme po vanjskoj kompoziciji (obliku) i po sredstvima ostvarenja ritma. • Potra`ite u pjesmama primjere za arhaizme (zastarjele rije~i i oblike), poetizme (pjesni~ke rije~i i oblike) i biblizme (biblijske rije~i i izraze). Za svaki primjer prona|ite odgovaraju}u rije~ ili oblik u suvremenome standardnom jeziku. • Na kraju interpretacije zaklju~ite u kojoj pjesmi prevladavaju tradicionalna, a u kojoj moderna obilje`ja kompozicije, stila i ritma. S.S. Kranj~evi}: Moj dom S. S. Kranj~evi} pjesnik je

M. Dizdar: Zapis o zemlji (epitaf) stolje}a. M. Dizdar `ivio je u

stolje}u u .

Zbog nagla{enoga .

`ivio je izvan Hrvatske, u

U PJESNI^KOM JEZIKU prisutne su zastarjele rije~i (arhaizmi) i pjesni~ke rije~i (poetizmi): • O`ivljava jezik srednjovjekovne Bosne, npr.

• Slu`i se rije~ima i izrazima koji su za suvremenoga ~itatelja zastarjeli ili neobi~ni, npr.

. • Upotrebljava biblijske rije~i i izraze (tzv.

), npr. .

.

LIRIKA, NL br. 11

187

Nastavni listi} br. 11 Do`ivljaj domovine ostvaruje se MOTIVIMA: a) domovinskoga krajolika:

a) krajolika zemlje Bosne – u stihovima Ivana ^esmi~kog (Janusa Pannoniusa) Bosna se opisuje kao: divlja zemlja,

b) domovinske povijesti: b) `ivota u Bosni: .

.

Pjesme se razlikuju po RASPOLO@ENJU (TONU) i UNUTRA[NJOJ KOMPOZICIJI, ali ispod prividne suprotstavljenosti skriva se ista osnovna misao (ideja): strofa. • Kompoziciju pjesme ~ine:

• Kompoziciju pjesme ~ini

a) PITANJE – ton kojim neki pitac opisuje

• Pjesma se sadr`ajno dijeli na dva dijela: strofa)

– u prvome dijelu (1. –

pjesnikovu domovinu neobi~an je jer izra`ava

prevladava vanjski opis domovine – 12 strofa)

– u drugome dijelu (

b) ODGOVOR – neo~ekivani obrat donose

prevladavaju pjesnikove emocije vezane uz

stihovi:

domovinu: . .

• Upotrebom stilske figure pjesnik otkriva svoj stvarni odnos prema Bosni

• Upotrebom stilske figure pjesnik `eli naglasiti svoj odnos prema

i izra`ava svoj stav svima onima koji Bosnu ne

domovini:

cijene: .

.

Pjesme se razlikuju po OBLIKU i po sredstvima ostvarenja RITMA: • pravilne strofe od • pravilni stihovi: •

stihova • dvije i

• stihovi rima.

strofe du`ine

• interpunkcije su • • ritam je ostvaren pomo}u:

je slu~ajna .

ZAKLJU^AK: • U pjesmi prevladavaju

188

LIRIKA, NL br. 11

obilje`ja. • U pjesmi prevladavaju

obilje`ja.

Nastavni listi} br. 12

INTERPRETACIJA LIRSKE PJESME (upute za doma}u lektiru) 1. razred

• Odaberite 5 pjesama hrvatskih pjesnika koje }ete samostalno interpretirati. Odabrane pjesme mogu biti istoga ili razli~itih autora. Pritom trebate po{tovati dva pravila: – tri pjesme trebaju biti tradicionalne strukture (pravilni stihovi i strofe, rima …) – dvije pjesme trebaju biti moderne (npr. pjesme Antuna Branka [imi}a, Ivana Slamniga, Zvonimira Baloga, Zvonimira Goloba, Josipa Pupa~i}a, Josipa Severa, Milivoja Slavi~eka, Slavka Mihali}a ili nekoga drugog suvremenog pjesnika). Za svaku pjesmu napi{ite: • naslov • ime autora te godinu njegova ro|enja (i smrti) • bibliografske podatke (podatke o knjizi u kojoj je pjesma tiskana) • interpretaciju. • Interpretaciju pjesme mo`ete pisati u natuknicama ili re~enicama. Slu`e}i se podsjetnikom u ~itanci (86. i 87. str.), analizirajte: TEMATSKO-MOTIVSKI SLOJ PJESME – strofu po strofu u pjesmi prona|ite osnovne motive – uz svaki motiv ispi{ite pjesni~ke slike kojima je konkretiziran – opi{ite atmosferu, ugo|aj koji prevladava u pjesmi – odredite temu i tematski krug – navedite osnovnu misao (ideju, poruku) pjesme. JEZI^NO-STILSKI SLOJ PJESME – potra`ite u pjesmi primjere figura kojima se pjesnik poslu`io za oblikovanje motiva, teme i ugo|aja (npr. epitete, poredbe, hiperbolu, gradaciju, metaforu, simbol i dr.) i uo~ite njihovu ulogu. RITAM – odredite ritam koji u pjesmi prevladava (je li brz, polagan, dinami~an, promjenjiv – nazna~ite gdje se i kako mijenja) – potra`ite figure (dikcije i konstrukcije) te ritmi~ke postupke (rima, ponavljanja, opkora~enje, prebacivanje, prijenos) kojima se ritam ostvaruje. KOMPOZICIJU (OBLIK) PJESME – ako je pjesma tradicionalna, odredite broj i vrstu strofe, vrstu stiha, vrstu rime i oblik (je li pravilan, nepravilan ili stalni oblik – npr. sonet) – ako je moderna, obrazlo`ite po ~emu pjesnik odstupa od tradicionalne strukture (podsjetite se interpretacije modernih pjesama obra|enih na nastavi). NAPOMENA • Za interpretaciju odaberite pjesme koje niste obra|ivali u osnovnoj {koli. • Uz interpretaciju treba biti i tekst pjesme (prepi{ite ga ili fotokopirajte i zalijepite u bilje`nicu).

LIRIKA, NL br. 12

189

Nastavni listi} br. 12

190

LIRIKA, NL br. 12

Nastavni listi} br. 13

BALADA – Asanaginica 1. razred

1. Pro~itajte u ~itanci tekst narodne balade Asanaginica (92. i 92. str.) i tekstove Usmena knji`evnost (20. str.) i Vrste stihova (36. str.). U dodatnim izvorima znanja (knjige, ~asopisi, internet) potra`ite podatke o najpoznatijim zapisima, prijevodima i izdanjima Asanaginice. Zatim dopunite tvrdnje. Asanaginica je narodna pjesma: • Autor joj je nepoznat, prenosila se

putem s

na

i tako se sa~uvala. • Da bi se mogla upamtiti i neposredno izvoditi (govoriti) pred slu{ateljima, njezin izraz je

a) zapo~inje [to se bili u gori zelenoj? Al su snizi, al su labutovi? Da su snizi, ve} bi okopnili, labutovi ve} bi poletili: ni su snizi, nit su labutovi, nego ~ator age Asan-age b) javljaju se

ANTITEZOM koja se sastoji od:

EPITETI: rane,

gora, ljuba,

dvor, lice

c) rabe se utvr|eni izrazi (FORMULE) za odre|ene situacije: izrazom usput se je s du{om rastavila opisuje se Asanagini~ina d) stih se gradi prema ~vrstom metri~kom uzorku od sloga (

slogova, s cezurom iza

deseterac).

Asanaginica je najpoznatija hrvatska narodna pjesma: • Putopisac Alberto Fortis ~uo je Asanaginicu u

krajini, preveo ju je na

jezik i objavio 1774. g. u djelu

.

• Nakon Fortisova zapisa nastaju brojni prijevodi: \. Feri} (latinski), W. Scott ( A. S. Pu{kin (

), J. W. Goethe (

• Goetheov prijevod objavio je njema~ki pjesnik

),

). u zborniku

narodnih pjesama Volkslieder.

LIRSKO-EPSKE VRSTE, NL br. 13

191

Nastavni listi} br. 13 Asanaginica je balada: (Asan-aga i Asanaginica), doga|aji povezani u

a) EPSKA OBILJE@JA: ,

(u 3. licu)

b) LIRSKA OBILJE@JA: emocionalnost (u prvom planu su stanja likova), subjektivnost (pripovjeda~ suosje}a s likom

,

(epiteti, metafore) i pjesni~ki

pjesni~ki

(rima).

c) DRAMSKA KOMPOZICIJA:

Asanaginica se udaje, svadbena povorka prolazi pored Asan-agine ku}e ( ) Asanaginicu brat planira udati za imotskog kadiju, Asanaginica u pismu moli kadiju (RAZVOJ)

Asan-aga je ranjen, posje}uju ga majka i sestra, ali njegova `ena Asanaginica ne dolazi ( )

d) TEMA:

Asan-aga poru~uje `eni da ga ne ~eka, ona se opra{ta od djece i odlazi s bratom ( )

Asanaginica moli svatove da stanu te daruje djecu ) (

sudbina Asanaginice (polo`aj `ene u

2. Navedite glavna obilje`ja lirsko-epskih vrsta. BALADA

ROMANCA

POEMA

192

Asan-aga optu`uje Asanaginicu da je srca kamenoga ) (

LIRSKO-EPSKE VRSTE, NL br. 13

Asanaginica od `alosti umire (

dru{tvu)

)

Nastavni listi} br. 14

OBILJE@JA EPSKE POEZIJE 1. razred

1. ^itaju}i ep Ilijadu, upoznali ste se sa zanimljivim junacima i zbivanjima, kao i sa `ivotom starih Grka u cjelini. Tako|er ste nau~ili neka stalna obilje`ja epskih djela u stihu. Slu`e}i se ~itankom (100. do 108. str.), podsjetite se tih obilje`ja i dopunite sljede}e tvrdnje. Za svako obilje`je navedite primjer iz Ilijade. OBILJE@JE

PRIMJER (Ilijada)

TEMA epskoga djela u stihu uvijek je neki doga|aj va`an za cijeli , preuzet iz

ili

pro{losti naroda. U prikazivanju doga|aja EPSKI PRIPOVJEDA^ odstupa od istine, komentira radnju i izravno .

se obra}a EPSKI JUNAK predstavlja osobine

,

a u njegovoj se karakterizaciji epski pripovjeda~ slu`i epitetima Ep zapo~inje

u kojoj epski pripovjeda~ i iznosi

. Budu}i da je tema poznata,

PRIPOVIJEDANJE ne po~inje od

zbivanja (ab ovo),

nego nas pripovjeda~ uvodi u sredi{te radnje (

).

Zavr{etak doga|aja opisanih u epu otprije je poznat. Stoga epski pripovjeda~, da bi zadr`ao pozornost slu{atelja/~itatelja, radnju i odga|a njezino kona~no razrje{enje (slu`i se retardacijom). Sredstva RETARDACIJE radnje: •

je

•

je

•

(rije~i, izraza ili situacija).

EPIKA, NL br. 14

193

Nastavni listi} br. 14

194

EPIKA, NL br. 14

Nastavni listi} br. 15

EPSKE VRSTE U STIHU 1. razred

1. Dopunite tvrdnje o epici u stihu. Za pomo} u rje{avanju zadatka, odnosno za provjeru rje{enja, poslu`ite se ~itankom: tablicom Epovi – 108. str., podsjetnikom Epika u stihu, Epske vrste – 111. str. te tekstovima u okvirima – 301. str. i 308. str. ) i pisana

• Podjela epske poezije prema podrijetlu: usmena ( ) epska poezija.

(

• Podjela epske poezije prema veli~ini ili opsegu: • epsko djelo u stihovima manjega opsega koje prikazuje pojedini doga|aj ili lik • ponekad se vi{e takvih djela povezuje u

posve}en

istom doga|aju ili liku • op{irno epsko djelo u stihovima u kojemu se oko glavnoga doga|aja i likova ni`u sporedne radnje i likovi • prema nekim teorijama nastao je povezivanjem u cjelinu • tematska podjela:

EPOPEJA

herojski (juna~ki)

pustolovni

religiozni

vite{ki

didakti~ki (pou~ni)

`ivotinjski...

• naziv za vrlo op{iran ep koji daje • naziva se i nacionalni ep • mnogi herojski epovi imaju zna~aj nacionalnih epova (epopeja) • primjeri nacionalnih epova: (babilonsko-asirski ep)

knji`evnosti staroga Istoka anti~ka knji`evnost

(staroindijski epovi) Homer:

(gr~ki epovi)

Vergilije: Eneida (rimski ep)

srednji vijek

(engleski ep),

(njema~ki ep)

(francuski ep),

({panjolski ep)

(finski ep) hrvatska knji`evnost

M. Maruli}:

, I. Gunduli}:

,

I. Ma`urani}:

EPIKA, NL br. 15

195

Nastavni listi} br. 15

196

EPIKA, NL br. 15

Nastavni listi} br. 16

model 5

JEDNOSTAVNI OBLICI (upute za rad)

1. razred

Tekstovi u~enik

jednostavni oblik

tekst

stranica

1. u~enik

MIT

Sizif Piram i Tizba

112 113

2. u~enik 3. u~enik

BAJKA

H. C. Andersen: Carevo novo ruho I. B. Ma`urani}: Kako je Potjeh tra`io istinu (ulomak)

116 119

BASNE

Ezop: Konj i magarac Starac i smrt I. A. Krilov: Pijetao i biser G. Krklec: @ablja melankolija

122 123 122 123

4. u~enik

Upute za individualni rad 1. Najprije pro~itajte zadani tekst. 2. Zapi{ite svoju reakciju, odnosno komentar na pro~itano djelo po{tuju}i sljede}a pravila: Ne smijete prepri~avati djela! Uklju~ite u svoj komentar vlastito iskustvo! Uvrstite u komentar i vrijednosni sud, primjerice Svi|a mi se jer ..., Ne sla`em se s ... 3. Samostalno obradite tekst slu`e}i se pitanjima iz ~itanke. U obradi: • predstavite sadr`aj teksta • opi{ite izraz (kompoziciju) teksta • definirajte knji`evnu vrstu kojoj tekst pripada • navedite zna~ajke te knji`evne vrste • pove`ite knji`evnu vrstu sa svojom reakcijom/komentarom. 4. Na kraju nacrtajte svoju umnu mapu obra|ene teme. Upute za skupni rad 1. Najprije svi predstavite djelo/djela koja ste ~itali (naslov, autor – tamo gdje je naveden, tema, knji`evna vrsta). Svi ~lanovi skupine te podatke trebaju zapisati u bilje`nicu. Tako }ete dobiti pregled triju jednostavnih oblika. 2. Zatim prika`ite, slu`e}i se svojom umnom mapom, ostalim ~lanovima skupine svoj oblik (prema prethodnoj uputi). Ostali ~lanovi skupine bilje`e va{ prikaz oblika u svoje bilje`nice. 3. Na kraju nacrtajte zajedni~ku umnu mapu jednostavnih oblika.

EPIKA, NL br. 16

197

Nastavni listi} br. 16

198

EPIKA, NL br. 16

Nastavni listi} br. 17

NOVELA – Vjekoslav Kaleb: Gost 1. razred

1. Pro~itajte tvrdnje o likovima novele Gost i za svaku napi{ite je li to~na (T) ili neto~na (N). Odgovor argumentirajte primjerima iz novele. TVRDNJA

T–N

ARGUMENTACIJA

Likovi su siroma{ni seljaci.

Pobo`ni su.

U suprotnosti su s prostorom u kojem se kre}u.

Iz njihova na~ina govora vidljivo je da su neobrazovani.

Osje}aju strah zbog dolaska psa.

Svi su likovi dobronamjerni prema psu jer ga do`ivljavaju kao obi~nu doma}u `ivotinju.

Svi su likovi sigurni da pas donosi nesre}u.

Likovi su prikazani su kao praznovjerni i nesretni ljudi.

EPIKA, NL br. 17

199

Nastavni listi} br. 17 2. Pro~itajte pitanja za analizu radnje i na temelju odgovora opi{ite unutra{nju kompoziciju. Pitanja za analizu • Odredite prostor radnje. U koje se doba dana zbiva radnja? [to joj je prethodilo? Kako to utje~e na raspolo`enje likova? • Koji doga|aj predstavlja sredi{nji motiv novele? • Oko ~ega su se likovi posva|ali? • Kako se pona{a pas? [to je u~inio na kraju novele? UVOD:

ZAPLET:

KULMINACIJA:

RASPLET:

3. Pro~itajte u ~itanci opis kompozicije novele (127. str.) i odgovorite na pitanja vezana uz novelu Gost. a) Kakva o~ekivanja kod ~itatelja izaziva raspolo`enje likova u uvodu novele?

b) Je li naglasak u sredi{njem dijelu novele na psiholo{koj analizi likova ili na razradi doga|aja?

c) Koju poantu donosi nagli preokret na zavr{etku novele?

4. Pro~itajte u ~itanci definiciju novele (127. str.) i podsjetnik Novela (134. str.). Nakon toga dopunite re~enice o noveli kao proznoj vrsti. Novela je

pripovjedna vrsta u kojoj se u

obliku obra|uje

lik ili doga|aj. Kao knji`evna vrsta razvila se u razdoblju , a njezinim za~etnikom smatra se povezuje sa strukturom tzv.

200

EPIKA, NL br. 17

On u svojoj zbirci novela u novelisti~ki novele.

Nastavni listi} br. 18

August [enoa: Zlatarovo zlato (kronologija zbivanja) 1. razred

1. U romanu Zlatarovo zlato zbivanja se odvijaju na dva plana: povijesnom (nacionalno-dru{tvenom) i ljubavnom. Zbivanja se prikazuju kronolo{ki, po godinama (od 1574. do 1592.). Tijekom ~itanja pratite zbivanja u romanu i dopunite njihov kronolo{ki slijed u tablici. FABULA

FABULA

DRU[TVENA TEMA:

NACIONALNA TEMA:

politi~ki sukobi u Hrvatskome sukob , odnosi hrvatskih

LJUBAVNA TEMA: i ljubav gra|anke

oko i plemi}a

i Be~a, borbe s

• hrvatski (npr. ) i crkveni velikodostojnici ) (npr. pripremaju otpor generalima • susret

1575.

1574.

• borbe protiv

• smrt

•

• dobio spor protiv

• izabran novi (Rudolf II.)

Dori izjavljuje ljubav

•

nudi Doru Stjepku

1576.

• sukob Stjepka i zbog Dore optu`uje

• Doru pred ocem •

odlazak od ku}e i otmica

•

spa{ava Doru

• Martina

EPIKA, NL br. 18

201

Nastavni listi} br. 18

1577.

• borbe s nastavljaju

se

• Pavle odlazi u

odri~e

• se banske ~asti

• sukobi u Saboru oko izbora •

uveden u •

1578.

bansku du`nost •

mu~i Zagrep~ane postaje • Zagrep~ani se `ale

podban •

se i u

• sukob i

vojske • Pavle i Dora planiraju

•

1579.

udaje za bana • ban banica Zagrebu

i smi{ljaju osvetu

•

smrt

•

smrt

• smrt

1584.

1581.

1580.

• nova parnica protiv

•

se odri~e podbanske ~asti

• ban “dignut” s banske ~asti

1591.

• nagodba izme|u i u korist

1592.

• smrt

202

EPIKA, NL br. 18

Nastavni listi} br. 19

TRADICIONALNI ROMAN – August [enoa: Zlatarovo zlato 1. razred

1. ^itaju}i roman Zlatarovo zlato, upoznali ste se s njegovom temom, fabulom, kompozicijom i likovima. Prona|ite u ~itanci predgovor romana ([tiocu, 147. str.) i pro~itajte ga. Zatim dopunite tvrdnje. U romanu se obra|uje povijesna gra|a: • vrijeme:

stolje}e

• prostori odvijanja radnje: • povijesni doga|aji: sva|a oko

, borbe s

i .

politi~ki sukobi u poglavlja. Na po~etku je romana predgovor

Vanjska kompozicija sastoji se od

) u kojem [enoa:

[tiocu (tj.

grada Zagreba, razne

• navodi izvore gra|e za roman: spis iz

i

te knjigu kroni~ara • najavljuje povijesnu temu: malena slika burne na{e • najavljuje realisti~ki na~in pisanja: Gledao sam da bude to

prilika onoga vremena.

Unutra{nja kompozicija obuhva}a dva fabularna tijeka: FABULA organizirana je pomo}u:

1.

motiva: hrvatski plemi}i suprotstavljaju se tu|inskoj vlasti

a)

nastoje}i sa~uvati nacionalnu slobodu i svoje feudalne privilegije se bune protiv nasilnoga plemstva nastoje}i

b) dru{tvenih motiva:

o~uvati svoja prava kao gra|ani slobodnoga kraljevskog grada FABULA: izme|u

2.

i

razvija se ljubav na prvi pogled, ali se ne mo`e .

ostvariti jer oni pripadaju

PARALELNI TIP ROMANA – tip romana u kojem nekoliko te~e

, a povezuju ih zajedni~ki likovi ili doga|aji.

EPIKA, NL br. 19

203

Nastavni listi} br. 19 Likovi se dijele prema: • ulozi u radnji: a) glavni:

b) sporedni:

• povijesnim izvorima: a) stvarni – nositelji

fabule:

b) izmi{ljeni – nositelji

fabule:

– intriganti (spletkari):

– likovi gra|ana:

• karakterizaciji: a) pozitivni:

b) negativni: ⇒ tzv. u oblikovanju a u oblikovanju

karakterizacija: likova pisac se slu`i postupkom idealizacije, likova postupkom karikiranja.

Zlatarovo je zlato: • povijesni roman: na temelju

izvora oblikuje umjetni~ku sliku pro{lih vremena

• tendenciozni roman: preko [enoinih romana ~itatelji upoznaju svoju nacionalnu i istovremeno u~e o • prvi cjelovit umjetni~ki roman u hrvatskoj knji`evnosti: kojima roman postaje omiljenim {tivom

[enoa `eli privu}i • tradicionalni roman – obilje`ja:

pripovjeda~ u

nizanje doga|aja, postupak socijalna …), upotreba 204

fabulom

EPIKA, NL br. 19

licu, likova (fizi~ka, govorna,

tehnika.

Nastavni listi} br. 20

MODERNI ROMAN – Jerome David Salinger: Lovac u `itu 1. razred

1. Obilje`ja tradicionalnoga i modernoga romana prikazana su u parovima. Pro~itajte ih i u svakome paru podcrtajte moderno obilje`je. U rje{avanju zadatka, odnosno za provjeru rje{enja poslu`ite se tekstovima u ~itanci: Tradicionalni roman (154. str.) i Moderni roman (157. str.). a) pripovijedanje u 1. licu – pripovijedanje u 3. licu b) klasi~ne pripovjeda~ke tehnike – tehnika unutra{njeg monologa c) nepouzdani pripovjeda~ – sveznaju}i pripovjeda~ d) reducirana fabula – razgranata fabula e) asocijativne veze me|u ulomcima (fragmentima) zbivanja – kronolo{ki slijed zbivanja f) realisti~ki postupak karakterizacije – psiholo{ka stanja lika (svijest i podsvijest) g) razgovorni stil, `argon – knji`evni jezik 2. Prepi{ite u tablicu obilje`ja modernoga romana iz prethodnoga zadatka. Zatim u desnome stupcu tablice potkrijepite svako obilje`je primjerima ili navodima iz romana Lovac u `itu. Navode prepi{ite iz ulomaka na 155. i 156. str. ~itanke. OBILJE@JA MODERNOGA ROMANA

PRIMJERI I NAVODI (Lovac i `itu)

a)

b)

c)

d)

EPIKA, NL br. 20

205

Nastavni listi} br. 20 e)

f)

g)

3. a) Pro~itajte iz ~itanke tekst Iz povijesti romana (159. str.) i odgovorite na pitanja. • U kojem stolje}u dolazi do raskida s tradicijom? • Koji pisac unosi sje}anje kao temu romana? • Napi{ite naslov njegova ciklusa. • Karakterizira li taj ciklus romana, s obzirom na temu sje}anja, kronolo{ka ili retrospektivna kompozicija? b) Brojkama ozna~ite redoslijed zbivanja u romanu Lovac u `itu. • boravak u {koli (Pencey Prep) • boravak u bolnici • povratakk u}i • boravak u New Yorku • putovanje vlakom c) Obrazlo`ite po ~emu je kompozicija romana Lovac u `itu sli~na kompoziciji ciklusa prikazanoga u tekstu Iz povijesti romana.

206

EPIKA, NL br. 20

Nastavni listi} br. 21

ANALIZA DRAMSKOG TEKSTA – Miro Gavran: Kad umire glumac 1. razred

1. Pove`ite nazive za dijelove dramskoga teksta i njihove definicije (npr. a C): a) popis osoba A) ono {to govore glumci b) didaskalije B) imena dramskih lica (likova) c) replike C) opisi i upute redatelju i glumcima

2. a) Potra`ite u ~itanci ulomak teksta drame M. Gavrana Kad umire glumac (165. do 167. str., do analize). Slu`e}i se odgovorom na prethodno pitanje, prepoznajte u navedenome ulomku dijelove dramskoga teksta. b) Pro~itajte ulomak i prema sljede}im pitanjima usmeno analizirajte dramsku situaciju kojom tekst zapo~inje. • Koji likovi sudjeluju u dramskoj situaciji? • Usporedite likove na temelju podataka iz popisa osoba i zaklju~ite prevladavaju li me|u njima sli~nosti ili razlike. Potra`ite u ulomku didaskalije i replike kojima se va{ zaklju~ak potvr|uje. • Poku{ajte predvidjeti oko ~ega }e se razviti dramski sukob me|u likovima. c) ^itaju}i Tomov monolog (167. i 168. str.) i dijalog iz 3. scene (168. i 169. str.), provjerite jeste li to~no predvidjeli dramski sukob. d) Poku{ajte predvidjeti ho}e li zavr{etak drame biti sretan ili tragi~an. 3. a) Upi{ite u shemu nazive za dijelove dramske kompozicije. b) Za doma}u lektiru pro~itajte cijeli tekst drame Kad umire glumac. Tijekom ~itanja pratite razvoj dramskoga sukoba i dramske napetosti. Nakon ~itanja odredite dijelove dramske kompozicije i upi{ite ih u shemu.

DRAMA, NL br. 21

207

Nastavni listi} br. 21

208

DRAMA, NL br. 21

Nastavni listi} br. 22

model 6A

TRAGEDIJA (razvoj i obilje`ja)

1. razred

1. Opi{ite po~etke razvoja tragedije kronolo{ki povezuju}i pojmove. glumac – Tespis – kor – Sofoklo – obred – Eshil – Dioniz – ditiramb – korifej – jar~eva pjesma.

2. Slu`e}i se tekstom u okviru, napi{ite na crte nazive za dijelove gr~koga kazali{ta. Zatim za svaki dio odredite kome je bio namijenjen i napi{ite to u zagradu. Gr~ko se kazali{te kona~no oblikuje kao amfiteatralno: u sredi{tu je puni i ravan krug (orhestra) opasan nizom stepeni~asto povi{enih redova (koilon) namijenjenih gledateljima. Uz orhestru stoji zgrada (skena) koja u po~etku slu`i kao gluma~ka garderoba, a zatim preuzima ulogu igra}ega prostora za glumce. (prema N. Batu{i}u i V. [vacovu, Drama, dramaturgija, kazali{te, Uvod u knji`evnost)

(

)

(

)

(

)

3. Zaokru`ite to~ne tvrdnje o gr~koj tragediji. Svaku to~nu tvrdnju usmeno obrazlo`ite i potkrijepite zapa`anjima iz tragedije Antigona. a) Junaci se u postupcima vode visokim moralnim na~elima. b) Teme se uzimaju iz svakodnevnoga `ivota. c) Govor likova razli~it je od svakodnevnoga govora. d) Do tragi~noga zavr{etka dolazi zbog sukoba ideala i stvarnosti. e) Cilj izvo|enja tragedije jest katarza. f) U tragi~nome zavr{etku va`nu ulogu ima sudbina. g) Uz Eshila i Euripida, tre}i va`ni predstavnik bio je Aristofan.

DRAMA, NL br. 22

209

Nastavni listi} br. 22

210

DRAMA, NL br. 22

Nastavni listi} br. 23

Marin Dr`i}: Skup 1. razred

1. Zaokru`ite Da ili Ne s obzirom na to~nost navedene tvrdnje. Svaku neto~nu tvrdnju usmeno obrazlo`ite. • U Prologu komedije gledateljima se obra}a Amor, bog ljubavi.

DA / NE

• Pod njegovom maskom krije se sam Skup.

DA / NE

• Gluma~ka dru`ina koja izvodi komediju nosi ime Tezori}i.

DA / NE

• Komedija je „ukradena“ iz djela suvremenoga talijanskog autora.

DA / NE

• Skup se mukotrpno svega odricao da bi u{tedio tako mnogo novaca.

DA / NE

• Andrijana }e se mo}i udati samo za onoga tko ne tra`i miraz.

DA / NE

• Skup }e na kraju ostati bez svoga blaga.

DA / NE

• Zlati Kum je po{ten ~ovjek koji `eli o`eniti Andrijanu zbog njihove uzajamne ljubavi.

DA / NE

2. Dopunite re~enice temeljnim podacima o liku ili pojmu. . Skup ga ~uva u

• Suvremena je rije~ za tezoro

.

k}i. U nju je zaljubljen

• Andrijana je

.

. Dobre je Kamilova

• Zlati Kum je Kamilov

• O nevjestama i svekrvama rije~ je u dijalogu izme|u

. i

.

3. Uz ime slu`avke/sluge dopi{ite ime gospodara. Variva –

,

Gruba –

,

Munuo –

.

4. Izdvojite iz komedije vama najsmje{niji prizor.

DRAMA, NL br. 23

211

Nastavni listi} br. 23

212

DRAMA, NL br. 23

Nastavni listi} br. 24

model 7

ESEJ – Michel de Montaigne: O odgoju djece

1. razred

1. Na temelju analize sadr`aja i kompozicije Montaigneova eseja O odgoju djece dopunite sljede}e re~enice. .

Tema je eseja Tema se obra|uje u 3 kompozicijska dijela: 1. UVOD – iznose se klju~ne teze: , a ne u~ena ~ovjeka

• svrha je u~enja stvoriti

) odgoja djeteta ovisi o izboru

• u~in (=

• Montaigne smatra da dobar voditelj (= nego

) treba imati radije glavu (= ).

2. ARGUMENTACIJA – klju~ne teze obrazla`u se osobnim zapa`anjima i tvrdnjama te konkretnim primjerima i dokazima, na umjetni~ki `iv i slikovit na~in: TEZE (Montaigneova zapa`anja i tvrdnje)

ARGUMENTACIJA (primjeri i dokazi iz pedago{ke prakse anti~koga doba )

UMJETNI^KI NA^IN IZRA@AVANJA

Montaigne kritizira odgoj u kojem • Filozofi

U~enje napamet =

i Archesilas tra`ili su od svojih

je u~enikova du`nost samo da ono {to mu je re~eno. Nasuprot tome:

, pa

u~enika da

.

su tek onda oni

.

• Veliki je govornik Ciceron

a) u~enika treba staviti pred izbor ,

da sve

pune (nam se) u{i kao

i sam (odgojitelj je

smatrao da je najve}a smetnja uspje{nome pou~avanju u~itelja.

tu da tek ponekad u~eniku probije ) b) odgojitelj treba svoga u~enika kako govori.

DISKURZIVNI KNJI@EVNI OBLICI, NL br. 24

213

Nastavni listi} br. 24 Montaigne zahtijeva da u~enik:

• Kao uzor navode se

i bit rije~i

a) tra`i

U~enje bez

pedagogijska na~ela filozofa

razumijevanja i .

b)

primjene = hrana

najrazli~itijim stvarima ono {to

i

je nau~io.

. • Filozof Pitagora `ivot uspore|uje Ono {to je nau~eno

Montaigne smatra da:

s

a) ne treba u~iti samo iz

samo iz na kojima,

b) treba u~iti iz vlastitih i tu|ih

kao gledatelji `ivota drugih ljudi, .

= sposobnost.

mo`emo puno toga u svome `ivotu.

Montaigne na temelju iskustva u

• Veli~a se znanje starih

u~enju stranih jezika isti~e da je

i

najuspje{nije u~enje

. iskustvom.

3. ZAKLJU^AK – pravilno pou~avanje poti~e a nepravilnim pou~avanjem od djece se stvara : ... mudrost, da bi valjala, nije dovoljno samo njome se moramo i

.

O odgoju djece (iz perspektive u~enika) Ako `elite, mo`ete napisati svoj komentar na tekst eseja.

214

DISKURZIVNI KNJI@EVNI OBLICI, NL br. 24

i

, natovarena ,

Nastavni listi} br. 25

DISKURZIVNI KNJI@EVNI OBLICI (ponavljanje) 1. razred

1. Dopunite tvrdnje o knji`evno-znanstvenim vrstama. KNJI@EVNO-ZNANSTVENE VRSTE · ESEJ ili

je

vrsta u kojoj se ili

obra|uju razli~ite teme iz

.

pristup temi i

U eseju se spajaju

na~in obrade teme.

Esej ima trodijelnu strukturu: · u UVODU se iznosi neka · u ARGUMENTACIJI se navode · u ZAKLJU^KU se potvr|uje

. koji u

Tvorac eseja francuski je knji`evnik (

djelu

g.) iznosi svoja razmi{ljanja o ~ovjeku i svijetu.

Kad esej obra|uje teme iz knji`evnosti, smatra se dijelom . njema~koga

Primjeri takva eseja jesu knji`evnika Reinera Marie Rilkea.

poznati su hrvatski pisci eseja.

·

je

vrsta u kojoj se tema putovanja razvija i izra`avanjem

istodobnim opisom osobnoga do`ivljaja svijeta.

,

Me|u hrvatskim knji`evnicima putopisci su bili: ,

i dr.

· U MEMOARIMA ili i autor

autor pi{e o zna~ajnim svoga vremena, a u redom zapisuje doga|aje i osobna zapa`anja i razmi{ljanja.

DISKURZIVNI KNJI@EVNI OBLICI, NL br. 25

215

Nastavni listi} br. 25 · BIOGRAFIJA ili

donosi opis

·

.

donosi opis vlastitoga `ivota.

· U

se suprotstavljaju stavovi o knji`evnim, politi~kim,

znanstvenim i drugim pitanjima. 2. Popunite tablicu. PUBLICISTI^KE VRSTE

novinska polemika

reporta`a ili podlistak

Tema?

Na~in obrade teme?

Obja{njenje naziva?

216

DISKURZIVNI KNJI@EVNI OBLICI, NL br. 25

Nastavni listi} br. 26

Ep o Gilgame{u 1. razred

1. Potra`ite u ~itanci (210. i 212. str.) podatke o epu o Gilgame{u i upi{ite ih na crte. Vrijeme nastanka:

Pismo:

Jezik:

Oblik:

Vrijeme pronalaska:

Mjesto pronalaska:

2. Pro~itajte sadr`aj epa (210. i 212. str.) i zaokru`ite samo to~ne tvrdnje (T). · Prvi dio epa zavr{ava Enkiduovom, a drugi dio Gilgame{ovom smr}u.

T–N

· Prije nego {to su postali prijatelji, Gilgame{ i Enkidu bili su protivnici.

T–N

· Gilgame{ u borbi slu~ajno usmrti Enkidua i zbog toga je `alostan.

T–N

· Gilgame{ tuguje zbog Enkiduove smrti, ali i zbog vlastite smrtnosti.

T–N

· Pred kraj epa Gilgame{ se vra}a u grad Uruk da sagradi grobnicu.

T–N

· Prije povratka u Uruk Gilgame{ razgovara s Enkiduovom sjenom u podzemnome svijetu. T – N 3. Pro~itajte ulomak epa iz 10. plo~ice (210. i 211. str.) i analizirajte ga po pitanjima ispod teksta. Na temelju analize opi{ite odnos starovjekovnoga ~ovjeka prema vlastitoj sudbini.

KNJI@EVNOSTI STAROGA ISTOKA, NL br. 26

217

Nastavni listi} br. 26

4. Pro~itajte ulomak epa iz 11. plo~ice (211. i 212. str.) i analizirajte ga po pitanjima ispod teksta. Slu`e}i se odgovorima i primjerima iz teksta ulomka, napi{ite tra`ene podatke o religiji starih naroda. Imena bogova:

Obilje`ja bogova:

Odnos bogova prema ~ovjeku:

Odnos ~ovjeka prema bogovima:

218

KNJI@EVNOSTI STAROGA ISTOKA, NL br. 26

Nastavni listi} br. 27

model 8

Biblija (tekstovi za rad u skupini)

SKUPINA

UVODNI TEKSTOVI

1. razred

BIBLIJSKI TEKSTOVI (ulomci)

1. skupina

Stari zavjet (213. str.) Petoknji`je (214. str.) Knjiga postanka (214. str.)

Kajin i Abel (214. i 215. str.) Potop (215. i 216. str.)

2. skupina

Stari zavjet (213. str.) Petoknji`je (214. str.) Knjiga izlaska (214. str.)

Oslobo|enje iz Egipta (217. str.)

3. skupina

Judita (218. str.)

Judita i starje{ine (218. i 219. str.) Judita i Holoferno (219. str.)

4. skupina

Psalmi (220. str.) Podjela psalama – sadr`aj i oblik (222. str.)

Psalam 19. (220. str.) Psalam 123. (221. str.) Psalam 129. (221. str.)

5. skupina

Mudrosne knjige (222. str.) tekst u okviru (225. str.)

Pjesma nad pjesmama (223. i 224. str.)

6. skupina

Novi zavjet (226. str.) Evan|elje po Luki (227. i 228. str.) Dijelovi Novoga zavjeta – Evan|elja (226. str.) Evan|elje po Ivanu – Proslov (228. i 229. str.)

7. skupina

Novi zavjet (226. str.) Svjedo~anstvo Ivana Krstitelja (229. str.) Dijelovi Novoga zavjeta – Djela apostolska, Poslanice apostola Pavla – Hvalospjev ljubaPoslanice apostola Pavla, Katoli~ke poslanice, vi (230. str.) Otkrivenje ili Apokalipsa (227. str.)

KNJI@EVNOSTI STAROGA ISTOKA, NL br. 27

219

Nastavni listi} br. 27

220

KNJI@EVNOSTI STAROGA ISTOKA, NL br. 27

Nastavni listi} br. 28

Biblija – Psalmi

model 8 1. razred

1. Potra`ite u ~itanci (220. i 221. str.) primjere psalama. Pro~itajte jedan psalam po izboru (izbor mo`ete napraviti sami ili u dogovoru s nastavnikom). Najprije na praznu crtu napi{ite naslov psalma, a zatim ga interpretirajte slijede}i upute za interpretaciju. U interpretaciji se mo`ete slu`iti i pitanjima u ~itanci. Psalam Interpretacija a) Pro~itajte u ~itanci (222. str.) podatke o podjeli psalama. Zatim analizirajte SADR@AJ i OBLIK (po~etak, glavni dio) odabranoga psalma. Svoje odgovore potkrijepite primjerima i navodima iz teksta. Na osnovi analize zaklju~ite kojoj skupini pripada va{ psalam. Analiza sadr`aja:

Analiza oblika (po~etak):

Analiza oblika (glavni dio):

ZAKLJU^AK: b) Analizirajte PJESNI^KI JEZIK i na temelju analize zaklju~ite koje je stilsko izra`ajno sredstvo najistaknutije. Navedite primjer.

c) Na temelju analize sadr`aja, oblika i pjesni~koga jezika zaklju~ite kakav je PJESNI^KI RITAM i odredite kojim je sredstvima ostvaren.

KNJI@EVNOSTI STAROGA ISTOKA, NL br. 28

221

Nastavni listi} br. 28

222

KNJI@EVNOSTI STAROGA ISTOKA, NL br. 28

Nastavni listi} br. 29

ANTIKA: RELIGIJA – MITOLOGIJA – FILOZOFIJA – KNJI@EVNOST

model 9

1. razred

1. Najprije pozorno pro~itajte tekstove, a zatim odgovorite na pitanja. Religija i mitolo{ka slika svijeta Ljudi su oduvijek postavljali pitanja poput ovih: Kako je nastao svijet? Za{to se doga|aju promjene? Koji je smisao postojanja? Postoji li sudbina koja upravlja svijetom? Razli~ite religije pru`ale su ljudima odgovore na ta pitanja. Takva religiozna tuma~enja prenosila su se s koljena na koljeno pomo}u mitova. Mitovi su pri~e o bogovima u kojima se poku{ava objasniti za{to je `ivot takav kakav jest. Filozofija Pod filozofijom (gr~. filia – ljubav, sofia – mudrost) razumijevamo nov na~in mi{ljenja koji se pojavio u Gr~koj otprilike 600 godina prije Krista. Tada je mitolo{ki na~in mi{ljenja ustupio mjesto razmi{ljanju koje se temelji na iskustvu i razumu. Cilj je prvih gr~kih filozofa prona}i obja{njenja prirodnih procesa prou~avanjem same prirode. Homerov nauk o bogovima bila je prva stvar koju su gr~ki filozofi kritizirali, zato {to su bogovi toliko sli~ili ljudima, a i zato {to su bili jednako sebi~ni i nepouzdani kao i oni. Po prvi put netko je rekao da mitovi mo`da i nisu drugo nego ljudske predod`be. Ljudi su stvorili bogove na svoju sliku. Misle da se bogovi ra|aju i da imaju tijelo, odijelo i jezik kao i mi. Crnci vjeruju da su bogovi tamne ko`e i spljo{tenoga nosa, dok Tra~ani zami{ljaju da su plavooki i plavokosi. Da bikovi, konji i lavovi mogu slikati, predstavili bi svoje bogove kao bikove, konje i lavove. (filozof Ksenofan, 6. st. pr. Krista) (prema: Jostein Gaarder, Sofijin svijet) Osim toga, ne smije se nipo{to zaboraviti da je u staroj Gr~koj u~injen bitan okret od mitologije prema filozofiji i znanosti, da je tek tada i ondje suprotstavljen jedan na~in mi{ljenja, koji su Grci odre|ivali kao mythos, drugom na~inu, kojeg su nazvali logos, a koji je temelj na kojem su zasnovane sve promjene ne samo mi{ljenja nego i zbilje, a koje su doista zapo~ele kako u knji`evnosti i religiji tako i u organizaciji dru{tvenoga `ivota, pa i u cjelokupnom shva}anju ~ovjeka i svijeta. Gr~ka filozofija i gr~ke znanosti bitno su promijenile obzor unutar kojeg se mo`e sagledati i gr~ka knji`evnost. (Milivoj Solar, Povijest svjetske knji`evnosti)

1. Objasnite odnos religija – mitologija – filozofija. 2. Kojim argumentima gr~ki filozofi opovrgavaju Homerovu sliku svijeta (ljudi i bogovi)? 3. Zaklju~ite kakve promjene u shva}anju ~ovjeka i svijeta unosi Gr~ka.

ANTI^KA KNJI@EVNOST, NL br. 29

223

Nastavni listi} br. 29

224

ANTI^KA KNJI@EVNOST, NL br. 29

Nastavni listi} br. 30

ANTIKA: KNJI@EVNOST – FILOZOFIJA – UMJETNI^KO DJELO

model 9

1. razred

1. Najprije pozorno pro~itajte tekst, a zatim odgovorite na pitanja. Knji`evnost koja je ro|ena u Gr~koj, pa zatim nastavljena u Rimu, ostala je tako do danas ne samo po~etak i temelj nego prema mnogim mi{ljenjima ~ak i svojevrstan neprema{en uzor sve do na{ih dana. (...) Ne radi se tako zapravo samo o nekoj skali vrijednosti i utjecaja, nego se radi o ~injenici da se knji`evnost u onom smislu u kojem je danas shva}amo, ~itamo i razumijevamo, pojavljuje naj~e{}e upravo i jedino u staroj Gr~koj. ^ini se da je tada, i upravo tada, knji`evnost uvelike dobila onu ulogu u cjelokupnoj kulturi koju je, uglavnom, zadr`ala do danas: anti~ka je knji`evnost, kao i cjelokupna umjetnost, uspostavila ne{to poput ideala ljepote; jedino je ona istakla i naglasila knji`evnosti svojstvenu „estetsku funkciju“. Ne{to sli~no te{ko je tvrditi za nema sumnje izuzetno vrijedne i va`ne egipatske ili biblijske tekstove primjerice, koji su ipak bili svagda i u prvom redu sveti tekstovi. Osim toga, novija istra`ivanja barem kao uvjerljivu hipotezu donose da je tek gr~ko pismo omogu}ilo da se kultura u cjelini okrene prema pismu, {to klinastom pismu ili hijeroglifima nije moglo uspjeti, ili ih barem mi danas ne mo`emo ~itati tako kako su ih ~itali suvremenici. Zato je vrlo vjerojatno da su tek u staroj Gr~koj i „muze nau~ile pisati“, pa i zbog toga anti~ku knji`evnost mo`emo do`ivjeti ne samo kao temelj i prete~u dana{nje knji`evnosti nego i kao knji`evnost koju i dandanas s u`ivanjem mo`emo ~itati. (...) Svojevrstan je duboki paradoks na{e kulture {to je filozofija zapo~ela kao kritika knji`evnosti; ona je u knji`evnosti vidjela ~uvara mitologije, a njezin temeljni napor bija{e da se suprotstavi mitskom mi{ljenju i da uspostavi potpuno nov svjetonazor i nov na~in spoznaje, zasnovan na novom na~inu istine. Filozofija tako tvrdi da knji`evnost la`e, pa }e Heraklit re}i da bi „Homera valjalo {ibom istjerati iz dr`ave“, a Platon }e zahtijevati da se knji`evnost ograni~i na ono i samo ono {to je filozofija odobrila. Istodobno, me|utim, s na{eg stajali{ta gledano gr~ka je filozofija izuzetno i umjetni~ka i knji`evna. Djela gr~kih filozofa nisu samo primjeri strogosti racionalnoga mi{ljenja, nego su tako|er vrlo ~esto i primjeri izuzetne umjetni~ke proze, kakva je nadahnula cjelokupnu kasniju umjetni~ku knji`evnost. (Milivoj Solar, Povijest svjetske knji`evnosti)

1. Navedite najmanje tri argumenta iznesena u ulomku kojima }ete potkrijepiti tezu da su kultura i shva}anje knji`evnosti kakvo danas poznajemo zapo~eli upravo u Gr~koj. 2. Po ~emu se djela anti~ke knji`evnosti razlikuju od, primjerice, egipatskih ili biblijskih tekstova? 3. Koji ideal isti~e „estetska funkcija knji`evnosti“? 4. Kakav je bio odnos gr~kih filozofa prema knji`evnosti?

ANTI^KA KNJI@EVNOST, NL br. 30

225

Nastavni listi} br. 30

226

ANTI^KA KNJI@EVNOST, NL br. 30

Nastavni listi} br. 31

KRONOLO[KE TABLICE – anti~ka knji`evnost

model 9

1. razred

ANTI^KA KNJI@EVNOST – knji`evnost stare Gr~ke 1. RAZDOBLJE: pretklasi~no (arhajsko) razdoblje (8. st. pr. Kr. – oko 450. pr. Kr.) AUTOR

DJELO

KNJI@EVNA VRSTA

pojmovi, izrazi

DJELO

KNJI@EVNA VRSTA

pojmovi, izrazi

DJELO

KNJI@EVNA VRSTA

pojmovi, izrazi

2. RAZDOBLJE: AUTOR

3. RAZDOBLJE AUTOR Menandar

ANTI^KA KNJI@EVNOST, NL br. 31

227

Nastavni listi} br. 31

228

ANTI^KA KNJI@EVNOST, NL br. 31

Nastavni listi} br. 32

KRONOLO[KE TABLICE – anti~ka knji`evnost

model 9

1. razred

ANTI^KA KNJI@EVNOST – rimska knji`evnost 1. RAZDOBLJE: uvodno razdoblje (do pojave prvih spomenika; oko 240. pr. Kr.) 2. RAZDOBLJE: arhajsko razdoblje (oko 240. pr. Kr. – 80. pr. Kr.) AUTOR

DJELO

KNJI@EVNA VRSTA

pojmovi, izrazi

DJELO

KNJI@EVNA VRSTA

pojmovi, izrazi

DJELO

KNJI@EVNA VRSTA

pojmovi, izrazi

3. RAZDOBLJE: AUTOR

4. RAZDOBLJE: AUTOR

5. RAZDOBLJE:

ANTI^KA KNJI@EVNOST, NL br. 32

229

Nastavni listi} br. 32

230

ANTI^KA KNJI@EVNOST, NL br. 32

Nastavni listi} br. 33

KRONOLO[KE TABLICE (obrazac) 1. razred

KNJI@EVNOST RAZDOBLJE: AUTOR

DJELO

KNJI@EVNA VRSTA

pojmovi, izrazi

ANTI^KA KNJI@EVNOST, NL br. 33

231

Nastavni listi} br. 33

232

ANTI^KA KNJI@EVNOST, NL br. 33

Nastavni listi} br. 34

model 9

ANTI^KA KNJI@EVNOST (pregled)

1. razred

1. Dopunite re~enice. Anti~ka knji`evnost traje od

do

.

Obuhva}a knji`evnost

i

.

2. Istra`ite u rje~niku sva zna~enja pojmova klasika, klasi~an i zaklju~ite jesu li pojmovi klasi~ni i anti~ki sinonimi. Svoj zaklju~ak pismeno obrazlo`ite.

3. Zaokru`ite to~nu tvrdnju o rimskoj knji`evnosti. a) Po~ela se razvijati nakon zavr{etka gr~ke knji`evnosti. b) Zanemarila je gr~ko naslije|e i razvijala se od po~etka samostalno. c) Imala je ulogu posrednice izme|u starogr~ke i europske knji`evnosti. d) Dijeli se u tri velika razdoblja. 4. Upi{ite ispod naziva knji`evnih vrsta imena predstavnika u gr~koj i rimskoj knji`evnosti. EP Gr~ka knji`evnost: Rimska knji`evnost: LIRSKA POEZIJA Gr~ka knji`evnost: Rimska knji`evnost: TRAGEDIJA Gr~ka knji`evnost: Rimska knji`evnost: KOMEDIJA Gr~ka knji`evnost: Rimska knji`evnost: 5. Slu`e}i se razli~itim izvorima znanja (knjige iz povijesti knji`evnosti, internet), istra`ite koji su se prozni oblici razvili u anti~koj knji`evnosti.

ANTI^KA KNJI@EVNOST, NL br. 34

233

Nastavni listi} br. 34

234

ANTI^KA KNJI@EVNOST, NL br. 34

Nastavni listi} br. 35

GR^KA KNJI@EVNOST – LIRSKA POEZIJA (1) 1. razred

1. Potra`ite u ~itanci pjesme La|i (243. str.) i Ljubavna strast (244. str.). Pro~itajte pjesme i podatke o njihovim autorima. Zatim samostalno interpretirajte pjesme slu`e}i se pitanjima ispod teksta. Na temelju interpretacije i podataka o autorima dopunite tekstove o predstavnicima gr~ke lirske poezije. · Alkej je pjesnik s otoka

. Bio je pripadnik

sloja, a istaknuo se u politi~kim borbama protiv

Mirsila te iz domovine.

je neko vrijeme bio · Jedan je najve}ih pjesnika

lirike. Njegov pjesni~ki opus ~ine: pjesme s temama iz politi~koga `ivota (u pjesmi La|i, slu`e}i se

a)

, prikazuje sudbinu svoje

stilskom figurom

u vrijeme )

s mitolo{kim motivima

b) c) pjesme koje su se pjevale na d) pjesme s

temom.

· Alkej je pisao

strofom, sastavljenom od dvaju i jednoga

jednoga · Sapfa je pjesnikinja s otoka

, .

. Na rodnom je otoku upravljala {kolom za

, u kojoj se njegovao se kult bo`ice

i kult

(Eros). · Kao i pjesnik

, bila je predstavnica

temi, a pisane su u formi epitalamija

njezine pjesme posve}ene (

lirike. Sve su

pjesama) i

.

· Njezinu pjesmu Ljubavna strast nazivaju ljubavnom odom jer

· Po Sapfi je nazvana jednoga

strofa koja se sastoji od triju

i

.

2. Potra`ite u rje~niku stranih rije~i zna~enje pojmova tiranin i lezbijska ljubav te objasnite vezu izme|u tih pojmova i onoga {to ste saznali u prethodnome zadatku.

ANTI^KA KNJI@EVNOST, NL br. 35

235

Nastavni listi} br. 35

236

ANTI^KA KNJI@EVNOST, NL br. 35

Nastavni listi} br. 36

GR^KA KNJI@EVNOST – LIRSKA POEZIJA (2) 1. razred

1. Potra`ite u ~itanci pjesme Pijuckajmo (246. str.) i Pjesnik o ratu (247. str.). Pro~itajte pjesme i podatke o njihovim autorima. Zatim samostalno interpretirajte pjesme slu`e}i se pitanjima ispod teksta. Na temelju interpretacije i podataka o autorima dopunite tekstove o predstavnicima gr~ke lirske poezije. · Anakreont je, uz

i

, tre}i predstavnik gr~ke

lirike. Rodom je iz grada Tej u · Njegove su pjesme kratke, pisane

. stilom i tematski vezane uz `ivotne

:

, ljubav i

raspolo`enje. .

One su izraz anti~ke filozofije hedonizma, prema kojoj je svrha `ivota

· U pjesmi Pijuckajmo Anakreont uspore|uje odnos anti~koga ~ovjeka prema u`ivanju i odnos susjednih, ):

barbarskih naroda (primjerice

. · Posebna se vrsta lirskih pjesama po Anakreontovim pjesmama naziva · Pindar je najve}i predstavnik gr~ke

.

lirike. Jedan je od prvih pjesnika grada ili neke osobe, a posve}ene su uglavnom

koji je pjesme pisao po na

. Nazivaju se

. Zbog njihova

i dijele se prema tona zovu ih i

,

a Pindara smatraju utemeljiteljem

kao tradicionalnoga oblika.

· U pjesmi Pjesnik o ratu Pindar iznosi

poruku i kriti~ki prikazuje me|u gra|anima.

posljedice

2. Slu`e}i se razli~itim izvorima znanja (knjige, internet), saznajte vi{e o hedonizmu i u~enju gr~koga filozofa Epikura koje se temelji na ljudskoj te`nji za sre}om. Na temelju onoga {to ste saznali, napi{ite sastavak na temu Odnos anti~koga ~ovjeka prema u`ivanju i sre}i. 3. Gr~ka lirska poezija do`ivljava procvat u 7. i 6. stolje}u prije Krista. Na vremensku crtu kronolo{ki poredajte njezine predstavnike: Pindara, Alkeja, Sapfu i Anakreonta. 7. st. pr. Kr.

6. st. pr. Kr.

ANTI^KA KNJI@EVNOST, NL br. 36

237

Nastavni listi} br. 36

238

ANTI^KA KNJI@EVNOST, NL br. 36

Nastavni listi} br. 37

GR^KA KNJI@EVNOST – EPSKA I LIRSKA POEZIJA (ponavljanje) 1. razred

1. Ispod vremenske crte kronolo{ki upi{ite nazive ~etiriju razdoblja gr~ke knji`evnosti. Zatim zaokru`ite naziv razdoblja u kojem se razvija epska i lirska poezija. 8. st. pr. Kr.

oko 450. g. pr. Kr.

323. g. pr. Kr.

30. g. pr. Kr.

6. st. posl. Kr.

2. Dopunite tvrdnje o gr~koj epskoj poeziji. predaju. Prvi je poznati epski

Po~eci razvoja epske poezije vezani su uz pjesnik

. Njegovi epovi

i

primjer su

za pisanje budu}ih epova.

herojskoga epa i predstavljaju

3. U razli~itim izvorima znanja (knjige iz povijesti knji`evnosti, internet) potra`ite naslove Hesiodovih epova i na temelju njih potkrijepite tvrdnju da je Hesiod tvorac genealo{koga i didakti~koga epa.

4. Slu`e}i se ~itankom i drugim izvorima znanja, dopunite tvrdnje o gr~koj lirskoj poeziji. .

Dana{nji oblik lirike predstavljale su pjesme koje su se izvodile uz i

Za njih se upotrebljavao naziv melika, a dijelila se na ili

ovisno o tome je li se izvodila Osim melike postojale su i pjesme koje su se recitirale: )i

, . (pjesme pisane u

(pjesme

tona).

5. Navedite imena predstavnika gr~ke monodijske lirike.

6. Pomo}u slova pove`ite najpoznatije vrste korske lirike i njihove nazive (npr. a C): . a) tren b) himna c) ditiramb d) epinikij e) epitalamij

A) pjesma u ~ast Dionizu B) pjesma u ~ast pobjedniku na natjecanjima C) tu`aljka i pohvala u ~ast pokojnika D) svadbena pjesma pred lo`nicom mladenaca E) pjesma u ~ast nekom bo`anstvu

ANTI^KA KNJI@EVNOST, NL br. 37

239

Nastavni listi} br. 37

240

ANTI^KA KNJI@EVNOST, NL br. 37

Nastavni listi} br. 38

GR^KA KNJI@EVNOST – TRAGEDIJA (ponavljanje) 1. razred

1. Upi{ite kronolo{kim redom imena gr~kih tragi~ara u prvi stupac tablice. U sljede}im stupcima navedite promjene koje je svaki od njih unio u strukturu tragedije. glumci

kor

radnja

1.

2.

3.

2. Uz imena autora prepi{ite naslove tragedija iz niza: Medeja, Elektra, Perzijanci, Kralj Edip, Okovani Prometej, Antigona, Sedmorica pod Tebom, Hekuba, Ajant. Sofoklo: Eshil: Euripid: 3. Na crtu upi{ite ime gr~koga tragi~ara na kojega se odnosi tvrdnja. Zatim odaberite jednu tvrdnju i usmeno je obrazlo`ite na primjeru lika tragi~koga junaka iz doma}e lektire. · Njegovi su likovi ljudi s vrlinama i slabostima, prikazani u unutra{njem sukobu izme|u razuma i strasti.

· Njegovi likovi nisu obi~ni ljudi, nego idealizirani junaci ~ijom sudbinom upravljaju bogovi.

· Njegovi likovi sami upravljaju svojom sudbinom vode}i se uzvi{enim moralnim principima.

ANTI^KA KNJI@EVNOST, NL br. 38

241

Nastavni listi} br. 38

242

ANTI^KA KNJI@EVNOST, NL br. 38

Nastavni listi} br. 39

Tit Makcije Plaut: [krtac 1. razred

1. Posjetite {kolsku knji`nicu, potra`ite odgovore na sljede}a pitanja i napi{ite ih na crte. Svaki odgovor obrazlo`ite. Je li [krtac izvorni naslov ove Plautove komedije?

Postoj li u knji`nici komedija [krtac nekoga drugog pisca?

Koji je naslov svojoj komediji o {krtome starcu dao Marin Dr`i}?

2. Na temelju usporedbe Plautove i Dr`i}eve komedije odredite to~nost tvrdnji. a) Plautov {krtac novac je na{ao, a Dr`i}ev ga je naslijedio.

T–N

b) Obojici je novac va`niji od sudbine vlastite k}eri.

T–N

c) Plautov {krtac ljubomorno ~uva novac, a Dr`i}ev ga tro{i.

T–N

d) Obojica izgube glavu kad im ukradu novac.

T–N

e) Blago Dr`i}eva {krca krade sluga, a blago Plautova {krca Megador.

T–N

3. Na temelju teme i dramskoga sukoba obrazlo`ite tvrdnje da je [krtac: a) komedija karaktera:

b) komedija intrige: . 4. Navedite u drami [rtac jednu situaciju quid pro quo i objasnite kako se u njoj posti`e komi~ni dojam. (O komediografskoj tehnici quid pro quo pro~itajte na 274. str. ~itanke).

ANTI^KA KNJI@EVNOST, NL br. 39

243

Nastavni listi} br. 39 5. Slu`e}i se ~itankom (94. str.) i dodatnim izvorima znanja (knjige iz povijesti knji`evnosti, internet), istra`ite razvoj gr~ke komedije (stara ati~ka komedija – Aristofan i nova ati~ka komedija – Menandar). Zatim pro~itajte u ~itanci (275. str.) tekst o Plautu i obrazlo`ite za{to je Plautov uzor Menandar, a ne Aristofan.

6. Postavite tezu o granici izme|u {tedljivosti i {krtosti. Napi{ite esej u kojem }ete argumentirano obrazlo`iti to~nost postavljene teze.

244

ANTI^KA KNJI@EVNOST, NL br. 39

Nastavni listi} br. 40

RIMSKA KNJI@EVNOST (dodatak) 1. razred

1. Slu`e}i se razli~itim izvorima znanja, upi{ite na prazne retke tra`ene podatke, kako je to u~injeno u primjeru. Tit Lukrecije Kar (oko 98. – 55. pr. Kr.) djelo/djela (naslov): O prirodi tema: obrana Epikurove filozofije knji`evna vrsta: ep (filozofski, pou~ni) Marko Tulije Ciceron (106. – 43. pr. Kr.) filozofska djela (naslovi): retori~ka djela (naslovi): zna~enje:

Lucije Anej Seneka (oko 4. pr. Kr. – 65.) djelo/djela (naslovi):

teme:

knji`evne vrste: Gaj Petronije Arbiter (? – 66.) djelo (naslov):

tema:

knji`evna vrsta: Apulej (125. – 180.) djelo (naslov):

tema:

knji`evna vrsta:

ANTI^KA KNJI@EVNOST, NL br. 40

245

Nastavni listi} br. 40

246

ANTI^KA KNJI@EVNOST, NL br. 40

Nastavni listi} br. 41

SREDNJOVJEKOVNA JUNA^KA EPIKA

model 10

1. razred

1. Upi{ite na prazne retke tra`ene podatke o srednjovjekovnim nacionalnim epovima.

Beowulf Nacionalna knji`evnost: Vrijeme nastanka: Tema:

Odnos povijesnoga i legendarnoga:

Glavni lik (ime i bitna obilje`ja):

Pjesan o Rolandu Nacionalna knji`evnost: Vrijeme nastanka: Tema:

Odnos povijesnoga i legendarnoga:

Glavni lik (ime i bitna obilje`ja):

Oblik (strofe, stih):

Pjesma o Cidu Nacionalna knji`evnost: Vrijeme nastanka: Tema:

Odnos povijesnoga i legendarnoga:

EUROPSKO SREDNJOVJEKOVLJE, NL br. 41

247

Nastavni listi} br. 41

Glavni lik (ime i bitna obilje`ja):

Oblik (pjevanja, strofe, stihovi):

Pjesma o Nibelunzima Nacionalna knji`evnost: Vrijeme nastanka: Tema:

Odnos povijesnoga i legendarnoga:

Glavni lik (ime i bitna obilje`ja):

Oblik (pjevanja, strofe):

Kalevala Nacionalna knji`evnost: Vrijeme nastanka (odnos epa i narodnih pjesama):

Teme i motivi:

Odnos povijesnoga i legendarnoga:

Glavni likovi (imena i bitna obilje`ja):

Oblik (pjevanja, stihovi): 2. Na temelju obilje`ja junaka srednjovjekovnih epova opi{ite u nekoliko re~enica idealni lik srednjovjekovnoga viteza.

248

EUROPSKO SREDNJOVJEKOVLJE, NL br. 41

Nastavni listi} br. 42

HRVATSKA SREDNJOVJEKOVNA KNJI@EVNOST (ponavljanje) 1. razred

1. Uz svaku to~nu tvrdnju zaokru`ite DA. Za svaku pogre{nu tvrdnju pripremite usmeni odgovor: objasnite u ~emu je pogre{ka te sastavite tvrdnju tako da bude to~na. · Hrvatska je srednjovjekovna knji`evnost nastajala na dvama pismima: glagoljici i latinici. DA / NE · ]irilicu je sastavio Konstantin ]iril.

DA / NE

· U 9. st. glagoljica dolazi do Hrvatske – na podru~ja oko Zagreba i Vara`dina.

DA / NE

· Izraz „hrvatska redakcija staroslavenskoga jezika“ zna~i da su Hrvati pisali staroslavenskim jezikom iz vremena Konstantina ]irila i Metoda.

DA / NE

· Muka sv. Margarite po knji`evnoj je vrsti prozna drama.

DA / NE

· Hrvatski srednjovjekovni romani prijevodi su stranih tekstova.

DA / NE

· Pjesma Va se vrime godi{}a originalna je hrvatska pjesma.

DA / NE

· Inkunabule su knjige pisane rukom u 15. stolje}u.

DA / NE

2. Upi{ite uz naslov knji`evnu vrstu. NASLOV

KNJI@EVNA VRSTA

Ljetopis popa Dukljanina Muka svete Margarite Zapis popa Martinca [ibenska molitva Svit se kon~a Aleksandrida Rumanac trojski

HRVATSKA SREDNJOVJEKOVNA KNJI@EVNOST, NL br. 42

249

Nastavni listi} br. 42 3. Upi{ite u lijevi stupac vrijeme (stolje}e ili, gdje je poznato, godinu) uz koje ve`emo doga|aj, pojam ili djelo u 2. stupcu. vrijeme

doga|aj, pojam, djelo O pismenima Ba{}anska plo~a Vinodolski zakon Ljetopis popa Dukljanina Zapis popa Martinca Pismo Nikole Modru{koga Lucidar Rumanac trojski Aleksandrida [ibenska molitva Svit se kon~a pojava srednjovjekovne drame Misal po zakonu rimskoga dvora primanje latinice glagoljica se pojavljuje u Hrvata Valunska plo~a, Kr~ki natpis, Plominski natpis Misal kneza Novaka djelovanje senjske tiskare djelovanje Konstantina ]irila i Metoda Hrvojev misal

250

HRVATSKA SREDNJOVJEKOVNA KNJI@EVNOST

PISANE PROVJERE ZNANJA

4.

PRIMJERI PISANE PROVJERE ZNANJA PRISTUP KNJI@EVNOSTI LIRIKA INTERPRETACIJA LIRSKE PJESME POVIJEST KNJI@EVNOSTI KNJI@EVNOSTI STAROGA ISTOKA

Priru~nik za nastavnike

251

Pisane provjere znanja

252

Pisane provjere znanja

PISANA PROVJERA ZNANJA (LIRIKA)

Ime i prezime, razred UPUTE ZA RJE[AVANJE · Prije nego {to napi{ete odgovor, pozorno pro~itajte pitanje i provjerite {to se od vas tra`i. · Pazite – u ponu|enim odgovorima ne mora samo jedan biti to~an! · Za autore napi{ite puno ime i prezime. · Kad rije{ite test, ponovno pro~itajte sva pitanja i provjerite to~nost svojih odgovora. Pravopisne i gramati~ke pogre{ke ispravite. Sretno!

1. Lirsku pjesmu ne karakterizira: a) kratko}a i sa`etost b) pripovijedanje c) asocijativnost d) iskazivanje osobnih misli i osje}aja 2. a) [to je tema?

b) Navedite naziv za najmanju jedinicu kojom se tema ostvaruje.

3. Nabrojite ~etiri lirske teme i za svaku napi{ite primjer (naslov pjesme i autora). LIRSKA TEMA

NASLOV

AUTOR

4. Pomo}u slova pove`ite pjesni~ku sliku s odgovaraju}im primjerom (npr. a C, …): . a) auditivna slika b) vizualna slika c) taktilna slika

A) mokre njive B) sve ti{i huk C) miris cvije}a D) aga vjetlost bl s

253

Pisane provjere znanja 5. Pro~itajte stihove i rije{ite zadatke ispod njih. I pjeva: “Ja sam danas ispio sunce plamno. I `ilice su moje nabrekle ko potoci. U utrobi se mojoj ljulju{ka more tamno. Na le|ima mi {uma, {to nagli trgnu srh. Dvije st’jene, dva obronka posta{e moji boci, A glava – gorski vrh.’’ a) Napi{ite naslov pjesme i autora.

b) Navedite naziv tradicionalnoga oblika kojem pjesma pripada.

c) Ispi{ite iz niza naziv figure koju pjesnik nije upotrijebio u stihovima: metafora, epitet, poredba, inverzija, hiperbola, onomatopeja, elipsa.

6. Zaokru`ite neto~ne tvrdnje. Preoblikujte ih u to~ne i upi{ite ih u prazan prostor. a) Znanost koja prou~ava stih zove se versifikacija. b) Srok je drugi naziv za stih. c) Osnovna ritmi~ka jedinica u kvantitativnoj versifikaciji zove se takt. d) Silabi~ki sustav utemeljen je na jednakom broju slogova u stihu. e) U epskom desetercu stanka je nakon petoga sloga.

7. Usporedite odu i himnu na temelju jedne sli~nosti i jedne razlike. SLI^NOST:

RAZLIKA:

8. Ciklus od deset elegija pod nazivom Florentinske elegije napisao je pjesnik .

254

Pisane provjere znanja 9. Pro~itajte tvrdnje o tradicionalnim oblicima i na crtama napi{ite koje su to~ne (T), a koje neto~ne (N). a) Ton epigrama je ozbiljan i misaon. b) Prve elegije bile su pisane u elegijskom distihu. c) Idila pripada krugu anakreontskih pjesama. d) Ditiramb opisuje miran `ivot u prirodi. e) Tema epitafa je prolaznost `ivota i ~ovjekova sudbina. 10. Zaokru`ite slovo ispred figure misli. a) inverzija

b) aliteracija

c) retori~ko pitanje

d) ironija

11. Pomo}u slova pove`ite figure rije~i s odgovaraju}im na~inom prijenosa zna~enja (npr. a D, …): . a) sinegdoha b) personifikacija c) metonimija d) metafora

A) prema nekim stvarnim odnosima B) prema suprotnosti C) prema odnosu dijela i cjeline D) prema odnosu `ivog i ne`ivog E) prema sli~nosti

12. Pro~itajte ulomak pjesme i odgovorite na pitanja ispod njega. Niz zapadno nebo i iz rasprsnutih {ipaka u vrtu krv se cijedi

Al s istoka se ve~e javi plavim licem i zapad biva blje|i, crveniji {ipci

a) Koji se tropi javljaju u stihovima?

b) Koja je sintakti~ka figura prisutna u stihovima? c) Kojim je ritmi~kim postupkom ostvaren ritam? d) Je li pjesma napisana vezanim ili slobodnim stihom? 13. U nekoliko re~enica opi{ite oblik talijanskog ili Petrarkina soneta (broj stihova, vrste strofa, rima, unutra{nja kompozicija.)

255

Pisane provjere znanja

PISANA PROVJERA ZNANJA (INTERPRETACIJA LIRSKE PJESME) Ime i prezime, razred UPUTE ZA INTERPRETACIJU · Pro~itajte pjesmu i analizirajte njezinu strukturu (tema, motivi, kompozicija, pjesni~ki jezik, pjesni~ki ritam). · Na temelju analize napi{ite interpretaciju pjesme u obliku sastavka. Tvrdnje u interpretaciji potkrijepite primjerima iz teksta pjesme.

Dobri{a Cesari}: Jesen Obukoh se. Prozoru pri|oh, A vani: jesen. Moj prijatelj u|e u mokrom kaputu I cijelu mi sobu namiri{e ki{om. Ne veli ni: Zdravo! Sjedne. Zanesen Izusti: »Jesen.« Ta rije~ je bila tako svje`a ko naran~a na grani nakon ki{e.

256

Pisane provjere znanja

257

Pisane provjere znanja

PISANA PROVJERA ZNANJA (KNJI@EVNOSTI STAROGA ISTOKA) Ime i prezime, razred UPUTE ZA RJE[AVANJE · Prije nego {to napi{ete odgovor, pozorno pro~itajte pitanje i provjerite {to se od vas tra`i. · Za autore napi{ite puno ime i prezime. · Kad rije{ite test, ponovno pro~itajte sva pitanja i provjerite to~nost svojih odgovora. Pravopisne i gramati~ke pogre{ke ispravite. Sretno! 1. Uz djelo napi{ite knji`evnost kojoj pripada. a) Pan~atantra b) Biblija c) Ep o Gilgame{u d) Razgovor razo~arana ~ovjeka i njegove du{e 2. Prika`ite u kratkim crtama Kur’an (knji`evnost, zna~enje, sadr`aj, kompozicija).

3. Pomo}u slova pove`ite djela i knji`evne vrste (npr. a C): . a) Mahabharata b) Pan~atantra c) ajana Ram d) Vede

A) zbirka pri~a B) zbornik svetih knjiga C) ep

4. Ozna~ite brojkama kronolo{ki redoslijed doga|aja u Epu o Gilgame{u: Utnapi{tim pri~a o potopu

bogovi Gilgame{u {alju Enkidua

razgovor s Enkiduovom sjenom

Gilgame{ove i Enkiduove pustolovine

Gilgame{ova potraga za vje~nim `ivotom

258

Pisane provjere znanja 5. Kako se zove jedan od najljep{ih dijelova Mahabharate u kojem se iznose filozofske misli o ~ovjekovoj du`nosti? a) Samhita b) Bhagavadgita c) Bharate d) Pouka mudrosti 6. Zna~enje je gr~ke rije~i ta biblia: a) knjiga b) knji`ice c) knji`nica 7. Nabrojite dijelove Novoga zavjeta.

8. Usporedite Stari i Novi zavjet s obzirom na: BROJ KNJIGA:

JEZIK:

VRIJEME NASTAJANJA:

9. Dopunite tvrdnje. Prvi i osnovni dio Biblije u kojem se opisuje povijest izabranoga naroda zove se . Njegovo autorstvo pripisuje se

.

10. Pomo}u slova pove`ite biblijske knjige i tekstove koji im pripadaju (npr. A C): . a) Knjiga izlaska b) Knjiga postanka c) Mudrosne knjige d) Povijesne knjige

A) Potop B) Judita C) Psalmi D) Knjiga o Jobu E) Sinajski savez

259

Pisane provjere znanja 11. Zaokru`ite neto~ne tvrdnje o Pjesmi nad pjesmama. Preoblikujte ih u to~ne tvrdnje i upi{ite ih u prazan prostor. a) Smatra se najljep{om religioznom pjesmom staroga Istoka. b) U njoj se alegorijski opisuje ljubav izme|u Mojsija i izabranoga naroda. c) U po~etku je bila svjetovna svadbena pjesma. d) Pripada Mudrosnim knjigama.

12. Dopunite tvrdnje: Najstariji prijevod Biblije na latinski jezik zove se i pripisuje se

. Nastao je u

stolje}u

.

13. Autor prvoga tiskanog potpunog prijevoda Biblije na hrvatski jezik jest: a) Andrija Ka~i} Mio{i} b) Bartol Ka{i} c) Matija Petar Katan~i} d) Matija Antun Reljkovi} 14. Objasnite religiozno i knji`evnoumjetni~ko zna~enje Biblije kao temeljnoga djela europske kulture i civilizacije. RELIGIOZNO ZNA^ENJE:

KNJI@EVNOUMJETNI^KO ZNA^ENJE:

15. U nekoliko re~enica objasnite podjelu psalama na tri skupine (po sadr`aju).

16. Navedite naslov teksta iz kojega je ulomak i dio Biblije kojem pripada. a) U po~etku bija{e Rije~, b) Po le`aju svome, u no}ima, c) Ljubav je strpljiva, I Rije~ bija{e kod Boga – tra`ila sam ljubav je dobrostiva; I rije~ bija{e Bog. onoga koga ljubi du{a moja, ljubav ne zavidi, tra`ila sam ga, ali ga nisam na{la. ne hvasta se, ne oholi se.

260

NASLOV

AUTOR

a) auditivna slika b) vizualna slika c) taktilna slika

. A) mokre njive B) sve ti{i huk C) miris cvije}a D) blaga svjetlost

4. Pomo}u slova pove`ite pjesni~ku sliku s odgovaraju}im primjerom (npr. a C, …):

LIRSKA TEMA

3. Nabrojite ~etiri lirske teme i za svaku napi{ite primjer (naslov pjesme i autora).

b) Navedite naziv za najmanju jedinicu kojom se tema ostvaruje.

2. a) [to je tema?

a) kratko}a i sa`etost b) pripovijedanje c) asocijativnost d) iskazivanje osobnih misli i osje}aja

1. Lirsku pjesmu ne karakterizira:

253

UPUTE ZA RJE[AVANJE x Prije nego {to napi{ete odgovor, pozorno pro~itajte pitanje i provjerite {to se od vas tra`i. x Pazite – u ponu|enim odgovorima ne mora samo jedan biti to~an! x Za autore napi{ite puno ime i prezime. x Kad rije{ite test, ponovno pro~itajte sva pitanja i provjerite to~nost svojih odgovora. Pravopisne i gramati~ke pogre{ke ispravite. Sretno!

Ime i prezime, razred

PISANA PROVJERA ZNANJA (LIRIKA)

Pisane provjere znanja

254

8. Ciklus od deset elegija pod nazivom Florentinske elegije napisao je pjesnik

RAZLIKA:

SLI^NOST:

7. Usporedite odu i himnu na temelju jedne sli~nosti i jedne razlike.

a) Znanost koja prou~ava stih zove se versifikacija. b) Srok je drugi naziv za stih. c) Osnovna ritmi~ka jedinica u kvantitativnoj versifikaciji zove se takt. d) Silabi~ki sustav utemeljen je na jednakom broju slogova u stihu. e) U epskom desetercu stanka je nakon petoga sloga.

6. Zaokru`ite neto~ne tvrdnje. Preoblikujte ih u to~ne i upi{ite ih u prazan prostor.

c) Ispi{ite iz niza naziv figure koju pjesnik nije upotrijebio u stihovima: metafora, epitet, poredba, inverzija, hiperbola, onomatopeja, elipsa.

b) Navedite naziv tradicionalnoga oblika kojem pjesma pripada.

a) Napi{ite naslov pjesme i autora.

I pjeva: “Ja sam danas ispio sunce plamno. I `ilice su moje nabrekle ko potoci. U utrobi se mojoj ljulju{ka more tamno. Na le|ima mi {uma, {to nagli trgnu srh. Dvije st’jene, dva obronka posta{e moji boci, A glava – gorski vrh.’’

5. Pro~itajte stihove i rije{ite zadatke ispod njih.

Pisane provjere znanja

.

Rje{enja pisanih provjera znanja

261

262 b) aliteracija

c) retori~ko pitanje

d) ironija

A) prema nekim stvarnim odnosima B) prema suprotnosti C) prema odnosu dijela i cjeline D) prema odnosu `ivog i ne`ivog E) prema sli~nosti

Al s istoka se ve~e javi plavim licem i zapad biva blje|i, crveniji {ipci

255

13. U nekoliko re~enica opi{ite oblik talijanskog ili Petrarkina soneta (broj stihova, vrste strofa, rima, unutra{nja kompozicija.)

d) Je li pjesma napisana vezanim ili slobodnim stihom?

c) Kojim je ritmi~kim postupkom ostvaren ritam?

b) Koja je sintakti~ka figura prisutna u stihovima?

a) Koji se tropi javljaju u stihovima?

Niz zapadno nebo i iz rasprsnutih {ipaka u vrtu krv se cijedi

12. Pro~itajte ulomak pjesme i odgovorite na pitanja ispod njega.

a) sinegdoha b) personifikacija c) metonimija d) metafora

.

11. Pomo}u slova pove`ite figure rije~i s odgovaraju}im na~inom prijenosa zna~enja (npr. a D, …):

a) inverzija

10. Zaokru`ite slovo ispred figure misli.

e) Tema epitafa je prolaznost `ivota i ~ovjekova sudbina.

d) Ditiramb opisuje miran `ivot u prirodi.

c) Idila pripada krugu anakreontskih pjesama.

b) Prve elegije bile su pisane u elegijskom distihu.

a) Ton epigrama je ozbiljan i misaon.

9. Pro~itajte tvrdnje o tradicionalnim oblicima i na crtama napi{ite koje su to~ne (T), a koje neto~ne (N).

Pisane provjere znanja

Rje{enja pisanih provjera znanja

. A) zbirka pri~a B) zbornik svetih knjiga C) ep

258

razgovor s Enkiduovom sjenom

Gilgame{ova potraga za vje~nim `ivotom

bogovi Gilgame{u {alju Enkidua Gilgame{ove i Enkiduove pustolovine

Utnapi{tim pri~a o potopu

4. Ozna~ite brojkama kronolo{ki redoslijed doga|aja u Epu o Gilgame{u:

a) Mahabharata b) Pan~atantra c) Ramajana d) Vede

3. Pomo}u slova pove`ite djela i knji`evne vrste (npr. a C):

2. Prika`ite u kratkim crtama Kur’an (knji`evnost, zna~enje, sadr`aj, kompozicija).

d) Razgovor razo~arana ~ovjeka i njegove du{e

c) Ep o Gilgame{u

b) Biblija

a) Pan~atantra

1. Uz djelo napi{ite knji`evnost kojoj pripada.

UPUTE ZA RJE[AVANJE x Prije nego {to napi{ete odgovor, pozorno pro~itajte pitanje i provjerite {to se od vas tra`i. x Za autore napi{ite puno ime i prezime. x Kad rije{ite test, ponovno pro~itajte sva pitanja i provjerite to~nost svojih odgovora. Pravopisne i gramati~ke pogre{ke ispravite. Sretno!

Ime i prezime, razred

a) Knjiga izlaska b) Knjiga postanka c) Mudrosne knjige d) Povijesne knjige

. A) Potop B) Judita C) Psalmi D) Knjiga o Jobu E) Sinajski savez

10. Pomo}u slova pove`ite biblijske knjige i tekstove koji im pripadaju (npr. A C):

. Njegovo autorstvo pripisuje se

Prvi i osnovni dio Biblije u kojem se opisuje povijest izabranoga naroda zove se

9. Dopunite tvrdnje.

VRIJEME NASTAJANJA:

JEZIK:

BROJ KNJIGA:

8. Usporedite Stari i Novi zavjet s obzirom na:

7. Nabrojite dijelove Novoga zavjeta.

a) knjiga b) knji`ice c) knji`nica

6. Zna~enje je gr~ke rije~i ta biblia:

.

259

5. Kako se zove jedan od najljep{ih dijelova Mahabharate u kojem se iznose filozofske misli o ~ovjekovoj du`nosti?

PISANA PROVJERA ZNANJA (KNJI@EVNOSTI STAROGA ISTOKA) a) Samhita b) Bhagavadgita c) Bharate d) Pouka mudrosti

Pisane provjere znanja

Pisane provjere znanja

Rje{enja pisanih provjera znanja

263

264 .

. Nastao je u

stolje}u

260

16. Navedite naslov teksta iz kojega je ulomak i dio Biblije kojem pripada. a) U po~etku bija{e Rije~, b) Po le`aju svome, u no}ima, c) Ljubav je strpljiva, I Rije~ bija{e kod Boga – tra`ila sam ljubav je dobrostiva; I rije~ bija{e Bog. onoga koga ljubi du{a moja, ljubav ne zavidi, tra`ila sam ga, ali ga nisam na{la. ne hvasta se, ne oholi se.

15. U nekoliko re~enica objasnite podjelu psalama na tri skupine (po sadr`aju).

KNJI@EVNOUMJETNI^KO ZNA^ENJE:

RELIGIOZNO ZNA^ENJE:

14. Objasnite religiozno i knji`evnoumjetni~ko zna~enje Biblije kao temeljnoga djela europske kulture i civilizacije.

13. Autor prvoga tiskanog potpunog prijevoda Biblije na hrvatski jezik jest: a) Andrija Ka~i} Mio{i} b) Bartol Ka{i} c) Matija Petar Katan~i} d) Matija Antun Reljkovi}

i pripisuje se

Najstariji prijevod Biblije na latinski jezik zove se

12. Dopunite tvrdnje:

11. Zaokru`ite neto~ne tvrdnje o Pjesmi nad pjesmama. Preoblikujte ih u to~ne tvrdnje i upi{ite ih u prazan prostor. a) Smatra se najljep{om religioznom pjesmom staroga Istoka. b) U njoj se alegorijski opisuje ljubav izme|u Mojsija i izabranoga naroda. c) U po~etku je bila svjetovna svadbena pjesma. d) Pripada Mudrosnim knjigama.

Pisane provjere znanja

Rje{enja pisanih provjera znanja

5. dio DODATAK • Nekoliko citata o ~itanju i ~itatelju (poticaj za raspravu) • Uz Ba{}ansku plo~u • Dru{tvo prijatelja glagoljice • Kalendar obljetnica i zna~ajni datumi (izbor) • Iz literature

Priru~nik za nastavnike

265

266

Knji`evni vremeplov 1

NEKOLIKO CITATA O ^ITANJU I ^ITATELJU (poticaj za raspravu)

5.

Daniel Pennac: Od korica do korica

Glagol ~itati ne podnosi zapovjedni na~in.Tu odbojnost dijeli s jo{ nekima: glagolom »voljeti«... glagolom »sanjati«... Naravno, uvijek mo`emo poku{ati. Pogledajte: »Voli me!«, »Sanjaj!«, »^itaj!«, »^itaj! Ma ~itaj, pobogu, nare|ujem ti da ~ita{!« - U sobu i ~itaj! Ishod? Nikakav.

Odbojnost prema knjizi nam je nepojmljiva, to vi{e ako pripadamo nara{taju, vremenu, sredini i obitelji koji su bili skloniji zabranjivanju ~itanja. - Daj, prestani ~itati, upropastit }e{ o~i! - Radije se igraj, vani je prekrasno. - Ugasi! Kasno je! Doista, ili je vrijeme bilo odve} lijepo za ~itanje ili je no} bila odve} mra~na. Vidite da smo glagol ~itati ili ne ~itati ve} sprezali u zapovjednom na~inu. ^ak i u pro{lom vremenu, ne mo`e se druga~ije. Dakle, u ono vrijeme ~itanje se smatralo prevratni~kim ~inom. Otkri}e romana je pratilo potajno likovanje zbog nepokoravanja obiteljskim pravilima. Dvostruko zadovoljstvo! Ah, kako su lijepa sje}anja na one ukradene sate, s knjigom pod pokriva~em uz slabu svjetlost d`epne svjetiljke. Kako je samo u tim no}nim satima Ana Karenjina hitala brzo – brzo ka svom Vronskom! Voljeli su se njih dvoje i to je ve} bilo lijepo, ali voljeli su se usprkos zabrani ~itanja i to je bilo jo{ ljep{e! Voljeli su se usprkos ocu i majci, voljeli su se usprkos nedovr{enoj zada}i iz matematike, usprkos nepredanom sastavku iz francuskog, usprkos nepospremljenoj sobi, voljeli su se i kad se moralo sjesti za stol, voljeli su se i prije deserta, odustaju}i od nogometne utakmice i berbe gljiva... odabrali su jedan drugoga i ni{ta drugo im nije trebalo. Bo`e moj, lijepe li ljubavi! A kako je samo kratak roman bio.

Priru~nik za nastavnike

267

Nekoliko citata o ~itanju i ~itatelju (poticaj za raspravu)

I evo mladi}a, u osami svoje sobe, ispred knjige koju ne ~ita. Sva njegova pri`eljkivanja da je sad negdje drugdje, pretvaraju otvorene stranice knjige u mutnozeleni ekran {to pomu}uje slova. Sjedi pred prozorom, le|ima okrenut zatvorenim vratima. Stranica 48. Ne usu|uje se izbrojiti sate koje je utro{io da bi kona~no do{ao do ~etrdeset osme. Knjiga ih ima to~no ~etiri stotine ~etrdeset {est. Mo`e se re}i pet stotina! 500 stranica! Jo{ kad bi bilo dijaloga! Da ne bi! Stranice pretrpane recima stije{njenim izme|u si}u{nih margina, crni ulomci nagomilani jedan na drugi i, tu i tamo, dijalog kao milostinja, a crtica, poput oaze, pokazuje da se prvi lik obra}a drugom. Ali ovaj mu ne odgovara. Slijedi hrpa od dvanaest stranica! Dvanaest stranica crnila! Uh, kako je zagu{ljivo! (...)

[to se onda zbilo izme|u negda{nje bliskosti i njega danas, spotaknutog o knjigu – stijenu, dok ga mi poku{avamo opravdati (to jest, umiriti same sebe) optu`uju}i ovo stolje}e i njegovu televiziju – koju smo, mo`da zaboravili isklju~iti. Je li televizija kriva? Je li dvadeseto stolje}e odve} »vizualno«? A devetnaesto odve} opisno? Pa, prema tome, osamnaesto odve} racionalno, sedamnaesto odve} klasi~no, {esnaesto odve} renesansno, Pu{kin odve} ruski, a Sofoklo odve} mrtav? Kao da vezama izme|u ~ovjeka i knjige trebaju stolje}a da bi napuknule. Bilo je dovoljno nekoliko godina. Nekoliko tjedana. Vrijeme nesporazuma. U doba kad smo, uz njegovu postelju, opisivali crvenu Crvenkapi~inu haljinu i do najmanje pojedinosti sadr`aj njezine ko{arice, ne zaboravljaju}i gustu {umu, bakine iznenada neobi~no dlakave u{i, ne sje}am se da su mu opisi bili predugi. I nisu otada protekla stolje}a, ve} samo trenuci {to ih nazivamo `ivotom i kojima dajemo oznaku vje~nosti nametanjem nepovredivih na~ela: »Mora se ~itati.«

Ima ih koji nikada nisu ~itali i toga se stide, onih koji vi{e nemaju vremena za ~itanje i zbog toga toliko `ale, ima ih koji ne ~itaju romane, nego samo korisne knjige, samo eseje, samo stru~na djela, samo povijesne knjige, ima ih koji ~itaju sve i bilo {to, onih koji »gutaju« i ~ije o~i sjaje, ima ih koji ~itaju samo klasike, gospodine, »jer sito vremena najbolji je kriti~ar«, onih koji u zrelim godinama »ponovno ~itaju«, i onih koji su pro~itali zadnjeg tog i tog i zadnjeg onog drugog, jer mora se, gospodine, biti u toku...

268

Knji`evni vremeplov 1

Nekoliko citata o ~itanju i ~itatelju (poticaj za raspravu) Alberto Manguel: Povijest ~itanja

Nijemi ~itatelji Sveti Augustin krajem 4. st. sti`e iz Kartage u Rim kao profesor retorike. Godinu dana kasnije dolazi u Milano i tamo upoznaje gradskoga biskupa, Ambrozija, prijatelja i savjetnika svoje majke. Ambrozije je volio ~itati nijemo – u sebi i u ti{ini. Bila je to neobi~na navika jer se u to doba, zapravo od dana prvih sumerskih plo~ica, smatralo uobi~ajenim pisane rije~i izgovarati naglas. Dakle, suo~en s pisanim tekstom, ~itatelj je imao du`nost posuditi glas nijemim slovima, scriptama, i omogu}iti im da postanu izgovorene rije~i – DUH.

Knjiga pam}enja Osamnaestogodi{nji Jean Racine, studiraju}i u Abbey of Port-Royal, pod budnim okom cistercitskih redovnika, slu~ajno je 1658. godine otkrio stari gr~ki roman Ljubavi Theogonisa i Charicles (…). Ponio je knjigu u {umu koja je okru`ivala opatiju i po~eo je pohlepno ~itati, kada ga je iznenadio crkvenjak, koji je izvukao knjigu iz dje~akovih ruku i bacio je u vatru. Ubrzo nakon toga, Racine je uspio na}i drugi primjerak, koji su opet otkrili i bacili u plamen. To ga je ohrabrilo da kupi tre}i primjerak i da cijeli roman nau~i napamet. Onda ga je uru~io vatrenom crkvenjaku govore}i: »Sada mo`ete spaliti i ovaj, upravo kao {to ste u~inili s drugima.«

Bilje{ke

Priru~nik za nastavnike

269

UZ BA[]ANSKU PLO^U

S. S. Kranj~evi}: Pred kraljevskom plo~om u Ba{ki Daj da spustim ~elo svoje Na taj kamen poizdrti, Daj mi ~asak, da mi du{a Pomoli se prije smrti! Sa njega se u srce mi Neke duge trake {ire: Imena su tvoga crte, Kralju Dmitre Zvonimire! Rastjerajte hitre ptice, I ljudske me mrze rije~i; Oni idu ko na nogam Da im gvo`|e neko zve~i... Pustite me u samo}i; Bog jedini samo znade Kako li je srcu momu U ~as, nade kad ne ðmade! Ne pjevajte poljem cvjetnim Laku pjesmu: “nina - nena”; Poturite ra|e glavu I panite na koljena! Il zar evo ne vidite, Ba{ u srce gdje vas dira Jedna duga zraka `arka Sa imena Zvonimira?! Kako o{tro ona trepti I uzalud kako lijeta, Da ra`ari srce va{e Osam stotin’ dugih ljeta! Pustite me u samo}i, Da joj pijem svu vrelinu, Da raskopam onda gnjevno Rodna polja i dolinu.

270

Knji`evni vremeplov 1

Da prolijem vrh nas more I po dolu i po gori; Neka gine zemlja ova, Kad nas sama ne umori! [ta me briga; - ja ne mogu Da vam ljudski `ivot dadem, Dati }u vam ponajljep{e, Zadnje s vama {to imadem! Pru`imo si bratske ruke Rastrgane iz daljine, Iskopajmo grob si velik S kraja na kraj domovine, I lezimo u njeg mirno, Kao bra}a zagrljeni; Udru`eni jednim srcem I zanavijek sjedinjeni! Vrh mogile ja }u silne Udariti natpis gore: ^udna slova, plo~u ~udnu Za povijesne razgovore! [ta nas briga - neka u sve Za~u|ene o~i gvire... ... Aj, mi }emo spavat skupa, Kralju Dmitre Zvonimire!

5.

Uz Ba{}ansku plo~u Josip Pupa~i}: Zemlja i ja Zemlja i ja otimamo se jedno drugome Otimamo se stolje}ima preko ovih otoka Preko ovijeh grobova Prenatrpanih mrakom – tako da im popuca{e plo~e Tako te prosukljava iz njih I evo: obzorja tamne Ali gdje su ta obzorja, kro{njo {to vje~ito {umi{? Priko ovijeh rijeka, prek bregov, tam do Dunaja Az opat Dr`iha pisah se o ledine ju`e Az opat Dr`iha Az poet Az ~lovek Ona ho}e da bude zemlja bez svoga ku`noga poroda Ja ho}u da budem ja bez srama {to mi je ona mati Bez gri`nje S kamenom u srcu {to ga valjahu puci Do ove idile Sve~anih `rtvenika Do ovog ljeta Gospodnjeg 1967 O, gospodine Gospode! Ona ho}e da bude zemlja bez stida pred svojim suncem Ja ho}u da budem ja bez krivnje pred svojim sucem Se rekoh ja Ja opat Dr`iha Ja poet Ja ~lovek I vidih nebo novo i zemlju novu Zemlja ho}e da bude zemlja Ja ho}u da budem ~ovjek Ona ho}e da bude I ja ho}u da budem I uzburkalo se more Valovi rigahu pjene I az opat gre{ni otplavljen bih Ni na nebu ni na zemlji I ja opat Dr`iha gledah zemlju I ja opat Dr`iha promatran bih

Priru~nik za nastavnike

271

Uz Ba{}ansku plo~u Zemlja promatra mene Promatram i ja zemlju Oko mog srca kru`i jedan svijetli satelit Jedna si}u{na zvijezda ro|ena iz moje krvi Oko mog uma kru`i jedan tihi vje~ni svemir Tihi Vje~ni Svemir Svemir, zemljo (Godine svjetla, godine!) A {to si ti, zemljo Az opat Dr`iha pitam zemlju Az opat Dr`iha, az poet, az ~lovek

Bilje{ke

272

Knji`evni vremeplov 1

DRU[TVO PRIJATELJA GLAGOLJICE

5.

• Dru{tvo prijatelja glagoljice iz Zagreba jest kulturno dru{tvo ~iji je cilj promicati poznavanje i uporabu glagoljice te upoznavanje cjelokupne glagolja{ke ba{tine kao dragocjene i neizbrisive sastavnice hrvatskog kulturnog i duhovnog identiteta. • Djeluje pri Matici hrvatskoj na Strossmayerovom trgu 4 u Zagrebu. • Radi ispunjenja svoje zada}e, Dru{tvo je pokrenulo mnoge aktivnosti. TE^AJEVI UPOZNAVANJA GLAGOLJICE (USTAVNE I KURZIVNE) Prof. dr. sc. Vladimir ]epuli}, naprimjer, ve} 16 godina vodi Uskrsno-korizmeni te~aj ustavne glagoljice s ~itanjem Prvotiska na Fakultetu za elektrotehniku i ra~unalstvo u Zagrebu, Unska 3. U subota, 28. travnja 2007. u O[ Frana Krste Frankopana u Zagrebu, Ivani}gradska 24, mr. sc. Grozdana Franov-@ivkovi} iz Zadra odr`ala je prvi te~aj kurzivne glagoljice. PREDAVANJA S TEMAMA IZ RAZLI^ITIH PODRU^JA GLAGOLJA[KE BA[TINE Redovne mjese~ne tribine odr`avaju se svake druge srijede u mjesecu. Od 1993. do lipnja 2007. odr`ane su 144 tribine. Na njima su govorili akademici Josip Bratuli}, Stjepan Damjanovi} i Eduard Hercigonja, akademkinja Anica Nazor, dr. sc. Aleksandar Stip~evi}, dr. sc. Marica ^un~i}, dr. sc. Marija-Ana Dürrigl, dr. sc. fra Izak [pralja, dr. sc. Mateo @agar, prof. dr. sc. Darko @ubrini}, dr. sc. fra An|elko Badurina, prof. dr. sc. Stella Fatovi}-Feren~i}, ~lanovi Debatnog kluba O[ F. K. Frankopana iz Zagreba, ~lanovi Povijesne i Glagolja{ke skupine O[ S. S. Kranj~evi}a iz Senja, mr. sc. Grozdana Franov-@ivkovi}, mr. sc. Martin Modru{an, maestro Josip degl’ Ivellio, mons. Mile Bogovi}, mr. sc. Jozo ^ike{ i mnogi drugi. MJE[OVITI PJEVA^KI ZBOR BA[]INA Zbor je u velja~i 2005. proslavio deset godina svoga postojanja. Pod vodstvom dr. sc. fra Izaka [pralje (franjevca tre}oredca glagolja{a) upoznaje hrvatsku i me|unarodnu kulturnu javnost s glazbenim djelima utemeljenim na glagolja{koj tradiciji i hrvatskoj pu~koj skladbi. Nadahnuti starim napjevima mnogi su veliki hrvatski skladatelji skladali glazbu za njih (npr. maestro An|elko Klobu~ar). ^ASOPIS BA[]INA Ba{}ina je glasilo Dru{tva, u kojem se glagoljicom i latinicom objavljuju popularni ~lanci, knji`evni tekstovi te zanimljivi izvorni glagoljski tekstovi s potrebnim tuma~enjima.

Priru~nik za nastavnike

273

Dru{tvo prijatelja glagoljice PREDAVANJA PO [KOLAMA, MUZEJIMA, KNJI@NICAMA DILJEM HRVATSKE GLAGOLJA[KI KUTAK Dru{tvo je otvorilo glagolja{ki kutak u knji`nici Bogdana Ogrizovi}a, Preradovi}eva 5, u Zagrebu s preko 400 knjiga i ~asopisa vezanih uz glagolja{ku ba{tinu, dostupnih svakom zainteresiranom pojedincu ili grupi. INTERNETSKE STRANICE NA HRVATSKOM I ENGLESKOM JEZIKU Ve} vi{e od deset godina ure|uje ih prof. dr. sc. Darko @ubrini}, ~ime se hrvatsku glagolja{ku ba{tinu u~inilo dostupnom cijelom svijetu. SURADNJA S PROSVJETNIM VLASTIMA Takvom se suradnjom uspjelo ostvariti da se u osnovnim {kolama pou~ava ~itanje i pisanje glagoljice (grupe slobodnih aktivnosti), a u srednjoj {koli, u okviru nastave knji`evnosti, ~itaju i interpretiraju odabrani glagolja{ki tekstovi. IZDAVANJE KNJIGA Poti~e izdavanje knjiga koje populariziraju poznavanje glagoljice, hrvatskocrkvenoslavenskog jezika i uop}e hrvatsku glagolja{ku ba{tinu – npr. Mali staroslavensko-hrvatski rje~nik akademika Stjepana Damjanovi}a i suradnika u izdanju MH, Zagreb, 2005. SURADNJA S KULTURNIM INSTITUCIJAMA Sura|uje s Maticom hrvatskom, Staroslavenskim institutom, Hrvatskim dru{tvom za povijest medicine HLZ-a, HAZU-om, Odsjekom za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Nacionalnom i sveu~ili{nom knji`nicom te mnogim drugim ustanovama, dru{tvima i pojedincima u zemlji i izvan nje. KLUB MLADIH GLAGOLJA[A Klub je osnovan radi poticanja mladih da se upoznaju s hrvatskom glagolja{kom kulturom i civilizacijom (svim njezinim aspektima) kako bi izgradili ispravniju i cjelovitiju sliku povijesti svoga naroda, kako bi im bilo omogu}eno kriti~ko preispitivanje tradicijskih obrazaca, stvaranje novih obrazaca i estetike, kriti~ko promi{ljanje vrijednosti koje im se na tr`i{tu nude, kako bi im bio ponu|en instrumentarij za oblikovanje i razvijanje svih aspekata vlastite osobnosti, terapeutski instrumentarij (samopomo}) utemeljen, izme|u ostalog, i u ba{tini, te im se omogu}ilo aktivno uklju~ivanje u kulturna i gospodarska zbivanja u zemlji. Klub ove ciljeve ostvaruje • cjelogodi{njim te~ajevima glagoljice • malom {kolom glagoljske kaligrafije pod vodstvom docenta Sini{e Reberskog s Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu

274

Knji`evni vremeplov 1

Dru{tvo prijatelja glagoljice • stvarala~kim radionicama poput radionice slikanja na svili, oblikovanja nakita, gline/glinamola, etnoglazbene radionice, koje se temelje na kori{tenju glagolja{ke tradicije i pu~ke glazbe • organizacijom glagolja{kih putovanja koja planiraju i izvode ~lanovi Turisti~ko-povijesne radionice • prigodnim radionicama i predavanjima u {kolama (npr. Nadbiskupskoj klasi~noj gimnaziji), knji`nicama (napr. Gradskoj knji`nici na Star~evi}evom trgu), muzejima (npr. u Arheolo{kom muzeju) u Zagrebu i izvan njega ( u Samoboru, Pu~i{}ima na Bra~u, Hvaru na Hvaru, Donjoj Stubici, Karlovcu, Senju…) u kojima sudjeluju ili ih vode mladi • sudjelovanjem na sajmovima (npr. Interliberu, Sajmu vlastelinstva Dubovac) • obrazovanjem mladih za vo|enje {kola, te~ajeva i radionica • znanstveno-istra`iva~kim radom mladih • oganizacijom izlo`bi radova mladih glagolja{a • organizacijom glagolja{kih koncerata isprepletenih s razgledom muzejskih postava (npr. u Gliptoteci HAZU-a u Zagrebu)… • organizaciju kulturnog zbivanja »Glagolja{ko tromjese~je«. Glagolja{ko tromjese~je traje od velja~e do svibnja teku}e godine. Njegov je pokrovitelj Staroslavenski institut iz Zagreba, a od ove godine (2007.) i Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba. Svrha je Tromjese~ja, koje se odr`ava ve} ~etiri godine za redom, upoznavanje mladih ( ali i odraslih) s hrvatskom glagolja{kom kulturom i civilizacijom koja je intenzivno obilje`ila hrvatsku povijest od doseljenja na ova podru~ja do 16. st., a ostala je nazo~na u hrvatskoj kulturi, ~uvaju}i nacionalni identitet hrvatskog naroda, do danas. Ciljevi su Tromjese~ja: • poticanje neglagolja{kih i glagolja{kih sredina na o`ivljavanje glagolja{ke tradicije • poticanje mladih na ~uvanje i prou~avanje bogate glagolja{ke (knji`evne, povijesne, glazbene, likovne, pravne, duhovne, itd.) ostav{tine • omogu}avanje mladima i odraslima koji se bave glagolja{kom ba{tinom da poka`u ~ime se bave te da se me|usobno upoznaju i pove`u • povezivanje sredina koje se bave o~uvanjem glagolja{ke ba{tine • primjena ste~enog znanja s podru~ja glagolja{tva u svakodnevnom `ivotu • upoznavanje Lijepe Na{e kroz glagolja{ka putovanja. • Dru{tvo prijatelja glagoljice voditeljima glagolja{kih programa u {kolama (i drugim ustanovama) nudi razli~ite oblike pomo}i: okvirne programe, obrazovanje voditelja, uklju~ivanje djece u radionice, {kole, izlo`be, koncerte, predavanja. • Informacije o Dru{tvu prijatelja glagoljice mogu se dobiti na internetskoj stranici http//www.croatianhistory.net/glagoljica/dpg.html te elektronsloj adresi n.potezicaºkgz.hr. Biserka Dragani}, prof.

Priru~nik za nastavnike

275

KALENDAR OBLJETNICA I ZNA^AJNIH DATUMA (izbor)

5.

LIRIKA 2008. A. G. Mato{

1873. – 1914. 135 godina ro|enja

Josip Pupa~i}

1928. – 1971. 80 godina ro|enja

Slavko Mihali}

1928. – 2007. 80 godina ro|enja

Miroslav Krle`a

1893. – 1981. 115 godina ro|enja

S. S. Kranj~evi}

1865. – 1908. 100 godina smrti

Petar Preradovi}

1818. – 1872. 190 godina ro|enja

EPIKA 2008. I. Brli}-Ma`urani}

1874. – 1938. 70 godina smrti

August [enoa

1838. – 1881. 170 godina ro|enja

DRAMA 2007. Marin Dr`i}

1508. – 1567. 440 godina smrti

HRVATSKA SREDNJOVJEKOVNA KNJI@EVNOST 2008. Vinodolski zakon

1288.

720 godina objavljivanja

Zapis popa Martinca

1453.

555 godina od zapisivanja

Misal kneza Novaka

1368.

640 godina nastanka

Kraj rada senjske tiskare

1508.

500 godina

Misal po zakonu rimskoga dvora

1483.

525 godina nastanka

276

Knji`evni vremeplov 1

2008. 500 godina ro|enja

Kalendar obljetnica i zna~ajnih datuma (izbor) Zna~ajni datumi

• Me|unarodni dan kazali{ta – 27. o`ujka • Dan hrvatske knjige – 22. travnja • Svjetski dan knjige – 23. travnja • Me|unarodni dan pismenosti – 8. rujna • Svjetski dan u~itelja – 5. listopada • Dan Sveu~ili{ta u Zagrebu – 3. studenoga • Me|unarodni dan tolerancije – 16. studenoga • Dan hrvatskoga kazali{ta – 24. studenoga • Dan prava ~ovjeka – 10. prosinca

Bilje{ke

Priru~nik za nastavnike

277

IZ LITERATURE

5.

• Antologija suvremene hrvatske poezije (priredio: Hrvoje Pejakovi}), Dru{tvo hrvatskih knji`evnika, Zagreb, 1997. • Aristotel: O pjesni~kom umije}u, August Cesarec, Zagreb, 1983 • Autobiografije hrvatskih pisaca (priredio Vinko Bre{i}), AGM, Zagreb, 1997. • Batu{i}, Nikola: Narav od fortune, studije o starohrvatskoj drami i kazali{tu, August Cesarec, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1991. • Ben~i}, Tea: Pjesma u prozi, Tipex – Zagreb, 1997. • Bogi{i}, Rafo: Tisu}u `ivota, jedan put (knji`evne studije i eseji), Izdava~ki centar Rijeka, Rijeka, 1991. • Botica, Stipe: Hrvatska usmenoknji`evna ~itanka, [kolska knjiga, Zagreb, 1995. • Bratuli}, Josip, Damjanovi}, Stjepan: Hrvatska pisana kultura: izbor djela pisanih latinicom, glagoljicom i }irilicom od VIII. do XXI. stolje}a, Zagreb, 2005. • Damjanovi}, Stjepan: Slovo iskona, Matica hrvatska, Zagreb, 2004. • Ekspresionizam i hrvatska knji`evnost (posebno izdanje ~asopisa Kritika, Zagreb 1969. • Hrvatska i Europa: kultura, znanost i umjetnost, sv. 2 – Srednji vijek i renesansa,/ uredio Eduard Hercigonja, Zagreb, 2000. • Hrvatski pripovjeda~i (priredio: Kre{imir Nemec,), Mozaik knjiga, Zagreb, 2001. • Jolles, André: Jednostavni oblici, Teka, Zagreb, 1978 • Jostein Gaarder: Sofijin svijet, Znanje, zagreb, 1997. • Kombol, Mihovil: Povijest hrvatske knji`evnosti do narodnog preporoda, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1961. • Krklec, Gustav: Izabrani epigrami, Zora, Zagreb, 1963. • Leksikon hrvatskih pisaca, [kolska knjiga, Zagreb, 2000. • Leksikon svjetske knji`evnosti: djela, [kolska knjiga, Zagreb, 2004. • Leksikon svjetske knji`evnosti: pisci, [kolska knjiga, Zagreb, 2005. • Manguel, Alberto: Povijest ~itanja, Prometej, Zagreb, 2001. • Milivoj Solar: Povijest svjetske knji`evnosti, Golden marketing, Zagreb, 2003. • Milivoj Solar: Rje~nik knji`evnoga nazivlja, Golden marketing, Zagreb, 2006. • Milivoj Solar: Teorija knji`evnosti, [kolska knjiga, Zagreb, 2005. • Na{a ljubavnica tlapnja: antologija hrvatskih pjesama u prozi (priredili: Zvonimir Mrkonji}, Hrvoje Pejakovi}, Andriana [kunca), Hrvatska sveu~ili{na naklada, Zagreb, 1992. • Orfej i Pan (antologija starohelenske lirike), Zora, Zagreb, 1964. • Pavli~i}, Pavao: Knji`evna genologija, SNL, Zagreb, 1983. • Pavli~i}, Pavao: Moderna hrvatska lirika, Matica hrvatska, Zagreb, 1999. • Pennac, Daniel: Od korica do korica, Irida, Zagreb, 1996.

278

Knji`evni vremeplov 1

Iz literature • Povijest ljepote (priredio Umberto Eco, Hena com, Zagreb, 2004. • Povrh starog Gri~a brda (Zagreb u hrvatskom pjesni{tvu 19. i 20. stolje}a), Pu~ko otvoreno u~ili{te Zagreb, Zagreb, 2000. • Rosandi}, Dragutin: Metodika knji`evnoga odgoja, [kolska knjiga, Zagreb, 2005. • Steiger, Emil: Temeljni pojmovi poetike, Ceres, Zagreb, 1996 • [icel, Miroslav: Stvaraoci i razdoblja u novijoj hrvatskoj knji`evnosti, Matica hrvatska, Zagreb 1971. • [kiljan, Dubravko: Leksikon anti~kih termina, Latina et Graeca, Zagreb,2003. • [kreb, Zdenko, Stama}, Ante: Uvod u knji`evnost, Globus, Zagreb, 1986. • [kreb, Zdenko: Knji`evne interpretacije, Alfa, Zagreb, 1998. • [tefani}, Vjekoslav: Hrvatska knji`evnost srednjega vijeka (Pet stolje}a hrvatske knji`evnosti, knjiga 1.), Matica hrvatska, Zora, Zagreb, 1969. • Te`ak, Dubravka, Te`ak, Stjepko: Interpretacija bajke, DiVi~, Zagreb, 1997. • Vodi~i kroz projekt ^itanje i pisanje za kriti~ko mi{ljenje, 1 do 8, Skupina autora, Zagreb, 2002. • Zima, Zdravko: Zimsko ljetovanje, Dru{tvo hrvatskih knji`evnika, Zagreb, 2001. (kolumne i ogledi)

Bilje{ke

Priru~nik za nastavnike

279

PROZIRNICE U BOJI

6.

PRISTUP KNJI@EVNOSTI broj

PROZIRNICA

stranica

Pristup knji`evnosti (uvod) P br. 1

Vrste umjetnosti (1)

281

P br. 2

Vrste umjetnosti (2)

282

P br. 4

Knji`evni rodovi (autori, pojmovi, tvrdnje)

283

P br. 5

Knji`evni rodovi

284 Lirika

P br. 6

Lirski stil

285

P br. 7

Interpretacija (tuma~enje) lirske pjesme

286

P br. 8

Metafora

287

P br. 9

Umjetni~ka ilustracija

288 Epika

P br. 12

Epika (uvod)

289

P br. 14

Epika (sinteza)

290 Drama

P br. 17

Od ditiramba do tragedije

291

POVIJEST KNJI@EVNOSTI broj

PROZIRNICA

stranica

Knji`evnosti staroga Istoka P br. 21

Biblija (uvod)

292 Anti~ka knji`evnost

P br. 23

Gr~ka knji`evnost (pregled)

293

P br. 24

Rimska knji`evnost (pregled)

294

P br. 25

Muze

295 Europsko srednjovjekovlje

P br. 29

280

Europsko srednjovjekovlje (sinteza)

Knji`evni vremeplov 1

296

1

Knji`evni vremeplov 1

VRSTE UMJETNOSTI (1) •

Kojoj vrsti umjetnosti pripadaju sljede}a umjetni~ka djela?

W. A. Mozart: Mala no}na muzika Antonio Vivaldi: ^etiri godi{nja doba Maurice Ravel: Bolero •

UMJETNOST

Na koju vas umjetnost asociraju ove fotografije?

UMJETNOST

•

Iz kojih su umjetni~kih djela sljede}i citati i izrazi?

Ne{to je trulo u dr`avi Danskoj. Biti ili ne biti – to je pitanje...

Kolo od sre}e uokoli vrte}i se ne pristaje: tko bi gori, eto je doli, a tko doli, gori ustaje.

borba s vjetrenja~ama donkihotizam

UMJETNOST

2

Knji`evni vremeplov 1

VRSTE UMJETNOSTI (2)

UMJETNOST

UMJETNOST

UMJETNOST

ZAJEDNI^KI NAZIVNIK

UMJETNOST • •

Koju biste jo{ umjetnost mogli povezati s ovom fotografijom? Koja umjetnost povezuje Andriju Maurovi}a i Milana Trenca?

Knji`evni vremeplov 1

4

KNJI@EVNI RODOVI (autori, pojmovi, tvrdnje)
izra`ava podru~je ljudske osje}ajnosti
ujedinjuje zna~ajke knji`evnosti i znanosti
pojavljuje se sukob koji dovodi do napetosti ~ije razrje{enje mo`e biti tragi~no, komi~no ili izme|u tih dviju krajnosti
pri~a
lirsko ja
pripovjeda~
Homer
didaskalije
Shakespeare
neposrednost u na~inu izra`avanja
naj~e{}e je u prozi, ali mo`e biti i u stihu
fabula
Antun Gustav Mato{
naj~e{}e je u stihu, ali mo`e biti i u prozi
Marin Dr`i}
putopis
novela
August [enoa
lirsko ja
himna
epska pjesma

5

Knji`evni vremeplov 1

KNJI@EVNI RODOVI

poezija proza

LIRIKA

EPIKA

poezija

proza

proza

DRAMA

DISKURZIVNI KNJI@EVNI OBLICI

6

Knji`evni vremeplov 1

LIRSKI STIL Kada govorimo o lirskome, govorimo o ...
Kraj rijeke nije potrebno kopati bunar.


Homerov nauk o bogovima bila je prva stvar koju su gr~ki filozofi kritizirali, zato {to su bogovi toliko sli~ili ljudima, a i zato {to su bili jednako sebi~ni i nepouzdani kao i mi. Po prvi put je netko rekao da mitovi mo`da i nisu drugo nego ljudske predod`be.


PRIKAZA PRVA e koju pla~e more mirno, Mali predio dubrova~ke obal ni. Ljubi~asti konturi lji da u je ni m ta to e sv , sto ka plav zatvaraju napola zadnju {ipanjskoga i slikovitog râta anu nebo razlijeva u str u ev lij na se k do , rja zo ob crtu nebu. pu~inu. Laki oblaci zasjeli na


Tiho, o tiho govori mi jesen {u{tanjem li{}a i {apatom ki{e


Ona bija{e ~itala (...) i sanjarila o bambusovoj ku}ici(...) o nje`nu prijateljstvu kakva dobroga brace koji ti bere crveno vo}e s velikih stabala {to su vi{a od zvonika, ili koji bosonog tr~i po pijesku i donosi ti kakvo pti~je gnijezdo.

7

Knji`evni vremeplov 1

INTERPRETACIJA (TUMA^ENJE) LIRSKE PJESME 1. DO@IVLJAJ otkriva kako se pjesnikov svijet odra`ava u ~itatelju. DJELO (lirska pjesma) UMJETNIK (pjesnik)

PUBLIKA (~itatelj) produhovljuje (o`ivljava duh)

stvara

PJESNIK o`ivljava (~uva ga od prolaznosti)

LIRSKA PJESMA

^ITATELJ ~ita

2. ANALIZA (RA[^LAMBA) otkriva kako su u cjelinu povezani dijelovi strukture lirske pjesme: • TEMA I MOTIVI PJESNI^KE konkretiziraju SLIKE

MOTIVI

ostvaruju

TEMA

dovodi nas do

IDEJA

• KOMPOZICIJA • PJESNI^KI JEZIK • PJESNI^KI RITAM

3. SINTEZA - utvr|ivanjem veza izme|u pojedinih dijelova strukture lirske pjesme produbljuje se do`ivljaj i razumijevanje pjesme u cjelini.

8

Knji`evni vremeplov 1

FIGURE RIJE^I ILI TROPI Metafora … Sun~eve `ice idu od neba pa do zemlje, / Napete kao strune.

HARFA

SUNCE = zrake

napete

= idu od neba pa do zemlje

Golema harfa sja.

= Sunce sja.

METAFORA (gr~. metaphorá = prijenos) • figura prenesenog zna~enja • figura u kojoj se zna~enje jedne rije~i prenosi na drugu rije~ na temelju sli~nosti • naziva se i skra}ena poredba

s l i ~ n o s t

`ice (strune)

9

Knji`evni vremeplov 1

Davor [unk, Nebo

UMJETNI^KA ILUSTRACIJA

Dijete je bacilo kamen~i} na mirnu vodu i iskrivilo nebu ogledalo. (Robert Mlinarec)

Ivan Rabuzin, Daleko cvije}e

Ivan Rabuzin, Otvoreno nebo

12

Knji`evni vremeplov 1

EPIKA (uvod)

Olinko Delorko, Zaboravljeno svjetlo U nejasnoj visini neke ku}e, opkoljene zidovima mraka, `ivo treperi jedno malo svjetlo, pav{i po vodi s dva `u}kasta traka. Neoprezna ruka zaboravi no}as, da ga u pravo vrijeme s drugim zgasi, te ono tako prepu{teno sebi, sa svojim bljeskom povr{inu krasi. Odmi~u sati. Tama gu{}a biva. Sve `ivo od mraka zarobljeno sniva. Izdvojeno samo svjetlo u slobodi drhti i bdije cijelu no} na vodi.

14

Knji`evni vremeplov 1

EPIKA (sinteza) EPSKI STIL • pripovjeda~ pripovijeda neku pri~u

PODJELA

EPSKO DJELO

• usmena (narodna) • pisana (umjetni~ka) epika • epika u stihu • epika u prozi

EPSKA TEMA EPSKA KOMPOZICIJA • unutra{nja • vanjska

REDOSLIJED DOGA\AJA • fabula • si`e LIK karakterizacija: fizi~ka, socijalna, psiholo{ka, eti~ka, govorna PRIPOVJEDA^ • pripovijedanje u 1. licu • pripovijedanje u 3. licu • pouzdani (sveznaju}i) pripovjeda~ • nepouzdani pripovjeda~

Homer (8. st. pr. Krista)

Ivana

Brli}-Ma`urani} (1874. – 1938.)

PRIPOVJEDA^KE TEHNIKE • pripovijedanje • opisivanje • dijalog • monolog • unutra{nji monolog

17

Knji`evni vremeplov 1

OD DITIRAMBA DO TRAGEDIJE ditiramb

Po~eci tragedije

korifej/prvi glumac + kor = prva tragedija Tespis (6. st. pr. Krista) – za~etnik tragedije

(Gr~ka)

teme: mitolo{ke

tragedija = jar~eva pjesma

Eshil

Sofoklo

Euripid

(525. – 456. g. pr. Krista)

(496. – 406. g. pr. Krista)

(485./4. – 406. g. pr. Krista)

Uvodi drugoga glumca.

Uvodi tre}ega glumca.

Tragedija kao knji`evna vrsta tragi~ki junak Tragedija je knji`evna vrsta u kojoj glavni lik posjeduje iznimne moralne i karakterne osobine, ali zavr{ava tragi~no.

Zna~ajke tragedije

tragi~ka krivnja tragi~ni zavr{etak uzvi{eni stil

Cilj je izvo|enja tragedije katarza (duhovno pro~i{}enje). ANTIKA

Eshil: Okovani Prometej Sofoklo: Kralj Edip, Antigona Euripid: Elektra, Medeja

RENESANSA

William Shakespeare: Hamlet

21

Knji`evni vremeplov 1

BIBLIJA (uvod) STARI ZAVJET (46 knjiga) • PETOKNJI@JE • POVIJESNE KNJIGE • PSALMI • MUDROSNE KNJIGE • PRORO^KE KNJIGE

NOVI ZAVJET (27 knjiga) • EVAN\ELJA • DJELA APOSTOLSKA • POSLANICE APOSTOLA PAVLA • KATOLI^KE POSLANICE • OTKRIVENJE (APOKALIPSA)

23

Knji`evni vremeplov 1

Gr~ka knji`evnost (pregled)

K N J I @ E V N O S T

DRAMA

Alkej (7./6. st. pr. Kr.) Sapfa (6. st. pr. Kr.) Anakreont (6. st. pr. Kr.) Pindar (6./5. st. pr. Kr.)

TRAGEDIJA Eshil (525. – 456. g. pr. Kr.) Sofoklo (496. – 406. g. pr. Kr.) Euripid (485./4. – 406. pr. Kr.) KOMEDIJA Aristofan (oko 445. – oko 385. g. pr. Kr.) Menandar (4./3. st. pr. Kr.)

KLASI^NO RAZDOBLJE

LIRIKA

PRETKLASI^NO RAZDOBLJE

G R ^ K A

Ezop (6. st. pr. Kr.)

(oko 450. g. pr. Kr. –.323. g. pr. Kr.)

Homer (8. st. pr. Kr.) Hesiod (8./7. st. pr. Kr.)

(8. st. pr. Kr. – oko 450. g. pr. Kr.)

EPIKA

24

Knji`evni vremeplov 1

Rimska knji`evnost (pregled)

DRAMA

ARHAJSKO RAZDOBLJE (od 240. do 80. g. pr. Kr.)

Novi pjesnici (neoterici) lirska poezija koja u rimsku knji`evnost unosi duh gr~ke lirike Gaj Valerije Katul (84. – 54 g. pr. Kr.)

Ode. Anti~ka poetika Pjesme (Ode), Poslanica Pizonima (O pjesni{tvu) Kvint Horacije Flak (65. – 8. g. pr. Kr.)

EPIKA

Pripovjeda~ko djelo u heksametru Metamorfoze Publije Ovidije Nazon (43. g. pr. Kr. – 17./18. g.)

LIRIKA

EPIGRAMI Marko Valerije Marcijal (40. – 104 g.) (od 14. do 117. g.)

SREBRNO RAZDOBLJE

LIRIKA EPIKA

ZLATNO RAZDOBLJE

Nacionalni ep Eneida Publije Vergilije Maron (70. – 19 g. pr. Kr.)

Augustovo doba (od 30. g. pr. Kr. do14. g.)

K N J I @ E V N O S T

EPIKA

Ciceronovo doba (od 80. do 30. g. pr. Kr.)

R I M S K A

LIRIKA

KOMEDIJA [krtac Tit Makcije Plaut (254. ili 251. – 184. g. pr. Kr.)

25

Knji`evni vremeplov 1

Muze

EUTERPA za{titnica glazbe

ERATO za{titnica lirike, posebice ljubavnoga i himni~koga pjesni{tva

TERPSIHORA za{titnica plesa, glazbe i korske lirike

KALIOPA za{titnica epskoga pjesni{tva i govorni{tva

KLIO za{titnica povijesti i juna~koga pjesni{tva

MELPOMENA za{titnica tragedije

POLIHIMNIJA za{titnica svete pjesme i himni

TALIJA za{titnica komedije i bukolike

URANIJA za{titnica astronomije

29

Knji`evni vremeplov 1

EUROPSKO SREDNJOVJEKOVLJE JUNA^KA EPIKA 8. st.

• Beowulf

12. st. • Pjesan o Rolandu • Pjesma o Cidu 4./5. stolje}e Aurelije Augustin • Ispovijesti • O Bo`joj dr`avi

• Pjesma o Nibelunzima

engleska knji`evnost francuska knji`evnost {panjolska knji`evnost njema~ka kni`evnost

• Kalevala – sastavljena u 19. st. na temelju skupljenih narodnih pjesama – najstariji tekstovi iz 9. st. pr. Kr.

najava srednjega vijeka

finska knji`evnost

od 8. do 15. stolje}a

LIRSKA POEZIJA

VITE[KI ROMAN

• TRUBADURSKA LIRIKA • dvorska lirika: feudalno plemstvo – svijet vitezova i dama, narodni jezik • Bernard de Ventadorn (12. st.) • Walther von der Vogelweide (12./13. st.)

• Roman o Tristanu i Izoldi (12./13. st.) • Roman o liscu (12./13. st.) • Roman o ru`i (13. st.)

• VAGANTSKA LIRIKA • Carmina Burana (13. st.), svjetovna i religiozna lirika, latinski i njema~ki jezik