Biznis Plan Plastenik

Udruženje građana ‘’Nešto Više’’ Trg Sabora Bosanskog 36 71 000 Sarajevo Tel/fax: + 387 (0) 33 788 740/741 e-mail: [email protected] www.nestovise.org

Biznis plan Proširenje proizvodnje u zatvorenom prostoru

plastenik

Biznis plan izradio/la:

Potpis: _____________________________

Mjesto, datum: 24.04.2013

SEKCIJA 1: BIZNIS IDEJA Plastenik predstavlja jeftin oblik zaštićenog prostora za proizvodnju rasada i plodova povrća, sitnog voća i cvijeća. Jednostavne plastenike mogu graditi sami proizvođači biljaka. Na ovakav način postiţu se ogromne uštede u odnosu na kupovinu tipskih, gotovih plastenika koje izgrađuje industrija. Pošto ja već posjedujem jedan veći plastenik od 150 m2 i jedan manji rasadni plastenik. Uspjeh u proizvodnji mnogo zavisi od kvaliteta sjemena, jer sve osobine buduće biljke sadrţane u vidu šifre u sjemenu. Zbog malih površina pod plastenicima i suţenih mogućnosti za proizvodnju povrća u vansezoni (oktobarmart), ponuda ne moţe da zadovolji traţnju za povrćem posebno za paradajzom. Ţelim reći da dosada uspješno smo iskoristili sve blagodati od ove proizvodnje i uspješno distruibuirali svu proizvedenu hranu i sada bi ţeljeli da proširimo proizvodnju za još jedan plastenik od 300 m2 uz dodatnu opremu kao što su sistem za navodnjavanje i agrilna folija.

1

SEKCIJA 2: OPIS PROIZVODA/USLUGA Ovim biznis planom predviđeno je proširenje postojeće plasteničke proizvodnje za još 300 m2 u kojem će se saditi salata, špinat, luk, a poslije paprika, paradajz i krastavci.Specifićnost proizvodnje u plastenicima ogleda se u tome, što se za razliku od klasićne ratarske proizvodnje (koja se odvija u prirodnim klimatskim uslovima), ova proizvodnja odvija u zatvorenom prostoru, tokom cijele godine. Takođe ima veliki znaćaj, jer se putem ove proizvodnje obezbeđuje trţište sa određenim proizvodima (povrće i cvijeće) u periodu jesen - zima, tj. u periodu kada prirodni, odnosno klimatski uslovi ne omogućavaju proizvodnju ovih proizvoda na otvorenom prostoru. SEKCIJA 3: DOSADAŠNJA ISKUSTVA Već 7 godina pomaţem roditeljima u radu oko plastenika a zadnje 2 godine intenzivno se bavim proizvodnjom u zatvorenom prostoru. Dosadašnja moja iskustava u prodaji pokazala je da potreba i potraţnja kupaca za ovim proizvodima je velika i za moju porodicu finansijski isplativa. Izgrađene površine pod plastenicima ne mogu udovoljiti potrebama trţišta za proizvodima u vansezoni kao što su; paradajz, salata, luk, paprike, krastavci, i drugo te su potrošaći upućeni na povrće iz uvoza. U svrhu razvoja i unapređenja povrtlarske proizvodnje u zaštićenom prostoru i moje iskustvo bi pridonijelo da povećamo obim proizvodnje i da povećam budţet moje porodice, pošto je to jedini izvor zarade za moju porodicu. SEKCIJA 4: POSTOJEĆI RESURSI (ZEMLJA, OBJEKTI, OPREMA) Od postojeće opreme posjedujem zemljište veličine 0,6 ha na kojem se nalazi jedan veći plastenik od 150 m2 i jedan manji rasadni plastenik, vlastito prodajno mjesto na imanju, od opreme posjedujem agrilnu foliju za zaštitu biljaka od čestih i naglih promjena temperatura, šprice za prskanje i vlastito vozilo. SEKCIJA: 5 POTREBNI RESURSI (ZEMLJA, OBJEKTI, OPREMA, RADNA SNAGA, BILJKE, ŢIVOTINJE...) Za izgradnju plastenika potrebno je nabaviti:  248 m ţeljezna cijev (30 cm)  172 m ţeljezna cijev (20cm)  260 m kutno ţeljezo (50x30 cm)  88 m kutno ţeljezo (40x30 cm)  80 m kutno ţeljezo (30x30 cm)  100 m čelična sajla  Sistem za navodnjavanje 2

 Kaca za navodnjavanje   

300 m2 agrilna folija 3 kutije temeljne boje 600 m2 najlon

Za direktnu prodaju već posjedujem prodajni štand na imanju i informativnu tablu Navedeni materijal će se nabaviti od domaćih dobavljača sa područja općine Cazin. Direktni troškovi vezani za proizvodnju u plasteniku: troškovi vode, struje, zaštitnih sredstava, ambalaţe i 2 sezonska radnika za uzgoj i berbu. SEKCIJA 6: TRŢIŠTE, KUPCI, KONKURENCIJA Trţište za prodaju povrća se moţe podijeliti na: 1. direktna prodaja povrća na imanju po cijeni od 2,00 do 3,00 KM/kg S obzirom da svu proizvodnju prodam uspješno direktno na svom imanju iz navedenog razloga i ţelim da izgradim još jedan plastenik da bio konkurentniji na trţištu i proširio proizvodnju. Moram napomenuti da dio povrća doniramo i javnu kuhinju Imaret. Konkurencija čine: 1. drugi proizvođači povrća na trţnicama i direktne prodaje na imanjima 2. marketi, supermaketi i voćarske radnje koji takođe nude ovaj proizvod SEKCIJA 6.1: GDJE I KAKO ĆETE PRODAVATI PROIZVOD/USLUGU? Svu proizvodnju povrća moguće je prodati na imanju, proširenjem proizvodnje izgradnjom plastenika bio bi konkurentniji, kapaciteti plastenika nakon njihove izgradnje, biće znaćajni sa aspekta ponude i zadovoljavanja potreba lokalnog trţišta Iz navedenog razloga, mogao bi ponudu isporućivati na pijace lokalnog trţišta i mreţu prodavnica a potom na druga udaljenija trţišta. 6.2. KUPCI – KOME ĆETE PRODAVATI PROIZVOD/USLUGU? 1. direktna prodaja na imanju (60%) -gotovinska naplata 2. voćarska radnja, lokalne prodavnice (20%)- odgoda plaćanja 3. krajnji kupci na trţnicama (20%) -gotovinska naplata 6.3. POTREBE TRŢIŠTA? Na području opštine a i susjednih, relativno mali je broj gazdinstva - imanja koja se bave ozbiljnom plasteničkom proizvodnjom pa se slobodno moţe reći da i 3

nema ozbiljnih proizvođača sa znaćajnim površinama, kako za trţište tako ni za ličnu upotrebu. Sa svojih 450 m2 korisne površine, proizvoditi ću isključivo povrće koje će biti isporućivano na pijace lokalnog trţišta i mreţu prodavnica a potom na druga udaljenija trţišta. 6.4. KONKURENCIJA? Konkurencija je prisutna na: 1. drugi proizvođači na trţnicama i direktne prodaje na imanjima 2. voćarske radnje, marketi i supermaketi Prednost u odnosu na konkurenciju obezbeđenje veće ponude ranog povrća na trţište, na kome postoji velika zainteresovanost za ovim proizvodima, iskorištenje postojećih iskustava na proizvodnji ranog povrća i iskorištenje postojećih raspoloţivih resursa. SEKCIJA 7: MARKETING KAKO ĆE KUPCI ČUTI ZA VAS? Obezbeđenje trţišta plasmana je osnovni činilac od koga zavisi funkcionisanje plastenika kao i opravdanost njihove izgradnje. Veći dio prodaje odvija se direktno na imanju, a ostali plasman će ići direktno voćarskoj radnji, lokalne prodavnice i krajnji kupci na trţnicama. SEKCIJA 8: PROCJENA RIZIKA? Kao ključni rizici i način za njihovo smanjenje mogu se identificirati:  Loš rasadni materijal  Elementarne nepogode ( led, vjetar, snijeg)  Biljna oboljenja u plasteniku (plamenjača, pepelnica)  Štetočine ( nematode, puţevi, različite vrste grinja...) SEKCIJA 9: FINANSIJSKE INFORMACIJE Za izgradnju kapaciteta plastenika sistema navodnjavanja „ka po kap“ potrebna su novčana sredstva u iznosu od 1.245,00 KM od kojih vlastitih sredstava imam u iznosu od 245,00 KM i nedostaju mi sredstva u iznosu od 860,00 KM za koja se nadam da ću ih obezbjediti ukoliko mi se odobri traţeno sufinansiranje. Tabela 1: Ukupno potrebna sredstva za biznis plan

Potrebna ulaganja 200 m crijeva za navodnjavanje

Iznos u KM 100,00 4

50 m alkatena 650 m kapajući trak „kap po kap“ Cisterna 3. spojnice 15. konektora

125,00 520,00 150,00 20,00 30,00

Informativna tabla Prodajni štand Troškovi zaštitnih sredstva i mineralnih gnojiva

45,00 250,00 210,00

1.450,00

Ukupno ulaganja Vlastiti kapital u naturi (Informativna tabla) Vlastiti kapital u novcu (Prodajni štand)

45,00 450,00

Ostatak sredstava potreban za biznis plan

955,00

Plan proizvodnje malina iznosi 2.000,00 kg. Plan prodaje dat je u tabeli: Kupac

Zadruga „Agromerkantilija“ Krajnji kupci na trţnicama Direktna prodaja na farmi UKUPNO

Učešće u prodaji 60% 30% 10% 100%

Planirana Cijena Prihodi Naplata prodaja (kg) (KM/kg) 1.200 2,0 2.400,00 Po obračunu 600 200 2.000

3,5 3,0

2.100,00 600,00 5.100,00

Gotovina Gotovina

U VI mjesecu planirano je da se proizvede i proda 40% planirane proizvodnje malina od 800 kg u vrijednosti od 2.040,00 KM, a u VII 60% planirane proizvodnje malina od 1.200 kg u vrijednosti od 3.060,00 KM.

5

SEKCIJA 10: PREDVIĐANJE PROFITA Tabela 2: - Plan prodaje i troškova

PRIHODI/Prodaja Prodaja malina na farmi Prodaja malina na pijaci Prodaja malina otkupljivaču Priliv od sufinansiranja Biz.plana Prilivi od subvencija UKUPNI PRIILIVI RASHODI/Troškovi Izgradnja sistema za vodosnabdjevanje Radna snaga -kopanje Radna snaga -špricanje Radna snaga -berba Voda Mineralna gnojiva Agrolif Stajsko gnojivo Zaštitna sredstva Izrada letaka Gorivo za transport UKUPNI TROŠKOVI DOBIT

I

II

III

0,00 0,00 0,00 I II III

(PLAN PRODAJE I TROŠKOVA) MJESEČNO IV V VI VII 960,00 1.440,00 840,00 1.260,00 240,00 360,00 945,00 0,00 IV

945,00 V

2.040,00 VI

Godišnje VII

IX

3.060,00 0,00 0,00 VII VII IX

X

XI

XII

600,00 600,00 0,00 0,00 X XI XII

950,00 120,00 30,00 90,00

400,00 100,00

600,00 100,00

60,00 30,00 100,00 60,00 50,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

210,00 -210,00

1.180,00 -235,00

100,00 600,00 1.440,00

100,00 800,00 0,00 0,00 2.260,00 0,00 0,00

100,00 0,00 0,00 500,00 0,00 0,00

2.400,00 2.100,00 600,00 945,00 600,00 6.645,00

950,00 120,00 30,00 1.000,00 290,00 60,00 30,00 100,00 60,00 50,00 200,00 2.890,00 3.755,00

SEKCIJA 11: PROTOK GOTOVOG NOVCA – CASH FLOW Tabela 3: Plan toka novca/gotovine

I

II

III

PLAN TOKA NOVCA (GOTOVINE) MJESEČNO IV V VI VII

VII

IX

X

XI

XII

Gotovina na početku mjeseca

450,00

240,00

5,00

1.445,00

3.705,00

3.705,00

3.705,00

4.205,00

4.205,00

Gotovina od prodaje

0,00

0,00

2.040,00

3.060,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

Ostali prilivi gotovine (Subvencije)

0,00

945,00

0,00

0,00

0,00

0,00

600,00

0,00

0,00

Ukupni novčani prilivi

450,00

1.185,00

2.045,00

4.505,00

3.705,00

3.705,00

4.305,00

4.205,00

4.205,00

Ukupni troškovi

210,00

1.180,00

600,00

800,00

0,00

0,00

100,00

0,00

0,00

Gotovina na kraju mjeseca

240,00

5,00

1.445,00

3.705,00

3.705,00

3.705,00

4.205,00

4.205,00

4.205,00

U kolonu ukupnih troškova upisujete podatke iz prethodne tabele (Tabela 2), gdje su već obračunati ukupni troškovi.

1