Metalni Mostovi Skripta

Pitanja za usmeni ispit METALNI MOSTOVI 1) Podjela mostova prema statičkom sistemu Prema statičkom sistemu i tipu glavnih nosača, mostove dijelimo na: Rešetkasti glavni nosači sistema proste grede Rešetkasti glavni nosači sistema kontinuirane grede Puni glavni nosači sistema proste grede Puni glavni nosači sistema kontinuirane grede Puni glavni nosači tipa „podupiralo“ (ovirni sistem) Puni lučni glani nosači Rešetkasit lični glavni nosači Mostovi sa kosim kablovima Viseći mostovi 2) Građevinska i konstruktivna visina mosta Građevinska visina „hG“ predstavlja udaljenost GIŠ ili nivelete puta do donje ivice nosive konstrukcije:

Konstruktivna visina „hK“ je visinsko rastojanje između gornje i donje ivice konstrukcije, mada postoje i druge definicije kao što je: - Visinska razlika između gornje ivice kvadera i GIŠ / krune kolovoza. Napomena: KVADER je donji rub oslonca, betonski dio na koji se postavlja i fiksira ležite.

3) Podjela mostova prema gornjem i donjem stroju Prema mogućnosti pokretanja gornjeg stroja mosta u odnosu na donji stroj, mogu se javiti pokretni i nepokretni mostovi.

U gornji stroj spada čitava čelična konstrukcija koja direktno nosi/preuzima opterećenje koje djeluje na most, a predaje ga donjem stroju koji to opterećenje (+ sopstvena težina stupova) prenosi u tlo. U gornji stroj spadaju: Kolovoz, glavni/poprečni/podužni nosači, pješačke staze, nosači pješačkih staza te svi spregovi (vjetar, kočenje i bočni udari). Ako je gornji stroj oslonjen samo na krajevima onda kažemo da ima jedan otvor (prosta greda), a ako se premoštava veća prepreka onda se dodaju međustubovi i dobijamo most sa više otvora. Glavni srednji raspon je tada za 1.20 do 1.25 puta duži od sporednih, uglavnom vanjskih raspona.

4) Slobodni profil ispod mosta Visina slobodnog profila ispod mosta zavisi uglavnom od prepreke koja se premošćuje. Ukoliko je prepreka neplovna rijeka, onda je minimum visine slobodnog profila 1.00m. Za uspor kod velikih voda postavlja se uslov da je klirens KVADERA i vodene površine minimalno 20cm. Kod plovnih rijeka se mora predvidjeti slobodni profil u zavisnosti od vrste plovila koja saobraćaju rijekom ispod mosta. Tako se daje da je visina slobodnog profila za: - čamce i splavove 2.50m – 3.00m - veće čamce i jedrenjake 3.00m – 4.50m - brodove i barže oko 6.50m Za drumski saobraćaj ispod mosta se predviđa slobodni profil od 4.50 – 4.75m. Za željeznički saobraćaj normalnog kolosjeka 5.10m, a za električne lokomotive 6.00m.

5) Kolovoz i kolovozni nosači Kolovoz može biti OTVORENI i ZATVORENI. OTVORENI kolovoz se sastoji od šina i pragova (šine na međurastojanju 1435mm), te pratećih elemenata kao što su elementi za vezu šina i pragova, perforirani rebrasti lim, odbojnih šina i zaštitnih greda. Šine se oslanjaju na pragove (širina pragova 2,70m-4,00m), a pragovi se oslanjaju na podužne nosače (razmak PN je 1.80m-2.20m) koji su vezani za poprečne nosače (raspona „b“ i rastojanja 4-7m), a poprečni nosači se vežu za glavne nosače. Zabilježeni su slučajevi kod mostova malog raspona da se pragovi postavljaju direktno na gornji rub glavnih nosača. Prednost otvorenog kolovoza je mala težina, brzina izrade i montaže, ali nedostaci su tvrđa vožnja, bučnost, mala korozivna otpornost i neprimjenjivost pri izradi preko drugih saobraćajnica. ZATVORENI kolovoz se danas češće primjenjuje čak i kod željezničkog saobraćaja. Oni se obavezno izvode u sklopu naseljenih mjesta i nude mogućnost postavljanja pragova u zastoru što daje mekšu i manje bučniju vožnju. Korištenje zastora je pogodno za regulisanje poprečnog nagiba nivelete kod mostova u krivini. Sam zastor se postavlja u AB korito ili korito od zatvorenih čeličnih limova. Zbog upotrebe kolovozne ploče (AB ploča ili čelična ortotropna ploča) koja je u svojoj ravni kruta, odpada potreba za određenim spregovima kao što je spreg za bočne udare, vjetrovni spreg u ravni kolovoza te kočni spreg. AB ploča se izvodi sprezanjem za pune limene glavne nosače kao takve ili u vidu zatvorenog sanduka (sandučasti presjek). Ortotropna ploča se takođe koristi sličan princip, samo ovaj put zavarivanjem jer su i ortotropna ploča i glavni nosač u čeličnoj izradi. O ortotropnoj ploči ćemo nešto kasnije, ali osnova je da se debljina kolovoznog lima kreće od 12mm-20mm, razmak poprečnih nosača je 0,50m-0,90m (ako su samo poprečni nosači), odnosno 1,50m-3,00m ukoliko se koriste i podužna rebra (ukrućenja) koja se stavljaju na razmaku 30cm. Podužna ukrućenja se vode čitavom dužinom kolovozne ploče bez prekida, kroz proreze u poprečnim nosačima, a podužni i poprečni limovi su zavareni gornjim rubom za kolovoznu ploču. 6) Kolovozni nosači otvorenog kolovoza – ovdje se govori o podužnim i poprečnim nosačima, njihovoj međusobnoj vezi, te o spregovima... Otvoreni kolovoz se sastoji od glavnih, podužnih i poprečnih nosača. Podužni nosači primaju korisno opterećenje i prenose na poprečne nosače na koje su oslonjeni. Poprečni nosači prenose opterećenje na glavne nosače na koje su oslonjeni. Pored ovog vertikalnog opterećenja koje primaju podužni i poprečni nosači, javljaju se i

horizontalna dejstva od bočnih udara, vjetra i kočenja. Da bi se ublažilo ovo sekundarno dejstvo na podužne i poprečne nosače, postavljaju se horizontalni spregovi. Podužni nosači primaju opterećenje sa pragova, ali se računa kao da podužni nosač direktno prima opterećenje imajući u vidu podužno-pokretnu vezu pragova i preko centrir pločice. Statički gledano, podužni nosači su kontinuirani nosači sa elastičnim osloncima pošto se oslanjaju na poprečne nosače. Oni mogu biti valjani (I, IPB, IPE) ili limeni čelični nosači. Razmak poprečnih nosača odgovara rasponu polja podužnih nosača, obično od 4m do 7m, a ukoliko je veći onda se kod rešetkstih glavnih nosača dodaje sekundarna štapna ispuna. . Visina podužnih nosača U pogledu visinskog položaja, podužni nosači mogu da leže preko poprečnih, na istom nivou ili upušteno u poprečne nosače. Pri dostupnoj većoj građevinskoj visini, dozvoljava se polaganje preko poprečnih nosača, sa osvrtom na klizanje i preturanje. Ako su ovi nosači u istoj ravni tada se treba izvršiti montažni nastavak preko lamela, čeonih ploča i montažnih stolica:

Ukoliko je potrebno upustiti podužni nosač, tada se mora obezbjediti da DIŠ bude barem 2cm iznad gornje ivice poprečnog nosača.

U potpuno zavarenoj izvedbi:

Kod kraćih mostova u blažoj krivini (veliki poluprečnik krivine), razmak podužnih nosača se poveća na 1.80m+„f“. Nosači ostaju okomiti i pravi duž čitave dužine mosta. Kod mostova sa oštrom krivinom (velika strela luka „f“) bi se tako dobilo veliki razmak podužnih nosača, pa se u tom slučaju radije koriste smaknuti paralelni podužni nosači koji stepenasto prate osu krivine nivelete mosta. Ovim slučajem se veza podužnih i poprečnih nosača vrši pod pravim uglom, ali je nedostatak nemogućnost kontinuiranja podužnih nosača preko kontinuitet lamele ako su previše razdvojeni. U tom slučaju koriste se zakrivljeni podužni nosači koji prate krivinu. Nedostatak kod ovog slučaja je što se spoj sa poprečnim nosačima izvodi pod uglom pa je potrebno pažljivo projektovanje:

Poprečni nosači su opterećeni vertikalnim koncentrisanim silama sa podužnih nosača, a ako nema sprega protiv kočenja i horizontalnim silama. Statički sistem ovih nosača je prosta greda čija je dužina jednaka širini mosta, ali ipak postoji elastično uklještenje u glavne nosače. Visina „hPOP“ se kreće od b/7 – b/5,5 za jednokolosječni, a b/8 – b/6 za dvokolosječni most. Izuzetno, ako se ne može dobiti odgovarajuća građevinska visina, onda je „hPOP“ = b/10. Kod otvorenih mostova potrebno je obezbjediti dovoljnu krutost sistema da bi se izbjeglo izbočavanje pritisnutog pojasa izvan ravni glavnog nosača. Krajnji poprečni nosači mogu biti u sklopu „portala“, a posebno se proračunavaju za slučaj izdizanja praznog mosta zbog promjene ležišta. Montažna veza ovih nosača se može izvesti na dva načina.

Veze sa glavnim nosačima se izvodi zavarivanjem ili sa VVV:

7) Pragovi i veza pragova za konstrukciju: Pragovi su najčešće od ipregniranog drveta (hrastovina ili bukovina), a poprečne dimenzije im zavise od njihovog razmaka, osnog razmaka podužnih nosača. Tako su standardne dimenzije pragova h/b = 26/24 za osni raznak podužnih nosača u rasponu 1.80m-2-20m. Čisti razmak pragova se ograničava na 40cm iz razloga oslanjanja točkova voza pri iskliznuću. Za slučaj iskliznuća se predviđa par zaštitnih/odbojnih šina koje se vode i do 10m izvan mosta gdje se povijaju ka sredini kolovoza. One se koriste kod mostova dužih od 20m i kod mostova u krivini sa radijusom krivine R<500m. Na narednoj slici je dato rješenje pragova sa pratećim elementima kod otvorenih kolovoza mosta.

Što se tiče dužine pragova, za normalni kolosjek pruge se koriste dužine pragova od 2,70m4,00m. Pragovi postavljeni u smaknutom nizu se mogu iskoristiti i kao nosači pješačkih staza. Veza pragova za podužne nosače (u podužnom pravcu mosta) može biti pokretna ili fiksna. Fiksna veza se ostvaruje preko L-ugaonika koji se zavaruju ili vijcima spoje sa gornjim rubom podužnog nosača. Kroz ovalnu rupu na L-nosaču se zavrtnjem spaja prag i L-nosač. Za veće širine pojasa podužnih nosača koristi se centrir pločica za oslanjanje pragova.

Pokretna veza pragova sa nosačima se ostvaruje kod dužih mostova, kada je potrebno omogućiti nezavisno dilatiranje pragova i nosača. Pragovi se tada oslanjaju pokretno preko centrir pločice i limenih papuča, a ovalne rupe vrše kompenzaciju u visini pomjeranja.

8) Širina željezničkih mostova Širina mosta zavisi od niza faktora kao što su: Položaj kolovoza, broja kolosjeka, profila saobraćajnog sredstva (voza), krivine mosta, stabilnosti na prevrtanje usljed dejstva vjetra. Najmanja širina mosta se dobija u slučaju saobraćaja na gornjem pojasu, sa pragovima direktno oslonjenim na glavne nosače ( b=1,80m ), sa mogućnošću povećanja na b=2,00m 2,2m zbog preturanja ali sa nešto jačim pragovima.

Sigurnost na prevrtanje i širina mosta kod mostova sa saobraćajem na gornjem pojasu su usko vezane. U proračun se uzima dejstvo vjetra na konstrukciju i vjetra na voz, eventualno i centrifugalna sila kod mostova u krivini, a suprotstavlja im se težina mosta i težina praznog voza. Koeficijent sigurnosti iznosi 1.30.

U konstruktivna rješenja ovog problema spadaju smanjenje presjeka u okolini oslonca i uvođenje trapeznog oblika (zakošena rebra) glavnih nosača što dovodi do smanjenja opasnosti od preturanja:

Druge mjere su postavljanje kosnika u oslonačkim presjecima čime se povećava baza oslonca, ankerovanja na mjestu oslonca i druge mjere. Kod upuštenih mostova i mostova sa sobraćajem na donjem pojasu, širina mosta zavisi od gabarita voza. Kod mostova sa više kolosjeka takođe gabarita voza ali i osnog međurazmaka kolosjeka na otvorenoj pruzi, peronima... Kod dvokolosječnih mostova mogu se koristiti 2-3 glavna nosača ili da se prave dva paralelna odvojena mosta (4 glavna nosača) zbog neravnomjernog opterećenja pri prolasku jednog voza preko mosta. Kod mostova u krivini za širina mosta je važna srela luka krivine mosta. Na prelaznici je potrebno smaknuti prugu za 2f/3, a na sredini mosta za 1/3f u odnosu na osu samog mosta. Za mostove manjih raspona je to po f/2.

9) Poprečni presjeci štapova kod rešetkastih mostova: Za glavne (pojasne) nosače rešetkaste konstrukcije mosta se danas usvajaju dvozidni zatvoreni poprečni presjeci. Uvijek treba voditi računa o mogućnosti veze štapova. Posebno se vodi računa o tome da li je štap pritisnut ili zategnut ili ima osobinu da je i pritisnut i zategnut u različitim kombinacijama (naprimjer odizanje zbog promjene ležišta). Kod pritisnutih štapova treba težiti da se sa što manje materijala dobije što veći moment inercije ito oko obe ose presjeka. Stoga su za PRITISNUTE štapove optimalni sandučasti presjeci. To mogu biti čisti sandučasti presjeci ili poluotvoreni šeširasti presjeci koji imaju prednost za izvođenje vijčane veze, a sa druge strane su manje stabilni i imaju veću površinu koju treba zaštititi od korozije. Njihove dimenzije zavise od raspona „l“ (el) i statičkog sistema mosta (greda ili kontinualac). Oblici pojasnih štapova su dati na sljedećoj slici.

U pojasne štapove (sandučaste i šeširaste) se postavljaju čelični limovi – dijafragme. Dijafragme se postavljaju na krajevima montažnih nastavaka u cilju poboljšanja antikorozivne zaštite. Šeširasti presjeci imaju dijafragme na svakoj trećini elementa, a zategnutim šeširastim elementima je potrebno zakivcima spojiti limove sa nožicom šešira na svakih 1,50m-2,00m dužine.

Za štapove ispune se usvajaju sandučasti presjeci kod pritisnutih štapova, a valjani ili zavareni I-nosači za zategnute štapove. Za izvršenje veze u čvoru između pojasnh i štapova ispune koriste se čeoni limovi i oblikovanje štapova ispune da bi se veza mogla izvesti:

Najčešće se spoj vrši VV zavrtnjevima sa punom silom pritezanja, preko jedne tarne površine. Maksimalni broj spojnih sredstava u jednom redu je 6.

10) SPREGOVI I POPREČNA UKRUĆENJA: Uvod : Ukoliko glavni nosači mostovske konstrukcije nisu koncipirani kao prostorni nego kao linijski, mogu primiti opterećenje samo u svojoj ravni. Sva opterećenja koja su izvan te ravni preuzimaju horizontalni spregovi (vjetar, bočni udari, kočenje) i poprečna ukrućenja (mogu biti u vidu poprečnog sprega, čeličnih limova, portala). Uloga spregova je takođe smanjenje dužine izvijanja glavnih nosača u njihovim pritisnutim zonama. - Spregovi za vjetar (gornji i/ili donji) preuzimaju sile vjetra koje djeluju na konstrukciju i na prevozno sredstvo. - Spreg protiv bočnih udara prihvata opterećenja koja djeluju okomito na ravan glavnih nosača i paralelno sa kolovozom. - Spreg za kočenje prihvata horizontalne sile od kočenja i pokretanja voza. - Portali (ojačanja nad osloncima) služe za prenos opterećenja sa gornjeg vjetrovnog sprega na oslonac. - Poprečna i podužna limena ukrućenja spriječavaju izbočavanja glavnih nosača. Broj, tip, položaj i raspored spregova je definisan dispozicionim rješenjem mosta. To znači da se razlikuje od slučaja do slučaja za vrstu saobraćaja, vrstu kolovozne konstrukcije, da li je saobraćaj na gornjem ili donjem pojasu... Krute kolovozne konstrukcije (AB ploča ili ortotropna ploča) zamjenjuju sve spregove u nivou kolovoza kao što su spreg za vjetar, kočenje i bočne udare. Pri tome se AB ploče izvode bez poprečnih fuga i armiraju se prema uticajima M,T i N. Ako je konstrukcija spregnuta ito sandučastog poprečnog presjeka, tada nisu potrebni nikakvi spregovi (osim eventualnih poprečnih spregova „X“ ili limenih ukrućenja sa otvorima za prolaz revizionih službi), jer je sanduk zatvorena, kruta i stabilna forma. Ipak se kod njih koriste poprečna i podužna ukrućenja (isključivo u unutrašnjosti sanduka) da bi se spriječila izbočavanja. Spregovi protiv vjetra: Spegovi za vjetar se izvode kao rešetkasti nosači sa paralelnim pojasevima u ravni glavnih nosača, a vertikalama po položaju poprečnih nosača – dakle oslikavaju glavnu konstrukciju. Statički sistem ovog sprega je najčešće prosta greda, a postoje rješenja i kao kontinualac ili Gerberov nosač. Tip sprega zavisi od osobina mosta (dužina, širina, razmak poprečnih nosača). Tako se za kratke mostove koristi prosta trougaona ispuna za spreg protiv vjetra, kod srednjih i dugih mostova se koristi ispuna sa ukrštenim dijagonalama, a kod mostova relativno velike širine i normalnog razmaka poprečnih nosača se koristi ispuna sa ukrštenim dijagonalama preko dva polja iz konstruktivnih razloga jer je optimalni ugao dijagonala između 350 i 550. Gornji spreg za vjetar se obično izvodi sa romboidnom ispunom (romb u svakom polju), a donji sa ukrštenom. Racionalna sistemna visina sprega za vjetar iznosi l/20. Za proračun ispune gornjeg sprega za vjetar (kolovoz na donjem pojasu) mjerodavno je opterećenje na neopterećen most, dok su za pojasne štapove sprega mjerodavan pritisak vjetra na opterećen most pošto se ove sile sabiraju sa dopunskim opterećenjem u koje spada i korisno opterećenje i sopstvena težina .

Drugim rječima, gornji pojasni štapovi rešetke (kao dio glavnog nosača) nose prvenstveno sopstvenu težinu mosta kao i težinu voza, a vjetar je dopunsko opterećenje, dakle potrebno ih je zbrajati da bi dimenzionirali gornje pojasne štapove. Za štapove ispune donjeg sprega za vjetar se ne zna da li je mjerodavno opterećenje vjetra na opterećen ili neopterećen most. Stoga se vrši proračun za oba slučaja i usvaja se onaj koji daje veće presječne sile. Analogno kao i iznad, potrebno je sabrati djelovanje g+p+w ali ovaj put za donje pojasne štapove (jer se spreg veže za donji pojas rešetke). Ispunu sprega čine pored dijagonala i vertikale. Kod spregova uz kolovoz, vertikale sprega protiv vjetra predstavljaju poprečni nosači glavne konstrukcije (I-presjek). Kod spregova koji ne leže u kolovoznoj ravni, koriste se vertikale I-profila pogodne za vezu. Dopuštenu ugib ovih vertikala iznosi b/300 (izloženi su savijanju od sopstvene težine i težine dijagonala sprega za vjetar). Dijagonale sprega za vjetar su najčešće U i L profili (2U, 2L, 4L):

Poprečna ukrućenja: Već je rečeno da kod sandučastih (torziono krutih) poprečnih presjeka mosta ne postoji potreba za spregovima protiv vjetra, bočnih udara i kočenja. U tom slučaju primjenjuju se samo poprečna ukrućenja koja mogu biti oslonačka (jača, puna) i međuukrućenja (puna ili rešetkasta). Ova ukrućenja se postavljaju na svakih 6-12m i moraju biti prohodna (revizija, provođenje instalacija...). Pored navedenih ukrućenja za sandučaste presjeke, u opštem slučaju mogu da budu rešetkasta, poluokvirna i okvirna (vertikalni ili kosi portali).

Neka od rešetkastih poprečnih ukrućenja:

Oblici poprečnih ukrućenja tipa poluokvira:

Tip ukrućenja PORTALA u nekim oblicima:

Portali se primjenjuju kod mostova sa kolovozom na donjem pojasu i zatvorenim kolosjekom (mostovi duži od 60m) i koji imaju veliku sistemnu visinu glavnih nosača (rešetka), a mogu biti vertikalni i kosi. Postavljaju se isključivo na oslonačkim mjestima. Glavna namjena portala je da prenese reakciju sa gornjeg vjetrovnog sprega na oslonac.

Opšti oblici presjeka rigle portala i načini izvedbe krute veze rigle portala:

Spreg protiv bočnih udara (SPBU) : Spreg protiv bočnih udara povezuje podužne nosače horizontalnim spregom sa paralelnim pojasevima čiji su oslonci poprečni nosači. SPBU takođe spriječava izbočavanje podužnih kolovoznih nosača, a služi još za prijem centrifugalnih sila kod mostoca u krivini, prijem dejstva vjetra na kolovoznu površinu i prihvata sile usljed bočnih udara točkova vozila. Obavezno se postavlja kod otvorenih mostova, a formira rešetku sa podužnim nosačima, poprečnim nosačima te sopstvenom rešetkastom ispunom od dijagonala i vertikala. U jedno polje (između dva susjedna poprečna nosača) se ubacuju 1,2,3 (najčešće dvije) vertikale tako da je ugao dijagonala približno u granici 400-500. SPBU je najbolje postaviti u gornjoj trećini podužnih nosača da se spriječi izbočavanje istih.

Na predhodnoj slici, ako se spreg za vjetar postavi ispod podužnih nosača, tada se SPBU veže za njega preko konzolnog ispusta pa u tom slučaju nisu potrebne dijagonale na SPBU. Najčešći slučaj izvedbe čvora sprega za bočne udare:

Sila bočnih udara iznosi 100kN i djeluje horizontalno na GIŠ. Vrijednost presječnih sila u pojasevima SPBU se zanemaruje pri proračunu podužnih nosača. Sile u štapovima ispune se dobiju preko uticajnih linija jer je statički sistem SPBU prosta greda raspona lambda (osni razmak poprečnih nosača glavne konstrukcije). Spreg protiv kočenja (SPK) : Prvo da kažemo da SPK ne postoji kod zatvorenih kolovoza jer se sila kočenja preko AB ili ortotropne ploče diretno prenosi na glavne nosače. U protivnom, postavlja se spreg protiv kočenja u nivou donjeg vjetrovnog sprega, na svakih 15-25m (na slici je 30m) mosta ide jedan SPK, a kod kratkih mostova se ne upotrebljava SPK nego se smatra da svi poprečni nosači podjednako preuzimaju dvije sile Hk/2 (gdje je Hk ukupna sila kočenja čiju polovinu preuzima jedan podužni nosač, a on dalje predaje tu silu na svaki poprečni nosač).

SPK preuzima sile Hk i prenosi ih na glavne nosače, pri tome imati u vidu razmak ovih spregova, a potrebno je izvršiti i prekid podužnih nosača između dva SPK.

Raspored SPK kod kontinuiranih mostova izvršiti tako da maximalna dilatirana dužina mosta bude 60m, sa izvršenjem prekida kolovoza i spregom u svakom prekinutom elementu.

11) ORTOTROPNA PLOČA : Kolovozne table od čelika se primjenjuju isključivo kao lahke kolovozne table, tzv. „Ortotropna ploča“ preko koje se direktno odvija saobraćaj. Poređenja radi, stari mostovi su se pravili pomoću rebrastog lima ili zores-gvožđa preko kojeg se postavljala hidroizolacija, beton, asfaltbeton pa onda asfalt. Težina ovih kolovoznih tabli je iznosila 400-600 kg/m2 bez kolovoznih nosača, težina betonskih ploča sa zastorom (uključujući i nosače) iznosi 700-800 kg/m2, a težina lahke kolovozne table sa svim nosačima i zastorom iznosi svega 350-400 kg/m2. Stoga se „ortotropne ploče“ primjenjuju za mostove dužine 40-80m sistema proste grede, a 50-300m sistema kontinuiranog nosača, a zbog svoje krutosti odpada potreba za spregovima u ravni kolovoza (SPBU, VjS, SPK). Ortotropna ploča se sastoji od kolovoznog lima (KL), podužnih rebara (PR) i poprečnih nosača (PN). Važno je napomenuti da su PR i PN zavareni za KL, ukrućuju ga i nose kolovozno opterećenje. Kolovozni lim, zajedno sa PR je u sklopu pojasa glavnih nosača (GL).

Debljina KL se kreće u granicama d=12-20mm (10mm za pješačke staze), a da je razmak PR vezan za debljinu KL ito u omjeru: e/d<25 ili 40 za biciklističke staze. Kod drumskih mostova je najčešće d=12mm i e=300mm. Podužna rebra (PR) se dijele na torziono mehka i torziono kruta. Najčešće se vode kroz poprečne nosače bez prekidanja (prave se prorezi u PN), a izuzetak je eventualno pješački ili biciklistički most kad se mogu prekidati i zavariti za poprečne nosače bez prorezivanja PN. PR otvorenog oblika su torziono mehka ( t>8mm ), a zatvorenog torziono kruta ( t>6mm ).

Nesumnjivo bolje rješenje su torziono kruti oblici podužnih rebara jer se dobija manje zavarivanja, veći razmak poprečnih nosača zbog veće veće krutosti na savijanje, veća stabilnost pri pristisku... Otvoreni oblici se koriste za manje opterećene mostove ili dijelove mosta. Što se tiče montaže ortotropne ploče imamo dvije mogućnosti: - Poprečna orjentacija - Podužna orjentacija (slika ispod)

Nastavke težiti da se rade kao podužni montažni nastavci zbog niza prednosti. Tako se dobije manji broj sučeonih šavova za nastavljanje kolovoznog lima, manji broj nastavaka PR, manje montažnih nastavaka glavnih nosača... Kolovozni lim se najčešće zavaruje sučeonim šavovima, a postoji i mogućnost preklapanja limova sa urađenim ugaonim šavovima, te izvođenje nastavka lamelama i VVV.

Slika: Poprečni montažni nastavci Pri izvođenju mostova sa ortotropnom pločom potrebno je posvetiti pažnu prijanjanju kolovoznog zastora za čeličnu kolovoznu ploču. To se ostvaruje zavarivanjem dodatnih limenih traka u cik-cak šemi čime se ujedno dodatno ukrućuje i sama kolovozna ploča. Ovo je posebno važno kod mostova sa većim podužnim padom jer je tad trenje točkova vozila veće.

12) SPREGNUTE MOSTOVSKE KONSTRUKCIJE : Zajednički „rad“ armiranobetonske i čelične konstrukcije postiže se sprezanjem preko moždanika, preko kojih se prenose smičuće sile između betonske kolovozne ploče i čelične podkonstrukcije. Sprezanjem se raspoređuju naponi pritiska na AB ploču, a zatezanje na čelik (prosta greda). Sprezanjem se dobija ušteda u čeličnom materijalu i do 20%. Najpogodnije je sprezanje primjeniti za sistem proste grede, ali se često izvode i sistemi kontinuirane grede. Kod proste grede je jasno da betonska ploča i mali dio čeličnog nosača primaju uticaj pritiska, a veći dio čeličnog nosača prima zatezanje. To nije slučaj kod spregnutih kontinuiranih mostova gdje se pristisak i zatezanje smjenjuju u okolini oslonca. Iz tog razloga se vrši prednaprezanje betonskog dijela, najčešće montažnim postupcima ali i kablovima za prednaprezanje. U montažna prednaprezanja spada odizanje srednjeg oslonca do izvršenja betoniranja ploče i očvršćavanja betona, a zatim se oslonac spušta čime se u konstrukciju unosi sila pritiska (posebno je važno da se održi pritisak u gornjoj zoni iznad srednjih oslonaca).

Na ovoj slici je data slika napona nakon izvršenja montažnog prednapredzanja. Pored ovog montažnog postoji i direktno prednaprezanje AB ploče putem kablova za prednaprezanje (unutrašnje ili vanjsko). Unutrašnje se vrši samo u okolini srednjeg oslonca gdje vladaju naponi zatezanja u fazi bez kablovskog prednaprezanja, a kablovi se postavljaju pravo u jedan ili dva reda po visini ploče. Kod vanjskog prednaprezanja, kablovi se ankeruju na krajevima mosta ito u AB ploči, a vode se parabolično prateći zatezanje u fazi bez prednaprezanja. Spregnuti ti mostovi sa glavnim nosačima sistema proste grede se racionalno koriste za dužine od L = 20m-50m,, a sistema kontinuiranih glavnih nosača do L=120m. Armiranobetonska ploča u spregnutom sistemu ima zadatak da preuzme smičuće sile (sanduk), da primi horizontalna ntalna dejstva na kolovoz (kruta dijafragma), da nosi lokalna savijanja između glavnih (rjetko i podužnih) nosača, sadejstvo u raspodjeli opterećenja u roštiljnom sitemu... Minimalna marka betona za AB ploču kod spregnutih sistema je MB30, a opravdane su i veće marke betona. Često se izvode sa ojačanjima „vutama“ čiji nagub iznosi najviše 1:3. Sprezanje prezanje AB ploče sa glavnim čeličnim nosačima se moze izvesti preko glavnih nosača ili glavnih i poprečnih nosača, rijetko se sprezanje vrši sa podužnim nosačima.

Slika: Tipičan primjer montaže

Za glavne čelične nosače usvajaju se I-presjeci, ito sa nesimetričnim pojasevima, jer je kod njih uticaj skupljanja betona minimalan, a širina gornje flanše/pojasa iznosi minimalno 2025cm, tek dovoljno da se zavare sredstva za sprezanje (najčešće su to danas čepovi). Postoje 3 vrste sprezanja: kruto , elastično i isprekidano KRUTA sprezanja se postižu „moždanicima“ (sredstva za sprezanje) koja mogu biti čepovi, sidra, VVV... Koriste se kod mostova sa velikim silama smicanja. Kruti moždanici preuzimaju sile smicanja preko čela smicanja, a elastični savijanjem, zatezanjem i smicanjem.

Slika: Kruti moždanici (profili T, I, L, U ) Veza ovih moždanika za gornji pojas nosača se ivodi kontinualnim ugaonim šavom i treba da su uži od gornje pojasa nosača za min.40mm. Rastojanje između moždanika treba da bude što manje zbog ravnomjernijeg uvođenja pritiska u ploču (razmak = 2~3 debljine ploče), a minimalno rastojanje zavisi od otpornosti betona na smicanje. Elastični moždanici su čepovi, prednapregnuti zavrtnjevi, te otvorena i zatvorena sidra. Čepovi su najrasprostranjeniji u primjeni, postavljau se na razmaku 5*d (gdje je d-prečnik stabla čepa) u podužnom pravcu, a 3,5*d u poprečnom. Najveći dozvoljeni razmak je 60cm. Korištenjem čepova sa spiralnom armaturom se nosivost čepova povećava za 20%. Zaštitni sloj betona treba biti minimalno 30mm, a prečnik čepa je najviše 22mm. Povolni su za konstrukcije sa dinamičkim opterećenjem.

Sidra se koriste kod mostova sa mirnim opterećenjem i kombinaciji sa krutim moždanicima. Izrađuju se od glatke armature prečnika d=12mm-18mm, a ubetonirani dio ne smije biti manji od 30*d. Na kraju sidra se mora izvesti kuka, to su otvoreni moždanici. Kod zatvorenih moždanika, prečnik „omče“ treba da bude 15*d, a pokrivanjem betonom u pravcu nošenja najmanje 3*d sidra.

Slika1: Otvorena sidra

Slika2: Zatvorena sidra (omče) Prednapregnuti zavrtnjevi se koriste kad je kolovozna tabla (AB ploča) montažne izrade. Ovaj način sprezanja ubrzava izvođenje radova, a povoljno djeluje i na napone od uticaja skupljanja i puzanja betona. Čelične podložne ploče se postavljaju na vrhu i dnu betonske ploče, te se zavrtnjevima vežu za gornji pojas glavnog nosača (pogledaj sliku ispod). Sila smicanje se prenosi trenjem između betona i čelika (koeficijent trenja iznosi 0,45).

Pored navedenih moždanika, koriste se i kombinacije, a kao neke da navedemo kombinaciju krutog moždanika i sidra (otvorenog ili zatvorenog), itd...

13) POKRETNI MOSTOVI : Ako se dvije saobraćajnice (drumski i rječni naprimjer) ukrštaju u približno istom nivou, npr. drumski most preko plovne rijeke u ravničarskom kraju, i ako se ne može izdizanje nivelete mosta preko prilazne rampe racionalno postići, koriste se POKRETNI mostovi. Postoji više tipova, ali se dijele na: - translatorno pokretne (vertikalno TIP-1, horizontalno TIP-2) - rotaciono pokretne (oko vertikalne ose TIP-3, oko horizontalne ose TIP-4).

Slika: Pokretni most TIP-1 (vertikalno) translacija visinom tornjeva Mostovske konstrukcije TIP-2 se veoma rijetko konstruišu jer se horizontalnim pomjeranjem minjenja statički sitem i most „radi“ konzolno. Pogodno je samo za pješačke staze i pasarele. Rotaciona rješenje za pokretne mostove TIP-3 i TIP-4 je dato na nekoliko načina. b) je most kod kojeg je pokretni dio u sklopu srednjeg raspona sa osom rotacije na srednjem stubu. c) je most sa vertikalnom osom rotacije na lijevom upornjaku (most radi kao konzolni tokom promjene položaja).

d) dvije odvojene konstrukcije premošćuju jedan otvor, a ose rotacije su na upornjacima mosta.

e) dvije odvojene konstrukcije premošćuju jedan otvor, ose rotacije su horizontalne i nalaze se na upornjacima

14) NEPOKRETNA I POKRETNA LEŽIŠTA : 174strPDF prelaznice 208strPDF Ležišta prihvataju reakcije sa konstrukcije i prenose ih na stubove, omogućavaju rotaciju oslonačkih tačaka, ostvaruju dilatiranje konstrukcije, prilagođavaju slijeganje donjeg stroja mosta te fiksiranje položaja i praca djelovanja reakcije. Sama ležišta mogu biti od livenog ili kovanog čelika, specijalnog čelika, neoprensko-teflonska ležišta i ležišta od gume armirana čeličnim limovima tzv. elastomjeri. Ležišta se postavljaju na ležišne kvadere u nivou ležišnih greda. Izliveni su betona visokih marki (najmanje MB30) i vrlo gusto su armirani u oba pravca. Između donje ležišne ploče i kvadera postavlja se podlivka cementnog/epoksi maltera debljine 2-5cm, a u kvaderima su ostavljene rupe za ankere koji će preuzeti horizontalne reakcije od donje ležišne ploče. Gornja ležišna ploča se vezuje za glavni nosač pomoću zavrtnjeva ili zavarivanjem. Ležišta se centriraju prema sistemskim osama. Nepokretna ležišta su uvijek na nižoj tači nivelete mosta u odnosu na pokretna ležišta. Dijele se na nepokretna i pokretna.

Slika1: Klasično nepokretno ležište

Slika2: Klasično pokretno ležište (sa jednim valjkom)

Slika: Nepokretno i pokretno (dva valjka) čelično ležište

Slika: Elastomjerna i Neoprensko-teflonska ležišta

15) DILATACIONE SPRAVE i KOLOVOZNE/MOSTNE PRELAZNICE : Na prelasku sa mosta na trup puta ili na prelasku sa jedne na drugu mostovsku konstrukciju javljaju se podužna pomjeranja/dilatiranja uzrokovana temperaturom „uT“ koja važe samo za pokretna ležišta, te pomjeranja usljed rotacije presjeka „uØ“ za sve oslonce.  uT = a * t * l uØ = Ø * h  vØ = Ø* p 

Kolovozne prelaznice se predviđaju u slučaju da podužna pomjeranja (uØ + ut) iznose više od 10mm. Kolovozna prelaznica treba da obezbjedi kontinuitet kolovoza, nespriječena pomjeranja u nivou kolovoza, da absorbuje sva udarna opterećenja i da je održavanje/popravka/zamjena moguća uz minimalno remećenje saobraćaja. Postoji više tipova mostovskih prelaznica (željeznički i drumski saobraćaj), a u nastavku će biti navedeno nekoliko primjera. Odabir vrste i modela prelaznice zavisi samo od veličine pomjeranja mosta. - Najčešće se kod drumskih i kombinovanih mostova (zatvoreni kolovoz) izvode dilatacione spojnice tipa MD# sa „češljevima“ (Slika1). - Kod željezničkih mostova sa otvorenim kolovozom se na mjestu prelaznice nalaze konzole od podužnih nosača, a pragovi se stavljaju na manjem razmaku (Slika2). Takođe se postavljaju i uređaji za obezbjeđenje kontinuiteta šina (Slika3).

Slika1: Dilatacija tipa MAN

Slika2: Prelaznica kod otvorenog željezničkog mosta

Slika3: Prelaznica između dvije mostovske konstrukcije